GRAFIČKI FAKULTET U ZAGREBU KATEDRA ZA AMBALAŽU, KNJIGOVEŠTVO I PROJEKTIRANJE
NOVINE, ČASOPISI I DRUGE KRAĆE PUBLIKACIJE Njihov nastanak, razvoj i perspektiva. Slike, razmišljanja, dokumentirane tvrdnje, zaključci.
22. svibnja 2012., VI. semestar
Petrić Korina
Rapajić Marko
Petrović Tijana
Rizvan Zrinka
Plejić Nikolina
Roščić Mili
Podhraški Tomislav
Sente Maja
Pokorni Alen
Slovenec Tomislav
Pokrajac Marina
Slugić Ana
Puhalo Mateja
Srednoselec Marko
Radić Seleš Valentina
Stipanović Ana
SADRŽAJ SADRŽAJ ................................................................................................................................... 2 SAŽETAK .................................................................................................................................. 3 1.
Uvod .................................................................................................................................... 4
2.
Novine ................................................................................................................................. 5
3.
4.
5.
2.1.
Nastanak i razvoj novina u svijetu ............................................................................... 5
2.2.
Nastanak i razvoj novina u Hrvatskoj .......................................................................... 7
2.3.
Karakteristike novina ................................................................................................. 10
2.4.
Prednosti i nedostaci novina ...................................................................................... 17
2.5.
Perspektiva novina ..................................................................................................... 20
Časopisi ............................................................................................................................. 24 3.1.
Nastanak časopisa ...................................................................................................... 24
3.2.
Razvoj časopisa.......................................................................................................... 28
3.3.
Karakteristike časopisa .............................................................................................. 33
3.4.
Prednosti i nedostaci časopisa.................................................................................... 36
3.5.
Perspektiva časopisa .................................................................................................. 39
Kraće publikacije............................................................................................................... 42 4.1.
Nastanak i razvoj tiskanih kraćih publikacija ............................................................ 42
4.2.
Nastanak i razvoj digitalnih kraćih publikacija ......................................................... 45
4.3.
Karakteristike kraćih publikacija ............................................................................... 48
4.4.
Prednosti i nedostaci kraćih publikacija .................................................................... 51
4.5.
Perspektiva kraćih publikacija ................................................................................... 57
Zaključci ............................................................................................................................ 59
LITERATURA ......................................................................................................................... 62
2
NOVINE, ČASOPISI I DRUGE KRAĆE PUBLIKACIJE NEWSPAPERS, MAGAZINES AND OTHER SHORT PUBLICATIONS
SAŽETAK
ABSTRACT
Novine su tiskani medij koji objavljuje
The newspapers are printed media that publish various news and report on daily events, tell the stories and publish advertisements.
razne vijesti i izvještava o dnevnim događajima te donosi priče i objavljuje oglase.
A magazine is a periodical publication published at regular intervals and covers a specific area.
Časopis je periodička publikacija koja izlazi u redovitim vremenskim razmacima i pokriva neko specifično područje.
oglašavanje i informiranje šire publike.
From these types of print media shorter publications are developing. They are used for advertising and informating wider audience.
KLJUČNE RIJEČI
KEY WORDS
Iz ovakvih se tiskovnih medija razvijaju i kraće publikacije koje se koriste za
Novine
Newspapers
Časopisi
Magazines
Kraće publikacije
Short publications
3
1. Uvod U ovome seminarskom radu pisat ćemo o nastanku i razvoju tiskovnih medija koji nam prenose informacije. Promatrat ćemo one koji nam se najčešće nude kao najsvježiji izvor informacija. To su novine i časopisi, a njima ćemo pridodati i kraće publikacije koje prenose informacije o određenom proizvodu ili poduzeću. Svaki medij ima određenu tematiku i vremensko razdoblje u kojem izlazi pa se ovisno o tome odabiru materijali i tehnika kojom se izrađuju. Svaka publikacija ima prednosti i mane pa ćemo se osvrnuti na svaki medij zasebno. Osim toga, promotrit ćemo i njihov razvoj i perspektive kojima teže. Na kraju ćemo izvesti zaključke iz svih donesenih tvrdnji, za svaki tiskani proizvod.
4
2. Novine 2.1.
Nastanak i razvoj novina u svijetu
KORINA PETRIĆ
Prije skoro dvije tisuće godina, povijesni kroničar Luka pribilježio je sljedeće riječi: “Svi Rimljani i stranci koji su među njima boravili, nisu trošili slobodno vrijeme ni na što drugo osim da nešto novo kažu ili čuju.“ Stotinjak godina ranije rimski senatori, kao i ostali ljudi na važnim pozicijama shvatili su da su ljudi željni čuti najnovije vijesti u što kraćem vremenskom roku. Iz istog razloga ubrzo su vlasti izdale naredbu da se svakoga dana na prometnim mjestima postavljaju dnevni izvještaji, takozvani Acta Diurna. Vijesti su bile ispisane na kamenim pločama te objavljivane na rimskom forumu. Prvi oblici su se pojavili 131. godine prije Krista. Acta diurne su sadržale naredbe, senatske odluke, rođenja, vjenčanja, smrti, sportska dešavanja (pratile su trke dvokolica, borbe u areni). Te se kao takve smatraju prvim državnim novinama. U 7 st. u Kini je počeo izlaziti list Dibao(Pao), koji se smatra prvim novinama u povijesti čovječanstva. U Evropi,koju je u to vrijeme karakterizirala niska stopa pismenosti, putujući pripovjedači su prenosili vijesti o ratovima,nemirima, kraljevskim odlukama i drugim bitnim novostima,sve dok neko nije došao na ideju da te vijesti redovno sakuplja. Rezultat te ideje bila su neredovna izdanja novina koje su bile rukom pisane, a prodavale su se na trgovima i tadašnjim placevima. Početkom 17 st. u Njemačkoj su se pojavila dva lista koja su redovno izlazila te su to prve novine kakve i danas poznajemo: prvi – Relation je tiskan od 1605. godine u Strassbourgu. Kada je izdavač i vlasnik tiskare Johan Carolus 1605. od Gradskoga vijeća u Strassbourgu zatražio dozvolu da smije službeno štampati svoje izvještaje o svim osobitim i pažnje vrijednim zbivanjima, jedva da je mogao i zamisliti da će ući u povijest kao utemeljitelj novinstva. Carolusu je samo bilo krivo što je svoje vijesti uvijek morao pisati rukom na starom papiru, a najnovije vijesti dobivao je od putnika prolaznika. Gdje god su se pojavljivali ti «reporteri», nastajale su i novine. Priča Gabriele Toepser-Ziegert iz dortmundskog Instituta za istraživanje novinstva: «Novine su se razvijale tamo gdje su se kretali trgovački putovi: trgovci koji su se kretali zemljom 5
prikupljali su vijesti, ispisane rukom, umnožavali su ih i zatim širili dalje. Pojavom tiskarskih strojeva za knjige i tiskarstva općenito postalo je moguće tiskati i novine.». U prvim novinama tematski je bilo riječi prvenstveno o zbivanjima iz inozemstva: o prepadima gusara na Sredozemlju, donosile su se novosti o Papi pa čak i informacije o dalekozoru koji je izumio Galileo Galilei. Razlog tomu je s jedne strane bio taj što su novine čitali uglavnom trgovci-prolaznici, koje su te informacije posebno zanimale, a s druge strane cenzura je zabranjivala kritičko izvještavanje o domaćim temama i okolnostima. Ali ta cenzura nije mogla zadržati pobjednički pohod novina. Već 1650. u Leipzigu su se pojavile prve novine u Njemačkoj koje su izlazile svakoga dana Najpoznatije prve europske dnevne novine - Einekommende Zeitungen. Te prve dnevne novine sastojale su se od 4 stranica džepnog formata,u njima su se vijesti navodile bez nekog naročitog redoslijeda. Jedan primjerak je bio relativno jeftin, ali je pretplata na cjelokupno godišnje izdanje višestruko premašivala mjesečnu plaću bolje plaćenog radnika. Usprkos svemu, potražnja za novostima i novinama je ubrzo rasla, pa je tako do početka 18. stoljeća, samo u Njemačkoj, redovno izlazilo između 50 i 60 novina i časopisa. Danas u svijetu postoji preko 38 tisuća registriranih novina i časopisa. Isprva su izvori novosti bila pisma, pa čak i neprovjerene glasine, međutim kako je konkurencija rasla izdavači su nastojali da njihove novine budu što sadržajnije i što kvalitetnije - što je dovelo do zapošljavanja prvih stručnih urednika. Pošto sa razvojem novinarske djelatnosti većina izdavača nije si mogla priuštiti razgranatu mrežu izvora novosti i novinara,nastale su novinske agencije koje su pretplaćene izdavače počele da opskrbljuju novostima. Novinarstvo nikada ne bi doživjelo takav uspon bez važnih izuma, a posebno bez tiska pomoću pomičnog sloga koje je uveo Johan Gutenberg. Dalji izumi učinili su proizvodnju novina isplativom i praktičnom djelatnošću: rotacijske preše, matrice, telegraf, telefon i internet.
6
2.2.
Nastanak i razvoj novina u Hrvatskoj
TIJANA PETROVIĆ
2.1.1. Prve hrvatske novine Prve novine u Hrvatskoj bile su na latinskom, a zvale su se „Ephemerides Zagrabienses“ (Zagrebačke novine). Izdavao ih je Jaderta, upravitelj Kaptolske tiskare, ali nije sačuvan niti jedan primjerak. Pojavljuju se u Hrvatskoj već u drugoj polovici osamnaestog stoljeća, i to 1771. godine na latinskom te nedugo poslije, 1786. i 1789. na njemačkom jeziku, a na samom početku 19.st (1806. godine) na hrvatskom jeziku,odnosno dvojezično hrvatsko-talijanski. Prva dva lista s druge polovice osamnaestog stoljeća pojavila su se u Zagrebu, glavnom gradu (banske) Hrvatske, koja je tada u sastavu Austrijske carevine, a prva novina na hrvatskom jeziku u Zadru, tada glavni grad Dalmacije (za vrijeme francuske uprave). 2.1.2. Prve hrvatske novine na hrvatskom jeziku Prvi broj novina „Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin“ tiskan je dana 12. srpnja 1806. godine. Tadašnja je francuska uprava za svoju novu pokrajinu pokrenula dvojezični službeni list. Odluku o pokretanju lista za Dalmaciju donio je sam car Napoleon i to pod prvotno određenim imenom „Dalmata Veneto“. Po vremenu izlaženja list je bio tjednik, čija je svaka stranica bila podijeljena na dva stupca. Na lijevoj je strani tiskan tekst na talijanskom jeziku, a na desnoj hrvatski tekst. Svaki broj imao je po osam stranica, a format je promijenio u dva navrata. Od prvog je broja izlazio subotom i tiskan je u tiskari Antona Luigia Battare u Zadru. List je izlazio u nakladi od 600 primjeraka. Do ukidanja lista dolazi 1.travnja 1810. godine, pa su tako prve novine na hrvatskom jeziku izlazile samo tri godine, osam mjeseci i dvanaest dana. Ukupno je izišlo 176 brojeva "Kraljskog Dalmatina", i to na 1392 stranice.
Slika 1. Narodne novine
7
2.1.3. Značaj službenih novina Republike Hrvatske Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u „Narodnim novinama“ objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika
te drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodnim
novinama - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U njima se nalazi i oglasnik javne nabave. 2.1.4. Kratka povijest Narodnih novina Današnje „Narodne novine“ vuku porijeklo od novina, koje je su počele izlaziti godine 1835. pod imenom „Novine Horvatzke“. Nakladnik i urednik bio je Ljudevit Gaj. Bile su to prve novine u Zagrebu na hrvatskom jeziku. Uz drugi broj „Novina Horvatzkih“ (10. siječnja) izlazi i njihov književni prilog „Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka“. Sljedeće godine naslov je promijenjen u „Novine ilirske“, a nakon zabrane ilirskoga imena 1843. u „Narodne novine“. "Narodne novine" zadržale su ulogu službenog glasila regionalnih ili državnih vlasti, sve do danas.
Slika2. Narodne novine nekad i danas
2.1.5. Prve novine u ostalim većim hrvatskim gradovima Rijeka Prve objavljene novine u Rijeci su „Notizie del Giorno“, 8. rujan 1813. – listopad 1814 na talijanskom jeziku. Slijedeći naslov, „Eco del litorale ungarico“, prvi je put tiskan 5. travnja 1843., godine. „Eco del litorale ungarico“ prestaju izlaziti 1846. a slijedeći naslov „L'eco di Fiume“, počet će se tiskati u ljeto 1857. godine. Iznova slijedi dugo razdoblje praznine od jedanaest godina, koje neće biti ispunjeno nikakvim tiskanim novinama. 8
„Sloboda“ je prva sušačka novina koja je započela izlaziti 1878. godine na hrvatskom jeziku, na Sušaku, tri puta tjedno. „Sloboda“ je nastavila težnje pravaša začete u „Primorcu“, tiskanom u Kraljevici (1873. – 1878.), a tradiciju ovih povijesnih novina nastavit će „Hrvatska sloga“, 1898., potom „Novi list“ od 1900. pod upravljačkom i uredničkom palicom Frana Supila. Tiskat će se u Rijeci u Kraljetinoj tiskari, a izlazit će svakoga dana osim nedjelje. Osijek Prve novine u Osijeku bile su „Der Volksredner fur Vaterland und Gesetz“ tiskane 1848. godine u Tiskari Dragutina Divalda. Zatim su tu bile „ Esseker Lokalblatt und Landbote“ iz 1864. godine i jedne od prvih ilustriranih novina na ovima prostorima „Esseker allgemeine illustrierte Zeitung“ iz 1869. godine. Svakako najznačajnije novine na njemačkom jeziku „Die Drau“ počele su izalziti 1868. Godine i izlazile su do tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Prve novine na hrvatskom jeziku „Branislav“ iz 1878. Godine izlazile su tek godinu dana, a „Narodna obrana“(od 1914. godine „Hrvatska obrana“) izlazi od 1902. D0 1933. godine. Najpoznatije osječke novine „Hrvatski list“, čitan i cijenjen i izvan Slavonije, izlazi od 1920. Do 1945. Godine. Split Prve novine u Splitu pod naslovom „L'avvenire“, izlaze tek od 1875. do 1882. na talijanskom jeziku. Prve novine na hrvatskom jeziku „Narod“ počele su izlaziti 1884.godine i mijenjajući naslov izlazile su do 1918. godine. Do konca Drugoga svjetskog rata, u Splitu je tiskano 185 naslova novina
Slika 3. Jedne od prvih riječkih osječkih te splitskih novina
9
2.3.
Karakteristike novina
ANA STIPANOVIĆ
Novine su tipičan predstavnik masovnih medija. One prate događanja iz gotovo svih sfera ljudskog života: politike, kulture, športa, i svih ostalih djelatnosti. U stalnim komentarima i feljtonima prate prošla i predviđaju buduća događanja. Zbivanja o kojima donose kraće vijesti obično prate i kraćim analizama. Osim redakcijskih tekstova, objavljuju male oglase, takozvane poslovne, i cjelostranične oglase. Uobičajeno je da uz glavni dio lista donose i raznovrsne priloge prilagođene danima izlaženja u tjednu. Ciljeve novina možemo definirati kroz svakodnevne potrebe čitatelja, a to su: informiranje, različito oglašavanje, edukacija, te zabava i razbibriga u slobodno vrijeme. 2.2.1. Specifičnosti novina Osnovna karakteristika novina, koja ih razlikuje od ostalih masovnih medija, tiskana je riječ i slika, na podlogu koju zovemo novinski papir. Pravodobnost izlaska i redoviti dolazak na prodajno mjesto u točno određeno vrijeme jedan su od osnovnih uvjeta uspješnog izlaženja i poslovanja redakcije dnevnih novina. Zakonitost: -
aktualnost, objektivnost
-
redovito i pravovremeno izlaženje
Prema ritmu izlaženja novine dijelimo na: -
dnevne
-
tjedne
-
mjesečne
Dnevne novine izlaze redovito, svakodnevno, i to u pravilu u više izdanja. Tjedne novine izlaze jedanput u tjedan dana, samo u jednom izdanju, a ostale petnaestodnevno ili mjesečno također u jednom izdanju. Prema vremenu izlaženja dnevne novine možemo podijeliti na: -
jutarnje
-
podnevne
-
večernje
10
Karakteristike novina su: 1. Raspored i odabir informacija po stranicama i rubrikama: -
prva stranica (najave, naslovi, ilustracije, oglas)
-
vanjska politika
-
unutrašnja politika
-
kultura
-
gradska ili regionalna rubrika
-
šport
-
crna kronika
-
feljton
-
dnevni događaji (kino, izložbe, TV raspored, radio program)
-
oglasi (mali poslovni, cjelostranični)
-
prilozi po danima u tjednu
2.2.2. Grafički elementi u novinama Novinska stranica, odnosno njena površina, maksimalno je popunjena različitim grafičkim elementima. Analizom novinske stranice odnosno grafičkih elemenata koji se pojavljuju na svakoj novinskoj stranici, možemo zaključiti, da uvjetno postoje dvije grupe: promjenjivi grafički elementi i nepromjenjivi grafički elementi. Promjenljivi grafički elementi U grupu promjenljivih grafičkih elemenata ubrajamo sve one grafičke elemente koji se povremeno ili stalno mogu mijenjati, ovisno o trenutnim potrebama za isticanjem i manjim dizajnerskim pomakom. Svako pretjerivanje u prevelikom mijenjanju grafičkih elemenata može se negativno odraziti na ukupan već ranije određen vizualni identitet novina, a može i zbunjujuće djelovati na stalnog ili potencijalnog čitatelja. Nabrojit će se promjenljivi grafički elementi: -
broj stranica
-
crte, ukrasne crte, okviri...
-
negativi
-
tipografija isticanja 11
-
veličina i raspored ilustracija na stranici
-
širina stupca, osim osnovnog
-
veličina i deformacija pisma, osim osnovnog
-
širina proreda
Broj stranica Broj stranica u dnevnim novinama promjenjiv je i mijenja se redovito prema danima u tjednu, a izvanredno u slučaju kad su u pitanju neki vrlo važni događaji u svijetu ili zemlji. Crte, ukrasne crte, okviri Ovi elementi mogu se slobodno koristiti, neovisno o rubrikama i stranicama u novinama. Za podvlačenje naslova i uokvirivanja ili odvajanja članaka koriste se i točkaste ili isprekidane crte. Uporaba tih grafičkih elemenata i njihov raspored na stranici novina ovisi o osnovnom prijelomu i kreativnosti grafičkog urednika. Veličina i deformacija pisma O prosječnom broju znakova neposredno ovisi čitljivost teksta. Smatra se da je za lagano i brzo čitanje optimalan broj od 30 do 50 slovnih znakova u retku. Uobičajene veličine pisma za tekst u novinama su 8, 9 ili 10 tipografskih točaka, a vrsta pisma obično se odabire iz porodice Antiqua, Times, Futura ili Excelsior. Veličina i raspored ilustracija na stranici Slika, odnosno ilustracija, mora tekst koji prati napraviti razumljivijim a time i prihvatljivijim za čitanje. Slika, ilustracija u novinama mora dati dodatnu informaciju, ali je cilj da i ona sama bude informacija. Smatra se da je najbolja ona slika, ilustracija, uz koju gotovo da i nije potreban nikakav tekst.
Grafički elementi koji se ne mijenjaju Grafički elementi u dnevnim novinama koji se ne mijenjaju su oni elementi koji su određeni i usvojeni prilikom prvog grafičkog oblikovanja novina. Općenito uzevši, grafički elementi koji se ne mijenjaju stvaraju u neku ruku naviku i akomodaciju, privikavaju čitatelja na njegove novine.
12
Grafički elementi koji se ne mijenjaju: -
format novina
-
glava sa zaglavljem
-
broj i širina osnovnih stupaca
-
tipografija naslova
-
mjesto i prijelom stalnih rubrika
-
slaganje naslova
-
potpisi pod slike
-
impresum
Format novina Format dnevnih novina je nepromjenjiv. On je zadani stojeći pravokutnik, kojeg treba popuniti tekstom i ilustracijama, vodeći pritom računa da ostane što manje bjelina na zadanom formatu. Novine se tiskaju u tri uobičajena formata: cijeli format, tabloidni format ili takozvani berliner format.
Slika 4. Formati novina
a) Cijeli format, otvoren, ima dimenzije 43 x 58 cm. Ovaj veliki format uobičajen je za tisak jutarnjih izdanja dnevnih novina. Na prodajno mjesto dolazi prelomljen na pola, pa o toj činjenici treba voditi računa prilikom preloma, odnosno grafičkog oblikovanja osobito prve stranice dnevnih novina zbog smještaja glave. b) Tabloidni format je zapravo pola cijelog formata, a dimenzije su 29 x 43 cm. Taj format obično se koristi za podnevna i večernja dnevna izdanja, te za tjedne novine. Na prodajno mjesto dolazi u punom otvorenom formatu. 13
c) Berliner format, nešto je manjih dimenzija od tabloidnog formata, 28 x 40 cm. Svi naprijed navedeni formati su tipični novinski “sirovi” formati, što znači da na prodajno mjesto dolaze neposredno sa stroja za tisak bez dorade. Glava sa zaglavljem novina Glava novina je tekst (naziv) stalnog karakterističnog oblika smješten pri samom vrhu stranice. Ona je ujedno nositelj vizualnog identiteta, simbol, znak raspoznavanja i zaštitni znak svakih novina.
Slika 5. Različita zaglavlja novina
Glava novina je vizualni indikator koji upućuje čitatelja na brzo i jednoznačno prepoznavanje svojih novina na prodajnom mjestu. Osim istaknutog naziva, glave, u vrhu stranice smješteni su i podaci o izdavaču, mjestu izdavanja, broju novina, godini izlaženja, datumu izlaženja i obvezna cijena. Skup svih tih podataka zovemo zaglavlje novina. Nepisano je pravilo da se glava kod novina cijelog formata smješta u vrh stranice preko čitave širine novina. No, na tabloidnom formatu glava se obično smješta u gornju lijevu polovicu prve stranice, tako da veći dio širine zauzimaju naslovi najava, tekući naslovi i ilustracije. Kod razmještaja glave na stranicu treba voditi računa o činjenici da novine stoje na prodajnom mjestu složene jedne preko drugih. 14
Broj i širina osnovnih stupaca Prema broju osnovnih stupaca mogu biti jednostupačni, dvostupačni, trostupačni, cjelostranični.
Slika 6. Primjeri broja stupaca po stranici
Svaka novinska stranica razdijeljena je na okomite novinske stupce standardne širine (osnovne stupce), i stupce čija je širina izvedena iz osnovne. Osnovni stupac je stupac kojim je razdijeljena stranica prilikom prvog grafičkog oblikovanja, a ima svoju određenu nepromjenjivu širinu. Bjeline koje dijele stupce također su zadane i nepromjenjive širine bez obzira na moguće različite širine stupaca. Broj osnovnih stupaca u novinama kreće se od 4 do 9. Novinski stupci razdijeljeni su primjerenim bjelinama koje su veličine od 7 do 12 (pt) tipografskih točaka. Osim bjelina, stupci se mogu razdijeliti i okomitim crtama različitih debljina. Stupci u novinama sastoje se od redaka, proreda, odlomaka i inicijalnih slova.
Tipografija naslova Na novinsku stranicu u prosjeku se smješta četiri do pet većih i dva do šest manja naslova, ovisno o rubrici i veličini teksta koji najavljuju. Osnovni kriteriji je da značajna vijest mora imati veći i masniji naslov od one manje važne. Najveći i najširi naslovi dolaze na vrh stranice jer oni najavljuju i najvažnije informacije, članke. Po istom principu prema dnu stranice nižu se sve manji odnosno sve uži i tanji naslovi, sa sve manje objektivno uzevši značajnijim informacijama.
15
2.2.3. Tehničke karakteristike Osim već ranije nabrojenih karakteristika novina vezano uz informaciju, novine moraju biti jeftine, odnosno svojom niskom cijenom dostupne što većem broju potencijalnih čitatelja. To je glavni razlog što se za tisak dnevnih novina koriste jeftiniji osnovni materijali. Upravo zbog tih tiskarskih karakteristika osnovnih materijala (papir, boja) dnevne novine zahtijevaju nešto drugačiju grafičku pripremu nego, recimo, revije ili časopisi.
Papir Za tisak dnevnih novina koriste se novinski, strojno glatki papiri, čija je sirovinska baza drvenjača i stari papir. Površina tih papira je hrapave strukture, papir je upojan, bez sjaja, često sivog ili slabo žućkastog tona. Gramature novinskih papira kreću se od 46 do 58 g/m2. Takve, relativno male, gramature upotrebljavaju se između ostaloga zato da se smanje transportni troškovi odnosno troškovi distribucije. Papir za tisak novina mora imati povoljna mehanička svojstva, osobito otpornost na kidanje, zbog velikih mehaničkih naprezanja pri prolazu kroz transportne sustave, tiskovne agregate i savijači aparat tiskarskog stroja.
Boja Za tisak dnevnih novina najviše se upotrebljava crna boja, no kao druga ili treća boja može se upotrijebiti bilo koja od šarenih (procesnih) boja ili neki namiješani ton. Uglavnom su to jeftine boje izrađene na bazi mineralnog ulja kao veziva i čađa različitog porijekla, kao pigmenta za crne boje. Za šarene boje upotrebljavaju se jeftina mineralna ili sintetska veziva i jeftiniji sintetski šareni pigmenti.
16
2.4.
Prednosti i nedostaci novina
MATEJA PUHALO
2.4.1. Prednosti novina Kultura čitanja Ova je prednost novina gotovo isključivo vezana uz starije generacije ljudi, koje su uspjele razviti naviku kupovine i čitanja novina uz jutarnju kavu. Ljudi vole imati navike i rutine, budući da im one daju svojevrsni osjećaj stabilnosti i kontinuiteta u životu, te ih zbog toga nerado mijenjaju. Relevantnost informacija Iako nam novi mediji nas pružaju brdo informacija, među kojima sami biramo koje želimo pročitati, novine djeluju kao svojevrstan „filter“ svih nepotrebnih vijesti. Čitanjem internetskih portala danas zapravo vrlo lako možemo ostati neinformirani, budući da vrlo lako previđamo važne teme. Novine nam pružaju mogućnost potpunog informiranja, bez da se sami oko toga moramo potruditi. Relevantnost vijesti u novina postala je, nažalost, upitna nakon pojave žutog novinarstva i jeftinih izdanja dnevnih novina koja nastoje popuniti sadržaj trivijalnim „vijestima“, takozvanim žutilom, a od ozbiljnim temama pružiti što manje prostora i što je moguće više ih banalizirati. Zbog toga je važno napraviti distinkciju između ozbiljnog i žutog novinarstva, koje ruši kredibilitet novina. Analize i komentari događaja Novi mediji zbog svoje prirode, odnosno dinamičnosti i brzine te ograničenog vremena nisu u mogućnosti ponuditi duge reportaže, iscrpne analize i komentare događaja. Budući da novine, ako već nemaju brzinu, nemaju ni vremensku ograničenost (ili ona barem nije u tolikoj mjeri izražena), u mogućnosti u ponuditi upravo taj oblik novinarstva. Također, pisanu riječ često nije moguće zamijeniti audiovizualnim sadržajima, posebice kada govorimo o kvalitetnim tekstovima. Treba razlikovati vijest koja nam daje odgovore na osnovnih pet pitanja vezanih u događaju, od komentara i analize koji nam pruža potpuniju sliku situacije te nam omogućava kristaliziranja pogleda na događaj, stvaranje stava i razvijanje mišljenja. Nadareni novinari i kolumnisti zbog toga svoj izražaj mogu ostvariti upravo u novinama, koje bi se i u budućnosti mogle više fokusirati na analize i komentare, dakle pravi tekstualni 17
izražaj, umjesto kratkih vijesti, pukog informiranja koje u svakom slučaju bolje leže medijima koji im mogu pružiti brzinu i pravodobnost. Neovisnost o uređajima Novine su dostatne same za sebe. Iako se internet, televizija i radio smatraju dostupnijima, te informiranje putem njih ekonomičnijim, svi ti mediji ne mogu egzistirati sami za sebe. Za gledanje televizije i slušanje radija potrebni su nam odgovarajući prijemnici i električna energija. Za pristup internetu potrebna nam je internetska linija, računalo (ili neki drugi uređaj, poput mobitela ili tableta) i električna energija. Navedeni uređaji zahtijevaju velike novčane izdatke, priključci konstantna plaćanja, a ne smijemo zaboraviti ni televizijsku pretplatu i naknadu za radijsku frekvenciju. Stoga ekonomičnost drugih medija nad novinama postaje upitna, no problem leži u tome što drugi mediji nude mnogo više sadržaja i mogućnosti, te su postali nezaobilazni standard svakog kućanstva. 2.4.2. Nedostaci novina Brzina informacija i nemogućnost mijenjanja sadržaja Osnovna je zadaća novina informiranje čitatelja. U vrijeme kada drugi mediji nisu postojali, novine su bile jedini način informiranja. One su dnevno (ili više puta dnevno) donosile najnovije vijesti, te je taj pojam vremena predstavljao izrazitu brzinu kolanja informacija. S dolaskom radija i televizije nekadašnja brzina pružanja informacija sada postaje mana, odnosno sporost pružanja informacija, a dolaskom interneta ta mana eskalira u ozbiljan nedostatak. Za većinu čitatelja koji se informiraju putem internetskih portala, radijskih ili televizijskih emisija jutarnje je izdanje novina zapravo puno starih vijesti. To povlači i nemogućnost
mijenjanja
sadržaja,
nemogućnost
praćenja
događaja
i
paralelnog
obavještavanja o njima. Novine zbog svoje prirode ne mogu pratiti brzinu ostalih medija, ali bi se zato u budućnosti mogle koncentrirati na drugačije oblike obavještavanja – budući da su ostali mediji zbog dinamike u nemogućnosti pružiti detaljne analize, osvrte i komentare događaja, novine bi upravo taj komad kolača mogle iskoristiti kao svoju prednost. Cijena Zbog modernizacije novina, odnosno tiska cijelih novina u boji, te sve manjih naklada, cijena novina sve više raste. 18
Takozvane besplatne novine i novine niskih cijena (ali zato i izrazito nekvalitetnog sadržaja) uzimaju i ono malo preostalih čitatelja ozbiljnim listovima. Novine koje se žele baviti ozbiljnim novinarstvom stoga su primorane podići cijene, čime u današnje recesijsko vrijeme zapravo u nekom vidu postaju luksuz. Ograničenost multimedijalnih sadržaja i neinteraktivnost Novinski je sadržaj ograničen na tekst i sliku. Nema zvuka, nema video sadržaja, nema interaktivnosti. Čitatelj novine ne može mijenjati, niti ih sebi prilagođavati, ne može kupiti dijelove koji govore samo o onim područjima koja ih zanimaju. Čitatelj novina pred sobom ima gotov odabir informacija, načinjen u novinskoj redakciji i na njega ne može utjecati. Ova karakteristika novina može predstavljati i njihovu prednost, ali ujedno i nedostatak. Kao prednost, novinske redakcije mogu služiti kao svojevrsni „filtar“ moru nepotrebnih i nerelevantnih informacija kojima smo svakodnevno zatrpani. S druge strane, posebice mladi čitatelji navikli na dinamiku i širinu interneta, takav pristup mogu smatrati ograničavajućim, zakidajući ih možda za vijesti koje nisu stale u opseg novina. Zvuk i video kojim su popraćeni događaji upotpunjuju nam sliku o njima, omogućuju da virtualno budemo na samom mjestu događaja. Iako novinska fotografija može prenijeti dio atmosfere s mjesta događaja, ona se nikako ne može uspoređivati s audiovizualnim medijem.
19
2.5.
Perspektiva novina
NIKOLINA PLEJIĆ
Već u današnje doba, ako pogledamo koliko je tehnika uznapredovala, a s njom naravno i razvoj tiska, možemo vidjeti da novine kao medij sve više prelaze is svog klasičnog "papirnatog" oblika, u digitalni, elektronski oblik. Postoji mogućnost da će novine postati hibrid između digitalnog, virtualnog oblika i fizičkog oblika, kao što već možemo primijetiti danas u internetskim verzijama određenih novina. U međuvremenu, prijelaz s klasičnog tiskanog oblika novina na neki novi oblik medija je još uvijek u začetku te nailazi na dosta prepreka. Problem s današnjim stanjem tržišta je u tome što ima premalo novih mladih čitača (zbog opće digitalizacije, mlađa populacija je sve više orijentirana na digitalne izvore informacija, te novine kao takve su slabo zastupljene). Budžeti novina su dosta ograničeni, dok je konkurencija jako velika. Najveća zarada ovom tiskanom obliku su naravno doprinosi iz oglašavanja. Ali, 2009. godina je bila najgora godina u prošlog desetljeća što se tiče oglašavanja, te su tako i prihodi te godine bili loši. Naravno stanje se popravilo, ali zbog interneta i sve veće digitalizacije, te naravno zbog sve veće informatičke pismenosti populacije, udio koji su nekad novine imale u oglašivačkom monopolu su drastično pale. Zbog toga sve više novinskih kuća prelazi na digitalne oblike novina, web-novine, i slične izvedbe. To dovodi do većeg interesa i potražnje za novinama. Naravno ne bi bilo smisla da sve dnevne novine objave na internetu, jer to ne bi imalo nikakvog ekonomskog dobitka, već se prelazi na model "djelomičnih vijesti" u digitalnom obliku. Najbolji primjeri su, npr. 24sata gdje se na njihovom internetskom portalu mogu pronaći novosti, te čitati besplatno, ali naravno te iste vijesti i dodaci su ubačeni u tiskovine istih novina, što dovodi do potrebe kupnje istih ako želimo u potpunosti vidjeti vijesti. Naravno tu postoje i neki modeli pretplate na internet verzije novina, pa tako npr. Londonski "The Times" ima pretplatu od 1.5$ za dnevne, te 3$ za tjedne novine. Na taj način te novinske kuće imaju veliku zaradu iako je cijena digitalnih novina manja od one tiskanih, ali naravno zato oni nemaju troškova na polju tiska, jer je zbog današnjih e-novina, e-čitača, cijena izrade takvih digitalnih oblika novina skoro pa nepostojeća. 20
2.5.1. E-Čitači E-čitač je mobilni elektronički uređaj koji je dizajniran, primarno za svrhe čitanja digitalnih eknjiga i periodičkih tiskovina. Bilo koji uređaj koji može prikazati tekst na svom ekranu (mobiteli, tableti, računala, pa i neke televizije se mogu koristiti kao e-čitači), ali specijalizirani e-čitači su naravno optimizirani na polju prenosivosti, čitljivosti (npr. na jakom sunčevom svijetlu), životu baterije i slično. Jedan e-čitač može sadržavati cijelu bazu knjiga, koja bi u tiskanom obliku težila i zauzimala ogroman prostor.
Slika 7. E-čitač
2.5.2. Tableti Nakon ogromnog uspjeha Amazonovog "Kindla", odnosno e-čitača procvalo je doba elektroničkih e-čitača. Nakon njega mnoge kompanije su počele izdavati svoje izvedenice navedenog uređaja. Ali u zadnjih par godina, potražnja je drastično pala, te na scenu stupaju tableti. Tableti su zapravo mala računala, odnosno sljedeći evolucijski korak u životu računala. Tableti su mali prijenosni multimedijski centri. Na njima možemo gledati filmove, posjećivati internet, fotografirati, igrati igrice, uređivati dokumente, pisati, crtati i još bezbroj stvari. Naravno logičan slijed je da se e-novine sve više orijentiraju na korisnike tableta. Zbog silne digitalizacije, prosječnom korisniku nije dovoljan samo e-čitač, već želi imati mali uređaj na kojem može napraviti skoro sve, pa tako i čitati novine. 21
Zbog toga su naravno, e-portali, web stranice novina sve bolje napravljene, sve se više na njih posvećuje pažnja, naspram klasičnog oblik tiskanih novina.
Slika 8. Tablet
2.6.3. Elektronički papir E-papir je trenutno dostupan samo u crno-bijeloj boji, te ne može prikazivati video sadržaje. Naravno, možemo reći da je e-papir logičan slijed u budućnosti novina. To je ustvari elektronički uređaj koji je u stanju prikazati informacije, a njegov ekran simulira pravi papir. To je naravno odličan slijed razvoja, jer ljudi, iako sve više posežu za novim oblicima ečitača, tableta i slično, ništa od toga ne dolazi ni približno u ono područje lakoće čitanja kao klasični papir (ekrani mogu uzrokovati glavobolje, pogoršanje vida, itd.) Zbog toga, e-papir je zasigurno budućnost novina.
Slika 9. Elektronički savitljivi papir
22
Zbog činjenice da internet sve više gura novine kao tiskovinu sa scene, zbog sve većih gubitaka, pada čitanosti te povećavanja troškova same izrade zbog potražnje sve veće kvalitete, budućnost novina zasigurno nije toliko blistava. Zbog trenutačnog stanja u svijetu, teško je govoriti o budućnosti, ali zasigurno, novine kao tiskovina sve više postaju povijest. Izgurava ih digitalizacija, današnji moderni način života, brzina življenja i naravno potreba za novim informacijama koja prelazi mogućnosti klasičnih novina. Da li će novine u potpunosti izumrijeti, naravno da ne, ali da li će "tiskovine" novina biti zamijenjene digitalnim oblicima, zasigurno hoće, i već i u nekom dijelu i jesu. Novine kao pojam su neizostavan dio ljudskog kolektiva, te kao takve su zasigurno neuništive, ali zbog svih aspekata današnjeg društva, digitalne novine su jedini logičan slijed u povijesti i budućnosti novina.
23
3. Časopisi 3.1.
Nastanak časopisa
TOMISLAV PODHRAŠKI
3.1.1. Rani časopisi Prvi časopisi od općeg interesa pojavljuju se u 18. stoljeću. The Gentleman's Magazine (1731.) smatra se prvim časopisom namijenjenom generalnoj populaciji. Ti časopisi bili su izrađivani u tad dostupnim tehnikama pa se najčešće radilo o potpuno tekstualnom obliku uz pokoju ilustraciju. Kasnije se pojavljuje i zanimljiva situacija gdje se ilustracije počinju značajnije koristiti, što je započeto kroz The Illustrated London News (1842.) novine i dovedeno prilično daleko u Harper's Weekly (1857.) časopisu koji je tijekom svog izlaženja davao tome iznimnu pažnju zapošljavajući jedne od najboljih ilustratora tog vremena.
Slika 10. Harepr's Weekly ilustrirani časopis
Kroz razvoj časopisa pojavio se veći naglasak na manje skupine interesa, pa časopisi nalaze vjernu publiku. The Lady's Magazine (1770.) se pojavljuje kao prvi časopis za žene. The Bookman (1895.) sadrži sekciju o najtraženijim knjigama, što je potaklo ideju bestseller listi.
24
Life (1936.) časopis započinje s korištenjem fotografije, čime zapravo započinje fotografsko novinarstvo. TV Guide (1953.) unosi novi format koji prati drugi medij i ima funkcionalnu ulogu. 3.1.2. Moderni časopisi Naglasak u modernim časopisima je na kvaliteti sadržaja kao i na kvaliteti samog fizičkog proizvoda. Za razliku od novina, koristi se kvalitetniji papir i kvalitetniji otisak. Imaju jako vizualan naglasak, što se postiže primjenom velikog broja fotografija, dinamičnim prijelomom i dizajnom. Taj razvoj je uvelike omogućila DTP (Desktop Publishing) revolucija. U puno slučaja se može vidjeti fotografije do samog ruba što se postiže dizajnom sa napustom. Njihova cijena je veća od novina, no to je kompenzirano većim razmakom izlaženje, tjedno, mjesečno ili kroz neki drugi period. Pojavljuju se jako usko specijalizirani časopisi. Primjerice, prvo su časopisi o tehnologiji imali sekcije sa opisima računalnih igara. Kasnije su računalne igre dobile svoje časopise, što je kasnije još dalje otišlo pojavljivanjem časopisa koji se specijaliziraju za igre na konzolama. Taj trend uske specijalizacije je započeo 1970. godina. Rolling Stone (1967.) se navodi kao dokaz za popularnost ovog oblika sadržaja, koncentrirajući se na glazbu, liberalnu politiku i popularnu kulturu. 3.1.3. Ulazak u digitalno razdoblje Prelazak časopisa u digitalni način prezentacije i distribucije dešava se sukladno razvitku digitalnog medija, pojavljuju se razni oblici kao što su digitalne edicije i e-časopisi. Razdoblje koje se veže za taj početak su rane 1990. Digitalne edicije su web bazirane ili u obliku digitalne datoteke dostupne za preuzimanje. To su publikacije kojima je glavna odrednica da su formatirani u potpunosti isto kao i inačice za tisak. Česta praksa je davanje digitalne edicije uz kupljenog tradicionalnog oblika, te katalog starih brojeva koji bi inače bili iznimno teško dostupni. E-časopisi se javljaju kao alternativa izdavanju časopisa u tiskanom obliku. Imaju slične vrijednosti kao tradicionalni časopisi, nešto drukčiju kontrolu urednika i naglasak na kvaliteti umjesto brzini javljanja informacija kao što je to slučaj sa novinama. Uz te publikacije pojavljuju se i novi načini za njihovo čitanje. Osim korištenja računala javljaju se prvi e-čitači. 25
Dominantna tehnologija koja se u njima koristi je e-papir, koji još ne omogućuje prikaz boje i ima sporo vrijeme osvježavanja, pa nije pogodan za video. Pogodnost koji ima je da ekran nije osvijetljen i postiže se dojam čitanja sa tradicionalnog papira uz manji napor očiju. 3.1.4. Nova generacija digitalnog časopisa Još većim razvojem interneta i tehnologije općenito e-časopisi napreduju. Pojavljuje se korištenje drugih sadržaja osim statičnog teksta i slika. Korištenje videa u web publikacijama postaje uobičajena pojava. Zanimljivo je da se zvuk tako često i ne pojavljuje, jer se prvenstveno radi o vizualnom mediju, pa je i isključivo zvučan zapis često popraćen video prezentacijom na način kako se to radi u televizijskom programu. Radi se dakle o multimedijskom sadržaju. Interaktivnost je također nova pojava koja se jedino može javiti u ovakvom obliku medija. Tako mnoge publikacije omogućuju komentare svojih čitatelja uz članke. Javljaju se isto tako načini za bolji prikaz složenih podataka kroz interaktivne infografike.
Slika 11. Fotopedia - digitalna publikacija posvećena fotografiji
Zanimljivost koja također definira ovaj dio razvoja časopisa je i pojava novih uređaja za njihovo konzumiranje, pa dolazi do prilagođenih sadržaja za te nove uređaje. Prvenstveno tu se radi o pojavi modernih tablet računala, čiji oblik i veličina podsjećaju na fizičke časopise i nude skoro svu moć tradicionalnih računala, kao što je reprodukcija videa i zvuka, interaktivni sadržaj i možda najvažniju značajku – stalna povezanost na Internet.
26
Slika 12. Digitalni časopis za Apple iPad tablet
Kako se radi o iznimno novim tehnologijama publikacije još nisu uspjele iskoristiti sav potencijal ovog novog medija. Otvoren je veliki prostor za inovativnost i često se može vidjeti u medijima prezentacija nekog novog oblika digitalne publikacije.
27
3.2. Razvoj časopisa ALEN POKORNI
Časopisi su periodičke publikacije koje izlaze u više svezaka radi informiranja javnosti o nekoj određenoj tematici. Kao takva vrsta publikacija, časopisi su nastali iz almanaha i kalendara, ali stvarna povijest časopisa se može pratiti do početka novinske industrije. Novinska industrija htjela je proširiti članke u novinama te se posvetiti člancima za koje je potrebno više istraživanja te veći opseg riječi od jede kolumne.
Slika 13. Izgled prvih časopisa
S vremenom u novine su se počeli umetati posebni dijelovi sa člancima, esejima, pričama od javnog interesa, pjesmama, intervjuima, fotografijama i tako su se počeli razvijati časopisi. Međutim, kako je vrijeme prolazilo ljudi su se počeli više interesirati za svijet oko sebe i tako su se časopisi s vremenom specijalizirati za određene teme (politika, sport, znanost, fotografija, kultura...) jer članci i mjesta predodređena za članke u novinama nisu bili dovoljni kako bi se određene teme detaljno obradile. Kako su se časopisi razvili iz novina, izgled časopisa kakvog danas poznajemo počeo se oblikovati tek nakon drugog svjetskog rata, a prvi časopisi u 17. stoljeću izgledali su poput knjiga. Zanimljivo je naglasiti da je ime Časopis nastalo od engleske riječi Magazine koja znači skladište ratnog materijala i ona izvorno potječe od arapske riječi makhazin (mak-hahsin) što znači skladište samo što se u ovom kontekstu mislilo na skladište znanja, a ne na skladište vojne opreme. 28
3.2.1. Prvi časopisi u svijetu Prvi se časopisi javljaju u 17. st u Njemačkoj, Francuskoj, a nedugo za tim javljaju se i u Engleskoj, Italiji i Americi. Smatra se da je prvi časopis bio Erbauliche MonathsUnterredungen (1663–68; “Poučna mjesečna rasprava”) tiskan u Njemačkoj kojega je pokrenuo Johann Rist, teolog i pjesnik iz Hamburga. Nedugo nakon toga tiskan je i prvi časopis u Francuskoj Mercure de gazette (1672-1724; „Glasnik Merkur“) kojega je začeo Alfred Vallette u Parizu. Časopis je kasnije promijenio ime te je danas poznat kao Mercure de France a poznat je još i pod imenom Le Mercure Galant. Svi ti „prvi“ časopisi bili su filozofski prijevodi, novele, pjesme crkvene tematike i sl. Malo „lakši“ tip časopisa ili možda bolje rečeno zabavnik, Mercure de France datira iz 1714. godine kojega je osnovao pisac Jean de Donneau i taj časopis je sadržavao sudske vijesti, anegdote, recepte. Taj časopis je bio dosta popularan u svoje vrijeme i može se reći da je on bio prekretnica u čega će se današnji časopisi pretvoriti. Za prvi moderni časopis od općeg interesa smatra se da je bio The Gentleman's Magazine osnovan u Londonu, a kojega je pokrenuo Edward Cave 1731. godine. Taj časopis se tiskao bez prekida gotovo 200 godina do 1922. godine. Edward Cave zaslužan za ime Magazin pošto je to bila njegova ideja, skladište znanja. U Škotskoj je 1739. godine osnovan The Scots Magazine i to je jedini časopis na svijetu koji se tiska još dan danas.
Slika 14. Prvo izdanje The Gentleman's Magazine-a
Slika 15. Le Mercure Galant
29
Slika 16. The Scots Magazine
3.2.2. Važniji događaji u povijesti časopisa
1731. - The Gentleman's Magazine kojega je objavio Edward Cave u Engleskoj. Namijenjen zabavi sa zabavnim esejima, pričama, pjesmama i političkim komentarima. Prestao je izlaziti 1914. godine. Često se smatra prvim modernim časopisom. 1741. - Prvi američki časopis, American Magazine. 1797. - Časopis Journal des Dames et des Modes proizveden u Francuskoj kao niz pločica, svakih pet dana je izlazio, a za to su bili zaslužni Selléque, Mme Clément and Pierre Lamésangère sve do 1829. 1841. - Punch pokrenut u Londonu, inspiriran francuskim časopisom Charivari 1842. - Herbert Ingram pokreće The Illustrated London News sa 32 drvoreza na 16 stranica. 1843. - Osnovan je Ekonomist radi kampanje za slobodnu trgovinu 1850. - Do sada je u Americi objavljeno 685 časopisa 1855. - Illustrated London News objavio je specijalno Božično izdanje sa naslovnicom u boji. Prodano je u 130.000 primjeraka u tjednu 1863. - Illustrated London sada već dostiže 300.000 prodanih primjeraka u jednom tjednu. 1892. - Land and Water objavio je svoje izdanje koje je tiskano polutonovima sa tri tiskarska bojila. 1896. - Prvi Pulp Fiction časopisi se tiskaju na jeftinom papiru od drvenjače. 1899. - Pojavljuje se časopis National Geographic. 1933. - Esquire je prvi časopis za muškarce 1944. - Seventeen je prvi časopis koji se bavio problemima adolescenata. 1970. - Harper's Bazaar i Queen spojili su se u jedan časopis Harper's & Queen koji se bavio isključivo ženskom modom. 1990-ih - Era računala, počinju se kreirati i prvi online magazini 3.2.3. Prvi časopisi u Hrvatskoj Povijest hrvatskih časopisa seže od sredine 19. st. Najstariji časopis u hrvatsko sa sačuvanim samo jednim brojem jest Agramer Theatar Journal (1815.god.) koji je bio na njemačkom jeziku. Ne dugo nakon toga, pojavio se i prvi hrvatski časopis na narodnom jeziku koji se zvao Danica ilirska (1835-1867.). Bio je skromnog izgleda i pojavljivao se kao prilog Gajevih Narodnih novina. Posljednjih desetljeća 19. st. časopisi su u porastu i po broju i po vrstama. 30
Javljaju se listovi za zabavu i pouku, koji su mahom obiteljskog karaktera, npr. Dom i sviet (1888-1923), prvi zabavni ilustrirani magazin, pa Zvekan (1867-69), prvi humorističkosatirički list. Mladi su 1906. pokrenuli Savremenik, ljetopis Društva hrvatskih književnika, koji je do 1921. središnji književni časopis (izlazio s prekidima do 1941). Javljaju se i ilustrirani listovi namijenjeni širokim slojevima: tjednik Svijet (1926-38) ili šaljivi list Koprive (1906-41). Politikom i društvenim pitanjima općenito bavi se Nova Evropa (1920-41) jedan od “najstabilnijih i najbolje držećih časopisa za sva društvena pitanja”. Izlazi i više časopisa namijenjenih ženama. Devedesetih godina 20. st. stvaranjem samostalne države Hrvatske domaći su časopisi doživjeli različitu sudbinu. Većina znanstvenih i stručnih časopisa pokazala je iznimnu vitalnost i nastavila je izlaziti (često s promijenjenim naslovom i nakladnikom), što ukazuje na njihovu dobru ukorijenjenost u našoj znanstvenoj i stručnoj sredini. Početkom 21. st. u Hrvatskoj je izlazi preko 2000. Karakterizira ih, s jedne strane velik broj popularnih, revijalnog tipa, posebno iz novih tehnologija, a s druge pak, regionalni povremenici ponajviše sa zavičajnim povijesnim temama. No najznačajnija novina je pojava sve većeg broja tiskanih, uglavnom znanstvenih i stručnih časopisa s elektroničkom inačicom (oko 150 naslova), kao i samo elektroničkih (oko 180 naslova).
Slika 17. Danica Ilirska 1849.
Tijekom godina bilo je mnogo časopisa koji su izlazili u Hrvatskoj kao što je Kolo, Danas, Hrvatski književni list, Vijenac itd. ali najveće priznanje moglo bi se odati časopisu Priroda, “najstariji ekološki časopis na svijetu” koji redovito izlazi od 1911. godine. 31
Slika18. Vogue, prvo izdanje 1892. godine
Slika 19. Izgled časopisa 50-ih godine 20.st.
3.2.4. Daljnji razvoj časopisa Oslikane stranice davale su knjigama drugu dimenziju, uljepšavale su tekst i davali čitateljima barem mali uvid u ono o čemu se u knjizi ili časopisu piše. Veliki preokret dogodio se krajem 19. i početkom 20. st. kada je fotografija postala svakodnevnica. Nakon fotografija na red su došli i oglasi u časopisima jer su časopisi sami po sebi bili skupi (tisak, papir, boje...) morali su smisliti način kako vratiti publiku, a to se desilo sa oglasima. Cijena časopisa se spustila i time se vratila čitalačka publika, a oglašivači su plaćali svoje mjesto u časopisu koji ih je reklamirao. Izgled magazina, sjajan , nije postojao do kasnih 50-ih godina. Njegovi korijeni su u modnim magazinima 20-ih godina. Vanity Fair i Vogue, gdje su oglašivački i urednički umjetnici surađivali na novom dizajnu modne fotografije koje su stavljali kao početne stranice. Njima su se služili dizajneri Bauhaus-a u 30-im godinama 20. st. koji su počeli sa trendom bleed-a gdje su se fotografije i crteži produžavali do kraja stranice i tu je bio kraj tradicionalnom dizajnu i početak knjiške dekoracije.
32
3.3. Karakteristike časopisa ZRINKA RIZVAN
Časopis je periodička publikacija koja izlazi u redovitim vremenskim razmacima i najčešće pokriva određeno područje. Razlikujemo neznanstvene i znanstvene časopise. Do devedesetih godina dvadesetog stoljeća postojali su samo tiskani časopisi, a krajem prošlog stoljeća pojavili su se i elektronički časopisi, koji mogu biti inačica tiskanog časopisa ili izvorni elektronički časopis. Razvoj članaka Današnji časopisi donose članke koji mogu biti kategorizirani kao znanstveni, pregledni, stručni, prikazi, komentari, pisma uredništvima te razni prilozi u okviru posebnih rubrika. Ovisno o uređivačkoj politici i funkciji, časopis može biti uže specijaliziran za određeno područje (npr. Čakavska rič, Slovo, Vjesnik arheološkog muzeja Hrvatske itd.) ili multidisciplinaran odnosno interdisciplinaran (npr. Periodicum biologorum, Liječnički vjesnik itd.) Dostupnost časopisa U svijetu se trenutačno objavljuje od 100.000 do 150.000 znanstvenih, znanstveno-stručnih i stručnih časopisa za sva područja znanosti i djelatnosti. Neznanstveni časopisi Neznanstvenim časopisima obično se smatraju publikacije koje nisu izdane od strane neke akademske ili znanstvene institucije. Uglavnom su specijalizirani za neku temu (npr. društveni život, politika, računala, automobili, glazba i tako dalje) i obično izlaze više puta godišnje (tjedno, dvotjedno, mjesečno). Znanstveni časopisi Znanstvene časopise uglavnom izdaju akademske i znanstvene institucije. Kod znanstvenih časopisa razlikuju se volumen (svezak, godište) i broj (sveščić). Volumen je jedna izdavačka cjelina časopisa i sastoji se od niza brojeva ili sveščića, ovisno o učestalosti izlaženja, opsegu 33
materijala i slično. Jedan volumen obično pokriva jedno godište. Dakle, jedno godište ili volumen može imati više sveščića ili brojeva. Tekstovi u znanstvenim časopisima svrstavaju se u nekoliko kategorija, npr. izvorni znanstveni članak, stručni članak, pregledni članak, prethodno priopćenje, prikaz, recenzija i tako dalje. U Hrvatskoj se znanstveni časopisi dijele u dvije kategorije, a1 i a2. Časopisi u kategoriji a1 imaju međunarodno priznatu recenziju, tj. uvedeni su u međunarodne indeksne publikacije. S druge, časopisi u kategoriji a2 nemaju međunarodno priznatu recenziju, tj. izgubili su je zbog neredovitog izlaženja ili su relativno novi pa je još nisu stekli. Prvi znanstveni časopis imao je zadaću neke vrste poštanskog sandučića kroz koji su se razmjenjivala mišljenja u formi pisama. U ožujku 1665. godine Henry Oldenberg odlučio je proširiti ulogu neslužbenog poštanskog sandučića za znanstvenu korespondenciju u Engleskoj i Europi - pokrenuo je mjesečnu publikaciju tehničkih pisama u časopisu Philosophical transections, čime je rođen znanstveni članak! Nastao iz forme pisma i eseja, u kompeticiji s knjigom, znanstveni članak, kao novi oblik komunikacije razvijao je i razvija svoj stil i format u skladu sa zahtjevima znanosti i komunikacija u znanosti. U Hrvatskoj izlazi oko 250 znanstvenih, znanstveno-stručnih, znanstveno-popularnih i stručnih časopisa, koje obrađuje nacionalna bibliografija. Od tog broja oko 80 naslova može se razvrstati u šire polje humanističkih znanosti prema službenoj podjeli European Science Foundation (antropologija, etnologija, folklor, pedagogija - opća i specijalna, arheologija, povijest, medijska istraživanja, umjetnost, muzikologija, klasične studije, literatura i književnost, filozofija, jezikoslovlje, psihologija, religija i teologija). Digitalizacija Digitalizacija i objava digitalnih preslika starih časopisa omogućuje širu dostupnost rezultata bogatog stručnog i znanstvenog rada u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća, a osobito je značajna mogućnost pretraživanja tekstovne baze članaka važnih za istraživanje i učenje. Uz dostupnost digitalnih preslika, važna je i mogućnost uvida u bibliografske podatke o starim hrvatskim časopisima te njihovoj dostupnosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ali i ostalim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
34
Digitalizacija časopisa Digitalizacija omogućuje zaštitu izvornika i širu dostupnost sadržaja starih časopisa. Prijenosom izvornika u digitalni oblik i primjenom postupka optičkog prepoznavanja znakova (OCR) omogućuje se pretraživanje cjelovitog teksta. Izrezivanjem članaka, dodatnom obradom i njihovom pohranom u bazu podataka omogućeno je i ciljanije pretraživanje, za sada, po autoru, naslovu i cjelovitom tekstu. Na ovaj način obrađene članke moguće je preuzimati (pdf) i tiskati. Digitalizacija starih hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa i njihovo okupljanje na portalu Stari hrvatski časopisi prvi je korak u izgradnji jedinstvene baze hrvatske znanstvene produkcije koja nudi mogućnost interdisciplinarnih istraživanja, pohranu i trajnu dostupnost preslika te javni pristup znanstvenicima, istraživačima i široj javnosti.
35
3.4. Prednosti i nedostaci časopisa MILI ROŠČIĆ
Časopisi kao i svaka druga vrsta publikacija može imati i po nekoliko različitih pozitivnih i negativnih strana, bilo da se radi o samom izgledu časopisa, sadržaju o kojem se piše ili da su te značajke vezane uz cijenu samog proizvoda. U ovom poglavlju biti će predstavljene neke od tih pozitivnih i negativnih značajki.
Slika 20. Razni časopisi na kiosku
3.4.1. Prednosti časopisa Velik broj tema Glavna prednost časopisa i magazina je ta što najčešće pokrivaju određeno tematsko područje. Na taj način je potencijalnim kupcima lakše odlučiti koji naslov odabrati ovisno o temi za koju su zainteresirani. S obzirom da danas časopisi pokrivaju ogroman broj tema (od časopisa za mlade, sportskih, glazbenih, vojnih, poljoprivrednih, itd...), na kioscima se može naći široki spektar raznoraznih časopisa, ponekad i više različitih naslova koji pokrivaju istu temu.
Distribucija Praktički svi časopisi koji ne spadaju u kategoriju znanstvenih časopisa se mogu naći u slobodnoj prodaji na svakom kiosku. Na taj način se velik broj časopisa može naći u svakom gradu i naselju.
36
Kod znanstvenih časopisa je stvar u jednu ruku drugačija jer je njihov tiraž uglavnom manji, te su predviđeni za uži krug ljudi vezanih za struku koja se opisuje u tim časopisima.
Poticanje na kreativnost Za ovu značajku se kao primjer mogu uzeti popularni školski časopisi poput Modre Laste. Postojanje ovakvih časopisa potiče pojedince, djecu, na kreativnost i izražavanje vlastitih ideja i talenata koje mogu prezentirati društvu i na taj način mogu postići napredak koji će im u budućem životu vjerojatno koristiti.
Opseg S obzirom da su časopisi većinom vrsta publikacije koja se čita u slobodno vrijeme i služi isključivo za zabavu (iako to nije strogo pravilo), značajno je da časopisi nisu debeli i preteški za nošenje, jer bi u protivnom bili izrazito nepraktični. Mogućnost oglašavanja Većina časopisa nudi prostor za oglašavanje, slično kao i razne novine. Međutim, postoje neke razlike između oglasa u novinama i oglasa u časopisima. Oglasi u časopisima su nerijetko skuplji nego oni u novinama, ali s druge strane čitatelj je siguran da će u tematski određenom časopisu lakše naći oglas vezan za temu koja ga zanima nego u dnevnim novinama.
3.4.2. Nedostaci časopisa Proboj na tržište Jedan od problema s kojim se suočavaju izdavači časopisa je proboj na tržište. Zbog prije spomenute velike ponude raznoraznih časopisa, pred izdavačem je težak posao stvaranja inovativnog časopisa koji će kupcima ponuditi nešto novo i do sada neviđeno kako bi ga kupili.
Pronalazak optimalne cijene Kupac časopisa koji izlaze češće od jednom mjesečno se može naći u problemima po pitanju koliko novaca potrošiti. Nerijetko se mogu naći časopisi koji će svojom cijenom odbiti kupca jer jednostavno ne može potrošiti potrebnu svotu novaca par puta mjesečno kako bi si priuštio
37
svaki broj. Ovaj problem se može riješiti tako da se postavi realna i prihvatljiva cijena, a periodičnost izlaženja produži na recimo – mjesec dana umjesto svako dva tjedna. Utjecaj na čitatelje Ova negativna značajka najviše pogađa čitatelje koji spadaju u dobnu skupinu tinejdžera. S obzirom da se većina časopisa za mlade bazira na izvještavanjima o svijetu filmskih i glazbenih zvijezda, često se može naići na problem koji se predstavlja kao idoliziranje slavnih. Na taj način se mladima nameću ideje o „savršenom“ izgledu, načinima ponašanja i slično, a najčešće takve ideje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnošću.
38
3.5. Perspektiva časopisa MARKO RAPAJIĆ
Obzirom na dnevno rastući broj on line web stranica i društvenih mreža sve je više u središtu raznih analiza opstanak časopisa u tiskanom obliku. Mnogi se s pravom pitaju hoće li iPadovi i drugi e-tableti u suradnji s Twitterom, Facebookom i ostalim digitalnim medijima uništiti klasične print časopise. Ili će pak klasični časopisi u budućnosti ispunjavati neke druge funkcije osim pukog informiranja i stoga će i dalje živjeti u suživotu s novim digitalnim medijima. Uzrok ovih briga opravdan je konstantnim padom naklade mnogih velikih naslova (kako kod nas tako i na svjetskoj razini), nestanak naslova s tržišta, konstantan pad broja oglasa, konstantan pad cijena oglasnog prostora tj. konstantan pad primanja izdavačkih kuća od strane oglašivača. Međutim dok padaju naklade pojedinih časopisa raste broj naslova novih časopisa. Bilo da se radi o političkim tjednicima koji otkrivaju političke afere, bilo da se radi o ženskomodnim ili celebrity časopisima koji informiraju o modnim trendovima ili otkrivaju skandale bilo da se radi o specijaliziranijim medijima iz IT svijeta, nautike ili poslovne branše redakcije časopisa istražuju i informiraju i zbog toga oni posjeduju veliki društveni autoritet, oni daju društvene impulse, proširuju horizonte i stoga imaju moć. Neki čak govore da što je više digitalnih web stranica i e-časopisa, to je jača uloga print medija. Takav stav se stvorio prvenstveno radi toga što web ne posjeduje filtar kvalitete kao što postoji kod tiskanih medija gdje je puno rizičnije pustiti proizvod u tisak nego sa par klikova miša taj isti uploadati na web. Pogotovo danas u nepreglednoj digitalnoj masi web portala, smart telefona koji su nam na dohvat ruke, listanje časopisa je nešto poput odlaska u wellness (gdje su također izloženi časopisi kako bi nam 'skratili' vrijeme dok čekamo na red), odmor od svakodnevnog ubrzanog života. Odmor za oči od ekrana. Ono što je danas sigurno je to da časopisi više nisu mediji koji samo informiraju već mediji koji služe za užitak i predah od svakodnevnice.
Ali
izdavači, da bi zadržali svoje čitatelje i oglašivače, trebaju biti spremni napraviti neke radikalne promjene glede forme i funkcije svojih časopisa. Čitanje časopisa je ustvari jedan mali bijeg u jedan vlastiti svijet s temama koje čitatelja interesiraju u njegovo slobodno vrijeme. Tu leži i šansa za pretplatama. 39
Ljudi koji žive ubrzanim tempom života nemaju ni vremena otići do kioska, već su najsretniji kada ih njihov časopis već čeka u njihovom domu. Budućnost tiskanih časopisa će već u skoroj budućnosti biti vezana uz pretplate. Znanstveni časopisi u budućnosti će se oslanjati na Open access sistem gdje će biti omogućena publikacija znanstvenih časopisa ne samo znanstvenim ili akademskim institucijama već znanstvenim amaterima i ljudi čija stručna sprema nije povezana s nijednom granom znanosti. Ti časopisi će prolaziti kroz rigorozan sistem kritike i analize stručnih osoba i znanstvenika koji su iskusni u tom području prije objave. Baviti će se tematikom znanstvenih istraživanja i tehnološkog napredka u svijetu. Neznanstveni časopisi specijalizirane tematike imat će mnogo lakšu zadaću prilagodbe nego časopisi koji se bave općom tematikom u koje prvenstveno spadaju tjedni politički i ženski časopisi. Specijalizirani časopisi će se lakše prilagoditi promjenama na izdavačkom tržištu jer oni ne ovise o masovinim trendovima bilo koje vrste i lakše mogu iskoristiti potencijal forme i prilagodne na nove potrebe čitatelja. Ali opći mediji ukoliko ne budu pametno pratili i slijedili želje čitatelja neće preživjeti na tržištu, jer će kvalitetan tekst i dobra grafička podloga uvijek naći put do čitatelja od one koja to nije. Mediji opće prirode trebat će više interakcije, estetsko grafička poboljšanja, limitirane edicije, sofisticiraniji tisak i crossmedijalnost. Crossmedijalnost znači da svi print časopisi trebaju komunicirati putem više medija sa svojim čitateljima kao što su iPhone i iPad aplikacije, web (Facebook, Twitter,...) i ostali digitalni mediji koji će se osmisliti u budućnosti razvoja tehnologije. Pored digitalnih medija također postoji i tržišna komunikacija putem socijalnih i tematskih druženja npr. specijalne radionice i organizacije seminara i kongresa za specijaliziranje medije do širokopojasnog sponzoriranja za medije opće tematike. Osim što nude dobro štivo časopisi su postali i kult objekti u interijeru, postali su nešto poput dizajnerskog komada namještaja u interijeru. Dio asortimana na stoliću u dnevnom boravku kojim domaćin prezentira svoj krug interesa, nešto čime se domaćin želi pohvaliti i imponirati pred gostima. Štivo za razbibrigu dok čekamo u ordinaciji na red kod doktora, u salonu na frizuru ili masažu u wellnesu. Taj trend su mnogi svjetski izdavači već prepoznali i rade na grafičkim identitetima svojih časopisa pogotovo na jubilarnim edicijama. Kupovanje određenog print časopisa sada već, a pogotovo u skoroj budućnosti, bit će na neki način jedan društveno socijani simbol kojim će čitatelj sebe u društvu definirati.
40
Isto kao što noseći poznate marke odjeće, satova ili obuće mi sebe na neki način definiramo, tako će uskoro biti i s kupnjom print medija. Mnogi ljudi danas već kolekcioniraju svoje časopise. A time i oglasi u njima imaju jednu drugu i trajniju dimenziju. Ono što print nudi u odnosu na digitalne medije je jedna opipljiva estetika oglasa, produženi vijek oglasa, što korisnik češće lista časopis time više puta nailazi na kontakt s oglasom. Za kraj bi bilo dobro naglasiti naglasiti postojanje e-časopisa što podrazumijeva sve časopise koji su dostupni u elektroničkom obliku, danas se uglavnom podrazumijeva da su dostupni preko World Wide Weba. Postoje e-časopisi koji su inačice već postojećih tiskanih časopisa i e-časopisi isključivo elektroničke publikacije 'rođene' u elektronskom obliku. Najveći broj komercijalnih stranica zasnivaju se na pretplati ili dozvoljavaju plaćanje za svaki članak koji se pregledava (eng. pay per view). Mnoga sveučilišta pretplaćena su na elektroničke časopise kako bi svom osoblju i studentima omogućila pristup, a moguće su i individualne pretplate. U novije vrijeme postoji rastući broj časopisa koji dozvoljavaju otvoren pristup, bez pretplate.
41
4. Kraće publikacije 4.1. Nastanak i razvoj tiskanih kraćih publikacija VALENTINA RADIĆ SELEŠ
Kraćim publikacijama smatraju se brošure, katalozi, znanstveno-istraživački radovi (disertacije, razni članci, službene statistike...), kazala, vodiči i dr. Pozadina takvih publikacija je marketing. One su proizašle iz čiste potrebe za reklamiranjem i informiranjem. Svrha publiciranja je npr. prodaja proizvoda ili usluga, prezentacija informacija i sl. Prije otprilike 450 godina, kada je izumljen tiskarski stroj, tisak je bio rijedak i skup luksuz koji je bio ograničen na tiskanje biblija i knjiga. S vremenom tiskanje je postalo raširenije i jeftinije te su ljudi počeli tiskati stvari poput novina i drugih publikacija. Tek oko 1800-ih tiskanje je postalo ekonomičan način za oglašavanje proizvoda i usluga. Tijekom 1900-ih korištenje tiska kao način za promociju usluga i proizvoda postalo je rasprostranjeno. Tiskanje je postalo dostupno široj masi te je u 20. st. rapidno počelo rasti izdavanje novina i časopisa. U to vrijeme tvrtke su počele koristiti tiskanje brošura kao način promoviranja svojih proizvoda i usluga. Komercijalne tiskarske usluge su stvorene kako bi zadovoljili sve veću potrebu za poslovni tisak. Crna tinta na običnom papiru bila je jedini izbor, ali je bolje nego bilo što drugo na raspolaganju. Uz široko usvajanje offset tiska u 1950. i 1960. troškovi su se spustili čak i više i izbor boje tinte i papira postao je širi. Color tisak, iako još uvijek skup, postao je uobičajena pojava, a kvaliteta offset reprodukcije bila je bolja od tiskane. Sada tvrtke mogu proizvoditi brošure u boji koje mogu stvarno promicati njihove proizvode i usluge. 1980-ih s pojavom računala i software-a kao što su PageMaker, Quark Xpress i Adobe InDesign, otvorila se mogućnost laicima za izradu i ispis proizvoda profesionalnog izgleda. 42
Bilo tko sa računalom mogao je dizajnirati i ispisati svoje brošure, i bilo je moguće koristiti predloške kako bi se pomoglo ljudima u pravilnom obavljanju njihovih projekata. Danas, tiskanje brošura je popularnije no ikad. Unatoč pojave interneta, ljudi još uvijek koriste usluge poslovnih ispisa koje im pružaju profesionalnu kvalitetu boja brošure. U svijetu rasta elektronske buke, tisak je još uvijek najbolji način da vaša poruka dođe u ruke donositelja odluka. 4.1.1. Publikacije znanstvenih radova Tradicionalni poslovni model za publikacije znanstvenih časopisa je da znanstvenici podnesu svoje prijedloge radova skupini profesionalnih znanstvenika, obično u srodnim područjima stručnosti, koji strogo pregledaju, kritiziraju i daju povratne informacije o radu. Izmjene se vrše uz nadzor i prihvaćanje skupine znanstvenika, a članak se objavljuje u budućem broju časopisa. Pojedinci ili, uglavnom, institucije onda plate za pristup tiskane ili digitalne verzije objavljenih radova. Cijene za pristup su visoke. Skupo je platiti za tisak, uređivanje i proces pregleda za takvu tehnički zahtjevnu i kritičnu informaciju, a tu se mora uklopiti i neka dobit. Da bi se promijenila ova kultura i da bi se omogućilo nesmetano širenje znanstvenih dostignuća, razvijaju se i testiraju novi modeli. Novac se još uvijek mora zaraditi, naravno, troškovi su i dalje prisutni, čak i ako su objavljeni materijali javno dostupni čitateljima, pa čak i ako su samo digitalne prezentacije.
Slika 21. Rast metode OA
Jedan takav model zahtjeva da autor plati značajnu naknadu da bi se objavio njegov rad (pod pretpostavkom da je rad prošao recenziju znanstvenika) ili ako autor ne može financirati, onda 43
mu institucija može financijski pomoći. Ovaj pristup se naziva «Gold OA» (zlatni otvoreni pristup). 4.1.2. Eksplozija OA (otvoreni pristup) Pokret otvorenog pristupa značajno se proširio tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća. Detaljno proučavanje tog rasta otvorenog pristupa objavljeno u 2011. (dostupan kao otvoreni pristup, naravno) je utvrdilo da je oko 19.500 članaka otvorenog pristupa u 740 časopisa bilo dostupno u 2000. a do 2009. može se pristupiti gotovo 192.000 članaka u 4.769 časopisa.
44
4.2. Nastanak i razvoj digitalnih kraćih publikacija TOMISLAV SLOVENEC
Kratke digitalne publikacije su započele u osamdesetima u obliku obične tekstualne elektroničke pošte. Publicirale su se slanjem elektroničke pošte pretplatnicima preko popisa adresa (mailing lists).
U tom razdoblju elektronička je pošta ograničavala prezentiranje
informacija zbog nemogućnosti slanja ikakvih slika i tablica (osim nekih primitivnih koje su bile zahtjevne i komplicirane za sastaviti) a i informacije nisu mogle biti objavljene svim korisnicima, nego samo onima čije adrese su bile poznate pošiljatelju. Uz elektroničku poštu, kao medij koristio se i Usenet, koji je sadržao novinske grupe (newsgroups). One su, između ostalog, omogućavale publiciranje pod kontrolom individualca ili grupa koje su određivale što će se publicirati a što ne. Takav oblik komuniciranja i publikacija se može najviše poistovjetiti s današnjim forumima. 1994. godine pojavile su se prve distribuirane e-novine, zvale su se Electronic Letters Online. Za publikaciju, odnosno primanje informacija, bilo je potrebno instalirati klijent imena Guidon, koji je za razliku od e-maila bio u startu mnogo funkcionalniji. Prije svega, sadržavao je fotografije i određeni oblik grafičkog uređenja, te poveznice koje su vodile do izvora literature, raznih grafova, tablica i ostalih alata potrebnih za bolje razumijevanje članka. Pojavom korištenja World Wide Weba kao glavne platforme za e-publikaciju, Guidon se ubrzo prestao koristiti. Iste godine pojavili su se online dnevnici, gdje su ljudi pisali vlastite članke i objavljivanjem ih dijelili s ostalim korisnicima Interneta. Pojavom online dnevnika došlo je do mnogo većih mogućnosti kraćih publikacija i pristupačnosti istih. Primjer je Justin Hall koji je 94. pojavom online dnevnika započeo svoju 11-godišnju karijeru osobnog “bloganja”. Tematike kojima se bave blogeri su raznolike, od neke vrste osobnog dnevnika, kolumni, političkih i aktivističkih blogova, do recimo modnih, kulinarskih ili blogova poznatih osoba. 2004. godine blog je doživio svojevrstan procvat kada su ga politički kandidati, javne ličnosti, organizacije i korporacije prepoznale kao kvalitetan medij kojim mogu doprijeti do „malog čovjeka“, dobiti izravnu povratnu informaciju i samim tim usmjeriti svoje djelovanje prema odgovarajućem cilju.
45
Blogeri su stekli velik utjecaj na oblikovanje javnog mišljenja, a u inozemstvu se bilježe slučajevi gdje je njihova prisutnost na događajima čije su područje pokrivali bila jednako značajna i očekivana kao i prisutnost slavnih ličnosti i predstavnika medija. 1997. dolazi do pojave izraza “blog” za online dnevnike, a 1999. dolazi do popularizacije blogova kakvi su danas poznati, gotovo odmah nakon pojave prvih blog alata, kao što su Open Diary, LiveJournal, Diaryland, te blogger.com. Sama pojava blogova je ostavila dosta velik trag na amatersko novinarstvo i društvo općenito, jer je uvelike olakšala proces kraće publikacije, od kojih su mnoge sadržale ozbiljnu, necenzuriranu, dotada prigušenu društvenu kritiku, koja je znala rezultirati izbijanjem tajnih informacija u javnost. Usporedno s razvojem bloga, web stranice i web portali su započeli sa sekcijama koje se odnose na vijesti, te koje se sortiraju po datumu i sadrže kraće publikacije. Primjer je Institute for Public Accuracy i Arts & Letters Daily koji su, počevši 1998., više puta tjedno objavljivali vijesti u formi jednog odlomka. Danas postoji velika količina portala koji nude širok spektar informacija, od Internetskih verzija tiskanih novina ili televizijskih kuća (Dnevnik.hr, Jutarnji.hr), nezavisnih portala koji sadrže vijesti i događanja (Danas.hr, Index.hr) ili pak portala koji su specijalizirani za određeno područje, recimo umjetnosti, računalstva, strojarstva i svakog drugog područja za koje postoji interes i potreba za redovitim ažuriranjem korisnika ili ljubitelja istog. Svaka udruga, tvrtka, javna ili pravna osoba koja drži do prezentiranja u javnosti danas ima vlastitu web stranicu kako bi pojednostavila kontakt s korisnikom i omogućila izdavanje vlastitih kratkih publikacija neovisno o novinama, časopisima, televiziji ili bilo kojem drugom mediju. Na taj način korisnik dolazi do informacija najlakšim putem i izravno od izdavača tražene publikacije. Pojavom online društvenih mreža jaz između onih koji objavljuju informacije i onih koji ih primaju se još više smanjio. Najpoznatije su Facebook i Twitter koji su postali „portali“ za sebe i središte osobnog života, tvrtki i korporacija, oglašavanja, marketinga, ali i otpora mladeži. Twitter je nastao 2006. godine od strane softverskog inženjera Jacka Dorseyja. Do danas, Twitter je prihvatilo 140 milijuna korisnika u svijetu sa 340 milijuna objava ili „tweetova“ dnevno. 46
Twitter se temelji na objavljivanju najviše 140 slovnih znakova po „tweetu“, te zbog toga pripada u najkraće publikacije danas. Izdvojen je kao nevjerojatno uspješna društvena mreža i sredstvo komuniciranja baš zbog dosad neviđene jasnoće i sažetosti u objavljivanju gdje se zadržava na osnovnoj informaciji s mogućom poveznicom na opširniju publikaciju. Unazad par godina zabilježen je velik rast korisnika Twittera u svim sferama društva, koriste ga obični ljudi, slavne osobe, brandovi i proizvođači, a nametnuo se i kao mjesto s kojeg kreću velike promjene kao tzv. Arapsko proljeće, pokrenuto 2010. baš putem Twittera. Time je na vidjelo izašla snaga, utjecaj i raširenost jednog posve novog izvora informacija, te dokazano da je za velike promjene dovoljno svega 140 slovnih znakova u jednoj kratkoj publikaciji.
47
4.3. Karakteristike kraćih publikacija MAJA SENTE
Kraće publikacije su obično reklamni materijali manjeg obujma, koji služe u promidžbene svrhe određenih proizvoda. To su najčešće besplatni primjerci koji se potrošačima uručuju poštom, nude se na prodajnim mjestima, umeću se u novine i slično. Njih proizvođač šalje ciljanoj publici kako bi potaknuo na korištenje nekog proizvoda ili usluge. Njihov obujam ovisi o tome da li prezentiraju jedan ili više proizvoda i kome su namijenjeni. Već je opće poznato da slika govori tisuću riječi pa je tako i za kraće publikacije karakteristično i važno da kroz malo teksta zainteresiraju publiku za svoj proizvod ili uslugu. Imamo nekoliko vrsta najčešćih kraćih publikacija: BROŠURA je kratki tiskani rad malog obujma, obično u mekanim koricama. Prema UNESCO-voj preporuci "brošura je tiskana publikacija koja ne izlazi povremeno i koja sadrži najmanje 5 stranica, ali ne više od 48, ne brojeći korice" . Brošuru karakterizira manji broj stranica s obzirom na ostale publikacije, meko je uvezena, s ciljem da predstavlja jedan proizvod ili poduzeće. Ona mora brzo i efikasno predstavljati potrošaču i korisniku aktualnu ponudu ili novitete na tržištu i informirati o aktualnim dnevnim pitanjima.
Slika 22. Brošura
KATALOG je sređeni popis dokumenata u nekoj zbirci; sekundarni dokument koji popisuje i opisuje dokumente trajno ili privremeno okupljene.
48
To je skup kataloških jedinica o dokumentima u zbirci ili zbirkama razvrstanih prema nekim pravilima koja omogućavaju njihovo pretraživanje. Katalog sadrži bibliografski opis i dostatne informacije za pristup dokumentima. Razdioba kataloga moguća je prema različitim kriterijima. Prema obliku katalozi mogu biti u obliku registra, u obliku knjige i na listićima. Prema načinu raspoređivanja građe razlikuju se formalni (autorski, topografski) i stvarni (stručni, predmetni, ukršteni) katalozi. Prema obujmu katalozi se dijele na opće i specijalne. Prema namjeni na javne i interne kataloge.
Slika 23. Katalog
FLAJER ILI LETAK je list papira, manje ili srednje veličine s kraćim tekstom propagandnog, političkog ili drugog sadržaja. Najčešća uporaba letaka je kod trgovaca koji promoviraju tjedne akcije i pogodnosti njihovih usluga. Takve publikacije se obično umeću u novine ili se dostavljaju poštom na kućnu adresu.
Slika 24. Letak
49
ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE predstavljaju urednički oblikovane internetske stranice i/ili portale koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. Nakladnik medija je svaka fizička ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske i ostale sadržaje te sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na tehnička sredstva preko kojih se njegovi urednički oblikovani programski sadržaji objavljuju, prenose ili su dostupni javnosti. Pravna ili fizička osoba koja nije upisana u sudski ili drugi registar sukladno ovom ili posebnom zakonu ne smatra se nakladnikom.
Slika 25. Elektroničke publikacije
Pod elektroničkim publikacijama se smatraju obavijesti i informacije dostupne u elektroničkom obliku, to jest, da su dostupni preko World Wide Web-a. Oni su posebna vrsta elektroničkog dokumenta koji imaju svrhu omogućavanja materijala za akademska istraživanja i proučavanja, oblikovani su približno jednako tiskanim materijalima, meta podaci upisani su u specijaliziranoj bazu podataka i najčešće su dostupni preko akademskih i specijaliziranih knjižnica.
50
4.4. Prednosti i nedostaci kraćih publikacija MARINA POKRAJAC
Letak može biti sažet, informativan ili opširan, ovisno o tome koliko informacija njime želimo prenijeti, ali mora biti jasan, informativan i atraktivan te sadržavati odraz vizualnog identiteta firme tj. proizvoda ili usluge koju prezentira. Letak se koristi za oglašavanje s ciljem povećanja prodaje usluga i proizvoda, a predstavlja jedno od najjačih oružja u tržišnoj utakmici s konkurencijom. Stoga, možemo reći da ako je letak previše opširan ili nesistematičan njegova funkcija koja je dosad donosila samo pozitivne rezultate na marketinškom polju postaje njegova mana.
Slika 26. Primjer preglednog letka
Pošto je njegova glavna funkcija da poveća prodaju proizvoda i smatra se jednim od jačih poteza u marketingu, ako je letak nepročitan i jednostavno odbačen gubi svoju funkciju. Dakle, mora se jako paziti da se na njega stave samo ključne i osnovne informacije jer čitatelj i potencijalni kupac letak će vjerojatno pročitati u hodi ili u brzini, te ako u tom kratkom vremenu ne privuče njegovu pažnju ili pokupi bitne informacije najvjerojatnije neće ga ni pročitati, već će ga vrlo brzo baciti. Jedna zanimljivost je ta da uspješne firme i organizacije u europskoj zajednici dijele tjedno i po 100 000 letaka u poštanske sandučiće,a mjesečno preko 400 000 letaka.
51
Neki savjeti na koje treba paziti ako radimo neki letak: -
Ne koristite neke strane riječi koje potencijalni kupci vjerojatno neće razumjeti. Koristite fraze i riječi koje su što većem broju potencijalnih kupaca razumljive. Razumijevanje s čitateljem je ono čemu letak teži da postigne u prvom planu.
-
Nabrojte što je više moguće prednosti koje će potencijalni kupac imati sa vašom robom ili uslugama. Ako niste nabrojali prednosti, niste ni ostvarili efekt.
-
Koristite više riječi, ispunite letak riječima, ne komunicirajte samo slikama. Puno ljudi nije u stanju dovoljno dobro tumačiti ono što želite reći samo nekom slikom.
-
Ne ostavljajte prazan prostor na letku ako ga možete ispuniti prednostima, imperativima, poticajima za kupovinu, informacijama o tome kako vas mogu kontaktirati ili drugim tekstom.
-
Koristite pune rečenice sa smislom; subjektom i glagolom, koje jasno priopćuju prednosti i opisuju proizvode ili usluge koje nudite.
Slika 27. Primjer nepreglednog letka
Elektroničke publikacije predstavljaju urednički oblikovane internetske stranice i/ili portale koji sadrže elektroničke inačice tiska i/ili informacije iz medija na način da su dostupni širokoj javnosti bez obzira na njihov opseg. 52
Dakle, u elektroničke publikacije ubrajamo gotovo sve internetske sadržaje. Stoga mogu biti izričito kratke, jasne i precizne (novosti, obavijesti, reklame itd.) ali opširne i opsežne (znanstveni radovi, kritički osvrti, recenzije, opisi itd.) Prednost elektroničkih publikacija je dakako to što su dostupne i vrlo raširene te dopiru do velikog broja ljudi u jako kratkom vremenu. Broj elektroničkih publikacija se iz svakog dana sve više povećava i polako prevladavaju pred klasičnim kraćim publikacijama. Naravno, najveća mana elektroničkih publikacija je ta što ne možemo biti sto posto uvjereni u njihovu točnost i ispravnost i tu dolazi do nepovjerenja između tvorca publikacije i čitatelja. Međutim, taj problem može se pokušati riješiti točnim i preciznim navođenjem izvora i objavljivača rada, kao i sama vjerodostojnost stranice koja objavljuje te podatke. Ipak, na čitatelju je da prosudi koliko će vjerovati pojedinom izvoru. Razni portali svojim imenom pokušavaju garantirati točnost, no međutim to kod njih nužno ne mora biti obvezno
ako se radi o kakvim službenim
publikacijama ministarstava ili države. Također, svaki pružatelj elektroničkih publikacija dužan je postupati u skladu sa zakonima koji su propisani od države (jasno izneseni u Narodnim novinama (službenom glasilu Republike Hrvatske)). Brošura je sredstvo za oglašavanje proizvoda i usluga tvrtke ali je namijenjena i za marketing te promociju događaja, određenih hotela i njihovih detaljnih ponuda, detaljno opisanih i grafički prikazanih lokacija i sl. Postoje brošure različitih dimenzija i sa različitim brojem stranica ali u najvećem broju slučaja radi se o dimenzijama sličnim letcima, ali sa većim brojem stranica i informacija. Granice između dizajna, print mogućnosti i originalne ideje pomoću današnje tehnologije i mogućnosti, vrlo su "krhke", a upravo je ta originalnost stvaranja najbitnija kod prezentiranja informacija pomoću brošure. Dakle, najveća prednost brošure je ta što jasno i sažeto daje više pojedinosti o proizvodu, firmi ili usluzi. Čini ju jednom od najpopularnijih sredstva službenog izražavanja na seminarima, predavanjima, prezentacijama te raznim događajima. Najveća prednost brošure a to je sažeto predočene opširne i ključne informacije, može se pretvoriti u njenu najveću manu ako nije dobro grafički uređena. Također, bitno je znati procijeniti granicu između brošure, kataloga ili pak manje knjige/knjižice. Ipak, treba najviše paziti da se ne ode u preveliku širinu prilikom izrade brošura jer prije svega trebaju sadržavati sažetke ključnih naslova i informacija. Brošura može svega imati 2 lista do 20ak stranica. Opet, teško je odrediti granicu između letaka, brošura i kataloga. No, zajedničko im je svakako da se teži jasnoći, sažetosti ali u različitim mjerama s obzirom na potrebe naručioca.
53
Slika 28. Primjer opširne brošure
Slika 29.Primjer nepregledne brošure
Katalog je najbitnije sredstvo marketinga za promociju proizvoda i usluga. Katalozi se najčešće izrađuju u već poznatim A4 dimenzijama i njima sličnim. Temeljni zadatak kataloga je iscrpno predstaviti svaki proizvod, njegove mogućnosti, fotografije i grafičke prikaze te cijene svih proizvoda. Katalozi mogu imati manji broj stranica npr. 5-20 ali za srednja i veća poslovanja potrebni su i veći katalozi, npr. od 20 do 150 stranica. Realizacija kataloga prilično je dug postupak ukoliko ne posjedujete pripremljene materijale. Preporučuje se kvalitetna kategorizacija svih tekstualnih i grafičkih materijala te dobra organizacija kataloga da bi posao bio uspješno izvršen. Dakle, glavna prednost kataloga trebala bi biti preglednost prije svega. U njemu se prikazuje jako puno informacija, koje mogu biti vrlo opširne stoga je izuzetno važno da je pregledan, sistematičan i prije svega jednostavan za korištenje. 54
Slika30. Primjer jednog djela brošure u elektroničkom obliku
Memorandum je list papira koji služi za bilježenje informacija, događaja i sl. a ujedno je i dio vizualnog identiteta neke tvrtke. To je osnovni dokument za primarnu vizualnu komunikaciju u poslovanju. Memorandum je tako i obavezan dokument te su definirani standardi kod formata i rasporeda grafičkih elemanata unutar memoranduma. Sadržavaju osnovne podatke vezane uz tvrtku: kontakt telefone, e-mail adrese, MBS i OIB brojeve i brojeve bankovnih računa. Memorandum koristimo prilikom izdavanja ponuda ili faktura, pozadina je kod važnih transakcijskih dokumenata ili ugovora, dopisa, bilježaka ili izvještaja. Koriste ga sve tvrtke koje žele uspješno poslovati i steći povjerenje klijenta. Stoga prednost memuranduma je svakako sažetost i čitkost informacija. Sve što odvlači od čitkosti i forme može se smatrati manom jedne ovakve publikacije. S obzirom da memorandumom se neka tvrtka i predstavlja i time pokazuje svoju ozbiljnost. Sukladno tome radi se i izgled memuranduma. Također odstupanja od osnovnog formata (A4) za memorandume može dovesti do nepraktičnosti samog proizvoda. Memorandum bi trebalo oblikovati na način da se uklopi u cjelokupan vizualni identitet poduzeća. Postoje nepisana pravila koja određuje poslovna komunikacija, a jedno od tih pravila govori kako svako poduzeće koje želi uspješno poslovati i steći povjerenje od svojih klijenata treba imati vlastiti, originalni memorandum. Posjetnice su kartice koje nude informacije o tvrtci i pojedincu. Često stvaraju prvi dojam kod kontakta sa novim klijentima i upravo iz tog razlog treba razmotriti unikatan i privlačan dizajn posjetnice. Služe kao pričuvna memorija sa osnovnim informacijama klijenata, poslovnih partnera i kolega. Razmjenjuje se na poslovnim sastancima, domjencima i sl. Uključuje ime tvrtke, slogan, kontakt informacije, adrese i web adrese. Također mogu obuhvaćati i niz 55
drugih informacija ovisno o želji klijenata i viziji brandiranja. Kreativna posjetnica je više od komada papira sa brojem telefona, ona stvara profesionalnu sliku tvrtke ili pojedinca i prikazuje ju u najboljem svjetlu. Stoga izgled same posjetnice je njena prednost ili mana slično kao i kod memoranduma ili bilo koje publikacije koja predstavlja imidž neke tvrtke ili osobe. Mnoge institucije u sklopu svojih projekata objavljuju razne publikacije kao i njihove elektronske verzije koje se uglavnom mogu besplatno skinuti na njihovim web stranicama u PDF formatu. Zato smatram da najveća prednost publikacija, a pogotovo kraćih publikacija je njihova dostupnost i sveprisutnost. No, naravno treba paziti da najveća prednost ne postane najveća mana. Naime, zbog velike raširenosti i dostupnosti da ih publika ne počne ignorirati i prestane čitati. Naravno, ovako nešto ne bi se moglo dogoditi svim publikacijama. Ipak čitanost i upotrebljivost najviše ipak ovisi o samoj kvaliteti publikacije. Stoga je vrlo bitno držati se nekakvih osnovnih okvira i pravila pri izradi raznih publikacija kako bi se njihova kvaliteta mogla očitati ne samo kroz sadržaj već na prvi pogled i kroz njihov vizualni identitet. Porastom znanstvenoistraživačke produkcije te razvojem obavijesne djelatnosti u knjižnicama i dokumentacijskim sustavima fondovi rastu eksponencijalno, ali se stvaraju i novi oblici i načini prikaza zapisanog ljudskog znanja, tj. nove vrste publikacija.
56
4.5. Perspektiva kraćih publikacija MARKO SREDNOSELEC Kraće publikacije, tj. publikacije malog opsega, poput kataloga, letaka, brošura (itd.) danas imaju veliku ulogu prvenstveno kao sredstvo marketinške komunikacije. Mogu ih koristiti razne organizacije, tvrtke, udruge, klubovi, obrti, pa i sami pojedinci. Razvojem interneta, uz tiskane oblike kraćih publikacija, javljaju se i razni oblici digitalnih publikacija poput blogova, „online“ kataloga, te raznih portala i društvenih mreža koje mogu imati integraciju raznih kraćih digitalnih publikacija poput odlomaka, banner-a, pop-up i pop-under oglasa (itd.) Isto tako, današnja ekonomska kriza i poticajni razvoj ekologije dosta utječu na razvoj i smjer publikacija. Za tvrtke s jačim “brand”-om zbog tiska u velikim nakladama, tiskane publikacije ne predstavljaju velik trošak (s obzirom na ostale troškove), a mogu biti dosta atraktivne i uočljive. Najčešće se koristi tehnika offsetnog tiska, dok problem ekologije rješavaju korištenjem automatizirane linijske proizvodnje radi manjeg otpada i grešaka, CTP sustav izrade formi, kupnjom recikliranog papira ili korištenjem modernijih strojeva koji koriste npr. bezalkoholne otopine za vlaženje, itd. Osmišljene su i boje na bazi vode koje će uskoro naći svoje mjesto na tržištu. Manje značajne tvrtke i razni obrti tiskaju svoje kataloge, letke ili brošure tehnikom digitalnog tiska koji je sve više zastupljeniji na tržištu i konstantno napreduje. Znatno je jeftiniji od offseta ako se ne radi o velikim nakladama, ali je još uvijek manje kvalitete i danas digitalni strojevi najčešće mogu primiti format trećeg reda papira, što utječe na vrijeme izrade proizvoda, tj. publikacije. Zbog toga što kraće publikacije danas najviše sadrže informacije koje se mijenjaju s vremenom, ili su ograničene na određeno vrijeme; manje kompanije se sve više počinju osvrtati na internetsko oglašavanje, a tako i razna društva, udruge, ili pak pojedinci. Potreba za izradom letaka, kataloga ili brošura zato postaje sve manja. Nastankom društvenih mreža ljudi provode sve više vremena na internetu te se tako i marketinško oglašavanje seli na internet. Zastupljenije postaju digitalne publikacije, kao što su pop-up ili pop-under oglasi. To su „prozori“ koji nam se pojavljuju prilikom pretraživanja nekog sadržaja putem interneta i mogu sadržavati cijelu stranicu teksta, ili nas pritiskom na „link“ mogu preusmjeriti na web stranicu određenog sadržaja. Slični su i „banneri“, samo što se ne otvaraju kao „prozor“, nego su integrirani sa web stranicom. 57
Sve atraktivniji su „online“ dućani koji na svojoj web stranici sadrže digitalni oblik kataloga. Digitalni katalozi imaju više prednosti naspram tiskanih kataloga. Mogu učinkovitije olakšati informativne potrebe potencijalnih kupaca u svakoj fazi ciklusa kupnje, te zadovoljiti pojedinca sa brzinom, pristupačnošću, kontekstom i jednostavnom uporabom. Dobavljači isto imaju koristi od „online“ kataloga, jer oni mogu izlagati svoje linije proizvoda potencijalnim kupcima bilo gdje u svijetu, bez troškova i logistike tiskanja, te slanja tiskanog kataloga. „Online“ katalozi mogu pružati informacije koje se mijenjaju u toku s vremenom. Razne tvrtke ili organizacije svoje publikacije će i dalje izrađivati u tiskanom obliku, najčešće offsetnom i digitalnom tisku, ali će koristiti i digitalni način oglašavanja da budu u toku sa društvom, tj. svojim potencijalnim potrošačima. Tiskani oblici kraćih publikacija mogu imati prednosti, a to je prvenstveno atraktivnost (npr. pop-up brošure), osim prenošenja informacija mogu se koristiti za druge svrhe (npr. katalog sa poklon proizvodom) i uočljivije su od digitalnih oblika. Kraće publikacije koje sadrže informaciju određenog vremenskog perioda (ili se mijenjaju s vremenom) zbog ekonomske krize i iz ekološkog aspekta će prelazit sve više iz tiskanog u digitalni oblik. Razlog tome je i to što danas kraću publikaciju preko interneta može izdati bilo tko (npr. preko bloga, društvene mreže, ili nekog portala), dok otisnuti brošuru ili letak može netko tko ima dovoljno sredstava za financiranje tiska.
58
5. Zaključci ANA SLUGIĆ
Nerijetko se u svakodnevnim razgovorima sva tiskana izdanja nazivaju novinama. Međutim, kao što smo do sada mogli pročitati, postoje znakovite razlike između novina, časopisa i nekih drugih kraćih publikacija. Osnovna razlika između časopisa i novina je jasno vidljiva. Novine su tiskarski proizvod bez korica koji izlazi periodično. Sadrže tekstove različitih oblika i sadržaja (vijesti, članci, reportaže, oblasti, intervjui…). Časopisi, za razliku od novina, imaju manje dimenzije, veći broj stranica i korice.
Za razliku od novina i časopisa, kraće publikacije su tiskarski proizvodi nešto manjeg opsega, a služe u svrhu promidžbe određenih proizvoda. Najčešće su to besplatni primjerci.
NOVINE
Prednosti novina poput kulture čitanja, relevantnosti informacija, analize i komentara događaja te neovisnosti o uređajima i elektronici, zadržale su veliki broj čitatelja. Iako se tiskanje novina smanjilo u velikim mjerama pojavom elektroničkih medija, mnogi ljubitelji tiskanih proizvoda ostaju vjerni takvim izdanjima. Internet i televizija nemaju miris, ne mogu se opipati, podcrtati, izrezati. Takva iskustva su nezamjenljiva.
Nemogućnost mijenjanja sadržaja i brzina informacija, na drugu stranu, daju prednost elektroničkim medijima nad novinama. Novinska izdanja se većinom pripremaju navečer te se šalju u tiskare. Elektronički mediji stalno provjeravaju i osvježavaju svoje informacije.
Bitna prednost elektroničkih medija je cijena. Većina novinskih izdanja je dostupna na internetu i može se pregledati besplatno. Ipak, da bi se spriječio potpuni nestanak tiskanih izdanja, čitatelje se često „nagovara“ na kupovinu takvih izdanja, nedovršenim tekstovima ili nekim prilozima uz novine.
Prijelaz s klasičnog na digitalni oblik izdanja je još uvijek u začetku. Ipak, digitalna izdanja povećaju broj čitatelja (premalo je mladih čitača tiskanih novina).
Postoje razne vrste elektronskih uređaja. Različiti proizvođači nude različite karakteristike. Svojim dimenzijama i jednostavnim načinom uporabe privlače kupce. 59
Moguće je pretplatiti se na određena izdanja novina, te na taj način doći do informacija u bilo kojem trenutku. ČASOPISI
Časopisi su se razvili iz novina, ali danas uz sličnosti, prepoznajemo i mnogobrojne razlike. Različiti eseji, radovi, pjesme ili priče karakteristika su navedenih tiskarskih proizvoda.
Dostupnost neznanstvenih časopisa i provjerenost informacija znanstvenih časopisa su jedna od prednosti časopisa. Osim toga, kupci su često privučeni njihovim dizajnom, raznolikošću informacija ili užoj specijaliziranosti za neku posebnu djelatnost.
Časopisi su pogodni za oglašavanje. Ukoliko neko poduzeće vrši promociju (npr. velike tiskare), časopisi specijalizirani za određeno područje (npr. grafička industrija) su odlična prilika za to.
Što se tiče elektronskih izdanja, slična je situacija kao i s novinama. Postoje internetska izdanja časopisa, koja pomalo istiskuju tiskana izdanja. Na drugu stranu, digitalni oblici privlače mlađu publiku i povećaju broj čitatelja.
Časopisi budućnosti će se oslanjati na elektronske sustave koji će omogućavati publikacije znanstvenim amaterima, a ne samo profesionalcima. Na taj način će se omogućiti i inovativnost, te proširiti kreativnost.
Tiskana izdanja neće potpuno nestati, jer su mnogi svjetski izdavači uvidjeli njihovu nezamjenjivost. Naime, kao što je prethodno spomenuto, oni su postali dio interijera.
DRUGE KRAĆE PUBLIKACIJE
Kraće publikacije obuhvaćaju različite proizvode (brošure, katalozi, znanstvenoistraživački radovi (disertacije, razni članci, službene statistike...), kazala, vodiči i dr.). Prednosti i mane variraju od proizvoda do proizvoda.
Pozadina nastanka ovih publikacija je većinom marketing. Poduzeća, u želji za što boljim predstavljanjem svoje firme, odlučuju tiskati različite brošure, kataloge. Na taj način, moguće je ukazati na pozitivne strane proizvoda koje poduzeće nudi, te tako pridobiti kupce.
Osim tiskanih izdanja, kraće publikacije se također odnose i na različite vrste blogova ili nekih sličnih digitalnih izdanja. Pojava blogova ostavlja veliki trag na amatersko novinarstvo i društvo općenito. 60
Prednost elektroničkih publikacija je njihova dostupnost i raširenost u vrlo kratkom vremenu. Dok je njihova velika mana (posebno mana blogova), neprovjerenost informacija. Nikada ne možemo biti sigurni u njihovu točnost, ukoliko sami ne provjerimo dodatno te informacije.
Najveća prednost kraćih publikacija je njihova dostupnost i sveprisutnost. Na svakom kutku se susrećemo s različitim letcima, brošurama, vodičima. Često i nesvjesno upijamo sve te informacije.
Budućnost ovakvih publikacija će se vjerojatno kretati prema digitalizaciji kako se razvija i tehnologija. Ipak, tiskani proizvodi neće biti istisnuti jer je njihov osnovni cilj prenijeti određenu informaciju čitateljima, a ovo je najlakši način za ispunjavanje tog cilja.
61
LITERATURA 1. What does the future hold for newspapers, http://gigaom.com/2010/03/28/what-doesthe-future-hold-for-newspapers/, 10. svibnja 2012. 2. The future of newspaper, http://thefutureofpublishing.com/industries/the-future-ofnewspapers/, 10. svibnja 2012. 3. E book reader, http://en.wikipedia.org/wiki/E-book_reader, 12. svibnja 2012. 4. Electronic paper, http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_paper, 12. svibnja 2012. 5. Future od newspaper, http://en.wikipedia.org/wiki/Future_of_newspapers, 12. svibnja 2012. 6. Tablet computer, http://en.wikipedia.org/wiki/Tablet_computer, 12. svibnja 2012. 7. Rise open open access scientific publishing, http://www.science20.com/dynamic_patterns_research_journal/rise_open_access_scie ntific_publishing-86745, 9. svibnja 2012. 8. Brochure
printing
history,
http://www.brochures-printing.net/Brochure-Printing-
History.html, 9. svibnja 2012. 9. Publikacija, http://hr.wikipedia.org/wiki/Publikacija, 9. svibnja 2012. 10. Elektroničke publikacije, http://www.e-mediji.hr/nakladnici/elektronicke_publikacije.php, 9. svibnja 2012. 11. http://www.dmnews.com, 15. svibnja 2012. 12. Periodičke publikacije, http://hr.wikipedia.org/wiki/Periodi%C4%8Dne_publikacije, 20. svibnja 2012. 13. Magazine, http://en.wikipedia.org/wiki/Magazine, 20. svibnja 2012. 14. The Gentlemen's Magazine, http://en.wikipedia.org/wiki/The_Gentleman%27s_Magazine, 20.svibnja 2012. 15. History of newspapers and magazines, http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_newspapers_and_magazines#British_magazin es, 20.svibnja 2012. 16. A Brief History of Magazines, http://www.applied-visions.at/a-brief-history-ofmagazines/, 20.svibnja 2012. 17. A history of Magazine on a Timeline, http://www.well.com/user/art/maghistframeset.html, 20.svibnja 2012.
62
18. History of publishing, http://www.britannica.com/EBchecked/topic/482597/history-ofpublishing/236528/The-role-of-the-press#toc28679, 20.svibnja 2012. 19. Hrvatski časopisi, http://www.hidd.hr/articles/casopisi.php, 20.svibnja 2012. 20. Timeline: a History of Magazines, http://www.magforum.com/time.htm, 20.svibnja 2012. 21. Mercure de France, http://en.wikipedia.org/wiki/Mercure_de_France, 20.svibnja 2012. 22. Harper’s Weekly, http://en.wikipedia.org/wiki/Harper's_Weekly, 20.svibnja 2012. 23. Online Magazine, http://en.wikipedia.org/wiki/Online_magazine, 20.svibnja 2012. 24. Magazine, http://en.wikipedia.org/wiki/Magazine, 20.svibnja 2012. 25. Digitalna izdanja, http://en.wikipedia.org/wiki/Digital_edition, 20.svibnja 2012. 26. Magazines - Top Magazines, Key Dates in the History of Magazines, http://www.cybercollege.com/frtv/mag4.htm, 20.svibnja 2012. 27. Povijest novina i časopisa, http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_newspapers_and_magazines, 20.svibnja 2012. 28. Vizualna povijest časopisa, http://www.magforum.com/0vanda/visual_history_of_UK_magazines.htm, 20.svibnja 2012.
63
