etika

UvoduEtiku,EdgarMorinskripta

ETI ČKA NEIZVJESNOST (38-60) Načelo neizvjesnosti u odnosu intencija-akcija -

etika nailazi na pote škoće koje nemaju rje šenje u samoj svijesti o činjenju dobra ili djelovanju za dobro; jer postoji praznina izme đu INTENCIJE I AKCIJE Kant smješta bit morala u intenciju a ne sadr žaj čina, no intencija riskira neuspjeh u činu čak i ako moralna namjera želi uzeti u obzir posljedice čina, ne mo že ih predvidjeti posljedice 1 čina s moralnom namjerom mogu biti amoralne i obrnuto kada promatramo intenciju i rezultat moralne akcije, postoji odnos koji je: a) komplementaran (moralna namjera dobiva smisao u rezultatu čina) b) antagonisti čki (amoralne posljedice moralnog čina i obrnuto)

Ekologija djelovanja -

svaka akcija izmi če volji autora kako ulazi u splet sredine u kojoj djeluje akcija riskira neuspjeh, devijaciju ili iskrivljavanje smisla akcija mo že pogoditi autora (npr. u politici; reakcija aristokracije da vrati privilegije 1789. izazvala je revoluciju koja dovodi do ukidanja privilegija i te klase) ali je mogu će da štetne akcije dovedu do sretnih rezultata (napad argentinske vojne diktature na Malvinske otoke doveo je do ru šenja te diktature) POSLJEDICE AKCIJE OVISE O NAMJERI I OKOLNOSTIMA U KOJIMA SE AKCIJA ODVIJA

Granica predvidljivosti -

nemoguće je predvidjeti budu ćnost (dobrim postupcima mo žemo dovesti do lo ših posljedica i obrnuto- možemo utopiti dijete znaju ći da je ono Hitler i dovesti do dobrih posljedica) spoznaja je ograni čena u rasuđivanju i predvi đanju

Dvostruka i antagonisti antagonistička potreba za rizikom i oprezom -

složen odnos izme đu rizika i opreza; treba ih znati povezati unato č njihovoj opoziciji npr. Periklo; Mi znamo u isto vrijeme pokazati krajnju hrabrost i ne poduzeti ni šta dok dobro ne promislimo kod drugih je hrabrost posljedica neznanja, a razmi šljanje vodi do neodlu čnosti

Nepoznavanje ili zan emarivanje sekundarnih seku ndarnih štetnih u činaka akcije koja se smatra spasonosnom -

npr. lijekovi koji imaju zaka šnjele u činke, ili terapije koje djeluju na 1 a štetni su za 2. organ

Neizvjesnost u o dnosu izme đu ciljeva i sredstava -

postoje 2 odvojene odv ojene grane morala mor ala a) deontološka (poštivanje pravila, prednost daje ciljevima) b) teleolo ška (poštivanje cilja; pod činjava ciljeve) - volja za u činkovito šću mo že zahtijevati nemoralna sredstva koja mogu iskvariti moralni cilj - policijski aparat i koncentracijski logor smatrali su se nu žnima da spase sovjetsku revoluciju, a postala su stvarnost SSSR-a

DariaRendulić, www.novinarstvo.info

1


Mijenjanje ciljeva prema okolnostima -

događa se da napu štamo dugoročne ciljeve zbog hitnih potreba ne bismo li trebali u konkretnim te škoćama ostvarenja eti čkih ciljeva žrtvovati ciljeve radi etike manjeg zla?

Skretanja i obrati -

pojava ne čeg neočekivanog mijenja na še rasuđivanje ili dijagnozu jedna sitnica mo že nepovratno skrenuti ne čiji život u drugom smjeru skretanja se javljaju kod ljudi koji su uvjereni u moralnost svog djelovanja npr. kad su francuski pacifisti sura đivali s Nijemcima 1940. vjeruju ći u mir u Europi; da bi došlo do rata svjetskih razmjera u ratu poslušno izvr šavanje mu čenja kod onih koji ne mogu ili se ne usu đuju uskratiti poslu šnost, izaziva moralno propadanje EKSPERIMENT: svijest (MILGRAM) pojedinca koji normalno kontrolira svoje agresivne nagone uspavljuje se kad u đe u hijerarhijsku strukturu obični ljudi dakle, koji ne osje ćaju neprijateljstvo mogu postati akteri procesa uni štavanja (npr. Eichmann: Izvr šavao sam du žnosti) 2. načelo ekologije djelovanja: posljedice na ših postupaka su neizvjesne

Etičke kontradikcije -

kad treba izvr šiti jasnu du žnost, problem nije eti čki, nego ho ćemo li imati hrabrosti etički problem nastaje kada se nametnu 2 antagonisti čke dužnosti

Suprotni etički imperativi -

-

etika ne mo že izbjeći problem kontradikcije npr. beduin kojeg progone bra ća čovjeka kojeg je ubio dolazi pred šator žene ubijenoga i tra ži utočište; ona eti čki problem rje šava tako da bjeguncu pru ža utočište ali ujutro kre će u lov na ubojicu npr. 1940. u Francuskoj je primirje; ali postoje 2 strane- Petaine (primirje) i de Gaulle (pobuna); pitanje- koju stranu zauzeti? postoje eti čke kontradikcije izme đu dva dobra i zla koja treba izbjegavati /double bind) nemoguće je izgraditi i osigurati vrhovno dobro postoje kontradikcije du žnosti (Kreont i Antigona) i kontradikcije tolerancije (do kada tolerirati ono što uništava toleranciju?) Weber (etika du žnosti i uvjerenja); nepomirljive su i nemogu će je razjasniti koji cilj opravdava sredstvo postoji konflikt koji je uro đen u eti čkom cilju jer sadr ži 3 instancije-pojedinca, dru štvo i vrstu 1. egocentrična dužnost da bismo živjeli 2. genocentrična dužnost (roditelji, potomstvo, obitelj) koji su sredi šte osobnih uzora 3. sociocentrična dužnost (naše se dru štvo nameće kao sredi šte osobnih uzora i sklonosti) u konačnici, postoji antropocentri čna etika (ona u bi ću prepoznaje ego alter i alter ego) nepresetano se suo čavamo s konfliktom-trebamo li žrtvovati opće dobro u korist pojedinačnog i obrnuto? kod žrtvovanja bitnog za hitno, zaboravljamo hitnost bitnog DariaRendulić, www.novinarstvo.info

2


-

tako đer iborba na 2 polja; uvijek je potrebna selekcija, jer mo žemo uništiti oba

Etičko-politička dijalogika -

prou čavanje neizvjesnosti u vezi s mogu ćim i nemogućim, realizmom i utopijom te kontradikcije

Etička neizvjesnost i kontradikcija u znanostima -

Hirošima; znanstvena otkri ća dovela do katastrofe znanost i tehnika postaju tehnoznanost koji uni štava prirodu i prijeti čovječanstvu suvremena medicina produljuje ljudski život u uvjetima fizi čkog i mentalnog propadanja treba li po štivati eutanaziju? manipulativni razvoj biologije mijenja pojam ljudske osobe (ljudi u komi nisu osobe, ali imaju oblik i obiljež ja čovjeka) treba li produljivati komu ili iz klini čki mrtvog čovjeka izvaditi organe; tko bi o tome trebao odlučiti? danas postoji velik broj eti čkih kontradikcija vezanih uz ro đenje i za čeće te embrij-je li bi će?

Etička iluzija -

javlja se i problem eti čke zablude, povezan s iluzijom ili s pogre škom npr. etika bratstva mo že djelovati u suprotnom smjeru; komunisti su vjerovali u oslobo đenje ljudskog roda, a zapravo su ga pokoravali mnogi ljudi su zavedeni i uzimaju istinu koja je iluzija (npr. SSSR i Kina; gdje su ljudi činili zločine uvjereni da spa šavaju dr žavu) npr. Al-Qaida vr ši pokolj civila vjeruju ći u borbu protiv Zla

Unutarnja iluzija -

sve etičke zablude proizlaze iz nedostatka kriti čkog osjećaja;ta nedostatnost bori se protiv iluzije, a istovremeno je sklona iluziji RADI selektivnog pam ćenja i nemogućnosti da smo u potpunosti svjesni onog što se događa najveća etička iluzija:vjerovati da se pokoravamo najvi šoj etičkoj potrebi a radimo zlo MORALIN je etičko ukrućivanje koje ne poznaje razumijevanje, velikodu šnost i oprost a) indignacije: obavijena moralom, zapravo maska za nemoralni bijes,vodi diskvalifikaciji drugog b) redukcije: svodi drugoga na ono što je u njemu najni že; zaboravlja se da je mo žda evoluirao

Odgovori na neizvjesnost i kontradikciju -

-

postoje odgovori na neizvjesnot u vezi s akcijom; prou čavanje konteksta akcije, upoznavanje ekologije djelovanja, spoznaja iluzija, samopropitivanje, promi šljanje o izboru odluke, svijest o okladi koju sadr ži posljedice jedne pravedne akcije su neizvjesne; ali eti čka oklada ne odustaje od akcije svijest o okladi je i svijest o neizvjesnosti odluke i svijest o potrebi strategije razvijanje strategije = vo đenje računa o mogu ćim slučajnostima, prilago đavanje strategije strategijom se bori protiv neizvjesnosti,no nitko ju ne mo že dugoročno otkloniti DariaRendulić, www.novinarstvo.info

3


-

u slučaju da trebamo izabrati izme đu vi še eti čkih ciljeva, treba prednost dati 1 ali ne zanemariti ostala 2 (npr. jednakost, bratstvo i sloboda; prednost slobodi u diktaturi)

Zaklju čak: etička kompleksnost -

-

etička neizvjesnost ovisi o ekologiji djelovanja, eti čkim kontradikcijama, iluzijama etike, ali i o 3strukom karakteru u kojemu su autoetika, socioetika i antropoetika i komplementarne i antagonisti čke i istosmjerne javlja se neizvjesnost unutar pravednog i dobrog (Gdje je pravda, zakon, kazna?) kompleksna etika: dobro mo že sadr žavati zlo i obrnuto Kant je razvio eti čko načelo koje ima snagu zakona: Djeluj prema onoj maksimi za koju možeš željeti da postane op ći zakon; no te ško je raspoznati što je dobro, a što zlo u svakoj našoj namjeri i postupku etika je izlo žena neizvjesnosti jedini moral koji pre živi lucidnost je onaj problemati čni koji se razvija kao ljudsko bi će

ETIKA MISLI (60-66) Etika spoznaje i spoznaja etike -

PASCAL (Trudimo se dobro misliti, to je na čelo ćudoređa); paradoksalna izjava jer du žnost ne bismo trebali izvoditi iz znanja moral je subjektivna istina, a znanje te ži objektivnoj, ALI moral mora imati spoznaju o objektivnim uvjetima u kojima se odvija načelo intelektualne svijesti mora osvijetliti na čelo moralne svijesti

LOŠE MISLITI -

vidi ono neposredno, zaboravlja pro šlost i vidi kratkoro čnu budućnost ispušta bitno zbog hitnog i zaboravlja hitnost bitnog slabi znanje i ignorira moral slabi razumijevanje i šteti dijagnozi isklju čuje ljudsko razumijevanje atomizacija znanja čini nas nesposobnima da zamislimo cjelinu solidarnih elemenata i svijesti o solidarnosti; dolazi do zatvaranja pojedinca u sektor i su žavanja njegove odgovornosti

TRUDITI SE DOBRO MISLITI -

povezuje; uklanja pretince u koje je zatvoreno na še znanje sadr ži metodu za obradu kompleksnosti prepoznaje kontekste i komplekse i omogu ćuje uključivanje moralne akcije u ekologiji djelovanja gradi autonomiju, pojedinca, pojam subjekta i ljudsku svijest bori se protiv moralina koji na drugog svodi najgori aspekt ili najgori trenutak njegova života prepoznaje ljudsku kompleksnost (pojedinac-dru štvo-vrsta) zna da se ljudskom bi ću može dogoditi najgore (degradacija) i ono najbolje (regeneracija)


4


Od kompleksne misli do etike -

kompleksna misao sama po sebi poti če etiku povezuju ći spoznaje, ona povezuje ljude; usmjerava se na solidarnost kompleksna misao vodi ka etici odgovornosti (priznanje relativno autonomnog subjekta) i solidarnosti (misao koje povezuje) kompleksna antropologija iz odnosa pojedinac-dru štvo-vrsta razvija 3 grane etike: autoetika, socioetika i antropoetika

Prosvijećena/prosvjetljuju ća etika -

kompleksna misao sadr ži epistemološku dimenziju (spoznaja spoznaje) i antropolo šku (spoznaja ljudskog) kompleksna epistemologija omogu ćuje da se shvati kompleksna antropologija koja je uvjet etike jedan imperativ povezuje kompleksnu epistemologiju, antropologiju i etiku u suo čavanju s barbarstvom duha buđenje moralne svijesti budi intelektualnu i spa šava razum

ZNANOST, ETIKA I DRUŠTVO (69-79) -

u 17. st moderna znanost postaje autonomna disciplina; razdvaja se znanje od etike znanost štiti svoj imperativ (spoznaja radi spoznaje); danas čitavo društvo počiva na znanosti

Znanost/tehnika/dru štvo/politika -

odnos znanost/tehnika postaje toliko blizak da se stvara tehnoznanost znanost je trebala tehniju da provodi eksperimente; tako dolazi do tehni čke manipulacije u služ bi znanosti, ali i znanost dolazi u polje tehni čke manipulacije čisto znanstveni imperativ ovladava prirodom i postaje čisto tehnički imperativ tehnika se stavlja u slu ž bu ekonomije;znanstvena istra živanja uvode profit u znanost u kratkom roku znanost stvara sredstva za manipulaciju i uni štenje (I.Svjetski i Hladni rat) znanost stvara brojne mo ći ali je nemo ćna kontrolirati vlastitu mo ć

Slijepa točka -

80-ih god javlja se svijest o ekolo škoj i nuklearnoj katastrofi koju je uzrokovala znanost u znanosti su spoznaja i manipulacija 2 strane istog procesa način ljudskog razmi šljanja isklju čuje ambigvitet; ne shva ća da je znanost i dobra i lo ša znanstvenici su slijepi kada je rije č o etičkim problemima HUSSERL; razdvajanjem ljudske subjektivnosti (filozofija) od objektivnosti (znanost) dolazi do zasljepljenosti znanosti za ljudsku subjektivnost i daljnji razvoj znanosti pojam svjesnog subjekta i odgovornosti ne mogu biti znanstvene ideje hiperspecijalizacija disciplina pridonosi gubitku jedne cjeline ali nasreću i znanstvenici su ljudska i moralna bi ća međutim postoje na čela koja odbacuju etiku, postoji determinizam i redukcionizam znanost proizvodi zasljepljenost kao što je proizvela razna otkri ća


5


Etički kompromisi -

postoje konflikti spoznaje radi spoznaje (znanost) i razni eti čki konflikti zato se osnivaju eti čki odbori koji trebaju do ći do trajnog rje šenja npr.u bioetici postoje privremeni kompromisi (kada nastaje ljudsko bi će-začećem ili ro đenjem)

Prema reformi -

zapo čela transformacija na čela i struktura znanstvene spoznaje 2 revolucije: 1. u fizici; slomila determinizam i redukcionizam 2. okuplja discipline koje će obnoviti pojmove na še kulture (kozmoskozmologija, priroda-ekologija i Zemlja-znanost o Zemlji) nova znanost se mora zapitati o svojoj povijesti, razvoju i budu ćnosti i postaviti si eti čke probleme; izazvane nekontroliranim znanstvenim razvojem

Prema transformaciji ljudske prirode? -

znanost je ovladala materijom i ljudskim životom; postavlja velike eti čke probleme ne vodi li to transformaciji odnosa izme đu pojedinca/dru štva/vrste kloniranje, surogat trudno ća...dovodi u pitanje uloge oca, majke, djeteta tehnički je mogu će genetski stvoriti djecu kakvu roditelji žele manipulacija ljudima; sprje čavanja izljeva bijesa, agresivnosti, poticanje altruizma

ETIKA I POLITIKA (80-87) -

etički ciljevi zahtijevaju strategiju tj. politiku a politika minimum eti čkih ciljeva i sredstava antagonizam etika/politika mo že dovesti do kompromisa u kojima se etika poku šava ili sporazumjeti ili iskoristiti silu za vlastite ciljeve što se više politika odvija u slo ženostima društva, to je etika potrebnija 1 etički cilj sadr ži kontradikcije (sloboda-jednakost-bratstvo) sloboda uni štava jednakost

Velike neizvjesnosti -

etička neizvjesnost u potpunosti pro žima politiku politi čko je djelovanje neizvjesno, jer gubi se budu ćnost žrtvovanje bitnog za hitno, zaboravljanja hitnosti bitnog kontradikcije tolerancije (do koje mjere tolerirati netolerantnost) kontradikcije izme đu kolektivnog i individualnog dobra konflikt izme đu razumijevanja; potrebe za politi čkom borbom i pobjedom neprijatelja etičko-politička kontradikcija izme đu etike odgovornosti i uvjerenja ne možemo unaprijed znati u kojoj će mjeri odgovornost degradirati uvjerenje i obrnuto

Realizam i etika -

postoji antagonizam izme đu realizma odnosa me đu dr žavama i na čela prava čovjeka ili naroda realizam kad se prilagodi činjeni čnom stanju postaje nemoralan; a ideal vode ći računa o realnim uvjetima, postaje utopijski mnogi oblici otpora koji su u po četku nerealni, postaju realisti čniji od realizma DariaRendulić, www.novinarstvo.info

6


-

de Gaulleovo odbijanje da prizna poraz bilo je nerealisti čno nakon francuske vojne katastrofe, ali je kasnije postao realisti čnijim od Petainovog prihva ćanja suradnje politika nailazi na konflikt izme đu realizma i utopije; koje obuhva ća problem neizvjesnosti utopija = sinonim za nemogu ćnost (utopija harmonije i perfekcije) 2. sadr ži nemoguće mogućnosti (ukidanje ratova izme đu nacija) banalni utopizam ne poznaje nemogu ćnosti, banali realizam ne poznaje mogu ćnosti nesigurnost da se raspozna mogu će od nemogućeg varira u svakoj konkretnoj situaciji nemoguće mo že postati mogu će (4nožnom majmunu hod na 2 noge bio je nemogu ć) istinski realizam temelji se na neizvjesnosti realnog; postoji mogu ćnost nevidljiva u realnom

Kriza -

otežavaju neizvjesnosti ekologije djelovanja, oklade, strategije, i eti čke kontradikcije pridonose povećanju neizvjesnosti (koje vode do devijantnih pona šanja) poti ču osvješćivanje i tra ženje novih rješenja ali pogoduju i patolo škim rješenjima, tra ženju žrtvenog jarca danas rat izme đu Zapada i Istoka; eti čka degeneracija u vidu maniheizma

Ima li nade? -

možemo li pobolj šati odnose izme đu ljudi (pojedinaca, dru štva i njihovih veza) etičko zlo počiva u barbarstvu ljudskih odnosa u srcu same civilizacije kako izaći iz civiliziranog barbarstva? potrebna nam je politika koja će u sebe integrirati nepoznanicu budu ćnosti, okladu, strategiju, spoznaju i koja će pokušati reformirati odnose me đu ljudima koja će težiti postizanju „dobrog društva“; s više svijesti, solidarnosti i odgovornosti za sada je to nemogu će, ali u budu ćnosti će mo žda biti obrnuto

ETIKA POVEZANOSTI (104-110) -

ljudsko biće doživljava drugog kao sebi sli čnog ali i razli čitog kada je vi še slično = bratstvo, kada je razli čito = neprijateljstvo altruisti čka etika = etika povezivanja koja nala že da se zadr ži otvorenost prema drugima i da se sačuva osje ćaj zajedni čkog identiteta

Imperativ povezanosti -

đavao (diabolus) je razdvajatelj; u svakome je od nas; ali mi smo i razdvojeni ali i povezani s drugima, prevelika razdvojenost je štetna

-

naša civilizacija vi še razdvaja nego što spaja s obzirom na brojne izvore straha potrebne su nam sile koje će nas spajati i voditi

Isklju čenje isklju čivanja: „priznanje drugog“ -

etika od nas zahtijeva da ne isklju čujemo drugog iz čovječanstva (ne smijemo se prema drugom odnositi kao prema predmetu ili ni žem biću) etika isklju čuje ekskomunikaciju,mr žnju i prijezir etika za druge mora shvatiti priznatost ljudskog subjekta od steane drugog subjekta DariaRendulić, www.novinarstvo.info

7


Poštovanje drugog: ljubaznost -

ljudi imaju civilizacijsku odliku-uljudnost (pozdravi, poljupci...) ljudi nastoje otkloniti potencijalno neprijateljstvo kod drugog, pokazivanjem uva žavanja ljubaznost i uljudnost su znakovi priznanja drugog kao osobe

Etika tolerancije -

-

netolerancija = odbacivanje onoga što nije u skladu s na šim idejama i vjerovanjima 1. tolerancija = (Voltaire) po štivanje prava drugog na slobodno izra žavanje = dakle, ne želimo nametati vlastitu koncepciju nedostojnog drugom s ciljem da mu zabranimo riječ 2. tolerancija = nerazdvojiva od demokratske opcije; izno šenje ideja suprotnih vlastitima 3. tolerancija = (Niels Bohr); postoji istina u ideji koja je suprotna s na šom i moramo ju poštovati npr. tolerancija je laka za indiferentnu osobu, ali te ška za onog koji posjeduje čvrsta uvjerenja

Etika slobode -

Djeluj na takav na čin da drugi može povećati broj mogu ćih izbora

Etika vjernosti i prijateljstva -

prijateljstvo polazi od subjektivnih sklonosti ili dolazi do subjektivnih sklonosti koje su natpoliti čke, natklasne, nadeti čke i nadrasne kvaliteta osobe va žnija je od kvalitete njenih ideja ili mi šljenja bolan izbor može zahtijevati žrtvovanje prijateljstva, ali nikada izdaju prijatelja

Etika ljubavi -

ljubav je temeljno iskustvo koje povezuje ljudska bi ća istinska ljubav do življava voljeno bi će kao sebi jednako i slobodno; ona isklju čuje tiraniju i hijerarhiju naš svijet pati od lo še ljubavi i od nedostatka ljubavi, ljubavne zaslijepljenosti i izopa čenja ljubavi i kad nas obuzme najve ća strast razum moramo odr žati budnim; no čisti razum ne postoji, on mora biti potican stra šću

ETIKA RAZUMIJEVANJA (111-128) Spoznati nerazumijevanje -

nerazumijevanje je prisutno u svim sferama dru štva i života u vrijeme rata šovinizma i nacionalizmi poja čavaju ksenofobno nerazumijevanje religije potiču bijes i mr žnju nerazumijevanje izaziva nesporazume, pogre šno mišljenje o drugima, posljedica-mr žnja individualizam, samopropitivanje i samozavaravanje često su preuzimali kontrolu nad odnosom s drugima DariaRendulić, www.novinarstvo.info

8


-

nerazumijevanje proizvodi za čarani krug razumijevanje za stranca je napredovalo, za bli žnjeg nazadovalo želja za autonomijom donosi slobodu ali i nerazumijevanje nerazumijevanje proizvodi želju da se naudi drugom, a ona proizvodi nerazumijevanje

Spoznati nerazumijevanje -

da bi se proizvelo razumijevanje me đu ljudima potrebno je uskladiti objektivno, subjektivno i kompleksno razumijevanje OBJEKTIVNO: sadr ži razjašnjenje, koje usvaja i artikulira podatke i info koje se odnose na neku situaciju daje uzroke i smjernice potrebne za objektivno razumijevanje SUBJEKTIVNO: plod razumijevanja od subjekta do subjekta; omogu ćuje da se razumije ono što proživljava drugi (njegovu patnju, sre ću...) razumijevanje drugog intrigira objektivno razumijevanje ali sadr ži subjektivnu komponentu razja šnjenje dehumanizira tako što objektivira KOMPLEKSNO: obuhvaća razrješenje, objektivno razumijevanje i subjektivno razumijevanje poku šava obuhvatiti razli čite dimenzije osobe i uklju čiti ih u kontekst npr. možemo ići od objektivnog razumijevanja do subjektivnog; razmotriti uzroke za što je maloljetnik skrenuo na krivi put i do ći do subjektivnog razumijevanja koje vodi kompleksnom

Razumijevanje ljudske kompleksnosti -

odbija svesti osobu na njenu jednu osobinu nerazumijevanje proizvodi preveliku konzumaciju krivaca razumijevanje osobe temelji se kompleksnoj antropologiji koja priznaje 2struku prirodu homo sapiensa; ili eti čke posljedice MacLeanove koncepcije trinitarnog mozga postoje permutacije razuma afektivnosti i mozga od kojih 1 dominira ovisno o osobi i trenutku svaki pojedinac u sebi nosi multipersonalnost

Razumijevanje razli čitih konteksta -

kulturni konteksti se moraju uzeti u obzir da bi se razumjeli postupci ljudi iz raznih kultura neki događaji mogu aktualizirati neke od potencijalnih li čnosti koje nosimo u sebi npr.totalitarna diktatura preobrazila je bezna čajna stvorenja u čudovišta obuzimanje bića vr ši se pod ideologijama vlasti

Spoznati nerazumijevanje -

moramo uvidjeti da su izvori nerazumijevanja vi šestruki i sukladni

Metagledi šte -

paradigma nala že da se ne što treba reducirati da bi se spoznalo i tako sprje čava spoznaju koja povezuje lokalno s globalnim redukcija dovodi do nerazumijevanja i svo đenja situacije na 1 komponentu metagledi šte pridonosi shvaćanju paradigmatskih determinanti nerazumijevanja


9


Pogreška -

pogre ška u međuljudskoj komunikaciji trajan je izvor nerazumijevanja

Indiferentnost -

2. prepreka za razumijevanje; ravnodu šni smo za patnju i nesre ću drugih to je zbog mentalnog žulja koji se stvori kad čitamo knjigu i suosje ćamo s likom, nako toga prestaje postojati Onaj tko je ju čer bio potlačen, sutra će i sam biti tla čitelj

Nerazumijevanje od kulture do kulture -

nastaju kad se pripadnici 1 kulture pokoravaju imprintingu (matri čnom otisku koji daje strukturu i primjerenost mislima i idejama)

Obuzetost bogovima, mitovima i idejama -

bogovi upravljaju vjernicima i navode ih na stra šna djela ideje više manipuliraju nama nego mi njima; opsjednutost jedne ideje čini nas nesposobnima razumijeti one koji su opsjednuti druk čijim idejama

Egocentrizam i autocentrizam -

samoobmana ili laganje samom sebi dovodi do zaslijepljenosti o zlu koje smo po činili sve što se javlja na autocentri čan način (stavljanje samoga sebe u sredi šte svijeta) odupire se razumijevanju druk čijeg : etni čke zajednice, bande, pojedinca...

Apstrakcija -

nerazumijevanje koje proizlazi iz apstrakcije proizlazi iz razja šnjenja koje nije dovoljno da bi se razumjelo ekonomska spoznaja s ra čunicom širi specifično nerazumijevanje za pro življeno

Zaslijepljenost -

postoji mnogo vrsta; u odnosu na samog sebe i druge, zaslijepljenost koja proizlazi iz kulture, koja rezultira fanati čnim uvjerenjem, koja proizlazi iz redukcije, zaslijepljenost indiferentno šću, mr žnjom...

Strah od razumijevanja -

razumijevanje ne opravdava i ne optu žuje; pogoduje intelektualnom rasu đivanju ali ne spre čava moralnu osudu razumjeti zna či zašto i kako nekoga mrzimo razumjeti ne zna či razriješiti nekoga krivnje ni suzdr žati se od reakcije, nego priznati da su počinitelji zlodjela ljudska bi ća


10


Zastra šujući rad razumijevanja. Paradoksi i kontradikcije -

-

kompleksno razumijevanje sadr ži zastrašujuću teškoću; izbjegava razbla žiti odgovornost u determinizmu koji uida autonomiju subjekta, ali osu đuje subjekt koji se smatra odgovornim za svoja djela svako nerazumijevanje vodi prema vrhuncu neodgovornosti i odgovornosti drugog ta se kontradikcija ne mo že izbjeći mi možemo razumijeti protivnika iako se borimo protiv njega postoji konflikt izme đu etike razumijevanja i odgovornosti; odgovornost nas mo že navesti da prihvatimo smrtnu borbu da bismo za štitili živote, ali ne smije proizvesti svo đenje neprijatelja na niže biće

Zapovijedi razumijevanja -

razumijevanje odbacuje odbacivanje, isklju čuje isključivanje razumijevanje zahtijeva da razumijemo sami sebe i priznamo nedostatke, mane od nas tra ži da prevladamo mr žnju i prijezir i odupremo se barbarstvu za vrijeme kolektivne histerije razumijevanju je potrebna kompleksna spoznaja uvesti razumijevanje u dubine na šeg duha zna čilo bi civilizirati u dubinu svi potencijali razumijevanja nalaze se u svakome od nas ali su nerazvijeni

VELIKODUŠ NOST I OPROST (129-139) Od zakona odmazde do oprosta -

stara ideja pravde izra žavala se zakonom odmazde; oko za oko; zub za zub duboko je ukorijenjena u na š duh, i svatko od nas to osje ća otpor prema zakonu odmazde treba etiku razumijevanja i velikodu šnosti iznad kazne i osvete su velikodu šnost, dobrota i blagost koje prethode oprostu

Oprost -

Isusov oprost temelji se na dvostrukom argumentu; (Neka baci kamen onaj koji je bez grijeha) 2. argument (Ne znaju što čine) oprostom se umjesto zla zlu, vra ća dobrim zlu to je individualan čin; dok je blagost često politički čin oprost se temelji na razumijevanju; razumjeti ljudsko bi će znači ne svoditi njegovu osobu na zlodjelo koji je jednom po činila

Oklada oprosta -

oprost je etička oklada; oklada u regeneraciju onoga tko nije uspio, okada u mogu ćnost preobrazbe zločinac mo že postati svetac; bi ća su sklona promjeni velikodušnost i oprost mogu sami potaknuti krivce na kajanje oprost je čin povjerenja u ljudsku prirodu


11


Politi čki oprost -

npr. Mendela si je zadao za cilj da ne razdvoji Ju žnu Afriku, nego da u nju integrira crnce, a zatim bijelce blagost podarena vlastodr šcima oborenog diktatorskog režima u Š panjolskoj bila je cijena za uspostavljanje mira i demokracije može doći i do eti čke kontradikcije: treba li ostaviti neka žnjene zlo čine popraćene torturom?

Pamćenje i oprost -

znači li nekažnjavanje zaborav? pam ćenje i oprost su 2 suprotna pojma; oprostimo ali pamtimo kao npr. indijanci ili crnci... uvijek postoji opasnost da će se zaboraviti lekcija izvu čena iz pro življenih patnji

Nemogu ćnost oprosta i kazne -

oprost kao i neoprostivo ne poznaje granice; npr. nacisti čki zločini su neoprostivi postoji jedna granica; ubojstvo djeteta popra ćeno s tjelesnim i življavanjem je neoprostivo npr. krivnja za nacisti čke zločine je parcelizirana; Eichmann je bio samo kota čić u stroju golem zlo čin u Auschwitzu ne mo že se kompenzirati smrtnom kaznom onaj tko je žrtva ne smije postati onaj tko omalova žava, i koji tla či kad se zahtijeva kazna ili osveta u skladu sa zakonom odmazde u nama napreduje barbarstvo

Samopropitivanje -

oprost podrazumijeva razumijevanje drugog i sebe kad bi svatko od nas znao da u nama samima postoji zastra šujući ubilački potencijal, prestao bi gledati na onoga tko je ubio kao na čudovište

UMJETNOST ŽIVLJENJA -

postaje nam jasno da zara đivanje za život može značiti i njegov gubitak da materijalno zadovoljstvo prati duhovno nezadovoljstvo

Dijalogika razum-strast -

može li se etika života poistovjetiti s mudro šću života? I što je to mudrost? danas sve racionalne aktivnosti prati afektivnost ideja mudrosti zna či da afektivnost treba integrirati kao što je potrebna racionalna inteligencija potrebni su afektivnost, simpatija i suosje ćajnost život koji bi bio čisto racionalan ozna čio bi nepostojanje života kvaliteta života sadr ži emociju, strast i u živanje čovjek nije samo promi šljen, razuman je i prora čunat, sklon pretjerivanju i deliriju nema jasne grancie izme đu afektivnosti, strasti, pretjerivanja i delirija prihvatiti dijalogiku razum-strast zna či odr žavati razum kao da je plami čak vatre; tj. odr žavati mali plamen racionalne svijesti do razbuktavanja prave strasti racionalnost je potrebna da bi se mogla otkriti pogre ška i iluzija u strasti DariaRendulić, www.novinarstvo.info

12


-

ali strast je potrebna za humanizaciju razuma razum i strast moraju se me đusobno korigirati moramo znati civilizirati svoje strasti i emocije kako one ne bi postale barbarske i uni štile nas mudrost mora spriječiti da ljubav ne postane posesivna i netolerantna

Umjetnost života -

igra, mit, ljubav i poezija mogu sadr žavati razum, ali ne mogu biti sadr žani u razumu oni u sebi nose ludu afektivnost čiji plamen mo že natjerati u ludilo prihvatiti ljudski identitet zna či prihvatiti dijalogiku proza-poezija mudrost života mora prihvatiti ludilo života, koji mora integrirati racionalnost u ludu mudrost Pascal: na še igre,slavlja, i u žici su načini da odvratimo misli od smrtne sudbine umjetnost života je umije će navigacije izme đu razuma i strasti živjeti od proze = pre življavati, živjeti = živjeti poetično; a to je stanje sudioni štva, zajedni štva, slavlja, prijateljstva, ljubavi poetsko stanje u sebi sadr ži estetsku kvalitetu života potrebna je stalna regeneracija; jer reanimira žive izvore

Umijeće voljenja -

ljubav je sposobna izazvati ljubomoru, zlobu i pakost; ali treba po štivati autonomiju voljenog bića ; strast ne smije biti zasljjepljuju ća prema osobi drugog ako je ljubav racionalna onda nije ljubav; ako je totalno luda onda je ovisnost ljubav u sebi koncentrira sve vrline poezije-sjedinjenje, čuđenje,ekstazu... zato je vrhunac mudrosti i ludila

Inkorporacija znanja: umije će življenja -

-

EKOZOFIJA: kolektivna i individualna mudrost koja od nas tra ži da sa čuvamo naš odnos sa živom prirodom ta filozofska promjena vodi nas prema antropolo škoj mudrosti: moramo odustati od dominacije prirodom, moramo uspostaviti novi savez s prirodom; jer istovremeno smo i djeca svemira i njegova siro čad ključna etička pouka: naše ideje treba inkorporirati u na š život mnogi koji pri čaju o slobodi nesposobni su dati malo slobode bli žnjima onaj tko zaboravi uzrok svojih neuspjeha osu đen je da ih ponovi

Mudrost duha -

ona proizvodi razumijevanje sebe i drugog i istodobno se i sama proizvodi istim razumijevanjem ona njeguje, odr žava i razvija razumijevanje drugog mudrost mora integrirati autoetiku, samopropitivanje i samokritiku

AUTOETIČKI ZAKLJUČAK Re i kom -

barbarstvo naših duša i duha, života pokazuje nam potrebu za autoetikom autoetika = disciplinirati egocentrizam, razvijati altruizam DariaRendulić, www.novinarstvo.info

13


-

-

autoeti čki čin je najindividualniji čin koji postoji, koji uklju čuje osobnu odgovornost; to je i transcendentni čin koji nas povezuje sa snagama solidarnosti koje su prethodile na šoj individuanosti i proiza šle iz dru štvenog, fizičkog i kozmičkog položaja kom (objedinjenje) kompleksnost, komprehenzija, komuna kompleksno mišljenje uspostavlja kognitivnu povezanost: otvara put koji ide od kognitivne povezanosti do eti čke povezanosti i natrag komprehenzija = poimanje je obuhvatno u kognitivnom smislu rije či i afektivnom smislu obrgljaja komuna (zajednica) nas obrgljuje autoetika nas povezuje s na šom ljudskošću; traži nas da razumijemo ljudski identitet poziva nas da se reformiramo i reformiramo svoje živote


14

etika

Recommend Documents