UVOD
Informacijsko doba u kojem živimo, a koje se u užem smislu odnosi na razdoblje od 1972.godine pa do danas, odlikuje prvenstveno brzina kretanja informacija i tehnoloka povezanost najudaljenijih dijelova svijeta ali i smjetanje interneta u privatnu sferu, !ime su ra!unari povezani na internet mrežu postali dio svakodnevnice i upotrebljavaju se u apsolutno svim sferama života. "e#utim, za dostupnost informacija koju nam uveliko pruža internet zaslužna je odre#ena skupina ljudi koji sebe nazivaju hakerima, i koje slobodno možemo nazvati borcima za dostupnost informacija, i revolucionarima virtuelnog c$ber svijeta. %ilj ovog seminarskog rada mi je da najprije definiem tu skupinu ljudi, njihove ciljeve i ideale, kao i njihova odre#ena eti!ka na!ela koja potuju i koja ih donekle razvrstavaju u razli!ite kategorije.
1
1. DEFINICIJA I KATEGORIJE HAKERA
&erminom 'hakeri' ozna!avamo skupinu ljudi koji !ine zna!ajan dio tehnolokog temelja dananjeg drutva i koji se prvenstveno bave programiranjem, pisanjem softvera, programa i pronalaženjem slabosti sistema, te koji smatraju da je razmjena njihovog stru!nog znanja, i informacija sa drugima veoma potrebno i pozitivno djelo. &ermin 'haker' poti!e od skupine studenata "I&(a )*.(ih godina prologa stolje+a te se odnosi na 'ra!unarskog entuzijastu', odnosno osobu koja se bavi programiranjem sa velikom stra+u, poslovno, ali i iz razonode. novijem hakerskom rije!niku, termin 'haker' odnosi se na sljede+e1. soba koja uživa u istraživanju detalja u programiranim sistemima i poboljanja njihove upotrebne mo+i/ 2. soba koja programira sa entuzijazmom 0!ak i opsesivno ili koja vie uživa u programiranju nego u teoretisanju o istom . soba sposobna da procijeni prave vrijednosti, 3. soba koja je dobra u brzom programiranju, 4. soba koja je ekspert za neki korisni!ki program ili provodi mnogo vremena koriste+i ga/ 5oznati haker 6rik orli, koji se hakovanjem bavi vie od 2* godina pod pseudonimom 6manuel 8oldtajn, u %(ovom intervjuu na pitanje kako bi on definisao hakiranje, odgovorio je da se hakovanje sastoji u neprestanom postavljanju velikog broja pitanja. n smatra da su kompjuteri upravo zbog toga idealni za radoznale osobe : oni ti nikada ne+e re+i da uuti, bez obzira na broj postavljanih pitanja ili izdatih komandi. o, hakovanje ne mora da bude u vezi isklju!ivo sa kompjuterima. ;vaka osoba radoznale prirode, sa izraženim osje+ajem za avanturu i vjerom da ima pravo na saznanje i slobodu govora, definitivno posjeduje dijeli+ hakerskog duha u sebi. "ožemo zaklju!iti da je stav 6rika orlija, kao i
sobe koje se bave kriminalnim radnjama vezanim za internet napade, i hakovanje hakeri u vlastitom žargonu nazivaju 'krekerima'. sim ove kategorije hakera postoji jo nekoliko termina1.=I>6?I @6@IAI 0Bhite hats : termin se odnosi na eti!ke hakere, i to su uglavnom stru!njaci koji rade za kompanije i imaju dozvole hakerisanja kako bi otkrili rupe u sistemu koje bi krekeri mogli da iskoriste za kriminalne radnje. 2.%AI @6@IAI 0black hats : krekeri, takozvani zli hakeri koji !ine kriminalne radnje hakerskim napadima i ruenjem stranica, kompjuterskih sistema i sl. Cahvaljuju+i njima je termin 'haker' zapam+en u negativnom kontekstu. .;IDI @6@IAI 0gre$ hats : su neto izme#u 'dobrih' i 'loih' hakera i termin se prvenstveno odnosi na legalne hakere, takozvane pla+enike koje zapoljavaju kompanije kako bi otkrivali slabosti sistema i objavljivali ih kompaniji ali i istovremeno obavljaju odre#ene kriminalne aktivnosti kao to je ostavljanje takozvanog 'back(door' tajnog ulaza u sistemu koji se kasnije može iskoristiti ili prodati konkurentskim firmama. =itno je pomenuti i jo jednu kategoriju hakera koji su osim stru!nosti sa ra!unarima i ra!unarskim sistemima i politi!ki aktivni, a nazivaju se haktivisti.
edna od najpoznatijih haktivisti!kih stranica je svakako Dikiliks, koja je napravljena s idejom da se na njoj objavljuju tajni dokumenti koje vlade raznih država ali i druge institucije poput religijskih, žele da sakriju od gra#ana. sferi aktuelnih doga#aja je i kriza u &unisu, gdje je internet aktivizam odigrao zna!ajnu ulogu u svrgavanju vlasti. va grupa je, u saradnji sa doma+im hakerima, napadala sajtove vladinih institucija i obarala ih, a 5iratska partija &unisa je postala prva u istoriji koja je ula u vlast.Ina!e, aktuelnu krizu pratile su i vijesti o prebijanju !lanova tunižanske 5iratske partije u zatvorima. Eli, pri!a oko &unisa ima korijen u Iranu i protesta oko predsjedni!kih izbora 2**9. godine, kada je aktuelni predsjednik "ahmud Ehmadinedžad lažirao izbornu volju. &ada su Enonimusi, zajedno sa &he 5irate =a$ sajtom i raznim hakerima iz Irana napravili sajt FEnon$mous IranG kao podrku Celenoj partiji. bavjetavanje o skupovima i vijestima sa protesta u ovoj cenzurisanoj državi vodilo se putem raznih sajtova i &vitera, i vodi se kao pokuaj prve 'internet revolucije' koja je,dodue, bila bezuspjena ali ipak je odli!an pokazatelj koliko jak utjecaj mogu imati na razne sfere.
;lika 1.
2. HAKERSKI POKRETI I PIRATERIJA
posljednih desetak godina su se pojavili pokreti koji se bore za slobodu informacija, ali i njihovu zatitu kada su pojedinci u pitanju, dakle, zatitu privatnosti. &ime se konkretno bave piratske partije u svijetu, !iji je glavni cilj reforma Cakona o autorskim 0i srodnim pravima i patentima. ovoj sferi, najve+u vrijednost ima informacija. Hok je prije osamdesetih godina prologa stolje+a informacija imala isklju!ivo samo fizi!ki oblik, dakle mogla je biti zapisana na papiru, knjizi, audio kazeti i sli!no, u informacijskom dobu ona se digitalizirala u mnoge formate, koji su mogli da se kopiraju milione puta, te da se internetom distribuiraju do najire publike potpuno besplatno to ozbiljno ugrožava autorska prava vlasnika. ada je u digitalnoj formi, informaciju je skoro nemogu+e
kontrolisati ili se to odvija uz zna!ajne napore. 5iratski pokreti se upravo zalažu da informacije postanu javno dobro, dok se države trude da informacije to bolje kontroliu. vi pokreti se tako#er zalažu za ostvarenje ve+e privatnosti na internetu. ompanije kao to su 8oogle, i acebook prvi su na meti napada zbog kopiranja privatnih podataka korisnika te proslje#ivanja raznim agencijama u komercijalne i druge svrhe. ; porastom upotrebe osobnih ra!unala u cijelom svijetu, rastao je i problem softverske piraterije koja se odnosi na ilegalno kopiranje zati+enih softvera !ime se direktno kre odre#ena autorska prava. Dlasnici softvera pokuavali su na razne na!ine da zatite svoje programe- otežavali su njihovo umnožavanje koriste+i neformatirane ili pogreno formatirane diskove, laserske rupe i razna narezivanja, me#utim, skoro bezuspjeno jer je piraterija uzimala maha sve vie i vie. 3
H. "ika apanu gdje se po veoma niskoj cijeni mogu kupiti milioni kopija raznih zati+enih softvera. ada je rije! o Cakonu o zatiti autorskih prava, neki od bitnijih dokumenata koji su doprinjeli temeljitijoj zatiti1.;tatutarni zakon o autorskim pravima koji je stupio na snagu 19*9.godine/ 2.Ekt o autorskim pravima iz 19J*.godine/ .;oftverski amandman iz 19J*.godine/ 3.
HAKERSKA ETIKA
ao to 5 ;lužbeni glasnik, 2**9./3)
&ako#er je veoma zanimljiv stav hakerske etike prema novcu Novac je koristan, no većina bi se ljudi vjerojatno složila da " novac sam po sebi nije ono što motivira. Motivacijska snaga novca leži u onome što se njime dobiva – on služi samo kao sredstvo razmjene za ono što nas doista zanima".
ako bi objasnio razli!itost dvaju etika- kapitalisti!ke radne etike u !ijem se centru nalazi isklju!ivo novac, i materijalna korist koje je mogu+a samo maksimalnom iskoriteno+u na radu, i hakerske radne etike koja je sutinski kontrasna kapitalisti!kim na!elima,
)
ZAKLJUČAK
Mitaju+i literaturu za ovaj seminarski rad dola sam do zaklju!ka da nikada do sada nisam razmiljala o tome tko je zaslužan za more informacija iz svih sfera života koje nam je danas dostupno na internetu. De+ina ljudi hakere smatra nekim zalu#enicima ra!unarima i ra!unarskom opremom koji nemaju drutva, !udno se ponaaju, i ve+inu svog vremena provedu za ra!unarom. Hrugi dio ih,uglavnom pod utjecajima medija,smatra isklju!ivo sajber kriminalcima koji putaju kojekakve viruse kako bi otetili ili unitili to vie ra!unara koji su spojeni na internet, dok je zapravo samo mali dio informiran koju ulogu stvarno imaju hakeri koji posjeduju informacije te ih dijele sa ostalima, i koliko su zapravo bitni u informacijskom dobu, !iji sam naziv odaje važnost i vrijednost informacije. "ožemo zaklju!iti da su hakeri opravdano nazvani herojima informacijskog doba jer ipak na legalan ili ilegalan na!in poti!u tehnologiju na napredak za dobrobit svih nas globalno. Ca kraj ovog seminarskog rada bih izdvojila re!enicu koja se provla!ila kroz ve+inu hakerskih foruma koje sam istraživala kako bih se to vie približila hakerskom na!inu života i razmiljanja"Kad si dobar aker, svi te znaju. Kad si najbolji aker, nitko te ne zna."
7
SADRŽAJ
DH..............................................................................................................1 H6II%I>E I E&68AI>6 E..........................................................3 ME..................................................................................................7 ;EHANE>........................................................................................................J ?I&6AE&AE................................................................................................9
J
LITERATURA
5ekka asenski i &urk, Cagreb, 2**2. H."ika 5 ;lužbeni glasnik,2**9. Internet izvorihttp-OOBBB.prekoramena.comO
9
