Geodetski Fakultet
Geografski informacijski sustav je
sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima. To je računalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. Služi za stvaranje interaktivnih upitnika (istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje podataka. Tehnologija geografskog informacijskog sustava može se koristiti za: znanstvena istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta.
Još prije oko 30.000 godina crteži na zidovima u špiljama blizu Lascaux-a u Francuskoj. Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu modernog geografskog informacijskog sustava: slikovna datoteka povezana je s atributnom bazom podataka. Godine 1967. razvio se prvi pravi svjetski operacijski GIS u Ottawi, Ontario, Kanada. Osnovao ga je Roger Tomlinson, a nazvan je "Kanadskim GISom" (Canadian GIS; CGIS).
Geografska informacija (geoinformacija) je informacija kojoj se mogu odrediti: 1. 2. 3.
Lokacija – koordinatni sustavi pomoću kojih određujemo položaj objekata Oblik (geometrija) – oblik objekata koje ucrtavamo Opis (atributi) – pružaju opis objekata Kombinacija ovih triju osnovnih geoinformacija jest GIS. Digitalizacija je proces prevođenja analognih planova u digitalni oblik, a dijeli se na: 1. Skeniranje 2. Georeferenciranje (Geokodiranje) 3. Vektorizacija Geodetski digitalni planovi, povezani s bazom podataka koja sadrži njihove podatke, tvore ZIS.
Prikupljanje podataka ili snimanje podataka je unos informacija u sustav. Postoje različite vrste metoda koje se koriste: Terestrički (totalna stanica) GPS Daljinsko snimanje (letjelice ili sateliti sa senzorima koji uključuju kamere, digitalne skenere i LIDAR) Aerofotogrametrija (DOF) Satelitsko snimanje (elektromagnetski ili radiovalovi odaslani s aktivnog senzora kao što je radar)
Prikupljeni podaci se obrađuju, prikazuju i analiziraju u softverima koji podržavaju rastersku i vektorsku grafiku te mogućnost povezivanja s vanjskom bazom podataka (Excel, Access, SQL) ili kreiranja unutarnje baze podataka (Object Data). Slobodni programi (freeware) • GRASS GIS • gvSIG • ILWIS • Quantum GIS (QGIS) … Komercijalni programi AutoCAD Map, Autodesk ArcGIS, Esri GeoMedia Professional, Intergraph MicroStation Bentley Map, Bentley Systems …
GIS podaci predstavljaju objekte u stvarnom svijetu pomoću digitalnih podataka. Objekti stvarnog svijeta se mogu podijeliti na 2 apstrakcije: Neprekinuta polja (kontinuirani objekti) Zasebni objekti (diskretni objekti)
Za prikazivanje apstrakcija u GIS-u, na digitalnim planovima, koriste se 2 tipa podataka: rasterski i vektorski.
Tip rasterskih podataka sastoji se od redova i stupaca ćelija gdje se u svakoj ćeliji sprema pojedinačna vrijednost. To su slike, a osnovni podatak rastera jest pixel. Podaci mogu biti pohranjeni u raznim formatima slikovnih datoteka kao što su TIFF, JPEG, BMP, GIF, PNG… U geodeziji su to najčešće skenirani analogni planovi.
Tip vektorskih podataka za prikaz objekata koristi geometriju poput točaka, linija ili poligona. Postupkom (ekranske) vektorizacije dobivamo vektorski prikaz nekog rastera.
Vektorski podaci se moraju napraviti "topološki ispravnim" prije nego što se koristi u naprednoj analizi. Spremaju se u DWG, DXF, DGN, DWF, SVG, CDR… Vektori
Prilikom vektorizacije, greške koje napravimo su nezaobilazne (ukoliko se radi o većim poslovima). Vektorski podaci moraju biti geometrijski točni da bi mogli napraviti bilo kakvu vrstu topologije. Programi nam pružaju mogućnost automatske pretrage i ispravljanja odn. uklanjanja pogrešaka. Autodesk Map 2004 ima alat “Drawing cleanup” koji služi za ispravljanje uobičajenih grešaka koje nastaju prilikom vektorizacije te pojednostavljenju podataka.
Topologiju koristimo kako bi definirali konkretno određene objekte da bi kasnije mogli izvršavati razne analize ili postavljati upite o geometriji objekata te da bi imali pristup određenim podacima u realnom vremenu.
Tri su vrste topologije koje možemo izraditi ovisno o vektorskim podacima: 1. Čvorna – definira međusobni odnos točaka 2. Mrežna – definira linije koje čine linearnu mrežu 3. Poligonska – definira poligone koji predstavljaju zatvorena područja (objekte, katastarske zemljišne čestice, općine, županije, države, itd.)
Kada imamo geometrijski točnu i izrađenu topologiju, možemo krenuti u analizu podataka tj. postavljati upite, što je jedan od ciljeva GIS-a. Tematska analiza je jedna od najčešće korištenih analiza u GIS-u. To je proces prikazivanja karakteristika i svojstva podataka objekata koristeći grafičke elemente. Ako ispunite objekt bojom ili mu promijenite boju, tip linije, simbole, tekst ili druge značajke informacija, dobit će te tematski plan. Njime možete jednostavnije i brže prikazivati neke podatke ili vršiti usporedbe podataka.
Koristeći sposobnosti Autodesk Map-a za tematsko dizajniranje, možete definirati podatke koje želite prikazati, promijeniti svojstva podataka koje želite analizirati, odrediti parametre za prikazivanje i stvoriti legendu da objasnite pojedine boje, simbole ili druge promjene koje te koristili na krati ili planu. Autodesk Map pruža alat Topology Thematic Query za izradu tematskih karata koji koriste boje, ispune, formate linija, simbole ili tekst za prikazivanje topologijskih informacija.
Literatura: Autodesk Map 2004 AutoCAD: Help and Support URL 1: GIS http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav (studeni 2012.)
URL 2: List of geographic information systems software http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_geographic_information_systems_software
(studeni 2012.)
Radovi prikazani u ovom radu izrađeni su na predmetu ZIS u Geodetsko tehničkoj školi u Zagrebu na predavanjima prof. Armanda Slavičeka.
