qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvb The English nmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer Grammar tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas osnove dfghjklzxcvbnmqwertyui dfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzx opasdfghjklzx cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuio pasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghj klzxcvbnmdijanagomiracjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuio pasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfghj klzxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyuio pasdfghjklzxcvbnmqdijanagomiracwer tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas dfghjklzxdijanagomiraccvbnmqwertyu iopasdfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfg http://engleski-jezik.com/index.htm zato je sve prepuno ijekavice-valjda vam nece smetati +beleske iz srednje
The English Grammar
Alphabet A, a(ei:)N, n(en)B, b(bi:)O, o(o:)C, c(si:)P, p(pi:)D, d(di:)Q, q(kju:)E, e(i:)R, r(a:)F, f(ef)S, s(es:)G, g(di:)T, t(ti:)H, h(eie)U, u(ju:)I, i(ai)V, v(vi:)J, j(dei)W, w(dabl ju)K, k(kei)X, x(eks)L, l(el)Y, y(uai)M, m(em)Z, z(zi, zed)
Brojevi
Brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umesto threeteen i fift een umesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način,
dodavanjem sufiksa "ty" . Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u srpskom: 25 - twenty five, 71 - seventy one . Reči hundred i thousand posle kojih dolazi broj manji od sto, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty . "One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones . (crne rukavice su jače od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth(hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth . Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine – ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih riječi nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti) . Razlomci u imeniocu imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter , 3/4 - three quarters .
*Redni brojevi dobijaju određeni član the the. Brojevi za ponavljanje prave se pomoću riječi "times": four times (četiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače su zastareli.
Članovi
OdreĎeni član: THE korisi se u jednini i u mnozini govorimo o nečem odreĎenom, odreĎenom, zna se tačno o čemu
kada smo vec nesto pomenuli, pa opet pricamo o tome
kada onaj kome govorimo zna o kome/čemu govorimo
kada nesto pominjemo 1. put ali je to odredjeno frazom koja sledi:
koji vozi bicikl…) ispred imenica koje označavaju nešto čega ima samo jedno: the Earth, the Sun ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti:
the Earth satellite is faster then the aeropla ne (Zemljin satelit je brži od aviona); pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju možeš učiniti) ; ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo) ; ispred "same": the same to you (isto i vama) ; ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd OSIM
the boy riding a bike…( (taj) decak
Buckingham palace Windsor Castle Westminster abbey imena institucija koja pocinju vlastitim imenom;
ispred imena listova, časopisa, magazina, alo je u nazivu zajednicka imenica: the
Times ; ispred licnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); ispred imena naroda u množini: the English (Englezi); ispred prideva koji oznacavaju oznacavaju skup osoba: The young are hyperactive (mladi su hiperak hiperaktivni) tivni)
ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu) ; ispred imena reka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe) ; ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona);
2
The English Grammar
Alphabet A, a(ei:)N, n(en)B, b(bi:)O, o(o:)C, c(si:)P, p(pi:)D, d(di:)Q, q(kju:)E, e(i:)R, r(a:)F, f(ef)S, s(es:)G, g(di:)T, t(ti:)H, h(eie)U, u(ju:)I, i(ai)V, v(vi:)J, j(dei)W, w(dabl ju)K, k(kei)X, x(eks)L, l(el)Y, y(uai)M, m(em)Z, z(zi, zed)
Brojevi
Brojevi izmeĎu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umesto threeteen i fift een umesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način,
dodavanjem sufiksa "ty" . Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u srpskom: 25 - twenty five, 71 - seventy one . Reči hundred i thousand posle kojih dolazi broj manji od sto, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight 3.020 - three thousand and twenty . "One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbeglo ponavljanje imenice u rečenici: Black gloves are stronger than white ones . (crne rukavice su jače od bijelih) Redni brojevi Prva tri redna broja se tvore nepravilno: first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve: seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth(hiljaditi) etc. Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se menja u twelfth . Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine – ninth. Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih riječi nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti) . Razlomci u imeniocu imaju redni broj: 4/5 - four fifths 3/10 - three tenths Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter , 3/4 - three quarters .
*Redni brojevi dobijaju određeni član the the. Brojevi za ponavljanje prave se pomoću riječi "times": four times (četiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače su zastareli.
Članovi
OdreĎeni član: THE korisi se u jednini i u mnozini govorimo o nečem odreĎenom, odreĎenom, zna se tačno o čemu
kada smo vec nesto pomenuli, pa opet pricamo o tome
kada onaj kome govorimo zna o kome/čemu govorimo
kada nesto pominjemo 1. put ali je to odredjeno frazom koja sledi:
koji vozi bicikl…) ispred imenica koje označavaju nešto čega ima samo jedno: the Earth, the Sun ako imenica u jednini odreĎuje celu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti:
the Earth satellite is faster then the aeropla ne (Zemljin satelit je brži od aviona); pred superlativima: this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju možeš učiniti) ; ispred rednih brojeva: it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo) ; ispred "same": the same to you (isto i vama) ; ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd OSIM
the boy riding a bike…( (taj) decak
Buckingham palace Windsor Castle Westminster abbey imena institucija koja pocinju vlastitim imenom;
ispred imena listova, časopisa, magazina, alo je u nazivu zajednicka imenica: the
Times ; ispred licnih imena koja se sastoje od prideva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean); ispred imena naroda u množini: the English (Englezi); ispred prideva koji oznacavaju oznacavaju skup osoba: The young are hyperactive (mladi su hiperak hiperaktivni) tivni)
ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu) ; ispred imena reka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe) ; ispred prideva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona);
2
The English Grammar
u nekim stalnim izrazima i frazama: he made a joke at the expense of this old woman (našalio se na račun ove starice); I don't want to run the risk (ne želim da rizikujem). ispred strana sveta imenicki upotrebljenih: The South Of Serbia has mountains (jug srbije je brdovit) reke, mora, planinski venci, pustinje, grupe ostrva: The Danube, The Adriatic sea, Th e Hymalai, the Sahara, The Hawai zvanaicni nazivi drzava U MNOZINI: The U nited Kingdom, The United States of America nazivi jezika ako pored stoji language: the English language, ako je samo, onda ide: I speak English ispred imena brodova, aviona, vozova: The Titanic ispred vlastitog imena ako se misli na bas tog: The Dijana is smart (bas (bas ta Dijana je pametna) ispred prezimena porodice: The Simpsons ispred komparativa u idiomima (ustaljen izraz) The sooner the better (sto pre to bolje) ispred muzickih instrumenata u opstem smislu: I play t he piano, ali ako govorimo o odredjenom instrumentu onda ne ide odredjeni clan: I bought a new piano (kupila sam novi klavir) da pokaze mere: aples are sold by kilo (jabuke se prodaju na kilo) ispred duzih delova dana: In the afternoon , in the morning (popdne, ujutro)
Neodredjeni Neodredje ni clan: a/an an se koristi za i menice koje pocinju samoglasnikom ( a man, an open window, an hour-ne hourne samo kako se pise nego I ako se ci ta kao samoglasnik! ) , a za sve ostalo; oba se koriste samo u jednini, u mnozini se koristi some , neodredjeni neodredjeni pridev ili nista. Misaone i gradivne imenice koje nemaju množinu i koje se ne mogu brojati, nemaju neodređeni član . za zajednicke imenice kad imenicu imenicu pomijnemo prvi put kao deo imenskog predikata ako imenicu pominjemo u sklopu o nacionalnosti: He is an Australian zanimanja: I am an artist o veroispovesti: You are an orthodox o hobija: She is a dancer o uvek sa to be : He is an footballer to be kad odredjuje vrstu (genericki clan): A clan): A rose is a flower ispred vlastitiog imena u znacenju jedan ili neki
posle fraza:
what a/an such a/an o half a/an o many a/an o o quite a/an rather a/an o o a day: 10 hours a day( 10 sati dnevno) a o hundred dozen (tuce, 10-12 komada) score (20 komada necega) thousand u kombinaciji sa many znači množinu: many a ship (mnogi brodovi) o
uz imenicu koja je izdvojena iz celine ili mnoštva ali koja nije posebno odreĎena:
the boy saw a bird in the tree (dečak je video pticu na drvetu) uz razlomke: a half (polovina) , a third (trećina) half (polovina) , iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam ni jedan jedini peni) .
Izostavljenje člana:
pojedinačna imena država (osim the Sudan) Sudan)
ulice, parkovi, trgovi (osim The High street ) jezera, osim ako se upotrebi upotrebi OF: Palić lake=the lake of Palić sportovi (osim ako mislis na odredjenu utakmicu: the football I watched last night ) obroci /predmetu. objekti, ako mislimo na svrhu kojoj služe ( I hate school) osim ako pričas o odredjenoj zgradi /predmetu. school church preason/jail
3
The English Grammar
bed hospital konkretni delovi dana dani u nedelji meseci
godišnja doba način na koji obavljamo nesto ( I go by bus) bus) kad se nešto nabraja: my brother is a runner,
swimmer and jumper (moj brat je trkač, plivač i skakač uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati: he put wood on fire (stavio je drva na vatru) , we have confidence in you (imamo povjerenja u vas) u slučaju kada neku titulu može imati samo jedno lice u isto vreme: he is President of the Republic (on je predsednik republike) republike) ispred ličnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku)
imenice koje označavaju porodične odnose, a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim) imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia (Maglić je najveća planina u Bosni) ali planinski venci imaju clan! clan !
GLAGOLI Glagol "to be"
– biti
be-was/were-been Be kao glagol punog značenja znači postojati, živjeti, stići itd. Be se vrlo često brother was a sailor . (njegov brat je bio mornar)). imenskog predikata (His brother was
upotrebljava kao deo
Present Simple - Prezent I am - I'm (ja sam) you are - you're he is - he's, she's, it's we are - we're you are - you're they are - they're
Past Simple -
I'm not (ja nisam) you're not he's, she's, it's not we're not you're not they're not
am I? (je sam li) are you? is he, she, it? are we? are you? are they?
Preterit (Prosto prošlo vrijeme)
I was (ja sam bio) you were he was
I wasn't (ja nisam bio) you weren't he wasn't
was I? were you? was he?
Present Perfect - Perfekt I have been (ja sam bio) you have been he has been
I haven't been you haven't been he hasn't been
have I been? have you been? has he been?
Past Perfect - Pluskvamperfekt Pluskvamperfekt (Pluperfekt) I had been (ja bijah bio) you had been
I had not been you had not been
he had been
he had not been
had I been? had you been? had he been?
Futur Simple - Futur I shall be (ja ću biti)
I shall not be
shall I be?
you will be
you will not be
will you be?
he will be
he will not be
will he be?
4
The English Grammar
Futur Perfect -
Svršeni futur
I shall have been (ja ću biti)
I shall not have been
shall I have been?
you will have been
you will not have been
will you have been?
he will have been
he will not have been
will he have been?
Present Conditional -
Pogodbeni način sadašnji
I should be (ja bih bio)
I should not be
should I be?
you would be
you would not be
would you be?
he would be
he would not be
would he be)
Past Conditional -
Pogodbeni način prošli
I should have been (bio bih bio)
I should not have been
should I have been?
you would have been
you would not have been
would you have been?
he would have been
he would not have been
would he have been?
Imperativ
be
Infinitiv prezenta
to be
Infinitiv perfekta
to have been
Particip prezenta
being
Particip perfekta
been - having been
Gerund prezenta
being
Gerund perfekta
having been
Glagol "to have" - imati Have kao glagol punog značenja:- Have iza kojeg slijedi infinitiv izražava obavezu. Npr: They had to leave. (morali su otići) I have to buy some chocolate for her girl. (moram kupiti č okolade za njenu d evojčicu) - U toj se konstrukciji može upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom, a odrični pomoću do ili dodavanjem not, npr: Did they have to leave? Had they have to leave?
{ Jesu li morali otići
They did not have to leave. They had not to leave.
{ Nisu morali otići.
Kada have Have se to have to have to have
znači posedovati, ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima!
upotrebljava u nekim stalnim i zrazima: breakfast (doručkovati) tea (popiti čaj) a good time (dobro se zabavljati)
Imperativ Infinitiv prezenta Infinitiv perfekta Particip prezenta Particip perfekta Gerund prezenta Gerund perfekta
have to have to have had having had - having had having having had
5
The English Grammar
Glagol "to do" - raditi do did done
S pomoćnim glagolom do tvori se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja.Does he drive a car? (vozi li on auto) You do not understand me. (vi me ne razumete) They did not arrive in time. (nisu stigli na vreme)
U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako želimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).Do sit down! (ta
sedi!) I do like this cakes. (zaista volim ove kolače) -Do se kao glagol punog značenja upotrebljava u značenju činiti, raditi. Npr:They did their job very well. (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) He did not do what he had promised. (nije učinio što je obećao) When does she do the room? (kada ona sprema sobu) Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske u slove. Npr.:
Infinitiv
Present Simple
to rain (pada kiša)
it rains
to hail (pada grad)
it hails
to freeze (mrznuti se)
it freezes
to snow (pada snijeg)
it snows
to thunder (grmjeti)
it thunders
Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vr eme promijeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša) to feel (osjećati): it feels cold (osjeća se hladnoća) to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).
Nepotpuni glagoli su: ca n
(moći), ma y (moći, smjeti) , ought (trebati) i must (morati). - nemaju sve oblike i vremena, - u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rječicom "not"; - traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (moći, umjeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik"could" za prošlo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam) , I could swim (umio sam da plivam) , Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokaž ete put, molim?) *Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći, biti u stanju):I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas). Nepotpuni glagol "may" (moći, smeti) označava odobravanje, dopuštanje, verovatnost, mogućnost i želju:he may come tomorrow (možda će on sutra doći) may I go in? (smijem li ući?) may he join us? (smije li da nam se pridruži?) may he rest in peace! (neka počiva u miru!). U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might":He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje, dužnost, nužnost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići) , The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti)
6
The English Grammar
U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to":I had to go at once. (morao sam smjesta otići) We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi) U odreĎenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne sm eti":You must not to do this. (ne smijete to učiniti) . "Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not" . Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije) , You ought to know this. (treba to da znaš) Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't".
Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je t rebalo da se dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have lef t" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da odeš)
Nepravilni glagoli Pravilni glagoli tvore past simple i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: pl ay - pl ay ed , open - opened itd.
Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo " -d". Npr: , hope - hoped itd. smile - smiled Kod nepravilnih uptrebljavas tabelu, koju treba da znas napamet.
Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekat u akuzativu tj. direktni objekat (subject +verb + object): He speaks English. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. (vidio sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objek at (subject + verb [+indirect object]). He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school . (John ide u školu) Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjek at. Uz takve glagole stoje povratne zamenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su: to to to to to to to to to to
dress oneself help oneself hur t one sel f imp rov e one sel f tir e one sel f excu se one sel f fla tte r one sel f amu se one sel f war m one sel f take care of oneself
(obući se) (pomoći se) (povriediti se) (popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se)
Povratni glagoli se menjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja oblačim sebe) you dress yourself (ti oblačiš sebe) he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?
7
The English Grammar Lista najčešćih nepravilnih glagola:
Rank
Base Form
Past Tense Form
Past Participle +
srpski
be
was/were
been
-
biti
do
did
done
-
raditi, činiti
have
had
had
-
imati
1
say
said
said
-
reći
2
make
made
made
-
(na)praviti
3
go
went
gone
4
take
took
taken -
uzeti
5
come
came
come
-
doći
6
see
saw
seen
-
vidjeti
7
know
knew
known -
znati
8
get
got
got/gotten (US) -
dobiti
9
give
gave
given
-
dati
10
find
found
found
-
(pro)naći
11
think
thought
12
tell
told
13
become
became
become -
postati
14
show
showed
shown
pokazati
15
leave
left
left
-
otići, napustiti
16
feel
felt
felt
-
osjećati
17
put
put
put
18
bring
brought
19
begin
began
20
keep
21
-
ići, otići
thought -
misliti
told
reći
-
-
staviti
brought -
donijeti
begun
-
(za)početi
kept
kept
-
držati
hold
held
held
-
držati
22
write
wrote
written -
pisati
23
stand
stood
stood
-
stajati
24
hear
heard
heard
-
čuti
25
let
let
26
mean
meant
27
set
28
let
-
(do)pustiti
meant -
značiti; misliti
set
set
-
(po)staviti
meet
met
met
-
sresti; upoznati
29
run
ran
run
-
trčati; rukovoditi
30
pay
paid
paid
-
platiti
31
sit
sat
sat
-
32
speak
spoke
33
lie
34 35
sjediti
spoken -
govoriti
lay
lain
-
ležati
lead
led
led
-
voditi
read
read
read
-
čitati
8
The English Grammar
36
grow
grew
grown
-
rasti
37
lose
lost
lost
-
izgubiti
38
fall
fell
fallen
-
pasti
39
send
sent
sent
-
(po)slati
40
build
built
built
-
graditi
41
understand
understood
42
draw
43
understood -
razumjeti
drew
drawn
vući; crtati
break
broke
broken
-
(s)lomiti
44
spend
spent
spent
-
(po)trošiti
45
cut
cut
cut
-
rezati
46
rise
rose
risen
-
podignuti se
47
drive
drove
driven
-
voziti; pokrenuti
48
buy
bought
bought
-
kupiti
49
wear
wore
worn
-
nositi (odjeću)
50
choose
chose
chosen -
birati, izabrati
beat
beat
beaten
-
pobijediti
catch
caught
caught
-
uhvatiti
cost
cost
cost
-
koštati
eat
ate
eaten
-
(po)jesti
fight
fought
fought
-
boriti se
fly
flew
flown
forget
forgot
hide
hid
hidden
-
sakriti
hit
hit
hit
-
udariti
lay
laid
laid
-
poleći; namjestiti
lend
lent
lent
-
posuditi
ride
rode
ridden -
jahati, voziti (se)
sell
sold
sold
-
prodati
shine
shone
shone
-
sjati, blistati
shoot
shot
shot
-
shut
shut
shut
-
zatvoriti
sing
sang
sung
-
pjevati
sink
sank
sunk
-
(po)tonuti
sleep
slept
slept
-
spavati
split
split
split
-
razdvojiti, odvojiti
steal
stole
stolen
-
ukrasti
strike
struck
struck
-
swim
swam
swum
-
plivati
teach
taught
taught
-
podučavati
throw
threw
thrown -
baciti
wake
woke
woken
-
bdjeti, biti budan
win
won
won
-
pobijediti; osvojiti
-
-
letjeti
forgotten
-
zaboraviti
pucati; fotografirati
udariti, pogoditi…
9
The English Grammar Frazalni glagoli spadaju u grupu višečlanih glagola, tj. glagola koji se prave rieči ili više njih. Frazalni glagoli se tvore od: glagol + prilog Oni mogu biti: neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom) Primeri Frazalni Značenje glagol neprelazni frazalni glagol prelazni frazalni glagol
od glagola i još neke
get up break down
ustati iz kreveta prestati sa radom
I don't like to get up. He was late because his car broke down.
put off
odgoditi
We will have to put off
turn down
odbiti
They turned down
Direktni objekat
the meeting. my offer.
Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti na dva dela. Npr: They turned down my offer. They turned my offer down. (obe rečenice su tačne) "-ing" oblici se prave od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti: gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. (ja surfam) imenica: This building is our school. (ova zgrada je naša škola) Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Glagolske osobine gerunda su:
iza njega može stajati prilog: He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati);
iza njega može stajati objekt: I don't like reading books. (ne volim čitati knjige);
može stajati u raznim vremenima, imamo: gerund sadašnji (surfing ), gerund prošli (having read ), a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught ) i prošli ( having been taught ). Imeničke osobine gerunda su: pred njim može stajati pr edlog:
She's good at painting. (ona dobro slika);
pred njim može stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posljedica njegove bolesti );
pred njim može stajati genitiv:
John's being lazy makes me nervous. (Johnova ljenost me čini nervoznim). Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu f unkciju kao imenica, i koristi se:
kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogrešno) ; Flying is dangerous. (letenje je opasno); kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih dužnosti je prisustvovanje sastancima) ; One of life's pleasures is having breakfast in bed . (jedna od životnih ugodnosti je doručkovanje u krevetu); posle predloga. Ako poslije pr edloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika); Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kihnuti a da ne otvoriš usta); iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": ( to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on ): She always puts off going to dentist. (ona uvijek odlaže odlazak zubaru); When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti) ; u složenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, train-spotting ; posle izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i pridjeva"worth" i "busy". It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobjeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podnijeti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (ovu stranicu vrijedi posjetiti)
10
The English Grammar
Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing , i koristi se u sledećim slučajevima: kao deo trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pjevao) they have been walking (oni su šetali); nakon glagola pokreta/pozicije po principu : glagol+particip prezenta : She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake) *Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sljedećim primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako pjeva) I can smell something burning! (osjetim da nešto gori) ; kao pridev: It was an amazing film. (bio je to nevjerovatan film) He was trapped inside the burning house. (bio je zatočen unutar kuće u plamenu); sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vreme+prezent particip. Glagol "catch" sa participom prezenta izražava neku ljutnju ili prijetnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom
kako kradeš moje jabuke, biće problema)
Ovo ni je slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije: We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sjedi u bašti);
da zameni rečenicu ili deo rečenice. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. They laughed as they went. They went laughing into the snow. He whistled to himself. He walked down on the r oad. Whistling to himself, he walked down on the road.
Kada jedna radnja sledi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Putting on his coat, he left the house. She dropped the gun and put her hands in the air. Dropping the gun, she put her hands in the air.
Particip prezenta se može koristiti umjsto početnih izražava razlog radnje:
as, since, because, i
Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge. (= because he felt hungry...) Being poor, he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.
11
The English Grammar
Direktni i indirektni govor
Indirektan govor se uvodi r ečima
kao što su:
he said (on reče) he asked (un upita) we enquired (zapitali smo) she ordered (ona zapovijedi) we believed (vjerovasmo) I replied (odgovorih) I answered (odgovorih) i sl.
Pri pretvaranju direktnog u indirektan govor treba poštivati pravila o slaganju vremena: sva vremena u indirektnom obliku se moraju zamijeniti odgovarajućim prošlim oblicima
prema pravilima o slaganju vremena: Direktni govor
Indirektni govor
Prosto sadašnje Prosto prošlo
Prosto prošlo
Prezent perfekt
Davno prošlo Prosto buduće Imperativ
sve reči koje označavaju blizinu moraju Prema ovim pravilima: am postaje do " shall " will " have, has " ca n " ma y " must " this " these " here " now " today " tomorrow " yesterday " last night "
Davno prošlo Složeno buduće Infinitiv
se zameniti rečima koje označavaju udaljenost; wa s did should would had could might had to that those there then that day the next day the day before the night before
D: He said: "I do not understand this letter ." (On reče: "Ja ne razumijem ovo pismo") I: He said that he didn't understand this letter. (on reče da ne razumije to pismo) D: She said: "I am going to come soon again." (Ona reče: "Doći ću uskoro ponovo".) I: She said that she was going to come soon again. (ona reće da će uskoro ponovo doći) ako se u indirektnom govoru saop štava tuĎe pitanje, onda je potrebno pored pomenutih pravila obratiti pažnju još i na sledeće: umjesto glagola " say" upotrebićemo glagol " ask" ; ako pitanje ne sadrži nikakvu upitnu reč (kao što su what, how, when itd.), onda pitanje u indirektnom govoru mora početi sa "if" ili "whether". Primeri: D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona reče svom bratu: "Šta radiš?") I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata šta radi) D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite španski?") I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim španski) kad prebacujes pitanje u indirektni govor, red reci u recenici je u potvrdnom obliku! Vremena obicno idu za jedno unazad. da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovest, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell": D: Father said to his son: "Be careful of yoursel f." (otac reče sinu: "Pazi se"). I: Father told his son to be careful of himself. (otac reče svom sinu da se pazi).
12
The English Grammar
Kondicional se tvori od pomoćnog glagola
"should " i "would", i infinitiva bez "to" glagola kojeg menjamo. Sadašnji kondicional se tvori sa should i would i infinitivom prezenta, a prošli kondicional se tvori sa should i would i infinitivom perfekta glagola kojeg mijenjamo.
Sadašnji kondicional
{
I should take - uzeo bih you should take - ti bi uzeo itd.
Prošli kondicional
{
I should have taken - bio bih uzeo you should have taken - ti bio uzeo itd.
Odrični oblik se tvori tako što se iza
should i would stavi "not": I should not take. (ne bih uzeo) I should not have taken. (ne bih bio uzeo). Upitni oblik se tvori inverzijom: should I take? (da li bih uzeo?) should I have taken? (da li bih bio uzeo?)
Sadašnji i prošli kondicional se koriste pri tvorbi pogodbenih rečenica. Prvi kondicional - realna mogućnost (First conditional: real possibility) Govorimo o budućnosti. Razmišljamo o nekom u slovu ili situaciji u budućnosti, i njenoj posledici. Postoji stvarna mogućnost da će se u slov ispuniti. Na primer, jutro je, kod kuće ste i planirate igrati tenis popodne. MeĎutim na nebu se javljaju oblaci, zamislite da počne padati kiša. If it rains, I will stay at home. (ako bude padala kiša, ostaću kod kuće) gradis slicno ko u srpskom-ako pada kisa, ostacu kod kuce
If
uslov
posledica
If
it rains
I will stay at home.
-
prosto sadašnje vri eme
buduće vrieme
Treba primetiti
da kiša još nije pala, meĎutim nebo je oblačno i postoji realna mogućnost (real possibility) da će kiša pasti. Da bi izrazili mogući uslov koristili smo sadašnje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izražavanje moguće posljedice koristili smo prosto buduce vrijeme. Važno je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogućnost da će se u slov ispuniti. posledica
if
uslov
buduće vrijeme
if
prosto sadašnje vrijeme
I will tell Mary
if
I see her.
What will you do
if
it rains tomorrow.
Their teacher will be sad
if
they do not pass the exam.
Ponekad možemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer: If you are good today, you can watch TV tonight. (ako bude š danas dobar, možeš gledati TV
večeras) Drugi kondicional – neverovatna mogućnost Kad bi (nesto bilo) onda bi (bilo nesto drugo), za raziliku od prvog kondicionala, ovde ne postoji realna mogućnost da će se uslov ispuniti.
If
uslov
posle dica
If
prosto prošlo vrijeme
kondicional sadašnji
If
I married Mary
I would be happy.
If
it snowed next July
would you be suprised?
13
The English Grammar
If
Ram became rich
she would marry him.
If
I won the lottery
I would by a car.
Kod drugog kondicionala koristimo
prosto prošlo vrieme za izražavanje uslova, a sadašnji kondicional za izražavanje eventualne posledice. *Ponekad, umesto glagola would koristimo should, could or might: If I won a million dollars, I could stop wo rk in g. (da dobijem milion dolara, mogao bih prestati raditi) Treći kondicional - bez mogućnosti (Third conditional - no possibility) Ne postoji mogućnost da se uslov ispuni. Da je (nesto bilo) onda bi (bilo nesto drugo)- da nisam
upisala medicinu onda bih sve ovo lepo ispisala. If
uslov
posl edi ca
If
složeno prošlo vrijeme (past perfect)
kondicional prošli
If
I had won the lottery
I would have bought a car.
If
I had seen Mary
I would have told her.
If
it had rained yesterday
what would you have done?
If
Tara had been free yesterday
I would have invited her.
If they had not passed their exam, their teacher wou ld have been sad. (da nisu položili ispit, njihov učitelj bi bio tužan) Da bi smo izrazili uslov u prošlosti koji se nije ostvario koristili smo složeno prošlo vrijeme (past perfect), dok za izražavanje posledice koja se neće dogoditi smo koristili kondicional prošli. *Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have: If you had bought a lottery ticket, you might have won. (da si kupio listić lota, mogao si dobiti) Nulti kondicional - sigurno ispunjenje uslova (Zero conditional - certainty) Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uslov uvek tačan, poput neke činjenice. Na primer, ako zagrevamo led iznad 0 stepeni on će se početi otapati.
If
uslov
posl edi ca
If
prosto sadašnje vrijeme
prosto sadašnje vrijeme
If
you heat ice
it melts.
Da bi izrazili uslov i posljedicu koristimo prosto sadašnje je zapamtiti da uvjet ima uvijek istu posledicu. If
vrijeme. Najvažnije kod nult og kondicionala
uvjet
posljedica
prosto sadašenje vrijeme
prosto sadašnje vrijeme
If
I miss the 8 o'clock bus
I am late for work.
If
I am late for work
my boss gets angry.
If
people don't eat
they get hungry.
TakoĎe, umjesto if možemo koristiti
when: When I get up late I miss by bus. (kada ustanem kasno, zakasnim na autobus)
Kondicionali - ukratko Tip kondicionala
glavna
rečenica
"if" rečenica
Prvi kondicional
buduće vrijeme
sadašnje vrijeme
Drugi kondicional
kondicional sadašnji
prosto prošlo vrijeme
Treći kondicional
kondicional prošli
složeno prošlo vrijeme
Nulti kondicional
prosto sadašnje vrijeme
prosto
sadašnje vrijeme
14
The English Grammar
PASIV
subjekat + pomoćni glagol "to be" + particip prošli glavnog glagola
Trpno stanje (pasiv) mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uza se mogu imati objekat.
Pasiv pokazuje da subjekat ne vrši radnju, već da se radnja vrši na subjektu:
The road has been repaired. (put je popravljen) Pasivni oblici se tvore tako što se uzme ono vr eme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda se particip prošli glagola kojeg m enjamo. Aktivnu rečenicu možemo pretvoriti u pasivnu ako se
glagol stavi u trpno stanje, subjekat aktivne rečenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja prijedlog "by": A: Everybody drinks water. (svi piju vodu) P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju) subjekat glagol
objekat
aktiv
Everybody
drinks
water
pasiv
Water
is drunk
by everybody.
A: I wrote this letter. (ja sam napisao ovo pismo) P: This letter was written by me . (pismo je napisano od mene) Neprelazni glagoli mogu postati prelazni ako im se doda predlog! Trpno stanje se upotrebljava mnogo češće u engleskom jeziku nego u našem, koristi kada subjekat koji vrši radnju nije poznat : My car has been stollen. (ukradeno mi je auto) She was given a nice birthday present . (dobila je lijep poklon za rođendan) ako se ne želi pomenuti vršilac radnje: I have been told that you are engage d. (rečeno mi je da ste se vjerili) She was said to have left her husband. (priča se da je ostavila svog muža)
se:
ako nije potrebno pomenuti vršioca radnje jer to proizilazi iz konteksta (smisla) rečenice ili nije bitno za smisao da mora biti pomenut: Mistakes are always made . (greške se uvijek prave)
ako je subjekat pasivne rečenice važniji od vršioca radnje: The "Tower" was written by Meša Selimović. (Roman "Tvrđava" je napisana od strane Meše Selimovića) (autor nas manje interesuje) The boy was punished by his father. (dečko je kažnjen od svog oca)
Ah me d wa s at te nde d by his si st er dur in g his il lne ss . (Ahmeda je njegova sestra njegovala za vrijeme bolesti) Bezlični oblici u našem jeziku kao što su "kaže se", "razume se", "podrazum eva se" u engleskom
jeziku se iskazuju u trećem licu jednine srednjeg roda: it is un de rs to od (razumije se, podrazumijeva se) that is known (to se zna) it is said (priča se) Konjugacija pasiva u većini mogućih vremena: infinitiv
simple
continous
perfect simple
perfect continous
to be called present
it is called
past
it was called
future
it will be called
conditional
it would be called
present
it is being called
past
it was being called
future
it will be being called
conditional
it would be being called
present
it has been called
past
it has been called
future
it will have been called
conditional
it would have been called
present
it has been being called
past
it had been being called
future
it will have been being called
conditional
it would have been being called
15
The English Grammar
Slaganje glagolskih vremena Vreme u glavnoj
rečenici
Vreme u zavisnoj rečenici
Da se izrazi istovremena radnja, koristite sadašnje prosto vreme.
Da se izrazi prošla radn ja, koristite prosto prošlo vreme. Sadašnje prosto (Simple Present)
Primer
I am eager to go to the concert because I love the Wallflowers.
I know that I made the right choice.
Da se izrazi radnja koja je počela They believe that they u trenu u prošlosti i traje do right candidate.
have elected the
danas, koristite present perfect.
Da izrazite radnju koja će se desiti, koristite prosto buduće vrijeme.
Da izrazite drugu završenu radnju, koristite prosto prošlo vrijeme. Prosto prošlo vr eme (Simple Past)
Da izrazite radnju koja se desila prije druge radnje koristite past perfect.
The President says that he will veto the bill.
I wanted to go home because I missed my parents.
She knew she had made the right choice.
Da izrazite opće poznatu činjenicu The Deists believed that the koristite sadašnje vrijeme. universe i s like a giant clock.
Prezent perfekt ili past perfekt U svakom (Present Perfect or vrijeme. Past Perfect)
She has grown a foot since
slučaju koristite prošlo she turned nine.
The crowd had turned nasty before the sheriff r eturned .
Da izrazite istovremenu radnju
koristite sadašnje vrijeme.
Da izrazite radnju koja se desila Buduće vrijeme (Futur)
ranije, koristite prošlo vrijeme.
Da se izrazi radnja u budućnosti koja će se desiti prije radnje u nezavisnoj rečenici, koristite prezent perfekt.
Predbuduće vrijeme, svršeni futur (Future Perfect Tense)
U svakom slučaju koristite sadašnje vrijeme ili prezent perfekt.
I will be so happy if they fi x my car today.
You will surely pass this exam if you studied hard. The college will probably close its doors next summer if enrollments have notincreased .
Most students will have taken sixty credits by the time they graduate . Most students will have taken sixty credits by the time they have graduated .
16
The English Grammar
Slaganje vremena sa infinitivima i participima Infinitiv Vreme infinitiva Uloga infinitiva
Primer
Coach Espinoza is eager to try out her new
drills. ["eagerness" je sada; "to try out" će Infinitiv sadašnji (Present Infinitive, to see)
Da se izrazi istovremena radnja ili radnja posle glagola.
se desiti poslije.]
She would have liked to see more veterans returning. [Infinitiv prezenta "to see" je u
istom trenutku kao i prošlo vrijeme "would have liked".]
The fans would like to have seen some improvement this year. ["Would like" opisuje stanje u sadašnjosti; "to have seen"
Infnitiv perfekta (Perfect Infinitive, to have seen)
Da se izrazi radnja koja se desila prije glagola.
opisuje nešto prije tog vremena.]
They consider the team to have been coached very well. [Infinitiv perfekta to have been coached ukazuje na radnju prije glagola consider.] Participi Vreme participa
Prezent participa (Present of Participle, seeing )
Uloga participa
Da se izrazi radnja koja se dešava u isto vreme kada i glagol.
Primeri
Working on the fundamentals, the team slowly began to improve. [UnaprijeĎujući
osnove, tim je počeo polahko napredovati, radnja se dešava u paralelno, u isto vrijeme]
Particip prošli ili particip prezent perfekta (Past Participle or Present Perfect Participle
Having experimented with several game plans, the coaching staff d evised a master strategy. [Particip prezent perfekta "having experimented", ukazuje na vrijeme prije
Da se izrazi radnja koja se dešava pre glagola.
glagola u prošlom vremenu "devised".]
Prepared by last year's experience, the coach knows not to expect too much.
[Radnja izražena pomoću glagola u prezentu "knows", je posljedica glagola u prošlom vremenu "prepared".]
17
The English Grammar
Glagolska vremena
Sadašnje vrieme svih glagola obrazuje se tako da se uz glagolska vremena uvijek stavljaju lične zamjenice. Jedino se treće lice jednine prezenta razlikuje od ostalih lica, jer Simple Present Tense
dobija nastavak "-s" ili "-es", osim glagola: to be - biti, to have - imati, can, may - moći, must morati, ought - trebati. Nastavak "-s" za sadašnje vrijeme izgovara se kao "s" ako dolazi iza bezvučnog suglasnik ili "z" ako dolazi iza zvučnog suglasnika ili samoglasnika:he speaks (hi spi:ks), he reads (hi ri:dz). Glagoli koji se završavaju na s, x, z, sh i ch obrazuju treće lice nastavkom jednine nastavkom "-es": he dresses, he teaches . Glagoli koji se u infinitivu završavaju na "-y", kad pred tim "y" stoji suglasnik, mijenjaju "y" u"i", u trećem licu jednine: to cry (he cries) , to try (to tries). Odrični oblik sadašnjeg vremena pravi se tako što se uzme sadašnje vrijeme pomoćnog glagola "to do", pa se zatim doda negacija "not" i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to": I write (ja pišem) - I do not write, I don't write
Upitni oblik sadašnjeg vremena pravi se tako pravi se tako što se uzme sadašnje vrijeme pomoćnog glagola "to do" u inverziji i infinitiv glagola koji se mijenja, bez prijedloga "to". You write (ti pišeš) - Do you write? (pišeš li?)
Sadašnje prosto vrijeme se upotrebljava: da označi radnju čije trajanje nije odreĎeno: I
write (ja pišem), I work (ja radim); da potvrdi jednu poznatu istinu: fish live in water (ribe žive u vodi) ; da označi radnju koja se vrši po navici: I always rise early (uvijek ustajem rano); da označi radnju koja se ponavlja: I have an English lesson three times a week (imam čas engleskog tri puta sedmično) . to call - zvati
I call
I do not call
do I call?
ti zoveš
you do not call
do you call?
he, she, it calls
on, ona , ono zove
he, she, it does not call
does, he ,she, it call?
we call
mi zovemo
we do not call
do we call?
you call
vi zovete
you do not call
do you call?
they call
oni, one, ona zovu
they do not call
do they call?
you call
ja zovem
Present Continuous Tense prezent glagola "to be" + prezent particip glavnog glagola I am speaking (ja govorim) we are spe aki ng you are speaking you are speaking he, she, it is speaking they are speaking *Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Izuzetak 1
Ako se glagol završava na: suglasnik - naglašeni vokal-suglasnik zadnje slovo se udvostručava: s
t
o
suglasnik ru n
stop
begin
naglašeni vokal
> >
>
p
suglasnik
running
stopping
beginning
Ovo pravilo ne važi kada naglasak nije na zadnjem slogu glagola: open
>
Ako glagol završava na ie, mijenjamo
opening ie u y:
Izuzetak 2 li e
>
lying
di e
>
dying
Ako glagol završava na vokal + suglasnik + e, izostavljamo e: Izuzetak 3 come
>
coming
mistake
>
mistaking
18
The English Grammar
Present Continuous Tense (sadašnje trajno vrijeme) se upotrebljava:
da označi radnju koja se vrši u vremenu kada o njoj govorimo: I am learning English now. (sada učim engleski)
MeĎutim, radnja se ne mora odvijati tačno sada, ali se dešavala nešto ranije i možda će se dešavati poslije trenutka kada o njoj govorimo. da označi radnju čije je trajanje neprekidno, i tada se obično upotrebljavaju prilozi always, constantly, forever itd: The Sun is rising constantly. (Sunce izlazi svaki dan) You are always complaining about your mother-in-law. (uvijek se žalite na svoju punicu)
da se izrazi radnja koja je već isplanirana i desit će se u budućnosti:
I'm meeting my girlfriend tonight. (večeras ću se naći sa djevojkom) *Glagoli koji označavaju neko stanje, a ne radnju, obično se ne koriste u
Lista glagola koji se većinom koriste u "simple" formi:
trajnom obliku.
čula (percepcije) feel*, hear, see*, smell, taste
mišljenje assume, feel, consider, doubt, feel (misliti), find (misliti), suppose, think* mentalna stanja forget, imagine, know, mean, notice, recognise, remember, understand
emocije/želje envy, fear, dislike, hate, hope, like, love, mind, prefer, regret, want, wish mjerenja contain, cost, hold, measure, weigh ostali
look (biti sličan), seem, be (u većini slučajeva), have (kada znači posjedovati)
- glagoli osjetila (feel, see, hear, taste,smell ) se često koriste sa glagolom 'can': I can see... (mogu vidjeti) itd. - * Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim značenjem, npr: This coat feels nice and warm. (ovaj brod je lijep i udoban, to je naša percepcija, osjećaj kvaliteta broda) John's feeling much better now. (Džon se osjeća mnogo bolje sada, njegovo zdravlje se pobol jšava); She has three dogs and a cat. (ona ima tri psa i mačku, posjedovanje) She's having supper. (ona večera, ona jede); I can see Anthony in the garden. (vidim Anthony-a u bašti, percepcija) I'm seeing Anthony later. (susrest' ću Anthony-a kasnije, planiramo se susresti)
to call - zvati I'm calling you're calling he, she, it's calling we're calling you're calling they're calling
I'm not calling you aren't calling he, she, it isn't calling we aren't calling you aren't calling you aren't calling
am I calling? are you calling? is he, she, it calling? are we calling? are you calling? are they calling?
19
The English Grammar
Present Perfect Simple Tense
pomoćni glagol "to have" + past particip glavnog glagola
Složenim sadašnjim vremenom se izražava povezanost izmeĎu prošlosti i sadašnjosti, tačno vrijeme dešavanja radnje nije naznačeno. Složeno sadašnje vrijeme se koristi: da se opiše radnja ili stanje koje je počelo u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti:
This website has been in existence for 9 years, 4 months, and 10 days. (ova stranica postoji već...); I have lived in Sarajevo since 1970. (živim u Sarajevu od 1970 -te, i još uvijek živim);
da se izrazi radnja koja je završena u vremenskom periodu koji još traje: I have been to Zagreb this week. (ove nedjelje sam putovao u Zagreb, sedmica još nije završena);
da se označi radnja koja je završena nekad u prošlosti, ali je rezultat radnje važan:
I have buoght a car. (kupio sam auto, važno je da je auto kupljen, nije bitno kada) ; uz priloge koji označavaju neprekidan razmak vremena: ever, never, yet, already, since, for : Have you ever been to Bosnia? (jeste li ikada bili u Bosni?) ; da se izrazi radnja koja se upravo dogodila (uz priloge "just'' ili ''just now''): The guests have just entered the hall. (gosti su upravo ušli u dvoranu). Amerikanci ne koriste složeno sadašnje vrieme toliko kao Britanci. Amerikanci češće
upotrebljavaju prošlo vrieme umjesto složenog sadašnjeg vremena. Amerikanac bi rekao:
"Did you have lunch?" , dok bi Britanac rekao: "Have you had lunch?" to call - zvati I haven't called have I called? I have called (ja sam zvao) you have called you haven't called have you called? he, she, it has called he, she, it hasn't called has he, she, it called? we have called we haven't called have we called? you have called you haven't called have you called? they have called they haven't called have they called? Present Perfect Continuous Tense prezent perfekt glagola "to be" + prezent par ticip glavnog glagola
(have/has been) I have been playing You have been working *Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing? *Odrični oblik se pravi dodavanjem riječi "not": I have not been playing.
Kada pišemo present continous, često se upotrebljavaju skraćenice: I have been - I've been itd. Present Perfect Continous Tense koristimo:
da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo završila. I obično imamo sada imamo neku posljedicu: I'm tired because I've been running. (umoran sam (sada) jer sam trčao) Why is the grass wet? Has it been raining? (zašto je trava vlažna (sada)? je li padala kiša?) You don't understand because you haven't been listening. (ne razumijete(sada), jer niste slušali).
da izrazimo radnju radnju koja je počela u prošlosti i nastavlja se u sadašnjosti, u ovom slučaju često se koriste for i since: 've been reading for two hours. (čitam već dva sata, i još uvijek čitam ) How long have you been learning English? (koliko dugo učiš engleski? a još ga učiš ) We have not been smoking. (nismo pušili, a ni sada ne pušimo ). Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous često koristimo "for" i "since".
*For koristimo kada pričamo o razdoblju vremena: 5 minuta, 7 sedmica, 20 godina. Ako to razdoblje seže do sadašnjeg trenutka upotrebljavamo uz razdoblje završeno moramo upotr ebiti past simple (preterit).
for perfekt, a ako je to
Tara hasn't been feeling well for two weeks. ( Tara se ne osjeća dobro već dv e sedmice) ali Tara didn't feel well for two weeks, and no w she feels well. (Tara se nije dobr o osećala već dve sedmice, a sada se osjeća dobro) .
20
The English Grammar
*Since koristimo kada znamo od koje vremenske tačke se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara, u petak.
for
since
period vremena
od vremenske tačke
20 minutes
6.15 am
three days
Monday
six months
January
a long time
I left school
ever
the beginning of time
itd.
itd.
I've been studying for three hours. (učim već tri sata) I've been watching TV since 7pm. (gledam TV od 7 sati poslije podne) Tara hasn't been visiting us since March. (Tara nas nije posjetila od Marta)
*For se može vremenima!
koristiti u svim vremenima, since se obično koristi samo sa perfect
to call - zvati I have been calling you have been calling
we have been calling you have been calling
I have not been calling you have not been calling he, she, it has not been calling we have not been calling you have not been calling
they have been calling
they have not been calling
he, she, it has been calling
Past Simple Tense
have I been calling? have you been calling? has he, she, it been calling? have we been calling? have you been calling? have they been calling?
infinitiv + prošli oblik (preterit) glagola -
pravilni glagoli
infinitiv work explode like
preterit worked exploded liked
past particip worked exploded liked
Prošli oblik svih glagola završava na -ed.
Prošli oblik nepravilni glagoli
go see sing
went,saw sang(2. kolona)
gone seen sung(3. kolona)
nepravilnih glagola se ne tvori po nekom pravilu i
uči se napamet !
Tvorba prošlog svršenog vremena: a) potvrdna rečenica: subjekat + glavni glagol u prošlom obliku (preteritu) I lived in that house when I was youn g. (živio sam u toj kući kada sam bio mlad) She played basketball last week. (ona je igrala košarku prošle sedmice)
b) odrična rečenica: subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola He didn't like the movie. (nije mu se dopao film) Mary did not go to work last Monday. (Mary nije otišla na posao prošlog ponedjeljka)
c) upitna rečenica: preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola * Did you play tennis last week . (je si li igrao tenis prošle sedmice) * Did he watch TV last night . (je li gledao TV prošle sedmice) *
obavezno stavi vremensku odrednicu za past simple, mora se znati kada se radnja desila!
21
The English Grammar
-Glagol did (proslo vreme od "do") u svim licima ima isti oblik. I did not go to London. (nisam bio u Londonu) You did not go to London. He did not go to London. itd. -Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu rečenicu pravimo zamjenom subjekta i glagola(inverzijom). I, he, she, it was here. - Was I, he, she, it here? You were here. - were you here? *Ako glagol završava na suglasnik ispred kog stoji kratak naglašen vokal, krajnji samoglasnik
udvostručava:
se
pl an - pla nn ed skip - ski pp ed *Krajnje "l" se uvijek udvostručava: level - leve ll ed call - ca ll ed *Ako glagol završava na "-y" ispred kog se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i": worr y - worr ie d cr y - cr ie d
Prosto prošlo vreme koristimo: a) da se izrazi radnja koja se desila u prošlosti i potpuno završila pa nema nikakve veze sa sadašnjošću: I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prošle godine);
b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u prošlosti bez ikakve veze sa sadašnjošću: We went to school when we were children. (išli smo u školu kada smo bili djeca); c) *kada govorimo o stvarima koje želimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode , posle izraza wish, it’s time itd. uvek ide proslo vreme(!!!): It's time they were back. (vrijeme je da se vrate) I wish I had a new computer. (volio bi da imam novi kompjuter )
d) u zavisnoj rečenici ako je u glavnoj prosto prošlo vrijeme (slaganje vremena):
The policeman told me I drove to much. (policajac mi je rekao da sam previše vozio)
Kada kažemo kada ili gdje se radnja dogodila, moramo koristiti prosto prošlo vrijeme, a ne složeno sadašnje vrijeme (present perfect tense). to call - zvati I called (ja sam zvao) you called he, she, it called we called you called they called
I didn't call you didn't call he, she, it didn't call we didn't call you didn't call they didn't call
did did did did did did
I call? you call? he, she, it call? we call? you call? they call?
The Past Continuous Tense prošlo vrijeme glagola "to be" + particip prezenta glavnog glagola She was reading. (ona je čitala) We were playing. (mi smo igrali) Odrični oblik se pravi dodavanjem rječice not: She was not reading - She wasn't reading. Upitni oblik se pravi inverzijom: Was she playing? Were we playing? Nesvršen o proslo vreme se upotrebljava:
da se opiše pozadina, odnosno da se pred čitaoce postavi scena priče pisana u prošlom vremenu. Obično priča počinje nesvršenim preteritom, a zatim se nastavlja prošlim vremenom, npr:"James Bond was driving through town. It was raining . The wind wa s blowing hard. Nobody was walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a telephone box..."; da se opiše radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prek inula neka druga prošla radnja: I was having a beautiful dream when th e alarm clock rang. (divno sam sanjao kada se alarm oglasio) ; I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao)
22
The English Grammar
da se izrazi promjena mišljenja: I was going to spend the day at the beach but I've decid ed to go on an excursion instead . (mislio sam provesti dan na plaži ali sam odlučio otići na ekskurziju) za dve radnje koje se dešavaju istovremeno: The children were playing while their mothers were chatting. (djeca su se igrala
dok njihove majke čavrljale)
u zavisnoj rečenici umesto nesvršenog prezenta ako je u glavnoj rečenici pr oslo v.:
I knew that he was talking to her about her dau ghter. (znao sam da sa njom razgovara o njenoj kćeri -moras da pazis da se vremena lepo sloze!). to call - zvati I was calling. I was not calling was I calling? you were calling. you were not calling were you calling? he, she, it was calling he, she, it wasn't calling was he, she, it calling? we were calling we weren't calling were we calling? you were calling you weren't calling were you calling? they were calling they weren't calling were they calling? Pluskvamperfekat (davno prošlo vrijeme) - The Past Perfect Tense
subjekat + simple past od "to have" + past particip glavnog glagola
U odričnim rečenicama ubacujemo rečcu not izmeĎu pomoćnog i glavnog glagola, a upitnu rečenicu pravimo inverzijom. On se upotrebljava: a) da bi se izrazila radnja u prošlosti
koja se desila pr e neke druge radnje u prošlosti, takoĎe izražava radnju za koje se pretpostavljalo da je trebalo da se dogodi u prošlosti - pre neke druge radnje: We had left home before he came. (bili smo otišli prije nego što je on došao) The train left at 9am. We arrived at 9.15a m. The train had left when we arriv ed. (voz je krenuo u 9 sati. Mi smo stigli u 9 i 15. Voz je bio otišao kada smo mi stigli.) I was not hungry. I had just eaten. (nisam bio gladan, upravo sam bio jeo) I didn't know who he was. I had never seen him before. (nisam znao ko je on, nisam ga nikad bio vidio) He said that he had seen him at the the atre. (rekao je da ga je bio vidio kod pozorišta). U ovom primjeru past perfect je upotrebljen u indirektnom govoru umjesto past simple u direktnom. b) u zavisnim rečenicama uz after : He got a headache after he had washed his hair. (dobio j e glavobolju nakon što je oprao kosu); c) iza izraza: as if (kao da), if only (kad bi barem), I wish (kamo sreće da), past perfectom se
izražava nešto što nije ostvareno u prošlosti: I wish I had met you before. (kamo sreće da sam te ranije sreo) If only you had sent me the SMS. (da si mi barem poslala SMS) He played the basketball as if he had played in NBA. (igrao je košarku kao da je igrao u NBA) to call - zvati I had called I had not called had I called? you had called you had not called had you called? he, she, it had called he, she, it had called had he, she, it called? we had called we had called had we called? you had called you had called had you called? they had called they had called had they called? The Past Perfect Continuous Tense
subjekat + simple past od "to have" + past particip od "to be" + present particip gl. glagola
Odrični oblik se pravi ubacivanjem rječice not, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola "to have". Past Perfect Continuous upotrebljava se da bi se označila radnja koja je trajala u prošlosti prije neke druge prošle radnje: Ram started waiting at 9am. I arrived at 11am. When I arrived, Ram had been waiting for two hours. John was very tired. he had been running. (John je bio veoma umoran, trčao je cijele večeri) I could smell cigarettes. somebody had been smoking. (osjetio sam cigarete, neko je pušio). Past Perfect Continous se takoĎe upotrebljava u indirektnom govoru um esto trajnog oblika prošlog vremena (past continous tense) u direktnom govoru.
23
The English Grammar
D: Peter said: "Some of my friends have playing cards all n ight."
(Peter reče: "Neki moji prijatelji su igrali karte cijele večeri".) I: Peter said that some of his friends had been pl aying cards all night. to call - zvati I had been calling I had not been calling had I been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? had he, she, it had been he, she, it had been calling he, she, it had not been calling calling? we had been calling we had not been calling had we been calling? you had been calling you had not been calling had you been calling? they had been calling they had not been calling had they been calling? Futur Simple Tense subjekat + pomoćni glagol will + infinitiv glavnog glagola Odrične rečenice se prave umetanjem rečce not izmeĎu
pomoćnog i glavnog glagola, a upitne rečenice inverzijom subjekta i pomoćnog glagola. U prvom licu jednine i množine umjesto glagola will, može se koristiti glagol shall, meĎutim u modernom engleskom will se više koristi od shall : I shall call - we shall call (ja ću zvati - mi ćemo zvati). Prosto buduće vreme se upotrebljava da bi označila radnja koja će se desiti u budućnosti. Prosto buduće vreme se naročito često upotrebljava posle glagola koji označavaju očekivanje, nadu itd.TakoĎe se koristi da bi se i zrazila odluka, pretnja ili obećanje. Donosimo odluku o radnji koju bi trebalo da obavimo u buducnosti! Ako imamo nameru da obavimo neku radnju onda upotrebljavamo going to. Shall se upotrebljava da oznaci nameru, ali za koju se ceka odobrenje: Shall I open the window? Shall se upotrebljava u 2. I 3. licu ali onda znaci pretnju, naredjenje, obecanje (“ colored future” ): You shall not pass!
Futur Continuous Tense
subjekat + will + be + present participle
Odrični oblik se pravi ubacivanjem reč ce not izmeĎu glagola will i be, a upitni oblik inverzijom subjekta i glagola will.
Trajno buduće vreme označava radnju koja će trajati izvesno vreme u budućnosti , ali moramo da znamo koliko ce tacno to trajati ili kada tacno. moze trajati u trenutku kad se desi neka druga radnja , koja ne mora da se prekine, I tu uvek ide sa prezentom: I will be sleeping when you come home. moze da oznacava ucestalu radnju koja se ponavlja tokom duzeg perioda u buducnosti.
Kada koristimo buduće trajno vrijeme, naš slušalac obično zna ili razumije u koje vrijeme se radnja odvija. I will be playing tennis at 10am tomor row. We'll be having dinner when film starts. (večerat ćemo Take your umbrella, it will be raining when you return.
vraćao)
I will be calling (ja ću zvati) you will be calling he, she, it will be calling we will be calling you will be calling they will be calling
kada film počne) (uzmi kišobran, padat će kiša kada se budeš
I won't be calling you won't be calling he, she, it won't be calling we won't be calling you won't be calling they won't be calling
will will will will will will
I be calling? you be calling? he, she, it be calling? we be calling? you be calling? they be calling?
24
The English Grammar Futur Perfect Tense
will + have + past particip
Predbuduće vrijeme izražava radnju koja će se desiti pr e neke druge radnje The train will leave the station at 9am. You will arrive at the station at 9.15am. When you arrive the rain will have left.
u budućnosti:
(Voz dolazi u stanicu u 9 sati. Vi stižete u stanicu u 9 i 15. Voz će otići kada vi stignete.)
They
Ovo vreme takoĎe izražava i radnju koja će se desiti i završiti do odreĎenog vremena u budućnosti: will have left the Parlament by 12 o'clock. (Oni će napustiti parlament do 12 sati.)
radnja koja ce se dogoditi u buducnosti pre neke druge radnje, ne mora da se prekida obicno ide uz when I by to call - zvati I will have called (budem bio I will not have called will I have called? zvao) you will have called you will not have called will you have called? will he, she, it have he, she, it will have called he, she, it will not have called called? we will have called we will not have called will we have called? you will have called you will not have called will you have called? they will have called they will not have called will they have called?
Futur Perfect Continuous
will + "have" + past particip od "be"(been) + present particip glavnog glagola
obicno ide uz before, by I at trajace neko vreme pre neke druge radnje ili do pocetka te radnje Odrične rečenice se prave umetanjem rečice not izmeĎu will i have, inverzijom subjekta i pomoćnog glagola will.
a upitne rečenice
Kada koristimo predbuduće trajno vrijeme obično sažimamo (contract) subjekat i pomoćni glagol will: I will - I'll you will - you'll itd.
Kod odričnih rečenica sažimamo glagol
will
i rečicu not:
I will not - I won't you will not - you won't itd.
Predbuduće trajno vrijeme izražava radnju koja traje odreĎeni period vremena do jedne druge buduće radnje ili oznake budućeg vremena kada ova prva radnja još traje. Drugim rečima izražava radnju koja će trajati do odreĎenog budućeg vremena ili trenutka u budućnosti, a ne u nekom odreĎenom trenutku u budućnosti: At 20 o' cl oc k in th e ev en ing , I wi ll hav e bee n wo rk ing te n hou rs. (do 8 sati uveče ja ću imati za sobom već 10 sati rada). Znači radnja počinje u 10 sati pre podne, traje deset sati, sve do 8 sati uveče kada još traje.
(Biće
He will be tired when he arrives. He will have been travelling for 24 hours.
umoran kada stigne. Putovaće već 24 sata.)
to call - zvati I will have been calling you will have been calling he, she, it will have been calling we will have been calling you will have been calling they will have been calling
I will not have been calling you will not have been calling he, she, it will not have been calling we will not have been calling you will not have been calling they will not have been calling
will I have been calling? will you have been calling? will he, she, it have been calling? will we have been calling? will you have been calling? will they have been calling?
25
The English Grammar
Imenice - Nouns Rod imenica - Gender of Nouns
U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se odreĎuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda ( masculine), imena ženskih lica ženskog su roda ( feminine) i imena živih bića gde rod nije izričito podvučen srednjeg su roda ( neuter ). - postoje različiti izrazi za muški i ženski rod : boy father brother son uncle nephew king monk horse cock drake gander - dodajemo nastavke: abbot actor count duke emperor poet prince negro heir sorcerer lion hero - obrazuju se složenice: man-servant cock-sparrow bull-calf male-elephant landlord
-
girl mother sister daughter aunt niece queen nun mare hen duck goose
dječak otac brat sin ujak
nećak kralj
kaluĎer konj pijetao patak gusak
opatica glumica grofica vojvotkinja carica pjesnikinja princeza crnkinja nasljednica
sluškinja
abbess actress countess duchess empress poetess princess negress heiress sorceress lioness heroine
opat glumac grof vojvoda car pjesnik princ crnac nasljednik lav heroj
-
-
maid-servant hen-sparrow cow-calf female-elephant landlady
sluga vrabac unac slon gazda
-
čarobnjak
friend (prijatelj, prijateljica) teacher (učitelj, učiteljica) cousin (roĎak, rodica) Od opstog pravila postoje sl edeći izuzeci: "horse" i "dog" nisu sredneg već muškog roda; "cat" je ženskog roda; "child" može biti sva tri roda; imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu sa she;
U
djevojčica
-
Mnoge imenice imaju isti oblik i u ženskom i u muškom rodu: pupil (učenik, učenica)
-
majka sestra
kći
tetka
nećaka kraljica
kaluĎerica kobila
kokoška patka guska
čarobnica lavica heroina
vrabica junica slonica gazdarica
srednjeg već ženskog roda i označavaju se
ženskog roda su: imena država i zemalja;
neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue ; ženskog roda su i nature, earth i moon; imenice koje izražavaju jaka osjećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear ; muškog roda su takoĎer i: sun, death, time ; ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda; basnama životinje su personifi kovane pa su uvek ženskog ili muškog roda.
26
The English Grammar
Množina imenica - Plural of Nouns
Opća pravila: množina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z"izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika. Primjeri: book - books (knjiga - knjige) face - faces (lice - lica) Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz: class - classes razred - razredi bush - bushes grm - grmlje bench - benches klupa - klupe Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika: hero - heroes heroj - heroji potato - potatoes krompiri - krompiri negro - negroes crnac - crnci Izuzeci od ovog pravila su: piano - pianos klavir - klaviri canto - cantos spjev - spjevovi octavo - octavos oktava - oktave Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u množini samo nastavak "-e": cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es": country - countries zemlja - zemlje lady - ladies dama - dame story - stories priča - priče ali: day - days dan - dani boy - boys dječak - dječaci toy - toys - igračke igračka Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u množini nastavak "-es": half - halves polovina - polovine calf - calves tele - telad knife - knives - noževi nož wife - wives supruga - supruge Izuzeci od ovog pravila su: strife - strifes borba - borbe fife - fifes svirala - svirale staff - staffs štab - štabovi gulf - gulfs struja - struje Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s": roof - roofs krov - krovovi dwarf - dwarfs patuljak - patuljci chief - chiefs poglavica - poglavice cliff - cliffs greben - grebeni Neke imenice imaju u množini nastavak "-en": ox - oxen vo - volovi child - children dijete - dijeca
Neke imenice obrazuju množinu promjenom osnovnog samoglasnika: man - men čovjek - ljudi woman - women - žene žena tooth Englishman sportsman
- teeth - Englishmen - sportsmen
Roman Norman
- Romans - Normans
zub Englez sportista
- zubi - Englezi - sportisti
ali: Rimljanin Norman
- Rimljani - Normani
27
The English Grammar
German
Njemac
- Germans
- Njemci
množini sa različitim značenjem: brothers (braća po krvi) brethren (braća u crkvenoj organizaciji, društvu)
Neke imenice imaju dva oblika u brother
-
cloth
- cloths - clothes
te grčke na latinski odnosno grčki nastavak: Latinske imenice na "-us" i "-um" radius
- radii
oasis
- oases
(štof) (odijelo) "-on" i "-is"
imaju u množini obično svoj
(poluprečnik, poluprečnici) (oaza, oaze)
Složenice obrazuju množinu tako da se nastavak za množinu doda glavnoj riječi od koje je složenica sastavljena, tj. od riječi koja nosi smisao. Ako je složenica sastavljena bez imenica, onda nastavak za množiniu dobija posljednja riječ:
Neke
looker-on pick-pocket
- lookers-on - pick-pockets
forget-me-not
- forget-me-nots
(gledalac, gledaoci)
(džeparoš, džeparoši) (nezaboravak (cveće), nezaboravci)
složenice dobijaju obilježje množine uz oba dijela riječi: manservant
(sluga, sluge)
- menservants
Neke se imenice upotrebljavaju samo u jednini: advice (savjet) furniture (namještaj) information (obavještenje) (napredak) progress
izraziti množiniu, onda se upotrijebi neka riječ u množini: (dva komada namještaja) pieces of furniture
Ako je potrebno two
Neke su imenice po svom obliku u jednini, a imaju značenje množine: (ljudi)
people mankind
(čovječanstvo) (stoka)
cattle
Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju what is the news (kakve su vijesti) by the means
oblik množini ali su u jednini:
(na ovaj način)
Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u množini: cards contents poltics mathematics
(karte)
(sadržina) (politika) (matematika)
Neke imenice imaju u množini drugačije značenje nego u jednini: ar m letter compass drawer
(ruka) (slovo) (kompas) (fijoka)
arms letters compasses drawers
(ruke, oružje) (književnost) (šestar) (donje gaće)
28
The English Grammar
Padeži imenica - Cases of Nouns
U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeža kao i u našem jeziku: Jednina: 1. pad. A teacher had a book. (neki učitelj je imao knjigu) 2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog učitelja bila je velika) 3. pad. We went to the teacher . (otišli smo učitelju) 4. pad. An d we as ke d the teacher . (i zapitali smo učitelja) 5. pad. Teacher , is your book big? (učitelju, je li vaša knjiga velika?) 6. pad. Af te r ou r co nve rs ati on with the teacher . (poslije našeg razgovora sa učiteljem) 7. pad. We know more about the teacher . (znamo više o učitelju)
množina:
1. pad. Some teachers had books. (neki učitelji imali su knjige) 2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih učitelja su bile velike) The teacher's books are always big . (knjige učitelja su uvijek velike) 3. pad. We went to the teachers. (otišli smo učiteljima) 4. pad. An d we as ke d the teachers. (i zapitali smo učitelje) 5. pad. Teachers, are your books big. (učitelji, jesu li vaše knjige velike) 6. pad. Af te r th e co nve rs ati on with the teachers. (poslije razgovora sa učiteljima) 7. pad. We know more about the teachers. (znamo više o učiteljima)
Prema tome, padeži se odreĎuju prema mjestu u rečenici (prvi i četvrti), pomoću prijedloga (drugi padež pomoću prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, treći padež pomoću prijedloga "to", šesti pomoću prijedloga "with", sedmi padež pomoći prijedloga"about"). Peti padež izražava se imenicom bez člana. Drugi padež - Genitive U engleskom jeziku drugi padež s e može izraziti na više načina: Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga
"of" :
the book of the teacher (učiteljeva knjiga). Saksonskim genitivom (Saxon genitive) , koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj padež se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. teacher's book (učiteljeva knjiga). Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvučnih suglasnika. U jednini se dodaje -'s teacher 's book (učiteljeva knjiga) Peter 's to y (Peterova igračka) boy 's eyes (dječakove oči) Ako se osobna imenica završava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavak se izgovara kao "z": Burn's works (Burnsova djela) Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred riječi "sake", dodaje se samo apostrof: for goodness' sake (za Božju volju) for conscience ' sake (radi smirenja savjesti) .
Licne imenice mogu se završavati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. James 's Square (trg Sv. Džejmsa) for Doris's sake (radi Doris) my boss 's sister (sestra mog gazde) .
Složenice dobijaju nastavak -'s na kraju: after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice) .
U množini koja se završava na
-s dodaje se samo apostrof: my brothers ' wives (žene moje braće).
Ako se imenica ne završava na
-s u the children's toys (dječije igračke) the mice's legs (mišije noge) woman's right (ženska prava).
množini, onda ona ima nastavak -'s:
29
The English Grammar
Pridjevi - Adjectives
nepromjenljiva riječ, pa se prema tome pridjevom ne može izraziti ni rod, ni broj ni padež. Pridjev obično stoji ispred imenice. PoreĎenje pridjeva - Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja poreĎenja: Pridjev je u engleskom jeziku
prvi stupanj - jednakost - positive drugi stupanj - nejednakost - comparative treći stupanj - nadmoćnost - superlative . Jednakost se izražava pomoću riječi "as...as" i pozitiva pridjeva. He is as rich as his friend. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj) . He is as strong as a horse. (jak je kao konj)
Komparativ, kojim se izražava umanjenost, obrazuje se pomoću riječi
"less...then" : He is less rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata) Komparativom se izražava uvećanost, i obrazuje se: - kod jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata) ; - kod višesložnih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata) ; - "sve više i više " se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači) . Ako je pridjev višesložan, ponavlja se samo prilog " more": more and more contemptible (sve više omrznutiji) . Treći stupanj superlativ može biti: relativni, kada je poreĎenje izraženo pridjevom na najvišem ili najnižem stepenu. On se pravi kod: - jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "est": he is the richest (on je najbogatiji); -višesložnih pridjeva kojima prethode riječi "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji); apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. (to je veoma tačno, to je ponajviše tačno) . Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu pridjeva, umjestovery upotrebljava se much ili very much: I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan) .
Pravopisna pravila pri poreĎenju Ako se pridjev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik udvostručuje: fat- fatter- the fattest (debeo), big- bigger- the biggest (velik). Ako
se pridjev završava muklim
"e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci "-r", odnosno "-
st": fine- finer- the finest (lijep). Ako
se pridjev završava sa slovom
"y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i":
pretty- prettier- the prettiest (drag), ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika, a ne suglasnika).
PoreĎenje pridjeva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poređenje. Na ovaj način porede se svi jednosložni predjevi - sa izuzetkom sljedećih: jus t, mo re ju st , th e mo re jus t right, more right, the most right .
Germanskim načinom poreĎenja porede se još i dvosložni pridjevi koji se završavaju na er" ili na silabično "l", kao i pridjev koji i maju naglasak na drugom slogu:
"-y","-ow", "-
pretty, prettier, the prettiest; narrow, narrower, the narrowest; clever, cleverer, the cleverest simple, simplier, the simpliest; polite, politer, the politest .
30
The English Grammar
PoreĎenje koje se dobiva dodavanjem riječi "more" za komparativ i "the most" za superlativ ispred pridjeva naziva se romansko poreĎenje . Ovim načinom porede se svi višesložni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing": famous, more famous, the most famous; learned, more learned, the most learned; beautiful, more beautiful, the most beautiful .
mnogi dvosložni pridjevi mogu se porediti na oba načina. Takvi su pridjevi: common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd.
Nepravilna komparacija pridjeva - Irregular comparasion
Nepravilno se porede sljedeći pridjevi:
Positive good (dobar)
Comparative
Superlative
better
the best
worse
the worst
many (mnogo)
more
the most
little (malen)
less
the least
late (kasan)
later (kasniji)
the latest (najnoviji)
latter (dalji po redu)
the last (posljednji)
nearer
the nearest
bad
(loš)
evil (zao) ill (bolestan) much (mnogo)
pnear (blizak)
the next pold (star)
fa r (daleko)
(najbliži)
(sljedeći, do)
older
the oldest
elder
the eldest
farther (prostorno dalji)
the farthest
further (dalji po redu)
the furthest
Komparativ i superlativ složenih pridjeva: kada složeni pridjevi počinju jednosložni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosložni pridjev: I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio bržeg jedrenjaka) I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio čovjeka koji lošije izgleda)
31
The English Grammar
Prijedlozi – Prepositions Poslije predloga uvijek sledi "imenica", a nikad glagol. subjekat + glagol
prijedlog
"imenica"
Upotreba nekih glavnih prijedloga: of - he is a friend of mine (on je moj She lives in Japan. prijatelj) Mary is looking for you. what are you thinking of? (o čemu The letter is under your blue book. mislite?) from - where did you come Pascal is used to English people. from? (odakle ste?) She isn't used to working. whom did you get this book I ate before coming. from? (od koga ste dobili ovu knjigu) to - I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju) we went to see him (pošli smo da ga posjetimo) I want to tell you the truth (želim da vam kažem istinu) at - the family is at dinner (porodica ruča) she is at the dressmaker's (ona je kod krojačice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in - I live in Sremcica (živim u Sremcici) my money is in my pocket (moj novac je u džepu) I'll be back in a minute (vraćam se za minut) into - he came into the room (ušao je u sobu) I put the money into my pocket (stavio sam novac u džep) about - what are you talking about? (o čemu pričate) she walked about the house (hodala je po kući) it's about seven o'clock (oko sedam je sati) I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od prošlog p etka) for - I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno) I waited for an hour (čekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas učinio) except - there was no one at the conference e xcept the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji) between - what is between you and her (šta je između tebe i nje) there is great difference between words and deeds (velika je razlika između riječi i djela) among - you will find some interesting girls among th is students (naći ćete interesantne djevojke među ovim studenticama) before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i čekala) came before eight o'clock (dođi prije osam) beyond - this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim) his house stands beyond that road (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) without - I shall be lonely without you (bit ću usamljen bez vas) she left without saying good-bye (otišla je bez zbogom) towards - they came to the house (prišli su kući) until - I shall wait until day come (čekat ću dok oni dođu) till - I have been waiting for you till no w (sve do sada sam vas čekao) with - will you take me with you (hoćete li me povesti sa sobom) the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihvaćen velikom većinom) I cannot remain with him any longer (ne mogu više ostati s njim) he cut himself with a knife (posjekao se nožem) regarding - what have you done regarding this report? (šta ste učinili u vezi sa ovim izvještajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedložne fraze ( prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomoću) There was a pool in front of his h ouse. (pred njegovom kućom se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has sai d. (to nije istina uprkos tome što je on rekao) The food is
on
the table.
32
The English Grammar
Prilozi – Adverbs
Prilozi su riječi koje pobliže označuju glagole, pridjeve ili druge priloge: uz glagol: John speaks loudly. (John priča glasno) She never smokes. (ona nikad ne puši) uz pridjev: He is really handsome. (on je stvarno zgodan) She is less beautifull than her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog: She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. (tamo je zaista tiho) MeĎutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu: izmjeniti smisao rečenice: Obviously, I can't know everything. (očito, ne mogu sve znati) izmjeniti prijedložnu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata) Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i složene. Prosti prilozi su : no w (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly": beautiful - beautifully (lijep - lijepo) bad - badly (loš - loše) itd. Složeni prilozi su : a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad)itd.
Po svom značenju prilozi se dijele na:
priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often (često),soon (uskoro), so metimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr. priloge za mjesto : here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), fa r (daleko), down(dole), up (gore) i dr. priloge za količinu: more (više), no more (ne više), most (najviše), little (malo), many(mnogi), less (manje) i dr. priloge za način: ho w (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), wh y (zašto), truly (zaista),quietly (mirno), ha r dl y (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev. prilozi stupnja: very (vrlo), to o (previše), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.
PoreĎenje priloga Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj poreĎenja na sljedeće načine: dvosložni i višesložni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje riječ "more", a za superlativ riječ "most" .
beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljepše...);
jednosložni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er", a superlativ nastavkom "est": long - longer - longest (dugo - duže...);
Nepravilno se porede sljedeći prilozi: well (dobro) badly (loše) much (mnogo) little (malo) near (blizu) fa r (daleko) late (kasno)
-
better worse more less nearer farther, further later
-
best worst most least nearest, next farthest, furthest latest, last
Inače, u poreĎenju priloga važe sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.
33
The English Grammar
U engleskom jeziku ima više pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi: cheap (jeftin) dear (drag, skup) fair (lijep, pravilan) false (lažan) hard (težak) high (visok) loud (glasan) lo w (nizak) near (blizak) right (prav) short (kratak) wide (širok)
-
to sell cheap to buy dear to copy fair to play false to work hard to charge high to speak loud to speak loud to draw near to sing right to stop short wide open Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly", hard (težak, naporan) - hardly (jedva), near (blizak) - nearly (skoro).
(prodavati jeftino) (kupiti skupo)
(prepisati čisto)
(varati u igri) (naporno raditi) (propisati visoke cijene) (govoriti glasno) (govoriti tiho)
(približiti se)
(raditi kako treba) (iznenada stati)
(široko otvoren) oni često mijenjaju smisao:
Prilog može imati tri položaja u rečenici: na početku (prije subjekta):
Now we will study adverbs. (sada ćemo učiti priloge)
u sredini (izmeĎu subjekta i glavnog glagola): We often study adverbs. (mi često učimo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta): We study adverbs carefully. (mi pažljivo učimo priloge)
Uzvici – Interjections
Uzvici mogu izražavati:
čuđenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista) bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje) radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza! odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done! obraćanje pažnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear, hear! what's the matter! prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se) pozdrav: good-morning! (dobro jutro), good-afternoon! (dobar dan) good-evening! goodnight! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)
Veznici - Conjunctions
Prema funkciji u rečenici veznici se dijele na:
dopunske (coordinative): an d (i), but (ali), or (ili), ye t (ipak) i dr. zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr. Glavni veznici i njihova upotreba: before - We saw him before he le ft his office. (vidjeli smo ga prije nego što je napustio ured) since - It was a long time since we met. (odavno se nismo vidjeli) until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo čekali dok kiša nije prestala) as soon as - As so on as he ca me we ca lle d his fa th er. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as - He did it as well as he coul d. (on je to učinio onako kako je on mogao) as long as - You may keep this book as long as you want. (možete zadržati ovu knjigu koliko god želite) either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili vaš brat morate ići) neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju) both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako) unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to - He came in order to hear news. (došao je da bi čuo vijest) as much as - I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) - He knows that I was right, although he wouldn 't admit it. (on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao) whether - I don't know whether to go or no t. (ne znam da li da idem ili ne ) because - I don't like it because it's too tiresome. (ne volim to jer je isuviše zamorno)
34
The English Grammar
Zamjenice – Pronouns Lične zamjenice - Personal Pronouns Lične zamjenice imaju dva oblika: a) u prvom padežu: I (ja), yo u (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi), yo u (vi) i they (oni-one-ona) u množini; b) u četvrtom padežu: me (mene), yo u (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas), yo u (vas), them (njih) u množini. Drugi padež kod ličnih imenica pravi se pomoću prijedloga "of", treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeža: of me , to me , with me , of you , to you , with you . Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (čitati) i još nekih, prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja: I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu) . Kod glagola "to say" (reći) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (nisam mu ništa rekao) I said to him nothing. (nisam mu ništa rekao)
Četvrti padež lične zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeža u običnom svakodnevnom engleskom: Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? - Me (ko govori?)
Četvrti padež lične zamjenice se takoĎer upotrebljava umjesto prvog padeža u poreĎenju iza riječi "than": He is taller than me. (viši je od mene) Zamjenica "it" može se upotrijebiti i kao bezlična zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne) It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamjenica "it" se takoĎer može upotrijebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. (nije bilo teško razumjeti ga) It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat došao na vrijeme) Zamjenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodreĎene zamjenice i imaju značenje neodreĎene zamjenice "one". U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). Kad upotrijebimo zamjenicu "we", uključujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu"they", onda ne
uključujemo:
We are not going to ask you to go. (nećemo tražiti od vas da idete) They say that the accident was inevitable. (kažu da je nesretan slučaj bio neizbježan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima može upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. (ne može se pretpostaviti da sve znate)
Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su: mine (moj,a,e) , yours (tvoj,a,e) , his (njegov) , hers (njen) , its (njegov) u jednini; ours (naš,a,e) , yours (vaš,a,e) , theirs (njihov,a,e) u množini.
Prisvojne zamjenice služe za odgovor na pitanje čiji, čija, čije: Whose hat is this? It is mine. (čiji je ovo šešir? moj je)
Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se takoĎer u naročitim izrazima koji prave dvostruki padež: a friend of mine (moj prijatelj)
Kad se zamjenica želi naglasiti, može se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own": This book is my own . (ovo je moja vlastita knjiga) Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno: this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridjev; and where is yours (a gdje je vaša) - prisv. zamjenica.
Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns Povratne zamjenice su: myself (ja sam, lično ja) , yourself (ti sam, ti lično) , himself (on sam) , herself (ona sama) , itself (ono samo) za jedninu, ourselves (mi sami) , yourselves (vi sami) , themselves (oni sami) za množinu. "One's self " ili "oneself" je neodreĎeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici
ili kad je glagol u rečenici bezličan:
"one"
to wash one's face (oprati nečije lice) , to dress one's self (obući se)
35
The English Grammar
Povratna zamjenica može se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself"
(sam): I did it by myself (sam sam to učinio, bez ičije pomoći) , ili u izrazu: as for myself (što se mene tiče) . Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i
upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt: He himself did this heroic deed. (lično on je učinio to herojsko djelo). Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su: this (ovaj, ova, ovo) za bliže predmete ili lica u jednini; these (ovi, ove, ova) za bliže predmete ili lica u množini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u množini; zatim such (takav, a, o) i the same (isti); the former (pređašnji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu); one i ones .
Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. (to nije istina). Such i the same imaju isti oblik u množini: Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje mišljenje, takve su njegove riječi) the same to you (također i vama) . Zamjenica "the same" može se pojačati sa "the very same" (baš taj isti) .
Upitne zamjenice - Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who, what i which . Promjena zamjenice "who": 1. pad. wh o (ko) 2. pad. whose (čiji, kojega) 3. pad. to whom (kome) 4. pad. whom (koga) 5. pad. with whom (s kim)
Promjena zamjenice "what": 1. pad. what (šta) 2. pad. of what (čega) 3. pad. to what (čemu) 4. pad. what (šta) 5. pad. with what (čime) Promjena zamjenice "which": 1. pad. which (koji) 2. pad. of which (kojega) 3. pad. to which (kojemu) 4. pad. which (kojega) 5. pad. with which (s kojim)
"What" se upotrebljava samo za stvari : what do you want (šta hoćete), what is this made of (od čega je ovo napravljeno) . "Who" se upotrebljava samo za lica: who lives in your house (ko živi u vašoj kući) , whom do you see (koga vidite). "Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je vaša) , which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je vaša sestra). Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je vaš brat) , what colour is your bag (koje je boje vaša torba) . Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever, whatever, whichever; whosoever, whatsoever, whichsoever . Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici, onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori) what comes after spring (šta dolazi poslije proljeća) .
Relativne zamjenice - Relative pronouns Relativne zamjenice su: who, what, which, that, as, but . "Who" se upotrebljava za lica: she lives with her daughter who is a tea cher (ona živi sa svojom kćerkom koja je učiteljica) , I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam čovjeka sa kojim ste razgovarali) ; "Whom" se može izostaviti: the journalist I met at the confe rence left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju).
36
The English Grammar "Whose" se odnosi na lica, životinje i stvari: this is the woman in whose house we live (to je žena u čijoj kući mi živimo) , I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa čija noga je bila slomljena) . "Of whom" i "of which" dolaze poslije riječi na koje se odnose: a writer the fame of whom is great has di ed (jedan pisac, čija je slava velika, umro je) . "Which" se odnosi na stvari i na životinje: the house in which I live is in small stree t (kuća u kojoj živim nalazi se u maloj ulici) . "Which" se može odnositi i na cijelu rečenicu: we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno) . "Which" se može izostaviti kad je objekt u četvrtom padežu: Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga) . "That" se odnosi na lica, životinje i stvari: the boy that showed you the way is my brother (dječak koji vam je pokazao put je moj brat) , the book that you are reading is interesting (knjiga koju čitate je zanimljiva). Kad je "that" predmet odnosne rečenice može se izostaviti: the man you met is my father (čovjek koga ste sreli je moj otac) . "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to: poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljepša slika koju sam ikad vidjeo) ; poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real inter est (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem) ; - poslije riječi: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much, little, only, very : there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi) . "What" kao odnosna zamjenica znači "ono što": tell me what you want to know (kažite mi šta želite znati) , I know what you mean (znam šta mislite) . Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, životinje i stvari, i dolazi poslije "same" i"such" : bread was given to such as were most hungr y (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji) . "But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, životinja i stvari, a upotrebljava se samo iza negacije: there is no man here but loves his country (nema ovdje čovjeka koji ne voli svoju zemlju) . Relativne zamjenice se mogu pojačati riječima "ever" ili "soever": whatever they do, they are not right (šta bilo da čine, nisu u pravu) .
Deobne zamjenice - Distributive Pronouns Deobne zamjenice su: each, each other, either, neither . Each se odnosi na lica, životinje i stvari. Znači svaki od dvojice ili više njih uzeti posebno. Glagol je uvijek u jednini: each shows his own card (svaki pokazuje svoju kartu) . Each other ima uzajamno značenje (jedan drugoga, jedan drugome itd.): good friends always help each other (dobri prijatelji uvijek pomažu jedan drugoga) . Umjesto "each other " može se upotrijebiti "one another": they help one another (oni pomažu jedan drugoga). "Either " i "neither" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari, a znače jedan ili drugi (ni jedan ni drugi) od dvojice: either of these two pupils will read the story properly (i jedan i drugi učenik pročitat će priču kako treba) . "Either" i "neither " su takoĎer i veznici, i u tom slučaju upotrebljavaju se sa "or" ili "nor": either you or your father should pay this money (ili vi ili vaš otac morat će platiti taj novac) .
NeodreĎene zamjenice - Indefinite Pronouns Samostalno i pridjevski upotrebljavaju se sljedeće neodreĎene zamjenice: all fe w a few little a little many, much some, any other another one several both
cio, svi malo nešto, nekoliko malo nešto malo mnogo neki, nešto, nekoliko drugi (jedan) drugi neki nekoliko oba
37
The English Grammar
Samo pridjevski upotrebljavaju se: every no many a
svaki (ako znači cjelinu) niko mnogi
Samo samostalno se upotrebljavaju: others drugi something, anything nešto somebody neko someone neko anybody neko, bilo ko anyone neko, bilo ko everybody svako everyone svako everything sve nobody niko no one niko none niko nothing ništa
NeodreĎena zamjenica "all" upotrebljava se: a) samostalno: all will come (sve će doći) , all is lost (sve je izgubljeno) ; b) pridjevski: all hope was lost (sva je nada bila izgubljena) . "All" znači cjelinu. Glagol stoji u jednini ili množini: all is correct (sve je tačno) , the house is empty, all have gone (kuća je prazna, svi su otišli) . "Some" i "any" upotrebljavaju se za lica, životinje i stvari. Mogu se upotrijebiti u jednini ili množini. "Some" označava dio koji je uzet iz cjeline, izvjestan broj, količinu ili stepen. "Any" ima neodreĎeno značenje, dok je "some" ipak ograničen: I am short of money but I think I can spare some (nemam novaca ali mislim da mogu nešto odvojiti) ; there are many interesting boo ks here, I am going to take some (ovdje ima mnogo zanimljivih knjiga, uzet ću neke); many people are said to have arrived bu t I still cannot see any (kažu da je mnogo svijeta stiglo, ali ja još uvijek nikog ne vidim) . "Both" se upotrebljava za lica, životinje i stvari. Glagol je uvijek u množin i: both came to see me (oboje su došli da me vide) ; two artists have exhibited their pain tings; works of both are of great value (dva slikara su izlagali svoje slike, radovi obojice su od velike vrijednosti) . "Much" se upotrebljava kada je u pitanju velika količina. Upotrebljava se samo u jednini (kolektivno): much has been said, but in vain (mnogo je bilo rečeno, ali uzalud) . "Many" se upotrebljava za neodreĎeni broj lica, životinja i stvari. Glagol je samo u množini: many will come, and still more will le ave (mnogi će doći, ali još više njih će otići) . Sve što je rečeno za "much" i "many" važi za njihove komparative i superlative (more i most). "Nobody" i "no one" znače isto i upotrebljavaju se samo u jednini u smislu: niko, nijedna osoba, nijedno lice: nobody has come at all (niko nije dolazio uopće), in this work I had nobody's assistance (u ovom poslu niko mi nije pomogao) . "Nothing" se upotrebljava samo u jednini u smislu "no thing" (ništa): nothing has been said about this (ništa nije rečeno o tome) . "One" se upotrebljava za lica u jednini. Znači neko neodreĎeno lice: one never knows what will happen to one (nikad se ne zna, šta će se čovjeku dogoditi) . "Others" je zamjenica koja se upotrebljava za lica, životinje i stvari i javlja se samo u množini: I suggested to go, others said I should stay (predložio sam da odem, drugi su rekli da ostanem) . "Another" se upotrebljava za lica, životinje i stvari i javlja se samo u jednini: one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko minuta).
38
The English Grammar
Klauze – Clauses
Klauza je grupa riječi koja sadrži vezu
subjekat-glagol
(za razliku od fraza koje ne sadrže vezu subjekat -
glagol). Klauze se dijele na: nezavisne (independent clauses) zavisne (dependent or subordinate clauses).
TakoĎer, dijele se i na:
neophodne (restrictive or essential clauses) nebitne (nonrestrictive or nonessential clauses).
Neophodne klauze su ključne za značenje rečenice i ne mogu se izbaciti, jer bi u tom slučaju značenje rečenice bilo promijenjeno. All students who do their work should pass easily.
Nebitne klauze nisu neophodne za značenje rečenice i mogu se izbaciti iz nje. Obično se odvajaju zarezima (ako se nalaze u sredini): Professor Villa, who used to be a secretary for the Presid ent , can type 132 words a minute. Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years,had to be removed. (neophodna i nebitna klauza) Nezavisne i zavisne klauze Nezavisne klauze mogu stajati samostalno, kao rečenica, dok zavisne moraju biti udružene nezavisnom klauzom. Dvije nezavisne klauze mogu biti povezane sa: dopunskim veznikom (coordinating conjunction): Today is Tuesday and our papers are due Wednesday. veznim prilogom (conjunctive adverb): I need to study for my test; in fact I am going to the lib rary now. (u ovom slučaju, korištena je i oznaka tačka-zarez (;) da se razdvoje dvije klauze) odnosnim veznikom (correlative conjunction): George not only finished his pa per on time, but he also got an A+. oznakom tačka-zarez (;): This is one of English classes ; Shakespeare is my other.
sa
dvotačkom (ponekad):
She received the assignment : it is to be turned in next Friday. Zavisne klauze mogu biti: pridjevske (adjective clauses) priloške (adverb clauses) imeničke (noun clauses) -Pridjevske klauze opisuju imenice ili zamjenice, i skoro uvijek dolaze poslije imenica ili zamjenica. Većina pridjevskih klauza počinje sa: who, whom, which ili that. Ponekad se ove riječi ne moraju nalaziti
u rečenici ali se podrazumijevaju.
The book that is on the floor should be returned to the libr ary. (knjiga koja je na podu bi se trebala vratiti u biblioteku) The bridge that collapsed in the winter storm will cost millions to replace. (most koji se srušio u zimskoj oluji će koštati milione za popravak) My brother, who is an engineer, figured it out for me. (moj brat, koji je inžinjer, je shvatio to za mene) -Priloške klauze obično dopunjuju glagole i mogu se pojaviti bilo gdje u rečenici. Oni kažu zašto, gdje
ili pod kojim uslovima se radnja odvijala. Za razliku od pridjevskih klauza, priloške klauze se često mogu pomjerati u rečenici. Npr: When the timer rings , we know the cake is done. We know the cake is done when the timer rings.
Priloške klauze uvijek počinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izražava njenu vezu sa ostatkom rečenice. When the movie is over, we'll go downtown. John wanted to write a book because he had so much to say about the subject . -Imeničke klauze nisu riječi koje dopunjuju druge riječi za razliku od pridjeva i priloga.
U rečenici
funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedloški objekat. Imenička klauza obično počinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what iwhatsoever . TakoĎer, mogu počinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why. What he knows [subjekat] is no concern of mine. Do you know what he knows [objekat]? In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga]. Whoever wins the game will play in the tournament.
39
The English Grammar
DODATAK Glavne razlike u britanskom i američkom pisanju engleskog navedeni su u sljedećoj tabeli. britanski
američki
rebel > rebelled tr a vel > travelled
rebe l > rebelled tr a vel > traveled
centre theatre
center theater
Neke riječi završavaju na -ogue u britanskom, a na -og u američkom:
analogue catalogue
analog catalog
Neke riječi završavaju na -our u britanskom, a na -or u američkom:
colour labour
color labor
glagoli završavaju na -ize i -ise u britanskom, a u američkom samo na -ize :
realise, realize harmonise, harmonize
realize harmonize
u prošlom vremenu se uvijek udvostručava ako dolazi U britanskom pisanju, krajnje -l
poslije vokala, bilo da se nalazi u
naglašenom ili nenaglašenom slogu, dok se u američkom udvostručava samo u naglašenom slogu. Neke riječi završavaju u britanskom na tre, a -ter u američkom, npr:
Neki
-
Pisanje velikih slova - Writing of c apital letters
Prvo slovo rečenica se piše velikim slovom. We saw the accident from t he distance. The quick brown fox jumped over the lazy dog. Lična zamjenica I (ja) se uvijek piše velikom slovom, na bilo kojem mjestu u rečenici. I like horror films. Mary and I went to the beach together. Pored ovih slučajeva, velikim slovom pišemo: - nacije i regioni, jezici, religije i etničke - imena ljudi i mjesta: skupine: Peter a German car Susan the Scandinavian countries Bosnia She speaks R ussian and Chinese Jupiter a Muslim cleric - titule: the Aboriginal people Mr Finnegan - nazivi knjiga, magazina, fi lmova, pjesama itd. Mrs Edgeware War and Peace Ms Johnson R olling Stone Dr Jacobs the New Statesman Major Fingleton Citizen Kane the Director General - dani, mjeseci, praznici: Stairway to Heaven Monday the Mouse Trap prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora Friday mora početi velikim slovom: July The president said: "Ask not what your December country can do for you." R amadan "Who's been sleeping in my bed?" Christmas Pappa Bear cried.
40
The English Grammar
Prefiksi i Sufiksi - Prefixes & Sufixes
Prefiksi koji se najčešće upotrebljavaju: -
un dis ill in ir non
unwise, unwell disagree, disbelive illiterate indirect irrational non-stop
Ostali prefiksi: a - ashore be - beloved de - defend dis - disarm en - enlarge ex - explain fore - foreground out - outline inter - international mi s - misundrerstood post - post-ware pre - prepare pro - protect re - reform over - overload su b - submarine Sufiksi Sufiksi za obrazovanje imenica:
sufiksi koji označavaju nacionalnost, pripadnost odreĎenoj grupi ljudi ili predmeta, koji vrše radnju ili koji su predmet radnje: -ian -ician, -arian, -orian -er, -or, -ist -ant, -ent
(Bosnian) (optician, librarian, historian) (reader, conductor, dentist) (assistant, student) -ful (hopeful) sufiksi koji označavaju apstraktnost, -less (helpless) kvalitet, uslov, stanje, procese, nauke, -l y (friendly) predmete, deminutive, mjesto: -ous, -ious (famous, various) -ance, -ence (distance, sentence) -y (ready, gloomy) -hood (neighborhood) -some (tiresome) (Bosnia, Croatia, -i a -like (childlike) Serbia) -th, -d (sixth, third) -ic, -ics (statistics) -ish (girlish) -age (village) -e n (golden) -ion (union) -ern (southern) -ing (fighting) -ward (northward) -tion (construction) Sufiksi za obrazovanje glagola: -ssion (session) -ate (dictate) -sion (division) -e d (trained) -ism (racism) -e n (darken) -ment (document) -fy, -ify (magnify) -ness (happiness) -y (occupy) -ship (friendship) -ply (supply) -sure (measure) -ize (mechanize) -ture (furniture) -ing (living) -ity (rapidity) -e r (glitter) -y (muddy) -ish (furnish) -e l (snivel) Sufiksi za obrazovanje pridjeva: -l e (crackle) (considerable, -able, -ible flexible) Sufiksi za obrazovanje priloga: -a l (equal, final) ly (slowly) -cial (social) side (inside) -ic, -ical (economic, physical) wards (inwards) -ant, -ent (distant, independent) wise (likewise) -ate (immediate) ward (forward) -ian (Bosnian) -ive (effective)
41
The English Grammar
Znaci interpunkcije
the full stop, period (.) - tačka the comma (,) - zarez the semi-colon (;) - tačka zarez the colon (:) - dvotačka the mark of interrogation, question mark (?) upitnik the mark of exclamation (!) - uzvičnik inverted commas, quotation marks (" ") navodnici
brackets () ili [] - zagrade the hyphen (-) - crtica the dash (—) - duža crtica; the apostrophe (') - apostrof asterisks (***) - zvjezdice diaeresis (..) - dvije tačeke
Imenice sa nepravilnim oblikom u množini - Irregular Plural Nouns
Singular Plural abyss abysses alumnus alumni analysis analyses aquarium aquaria arch arches atlas atlases axe axes baby babies bacterium bacteria batch batches beach beaches brush brushes bus buses calf calves chateau chateaux cherry cherries child children church churches circus circuses city cities cod cod copy copies crisis crises curriculum curricula deer deer dictionary dictionaries domino dominoes dwarf dwarves echo echoes elf elves emphasis emphases family families fax faxes fish fish flush flushes fly flies foot feet fungus fungi half halves hero heroes hippopotamus hippopotami hoax hoaxes
hoof hooves index indexes iris irises kiss kisses knife knives lady ladies leaf leaves life lives loaf loaves man men mango mangoes memorandum memoranda mess messes moose moose motto mottoes mouse mice nanny nannies neurosis neuroses nucleus nuclei oasis oases octopus octopi party parties pass passes penny pennies person people plateau plateaux poppy poppies potato potatoes quiz quizzes reflex reflexes runner-up runners-up scarf scarves scratch scratches series series sheaf sheaves sheep sheep shelf shelves son-in-law sons-in-law species species splash splashes spy spies stitch stitches
story stories syllabus syllabi tax taxes thesis theses thief thieves tomato tomatoes tooth teeth tornado tornadoes try tries volcano volcanoes waltz waltzes wash washes watch watches wharf wharves wife wives woman women
42
