GOZBA-PLATON
Tragicki pesnik Agaton priredio je Gozbu (pijanku)da bi proslavio svoju pobedu u takmicenju tragicara.Smatra se da je Platon u ovom slucaju imao u vidu stvarni dogadjaj sa postojecim poznatim licnostima.O gozbenim govorima u slavu boga ili demona Erota prica Apolodor,koji ustvari nije ucestvovao u Agatonovoj gozbi,jer je tada jos bio decak a pricu je cuo od nekog Aristodema,za koga se smatralo da je Sokatov najprivrzeniji ucenik. UVOD Sokrat krece na fgozbu doteran I zove Agatona da krene sa njim,usput zaostaje i8 u jednom trenutku Agaton stize na gozbu gde okupljeni jedu,ovi mu pricaju da je dobrodosao.On se opruzio pored Arisimaha,Fedrovog prijatelja lekara.Sokrat je ostao u komsijskom dvoristu,stoji I misli (sto je njegov cest obicaj).Sokrat je usred jela stigao I seo je pored Agatona,jer mu je ovaj rekao da tu sedne da I na njega predje nesto od malopredjasnje Sokratove misli.Sokrat misli.Sokrat mu je odgovorio da bi bilo lepo lepo kada bi tek tako iz punijeg teklo u prazno.Nakon toga Erisimah je rekao Fedrove reci:Zar nije strasno sto su himne ispevane nekim drugim bogovima,a ne Erotu tako mocnom I silnom bogu.Pocevsi sa desne strane pricace pohvale.
PRVA BESEDA FEDAR
Erot je veliki bog cudan ljudima I bogovima.On pripada najstarijim bogovima.Hesiod kaze da su posle haosa prvo nastali Zemlja I Erot,a Parmenid kazeNajpre izmedju bogova svih Erota smisli.Erot je uzrocnik najveceg dobra.On je ono sto ljude treba da vodi ako zele da zive lep zivot,a to nije ni bogatstvo ni rodbina,vec ljubav.To je stid pred sramotom I nadmetanje za lepotom.Za drzavu I vojsku bilo bi najbolje kada bi b ila sacinjena od ljubavnika I ljubimaca,jer bi se uzdrzavali od svih sramota I nadmetali se jedni sa drugima za svaku lepotu.Ljubavnik bi teze podneo da ga ljubimav vidi kako bezi iz borbe I baca oruzje nego da ga vide svi ostali.Junastvo daje Erot onima koji ljube.Umirati za ljubav reseni su I muskarci I zene.Alkesida je resila da umre za svog muza dokazujuci time da mu I otac I majka koji su jos bili u zivotu pripadaju samo po imenu.Njenu su dusu vratili iz hada zacudivsi se njenom delu.Dok su Orfeja k oji nije imao srca da za ljubav umre kaznili.Ljubavnik je medjutim bozanstveniji od ljubimca I njemu se zato bogovi dive,jer u njemu bog boravi.Erot je stoga najstariji I najcasniji I najvazniji pomocnik u postizanju vrline.
DRUGA BESEDA PAUSANIJA
Izmedju su bile jos neke besede kojih se pripovedac ne seca.Pausanija govori da ne postoji samo jedan Erot I da bi prvo trebalo da se odredi kojeg ce slaviti.Bez Erota nema Afrodite,a posto Afrodite ima dve,onda ima I dva Erota.Jedna Afrodita je starija,nebeska,a druga zemaljska I nju zovu obicnom.Erot koji je pratilac druge je obican ,a prve je nebeski.Svako delanje bilo da pijemo ili pricamo samo po sebi nije ni lepo ni ruzno nego ga takvim cini nacin na koji to radimo.Prema tome nije svaki Erot dostojan da se slavi ves samo onaj koji podstice na lepu ljubavErot obicne Afrodite radi sta hoce,I to je ljubav kojom obicni ljudi ljube.Oni u jednakoj meri lj ube I zene I decake I vise ljube telo nego dusu.Oni teze da dodju do cilja ne vodeci racuna dali je to lepo ili ne.Drugi Erot ima dela samo u muskarcima to je ljubav prema decacima,u njoj nema drskosti.Medjutim decake ne teba ljubiti dok su jos deca,vec kada pocnu duhovno I delesno sazrevati.U Elidi postoji zakon po kome je lepo ugadjati ljubavnicima I to se nikako ne smatra sramotom.Medjutim u Joniji je sramota I ljubav prema mudrosti I ljubav prema gimnastici,jer im nije od koristi da se velike misli radjaju.Ali kako kaze Pausanija :Ovdasnji tirani su videli veliku moc ljubavi Aristogitonove I odanosti Parmodijeve koji su sr usili njihovu vlast.Tamo gde je sramota ugadjati ljubavnicima to je zbog lakomislenosti vladara I strasljivosti podanika.Lepse je ljubiti javno nego tajno.U ljubavnikovom nastojanju da osvoji ljubimcadozvoljeno mu je da cini cudna dela a doziveo bi veliku sramotu kada bi isao prema cemu drugom nego li prema ljubavi prema mudrosti.Obicaj kod nas govori da su bogovi dali ljubavnicima slobodu.Po tome to je dobro,medjutim ocevi ljubimaca postavili su pedagoge koji su im zabranjivali da govore sa ljubavnicima.Po tome se cini da je to medju ljudima velika sramota.Dakle ta ljubav je ruzna ako se ugadja rdjavom coveku I na rdjav nacin,a takvi su oni koji vole telo,a ne dusu,jer nisu postojani jer ni postojane stvari ne vole.Ljubavnici bi trebalo da love,a ljubimci da beze,te seb ovi drugi ne smeju dati brzo I sramota je da l jubimac ide ljubavniku zbog moci,polozaja ili vlasti.Medjutim nije sramota da ljubavnik na svaki nacin ugadja ljubimcu,a ovom drugom je sluzba radi vrline jedina sluzba koja nije sramotna.Trebalo bi da se ljubav prema mladicima I ljubav prema filozofiji I drugim vrlinama sjedine u jedno.Samo u tom slucaju nije sramota biti prevaren.Dakle lepo je ugadjati radi vrline.
RAZGOVOR IZMEDJU BESEDA
Sledeci je trebao da govori Aristofan,ali ga je uhvatilo stucanje,pa je rekao lekaru Eriksimahu da ga ili izleci ili govori mesto njega.Ovaj je izabrao I jedno I drugo.
TRECA BESEDA ERIKSIMAH
Eriksimah je primetio da je Pausanija lepo zapoceo svoju besedu,ali oseca da joj nedostaje zavrsetak.On iz svog lekarskog iskustva govori kako se Erot ne nalazi samo u ljutskim dusama nego I u biljkama I zivotinjama I u svemu sto je zivo.U prirodi tela postoje dva Erota,u zdravlju I u bolesti,a ono sto je neslicno tezi za neslivnim.Lepo j e ugadjati zdravim delovima tela,a ruzno bolesnim.Lekarstvo je nauka o erotskim odnosima tela s obzirom na punjenje I ispraznjivanje.A dobar lekar je onaj koji zna da usadi ljuvbav gde je nema,a ukloni gde je ima a ne treba da je bude.Treba uneti ljubav u suprotnosti (gorko-slatko,vruce-hladno).Dakle lekarstvom upravlja Erot kao I gimnastikom,obradjivanjem zemlje I muzikom.Tako je sa lukom I lirom,muzika nastaje u harmoniji visokih I niskih tonova,ritam je postao iz brzine I sporosti.Tako je I sa godisnjim dobima.Medjutim kada se Erot koji sjedinio sa drskoscu nadjaca godisnja doba dolazi do velike stete.Astronomija je poznavanje odnosa u kretanju zvezda I u g odisnjim vremenima.Bezbozanstvo nastaje ako se ne ugadja plemenitom Erotu,nego onom drugom,a posao lekara je da nadgleda rane obleke ljubavi I da ih leci.Posto Erot boravi I kod nas I kod bogova dopusta nam da budemo prijatelji sa bogovima.
RAZGOVOR IZMEDJU BESEDA
Posto je Aristofanovo stucanje prestalo,on je na redu da govori.
CETVRTA BESEDA - ARISTOFAN
On se cudi sto ljudi nisu podizali hramove ovom bogu jer je najveci I prijatelj je ljudima.Prvo nas Aristofan upoznaje sa ljutskom prirodom I njenom sudbinom.U pocetku postojala su tri roda muski,zenski I androgini (oba pola).Prilika svakog coveka bila j e okrugla I imali su cetiri ruke,cetiri noge,dva lica na okruglom vratu,cetiri uveta,dva stida.Isao je na koju je stranu hteo,a trcao je kotrljaju ci se na osam udova.Muski je postao od sunca,zenski od zemlje,a androgini od meseca.Onis u bili strasni I jaki I udarili su na bogove.Div I ostali bogovi su se zabrinuli,medjutim div je smislio kako ce ih spreciti da otvore put na nebo.Resio je da ih napravi slabijim rasecajuci ih na dve polovine.Kada ih je Apolon rasekao svaka polovina zudela je za svojom drugom polovinom.Medjutim kako su im stidovi bili sa druge strane oni su u nemogucnosti da prave potomke lagano izumirali.Medjutim bogovi su se smilovali I stidove im okrenuli napred I dali im da decu nose u sebi.Muskarci koji vole zene I zene koje vole muskarce nastali su od treceg roda I od njih su postali preljubnici.Od zenskog postale su heteristrije (lezbejke).A oni koji su postali od muskog roda I koji vole da ljube mlade muskarce,oni su najbolji jer su najmuzevniji,a kada odrastu postanu ljudi za drzavne p oslove.Takvi bi jedino zeleli da se stope jedni sa
drugim,a zudlji za celinom ime je ljubav.Mi ne trebamo ljutiti bogove da nas jos jednom ne bi rastavili vec trebamo slaviti Erota sto nam pomaze da nadjemo polovinu koja nam po srcu pripada I daje nam nadu da ce4 nas ako budemo bogodusni opet spojiti I tako nas uciniti blazenima I srecnima.
RAZGOVOR IZMEDJU BESEDA
Svi su se slozili das u predhodnici lepo I raznoliko govorili.Sokrat govori kako ce njemu I Agatonu sada biti tesko da govore.Medjutim Agaton je dobar govornik,pa kada dobro besedi pred gomilom moci ce I pred malim brojem ljudi.Agaton,medjutim,kaze da zna da je teze govoriti pred malim brojem mudrih,nego pred vecinom koja to nije.
PETA BESEDA AGATON
Agaton kaze das u prethodnici vise hvalili ljutsku secu zbog darova koje im Erot daje,a da ce on prvo hvaliti Erota,a potom I njegove darove.Erot je najblaze niji,najlepsi I najbolji od svih bogova.Najlepsi je zato sto je:najmladji,on starost mezi I ne da joj da mu se priblizi,on boravi samo medju mladim svetom.Pored toga sto je najmladji,on je I nezan,on hoda I boravi sa stvarima koje su najmekse,u srcima I dusama bogova I ljudi on boravi,al ne u svakoj dusi nego samo u mekoj.On takodje ima I gobak oblik.Gde je mesto gde sve cveta I mirise,tu je Erot.Erot ne cini krivicu ni bogovima ni ljudima,pa zato ni ne trpi krivicu od njih.On ne radi nista na silu,vec pravdom sa razboritoscu.Razboritost se sastoji u savladjivanju naslada I pozuda.Etot je takodje hrabar I mudar.Ovaj bog je toliko mudar da I drugoga cini pesnikom.Onaj koji sam nema I ne zna ne moze ni drugoga nauciti,a Erot sve to ima I zna.Svako koga je ovaj bog dodirnuo postao je sjajan I slavan,a koga nije nestao je u tami.P re Erota dok je vladala Anaka,medju bogovima su se desavale svakakve strahote,alil kada se rodio Erot iz ljubavi za lepotom nastala su sve dobra I bogovima I ljudima.On je pun poverljivoscu,donosilac je blgosti,otac je neznosti,bujnosti,miline.
UVODNA REC SOKRATOVA
Sokrat kaze da je lepo rekao da ce biti u neprilici posle Agatonove besede.U neprilici je jer ne zna sta govoriti,on je mislio da istinu treba govoriti.On ce ga velicati na svoj nacin,ali je prvo zeleo da porazgovara sa Agatonom.
RAZGOVOR SOKRATOV SA AGATONOM
Sokrat ispituje Agatona da li je Erot ljubav prema neznosti ili nicemu,ovaj odgovara prema neznoscu.Da li Erot zudi ili ne zudi ono prema cemu je on ljubav-zudi.Medjutim on ljubi I zudi ono sto nema,jer da ima ne bi za tim zudeo.Posto je Agaton rekao da Erot zudi za lepotom to bi znacilo da Erot nije lep.I ono sto je lepo to je I dobro,a posto Erot nije lep onda nije ni dobar.
SESTA BESEDA:DIOTIMA-SOKRAT
Sokrat je besedu o Erotu cuo od Diotime,ona ga je n aucila I mnogim drugim ljubavnim stvarima.Erot prema Diotimi nije ni lep ni ruzan,ni dobar ni zao,nego nesto izmedju.On je sredina izmedju smrtnog I besmrtnog.On je demon I lezi izmedju boga I smrtnog stvorenja.Bogovi se ne mesaju s ljudima nego se preko Erota vrsi sav saobracaj I razgovor boga sa ljudima.On je sin Pora iPenije,a posto je rodjen na Afroditin rodjendan on je njen pratilac I sluga I on voli lepotu jer je Afrodita lepa.On je dakle uvek siromah I daleko je od toga da bude nezan I lep nego je tvrd I suv,uvek bez odece,lezi na zemlji bez pokrivaca I drugar je potrebe,to mu je sa majkine strane.A sa oceve mu je da je hrabar I drzak,Dovitl;jiv je I zeljan razboritosti,ljubitelj je mudrosti.On cveta I zivi kada je u dobru,a umire I ponovo se radja kada je u rdjavu.Erot zudi lepotu I dobrotu da bi bio srecan.Ne postoji nista sem dobra sto ljudi vole,a ljubav tezi ka tome da joj uvek pripada ono sto je dobro,a to je radjanje u lepoti I telom I dusom.Trudni su svi ljudi,a radjati se ne moze u ruznoci nego u lepoti.Ljubav dakle nije do lepote nego do radjanja I zaceca u lepoti,jer radjanje je vecno I besmrtno a ljubav tezi besmrtnost.Diotima je pitala Sokrata sta on misli sta je uzrok ljubavi I zudnji.Sokrat ne zna,a Diotima odgovara da priroda tezi da bude besmrtna zato iza sebe ostavlja drugo mlado mesto staroga.Tako o medju znanjima nasim,jedna se radjaju,druga propadaju,pa nikada nismo isti po znanjima.Smrtno se ne odrzava tako sto ostaje uvek isto,tako ono sto nastaje I sto stari ostavlja novo kakvo je I samo bilo,zato nije za cudjenje sto svako stvorenje od prirode tezi da ostavi svoj potomak,jer je to radi besmrtnosti.Ljudi se trude da za zivota steknu slavu koja ce ih uciniti besmrtnim.Oni koji hoce da radjaju telom,naginju zenama,a oni koji su trudni dusom u vecoj meri nego telima,oni naginju onome sto dusi dolikuje-oni saznanje I ostale v rline radjaju.Najvise saznanje se odnosi na uredjenje gradova,a ime mu je razboritost I pravednost.Takav covek obasipa govorimo o tome kakav je dobar covek I cemu treba da tezi.Takvim cudima mnogi su hramovi podignuti zbog svoje dece,a zbog radjanja ljutske dece jos nikome.Ko hoce ptavim putem da ide treba prvo da ljubi lepo telo,a onda a shvati da lepih tela ima mnogo I da ljubi svakko lepo telo uzdizuci se od nekog pojedinacnog lepog tela.A potom ljubice lepotu u dusama I smatrace je dragocenijom od lepote lepog tela.To ce ga dovesti do toga da vidi lepotu I u poslovima I u obicajima.Nakon toga treba vodj da ga privede naukama da vidi I lepotu nauka.Posle toga okrenuce se sirokom moru lepote,nece ga privlaciti ni lepota jednog coveka ni zanimanja,radjace govore I misli u beskrajnoj ljubavi prema mudrosti.Tek tada ce uspeti da spozna jedno jedino saznanje koje se odnosi na ovakvu lepotu.To je nesto sto je prvo I vecno ,ne propada niti nastaje,nije ni lepo s jedne strane.ruzno sa druge,niti l epo jednom,drugom ruzno,ni ovde epo,onde
ruzno-pokazace se kao nesto sto je po sebi I sa sobom jednovrsno I vecno.Zato nema boljeg pomocnika coveku od Erota.
DOLAZAK ALKIBIJADOV
Alkibijad je dosao pijan,oni su ga sa kliktanjem prihvatili I pozvali da udje.On pita Sokrata zasto nije seo pored Aristofana,nego pored onoga koji je tu nejlepsi.Sokrat kaze Agatonu da ga prani jer je Alkibijad ljubomoran I svasta mu moze pasti na pame.Alkibijad je rekao da ce mu se dugom prilikomm osvetiti,onda je on poco svoju besedu,ali o Sokratu.
BESEDA ALKIBIJADOVA
Poceo je tako sto je hvalio Sokrata poredjenjem.Ovaj mu lici na satira Marsiju.Marsija je melodijom svoje frule ocarvao ljude,a Sokrat svojim besedama.Besede drugih pesnika lepe su I istinite,ali samo od Sokratovih dusa je uznemirena I ozaloscena.Sokrat izgleda kao da nista ne zna,ali kada se otvori vidi se koliko je unutra pun mudrosti.Sokrat smatra da lepota I bogatstvo nemaju nikakve vrednosti a mi sami da smo nista.Alkibijad prica kako je ostao sam sa Sokratom I kaze:Kazu ljudi da onaj koga je zmija ujela ne voli to svima da prica,nego samo onima koji su to I sami doziveli,jer oni jedini to mogu razumeti.Alkibijada su ujele filozofske besede.To vece kada je ostao sa Sokratom,Alkibijad m u je rekao da zeli da postane bolji,a samo Sokrat mu moze pomoci.Sokrat:Mozda sam ja n ista,a ti to ne primecujes.Vid naseg razuma pocinje ostrije gledati,kadfa nas vid ociju pocne izdavati,a ti si jos daleko od toga.Alkibijad je legao sa Sokratom,medjutimSokrat je ismejao njegovu lepotu I oholo seponeo prema njemu.Alkibijad je bio ozaloscen ali se I dalje divio Sokratovoj razboritosti I hrabrosti.K ada su Sokrat I on isli zajedno u vojsku,Sokrat je sve prevazilazio u vojnickim naporima.I zimu je lako podnosio,dok su srugi vojnici oblacili na sebe mnogo haljina,sokrat je na zimi bio u onim u cemu je I unutr,jos je I po snegu hodao bos.Jednom se zamislio u ranu zoru,I na tom mestu ostao je I dan I noc,a kada je svanula nova zora,Sokrat se pomolio suncu I otisao.Kada je Alkibijad bio u vojsci,Sokrat ga je spasao I izbavio I njega I njegovo oruzje.Tada je Alkibijad rekao vojvodama da odliku za junastvo ne treba da dobije on nego Sokrat.Medjutim kako Alkibijad kaze Sokrat je vise nego vojvod zeleo da to Alkibijad dobije.Ovakvom coveku kakav je Sokrad postao u svojoj zagonetosti on I njegove besede,ne bi mu mog li slicna naci ni u davnom ni u sadasnjem vremenu.Onaj ko vidi njegove besede otvorene I zadje u njih videce da one jedine u sebi imaju uma,da su bozanstvene,da u sebi imaju plemenitosti I da najvise stvari dodiruju.One su sve ono sto dolikuje umu nekoga ko zeli da bude lep I dobar.
ZAVRSETAK
Kada je Alkibijad zavrsio nastao je smeh jer se cinilo da je jos u Sokrata zaljubljen.Na to je Sokrat rekao:Ti si izgleda rtezan Alkibijade jer ne bi tako obazrivo obilazio oko stvari I pokusavao sa sakrijes cilj radi koga si sve ovo rekao,da zavadis mene I Agatona.Agaton:Cini mi se da istinu govoris Sokrate,zato je I seo izmedju nas,ali mu to nece poci za rukom,jer cu ja sesti pored tebe.Sokrat:vrlo dobro,lezi ovde nize mene.Alkibijad:Pusti ga bar da legne izmedju nas.Sokrat:Zelimm da pohvalim Ag atona,pa stoga mora sesti s desna.Alkibijad:Sokrat je opet nasao razlog da najlepsi sedi pored njega.Ovaj je legao do Sokrata,na to je gomila ljudi usla,od prisutnih neki su otisli,neki su zaspali,a ujutru su jos samo Agaton,Sokrat ii Aristofan pili I razgovarali.Aristodem se tacno ne seca o cemu su pricali jer je dremao,ali se seca da je Sokrat rekao da isti covek treba da zna da napise ragediju I komediju.Oni su se slozili,zatim su zaspali,a Sokrat je ustao I otisao.