Ekonomski fakultet Zagreb
Financijsk e institucije i tržišta Katedra za financije 2. godina – IV. semestar
Svibanj 2012.
SADRŽAJ: SADRŽAJ:..................................................................................................................................2 1. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH SUSTAVA...............................................................4 2. FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA.............................................................................5 3. PONUDA I POTRAŽNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA.................................................6 4. FINANCIJSKA IMOVINA, POTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI......................................7 5. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE.........................................................................8 6. FINANCIJSKO POSREDOVANJE (INDIREKTNO FINANCIRANJE).............................9 7. FINANCIJSKA PIRAMIDA................................................................................................10 8. POJAM I VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA............................................................11 9. DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE ...................................................................................................................................................12 10. KARAKTERISTIKE SREDIŠNJE BANKE......................................................................14 11. FUNKCIJE SREDIŠNJE BANKE.....................................................................................16 12. HRVATSKA NARODNA BANKA...................................................................................18 13. DEVIZNE PRIČUVE.........................................................................................................19 14. KONTROLA I NADZOR BANAKA I NEBANKOVNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA...........................................................................................................................20 15. DEFINICIJA I OBJAŠNJENJE BANKE...........................................................................20 16. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE...................................................................22 17. OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA..........................................................................22 18. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE..............................................................25 19. ŠTEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE..............................................................................26 20. STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICE.................................................29 21. UGOVORNE ŠTEDNE INSTITUCIJE.............................................................................29 22. INVESTICIJSKO BANKARSTVO...................................................................................31 23. BROKERI I DEALERI.......................................................................................................32 24. FINANCIJSKE KOMPANIJE............................................................................................33 25. INVESTICIJSKI FONDOVI - FONDOVI ZAJEDNIČKOG INVESTIRANJA...............34 26. DRŽAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE.......................................................................36 27. FINANCIJSKA TRŽIŠTA - ULOGA I FUNKCIJA.........................................................37 28. ŠTEDIŠE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI ULAGAČI...........38 ŠTEDIŠE...................................................................................................................................38 29. PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE............................................................................39 30. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE.....................................................................39 31. BURZA VRIJEDNOSNICA...............................................................................................40 32. OTC FINANCIJSKO TRŽIŠTE.........................................................................................41 33. NOVČANO TRŽIŠTE - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSPODARSKE FUNKCIJE................................................................................................................................41 34. TRŽIŠTE KAPITALA - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI..............................43 35. HIPOTEKARNI KREDIT..................................................................................................43 36. HIPOTEKARNO TRŽIŠTE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAŽIVANJA ...................................................................................................................................................44 37. DEVIZNO TRŽIŠTE..........................................................................................................46 38. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA.......................................................................47 39. SEKURITIZACIJA AKTIVE.............................................................................................48 40. REGULACIJA, DEREGULACIJA, REREGULACIJA....................................................49 41. INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA I FINANCIJE..........................................................50 42. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA..............................................................................52 43. ULOGA DRŽAVE NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU.......................................................52 44. HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAV - STRUKTURA...................................................53 2 |Page
45. OSNIVANJE I POSLOVI KREDITNIH INSTITUCIJA U RH........................................54 46. STAMBENE ŠTEDIONICE I KREDITNE UNIJE...........................................................55 47. NEKREDITNE (NEDEPOZITNE) FINANCIJSKE INSTITUCIJE U RH.......................57 48. TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA U RH..................................................................................59 49. BANKOVNE USLUGE-POSLOVI **..............................................................................61 50. PASIVNI BANKOVNI POSLOVI *..................................................................................62 51. DEFINIRANJE I OBJAŠNJENJE BANKOVNOG KREDITA *.....................................64 52. KONTOKORENTNI KREDIT ****..................................................................................65 53. ESKONTNI (DISKONTNI) KREDIT - REESKONT ****..............................................66 54. LOMBARD - RELOMBARD ****...................................................................................67 55. AKCEPTNI I AVALNI KREDITI ***..............................................................................68 56. POTROŠAČKI KREDIT ****...........................................................................................68 57. DUGOROČNO KREDITIRANJE *...................................................................................69 58. POSREDNIČKI BANKOVNI POSLOVI *.......................................................................70 59. „CJENICI“ BANKE *........................................................................................................71 60. KREDITNI ODNOSI S INOZEMSTVOM I VRSTE KREDITA *..................................71 61. SUSTAVI FINANCIRANJA IZVOZA *...........................................................................72 62. KREDITI ZA FINANCIRANJE IZVOZA *......................................................................74 63. POJAM I VRSTE PLATNOG PROMETA *.....................................................................74 64. SREDSTVA PLAĆANJA *................................................................................................75 65. ZAMJENICE NOVCA (NOVČANI SUROGATI, SUPSTITUTI) **..............................76 66. UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET - PLATNI PROMET U RH *...................................76 67. HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAĆANJA I NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV ...................................................................................................................................................77 HSVP ***.................................................................................................................................77 68. PLATNE USLUGE I PRUŽATELJI PLATNIH USLUGA U RH *.................................80 69. TRANSAKCIJSKI RAČUNI U PLATNOM PROMETU *..............................................81 70. INSTITUCIJE ZA PLATNI PROMET *...........................................................................82 71. IZVRŠENJE PLATNE TRANSAKCIJE *.........................................................................83 72. NALOZI ZA PLAĆANJE *...............................................................................................83 73. KARAKTERISTIKE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM *..............................85 74. DEVIZE I VALUTE *........................................................................................................86 75. REZIDENTI I NEREZIDENTI *.......................................................................................87 76. KORESPODENTNE BANKE *.........................................................................................87 77. MODEL KLIRINŠKIH PLAĆANJA *..............................................................................88 78. BANKOVNA DOZNAKA ****........................................................................................89 79. DOKUMENTARNA NAPLATA-INKASO ****.............................................................90 80. KREDITNE KARTICE **.................................................................................................91 81. MEĐUNARODNI DOKUMENTARNI AKREDITIV ***...............................................92 82. SUDIONICI I NJIHOVE OBVEZE U AKREDITIVNOM POSLU **** .......................93 83. VRSTE AKREDITIVA......................................................................................................94 84. BANKOVNA GARANCIJA **.........................................................................................95 85. VRSTE BANKOVNIH GARANCIJA **..........................................................................96 86. POTREPŠTINE I SADRŽAJ BANKOVNIH GARANCIJA *..........................................97 87. MJENICA - VRSTE MJENICA ****................................................................................98 88. MJENIČNE POTREPŠTINE ****...................................................................................101 89. OSOBE U MJENIČNOM POSLU I NJIHOVE OBVEZE ****.....................................102 90. PROMESA – PROMISSORY NOTE...............................................................................102 91. ČEK, OSOBE U ČEKOVNOM POSLU *.......................................................................103 92. POTREPŠTINE ČEKA *..................................................................................................104 93. VRSTE ČEKOVA *.........................................................................................................104 3 |Page
94. ČEKOVI MEĐUNARODNIH PLAĆANJA *.................................................................107 95. PRIJENOS ČEKA ILI MJENICE.....................................................................................110 96. ZADUŽNICA *................................................................................................................111
1. KARAKTERISTIKE FINANCIJSKIH SUSTAVA Financijski sustav
4 |Page
- ukupnost nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijskih instrumenata u kojima su utjelovljena novčana potraživanja raznih financijskih institucija. - objedinjeni su pravnim normama i regulacijom. - omogućavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima. - određuju cijene financijskim proizvodima - kamatnim stopama i očekivanjima o financijskim i ekonomskim kretanjima u budućnosti. - razlikuju se po zemljama - determinirani povijesnim razvojem, regulacijom, odrednicama gospodarske i socijalne kulture prilagođeni nacionalnom gospodarstvu. - ne postoji standardni model financijskog sustava kojeg treba slijediti već se izučava konceptualni model financijskog sustava i njegove najvažnije odrednice. - primarni zadatak - mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih tj. transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje. - na taj način FS omogućava formiranje i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak nacionalnog gospodarstva. - druga osnovna zadaća - funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija. - FS usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. - načelo alokativne učinkovitosti - financijski sektor usmjerava ograničeni novčani kapital u projekte sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se radi o jednakom povratu).
2. FUNKCIJE FINANCIJSKOG SUSTAVA - ostvaruju se na različitim formalnim i neformalnim, otvorenim i dogovornim financijskim tržištima. - financijska tržišta - složeni mehanizmi sustava externog financiranja - njihova razvijenost, učinkovitost i postojanje uzimaju kao mjerilo razvijenosti financijskog sustava. - primarni zadatak - mobilizirati sva novčana sredstva koja mogu poslužiti kao zajam i prenijeti ih tj. transferirati od štediša onima koji ih trebaju za potrošnju ili investiranje. - na taj način FS omogućava formiranje i koncentraciju produktivnog kapitala i potiče rast i napredak nacionalnog gospodarstva. - druga osnovna zadaća - funkcija usmjeravanja ili alokativna funkcija. - FS usmjerava raspoloživi novčani kapital u one pothvate koji su profitabilni i ekonomski opravdani. - načelo alokativne učinkovitosti - financijski sektor usmjerava ograničeni novčani kapital u projekte sa najvišim povratom ili u projekte s najmanjim rizikom (ako se radi o jednakom povratu). Uz formiranje i transfer novčanog kapitala i njegovo usmjeravanje, FS ima i slijedeće funkcije:
5 |Page
1. Štedna funkcija - nuditi širok izbor oblika štednje kojima će se poticati sklonost štednji i investicijama. - obveznice, dionice, depoziti (ročni i po viđenju), police životnih i mirovinskih osiguranja, vrijednosni papiri i sl. 2. Funkcija likvidnosti - omogućiti investitorima da svoja potraživanja što brže i bez gubitaka pretvore u novac (najlikvidnija imovina). - najuže je povezana sa razvijenošću tzv sekundarnog-transakcijskog financijskog tržišta na kojem se preprodaju financijska potraživanja. 3. Kreditna funkcija - omogućiti stalnu opskrbu kreditima pojedince, poduzeća i državu, jer je kredit osnovni oblik suvremenog financiranja. 4. Funkcija plaćanja - osigurati instrumente i sigurne posupke i mehanizme masovnih domaćih i međunarodnih plaćanja po najnižoj cijeni. 5. Gospodarsko-političke funkcije - zdrav, stabilan i učinkovit FS je potpora državnoj politici za što efikasnije provođenje makroekonomskih ciljeva (zaposlenost, niska inflacija, stabilnost, konkurentnost i sl.). 6. Funkcije čuvanja kupovne moći - raznim oblicima financijskih ulaganja omogućiti očuvanje realne vrijednosti novčanog kapitala ili povećanja buduće kupovne moći. 7. Preuzimanje rizika - FS ne izbjegava nego preuzima rizike koji nastaju u realnom sektoru. 8. Funkcija ovlaštenog nadzornika (montoringa) - praćenje potraživanja i mogućnosti naplate u budućnosti - smanjenje troškova ulagača i spriječava nemoralno ponašanje dužnika 9. Međugeneracijski prijenos štednje - životno i mirovinsko osiguranje.
3. PONUDA I POTRAŽNJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA - jednakost ponude i potražnje na financijskom tržištu je uvjet privredne ravnoteže - istog je značenja kao i jednakost štednje i investicija - stvarnu ponudu i potražnju na financijskom tržištu pokazuje neto-štednja stvarni financijski viškovi ili manjkovi sektora i pojedinaca - razlika između njihove štednje i investicija - pozicije: a) suficitarne jedinice - neto pozajmljivači - Š>I - ostvaruju financijske viškove te ih nude na financijskim tržištima b) deficitarne jednice - neto uzajmljivači - Š
6 |Page
- Š=I PONUDA: - najvažniji izvor ponude novčanih sredstava je sektor stanovništva - osobna primanja ovog sektora formiraju se od plaća, rente, kamata, dividendi, poduzetničke dobiti i iz transfernih primanja od države - nakon odbitka poreza, osobna primanja se raspoređuju na potrošnju i osobnu štednju - osobna štednja (kao višak dohotka nad potrošnjom) može se investirati u realne ili u financijske oblike - štednja sektora stanovništva je u svim zemljama tradicionalno veća od ulaganja u investicijsku potrošnju, tj. stanovništvo ostvaruje neto financijske viškove koje nudi na financijskim tržištima. - štednja je veća od investicijske potrošnje tj. konstantno se ostvaruju neto viškovi koji se nude na financijskim tržištima - štednja stanovništva - najvažniji izvor ponude novčanih viškova, u ostatku sudjeluju lokalna i središnja država i inozemstvo POTRAŽNJA: - sektor potražnje su poduzeća - razvojne i druge potrebe za novčanim sredstvima su im veće od vlastite štednje - bruto štednju poduzeća čine zadržana dobit i amortizacija - nije dostatna za financiranje njihovih kapitalnih ulaganja - poduzeća se pojavljuju kao neto uzajmljivač na financijskim tržištima - država je sve aktiviniji sudionik i sve veći dužnik (sektor potražnje) na financijskim tržištima - razvilo se novo internacionalno tržište javnog duga i državnih vrijednosnica - najvažniji nositelj ponude je stanovništvo (neto pozajmljivači), a najvažniji nositelji potražnje su poduzeća i država (neto uzajmljivači). - postoje suficitarne jedinice poduzeća i deficitarne jedinice stanovništva.
4. FINANCIJSKA IMOVINA, POTRAŽIVANJA I INSTRUMENTI - financijska potraživanja - potraživanja na nečiji novac u budućnosti - stječu ih vlasnici kapitala ustupajući novčani kapital izravno ili preko financijskih posrednika. - za svoj današnji novac ili dohodak očekuju budući prihod i za to dobivaju garancije (obećanja) vraćanja uloženog sa prinosima u obliku kamata, dividendi ili kapitalne dobiti. - stjecanje fin. potraživanja - zamjena najlikvidnijeg oblika imovine - novca za druge manje likvidne oblike - dionice, zadužnice, oročeni depoziti - u pisanom su obliku - ugovori ili vrijednosnice (vrijednosni papiri) u kojima su potraživanja utjelovljena (inkorporirana). - svako financijsko potraživanje je uvijek s jedne strane potraživanje, a s druge financijska obveza!
7 |Page
- novčano suficitarne jedinice mijenjaju likvidniji instrument (novac) s manjim prinosom, za drugi manje likvidan instrument (vrijednosnice) sa većim budućim prinosom. - financijski instrumenti - dokazne isprave o postojanju fin. potraživanja i obveza - sredstva prenošenja kupovne moći, alokacije novčanog kapitala i disperzije rizika na fin. tržištu. - financijsku imovinu čini portfelj (skup) financijskih instrumenata. - financijska imovina - 3. oblika: a) novac - najvažnija fin. imovina - slobodna i stalno raspoloživa imovina - može se lako zamijeniti za drugu financijsku ili realnu imovinu - najlikvidinija financijska imovina - drži se u obliku: 1) depozita na računima plaćanja 2) štednim računima kod depozitnih institucija 3) u gotovini b) kreditni instrumenti - krediti i zadužnice - njima se kreira najveći broj i vrijednost fin. instrumenata na tržištu c) vlasnički instrumenti - trajni kapital poduzeća - equity - dionice i udjeli kojima se stječu potraživanja na dio vlasništva ili dobiti - vlasnička ulaganja - obveze koje ne dospjevaju do likvidacije poduzeća - za razliku od kreditnih instrumenata
5. IZRAVNO (DIREKTNO) FINANCIRANJE - novčano deficitarne jedinice (NDJ) emitiraju i nude svoja obećanja plaćanja na financijskim tržištima, a novčano suficitarne jedinice (NSJ) ih kupuju - stječu potraživanja. - NSJ ustupaju svoj novac izdavateljima vrijednosnica postajući tako njihovi kreditori (zadužnice) ili sudjeluju u vlasništvu (vlasničke vrijednosnice). - stječu novčana potraživanja koja dospjevaju u budućnosti, te određene prinose u određenim vremenskim razdobljima ili o dospjeću. - nazivaju se još i primarna potraživanja - direktna, izravna. - prijenos novčanih sredstava odvija se brzo i uz niže troškove: a) tehnikom privatnog plasmana (manjem broju pouzdanih investitora) b) javnim upisom (širokoj javnosti) uz pomoć investicijskih banaka, brokera i dealera. - investicijske banke, brokeri i dealeri su u ovom slučaju samo financijske institucije koje posreduju u plasmanu vrijednosnica ne mijenjajući ih u drugi
8 |Page
oblik potraživanja - nisu posrednici jer ne mijenjaju originalna potraživanja nego samo povezuju kupce i prodavače (NSJ i NDJ). - razmjena između investitora i emitenta ostaje u onom obliku u kojem je ponuđena, bez promjene iznosa koji se potražuje, stupnja rizičnosti, dospijeća, kamatnjaka i sl. - jednom kreirana obveza ostaje ista i po obliku i po sadržaju do dospijeća (ako je riječ o zadužnici) ili dok poduzeće posluje (ako je riječ o vlasničkoj vrijednosnici). - mogu se prodavati na sekundarnim tržištima, ali uvjeti moraju ostati isti mijenja se samo vjerovnik ili vlasnik. - uvijek izravna obveza između krajnjeg uzajmljivača, prema krajnjem pozajmljivaču. - takav način financiranja ima puno ograničenja (teško je udovoljiti zahtjevima investitora), pa zbog toga nema šire primjene ( na razvijenim financijskim tržištima iznosi svega 5-30%, dok u nerazvijenim ne postoji). - primjeri: a) kućanstvo (NSJ) kupuje dionice emitirane zbog dokapitalizacije banke (NDJ). b) poduzeće s trenutnim novčanim viškovima (NSJ) kupuje tromjesečne trezorske zapise države (NDJ).
6. FINANCIJSKO POSREDOVANJE (INDIREKTNO FINANCIRANJE) - način je prijenosa novčanih sredstava od krajnjih pozajmljivača krajnjim uzajmljivačima, preko financijskih posrednik ili intermedijara. - proces ustupanja novčanih sredstava od strane novčano suficitarnih jedinica, novčano deficitarnim jedinicama, na način da se jedan oblik financijskog potraživanja preoblikuje u druge oblike financijskog potraživanja pomoću financijskih posrednika. - financijski posrednik kupuje direktna financijska potraživanja jednih karakteristika i pretvara ih u indirektna potraživanja drugih karakteristika. - proces transformacije potraživanja - financijsko posredovanje, a institucije koje se time bave - financijski posrednici. - proces kupnje direktnih potraživanja i emisija vlastitih sekundarnih obveza se odvija istodobno - kao njihova svakodnevna aktivnost - financijski posrednici prikupljaju novčana sredstva: a) u obliku depozita na transakcijskim računima, ročnih depozita i depozita po viđenju b) prodajom polica osiguranja c) naplatom članskih uloga d) prodajom udjela u investicijskim fondovima, e) emisijom obveznica, blagajničkih zapisa, e) uzimanjem kredita i sl. - to su potraživanja krajnjih pozajmljivača (NSJ) prema njima. - istovremeno, financijski posrednici kupuju vrijednosnice, odobravaju kredite i sl. te tako stječu direktna potraživanja prema krajnjim uzajmljivačima (NDJ) umjesto stvarnih pozajmljivača novčanih sredstava (NSJ).
9 |Page
- financijski posrednici kupuju dnevna potraživanja od NDJ na isti način kao što ih kupuju NSJ u sustavu direktnog finaniciranja - za fin. posrednike je takvo stjecanje direktnih potraživanja samo dio sustava posredovanja. - kupnju financiraju prikupljajući novčana sredstva emisijom tzv sekundarnih obveza prema NSJ. - financijski posrednici su sva ona društva koja u svojoj aktivi imaju direktna financijska potraživanja, a u pasivi indirektna potraživanja kao obvezu prema štedišama i investitorima. (banke, štedne depozitne institucije, osiguravatelji života i imovine, mirovinski fondovi, fondovi zajedničkog investiranja, razne državne financijske institucije, stambena društva...) - prednosti indirektnog financiranja: 1. denominacijska intermedijacija - veliki krediti na bazi malih štednih uloga, puno zajmova na temelju jednog velikog kredita, otkup emisije obveznica iz štednje članova mirovinskih fondova. 2. intermedijacija rizika - diverzifikacija portfelja zbog disperzije rizika 3. intermedijacija likvidnosti - posrednici na osnovi primarnih potraživanja kreiraju nove financijske instrumente od kojih je većina visoko likvidna tj. lako se pretvara u novac. 4. intermedijacija dospijeća - ročna transformacija kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane (usmjeravanje kratkoročnih izvora u dugoročne plasmane). 5. informacijska intermedijacija - investitori ne moraju analizirati svaki projekt, niti bonitet NDJ. - odlučivanje se svodi na ocjenu boniteta financijskih posrednika prema kojima NSJ imaju potraživanja i koji umjesto njih analiziraju bonitet i kreditnu sposobnost krajnjih korisnika. - primjeri: a) kućanstvo (NSJ) kratkoročno oročava štednju u banci, a banka drugom kućanstvu (NDJ) odobrava dugoročni stambeni kredit. b) fizička osoba (NSJ) kupuje police osiguranja života od osiguravateljne institucije, a osig. institucija tako prikupljena sredstva ulaže u obveznice poduzeća (NDJ). c) zaposlenici (NSJ) uplaćuju članske uloge u mirovinski fond koji iz njih financira državu (NDJ) kupujući instrumente javnog duga.
7. FINANCIJSKA PIRAMIDA - strukturiranje financijske imovine prema kriterijima profitabilnosti, rizičnosti i likvidnosti - na dnu su obično najsigurnija, ali i najneprofitabilnija sredstva, a na vrhu su najrizičnija ulaganja, s najvišom stopom povrata. - najveći iznosi su uloženi u najsigurnije likvidne instrumente manjeg prinosa kako bi se osigurala široka i čvrsta osnova.
10 | P a g e
- prema vrhu se sve manji iznosi ulažu u sve rizičnije oblike imovine, sve višeg mogućeg prinosa - nema profita bez rizika. - svaki investitor uglavnom u svojoj financijskoj imovini ima najviše financijskih instrumenata s dna piramide, a najmanje s vrha, jer na taj način disperzira rizik.
- standardni izgled piramide predstavlja načelni pristup financijskim ulaganjima - struktura ulaganja svakog individualnog i institucionalnog investitora se razlikuje ovisno o nizu čimbenika i motiva - pri strukturiranju portfelja stručnu pomoć ulagačima pružaju profesionalni analitičari fin. tržišta, savjetnici, brokerske kuće i posebni bankovni odjeli.
8. POJAM I VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA Financijske institucije - poslovna poduzeća koja prikupljaju novčana sredstva, usmjeravaju ih u financijske plasmane i obavljaju financijske usluge. - razlikuju se od svih ostalih nefinancijskih institucija po tome što posluju sa nematerijalnom-financijskom imovinom, - materijalna imovina im je potrebna u minimalnoj vrijednosti kako bi uspješno trgovali financijskim proizvodima. - novčana sredstva prikupljaju (pribavljaju): a) primanjem oročenih novčanih depozita, depozita na transakcijskim računima, b) uzimanjem kredita c) izdavanjem zadužnica d) uplatama mirovinske štednje članova e) emisijama vrijednosnica (zbog formiranja vlastitog kapitala) f) prodajom polica osiguranja i udjela u investicijskim fondovima. - prikupljena sredstva plasiraju najviše u obliku kredita, kupnjom vrijednosnica i manjim dijelom ulaganjem u realnu imovinu i druge investicije. - većina financijskih institucija su financijski posrednici - pribavljaju novčana sredstva kreirajući novčana potraživanja investitora prema sebi, a zatim ih plasmanima pretvaraju u vlastita potraživanja prema svojim dužnicima.
11 | P a g e
- pojam financijskih institucija je širok - obuhvaća sve sudionike na financijskim tržištima koji sudjeluju u financijskim transakcijama kao financijski posrednici, brokeri, dealeri ili investicijski bankari. - najvažnija financijska institucija je BANKA. - sve ostale se nazivaju nebankovnim financijskim institucijama - ne primaju depozite istodobno odobravajući kredite - financijske institucije dijelimo: banke - istodobno (simultano) primaju depozite i daju kredite široj javnosti nebankovne - ne primaju depozite i ne odobravaju kredite široj javnosti istovremeno kao svoje glavne poslove (najčešće mogu odobravati kredite ili obavljati oba ta posla ali za određeni segment tržišta, npr štedionice – samo sa stanovništvom).
Prema kriteriju primanja depozita financijske (najzastupljenije grupiranje): depozitne financijske institucije nedepozitne financijske institucije
institucije
se
dijele
9. DEPOZITNO-KREDITNI KOMPLEKS I NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE - depozitne financijske institucije - prikupljaju sredstva primanjem: a) transakcijskih depozita na računima plaćanja, b) štednih uloga po viđenju ili ročne štednje, c) namjenskih i nenamjenskih depozita - plasiraju ih najviše u obliku kredita. - u pasivi su im najznačajnije obveze po primljenim depozitima, a u aktivi su im najvažnija potraživanja po odobrenim kreditima - zato se nazivaju depozitnokreditnim institucijama ili depozitno-kreditnim kompleksom. - među depozitima drže i one depozite koji koji su slobodni i raspoloživi na zahtjev - po svojoj su prirodi depozitni novac i uvijek mogu biti upotrijebljeni kao sredstvo prometa i plaćanja - po tome se razlikuju od ostalih financijskih institucija - kroz svoju kreditnu aktivnost sudjeluju u procesu umnažanja novca kreacijom novih depozita. - jedine u svojoj pasivi mogu imati obveze koje su dio ukupne količine novca u optjecaju i na osnovi njih kreirati sekundarne depozite - sudjeluju u kreiranju novca na tržištu zbog čega su pod direktnim nadzorom središnje banke
12 | P a g e
- mogu utjecati na monetarnu politiku, pa samim time i na cjelokupno gospodarstvo neke države - nedepozitne financijske institucije - prikupljaju i pribavljaju novčana sredstva od novčano suficitarnih jedinica i plasiraju ih novčanodeficitarnim jedinicama pomoću svih nabrojenih financijskih transakcija. - nije im dozvoljeno primati depozitni novac - ne smiju kreirati obveze primanjem depozita zbog zaštite ulagača te iz monetarnih razloga - to je privilegija samo depozitnih institucija. Grupiranje financijskih institucija: I SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijska II DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE 1. Banke 2. Depozitne štedne institucije - štedionice - štedno-kreditne kooperative - kreditne ili potrošačke zadruge - kreditne unije - stambene štedionice i društva, - hipotekarne, poštanske štedionice - kase uzajamne pomoći... III NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1. Ugovorne štedne institucije - osiguravatelji imovine i života - privatni i državni mirovinski fondovi - institucije zdravstvenog osiguranja 2. Investicijski fondovi - Fondovi zajedničkog ulaganja - Unit Trust - Investment Trust Co. - Uzajamni fondovi - Mutual Funds - Uzajamni fondovi novčanog tržišta - MMMF (Money Market Mutual Funds) - Nekretninski fondovi - REIT (Real Estate Investment Trust) - Državni investicijski fondovi (Sovereign Wealth Funds) - Fondovi rizičnog (Venture Capital) i privatnog kapitala (Private Equity) - Hedge fondovi 3. Financijske kompanije (Interne banke) i konglomerati 4. Specijalne državne i privatne financijske institucije - eksportne - poljoprivredne - razvojne - stambene - studenske... 5. Investicijske banke, brokeri i dealeri (društva za poslovanje s vrijednosnicama) 6. Ostale financijske institucije
13 | P a g e
-
skrbnička-povjerbena društva forfeiting, leasing i factoring društva izdavači kreditnih kartica garantne agencije clearing institucije burze vrijednosnica mjenjačnice trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama financijski savjetnici
10. KARAKTERISTIKE SREDIŠNJE BANKE Središnja banka (centralna, emisijska) - posebna je i najvažnija monetarna institucija i vrhovna novčana vlast svake moderne države. - po svojim se funkcijama i karakteristikama razlikuje od ostalih financijskih institucija jer kontrolira zakonima i vlastitom regulacijom uspostavljeni jedinstveni novčani, kreditni i sustav kreditnih institucija.
- temeljni zadatak - održavanje stabilnosti cijena tj. prihvatljivih stopa inflacije. - niska i stabilna inflacija je najveći doprinos kojim novčana politika može pridonositi rastu privrede. - pružanje potpore u ostvarivanju ciljeva opće ekonomske politike (pod uvjetom da to ne šteti ostvarenju održavanja stabilnosti cijena), kao što su visoka zaposlenost, održivi neinflatorni razvoj, visok stupanj konkurencije... - najvažnija uloga - emisija gotovog novca. - državne institucije, ali su neovisne od aktualne administracije. - samostalnost im je osigurana kroz: a) funkcionalnu (sama bira mjere i instrumente za postizanje ciljeva), b) institucionalnu (samostalno odlučuje), c) osobnu (samostalnost uprave) i d) financijsku neovisnost. - 2 važne dodatne funkcije: a) regulatorna - pravo na donošenje podzakonskih propisa kojima se uređuje poslovanje banaka (kreditnih institucija) b) supervizijska - pravo da zbog osiguranja stabilnog poslovanja kreditnih institucija obavljaju nadzor nad njima, ili sudjeluju u nadzoru ako ga obavlja netko drugi - članovi uprave su imenovani od vrhovnog tijela države. - članovi vlade ne smiju biti u upravi središnje banke, niti središnja banka smije kreditirati državu. - neprofitna institucija. - troškove poslovanja pokriva:
14 | P a g e
a) prihodima od kamata na kredite poslovnim bankama, b) od kamata na vrijednosnice koje drži u aktivi (SAD), c) od prihoda koje ostvari plasmanom deviznih pričuva i sl. - razlika između prihoda i rashoda naziva se emisijska dobit (seigniorage) - prihod državnog proračuna. - ostvaruje svoje zadatke preko monetarnih institucija s kojima čini monetarni sustav neke zemlje. - najvažnija skupina su kreditne institucije - banke i depozitne štedne institucije. - najvažnije funkcije: 1. Reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka - novčana - monetarna politika, održavanje likvidnosti privrede. 2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija - očuvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i spriječavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu. - uloga „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ - može odobriti kredit i onda kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja primarnog novca. 3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu plaćanja - monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne učinke - intervencije na deviznom tržištu - očuvanje deviznog tečaja - formiranje i upravljanje deviznim pričuvama - regulacija i kontrola međunarodnih plaćanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom - devizna kontrola - reguliranje međunarodnog poslovanja banaka - suradnja sa inozemnim središnjim bankama - suradnja sa međunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utječu na odluke vlade. 4. Emisija novca - ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca. - jedine institucije ovlaštene od države za emisiju primarnog novca 5. Nadzor nad kreditnim institucijama - uvijek su uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucija a) prudencijalna regulacija - dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje - skup specifičnih odredbi b) prudencijalna kontrola - kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama - omogućuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja. 6. Financijski servis države i banaka - uloga fiskalnog agenta države - pružanje usluga poslovnim bankama 7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava
15 | P a g e
- sigurnost i učinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira između depozitnih institucija u nacionalnim sustavima plaćanja. 8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka - kontinuirano prikuplja, obrađuje statističke podatke - analizira novčana i realna kretanja u gospodarstvu - izvještava javnost - podaci su dostupni stručnoj i najširoj javnosti - redovita mjesečna izvješća
11. FUNKCIJE SREDIŠNJE BANKE - najvažnije funkcije središnje banke su: 1. Reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka - novčana - monetarna politika, održavanje likvidnosti privrede. - najvažniji cilj novčane politike S.B. - osigurati porast količine novca u optjecaju i kredita u skladu sa dugoročnim potrebama rastuće ekonomije - uz razumno stabilne cijene - postiže se: a) kvantitativnim instrumentima novčane regulacije - S.B. izravno utječe na povećanje ili smanjenje ponude novca - ovisno o kretanjima u privredi - politika obvezne rezerve - politika otvorenog tržišta - eskontna/diskontna politika - izravno kvantitativno ograničavanje kredita banaka b) kvalitativnom ili selektivnom novčanom politikom - S.B. namjenski usmjerava kreditni potencijal banaka - potiče ih da slijede opći interes i odobravaju kredite za izabrane (selektivne) namjene - „javni interes“, npr: - proizvodnja za izvoz - poljoprivreda - priprema turističke sezone - brodogradnja... 2. Održavanje likvidnosti banaka i drugih depozitnih institucija - očuvanje stabilnosti bankovnog sustava, pomaganje funkcioniranja kreditnog sustava i spriječavanje panike i bijega ekonomije u gotovinu. - dužna je održavati likvidnost svih zdravih banaka, ali ne i nesolventnih. - uloga „posljednjeg kreditnog utočišta“ ili „kreditora u krajnjoj nuždi“ - može odobriti kredit i onda kada poslovne banke to više ne mogu - ima sposobnost neograničenog kreiranja primarnog novca. - privilegij pristupa diskontnom prozoru (discount window) S.B. je omogućen svim institucijama depozitnog sektora koje ispune tražene uvjete. - kredite odobrava rutinski svim solventnim bankama koje se pokažu kao podobni uzajmljivači 3. Održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - briga za bilancu plaćanja - monetarne mjere koje imaju izravne ili posredne učinke - intervencije na deviznom tržištu - očuvanje deviznog tečaja
16 | P a g e
- formiranje i upravljanje deviznim pričuvama - regulacija i kontrola međunarodnih plaćanja i kreditnih odnosa sa inozemstvom - devizna kontrola - reguliranje međunarodnog poslovanja banaka - suradnja sa inozemnim središnjim bankama - suradnja sa međunarodnim monetarnim i financijskim institucijama i ekspertizama kojima utječu na odluke vlade.
4. Emisija novca - ekskluzivno pravo izdavanja gotovog novca. - gotov novac je je uvijek zamjenjiv za važniju komponentu - knjižni ili depozitni novac. - S.B. je jedina institucija ovlaštena od države za emisiju primarnog novca. - pušta u promet i povlači iz optjecaja gotovinu preko depozitnih institucija koje vode transakcijske račune. 5. Nadzor nad kreditnim institucijama - uvijek su uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucija a) prudencijalna regulacija - dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje te zdrav i stabilan bankovni sustav. - skup specifičnih odredbi. b) prudencijalna kontrola - kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama - omogućuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja. - nadzor nad bankama S.B. provodi: - on-site kontrolom - neposredna kontrola u samim bankama - off-site kontrolom - standardizirana izvješća koja dostavljaju banke 6. Financijski servis države i banaka - banka države, banka banaka - uloga fiskalnog agenta države - vodi njezin jedinstveni račun na koji se slijevaju svi prihodi i s kojega se plaćaju sve obveze države. - pružanje usluga poslovnim bankama - izdaje dopusnice za rad poslovnih banaka, nadzire poslovanje, odobrava kredite, vodi račune... 7. Odgovornost za učinkovitost platnog sustava - sigurnost i učinkovitost mehanizama i sredstava za prijenos novca, poravnanje i namira između depozitnih institucija u nacionalnim sustavima plaćanja. - S.B. je zadužena za nadzor nad financijskim sustavom, njegovo stalno unaprijeđivanje i ohrabrivanje depozitnih institucija da ga tehnološki unaprijeđuju - organizacija sigurnog i učinkovitog platnog mehanizma pozitivno utječe na povjerenje javnosti u financijski sustav.
17 | P a g e
8. Poslovi analize, statistike, pribavljanja i objavljivanja podataka - kontinuirano prikuplja, obrađuje statističke podatke. - analizira novčana i realna kretanja u gospodarstvu - izvještava javnost - podaci su dostupni stručnoj i najširoj javnosti - redovita mjesečna izvješća
12. HRVATSKA NARODNA BANKA - osnovana uredbom Vlade RH 1991. - provedena valutna reforma i monetarno osamostaljivanje zemlje. - zakonima iz 1992., 1995., 2001. i 2008. - utvrđeni uvjeti njenog djelovanja i odgovornosti. - 1997. je preimenovana je iz Narodne banke Hrvatske u Hrvatsku narodnu banku. - po svom statusu, karakteristikama i funkcijama je usporediva sa središnjim bankama svih razvijenih država. - osnovni zadatak - postizanje i održavanje stabilnosti cijena - kvantificira ga interno i ne priopćava javnosti. - dužna je svojom djelatnošću podupirati gospodarsku politiku Republike Hrvatske. - određivanje stabilnosti cijena kao prioriteta ne isključuje zadaću ostvarivanja drugih važnih ciljeva, npr: - obveza očuvanja stabilnosti bankovnog sustava - reguliranje tečaja kune - održavanje opće likvidnosti u zemlji - u slučaju odlučivanja između sukobljenih ciljeva stabilnost cijena ima prioritet. Osnovne funkcije HNB-a su: 1. Utvrđivanje i vođenje novčane i devizne politike 2. Držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama RH 3. Izdavanje novčanica i kovanog novca 4. Izdavanje dopusnica za rad banaka i nadzor nad kreditnim institucijama 5. Vođenje računa banaka i platnog prometa za banke (bankar banaka) 6. Ustrojavanje platnog sustava 7. Financijski poslovi za državu (bankar države) 8. Podzakonsko reguliranje iz područja njene nadležnosti - samostalna i neovisna institucija, odgovorna Saboru RH - ne mora slijediti upute tijela RH, EU ili bilo kojih drugih osoba. - isključivo je u vlasništvu RH i ima status pravne osobe. - tijela upravljanja HNB-a su Savjet i guverner. - Savjet se sastoji od 14 članova: guvernera, zamjenika guvernera, 4 viceguvernera i 8 nezavisnih stručnjaka. - imenuje se na 6 godina, imenuje ga i razrješava Sabor - članovi Savjeta moraju biti državljani RH s priznatim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom i pravnom području. - guverner je predsjednik Savjeta i upravlja i rukovodi poslovanjem HNB-a.
18 | P a g e
- sve odluke moraju biti donesene dvotrećinskom većinom glasova. - svake godine se utvrđuje emisijska dobit HNB-a - raspoređuje se do 20% u opće pričuve, ostatak je izvanredni prihod državnog proračuna. - najvažniji prihodi - prihodi od kamata i drugi prihodi od međunarodnih pričuva deponiranih u inozemstvu ili uloženi u državne obveznice. - najvažniji rashodi - kamate na obvezne rezerve i blagajničke zapise, troškovi poslovanja, a ponekad i negativne tečajne razlike.
13. DEVIZNE PRIČUVE - osiguravaju međunarodnu likvidnost zemlje u uvjetima interne konvertibilnosti kune tj. slobodne kupnje i prodaje deviza za domaće osobe. - HNB upravlja međunarodnim pričuvama RH i one su dio njene bilance. Međunarodne (devizne) pričuve - dopunska rezerva likvidnosti u međunarodnim plaćanjima. - služe za održavanje međunarodne likvidnosti banaka i njihovih komitenata. - uključuju potraživanja HNB od inozemstva koja se mogu koristiti za održavanje međunarodne likvidnosti - sredstva moraju biti likvidna i brzo dostupna profitabilnost ulaganja nije u prvom planu. - formiraju se: - otkupom deviza od poslovnih banaka na aukcijama - otkupom od Ministarstva financija iz inozemnog zaduživanja države - priljevom na osnovi izdvojene obvezne devizne rezerve - povlačenjem tranši od MMF-a - iz prihoda od kamata na depozite i vrijednosnice - prodajom efektivnih kuna stranim bankama. Međunarodne pričuve RH čine: 1. Potražna salda plativa u konvertibilnoj stranoj valuti na računima HNB kod stranih središnjih banaka, međunarodnih financijskih institucija ili kod izabranih prvoklasnih stranih banaka 2. Visokokvalitetni dužnički vrijednosni papiri, mjenice i potvrde o depozitu koje glase na konvertibilnu valutu 3. Posebna (specijalna) prava vučenja (special drawing rights-SDR) HNB kod Međunarodnog monetarnog fonda 4. Monetarno zlato, plemenite kovine i drago kamenje 5. Novčanice i kovanice u konvertibilnoj stranoj valuti (efektivna strana valuta) 6. Terminski, repo, obratni repo i opcijski ugovori u konvertibilnoj valuti sklopljeni s prvoklasnim ugovornim stranama. - koriste se samo za održavanje međunarodne likvidnosti zemlje - pri upravljanju deviznim pričuvama osnovni kriterij su likvidnost i sigurnost, a tek onda rentabilnost ulaganja. - najveći dio čine vrijednosni papiri - državne obveznice i euroobveznice - 71% ostalo: 1) depoziti po viđenju i oročeni depoziti kod inozemnih poslovnih i središnjih banaka, te kod međunarodnih financijskih institucija - 25%
19 | P a g e
2) repo ugovori specijalna prava vučenja kod MMF-a i ostali plasmani 3) efektiva (strana valuta) - 1-2% - služi za osiguranje najnužnijih potreba - valutna struktura - 74% uloženo u euro, 23% u dolarski portfelj - Hrvatska ne drži pričuve u obliku monetarnog zlata.
14. KONTROLA I NADZOR BANAKA I NEBANKOVNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA - nadzor nad bankama je supervizorstvo centralne banke (i specijalizirane supervizorske ustanove) nad poslovanjem bankovnog sistema. - središnje banke su uvijek uključene u sustav prudencijalne supervizije banaka i štednih depozitnih institucija a) prudencijalna regulacija - dio ukupne regulacije banaka - nastoji se osigurati njihovo razborito i sigurno poslovanje - skup specifičnih odredbi b) prudencijalna kontrola - kontrola primjene prudencijalnih propisa i nadzora nad bankama - omogućuje uvid u kvalitetu banaka i razboritost poslovanja. HNB - 1993. započelo organiziranje sustava prudencijalne (bonitetne) kontrole - povjereno HNB - jedina imala kadrove sa znanjem iz područja - vrši prudencijalnu (bonitetnu) kontrolu banaka. - kontrolna funkcija je organizirana u Sektoru kontrole i nadzora banaka - nadzor nad bankama se provodi: a) on-site kontrola - inspekcijski nadzor u bankama b) off-site kontrola - analiza dostavljenih podataka - HNB u provedbi surađuje sa drugim nadzornim institucijama u zemlji i inozemstvu. - uz kontrolnu funkciju, dodijeljene su joj i šioke ovlasti sankcioniranja banaka kod kojih su utvđene nepravilnosti koje bi mogle ugroziti izoliranu banku ili stabilnost cijelog bankovnog sustava.
15. DEFINICIJA I OBJAŠNJENJE BANKE - najvažnija institucija financijskog posredovanja. - banke i štedne depozitne institucije zajedno čine depozitnokreditni kompleks ili kompleks kreditnih institucija - predstavlja glavninu financijskog sustava svih zemalja - ne postoji općeprihvaćena defnicija banke - američki Zakon o bankovnim holdinzima definira banku kao instituciju koja prima depozite po viđenju i istovremeno odobrava poslovne kredite. - tri ključne karakteristike banke:
20 | P a g e
1) Banka je institucija koja prima novčane depozite od najšire javnosti 2) Najvažniji aktivni posao banaka je odobravanje kredita 3) Banke su institucije platnog prometa - poslovne banke prikupljaju novčana sredstva: - vođenjem računa plaćanja, - primanjem štednih depozita po viđenju i oročenih depozita, - zaduživanjem kod drugih banaka, - emisijama i plasmanom vlastitih zadužnica - formiranjem vlastitog kapitala - među obvezama su im navažnije obveze po primljenim depozitima - u pasivi njihove bilance sudjeluju sa preko 50%. - prikupljena (mobilizirana) novčana sredstva plasiraju u kredite, ulažu u financijske investicije i u materijalnu, najviše fiksnu imovinu. - krediti prosječno čine oko 60% aktive - najvažnija imovina banke. - makroekonomsko značenje kredita banaka - o njihovoj kreditnoj aktivnosti ovisi kontrola ponude novca i razina opće ekonomske aktivnosti u zemlji. - mikroekonomsko značenje - bankovni krediti su još uvijek najvažniji eksterni oblik financiranja i privrede i stanovništva. - nekreditni plasmani - investicije u niskorizične, niskoprinosne ali likvidne državne i druge zadužnice sličnih osobina. - osnovni motiv - održavanje likvidnosti a ne zarada (kao što je slučaj kod kredita). - banke imaju malo materijalne imovine - uslužne poslove obavljaju kao zastupnici svojih komitenata - npr. posredovanje u plaćanjima, brokerske usluge, čuvanje i upravljanje vrijednostima, mijenjački poslovi. - banka nije ni dužnik ni vjerovnik već je čisti posrednik koji za obavljanje poslova naplaćuje naknade i provizije. - najvažniji prihodi: - kamatni prihodi iz kreditnih poslova - nekamatni prihodi - naknade i provizije iz uslužnih poslova - na prikupljene depozite banka plaća pasivnu kamatu. - na odobrene kredite naplaćuje aktivnu kamatu. - razlika između aktivne (više) i pasivne (niže) kamatne stope je kamatna marža pokriva očekivanu dobit vlasnika banke. - vrste banaka: a) centralne banke (emisijske, kontrolne), b) komercijalne banke (depozitne, kreditne), c) investicijske banke, d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, dugoročnog kreditiranja privrednog razvoja
građevinska)
–
banke
21 | P a g e
e) poslovne banke, f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovačke, klirinške itd.).
16. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE Kreditne institucije a) poduzeća čiji je posao primanje depozita ili drugih novčanih sredstava od javnosti s obvezom vraćanja i odobravanje kredita za vlastiti račun b) institucije za elektronički novac - struktura u euro-području obuhvaća - poslovne banke - razne štedne depozitne institucije - specijalizirane državne financijske institucije - banke su daleko najvažnija skupina kreditnih institucija - ali po broju ih nadmašuju male štedne institucije kojih je preko 60% ali nemaju veće ekonomsko značenje Financijske institucije - poduzeća koja ne smiju primati depozite - nisu kreditne institucije - osnovni posao - stjecanje udjela ili obavljanje jednog ili više poslova sa liste dozvoljenih poslova iz smjernice 2000/12/EC. - zabranjeno im je primanje depozita sa obvezom vraćanja ali smiju obavljati sve ostale financijske poslove kao i banka.
17. OBLICI OKRUPNJAVANJA BANAKA - do udruživanja banaka dolazi zbog: - podizanja učinkovitosti i profitabilnosti - proširivanja domaćeg i međunarodnog poslovanja - podjele rizika ili troškova - povoljnijeg poreznog tretmana - lakšeg udovoljavanja zahtjevma prudencijalne regulacije i sl. - oblici okrupnjavanja banaka su: - bankovni holding - bankovni konzorcijum, - sindikat banaka - multinacionalna banka BANKOVNI HOLDING
22 | P a g e
- oblik okrupnjavanja banaka u kojem jedna banka posjeduje većinski udio u kapitalu ili ima većinu glasačkih prva u jednoj ili više drugih banaka ili nebankovnih institucija - nad njima ima jasnu kontrolu. - banka vlasnik udjela se naziva banka majka, vršna ili nadređena banka - banka ili nebankovna financijska institucija u kojoj banka vlasnik posjeduje udio se naziva kćer ili subsidiarija. - vršna banka stječe odlučujući utjecaj na izbor uprave banke-subsidiarije kontrolira politiku i upravljanje. - banka kćer tj. subsidiarija zadržava nezavisni pravni status i djeluje kao posebna organizacija - ali kao ovisno društvo mora slijediti ciljeve i politiku nadređene banke. - pod većinskim udjelom se podrazumijeva više od % udjela u kapitalu podređene banke ili kontrola 50% i više glasačkih prava. - bankovni holding uobičajeno obuhvaća banke i nebankovne institucije koje obavljaju nedepoztne, ali bankama bliske poslove. - svrhe osnivanja bankovnih holdnga: - obavljanje poslova koji su bankama zabranjeni ili je obavljanje ograničeno - rast kroz stjecanje drugih banaka ili nebankovnih financijskih institucija - regionalna ekspanzija - domaće i regionalno tržište - smanjivanje troškova, racionalizacija poslovanja i podizanje učinkovitosti - ostvarivanje poreznih olakšica - podjela rizika, preuzimanje više rizika - podizanje konkurentnosti, uspješnije prikupljanje sredstava, izbjegavanje zakonskih propisa i sl. - holding može biti: 1) jednobankovni - tvrtka majka kontrolira jednu banku ili više nebankovnih financijskih podružnica 2) multibankovna holding grupa - jedna banka ili nebankovna tvrtka posjeduje više banaka i nebankovnih financijskih institucija. - zbog zabrane sudjelovanja banaka u nebankovnim ali profitabilnim poslovima, banke se povezuju sa drugim financijskim institucijama - zbog ulaska u poslove: - osiguranje - leasing - potrošačko kreditiranje - poslovanje sa vrijednosnicama - financijsko, porezno savjetovanje... - financijski holding (Financijske holding kompanije - FHC) - slobodnije povezivanje banaka - financijski holding je pravna osoba koja nije banka - glavna djelatnost je stjecanje/vlasništvo udjela ili pružanje ostalih financijskih usluga. - podređena joj je najmanje jedna banka ili brokerska kuća
23 | P a g e
- omogućeno formiranje financijskih konglomerata - financijske hobotnice za pružanje svih financijskih i parafinancijskih usluga. - grupa banaka - postoji kada je pojedinačna banka ili financijski holding nadređeno društvo u odnosu na jednu ili više banaka ili financijskih holdinga, drugih financijskih institucija ili društava za pomoćne bankovne usluge. BANKOVNI KONZORCIJUM - oblik ugovornog povezivanja banaka zbog ostvarivanja zajedničkih interesa ili projekata - koje pojedinačno ne mogu ostvariti ili ih mogu ostvariti uz više troškove i poteškoće. - osniva se zbog točno određenog cilja - cilj mora biti definiran ugovorom. - konzorcij traje samo dok se cilj ne ostvari. - banke zadržavaju samostalnost - u konzorcijum udružuju samo dio potrebnog kapitala, kadrove, tehniku... - ciljevi, članovi i njihovi udjeli, prava, obveze, podjela rizika i rezultata između članova se utvrđuju ugovorom između banaka članica (konzorta). - konzorcijum nije pravna osoba i ne nastupa samostalno - nastupa preko jednog od članova koji se sporazumom banaka imenuje voditeljem konzorcijuma - banka gestor. - osnivaju se zbog ostvarivanja kratkoročnih ciljeva: - npr. odobravanje kredita, izdavanje jamstava, financiranje velikih razvojnih projekata - ili za trajno obavljanje određenih poslova u interesu članica - npr. međusobno održavanje likvidnosti banaka. BANKOVNI SINDIKAT - grupa banaka koja odobrava sindicirani kredit - svaka od banaka participira u financiranju dijela velikog kredita. - sindikat organizira banka voditelj sindikata. - bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koja prema sporazumu upisnika kupuje novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem raspodjele investitorima na primarnom financijskom tržištu. - grupa krupnih investicijskih banaka se naziva kupovnom grupom - purchase group - investicijske banke za rasprodaju širokoj javnosti (ako su angažirane) - selling group. MULTINACIONALNA BANKA - širi oblik udruživanja banaka i kapitala iz više zemalja. - pridonose globalnoj financijskoj i ekonomskoj integraciji. - preko mreže podružnica u više zemalja obavljaju financijske transakcije na nacionalnim i međunarodnim tržištima, ostvarujući dobit na razlikama u uvjetima poslovanja na pojedinim tržištima. - obavljaju SVE bankovne poslove u kojima pronađu interes
24 | P a g e
- u internacionalnom vlasništvu. - posluju na međunarodnom tržištu. METODE POVEZIVANJA BANAKA - najvažnije metode povezivanja banaka su: - metode spajanja i stjecanja - mergers and acquisitions - zajednička ulaganja - joint venture, - strategijski savezi - strategic alliances. 1) Spajanje i stjecanje - spajanje - predstavlja punu integraciju dvije ili više samostalnih banaka u jedinstvenu novu banku ili se jedna ili više banaka pripajaju postojećoj banci i gube vlastiti pravni individualitet. - spajanje - potpuna međusobna integracija - fuzija ili stapanje banaka iste ili približne veličine - pripajanje - manje banke se priključuju većoj - gube svoj pravni identitet i nestaju s tržišta. - spajanjem se uspostavlja viši stupanj kontrole dolazi do formiranje jedinstvene banke. - stjecanje - jedna banka preuzima kontrolni paket običnih dionica druge banke bez spajanja ili pripajanja. - nad preuzetom bankom stječe jasnu kontrolu. - banke zadržavaju pravnu samostalnost - pogodnija metoda ako postoje operativni, geografski ili zakonski razlozi za zadržavanje odvojene korporativne strukture. - primjenjuje se kod formiranja bankovnih holdinga. 2) Strategijski savezi - uspostavlja se partnerstvo među bankama usmjereno na precizno određene aktivnosti. - odnosi se mogu uspostavljati i kada postoje regulatorne i druge zapreke za čvršću suradnju ili kada su troškovi M&A preveliki za očekivane dobiti 3) Zajednička ulaganja - postoje kada dvije ili više banaka osnivaju i zajednički kontroliraju treću financijsku instituciju s namjerom da preko nje ostvare ciljeve obostranog interesa.
18. NEBANKOVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE - razlikuju se od banaka po tome što prikupljaju i pribavljaju sredstva na različite načine, ali ne smiju kreirati obveze primanjem depozita od najšire javnosti ili ih primaju od ograničenog segmenta tržišta. - što se plasmana tiče - smiju ulagati u sve oblike imovine kao i banke, uključujući i odobravanje kredita.
25 | P a g e
- najvažnije nebankovne institucije su: 1) ugovorne štedne institucije - osiguravatelji života i imovine, državni i privatni mirovinski fondovi 2) fondovi zajedničkog investiranja - investicijski fondovi, financijske kompanije 3) investicijske banke, 4) brokeri i dealeri, 5) državne i od države podupirane specijalne financijske institucije 6) fortfaiting, fakctoring i leasing institucije 7) financijski-investicijski savjetnici 8) institucije kredtnog rejtinga... - EU je utvrdila još 5 grupa ostalih financijskih institucija: 1) štedno-kreditne institucije 2) sindikati - za v.p., jamčevine, garancijske 3) brokerske institucije 4) posrednici za vrijednosnice 5) ostali INSTITUCIONALNI INVESTITORI (ulagatelji) - financijske institucije - kupci najvećeg dijela vrijednosnica na financijskom tržištu. - za razliku od individualnih investitora-pojedinaca, u stanju su disperzirati rizik formirajući raznovrsnu strukturu ulaganja, utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu. - lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti - orijentirane na rast kapitala ili tekućih prinosa. - investicijski fondovi, osiguravatelji života, mirovinski fondovi - najveći kupci dionica i obveznica poduzeća
19. ŠTEDNE DEPOZITNE INSTITUCIJE - osim kod banaka, tradicionalan oblik ulaganja štednje stanovništva je ulaganje kod raznih depozitnih štednih institucija. 1) ŠTEDIONICE - pojavljuju se prije nešto više od 200 godina - s pojavom industrijskog radništva koje je imalo stalne novčane prihode - prikupljaju manje ušteđevine širokog sloja građana, pružajući im financijske usluge, sigurnost, skromno ukamaćivanje i povoljne stambene, potrošačke i osobne kredite. -
prve štedionice su osnivane na načelu uzajamnosti. cilj - promoviranje štednje motiv - međusobna pomoći siromašnijih slojeva stanovništva - radnici i seljaci u vlasništvu članova koji su njima upravljali po načelu jedan član-jedan glas. odobravale su kredite uglavnom članovima.
26 | P a g e
- uživale sponzorstvo i zaštitu države. - današnje štedionice - proširile svoje poslovanje izvan tradicionalnog poslovanja na sve financijske poslove. - povezane u sustave djeluju kao moćne banke i financijske grupe (Volksbank, Raiffeisen Bank...) - najveći broj štedionica je napustio načelo uzajamnosti i pretvorio se u kapitalske institucije (stock). - vlasnici upravljaju ovisno o udjelu - jedan dolar-jedan glas. - izgubile su početne karakteristike i sve su sličnije bankama. - pod čvrstom kontrolom i nadzorom države - zbog posebne prirode i zaštite malih štedišta - u mnogima je država vlasnik ili suvlasnik. - nadziru ih isti organi kao i banke, ili se formiraju posebna nadzorna tijela za svaku vrstu institucija. - u EU ih je oko 1000 - najviše: Njemačka, Danska, Švedska, Austrija, Finska i Francuska. - u Hrvatskoj ne postoje štedionice kapitalskog tipa - ukinute 2001.
Izvori sredstava: 1) opći štedni računi 2) posebni namjenski štedni planovi 3) depoziti po tekućim i žiro-računima 4) sredstva pribavljena pozajmicama i emisijama zadužnica - odobavaju uglavnom stambene, potrošačke i osobne kredite. - viškove sredstava ulažu u plasmane privredi, posebno manjim i srednjim poduzećima. 2) KREDITNE UNIJE (zadruge, kooperative) - manje štedne institucije u vlasništvu članova štediša. - u pravilu uživaju porezne olakšice i neprofitne su institucije. - udružuju se zaposlenici nekog poduzeća, stanovnici grada, četvrti, sela, studenti sveučilišta, članovi pojedinih organizacija... - odobravaju kredite samo članovima. - računi štednje na osnovi kojih članovi stječu pravo upravljanja: 1) udjelni računi - share accounts 2) štedni računi - savings accounts - upravilu ne djele dividendu - korist članova je u višim kamatnjacima na uložena sredstva i nižim na kredite. - višak prihoda nad rashodima raspoređuju u rezerve koje povećavaju netovrijednost zadruge. - i danas posluju prema izvornim Raiffeisenovim načelima: 1) samopomoći - uzajamnost 2) samoodgovornosti - sami članovi sporazumno utvđuju odnose u zadruzi
27 | P a g e
3) samoupravljanja - upravljaju članovi bez vanjskih utjecaja. - u svijetu vrlo popularne i okupljaju širok krug malih štediša. - jedine su depozitne institucije koje odolijevaju konkurenciji mirovinskih i investicijskih fondova i osiguravatelja. - osim financijskih, one ispunjavaju i važne socijalne funkcije. 3) STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICE a) štedno-kreditne institucije b) hipotekarne institucije - prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane hipotekom. - izvori sredstava: - raznovrsni štedni planovima namjenjeni fizičkim osobama - emisije certifikata o depozitu namjenjene poduzećima - pozajmice većih iznosa na financijskom tržištu. - osim odobravanja stambenih kredita članovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u poslovanje sa kreditnim karticama, putnim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice. - uživaju porezne olakšice. - pod nadzorom su države - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu. - s razvojem financijskog tržišta smanjuje im se važnost: - oblikovani drukčiji modeli rješavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na štedne depozite članova i izravnu proračunsku potporu. - sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) tržišta - zahvaljujući neizravnoj državnoj potpori. - RH omogućila osnivanje 5. stambenih štedionica - uz predviđenu državnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva i štedionice. 4) POŠTANSKE ŠTEDIONICE - postoje od 1861. - u Velikoj Britaniji osnovan Poštanski štedni odjel - danas Nacionalna štedionica. - u prošlosti u svijetu važne štedne institucije. - u pravilu ne kreditiraju svoje članove. - prikupljena sredstva se usmjeravaju u programe financiranja komunalne infrastrukture na području gdje je štednja prikupljena, te u financiranje javnih interesa. - uzadnje vrijeme gube na značenju zbog konkurencije ostalih oblika štednje udio u aktivi svih financijskih institucija iznosi prosječno 1-2%. - danas se preko njih građanima plasiraju i različite državne zadužnice. - u RH više ne postoje kao posebna štedna institucija ali se smatra da bi ih se trebalo ponovno osnovati. 5) INSTITUCIONALNA ŠTEDNJA - danas - samo jedan od oblika ulaganja štednje stanovništva.
28 | P a g e
- opći trend značajnog pada udjela štednje u obliku depozita kod financijskih institucija u strukturi financijskih ulaganja stanovništva. - u RH je vrlo razvijena štednja građana ali ne i sustav štednih institucija. - štednju su do sada vodile banke preko sektora poslovanja sa stanovništvom, a po iznosu prikupljene štednje i danas su daleko najvažnije institucije.
20. STAMBENA DRUŠTVA I STAMBENE ŠTEDIONICE a) štedno-kreditne institucije b) hipotekarne institucije - prikupljaju kratkoročne oblike osobne štednje i plasiraju ih u dugoročne stambene kredite osigurane hipotekom. - izvori sredstava: - raznovrsnim štednim planovima namjenjenim fizičkim osobama - emisijama certifikata o depozitu namjenjenih poduzećima - pozajmicama većih iznosa na financijskom tržištu. - osim odobravanja stambenih kredita članovima financiraju i industriju, farmerske objekte, ulaze u poslovanje sa kreditnim karticama, putnim čekovima i ulažu u likvidne državne vrijednosnice. - uživaju porezne olakšice. - pod nadzorom su države - u krizama im povremeno daje i financijsku potporu. - s razvojem financijskog tržišta smanjuje im se važnost: - oblikovani drukčiji modeli rješavanja stambenih potreba - ne oslanjaju se samo na štedne depozite članova i izravnu proračunsku potporu. - sredstva za financiranje pribavljaju se sa otvorenog financijskog (privatnog) tržišta - zahvaljujući neizravnoj državnoj potpori. - RH omogućila osnivanje 5. stambenih štedionica - uz predviđenu državnu potporu trebale ispunjavati one ciljeve koje su u prošlosti uspješno ostvarivala stambena društva i štedionice.
21. UGOVORNE ŠTEDNE INSTITUCIJE a) Mirovinski fondovi b) Institucije životnog osiguranja - stalni priljev sredstava im je osiguran specifičnim ugovorima o štednji pojedinaca, njihovih članova, obično u mjesečnim intervalima. - sredstva plasiraju dugoročno, uglavnom u dionice ili obveznice.
a) Mirovinski fondovi - među najvažnijim institucionalnim investitorima na financijskim tržištima. - novčana sredstva pribavljaju uplatama - doprinosima članova za vrijeme njihovog radnog vijeka - obećavajući im redovne mjesečne isplate ušteđenih sredstava, zajedno sa prinosima nakon odlaska u mirovinu.
29 | P a g e
- prikupljena sredstva ulažu najviše u: - dionice poduzeća, - korporacijske obveznice, - državne zadužnice, - investicijske fondove, - drže i oročene depozite kod banaka, ulažu u inozemstvo. - prinosi u budućnosti su im relativno predvidivi - lako održavaju likvidnost i ulažu u dugoročne instrumente tržišta kapitala. - danas su izravno ili posredno (preko equity fondova) vlasnici poduzeća i važni kreditori privrede i države. - mogu biti: 1) privatni (osobni) 2) državni (pod pokriviteljstvom države) - te: 1) obvezni 2) dobrovoljni - fondovima u pravilu upravlja banka, osiguravateljno društvo ili specijalna kompanija za upravljanje mirovinskim društvima kao skrbnik - trustee. - ne treba ih doživljavati kao institucije već kao modele štednje za starost. - najveći dio uplata u ove fondove dolazi od poslodavaca. - neoporezive su institucije. - 2. osnovna modela u RH: 1) obvezna ili dobrovoljna kapitalizacija štednje - sve osobine financijske institucije. - nastoje uvećati primljene uplate plasmanima na financijskom tržištu. 2) generacijska solidarnost - pay as you go - PAYGO. - uplate zaposlenih se koriste za isplatu mitovina trenutnih umirovljenika. b) Osiguravatelji života i imovine - prikupljaju sredstva dugoročnim ugovornim aranžmanima i plasiraju ih na tržište kapitala. - prodajom polica osiguranja i uplatama premija zaštićuju pojedince i poduzeća od ekonomskog gubitka te nadoknađuju štete zbog gubitka imovine, zdravlja ili života. - prikupljaju visoke iznose premija osiguranja koje plasiraju na financijskom tržištu. - zaključeni ugovori o osiguranju im jamče predvidiv priljev novca, pa sredstva mogu ulagati u dugoročne oblike financijske imovine i instrumente novčanog tržišta. - osiguravatelji imovine dominantno ulažu u dugoročne korporacijske, hipotekarne i državne obveznice, dionice poduzeća i investicijske fondove.
30 | P a g e
- osiguravatelji imovine najviše ulažu u obveznice države (sigurnost i likvidnost), gradova, lokalnih organa vlsti (porezne olakšice), korporacijske dionice, kreditiraju trgovinu, drže depozite kod banaka. - zdravstveno osiguranje - mogućava nadoknadu ekonomskog gubitka zbog mogućeg gubitka zdravlja. - obično ga uplaćuju tvrtke za svoje zaposlene, ali i pojedinci. - uslučaju bolesti, osiguravatelj nadoknađuje troškove bolničkog liječenja i sl. što ovisi o opsegu zdravstvenog osiguranja. - viškove plasiraju na novčanom tržištu.
22. INVESTICIJSKO BANKARSTVO - financijski specijalisti - pomažu emitentima pri emisiji i rasprodaji vrijednosnica na primarnom financijskom tržištu - najvažniji sudionici primarnog ili emisijskog tržišta. - novčana sredstva osiguravaju: - vlastitim kapitalom - pozajmicama od banaka - emisijama zadužnica - depozitima na računima komitenata - sporazumima o reotkupu. - investicijska banka je „full service“ financijska tvrtka. - obavlja sve poslove na primarnom i sekundarnom tržištu vrijednosnica. - investicijske banke posreduju između emitenta i investitora ne mijenjajući prirodu potraživanja koja se prodaju - jesu financijske institucije ali nisu i financijski posrednici. - nije banka niti je depozitna institucija, a još manje je investicijska razvojna banka. - pojmom se označava svaka ona financijska ustanova kojoj je glavno obilježje posredovanje pri emisiji i distribuciji vrijednosnica, a sve više i održavanje emisijskog tečaja i sekundarnog tržišta. - pet najvećih investicijskih banaka: - JP Morgan Chase - Merrill Lynch - Deutsche Bank Trust - Morgan Stanley - Charles Schwab - karakteristične za SAD, u specifičnom obliku djeluju i Velikoj Britaniji, Francuskoj.
31 | P a g e
- u Europi i Japanu poslove upisivanja primarne emisije vrijednosnica te preuzimanja rizika rasprodaje obavljaju univerzalne banke preko svojih investicijskih dijelova ili preko tvrtki za poslovanje sa vrijednosnicama. - visokospecijalizirane bankovne grupe: - Deutsche Bank, - BNP Paribas, - Societe Generale - Credit Suisse First Boston - Nomura (Japan) - noviji - europski naziv - „book-runners“.
23. BROKERI I DEALERI - specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim financijskim tržištima. Dealeri - nastupaju kao principali - kupuju i prodaju vrijednosnice za vlastiti račun, očekujući dobit i preuzimaju rizike promjena cijena i kamatnih stopa. - održavaju tržište za pojedine izabrane vrijednosnice za koje su specijalizirani market makers - vrijednosnice su uvijek spremni kupiti i prodati po stanovitoj cijeni. - posluju na vlastito ime i za vlastiti račun. - zarada im je razlika između zahtijevane (ask) i ponudbene (bid) cijene vrijednosnice. Brokeri - posrednici između kupaca i prodavača - povezuju stvarne kupce i prodavače - posluju za njihov račun - naplaćuju posredovanje u obliku provizija - naknada. - tržišni posrednici, mešetari koji pružaju tržišnu uslugu ne preuzimajući rizike. - posluju sa širokom javnošću, ali i sa dealerima. - osim brokera vrijednosnica (stockbrokers, registered representatives) postoje i specijalizirani brokeri za određena tržišta - npr. hipotekarni brokeri. - najveći dio sredstava potrebnih za poslovanje brokera i dealera osigurava se kreditima od banaka i sredstvima klijenata na posebnim računima koja se koriste za kupnju vrijednosnica. - investicijske banke, brokeri i dealeri su objedinjeni u tvrtkama za poslovanje vrijednosnicama - securities tvrtke ili B/D tvrtke. - brokeri u pogodnim prilikama uvijek nastupaju kao dealeri i obrnuto. - i brokeri i dealeri posluju na primarnim i sekundarnim tržištima. - sve investicijske banke su ujedno i brokersko/dealerske tvrtke. - svaka od njih posluje i za vlastiti račun i pruža sve usluge na svim financijskim tržištima - razlike mogu biti u specijalizaciji na određene poslove ili vrijednosnice.
32 | P a g e
- tvrtke za potpunu brokersku uslugu posluju sa širokim krugom investitora - u kontaktu su s većinom sudionika tržišta - bave se savjetovanjem i strukturiranjem portfelja svojih klijenata. - diskontni brokeri - brokerske kuće američkog financijskog tržišta. - za razliku od ostalih brokera, klijentima pružaju uži obujam usluga i uz znatno nižu cijenu od uobičajene. - obično ne posluju uz proviziju. - sa klijentom ugovaraju fiksni iznos naknade. - posluju na veliko i specijaliziraju se za manji broj vrijednosnica ili usluga.
24. FINANCIJSKE KOMPANIJE - osnivaju ih velike proizvođačke i trgovačke korporacije, banke, osiguravateljna društva i druge financijske institucije. - ne primaju depozite. - sredstva pribavljaju na veliko (kao i poduzeća): - izdavanjem komercijalnih papira i dugoročnih obveznica – 60% izvora - uzimanjem kredita od banaka - emisijom dionica - pozajmicama od matičnih korporacija. - prikupljene izvore plasiraju na malo - u obliku kredita stanovništvu i poslovnim poduzećima, ili ih koriste za nekreditne oblike financiranja - factoring i leasing. - glavni zadatak - u prošlosti je bio da kao specijalisti osiguravaju kratkoročne i srednjeročne kredite poduzećima ili za potrošnju stanovništva. - danas obavljaju gotovo sve financijske poslove. - oko 1/2 plasmana se usmjerava poduzećima, a 1/2 stanovništvu u obliku raznih potrošačkih i stambenih kredita. - u novije vrijeme su i neto kreditori banaka. - banke - da bi ulazile u nebankovne financijske poslove koji su im obično zabranjeni ili ograničeni. - velika financijska poduzeća i konglomerati - da bi ušle u financijske poslove. - motivi osnivanja ovakvih financijskih kompanija su: - financiranje prodaje proizvoda korporacije-osnivača - kreditiranjem kupaca. - financiranje vlastite proizvodnje. - zarada na financijskim transakcijama. - odvojene su od poslovanja korporacije koja ih osniva - posluju kao samostalne osobe, ali ostvaruju njene interese.
33 | P a g e
- vrste: 1) Potrošačke financijske kompanije - izravno odobravaju kredite potrošačima uglavnom za kupnju robe. - obično su vlasništvo zainteresiranih proizvođača ili trgovaca, a mogu biti i u vlasništvu banaka (npr. Citicorp). 2) Prodajne financijske kompanije - financiraju kupce uglavnom otkupom kreditnih ugovora od maloprodaje ili dealera koji prodaju proizvode tvrtke osnivača (npr Sears Acceptance Corporation). 3) Poslovne financijske kompanije - financiraju posebne potrebe poduzeća kao npr. leasing ili kupnju potraživanja uz diskont - faktoringom. - najčvršća interesna veza uspostavlja se internim ugovorima korporacija i internih financijskih podružnica koje financiraju veleprodaju i otkupljuju potraživanja korporacija.
25. INVESTICIJSKI FONDOVI - FONDOVI ZAJEDNIČKOG INVESTIRANJA - institucionalni ulagači. - prikupljaju novčana sredstva široke javnosti, najčešće pojedinaca i domaćinstava. - plasiraju ih u skladu sa unaprijed utvrđenim financijskim ciljevima - u dugoročne, rjeđe u kratkoročne financijske instrumente. - uložena novčana sredstva ulagača predstavljaju njihov idealni udjel (unit) u imovini fonda. - udjeli (za razliku od dionica) daju pravo na dobit iz plasmana fonda, ali ne daju pravo upravljanja, ili je to pravo ograničeno. - jedna od najvažnijih značajki fonda - profesionalno upravljanje umjesto ulagača preuzimaju osnivači fonda ili od njih ovlaštene osobe. - pojedinačnom ulagaču pružaju: - mogućnost širenja portfelja financijske imovine i izbjegavanja rizika ulaganja - smanjenje troškova transakcijama na veliko. - osiguravanje likvidnosti. - odgovorno profesionalno upravljanje. - poreznu olakšicu. - fondove organiziraju posebne tvrtke za upravljanje fondovima, banke, štedionice, brokerske kuće i osiguravateljna društva. - više vrsta - razlikuju se prema pravnom statusu, organizaciji, naknadama organizatoru, pravima članova, motivima ulaganja, osnovnoj strukturi ulaganja itd. - organizira se ispravom o povjerbi.
34 | P a g e
- skup imovine fonda kod sebe drži povjerbena kuća - skrbnik fonda, obično banka ili osiguravateljna kuća. - skrbnik drži ili kontrolira imovinu fonda, vodi računovodstvo, izdaje i distribuira udjelne certifikate, kalkulira cijene i sl. - upravljač fonda tj. manager ili osnivač organizira, tj. kreira fond, vodi oglašavanje, utvrđuje politiku investiranja - portfolio management, vodi administraciju, prodaju i reotkupljuje udjele. - vrijednost fonda se kalkulira dnevno kao NAV vrijednost (Net-Asset Value) ili neto vrijednost fonda. - NAV vrijednost - ukupna vrijednost svih vrijednosnica u fondu umnoženih sa njihovom dnevnom tržišnom cijenom, uvećana za vrijednost ostale aktive i umanjena za obveze fonda. - NAV po udjelu se dobije podijelom ukupne vrijednosti fonda sa brojem udjela. - osnovna podjela: 1) otvoreni 2) zatvoreni 1) otvoreni - open end - promijenjiv broj udjela. - ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i povećava se veličina fonda. - fond je na zahtjev člana dužan iskupiti prodane udjele. - svaki takav reotkup znači smanjenje broja udjela i veličine fonda. - ne postoje ograničenja u broju udjela. - u svakom trenutku fond je spreman prodati nove ali i reotkupiti već prodane udjele po tekućoj tržišnoj cijeni. - povećavaju se ili smanjuju ovisno o potražnji. - emitirajući dodatne udjele prikuplja sredstva kojima kupuje nove vrijednosnice i dodaje ih postojećem portfelju. - granice širenja fonda ili njegovog smanjivanja i likvidacije određene su isključivo tržišnom potražnjom i zanimanjem ulagača. 2) zatvoreni - closed end - stvara se skup točno određenih vrijednosnica (dionice i obveznice) - emitiraju se i prodaju udjeli u tom skupu po ponudbenoj cijeni. - broj udjela je fixan - fond ih ne reotkupljuje, već se njima trguje na burzi, na sekundarnom OTC tržištu ili se mogu prodati organizatoru fonda. - cijene udjela su promijenjive i ovise o ponudi i potražnji. - moguće ih je razvrstati u 4. grupe sličnih osobina, neovisno o različitim nazivima pod kojima se pojavljuju u pojedinim zemljama. - otvoreni: 1) Mutual Fund 2) Unit Trust 3) Uzajamni fondovi novčanog tržišta (MMMF)
35 | P a g e
- zatvoreni: 1) Investment Trust 2) REIT (Real Estate Invetment Trust) - posebne vrste investicijskih fondova: 1) Državni investicijski fondovi 2) Hedge fondovi 3) Fondovi privatnog kapitala 4) Fondovi rizičnog kapitala 5) Indeksni fondovi
26. DRŽAVNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE - specijalne državne i od države podupirane - sponzorirane privatne financijske institucije - GSE - postoje u svim zemljama. - zadatak - financirati one gospodarske sektore, djelatnosti ili namjene u kojima država prepoznaje javni, tj opći interes, zbog čega one zaslužuju posebnu državnu novčanu potporu. - posebne namjene u kojima je sadržan javni interes: - obnova - razvoj - poljoprivreda - stambeno zbrinjavanje - mala i srednja poduzeća - potpora zapošljavanju - kreditiranje studenata i đaka... - država ih ne može financirati samo iz ograničenih proračunskih sredstava. - privatno kreditno tržište ih ne financira na zadovoljavajući način - često se ne mogu primjeniti komercijalni kreditni kriteriji. - modeli: 1) bespovratno proračunsko financiranje - zatvoren i ograničen visinom proračunskih izvora. - obveza radikalnog smanjivanja državnih potpora zbog ulaska u EU dovodi u pitanje daljnju primjenu. 2) kreditno (povratno) financiranje preko specijalnih državnih financijskih institucija - najrašireniji oblik potpore takvim djelatnostima - kreditnim financiranjem se djelomice rješava problem ograničenih izvora. - otplatom kredita se sredstva obnavljaju za nove plasmane i uspostavlja se bolji nadzor nad njihovom namjenskom i racionalnom upotrebom. - znatno učinkovitiji i napredniji u odnosu na ograničene mogućnosti bespovratnog financiranja iz proračuna.
36 | P a g e
3) model uključivanja privatnog kapitala u financiranje javnih interesa - otklanja glavno ograničenje prethodnih modela - nedostatak dovoljnih, trajno raspoloživih i jeftinih izvora financiranja, - u financiranje javnih interesa su uključene uz državnu potporu i privatne financijske institucije i investitori - preko specijaliziranih GSE institucija. - financijske institucije s potporom države - GSE - specijalizirane institucije - ostvaruju javne interese: - financiraju stambeno zbrinjavanje - odobravaju hipotekarne kredite poljoprivredi - financiraju izvoz - kreditiraju studente - u vlasništvu su države, banaka, štedionica, krajnjih korisnika kredita i privatnih osoba. - sredstva pribavljaju najviše emisijama sekuritizacijskih zadužnica - izdaju ih na osnovi otkupljenih potraživanja. - osnovna funkcija - stvaranje sekundarnog tržišta za plasmane u posebne namjene. - nisu konkurencija poslovnim bankama - upotpunjavaju njihovu ponudu i olakšavaju financiranje ciljnih sektora ili namjena.
27. FINANCIJSKA TRŽIŠTA - ULOGA I FUNKCIJA - čine ih: - osobe, financijski instrumenti, tokovi i tehnike - na posebnim mjestima ili u uređenim sustavima trgovanja - omogućuju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza - određuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja - na nerazvijenim financijskim tržištima dominiraju banke kao najvažnije financijske institucije, te depoziti i krediti kao najzastupljeniji instrumenti ulaganja i financiranja. - razvijena tržišta - mnoštvo financijskih oblika - brojne financijske institucije - sofisticirane financijske tehnike - isprepleteni financijski tokovi. - primjereno demokratskim društvima i tržišnim gospodarstvima. - podrazumijeva objektivizirane tržišne kriterije, isključivo ekonomsku alokaciju sredstava, regularnost i zaštitu sudionika. - likvidira socijalizaciju, prisvajanje i redistribuciju, dovodeći sve pod svjetlo javnosti. - financijska tržišta se djele na: 1) kreditna (debt) tržišta
37 | P a g e
- trguje se zadužnicama i kreditima. 2) tržišta vlasničkih udjela (kapitala, equity tržišta) - trguje se dionicama i iz dionica izvedenim oblicima. - najčešća podjela financijskih tržišta na tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica - novčano tržište, tržište kapitala i devizno tržište. - uz financijske institucije sve više sudjeluju poduzeća, država i posebice stanovništvo. - razvijeno financijsko tržište omogućava: 1) rastresanje imovine svakog subjekta, podjela na niz čestica - olakšava stalno imovinsko-financijsko restrukturiranje u skladu sa potrebama tržišta 2) brisanje granica između likvidnih i nelikvidnih sredstava - razvijeno sekundarno tržište omogućava likvidnost gotovo svakom obliku imovine - zbog lake utrživosti financijskih instrumenata. 3) disperzija rizika - kroz šire i lakše strukturiranje portfelja 4) stalno prilagođavanje ročnosti i plasmana 5) dezinvestiranje - „bijeg“ iz sadašnjih plasmana prema kretanjima na tržištu 6) kombiniranje, kalkuliranje i mijenjanje oblika imovine prema prinosima i drugim motivima 7) kontinuirano vrednovanje svakog sudionika sa tržišta - posebno dužnika - kroz svakodnevno utvrđivanje cijena vrijednosnica i drugih oblika financijskih potraživanja
28. ŠTEDIŠE, INVESTITORI, INSTITUCIONALNI I INDIVIDUALNI ULAGAČI ŠTEDIŠE - NSJ koje višak prihoda nad rashodima, tj. štednju ulažu najčešće u obliku depozita. - ne biraju plasman svojih sredstava - temeljna razlika štediše od investitora. INVESTITORI - pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u posao u sadašnjosti očekujući profit u budućnosti. - visina (cijena) uloženih vlastitih ili posuđenih sredstava treba biti manja od visine očekivanog profita. - snosi sve pozitivne ili negativne učinke investiranja. INSTITUCIONALNI INVESTITORI (ulagatelji) - financijske institucije - kupci najvećeg dijela vrijednosnica na financijskom tržištu.
38 | P a g e
- za razliku od individualnih investitora-pojedinaca, u stanju su disperzirati rizik formirajući raznovrsnu strukturu ulaganja. - mogu utjecati na cijene i ostale uvjete na tržištu. - lakše zadovoljavaju uvjet sigurnosti - orijentirane na rast kapitala ili tekućih prinosa. - investicijski fondovi, osiguravatelji života, mirovinski fondovi. - najveći kupci dionica i obveznica poduzeća. INDIVIDUALNI INVESTITORI - pojedinci i obitelji. - sve manje sudjeluju na direktnom financijskom tržištu - izravno kupujući vrijednosnice. - više ulažu štednju u institucionalne investitore.
29. PRIMARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE Primarno (emisijsko) tržište - tržište kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica. - prodajom emisije vrijednosnica izdavatelj prikuplja nova - dodatna novčana sredstva. - novom emisijom dionica povećava se kapital izdavatelja - novom emisijom obveznica uzajmljuju se dodatna dugoročna novčana sredstva. - izdavanjem vrijednosnica i drugih utrživih financijskih instrumenata i njihovom rasprodajom završava njihov život primarnom ili emisijskom tržištu. - vrijednosnice se na primarnom tržištu prodaju samo jednom. - sve ostale prodaje odvijat će se na sekundarnom tržištu. - poduzeća i drugi emitenti vrijednosnica najčešće nemaju znanja i iskustva u ovim poslovima - pomoć im pružaju investicijske banke ili njihove grupe (veći iznosi emisije), ili poslovne banke preko svojih investicijskih odjela. - investicijske banke same ili udružene u kupovne grupe otkupljuju cijelu emisiju kao veleprodavači i rasprodaju je dalje - preuzimaju rizike emisije. - posreduju između izdavatelja i javnosti. - posebno značenje na primarnom tržištu imaju informacije o bonitetu emitenta i rejtingu tvrtke. - bonitet - izraz koji sintetički izražava vrijednost, pouzdanost, poslovnu i posebice kreditnu sposobnost tvrtke. - ocjene o bonitetu i rangiranja emitenta služe: - investitorima pri ocjeni rizika - emitentima pri utvrđivanju tržišne pozicije - cijene predmetne vrijednosnice na emisijskom tržištu.
30. SEKUNDARNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE - obavlja se stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnih papira koji su u ruke investitora došli prethodnom rasprodajom na primarnom tržištu.
39 | P a g e
- izvorni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja novčana sredstva - već postignuto na primarnom tržištu - mijenjaju se vlasnici već prije emitiranih vrijednosnica - preprodaju se prije dospijeća. - naziva se još i transakcijsko, ili tržište druge ruke. - uređuje se pravno, organizacijski sveobuhvatno i temeljito - zbog zaštite svih sudionika. - posebno značenje sekundarnog tržišta - pruža mogućnost ulagačima da preprodajom vrijednosnog papira koji posjeduju lako održavaju likvidnost, oslobađa novčana sredstva za druge plasmane. - transakcije se obavljaju u bankama, na burzama vrijednosnica koje su najorganiziraniji i institucionalni oblik sekundarnog tržišta, na tzv. OTC (over the counter) tržištima i „iz ruke u ruku“.
31. BURZA VRIJEDNOSNICA - organizirano i centralizirano fizičko mjesto trgovanja dionicama i obveznicama - članovi burze trguju prema specifičnom skupu pravila i regulacije kao: - posrednici - brokeri - za vlastiti račun - dealeri, traderi - udruženje registriranih članova - mogu trgovati samo članovi koji imaju jedno ili više uplaćenih mjesta - seat. - zadatak - osigurati infrastrukturu i trgovanje na njoj uvrštenim (listiranim) vrijednosnicama. - prije uvrštavanja na listu, emitent vrijednosnice je dužan podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta za uvrštavanje. - danas se prema posebnim pravilima omogućava i trgovanje neuvrštenim vrijednosnicama. - trguje se malim brojem najkvalitetnijih vrijednosnica uhodanih i poznatih domaćih i stranih tvrtki. NYSE - najveća svjetska burza - osnovana 1782. - najviše uvrštenih izdanja - obične dionice. - ostatak - preferencijalne dionice, izvedenice i varanti. - 600 članova. - cijena mjesta (seat) oko 3,5 mil. dolara - ostale - London i Tokyo SE. - najveći promet na sekundarnom tržištu se ostvaruje preko burzovnog tržišta. - najviše se trguje običnim dionicama, obveznicama, ponešto preferencijalnim dionicama. - burza je svojevrsni pokazatelj stanja i kretanja privrede. - burzovni indeksi i prosjeci
40 | P a g e
- pokazatelji stanja na burzovnim tržištima. - mjere i izvješćuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica reprezentativne za cijelo tržište ili dio. - prosjek - aritmetička sredina grupe cijena. - indeks - prosjek u odnosu na ranije utvrđenu bazičnu vrijednost. - rezultat stalnih promjena cijena izabranih vrijednosnica. - upućuju na tendenciju kretanja cijena na cijeloj burzi ili određenom segmentu trgovanja. - odražavaju kretanja nacionalnog i međunarodnog privrednog, političkog, socijalnog okruženja i događanja. - najstariji - Dow Jones Industrial Average (odnosi se na američku privredu). - Standard & Poor's 500, Nikkei, DAX. - indikatori kretanja na OTC tržištu - NASDAQ i NASDAQ 100.
32. OTC FINANCIJSKO TRŽIŠTE - over the counter - drugi važan oblik organiziranog sekundarnog tržišta. - trguje se dionicama i obveznicama manjih ili novijih tvrtki koje najčešće nisu, ali mogu biti uvrštene i na burzama. - plasiraju se i nova izdanja dionica. -
sustav automatskih kotacija na mreži međusobno spojenih računala. organiziralo ga je NASD - Nacionalno udruženje dealera vrijednosnicama. počelo s radom 1971. - sustav automatskih kotacija - NASDAQ. prvenstveno dealersko tržište. službeni naziv - Nasdaq Stock Market.
- posao se zaključuje telefonom, telefaxom ili telexom, bez fizičkog susreta sudionika. - promjene cijena se unose u računalo i automatski se uspostavljaju nove kupovne (bid) i prodajne (ask) cijene i kotacije. - dealeri su povezani u grupe koje trguju određenim izabranim vrijednosnicama. - nekada se naziva i treće tržište (tercijarno).
33. NOVČANO TRŽIŠTE - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI, GOSPODARSKE FUNKCIJE - kriterij podijele na novčano tržište ili tržište kapitala - omogućava li financijski instrument raspolaganje novcem ili kapitalom. - gospodarska funkcija - održavanje likvidnosti banaka i ostalih sudionika. - novčano tržište nema čvrstu institucionalnu strukturu i formalnu organizaciju. - skup različitih tržišta i specijalista, nepersonalno je, kompetitivno i veleprodajno.
41 | P a g e
- osim održavanja likvidnosti omogućava i ukamaćivanje kratkoročnih viškova novca - smanjuje oportunitetni trošak njihovog držanja u likvidnom-novčanom obliku. - kriterij je vremenski rok tj. likvidnost, a granični rok je godina dana. - zadatak - svakodnevno opskrbljivanje banaka novcem u funkciji transakcijskog sredstva - da bi postigle likvidnost kojom se omogućavaju njihova tekuća plaćanja ili plaćanja njihovih komitenata. - trguje se bankovnim likvidnim rezervama i kratkoročnim vrijednosnicama.
1) TRŽIŠTE NOVCA - likvidne rezerve kod središnje banke (izvan obveznih rezervi) se na tržištu novca (money market loans) pozamljuju na kratke rokove - od jednog do nekoliko dana - na više dana - do opoziva - mjesec dana - do godine dana. - novac pozajmljuju banke i štedne depozitne institucije međusobno. - središnje banke mogu i ne moraju sudjelovati na ovom tržištu. - ponekad sudjeluju i nebankovni subjekti - ostale financijske institucije i velike korporacije - uglavnom orijentirane na pozajmice od banaka. - naziva se i međubankovno tržište (interbank market). 2) TRŽIŠTE KRATKOROČNIH VRIJEDNOSNICA - naziva se i diskontno tržište. - trguje se sa kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama s rokom do 1 godine. - instrumenti: - blagajnički zapisi ministarstva financija - kratkoročne zadužnice državnih agencija, središnje banke i banaka - utrživi certifikati o depozitu - komercijalni papiri - zapisi - bankovni akcepti - sporazumi o reotkupu - imaju vrlo mali rizik neplaćanja ili su potpuno nerizični. - uobičajeni rokovi dospjeća: - blagajnički zapisi - 13 do 52 tjedna - utrživi certifikati o depozitu - 14 do 120 dana - komercijalni papiri - 1 do 270 dana - bankovni akcepti - 30 do 180 dana - repo sporazumi - 1 do 15 dana - obično su potraživanja središnjih banaka, poduzeća i tvrtki za poslovanje sa vrijednosnicama - obveza su države i poduzeća.
42 | P a g e
- banke i druge depozitne institucije imaju ih i u aktivi i u pasivi - ovisi o individualnoj razini likvidnosti.
34. TRŽIŠTE KAPITALA - FUNKCIJE, SUDIONICI, INSTRUMENTI - skup institucija, financijskih instumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama - ulažu u kapitalnu izgradnju i opremu. - deficitne jedinice uzajmljuju na tržištu kapitala i ta sredstva ulažu u razvoj omogućava budući tok prihoda iz kojih će se uzajmljeni i uloženi novčani kapital vraćati uvećan za naknadu za ustupljena tuđa sredstva. - financijski instrumenti sa dospijećem preko jedne godine. - primarni uzajmljivači emitiraju dužničke instrumente ili dionice. - njih izravno ili preko institucionalnih investitora kupuju domaćinstva i pojedinci nosioci viškova financijske štednje. - sudjeluju i investicijske banke, brokersko-dealerske (B/D) tvrtke, ustanove kreditnog rejtinga, regulatorne i nadzorne ustanove. - tržište kapitala podrazumijeva i primarno i sekundarno tržište - uključuje burze i OTC tržišta.
35. HIPOTEKARNI KREDIT - posebna vrsta izrazito dugoročnig kredita. - banke, štedionice i specijalizirane hipotekarne institucije odobravaju ga: - građanima (stambene-rezidencijalne hipoteke) - poduzećima (poslovne hipoteke) na osnovi pokrića u nekretninama. - vraćanje je osigurano realnim pokrićem dužnika - nekretninom ili zemljištem. - otplata i vraćanje se osigurava pravnim postupkom INTABULACIJE hipoteke u zemljišnim knjigama - uknjižba.
- hipoteka - pisana isprava o dugu. - kreditoru se daje založno pravo na nekretnini koja služi za osiguranje vraćanja kredita. - ako dužnik ne izvršava svoje obveze, kreditor ima pravo namiriti svoje potraživanje iz vrijednosti založene nekretnine - prodajom na javnoj dražbi. - kredit se odobrava u nižem iznosu - 50-80% od procijenjene vrijednosti nekretnine. - niži iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine osigurava kreditore - da će i uz pad vrijednosti nekretnine njenom prodajom moći naplatiti svoje potraživanje. - rokovi vraćanja hipotekarnih kredita su do 20, iznimno i do 30 godina. - otplaćuju se prema amortizacijskom planu - dužnik u mjesečnim ratama ili u godišnjim anuitetima otplaćuje dio glavnice i pripadajuće kamate.. - rjeđe se ugovara fiksna hipoteka - cijeli iznos kredita se otplaćuje tek po isteku ugovorenog roka.
43 | P a g e
- hipotekarni krediti - zbog jednostavnosti i pravne sigurnosti u širokoj primjeni u svijetu. - danas postoje: - stambeni - poslovni - poljoprivredni - građevinski (construction) - krediti investitorima u građevinske objekte za prodaju, leasing, najam. - najvažnija vrsta - stambeni kredit. - financiranje pribavljanja stambenog prostora. - uvijek osigurani hipotekom na stambene nekretnine. - danas jasno izdvojeno, odvija se prema posebnim pravilima. - u RH pojam hipotekarnih kredita obuhvaća razne nestambene gotovinske kredite na osnovi druge hipoteke ili hipoteke na bilo kojoj nekretnini. - hipotekarni krediti su dugoročni, nenamjenski, gotovinski krediti. - odobreni na temelju nekretnine kao kolaterala. - dobra dugoročna alternativa osobnim i drugim visoko-kamatnim kratkoročnim kreditima iz nužde - omogućava im pribavljanje većih iznosa na duži rok, uz „mekše“ uvjete i za bilo koje namjene. - najčešće služe za podmirenje nagomilanih dugova. - obrnuta hipoteka - novost na tržištu. - odobrava se starijim osobama koje nemaju dovoljno novca za tekuću potrošnju a vlasnici su vrijednih kuća i stanova u kojima žive, a ne namjeravaju ih prodavati. - kredit ne otplaćuju za života, ako stanuju u nekretnini na temelju koje je kredit odobren. - u odnosu na standardni stambeni kredit - sve je obrnuto. - dužnik na osnovi nekretnine čiji je vlasnik odmah dobiva iznos kredita u novcu. - dug se kroz vrijeme obračunava i raste. - naplaćuje se iz vrijednosti nekretnine kod konačnog zaključivanja kredita nakon smrti vlasnika nekretnine. - ne može se naplaćivati iz dužnikove mirovine, štednje, ulaganja u osiguranje života ili investicijske fondove. - ne otplaćuju ga nasljednici. - obrnutu hipoteku mogu koristiti samo osobe starije od 62 godine.
36. HIPOTEKARNO TRŽIŠTE I SEKURITIZACIJA HIPOTEKARNIH POTRAŽIVANJA - hipotekarno tržište: 1) primarno 2) sekundarno
44 | P a g e
1) primarno - odobravaju se hipotekarni krediti. - kreditori stječu dugoročna potraživanja koja nose prihod. - potraživanja su dobro osigurana hipotekama. - drže ih u akrivi svoje bilance. - visoki iznosi i dugi rokovi kredita imobiliziraju aktivu i čine je nelikvidnom. 2) sekundarno - zbog imobilizacije i nelikvidnosti aktive, na sekundarnom tržištu hipoteka se sve više trguje potraživanjima koja su osigurana hipotekom. - hipotekarni kreditori mogu takve kredite ili njihove dijelove prodavati na sekundarnom tržištu: - (manjim) bankama - mirovinskim fondovima - osiguravateljnim institucijama - drugim institucionalnim ulagačima - na taj način mijenjaju nelikvidne kredite za novac i pribavljaju likvidnost - pribavljanje likvidnosti je funkcija sekundarnih tržišta. - sekuritizacija - nelikvidni stambeni krediti se transformiraju u dugoročne zadužnice. - zadužnicama se trguje na sekundarnom tržištu. - odobravanje hipotekarnih kredita se odvaja od izvora njihovog financiranja. - na osnovi odobrenih hipotekarnih kredita i očekivanog priljeva po otplatama glavnice i kamata, hipotekarni kreditori objedinjuju kredite sličnih karakteristika u skupove. - na osnovi skupova izdaju dugoročne zadužnice ili posebne udjelne certifikate koje rasprodaju javnosti. - isplata obveznica je osigurana otplatama glavnice i kamata iz odobrenih stambenih kredita. - rokovi i dinamika isplata po obveznicama su usklađeni sa rokovima i dinamikom otplata portfelja stambenih kredita koja služe kao kolateral. - hipotekarne financijske institucije pribavljaju nova novčana sredstva za održavanje likvidnosti ili nova kreditiranja. - obveznice su sigurne - otplate su kolateralizirane prethodno odobrenim kreditima koji su osigurani prvim hipotekama i/ili državnim garancijama. - prodaju se uz nižu kamatnu stopu - pojeftinjuje izvore sredstava i same stambene kredite. - hipotekarne obveznice - obveznice sa pokrićem u hipotekama: - pass trough - pay trough - udjelni certifikati
45 | P a g e
37. DEVIZNO TRŽIŠTE - dio ukupnog financijskog tržišta. - prema utvrđenim uvjetima i pravilima se trguje stranim valutama - razmjenjuju devize. - temeljni zadatak - opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza i drugih obaveza prema inozemstvu. - devizni tečaj - formira se pod utjecajem ponude i potražnje za devizama. - ppredstavlja cijenu jedne jedinice strane valute izraženu brojem jedinica domaće valute. - devizno tržište ne postoji kao organizirano središnje mjesto trgovanja. - čini ga svjetska mreža sudionika međusobno povezanih suvremenim komunikacijskim sredstvima. - trgovanje se odvija na: - specijaliziranim deviznim burzama - u sustavu međusobno povezanih banaka - što zajedno čini 24-satno svjetsko devizno tržište. - najvažniji sudionici: - velike poslovne banke - brokeri i dealeri specijalizirani za trgovinu devizama - komercijalni kupci deviza - multinacionalne korporacije, središnje banke. - najveći promet se obavlja preko specijaliziranih brokera devizama na međubankovnom tržištu - povezuju banke uz nisku proviziju. - velike poslovne banke su market-makersi tog tržišta - spremni u svakom trenutku kupiti i prodati devize po određenoj cijeni. - poduzeća, manje banke i flijale stranih banaka ne sudjeluju na deviznom tržištu izravno - opskrbljuju se preko otvorenih kreditnih linija kod stranih banaka. - svjetski financijski centri ujedno su i najvažnija središta trgovanja devizama: London, New York, Zurich, Frankfurt, Singapore, Tokyo - na deviznom tržištu se uglavnom trguje konvertibilnim devizama. - tržište potpune konkurencije. - mnoštvo sudionika. - opseg transakcija je velik - ne postoji pojedinac koji može veličinom svojih transakcija sam bitnije utjecati na cijenu, tj. na veličinu ponude i potražnje za devizama - svi su „price takers“. - transakcije se odvijaju kao: 1) transakcije između poslovnih banaka i njihovih komitenata. 2) devizne transakcije između poslovnih banaka u zemlji. 3) transakcije poslovnih banaka sa svojim filijalama ili korespondentima u inozemstvu.
46 | P a g e
4) devizne transakcije među središnjim bankama zbog utjecaja na tečajeve i kretanje kapitala. - cijene su dvojne: 1) ponuđene (bid) - cijene po kojima je kupac spreman kupovati. 2) zahtjevane (ask) - cijene po kojima je prodavatelj spreman prodavati. - razlika među bid i ask cijene je profitna marža (spread). - promptno (spot) devizno tržište - zadovoljava funkciju devizne likvidnosti transaktora. - predstavlja devizne aranžmane s dnevnom cijenom i izvršenjem zaključene transakcije u roku dva dana. - terminsko (forward) devizno tržište - obuhvaća transakcije s isporukom deviza preko dva dana. - sa efektivnom realizacijom u standardnim ugovorenim rokovima od 30, 90 ili 180 dana. - nova devizna tržišta povezana su sa: - pokrivanjem (covering) - zaštitom (hedging) - eliminiranjem (swapping) deviznih rizika. - u RH - sve kupnje i prodaje deviza između: - ovlaštenih banaka i HNB - ovlaštenih banaka i drugih osoba - Ministarstva financija i HNB - deviznom tržištu pripadaju sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca u mjenjačnicama. - sudionici mogu kupovati i prodavati devize promptno i terminski - tečaj strane valute prema kuni se formira slobodno - na temelju ponude i potražnje.
38. INTERNACIONALIZACIJA FINANCIJA - razdoblje naglog rasta međunarodnog financiranja. - nacionalna tržišta su internacionalizirana - svjetsko tržište je postalo složena struktura međusobno povezanih nacionalnih i posebnih međunarodnih financijskih tržišta: - eurotržišta - offshore tržišta - tržišta državnog duga - deviznog tržišta.
47 | P a g e
- dionice i obveznice kotiraju i na više burzi u inozemstvu - kkamate i dividende se isplaćuju u više valuta i više zemalja za istu vrijednosnicu. - nacionalne buze i OTC tržišta uvrštavaju i inozemne vrijednosnice. - instrumentima državnog duga se trguje na svim važnijim tržištima. - međunarodni sustav financiranja donosi rizike tečajnih razlika, likvidnosti i promjena kamatnih stopa, ali stvara i zaštitne mehanizme. - međunarodno financijsko tržište je veleprodajno (wholesale). - u RH - 90% bankovnog sektora kontroliraju inozemne banke. - offshore financijski centri - novi financijski centri na otocima Europe i Sjeverne Amerike, kasnije i britanski onshore posjedi. - centri bez ikakve financijske infrastrukture ili tradicije financijskog poslovanja. - banke i velike korporacije su tamo otvarale svoje podružnice - kako bi preko njih obavljale dio financijskog poslovanja. - centri omogućavaju kretanje kapitala bez ograničenja. - nude niža porezna opterećenja ili ne oporezuju poslovanje tvrtki. - ne ograničavaju kamatne stope. - ne zahtjevaju izdvajanje obveznih rezervi. - uvođenje jedinstvene valute je još jedan značajan korak ka integraciji i internacionalizaciji financijskih tržišta. - offshore centrima danas se smatraju svi oni financijski centri ili zone posebnih pogodnosti u kojima nerezidenti ili podružnice domaćih banaka u inozemstvu mogu obavljati financijske transakcije, a da ne podliježu domaćim propisima.
39. SEKURITIZACIJA AKTIVE - sekuritizacija u najširem smislu znači porast financiranja primjenom vrijednosnica kao financijskih intrumenata. - širi pojam od disintermedijacije - obuhvaća sudjelovanje financijskih intermedijara - koji i u aktivi i u pasivi imaju sve više vrijednosnica. - disintermedijacija - preseljenje novčanih fondova sa posredovanih na direktno ili neposredovano tržište. - zaobilazi se posrednička uloga financijskih institucija. - krajnji zajmodavci i krajnji zajmoprimci posluju izravno.
- sekuritizacija aktive/potraživanja - nova financijska tehnika zaduživanja emisijama zadužnica čija je otplata osigurana budućim primicima od posebno specificirane imovine ili potraživanja. - naziva se još i financiranje na osnovi aktive/imovine - asset back financing. - vrijednosnice osigurane aktivom - ABS - asset backed securities.
48 | P a g e
- u SAD se primjenjuje od 1970., širi se i u Europi. - za razliku od obične sekuritizacije, sekuritizacija aktive je izdavanje utrživih zadužnica čija otplata nije osigurana očekivanom sposobnošću plaćanja privatne korporacije ili tijela javnog sektora. - otplata je osigurana očekivanim primicima od posebno specificirane imovine. - tehnika se provodi izvanbilančno. - razvile su ju financijske institucije i velike korporacije - da bi iz bilance izbacile nelikvidne dijelove aktive nepovoljnih karakteristika. - klasični oblici potraživanja se preobražavaju u utržive instrumente duga. - postupak sekuritizacije - na osnovi skupa potraživanja jedne financijske institucije ili korporacije se emitiraju udjelni papiri ili obveznice. - kupcima novoemitiranih zadužnica se obećavaju priljevi po otplatama prethodno stečenog klasičnog potraživanja i kamate koje će se s vremenom ostvarivati na temelju prihoda od potraživanja. - skup potraživanja ili „pool“ se izdvaja kao posebna imovina. - povjerava se trećoj osobi na upravljanje - trust, trustee. - na osnovi skupa se izdaju zadužnice koje će biti isplaćivane sa svim osobinama koje ima sekuritizirano originalno potraživanje. - koristi: - nelikvidna imovina se pretvara u likvidnu. - oslobađaju se sredstva za novo kreditiranje ili poslovanje. - osiguravaju se novi jeftiniji izvori sredstava. - poboljšava se struktura bilance. - bolje upravljanje rizikom...
40. REGULACIJA, DEREGULACIJA, REREGULACIJA - proces deregulacije primjetan od '80ih. - uklanjanje brojnih regulatornih odredbi (ograničenja) koje su određivale osnivanje i poslovanje banaka i drugih financijskih institucija. - regulacija - određuje strukturu nacionalnog bankovnog sustava - izravo utječe na uspjeh ili neuspjeh banaka. - određivanjem dozvoljenih poslova država određuje strukturu bilance banaka, veličinu i strukturu prihoda i rashoda i utječe na profitabilnost. - na poslovanje banaka veliki utjecaj može imati i ostala - nebankovna regulacija kao i učinkovitost sudstva. - ciljevi regulacije banaka su: 1. osigurati stabilan bankovni sustav 2. onemogućiti koncentraciju koja bi mogla dovesti do monopola pojedinih banaka ili monopolske pozicije banaka u odnosu na ostatak financijskog tržišta
49 | P a g e
3. osigurati transmisijski kanal za učinkovito otjecanje novčanom politikom ba realna kretanja 4. onemogućiti neodgovorno ponašanje banaka kroz preuzimanj prevelikih rizika 5. omogućiti ostvarivanje prihvatiljivih socijalnih ciljeva 6. zaštititi same banke tj. njihove vlasnike od loših odluka bankovnih managera - najvažniji cilj - spriječiti eroziju povjerenja javnosti u bankovni sektor. - iza suvremenog fiducijarnog novca (fiducia-povjerenje) i banaka koje posluju sa novčanom imovinom stoji samo povjerenje javnosti. - bankovna regulacija - pravilu liberalnija u dobrim gospodarskim prilikama. - zaoštravanje propisa redovito slijedi nakon većih ekonomskih ili bankovnih kriza. - danas se smatra da država gospodarstvu više može pomoći osiguravajući mu stabilan, pravedan, djelotvoran i transparentan financijski sustav nego osiguravajući mu jeftine kredite. - nova regulatorna pravila više pozornosti posvećuju preventivnom djelovanju i prudencijalnoj regulaciji i kontroli.
41. INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA I FINANCIJE - razdoblje nakon 1970. - razdoblje tehnološke revolucije u bankarstvu i financijama koje još traje. - razvoj mikroelektronike, automatizacije i telekomunikacija omogućio je: - pojeftinjenje i inovacije financijskih proizvoda, usluga i preocesa - ulazak banaka u gotovo sve poslove na financijskim tržištima - ali je nametnuo i potpuno organizacijsko, tehnološko i kadrovsko restrukturiranje. - tehnološke promijene u financijama su dovele do: - automatizacije postupaka - kontrole i informiranja - i izvršile snažan utjecaj na sve vidove bankarstva i financija - do promjena je došlo najviše zbog primjene jeftinih računala. - tehnološke promjene: - omogućavaju sigurno i sve jeftinije odvijanje domaćih i međunarodnih plaćanja - mijenjaju pojavne obike novca - olakšavaju ulazak u nebankovne poslove - omogućavaju univerzalizaciju banaka. - kompjuteri i uvođenje „elektroničkog bankarstva“ radikalno su snizili troškove bankovnih usluga - povećana produktivnost i ekonomija razmjera. - uvođenje novih proizvoda i obavljanje novih poslova.
50 | P a g e
- kompjuterizacija je omogućila vođenje velikog broja žiro, tekućih ili kombiniranih računa, štednih računa, potrošačko kreditiranje, pametne-čip katice sa višestrukim namjenama, evidencije i informiranje. - elektronika je omogućila bankama: - poslovanje sa milijunima građana - retail-maloprodajno bankarstvo - prihvaćanje i najmanjih poslova - servisiranje malih štediša. - informatika je omogućila: - dematerijalizaciju vrijednosnica - pretvorbu u elektronički zapis - sustave automatskih kotacija na burzama i OTC tržištima - automatizaciju naloga, postupaka obračuna, knjiženja i registracije trgovanja vrijednosnicama i devizama - aplikacije: 1) elektronski prijenos novca – EFT ili EPS - ATM - „Cash dispenser“ - POS terminali SWIFT sustav međunarodnih međubankovnih financijskih telekomunikacija, posebno računalno vođena mreža preko koje se najbrže, najsigurnije i najjeftinije obavljaju međunarodna plaćanja. 2) telebanking - kućno bankarstvo - home-banking, office-banking - obavljanje bankovnih poslova iz kuće ili iz ureda preko Interneta ili terminalima koji ih povezuju sa bankovnim računalima. 3) expertni sustavi - baza znanja, informacija i iskustva bankovnih stručnjaka - služe pri odobravanju kredita, izdavanju bankovnih kartica, određivanju cijena usluga i kamatnih stopa, investicijskom savjetovanju itd. 4) drive-in banking - omogućava građanima 24-satno obavljanje određenih bankovnih poslova iz automobila (npr. polaganje gotovine). - najvažniji problemi primjene: 1) dupliranje kanala distribucije usluga - uvođenjem kompjuterske ili telefonske komunikacije s jedne strane i nužno paralelno zadržavanje klasične mreže poslovnica s druge strane. 2) nesposobnost vrhunskog managementa da informatički prekroji banku. 3) otpor od strane zaposlenih. 4) problem zaštite od kriminalnih radnji.
51 | P a g e
42. SUSTAV OSIGURANJA DEPOZITA - nesigurnost i nepovjerenje u sustav štednje kod banaka nakon velike svjetske krize. - u SAD je 1933. Bankovnim zakonom uveden sustav obvezatnog osiguranja depozita kod posebnih državnih osiguravateljnih agencija – FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation). - rješenje danas prihvaćeno gotovo u svim zemljama. - sustav osiguranja depozita polazi od pretpostavke da štediša nije u stanju procijeniti bonitet banke ili štedionice. - svaka depozitna institucija je bila dužna osigurati depozite do 100.000 USD kod FDIC. - relativno niske i prema bonitetu institucije diferencirane premije osiguranja. - u slučaju propasti banaka ili štedionica, FDIC isplaćuje štedišama svaki iznos do 100 000 USD. - u krizi je limit osiguranih depozita povećan - do 250 000 USD. - sustav je proširen i na kreditne unije (kase uzajamne pomoći) - štedne udjele članova osiguravaju kod institucije NCUSIF. - sustav osiguranja depozita je nadvladao sustav garantiranja od strane države ili središnje banke. - smatra se da država ne smije besplatno jamčiti štednju kod privatnih banaka time potiče neracionalne ili nesigurne plasmane takvih sredstava. - sustavu osiguranja depozita predbacuje se tzv. moralni hazard - banke se ponašaju manje odgovorno u kreditnim aktivnostima zbog toga što su njihove obveze osigurane - slučaju propasti neće snositi punu cijenu kreditnih gubitaka. - EU - depoziti osigurani do iznosa od 20 000 EUR - zbog krize podignut na 100 000 EUR -
RH uveden 1993. Zakonom o bankama. depoziti se osiguravaju kod Državne agencije za osiguranje depozita. limit je 2008. podignut sa 100 000 na 400 000 kn.
43. ULOGA DRŽAVE NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU - suvremena država ima važnu regulatornu ulogu i jedan je od najvažnijih sudionika financijskog tržišta. - država je najvažniji regulator financijskog sustava. - određuje okvir unutar kojeg se na tržišnim principima odvijaju financijske transakcije. - nadzor nad djelovanjem monetarnog sustava obavlja središnja banka novčanom politikom i kontrolom.
52 | P a g e
- prudencijalnu kontrolu obavlja jedna ili više posebnih državnih nadzornih institucija ili - u RH - središnja banka. - izravno sudjelovanje države na financijskim tržištima odvija se kroz politiku javnog duga. - država pribavlja sredstva: - emisijom utrživih zadužnica - emisijom neutrživih štednih certifikata - izravnim pozajmljivanjem od banaka - prodajom financijske imovine - kreditima od središnje banke - samo ponegdje i vrlo rijetko. - državne vrijednosnice - čine osnovu svakog razvijenog financijskog tržišta - temelj su pri izgradnji strukture financijske imovine individualnih i institucionalnih investitora - kupuju se i prodaju u politici otvorenog tržišta središnjih banaka. - kamatne stope, prinosi, cijene i trendovi su indikator i referentne stope novčanog tržišta i tržišta kapitala. - država se na financijska tržišta uključuje i preko: - lokalnih organa vlasti (municipalne zadužnice) - izvanproračunskih agencija ili fondova - financijskih institucija za financiranje posebnih namjena - privatnih i od države sponzoriranih institucija osiguranja... - osigurava regularnost na financijskom tržištu. - štiti u prvom redu male štediše i ulagače. - aktivni, stalni i važan sudionik ali bez posebnih prava - bilo da se pojavljuje kao dužnik ili investitor.
44. HRVATSKI FINANCIJSKI SUSTAV - STRUKTURA - promjene u financijskom sustavu počele su odmah po osamostaljivanju RH. - 1991. - valutna reforma - formirana je vlastita središnja banka - Narodna banka Hrvatske - NBH - neovisna o državnoj administraciji, odgovorna parlamentu - Hrvatskom državnom saboru. - u prosincu 1991 - monetarno osamostaljivanje - uvođenjem privremenog novca, hrvatskog dinara. - 1993. - inflacija svedena na 3-4% godišnje - postignuta dugoročna stabilnost cijena i tečaja. - krajem svibnja 1994. - uveden je trajni hrvatski novac - kuna. - u prosincu 1997 - središnja banka dobila je naziv HNB. - liberalizacija deviznog režima. - reforme sustava domaćih plaćanja - ukidanje monopola ZAP-a. - onivanje Financijske agencije - FINA - krajem 2001.
53 | P a g e
- uređenje sustava kreditnih poslova sa inozemstvom. - reforme su bile usmjerene na izgradnju modernog financijskog tržišta sa širim spektrom financijskih institucija, kreditnim i nekreditnim oblicima financiranja, razvijenim tržištem vrijednosnica. - posebna pozornost posvećena reformi bankovnog sustava - dominantan dio hrvatskog fin. sustava. - karakteristična dominacija univerzalnih banaka. - nebankovne institucije su relativno novi sudionici. - struktura financijskih institucije u RH I. SREDIŠNJA BANKA - Hrvatska narodna banka II. DEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1) Banke 2) Štedne banke 3) Stambene štedionice 4) Kreditne unije III. NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1) Ugovorne štedne institucije a) osiguravateljne b) mirovinski fondovi (dobrovoljni, obvezni) 2) Investicijski fondovi a) otvoreni b) zatvoreni 3) Specijalna državna financijska institucija - HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvoj 4) Brokerska društva - Društva za poslovanje sa vrijednosnicama 5) Ostale financijske institucije - leasing tvrtke, izdavači kreditnih kartica (Mastercard, Visa...) 6) Ostale - FINA, Agencija za osiguranje depozita, Zagrebačka burza, Tržište novca, HANFA, REGOS
45. OSNIVANJE I POSLOVI KREDITNIH INSTITUCIJA U RH - kreditnu instituciju mogu osnivati domaće i strane fizičke i pravne osobe. - ne postoje ograničenja u broju osoba - osnivača, podjela na domaće i strane, pravne i fizičke osobe, ograničenja u pogledu udjela pojedine osobe pri osnivanju banke i sl. - odnosi se na banke, štedne banke i institucije za elektronički novac. - stambenu štedionicu mogu osnovati samo banke i društva za osiguranje. - minimalni osnovni kapital: - banke - 40 mil. kn. - štedne banke i institucije za elektronički novac - 8 mil. kn.
54 | P a g e
- stambene štedionice - 20 mil. kn. - odobrenje za rad i kapital u novcu su preduvjet upisa kreditnih institucija u sudski registar. - zahtjev za izdavanje odobrenja za rad se podnosi HNB. - odobrenje se izdaje za pružanje bankovnih usluga - može sadržavati i odobrenje za pružanje financijskih usluga. - ako kreditna institucija osim bankovnih namjerava pružati i financijske usluge, u zahtjevu mora navesti sve vrste financijskih usluga koje namjerava pružati. - HNB može i odbiti davanje odobrenja il ga oduzeti. - odobrenje HNB je potrebno i u postupku pripajanja i spajanja te prijenosa imovine i obveza jedne kreditne institucije na drugu. - HNB će odbiti izdavanje odobrenja za pripajanje i spajanje ako bi tim postupcima došlo do koncentracije u bankovnom sustavu koja bi mogla narušiti tržišnu utakmicu ili ako bi takvi postupci negativno utjecali na provođenje monetarne i devizne politike RH. - osnovne financijske usluge (poslovi): 1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava - osnovni posao. 2) odobravanje kredita i zajmova, financiranje komercijalnih poslova - forfeiting 3) otkup potraživanja sa ili bez regresa - factoring 4) financijski najam - leasing 5) izdavanje garancija i jamstava 6) trgovanje za svoj, ili za račun klijenta 7) usluge platnog prometa u zemlji i sa inozemstvom 8) prikupljanje podataka, izrada analiza, informiranje o kreditnij sposobnosti 9) izdavanje instrumenata plaćanja i upravljanje njima 10) iznajmljivanje sefova 11) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu 12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata, pružanje povezanih usluga 13) upravljanje imovinom klijenata, savjetovanje 14) poslovi skrbništva nad fin. instrumentima 15. savjetovanje pravnih osoba 16) investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti. - kreditna institucija ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost osim pružanja bankovnih ili financijskih, te pomoćnih usluga za koje je dobila odobrenje od nadležnog tijela.
46. STAMBENE ŠTEDIONICE I KREDITNE UNIJE Stambene štedionice - uvedene početkom 1998. - specijalizirane štedne depozitne institucije koje prikupljaju namjensku stambenu štednju sa ciljem financiranja izgradnje obiteljskih kuća, izgradnje i kupnje stanova, kupnje i opremanja građevinskog zemljišta. - odobrenje za rad je u RH od HNB-a dobilo 5 stambenih štedionica.
55 | P a g e
- modelirane su po uzoru na njemačke bausparkasse i britanske building societies. - unatoč rastu depozita kao i ukupne aktive, još uvijek nisu preuzele onu ulogu u stambenom kreditiranju koja im je namjenjena. - temeljni razlog malog udjela stambenih kredita - najveći broj štediša izabrao ovaj oblik stambene štednje isključivo zbog državnih poticajnih sredstava. - državna poticajna sredstva iznose 15% iznosa uplaćene stambene štednje u kalendarskoj godini, najviše do 5000 kn po štediši. - ukoliko je vrijeme ugovorene štednje kraće od 5 godina, štediša ima pravo na ova sredstva samo ako uzima stambeni kredit. - ako je vijeme ugovorene štednje duže od 5 godina, štediša ima pravo na isplatu državnih poticajnih sredstava uz pripadajuće kamate, bez obzira na to uzima li kredit ili ne. - sustav treba preispitati - neučinkovit, predstavlja opterećenje za državni proračun. - unatoč rastu aktive, gotovo sve stambene štedionice kontinuirano bilježe gubitke. - njihovo uvođenje je s obzirom na tadašnje stanje u hrvatskom gospodarstvu bilo opravdano. - dosadašnje poslovanje na financijskom tržištu upućuje da ovaj oblik stambene štednje ipak pripada prošlosti. Kreditne unije - odobrenje za rad daje HNB (guverner) - smije: 1) primati novčane depozite i odobravati kredite članovima - u domaćoj valuti 2) primati depozite sindikata i obrtničkih komora 3) primati bespovratna novčana sredstva od međunarodnih institucija 4) obavljati platni promet i mjenjačke poslove za članove 5) dodjeljivati im novčanu pomoć 6) davati im jamstva u domaćoj valuti
- može ju osnovati najmanje 30 osoba - temeljni preduvjet zajedničkog-uzajamnog interesa se ostvaruje jednim od slijedećih načela: 1) zaposlenje 2) zanimanje ili profesija 3) teritorijalno načelo - članovi mogu biti samo fizičke osobe, trgovci-pojedinci i obrtnici. - svaki član unije ima pravo na samo jedan glas u skupštini - neovisno o visini uloga. - temeljni kapital unije je ukupan iznos članskih udjela - mora biti veći od 500 000 kn. - nadzor nad poslovanjem provodi HNB.
56 | P a g e
47. NEKREDITNE (NEDEPOZITNE) FINANCIJSKE INSTITUCIJE U RH 1) Ugovorne štedne institucije a) osiguravateljna društva b) mirovinski fondovi (dobrovoljni, obvezni) 2) Investicijski fondovi a) otvoreni b) zatvoreni 3) Specijalna državna financijska institucija - HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvoj 4) Brokerska društva - Društva za poslovanje sa vrijednosnicama 5) Ostale financijske institucije - leasing tvrtke, izdavači kreditnih kartica (Mastercard, Visa...) 6) Ostale - FINA, Agencija za osiguranje depozita, Zagrebačka burza, Tržište novca, HANFA, REGOS 1) Ugovorne štedne institucije A) OSIGURAVATELJNA DRUŠTVA - izdavanje odobrenja za rad i nadzor obavlja HANFA - 2011. u RH je djelovalo 28 osiguravatelja - sva su osnovana kao D.D. - domaće vlasništvo - 12 - strano vlasništvo - 16 - najveće i većinski državno - Croatia osiguranje - preuzelo Slavija Lloyd - do 2004. - jedino reosiguravajuće društvo u zemlji - skupine osiguranja: a) premije osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila - 32% b) životna osiguranja - 23% c) kasko osiguranje cestovnih vozila 9% - vodeći osiguravatelji: 1) Croatia osiguranje 2) Allianz 3) Euroherc B) MIROVINSKI FONDOVI - 2002. započeo proces mirovinske reforme. - stvaranje novog sustava temeljenog na individualnoj kapitaliziranoj štednji. - osnovni cilj - uspostavljanje dugoročno održivog mirovinskog sustava usklađenog sa gospodarskim i demografskim kretanjima. - u početku su bila formirana tri stupa, no 2. stup je ukinut.
57 | P a g e
- danas postoje dva stupa: 1. stup - obvezan. - temelji se na generacijskoj solidarnosti. - mirovine se financiraju iz tekućih uplata doprinosa i prihodima iz državnog proračuna. 2. stup (bivši 3.) - dobrovoljan. - financiranje mirovina iz vlastite kapitalizirane štednje osiguranika - štednja nastaje uplatom doprinosa pojedinaca u mirovinske fondove. - članovi imaju pravo na državna poticajna sredstva i porezne olakšice. - nadzor nad funkcioniranjem kapitaliziranog sustava provodi HANFA (HAGENA Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja) - tehničko središte - vođenje evidencije i baza podataka - REGOS (Središnji registar osiguranika)
2) Investicijski fondovi - nove financijske institucije. - očekuje se njihov brz i uspješan razvoj. - mogu se osnivati kao: 1) otvoreni 2) zatvoreni - svih su vrsta i namjena. - odobrenje za rad daje HANFA. - mogu ih osnivati i njima upravljati samo posebna društva za upravljanje fondovima. - osnivaju se kao dionička ili društva s ograničenom odgovornošću. - najniži iznos temeljnog kapitala - 1 mil. kn. - potrebni kapital raste sa porastom iznosa neto vrijednosti imovine fondova. 3) Ostale financijske institucije A) LEASING DRUŠTVA - počeo se razvijati u drugoj polovici 1990ih. - do 2006. nije bio odgovarajuće reguliran niti nadziran. - porast značenja leasinga od 2004. do 2008. - porast je najvećim dijelom rezultat politike banaka - prebacivale dio kreditnog poslovanja na leasing društva u svom vlasništvu te na taj način izbjegavale ograničenja rasta plasmana koje je nametnula HNB. - najviše društava je bilo 2007. - 57. - danas ih je 25. - u strukturi potraživanja dominira financijski leasing - 12,7 milijardi kn. - operativni leasing - 6,7 milijardi kn.
58 | P a g e
B) FACTORING DRUŠTVA - 2003. poslove factoringa razvijaju posebna factoring društva i kreditne institucije. - specijalizirana factoring društva nadzire HANFA. - factoring u kreditnim institucijama nadzire HNB. - krajem 2011. - 17 društava, većinom u domaćem vlasništvu. - u strukturi aktive dominiraju kratkoročna potraživanja - 5,667 milijardi kn. - u strukturi pasive dominiraju kratkoročne obveze - 5,2 milijarde kn. - u ukupnom volumenu transakcija najveće značenje ima domaći factoring.
48. TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA U RH TRŽIŠTE VRIJEDNOSNIH PAPIRA - HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. - počinje s radom 2006. - nova središnja institucija za nadzor svih nedepozitnih financijskih institucija, tržišta VP i njegovih sudionika. - samostalna i neovisna pravna osoba. - odgovorna Saboru. - temeljni ciljevi: - promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava - nadzor poštivanja zakonitosti poslovanja subjekata koji su predmet nadzora. - izdaje dozvole za obavljanje poslova ovlašteng posrednika - brokera u trgovini VP. - organizira i provodi obrazovni program, ispite za obavljanje poslova brokera, izdaje svjedodžbe. - SKDD - Središnje klirinško depozitarno društvo - osnovano 1997. - pruža sustav podrške i evidentiranja na tržištu VP. - upravlja: - središnjim depozitorijem nematerijaliziranih VP - sustavom poravnanja i namire transakcija sa VP sklopljenim na i izvan uređenog tržišta. - investicijska društva - posluju kao D.O.O. ili D.D. - iznmno kao Europska društva - Societas Europea (SE) - sjedšte u RH. - uprava ima najmanje dva člana, od kojih se jedan imenuje za predsjednika uprave. - investicijski savjetnik - zaposlenik investicijskog društva - ovlašten za savjetovanje kod ulaganja u VP.
59 | P a g e
BURZA, TRŽIŠTE NOVCA - Zagrebačka burza d.d. Zagreb - osnovana 1991. godine. - jedino organizirano i centralizirano sekundarno tržište vrijednosnica u RH (2007. pripojena Varaždinska burza). - temeljni kapital - 40 milijuna kn. - osnovalo ju je 25 hrvatskih banaka i osiguravateljnih institucija kao neprofitnu organizaciju. - sudionici - isključivo 44 društva za poslovanje sa vrijednosnim papirima koja su članovi burze. - članovi - investicijska društva i kreditne institucije ovlaštene za trgovanje. - za članstvo je potrebno platiti burzovno mjesto - „seat“ - po cijeni od 390.000 kn. - djelatnost se financira: - članarinama - naknadama za trgovanje - naknadama za uvrštenje vrijednosnih papira i pružanje burzovnih informacija. - trguje se pomoću elektroničkog sustava OMX X-Stream, koji je 2007. zamijenio MOST i BTS. - 2. trgovinska segmenta: 1) uređeno tržište 2) multilateralna trgovinska platforma (MTP) 1) uređeno tržište - trgovinski segment na kojem je moguće trgovati uvrštenim instrumentima. - podijeljeno na 3 dijela: - redovito - službeno - vodeće 2) multilateralna trgovinska platforma - nema isti status kao uređeno tržište. - podijeljena na: - domaći MTP - inozemni MTP - osnovna razlika uređenog tržišta i MTP je razina transparentnosti. - službeni index Zagrebačke burze - CROBEX (dionički). - uveden je 1997. - vrijednost iznosila 1.000 bodova. - konstruiran je na osnovi tržišne kapitalizacije dionica 25 poduzeća. - drugi službeni DIONIČKI index - CROBEX10 - počeo se objavljivat u rujnu 2009.
60 | P a g e
- bazna vrijednost - 1.000 bodova - vagan na osnovi „free-float“ tržištne kapitalizacije - 10 dionica - službeni obveznički index - CROBIS - od 2002. - namjenjen obveznicama. - bazna vrijednost - 100 bodova. - cjenovni index vagan na osnovi tržišne kapitalizacije - težina pojedine obveznice u indexu ne može prijeći 35 %. -
drugi službeni obveznički index - CROBIStr krajem 2011. bazna vrijednost - 100 bodova. index ukupnog prinosa. vagan na osnovi tržište kapitalizacije. težina pojedine obveznice u indexu ne može prijeći 35 %. trenutno se izračunava na temelju vrijednosti 11 obveznica.
- tržište novca Zagreb - mjesto trgovanja novčanim viškovima banaka i dr. financijskih institucija, te kratkotočnim vrijednosnim papirima. - osnovano 1990. - 23 banke i najveća (državna) osiguravateljna kuća. - od 1992 - samostalno d.d. - u vlasništvu 25 banaka i 2 osiguravateljna društva. - samostalno dioničko društvo u vlasništvu 27 dioničara (25 banaka i 2 osiguravateljna društva). - trguje se viškovima novca banaka iznad obvezne rezerve kod HNB-a. - trgovina kratkoročnim vrijednosnim papirima još uvijek nema veći značaj. - banke pozajmljuju novac zbog održavanja obvezne rezerve uglavnom na prekonoćnoj - overnight osnovi. - 2004 - uveden SETT - sustav elektroničkog trgovanja - svim sudionicima omogućava istodobno trgovanje različitim instrumentima novčanog tržišta - elektroničkim putem u realnom vremenu. - 2011. - ukupni kunski promet - 13,4 mlrd kn. - devizne pozajmice - 27,4 milijuna kn.
49. BANKOVNE USLUGE-POSLOVI ** - poslovi primanja novčanih depozita i odobravanja kredita i drugih plasmana iz tih sredstava, u svoje ime i za svoj račun, kao i izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektronskog novca. - sveukupnost poslova koje su banke ovlaštene obavljati u okviru svoje djelatnosti. - najčešće se dijele na: 1) pasivne - banka je dužnik i na svoj dug plaća kamatu.
61 | P a g e
2) aktivne - banka pojavljuje kao vjerovnik i na pozajmljena sredstva naplaćuje kamatu. 3) neutralne - banka kao posrednik obavlja za račun klijenta a kao naknadu naplaćuje proviziju. 4) vlastite bankovne poslove. - banka nije posrednik, već posluje za vlastiti račun. - hrvatske poslovne banke (kao univerzalne financijske institucije) smiju, ako im je to prethodno odobrila HNB, kod suda registrirati kao svoju djelatnost i neke ili sve dodatne financijske usluge: - izdavanje garancija i drugih jamstava - factoring - financijski najam - leasing - obavljanje platnog prometa u zemlji i sa inozemstvom - prikupljanje, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba - posredovanje pri sklapanju financijskih poslova - uobičajeno ih pružaju nebankovne financijske institucije u skladu sa posebnim zakonima, ali ih smiju obavljati i banke uz posebno odobrenje HNB. - bankovne usluge su rezervirane samo za banke. - pored klasičnih bankovnih usluga, bankama je dozvoljeno obavljanje i onih poslova koji po svojoj prirodi pripadaju tipu univerzalnih banaka kakve su naše: - poslovi brokeraže i investicijskog bankarstva - leasing, factoring, fortfeiting - vođenje investicijskih i mirovinskih fondova - poslovi sa financijskim izvedenicama-derivatima - mogućnost da banke, uz suglasnost HNB dobiju dopuštenje i za one financijske poslove koji nisu navedeni u zakonu.
50. PASIVNI BANKOVNI POSLOVI * - po kriteriju funkcionalnosti - poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava kojima banka privlači sredstva u kreditni sustav. - u bilanci - dug banke, nalaze se u njenoj pasivi. - preko njih banka prikuplja sredstava za svoj rad. - strukturirani su na: 1) kratkoročne - novčana sredstva za odobravanje kratkoročnih kredita svojim komitentima i za obavljanje ostalih vlastitih i drugih aktivnih poslova 2) dugoročne
62 | P a g e
- sredstva za kreditiranje razvoja industrije i prometa odnosno financiranje investicija. - depozitni izvori - osnovna metoda napajanja financijskog potencijala i zadovoljavajućeg stupnja propulzivnosti i stabilnosti banke. - najvažniji kratkoročni pasivni poslovi - depozitni poslovi kojima banka prikuplja depozite po viđenju poduzeća, stanovništva i države. - kratkoročni pasivni bankovni poslovi su: 1) emisija novca 2) depoziti po viđenju 3) zaduživanje kod drugih banaka 4) blagajnički zapisi i druge zadužnice 5) eskontiranje vlastitih mjenica. - preko multiplikacijskih procesa formiranja depozita i kredita oblikuju dodatne izvore sredstava: - depoziti po viđenju (čekovni ili žiro depoziti) - depoziti na štednju (ulozi na štednju stanovništva) - sve važniji izvor bankovnih potencijala. - agregat štednih depozita se po svojim temeljnim karakteristikama nalazi između agregata depozita po viđenju i oročenih, odnosno investicijskih depozita. - relativno visok stupanj konvertibilnosti u novac. - svrstava se u kategoriju koja je bliska novcu (near-money), tj. kvazinovac - mora se izdvojeno evidentirati i analizirati. - posebno mjesto u kategoriji pasivnih poslova ima zaduživanje kod drugih banaka kao grupa specifičnih poslova. - međubankovno zaduživanje putem: - reeskonta i relombarda - post i ostalih kredita - banke međusobno odobravaju najčešće preko tekućih računa. - banka pribavlja kratkoročna sredstva za poslovanje i likvidnost izdavanjem kratkoročnih vrijednosnih papira: - blagajničkih zapisa - certifikata o depozitu - dugoročni pasivni poslovi - poslovi formiranja dugoročnog potencijala. - sredstva prikupljena emisijom dugoročnih vrijednosnih papira su najsigurnija i najstabilnija. - izdavanjem banka dobiva potrebna sredstva i obvezuje se da će imateljima njenih dionica ili obveznica isplaćivati određeni prinos (dividendu ili kamatu). - poslovi prikupljanja oročenih depozita stanovništva - baza za dugoročne aktivnosti. - troškovi njihove mobilizacije su veći nego kod depozita po viđenju zbog diferencijacije u kamatnim stopama.
63 | P a g e
- operativni troškovi držanja oročenih depozita su manji nego kod depozita po viđenju. - značajni izvori - prikupljanje dugoročnih depozita poduzeća, javnih ustanova i države. - organiziraju se na osnovi raznih poslovnih angažmana banke i imatelja takvih sredstava sa svrhom ostvarivanja nekih privrednih i društvenih ciljeva. - banka se može baviti i pribavljanjem dugoročnih kredita iz inozemstva zaključivanjem financijskih kredita, okvirnih kredita i kreditnih linija sa specijaliziranim poslovnim i razvojnim bankama, bankovnim konzorcijima i multinacionalnim bankama.
51. DEFINIRANJE I OBJAŠNJENJE BANKOVNOG KREDITA * - ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku zajmoprimcu) - uz obvezu vraćanja u dogovorenom roku i plaćanja pripadajuće naknade - kamate. - pojam općenito obuhvaća: - profesionalne novčane bankovne kredite - pozajmljivanje imovine u bilo kojem obliku - dužničke vrijednosne papire - obveznice, note, blagajničke zapise, komercijalne zapise - nenovčane kredite u obliku akcepata, avala i sl. - kreditna pisma - stand-by sporazume - "otvorene račune" - međusobne poslovne aranžmane poduzeća s prodajom robe, usluga i izvođenja radova uz odgođenu naplatu - potrošačke kredite - izvoz robe s naplatom preko 60 (90) dana i sl. - krediti se dijele (vrste): 1. prema subjektima koji odobravaju kredite: a) komercijalni - odobrava se u robi, a vraća u novcu b) bankovni kredit 2. prema predmetu na koji glase krediti: a) naturalni b) novčani 3. po ročnosti: a) kratkoročni ( do 1 godine) b) srednjoročni (od 1 do 5 ili 10 godina) c) dugoročni (s rokom dužim od 5 ili 10 godina, zavisno od pristupa) 4. prema svrsi: a) proizvođački b) potrošački 5. prema namjeni:
64 | P a g e
a) b) 6. a) b) 7. a) b) 8. a) b)
krediti za obrtna sredstva krediti za investicijsku potrošnju prema načinu osiguranja: otvoreni - temelje se na povjerenju pokriveni - polog može biti VP, hipoteka, pokretna imovina prema državnom domicilu: tuzemni inozemni prema valuti: kunski devizni
9. a) b) 10. a) b) c)
prema kamati: fiksni varijabilni prema mogućnosti korištenja: fiksni u tranšama revolving (obrtni krediti)
- osim standardnih kreditnih oblika, primjenjuje se i mnoštvo složenih kreditnih konstrukcija, kao i brojni varijeteti dužničkih vrijednosnih papira.
52. KONTOKORENTNI KREDIT **** - kratkoročni aktivni bankovni posao - kratkoročni kredit banke odobren po tekućem računu komitenta. - odobrenjem kredita banka dopušta korisniku izdavanje naloga plaćanja do određene svote preko raspoloživog pokrića na tekućem računu (ulaz u "crveno"). - na iskorišteni dio kredita korisnik plaća kamatu, na neiskorišteni dio proviziju. - osnova kredita je poseban ugovor, tj. pristanak banke. - primjenjuju se i kod tekućih računa građana - pravo na prekoračenje. - naziva se kredit po tekućem računu. - temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za plaćanje iznad raspoloživih sredstava na računu, a prema ugovoru. - nema kolaterala - sigurnost banke je u poznavanju komitenata. - u EU 40% svih kredita - kontokorentni krediti. - različit od minusa na tekućem računu. - kontokorentni kredit je prisutan kod: 1. sezonskih prilagođavanja komitenata 2. gdje su neujednačeni priljevi i odljevi sredstava - najčešći rok je 3 mjeseca - rok se obnavlja. - iz prvog slijedećeg priljeva se kredit isplaćuje. - korištenje kredita se obračunava po danima.
65 | P a g e
- na korišteni dio kredita (npr. 1 mil.) pravna osoba plaća kamatu, a na neiskorišteni dio kredita (npr. 9 mil.) - komitent plaća banci proviziju u iznosu od najčešće 1,5% - banka u svojoj likvidnosti osigurava svih 10 mil. sredstava tj. cijelu ugovorenu svotu. - u RH se odobravaju po tekućem računu građana - pravo na prekoračenje. - nazivaju se krediti po tekućem računu. - imaju važnu socijalnu ulogu. - vrlo važan oblik kredita. - klijentu omogućuje jednostavnije premošćivanje kratkoročne, povremene i privremene nelikvidnosti. - omogućuje elastičnu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim potrebama. - smanjuje blagajničko poslovanje. - nerijetko prerasta u dugoročno kreditiranje zbog automatskog produžavanja ugovora. - kamatne stope su u pravilu više nego na druge oblike kredita.
53. ESKONTNI (DISKONTNI) KREDIT - REESKONT **** - diskontni kredit - kratkoročni bankovni kredit na temelju mjeničnog pokrića. - specifičnost - nema provjere boniteta komitenta i nema procedure ugovaranja kredita. - jedino što banku interesira je bonitet mjenice, a da bi ona bila bonitetna mora imati: a) rok dospijeća 10 - 90 dana b) robno pokriće (u pravilu se financijska mjenica ne može diskontirati) c) kao dokaz valjanosti - barem 3 sigurna potpisa - eskont - mjenično-pravna radnja kojom se obavlja naplata mjenice prije njezina dospijeća. - eskontiranjem imatelj sredstava eskontira mjenice uz naknadu (eskontna kamata), a imatelj mjenica eskontom dolazi do likvidnih sredstava. - eskont mjenice ima svoju cijenu odnosno kamatu. - obračunata kamata pri eskontu mjenica zove se diskont. - diskont se obračunava prema modelu diskontnog računa. - stopa po kojoj je kamata obračunata zove se diskontna stopa ili eskontna stopa. - reeskont - kratkoročno zaduživanje banaka kod drugih banaka. - banka uzima kredit eskontirajući mjenice samo prvoklasnih dužnika kod druge banke, koje je stekla iz poslova eskontnog kreditiranja (pretvaranje aktivnog posla u pasivni). - značajan za banke koje se bave eskontnim kreditiranjem - putem njega dolaze do likvidnih sredstava. - dodatna prednost - zarada iz razlike kamatnih stopa eskonta i reeskonta.
66 | P a g e
- mjenicu može reeskontirati i centralna banka. - rediskontna politika - upotrebljava se kao sinonim za reeskont. - instrument centralne banke za reguliranje poslovnih banaka za: a) utvrđivanje kvalitete mjenice b) utvrđivanje reeskontne/rediskontne stope
kreditne
aktivnosti
- važan je rok dospijeća mjenica, broj avala, poslovi iz kojih proizlaze, visina plafon mjenice. - rediskontna stopa po kojoj centralna banka prima mjenice poslovnih banaka je referentna kamatna stopa za kredite poslovnih banaka. - osim poslovnih banaka i centralne banke ove poslove mogu obavljati i diskontne kuće. - komercijalna metoda diskontiranja je u uvjetima visoke inflacije neupotrebljiva. - maksimalni iznos diskonta teži nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa teži u (beskonačnost) - raste.
54. LOMBARD - RELOMBARD **** Lombardni kredit - kratkoročni aktivni bankovni posao. - dobrava se na temelju zaloga pokretnih vrijednosti (zlato, dragocjene kovine, umjetnički predmeti, vrijednosni i komercijalni papiri). - odobrava se u kraćim rokovima, od nekoliko dana do tri mjeseca (90 dana), a najčešće 15-20 dana. - lombardne kredite daju banke i zalagaonice u određenom postotku (50 - 70%) od procijenjene ili prometne vrijednosti založenih dobara koje preuzimaju do njihova iskupa - do konačne isplate kredita, kada ih vraćaju dužniku. - dužnik za čitavo to vrijeme ostaje vlasnik predmeta. - ako dužnik ne može otplatiti kredit, banka ima pravo prodati založena dobra kako bi se naplatila. - ako tržišna vrijednost predmeta padne ispod razine odobrenog kredita, banka može tražiti dopunu zaloga. - banka naplaćuje čuvanje zaloga. - kad je zalog VP - mora kotirati dnevno na burzi i imaju dnevno predvidivu cijenu. - ponekad se nazivaju „kreditima iz nužde“, ali ih treba smatrati uobičajenim poslovnim kreditima kojima se lako mogu pribaviti obrtna sredstva. - stanovništvu ove kredite odobravaju posebne financijske ustanove – zalagaonice. - relombard - kratkoročna pasivna operacija zaduživanja banaka kod drugih banaka ili kod središnje banke, na osnovi zaloga po odobrenom lombardnom kreditu.
67 | P a g e
- banka koja je prethodno odobrila lombardni kredit zadužuje se kod druge banke lombardirajući iste one vrijednosti (vrijednosni i drugi papiri) po kojima je već odobrila kredit. - relombardni kredit je značajan način na koji banke prikupljaju likvidna sredstva. - lako se i bez posebne procedure sklapaju i otkazuju. - kratkog su roka, obično od jednog dana do dva tjedna. - posebno značenje imaju one banke kojima lombardno kreditiranje predstavlja osnovu poslovanja, jer im omogućavaju lako održavanje likvidnosti. - redovito su jedan od načina na koji središnja banka elastično regulira količinu novca u optjecaju i vodi politiku monetarnog rasta.
55. AKCEPTNI I AVALNI KREDITI *** - karakteristika akceptnog kredita - banka ne stavlja komitentu na raspolaganje novčana sredstva nego bankin ugled i kreditnu sposobnost - nazivaju se “krediti za preuzimanje obveze”. - banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik kredita. - obvezuje se da će isplatiti mjenicu ako trasant ne izvrši svoju obvezu - ne iskupi mjenicu o dospijeću. - prisutni u međunarodnom robnom prometu pri odgođenom plaćanju. - kod avalnog kredita banka daje aval-jamstvo komitentu na njegove mjenične obveze do ugovorenog avalnog limita. - takvoj mjenici se podiže vrijednost i lakše cirkulira. - najčešće se daje kod kupnje robe na kredit uvoznicima. - banka traži plaćanje provizije od uvoznika i pokriće za avalni limit. - isto kao i akceptni kredit, ulazi u kategoriju kredita za preuzimanje obveze. - karakteristike avalnog kredita: 1) nenovčani kredit (nije klasičan kredit) 2) tražitelju avala banka osigurava jamstvo 3) služi samo za plaćanje robe, mjenica se ne upotrebljava za diskontiranje 4) obveza banke je samostalna i neovisna 5) na njega se ne plaća kamata, nego provizija 6) što je veći avalni limit i mjenica je kvalitetnija
56. POTROŠAČKI KREDIT **** - konzumni kredit. - izuzetno važan instrument ekonomske politike. - obuhvaća raznovrsno i rašireno potrošačko domaćinstava. - vrlo važan instrument ekonomske politike.
kreditiranje
građana
ili
68 | P a g e
- gospodarsko značenje - omogućava potrošnju iznad trenutačno raspoloživih sredstava građana, što omogućava veću i bržu prodaju robe te oživljava i podržava privrednu aktivost. - predmet kreditiranja su trajna potrošna dobra (prisilno se štedi na rok na koji je odobren kredit). - potrošački krediti se odobravaju u novcu i strogo su namjenski za točno određenu robu. - omogućava kupovinu takve robe bez ušteđevine, s tim da otplaćujući kredit građanin naknadno i prisilno štedi. - trgovačke kuće ili proizvođači odobravaju ih prodajom robe na otplatu u mjesečnim obrocima - otplata kroz vrijeme. - rokovi - od uobičajenih 2 do 5 godina. - iako odobravanje ovisi o raspoloživim sredstvima kreditora i stanja na tržištu, nerijetko je pod utjecajem državne regulacije i ovisi o ekonomskoj politici države. - potrošački kredit sredstvo je konkurentske borbe. - prodaja robe na kredit je konkurentska prednost, a dodatne prednosti osiguravaju se: 1) rokom vraćanja 2) visinom kamatne stope 3) visinom depozita zajmotražioca 4) uvjetima korištenja kredita
57. DUGOROČNO KREDITIRANJE * - kredit - ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane financijske organizacije (banke i dr.) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, dužniku zajmoprimcu), uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu – kamatu - dugoročni krediti - rok dospijeća dulji od pet godina. - služe za financiranje većih investicija. - odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava komercijalne banke. - za vjerovnike su razmjerno visoko rizičan posao, zbog dugoga roka na koji se odobravaju. - odobravanje se u pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom). - nerijetko se zahtjevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili više osoba), osiguranja nekretnine od različitih rizika, polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja u korist kreditora i sl. - financiraju krupne investicijske i razvojne programe i alimentiraju se isključivo iz dugoročnih financijskih potencijala. - u dugoročne kredite spadaju: - hipotekarni - građevinski
69 | P a g e
- industrijski - investicijski - uglavnom vezani za financiranje sektora privrede i dijelom za financiranje stambene gradnje, gdje se velikom obujmu angažiranja resursa i dugih perioda aktivizacije ulaganja prilagođavaju rokovi i ostali uvjeti kreditiranja. - dugoročno kreditiranje je na rok iznad 5 ili 10 godina, a po nekima i iznad 1 godine. - bitna namjena: a) razvoj b) modernizacija c) ulaganja u opremu - posebna obilježja: a) veća kamatna stopa koja osigurava rentabilnost ulaganja u investiciju b) imaju drukčije realno pokriće - najčešće je to zalog banke na izgrađeni objekt, zemljište, na realnu hipoteku c) rizičniji zbog dugog roka otplate d) tehnika odobravanja je drugačija i zahtijeva poseban stručni kadar - kod investicijskih kredita banka ne analizira imovinu tvrtke nego cjelokupno poslovanje. - kod velikih investicija banka traži garanciju države ili prvoklasne inozemne banke.
58. POSREDNIČKI BANKOVNI POSLOVI * - neutralni ili komisioni bankovni poslovi. - banka kao posrednik obavlja posao za račun klijenta. - naplaćuje proviziju. - usluge povezane s naravi banaka i njihovim glavnim pasivnim (depozitnim) i aktivnim (kreditnim) operacijama. - pregled je sadržan u tarifi kao javnom dokumentu. - banka nije ni dužnik niti vjerovnik već samo posrednik i opunomoćenik nalogodavca. - banke ih obavljaju zbog potrebe potpunog opsluživanja svojih komitenata i zbog ostvarenja zarade. - danas su tzv izvanbilančne operacije banaka na financijskom tržištu jedan od glavnih i najznačajnijih njihovih prihoda. - komisijski, uslužni, indiferentni poslovi. - najobuhvatniji i glavni su izvor prihoda svake banke. - to su: a) depo poslovi b) platni promet c) kupnja i prodaja VP, deviza, valuta i dragocjenih kovina za tuđi račun
70 | P a g e
d) preuzimanje jamstava i posredovanje kod izdavanja e) izdavanje akreditiva i garancija.
- depo poslovi obuhvaćaju primanje nenovčanih depozita. - nenovčani depoziti mogu biti razna pokretna vrijednost, a najčešće su to: a) vrijednosni papiri b) police osiguranja c) deponirane štedne knjižice d) zlato e) nakit - za čuvanje takvih pokretnih vrijednosti banka sa deponentom sklapa ugovor. - kod vrijednosnih papira u ugovor osim čuvanja može biti uvedena i klauzula o rukovanju s VP. - dvije su vrste depozita: a) zapečaćeni depoi - zatvoreni b) nezapečaćeni depoi - otvoreni
59. „CJENICI“ BANKE * - bankovna provizija - fiksna ili varijabilna naknada koju neka banka naplaćuje za pružene usluge (zamjena valuta, doznake, čuvanje vrijednosti itd.). - uobičajeno su provizije u postotnom iznosu ili u promilima u odnosu na iznos koji je predmet transakcije, odnosno usluge. - za operacije malog obujma obično se primjenjuje fiksni minimalni iznos naknade. - bankovna provizija je prihod banke. - tarife po kojima se naknade obračunavaju banke objavljuju kao cijene svojih usluga.
60. KREDITNI ODNOSI S INOZEMSTVOM I VRSTE KREDITA * - komercijalni krediti inozemstvu. - krediti koje prodavatelj robe daje kupcu u robi (trgovački krediti), s tim da ga kupac vrati u novcu u ugovorenom roku. - riječ je o prodaji robe na kredit. - prodavatelj kod odobravanja kredita mora poznavati kreditnu sposobnost odnosno bonitet kupca. - rizik se osigurava garancIjom banke koju preporuči banka prodavatelja robe ili mjenicom kupca. - u cilju utvrđivanja kreditne sposobnosti kupca potrebno je: a) temeljito utvrditi njegovu poslovnu i kreditnu sposobnost b) kupoprodajnim ugovorom i drugim instrumentima naplate prodane robe osigurati njenu naplatu.
71 | P a g e
- bonitet se utvrđuje temeljem: a) visine i strukture kapitala dužnika b) likvidnosti raspoloživog kapitala c) visine i strukture potraživanja i dugovanja d) financijskog rezultata i urednosti poslovanja e) izvršenja preuzetih obveza f) poslovnog ugleda i povjerenja - podatke o bonitetu kupca prodavatelj može dobiti od svoje banke ili specijaliziranih agencija. - izvoznik može refinancirati ovakav kredit kod poslovne banke ili državne agencije. - osnovna značajka je da ovi krediti nisu konkurentni jer svi troškovi, i cijena kredita i carina terete inozemnog kupca. - za izvoznika predstavljaju opterećenje jer su vezani uz osnovni posao i jer traže financijska i pravna utanačenja.
61. SUSTAVI FINANCIRANJA IZVOZA * - uzimanje kredita u inozemstvu za uvoz robe i usluga ili davanje kredita za izvoz robe i usluga. - kreditor odobrava zajmotražiocu financijski kredit radi financiranja kupnje roba i plaćanje usluga - ugovorom o kreditu određena namjena korištenja kredita - robni kredit je financijski kredit s namjenom. - odobravaju ga banke i specijalizirane institucije za financiranje izvoza kupcima u inozemstvu (uvoznicima). - banka uvjetuje izvoznika. - karakteristika: a) prodaje se roba slabije kvalitete b) odvojeni su kreditni i komercijalni dijelovi posla. -postoji nekoliko podvarijanti ovog kreditiranja: 1) “buyers” krediti - banka može direktno kreditirati inozemnog kupca. 2) “supliers”krediti - kredit dobavljača. 3) “bank-to-bank” krediti - banka kreditira banku uvoznika s tim da se iz tako odobrenog kredita financiraju kupčeve nabavke u zemlji kreditora. - za izvoznika - povoljniji način od klasičnog kreditiranja dobavljača jer nema rizika naplate. - hrvatske banke mogu inozemstvu odobravati robne i financijske kredite radi izvoza robe i usluga, ali ti su krediti marginalni u odnosu na direktno kreditiranje dobavljača od strane izvoznika. - pod kreditiranjem podrazumijevamo kunsko dopunsko kreditiranje izvoza u zemlji.
72 | P a g e
- financiranje izvoza obuhvaća dva sustava: a) osiguranje izvoznih kredita b) pružanje financijske podrške izvozu kroz odobravanje kredita izvoznicima ili kupcima u inozemstvu od strane poslovnog bankarstva ili specijaliziranih institucija eksportnog financiranja. - zajednička karakteristika svih zemalja je da uspostavljaju raznovsne barijere na području uvoza i poduzimaju niz mjera kojima nastoje unaprijediti izvoz. - sustav financiranja izvoza u sklopu tih mjera zauzima sve znajčajnije mjesto. - u većini je zemalja formiran cjeloviti sustav financijske podrške izvozu uz sudjelovanje državnih vlasti, privatnog bankarstva, proizvođača i eksportnih organizacija. - tri vrste financiranja izvoza: 1. kratkoročno 2. srednjeročno 3. dugoročno - kratkoročno financiranje - izvozniku se nadoknađuje visok postotak sredstava zaleđenih u izvezenoj robi. - sredstva im kroz sustav refinanciranja osiguravaju poslovne banke, specijalizirane financijske institucije ili središnje banke. - osnovni problem kod srednjeročnog i dugoročnog financiranja je osiguranje potrebnih dugoročno slobodnih sredstava akumulacije. - država zato preuzima ulogu glavnog organizatora i izdašnog financijera i ta se uloga osjeća kod institucionalnog reguliranja sustava dugoročnog financiranja izvoza, kod izgradnje sustava izvoza i kroz izravno financiranje odgovarajućih institucija. - dugoročno financiranje izvoza - obično se osniva posebna financijska institucija koja obavlja financiranje dugoročnih poslova. - ponekad obavlja i osiguranje izvoznih poslova i niz pratećih djelatnosti povezanih sa izvozom. - izvori sredstava: 1. državni proračun 2. sredstva središnjih banaka 3. državni fondovi 4. sredstva osnivača nedržavnog sektora 5. dugoročna sredstva socijalnog osiguranja itd. - dio sredstava se pribavlja na financijskom tržištu - pozajmicama, prodajom obveznica i drugih zadužnica, diskontiranjem mjenica, pozajmicama od državnog trezora, od domaćih štednih ili kreditnih ustanova i na eurotržištu.
73 | P a g e
62. KREDITI ZA FINANCIRANJE IZVOZA * ROBNI I FINANCIJSKI KREDITI INOZEMSTVU - uzimanje kredita u inozemstvu za uvoz robe i usluga ili davanje kredita za izvoz robe i usluga. - kreditor odobrava zajmotražiocu financijski kredit radi financiranja kupnje roba i plaćanje usluga. - ugovorom o kreditu je određena namjena korištenja kredita - robni kredit je financijski kredit s namjenom. - odobravaju banke i specijalizirane institucije za financiranje izvoza kupcima u inozemstvu (uvoznicima). - banka uvjetuje od koga će kupci u inozemstvu kupiti robu (tj. izvoznika). - karakteristika: a) prodaje se roba slabije kvalitete b) odvojeni su kreditni i komercijalni dijelovi posla - tehnike kreditiranja: a) supplier krediti - kredit dobavljača b) buyers krediti - kredit banke kupcu c) bank-to-bank krediti - kredit banke banci - uvjeti kreditiranja su povoljniji od onih na financijskom tržištu. - kamatne stope su niže nego na druga vrste kredita sličnih karakteristika. - država refinancira odobrene kredite po nižim kamatnim stopama a ponekad pokriva i razliku između niže i više kamatne stope koju bi inače naplatile poslovne banke. - provizija, troškovi i premije osiguranja su također niži. - pojednostavnjena je procedura odobravanja. - nude se i pogodnosti. - u našem sustavu kratkoročnog kreditiranja izvoza bili su zastupljeni kredit za - izvoz robe i usluga - proizvodnju i pripremu robe za izvoz - izvoz robe na komercijalni kredit - izvoz robe na konsignacijska skladišta u inozemstvu - a povremeno i druge vrste kratkoročnih, kunskih kredita koji su se bankama refinancirali iz primarne emisije. - uobičajeno se nazivaju reeskontnim, iako to u pravilu nisu jer su se odobravali i refinancirali na osnovi propisanih dokumenata, a u skladu s odlukama o selektivnom kreditiranju posebnih namjena.
63. POJAM I VRSTE PLATNOG PROMETA * - platni promet
74 | P a g e
- obuhvaća sva plaćanja između pravnih i fizičkih osoba, sa svrhom podmirenja novčanih dugova odnosno naplate novčanih potraživanja. - manjim dijelom je gotovinski, a najvećim dijelom obavlja se bezgotovinski knjižnim prijenosom novčanih svota od dužnika vjerovniku. - može se obaviti bez novčanog prijenosa, kompenzacijom, cesijom, asignacijom, isplatom tuđeg duga. - platni promet vode: 1. banke 2. poštansko-čekovni zavodi 3. žiro centrale 4. klirinške institucije 5. pošte 6. štedionice - dijeli se na: a) tuzemni - čini ga sustav plaćanja između fizičkih i pravnih osoba istoga državnoga područja. b) međunarodni - čini ga sustav plaćanja između rezidenata različitih zemalja, s različitim valutnim, carinskim, pravnim i drugim sustavima, pri čemu se jedna valuta pretvara u drugu. - obavljaju isključivo banke s velikim ovlaštenjem (banke ovlaštene za deviznovalutne i kreditne poslove s inozemstvom). - za građane ga i prije i danas obavljaju i pošte, banke i štedionice.
64. SREDSTVA PLAĆANJA * - instrumenti plaćanja - zakonom propisa ni obrasci za podmirenje dugova i potraživanja. - razlikuju se po funkciji, obliku i sadržaju. - razvrstavaju na opće i posebne. - gotovinsko i bezgotovinsko plaćanje - gotovinsko plaćanje - podrazumijeva uplate i isplate u gotovom novcu. - gotovinski platni promet je razvijen unutar sektora stanovništva, i između stanovništva i pravnih osoba. - jedan od sudionika plaćanja mora imati otvoren račun sredstava (uplatnice, uputnice, nalozi za gotovinsku isplatu i sl.) - bezgotovinski platni promet - cilj svakog razvijenog platnog prometa. - pretpostavlja da račun sredstava imaju i dužnik i vjerovnik (nalog za prijenos, nalog za naplatu, nalog za obračun, obračunski ček, akceptni nalog itd.).
75 | P a g e
- obavlja se deponentnim novcem, preknjižavanjem s računa na račun u institucijama platnog prometa. - depozitni novac je denominiran u novčanoj valuti, njime se definitivno podmiruju tražbine i smatramo ga sredstvom primarne likvidnosti. - 2 grupe instrumenata bezgotovinskog platnog prometa: a) dužnički b) vjerovnički - plaćanja između sudionika obavljaju se bezgotovinskim, gotovinskim i obračunskim putem. - bezgotovinsko plaćanje - prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja. - gotovinsko plaćanje - izravnu predaju gotovog novca između sudionika, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca s računa. - obračunsko plaćanje - namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između sudionika bez uporabe novca. - obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obveza i potraživanja.
65. ZAMJENICE NOVCA (NOVČANI SUROGATI, SUPSTITUTI) ** - služe umjesto valutnog novca kao sredstvo prometa i plaćanja. - upotreba se temelji na odobrenom kreditu, depozitu ili uplati svote za njihovu kupovinu. - u širem smislu - VP i druge vrijednosne isprave koje se dobrovoljno ili zakonskom prisilom primaju za podmirenje obveza. - zamjenice novca su: 1. čekovi, 2. obveznice, 3. blagajnički zapisi, 4. certifikati o depozitu, 5. porezne vrijednosnice, - funkciju ostvaruju na temelju prethodno položenog depozita ili kupovinom za gotovinu. - zamjenice novca u užem smislu (prave zamjenice) ne ovise o pokriću ili prethodno uplaćenoj svoti, nego imaju fiktivno pokriće u obliku kredita. - mjenice - od dana izdavanja do trenutka dospijeća i konačne isplate, zahvaljujući mogućnosti prijenosa mogu supstituirati novac i služiti u svrhu plaćanja.
66. UNUTRAŠNJI PLATNI PROMET - PLATNI PROMET U RH * - sustav domaćih plaćanja - domaći platni promet.
76 | P a g e
- ima važnu ulogu u svakoj zemlji. - njegova organizacija i način obavljanja značajno utječu na učinkovitost financijskog i ukupnog gospodarskog sustava. - od osamostaljenja RH se izmjenio u značajnoj mjeri te osuvremenio i prilagodio sustavima platnog prometa razvijenih zemalja. - zajednička obilježja unutrašnjih platnih prometa razvijenih zemalja su: a) glavni nositelji platnog prometa su kreditne institucije a novim zakonom se uvode i druge institucije platnog prometa koje vode transakcijske račune. b) kontrolu, regulaciju i razvoj platnog prometa obavljaju središnje banke, koje uz to obavljaju i neposredne poslove platnog prometa (vode račune depozitnih institucija i države, obavljaju platni promet po tim računima, organiziraju i provode sustav velikih plaćanja i sl.). c) osnovnu infrastrukturu domaćih plaćanja čine sustavi neto i bruto međubankovnih obračuna - namirenja d) dominantan oblik plaćanja je bezgotovinsko plaćanje koje se zasniva na transakcijskim računima. e) instrumenti plaćanja standardizirani su i prilagođeni elektroničkoj obradi - plaćanja se obavljaju bezgotovinskim, gotovinskim i obračunskim putem. - zakon o platnom prometu stupio je na snagu početkom 2011. - dio odredbi stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. - cilj zakona je usklađivanje s pravnom stečevinom EU. - osnova za usklađivanje je Smjernica o platnim uslugama. - novi regulatorni okvir je širi način reguliranja platnog prometa. - jedinstveno uređuje domaći i prekogranični platni promet. - određuje i regulira platne usluge. - uvodi nove pružatelje usluga. - usmjeren je zaštiti korisnika usluga plaćanja. - zadržava standarde i dobra rješenja postojećeg domaćeg platnog prometa. - priprema infrastrukturu za buduće sudjelovanje RH u Europskoj monetarnoj uniji.
67. HRVATSKI SUSTAV VELIKIH PLAĆANJA I NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV HSVP *** - sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija u realnom vremenu, na bruto načelu. - namijenjen je namirenju platnih transakcija velikih iznosa (iznad 100.000 HRK). - sudionici: - HNB - banke - štedne banke
77 | P a g e
- Hrvatska banka za obnovu i razvitak. - HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSVP-a. - Poseban sudionik je Središnja depozitarna agencija. - preko HSVP-a HNB vodi račune banaka, štednih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: banke). - banke imaju otvoren samo jedan račun u HSVP-u. - računi sudionika u HSVP se nazivaju računi za namiru. - preko računa za namiru obavlja se obračun platnih transakcija. - HNB ima otvorene i račune za potrebe funkcioniranja platnog prometa u zemlji i to: - obračunski račun za konačnu namiru plaćanja preko NKS-a - prolazni račun za plaćanje na osnovi namire trgovanja vrijednosnim papirima. - banka može zadavati platne transakcije samo na teret svog računa za namiru, dok HNB može zadavati platne transakcije na teret svih sudionika putem direktnih transfera. - direktni transfer HNB zadaje na temelju naloga sudionika ili temeljem propisa. - banka može zadavati platne transakcije na teret svog računa za namiru s oznakom prioriteta (redosljeda) od 1-98, gdje je 1 najviši, a 98 najniži prioritet izvršenja. - platne transakcije čiji je redoslijed izvršenja zakonski propisan zadaju se oznakom prioriteta izvršenja 1-10. - oznaku prioriteta od 11 do 98 sudionik koristi prema svojim potrebama. - HNB može zadati direktni transfer na teret računa za namiru sudionika sa oznakom prioriteta izvršenja 0, što je najviši prioritet izvršenja. - platne transakcije - izvršavaju se do visine pokrića na računu za namiru. - pokriće na računu za namiru čine raspoloživa novčana sredstva na računu za namiru sudionika, uvećana za limit koji je odobren od strane HNB-a. - limit - visina dopuštenoga negativnog stanja na računu. - način određivanja limita propisuje HNB. - platna transakcija je namirena nakon što je izvršeno terećenje računa za namiru sudionika zadavatelja platne transakcije i nakon što je izvršeno odobrenje računa za namiru sudionika primatelja platne transakcije. - prihvaćena i neopoziva od trenutka kad je namirena. - namiruju se pojedinačno, u iznosu na koji su zadane (na bruto-načelu) u realnom vremenu. - namiru konačnih neto pozicija na obračunskim računima banaka i HNB-a u NKSu na kraju obračunskog dana obavlja HNB direktnim transferima na računima za namiru sudionika. - ako je neto pozicija iz NKS-a negativna, HNB tereti račun za namiru sudionika. - ako je pozitivna, odobrava račun za namiru sudionika.
78 | P a g e
- HNB može onemogućiti banci raspolaganje novčanim sredstvima na računu za namiru nakon dobivanja obavijesti nadležnog tijela o otvaranju postupka zbog nesloventnosti. - zadavanje platnih transakcija i ostali operativni poslovi obavljaju se preko platnih poruka koje se vrše SWIFT telekomunikacijskom mrežom. - nakon što dobije odobrenje za rad banka se treba u roku 90 dana osposobiti za rad sa SWIFT telekomunikacijskom mrežom i podnijeti zahtjev HNB za samostalno sudjelovanje u obračunu preko HSVP-a. - cjenik usluga HSVP-a donosi HNB. - sudjeluju: - 34 poslovne banke - 1 štedna banka - HBOR. - HSVP je počeo s radom u travnju 2004. NACIONALNI KLIRINŠKI SUSTAV - sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom načelu. - FINA je vlasnik i operativni upravitelj NKS-a. - sudionici u NKS-u su: - Hrvatska narodna banka, - banke, - štedne banke i - Hrvatska banka za obnovu i razvitak. - obračun platnih transakcija provodi se preko obračunskih računa banaka i HNBa u NKS-u. - vrši se prema neto multilateralnom načelu. - poslovne banke imaju samo jedan obračunski račun u NKS-u, dok ih HNB može imati i više. - neto-multilateralno načelo - kontinuirani obračun platnih transakcija zadanih na teret i u korist obračunskih računa tijekom obračunskog dana. - rezultat je konačna neto pozicija na obračunskim računima na kraju obračunskog dana. - tijekom obračunskog dana platne transakcije se vrše u nekoliko obračunskih ciklusa. - zakonske obveze su najvišeg prioriteta (0-9). - platne transakcije vrše se do određenog limita - visina dozvoljenog negativnog stanja na obračunskom računu banke - odobrava HNB. - HNB može promijeniti limit prije početka svakog obračunskog ciklusa. - platne transakcije za koje ne postoji pokriće na obračunskom računu, stavljaju se u red čekanja do osiguranja pokrića, najdulje do kraja obračunskog dana. - ukoliko nema pokrića na obračunskom računu do kraja dana, transakcije u redu čekanja vraćaju se podnositelju platne transakcije.
79 | P a g e
- namira neto pozicija na obračunskim računima banaka obavlja se na kraju obračunskog dana. - NKS dostavlja HNB-u podatke o neto pozicijama obračunskih računa na kraju obračunskog dana. - HNB preko Hrvatskog sustava velikih plaćanja obavlja namiru na računima banaka u HNB-u. - HNB izvješćuje NKS o provedenoj namiri, nakon čega završava obračunski dan u NKS-u. - trenutno sudjeluju 34 poslovne banke, štedna banka i HBOR. - NKS je započeo sa radom u veljači 2001.
68. PLATNE USLUGE I PRUŽATELJI PLATNIH USLUGA U RH * - pružatelji platnih usluga u RH: - kreditne institucija - institucije za elektronički novac - institucije za platni promet.
- novim Zakonom uvedeni su novi pružatelji platnih usluga - institucije za platni promet (kartične kuće, pružatelji usluga za plaćanje računa, pružatelji usluga novčanih pošiljaka) i institucije za elektronički novac. - pružatelji platnih usluga su: - HNB - Republika Hrvatska i jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave - kreditne institucije, institucije za elektronički novac i institucije za platni promet sa sjedištem u državi članici EU - podružnica kreditne institucije - podružnica institucije za elektronički novac iz treće države sa sjedištem u RH - Europska središnja banka. - iznimno, Hrvatska banka za obnovu i razvitak može pružati platne usluge u skladu sa zakonom kojim se uređuje njezin položaj, poslovi i ovlaštenja. - kreditne institucije koje imaju odobrenje za pružanje platnih usluga nastavljaju pružati platne usluge i mogu u sudski registar upisati te djelatnosti, bez posebnog odobrenja HNB. - druge pravne osobe, osim kreditnih institucija i institucija za elektronički novac morale su podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje platnih usluga u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. - pružatelji platnih usluga kao svoju djelatnost obavljaju usluge: 1. koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje
80 | P a g e
2. koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje kao i svi postupci koji su potrebni za vođenje računa za plaćanje 3. izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga ili kod drugog pružatelja platnih usluga 4. izvršenja platnih transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga 5. izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata 6. novčanih pošiljaka 7. izvršenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršenje platne transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom, digitalnim ili informatičko-tehnološkim uređajem, a plaćanje se obavlja telekomunikacijskom ili mrežnom operateru ili operateru informatičko tehnološkog sustava, koji djeluje isključivo kao posrednik između korisnika platnih usluga i dobavljača robe i usluga.
69. TRANSAKCIJSKI RAČUNI U PLATNOM PROMETU * - način otvaranja transakcijskih računa propisuje HNB Odlukom o otvaranju transakcijskih računa. - transakcijski račun je: a) tekući račun, odnosno žiro-račun koji otvara i vodi kreditna institucija na ime jednog ili više korisnika platnih usluga koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija. b) račun koji kreditna institucija vodi za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime. - HNB otvara i vodi transakcijske račune RH i druge transakcijske račune u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje Hrvatske narodne banke. - kreditna institucija otvara transakcijski račun na osnovi okvirnog ugovora sklopljenog s korisnikom platnih usluga. - reguliraju se uvjeti otvaranja i vođenja transakcijskog računa ili na osnovi propisa. - pri otvaranju transakcijskog računa kreditna institucija dužna je utvrditi identitet korisnika platnih usluga i provesti druge postupke u skladu s propisom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. - kreditna institucija otvara transakcijski račun prema konstrukciji koja sadržava ukupno sedamnaest brojčanih znakova. - prvi dio je vodeći broj kreditne institucije (10 brojčanih znakova) kojeg dodjeljuje HNB. - drugi dio je broj (partija) transakcijskog računa kod kreditne institucije. - HNB evidenciju vodećih brojeva koje je dodijelila i javno ju objavljuje.
81 | P a g e
- pružatelj platnih usluga dužan je voditi registar transakcijskih računa koje je otvorio i dostavljati podatke o otvorenim transakcijskim računima u skladu s propisom kojim se uređuje vođenje i sadržaj jedinstvenog registra računa u RH.
70. INSTITUCIJE ZA PLATNI PROMET * - institucija za platni promet sa sjedištem u RH je pravna osoba koja je od HNB dobila odobrenje za pružanje jedne ili više platnih usluga. - temeljni kapital mora biti uplaćen u novcu: - institucija za platni promet koja obavlja platne usluge - najmanje 1.000.000 kn. - institucija koja obavlja usluge izvršenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršenje platne transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom, a plaćanje se obavlja telekomunikacijskom ili mrežnom operateru ili operateru informatičko-tehnološkog sustava (koji djeluje isključivo kao posrednik) - najmanje 400.000 kn. - institucija za platni promet koja obavlja usluge izvršenja platnih transakcija, usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata te usluge novčanih pošiljaka - minimalno 150.000 kn. - institucija za platni promet dužna je radi sigurnog i stabilnog poslovanja: - održavati odgovarajuću visinu jamstvenoga kapitala. - zaštititi novčana sredstva primljena od korisnika te voditi ih odvojeno od novčanih sredstava drugih osoba. - pokriti novčana sredstva policom osiguranja društva za osiguranje ili garancijom kreditne institucije - nisu vlasništvo institucije za platni promet. - HNB izdaje odobrenje za pružanje platnih usluga na temelju zahtijeva. - HNB će oduzeti odobrenje za pružanje platnih usluga ako: - institucija za platni promet ne započne s pružanjem platnih usluga u skladu s izdanim odobrenjem unutar 12 mjeseci od dana njegovog izdavanja. - ne obavijesti HNB u pisanom obliku da više ne namjerava pružati platne usluge. - samostalno prestane pružati platne usluge dulje od 6 mjeseci. - je prezentirana neistinita ili netočna dokumentacija. - prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje. - institucija za platni promet dužna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju, te sastavljati, objavljivati i revidirati godišnje financijske izvještaje u skladu sa računovodstvenim i revizorskim standardima. - nadzor obavlja HNB: 1) prikupljanjem i analizom izvješća i informacija i kontinuiranim praćenjem poslovanja. 2) obavljanjem izravnog nadzora nad poslovanjem institucija za platni promet, svih njihovih podružnica, zastupnika i pružatelja usluga eksternalizacije. 3) nalaganjem nadzornih mjera.
82 | P a g e
- registar institucija za platni promet i registar institucija za elektronički novac jest registar koji vodi HNB. - HNB upisuje institucije za platni promet kojima je izdalo odobrenje za pružanje platnih usluga, te njihove podružnice i zastupnike. - registar sadrži za svaki subjekt popis platnih usluga koje je ovlašten pružati i njegov registracijski broj, javan je i dostupan na internetskim stranicama HNB.
71. IZVRŠENJE PLATNE TRANSAKCIJE * - nalog za plaćanje - instrukcija koju platitelj ili primatelj plaćanja podnosi svojem pružatelj uplatnih usluga, a kojom se traži izvršenje platne transakcije. - može se započeti izvršavati: - na određeni dan. - na kraju određenog razdoblja. - na dan kad platitelj stavi na raspolaganje svom pružatelju platnih usluga potrebna novčana sredstva. - pužatelj platnih usluga može odbiti izvršenje naloga za plaćanje. - korisnik platnih usluga ne može opozvati nalog za plaćanje (neopozivost naloga za plaćanje) nakon što ga je primio platiteljev pružatelj platnih usluga. - kod nacionalnih platnih transakcija (u kunama) račun pružatelja platnih usluga (RPPU) primatelja plaćanja odobrava se za iznos platne transakcije najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana računajući od vremena primitka naloga za plaćanje. - iznimno kad su platiteljev pružatelj platnih usluga i RPPU primatelja plaćanja iste osobe, platiteljev pružatelj platnih usluga dužan je osigurati da RPPU primatelja plaćanja bude odobren za iznos platne transakcije istoga radnog dana kad je primljen nalog za plaćanje. - nakon što pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja zaprimi iznos platne transakcije, dužan je odobriti račun za plaćanje primatelja plaćanja s datumom valute i staviti mu na raspolaganje novčana sredstva. - pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja dužan je iznos platne transakcije staviti na raspolaganje primatelju plaćanja odmah nakon što je za taj iznos odobren račun pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja. - navedene odredbe primjenjuju se na nacionalne platne transakcije u kunama te na nacionalne, prekogranične i međunarodne platne transakcije u euru ili drugoj valuti države članice.
72. NALOZI ZA PLAĆANJE * - nalog za plaćanje - nalog kojim podnositelj nalaže izvršenje platnih transkacija preko transakcijskih računa otvorenih kod kreditnih institucija. - HNB može propisati osnovne elemente i način popunjavanja naloga za plaćanje za izvršenje platnih transakcija preko transakcijskih računa.
83 | P a g e
- kreditna institucija može za potrebne izvršenja platnih transkcija odrediti i dodatne elemente naloga za plaćanje. - nalozi za plaćanje - prema obliku plaćanja: 1) za uplatu 2) zaisplatu 3) za prijenos - nalog za uplatu - elementi: - naziv (ime) platitelja - naziv (ime) primatelja - broj računa primatelja - naziv (oznaka) kreditne institucije primatelja plaćanja, - iznos - opis plaćanja - šifra opisa plaćanja - poziv na broj odobrenja - statističko obilježje - datum podnošenja - ovjeru - oznaku valute. - nalog za isplatu - elementi: - naziv (ime) platitelja - broj računa platitelja - naziv (ime) primatelja - iznos - opis plaćanja - šifra opisa plaćanja - poziv na broj zaduženja - statističko obilježje - datum podnošenja - ovjera platitelja - potpis primatelja - oznaka valute. - nalog za prijenos - elementi: - naziv (ime) platitelja - broj računa platitelja - naziv (oznaka) kreditne institucije platitelja - naziv (ime) primatelja - broj računa primatelja - iznos, opis plaćanja - šifra opisa plaćanja - poziv na broj zaduženja - poziv na broj odobrenja - statističko obilježje, datum izvršenja - datum podnošenja
84 | P a g e
- oznaka valute - ovjera. - u svrhu standardizacije obrazaca naloga za plaćanje banke članice Hrvatske udruge banka prihvatile su "Uputu o obliku, sadržaju i upotrebi naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu" 2003. godine - definiran je oblik, sadržaj i upotreba standardiziranog naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu. - kreirana su dva oblika standardiziranog naloga za plaćanje - obrasci HUB 1 i HUB 1-1. - namijenjeni su bezgotovinskom prijenosu sredstava, također omogućavaju i isplatu i uplatu gotovine. - obrazac naloga za plaćanje HUB 1 namijenjen računalnom i ručnom ispunjavanju podataka. - obrazac HUB 1-1 je namjenjen računalnom (strojnom) ispunjavanju podataka. - obrasci se mogu upotrijebiti i kao potvrda - ovjerena kopija obrasca HUB 1 i ovjereni talon obrasca HUB 1-1.
73. KARAKTERISTIKE PLATNOG PROMETA S INOZEMSTVOM * -
platni promet osoba različitih država. problem - konverzija jedne valute u drugu. može se obavljati ili u devizama i kunama. za zemlje s kojima nije utvrđen način plaćanja - u konvertibilnim devizama.
- konvertibilnim devizama se obavljaju plaćanja i naplate sa zemljama s kojima je zaključen multilateralni i bilateralni ugovor. - kod bilateralnog ugovora javlja se mogućnost plaćanja nekonvertibilnim valutama. - omogućava slobodniju cirkulaciju novčanih tokova. - platni promet se obavlja putem ovlaštenih banaka u zemlji i inozemstvu s kojima domaće banke imaju poslovne veze. - obavlja se putem otvorenih tekućih računa. - o dobro organiziranom platnom prometu s inozemstvom ovisi brzina plaćanja i ekonomičnije korištenje raspoloživih deviznih sredstava - neposredno utječe na platnu bilancu zemlje. -
platni promet s inozemstvom obavljaju banke koje imaju odobrenje HNB i HBOR. rezidenti obavljaju platni promet s inozemstvom preko banaka. za RH platni promet s inozemstvom može obavljati i HNB. HNB propisuje uvjete i način obavljanja platnog prometa s inozemstvom. plaćanja i prijenosi su slobodni, osim u slučaju primjene zaštitnih mjera.
- rokovi za izvršenje naloga u platnom prometu s inozemstvom - banka je dužna:
85 | P a g e
- ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo (ako nalogodavac ima dovoljno sredstva na računu) izvršiti s valutom izvršenja plaćanja u inozemstvu najkasnije tri radna dana od dana primitka naloga (osim ako nalogodavac nije odredio kasniju valutu izvršenja plaćanja). - najkasnije sljedećega radnog dana od dana obavijesti o primitku sredstava obavijestiti svoga klijenta, korisnika naplate, o priljevu iz inozemstva ili prenijeti sredstva drugoj banci u zemlji u kojoj korisnik naplate ima otvoren račun. - najkasnije sljedećeg radnog dana od dana primitka ispravnog naloga korisnika naplate rasporediti sredstva u skladu s nalogom. - platni promet s inozemstvom obuhvaća naplate, plaćanja i prijenose između rezidenata i nerezidenta u stranim sredstvima plaćanja i kunama. - obavlja se preko računa banaka u inozemstvu i u R i preko računa stranih banaka i drugih nerezidenata u bankama u RH. - omogućava slijedeće poslove: - plaćanje u inozemstvo (doznake), - naplate iz inozemstva (priljevi), - naplate loro čekova i mjenica - loro i nostro dokumentarni akreditivi i inkasa.
74. DEVIZE I VALUTE * - devize - sredstvo međunarodnih plaćanja. - predstavljaju potraživanje od druge zemlje koje glasi na stranu valutu - stečeno po bilo kojoj osnovi i bez obzira na način raspolaganja. - efektivne strane novčanice na blagajni ili u trezoru nisu devize nego strana valuta. - postaju devize kada se pošalju u inozemstvo i odobre deviznom računu. - mogu biti u obliku: 1) VP koji glase na stranu valutu (mjenice, čekovi, obveznice) 2) prenosive tražbine kod inozemnih banaka i financijskih institucija 3) obračunske jedinice 4) specijalnih prava vučenja 5) inozemnog gotovog novca 6) elektronskih izvješća o međunarodnim dugovanjima i potraživanjima - valuta - efektivni strani papirni i kovani novac, oznaka strane novčane jedinice. - starija objašnjena pod valutom (važenjem) podrazumijevaju: - uređenost novčanog sustava jedne države, - osnovnu zakonsku jedinicu, - skup zakonskih propisa kojima se uređuje novčani sustav države i sl.
86 | P a g e
- u širem smislu efektivne strane valute su deviza pod uvjetom da se prenesu na račune u inozemstvu, čime se pretvaraju u potraživanje prema inozemstvu devizu. - primjena efektivnog stranog novca se zakonski ograničava u domaćem prometu, a u međunarodnim plaćanjima se koristi iznimno.
75. REZIDENTI I NEREZIDENTI * - rezident - fizička ili pravna osoba koju zakon tretira kao domaću osobu - za koju vrijede odredbe o deviznoj i poreznoj kontroli i slični oblici reguliranja. - kriterij za određivanje domaće osobe je boravište ili rezidencija, a ne državljanstvo. - prema zakonu - sve pravne i fizičke osobe sa stalnim boravkom u nekoj zemlji, bez obzira na državljanstvo. - svrha ovog određivanja je razgraničenje prava i obveza pojedinih subjekata. - nerezident - inozemna osoba. - svaka fizička ili pravna osoba koja stalno boravi u inozemstvu bez obzira na državljanstvo. - rezidenti su obično precizno definirani - nerezidentima se smatraju ostale osobe. - račun rezidenta - devizni račun kod banaka koje slobodno odaberu a preko te banke mogu obavljati platni promet u zemlji a međunarodni platni promet preko druge banke. - računi nerezidenata - otvaraju se u RH bankama u obliku kunskih ili deviznih računa. - preko kunskih računa vrši se plaćanje. - potreban je poseban zahtjev i nad njim se vrši posebna kontrola.
76. KORESPODENTNE BANKE * - inozemne banke preko kojih domaće banke obavljaju međunarodna plaćanja i ostale financijske operacije. - depozitna banka za drugu banku (najčešće u drugoj zemlji) vodi takvoj banci ili kod nje ima otvorene račune u domicilnoj ili drugoj valuti, te za račun banke depozitara pruža sve uobičajene bankarske usluge na području na kojem posluje. - u širem smislu - korespondentna banka je svaka ona s kojom druga banka izvrši razmjenu tzv. kontrolnih dokumenata (popis ovlaštenih potpisnika, teleks i/ili SWIFT ključ, tarife naknada za usluge, godišnje izvještaje, agency agreement i sl.).
87 | P a g e
- često se banke s međusobno otvorenim računima ("nostro" i "loro" konta) nazivaju direktnim korespondentima, a ostale indirektnim ili se nazivaju prvoklasnim korespondentima, korespondentima druge klase, itd. a) direktni korespodenti - plaćanja se obavljaju preko međusobno otvorenih tekućih računa (kontokorenta) b) indirektni korespodenti - kreditne i druge operacije se obavljaju na temelju posebnih sporazuma. - ponekad se banke sa međusobno otvorenim računima nazivaju kontokorentnim, a one ostale korespodentskim bankama.
77. MODEL KLIRINŠKIH PLAĆANJA * - vođenje računa u okviru bilateralnih sporazuma. - klirinška (vezana) plaćanja - koriste se između dvije ili više zemalja u slučaju da ne postoji konvertibilnost valuta. - kliring omogućava da se međunarodna plaćanja izvršavaju u domaćim, nacionalnim valutama, bez upotrebe deviza. - može biti: a) bilateralni - između 2 zemlje. b) multilateralni - više zemalja. - bilateralni kliring: - dužnici iz obje države izmiruju svoje ugovorne obaveze u pogledu isplate cijene u nacionalnim valutama tih zemalja. - povjerioci svoje potraživanje također naplaćuju u nacionalnoj valuti kod klirinškog organa svoje zemlje. - ako učestvuje više zemalja - multilateralni kliring. - klirinški način plaćanja - ne pojavljuje se efektivni novac zemalja učesnica u kliringu. - vrijednost izvoza i uvoza u oba pravca iskazuje preko jedinstvenog klirinškog računa otvorenog kod centralne banke. - izvoznici i uvoznici vrše obračun i naplatu svojih potraživanja od centralne banke. - sve banke, kao članice ovakvih zavoda, vrše međusobna plaćanja prenošenjem (virmanom) potraživanja i dugovanja s računa na račun. - u međunarodnom platnom prometu bilateralni platni sporazumi (klirinzi) javljaju se nakon velike svjetske krize 1929/31. - bit i tehnika platnog prometa u okviru međunarodnog kliringa: - nema plaćanja slobodnim devizama
88 | P a g e
- dužnici iz obje zemlje podmiruju svoje obveze uplatama u nacionalnoj valuti u korist zbirnog (klirinškog) računa u svojoj zemlji, obično pri emisijskoj banci. - vjerovnici naplaćuju svoja potraživanja u svojoj zemlji i u svojoj nacionalnoj valuti. - da bi se otklonili nesporazumi u međusobnim odnosima, obično se utvrđuje stabilna valuta treće zemlje kao klirinška valuta. - oba zbirna računa u obje zemlje vode u takvoj valuti. - cijene u međusobnim ugovaranjima utvrđuju također u takvoj valuti. - dabrane valute treće zemlje nazivaju se obračunske (obračunska DEM, obračunski dolar). - potrebno je uz taj naziv naznačiti i zemlju na koju se odnosi (npr. rumunjska obračunska DEM, ruski obračunski dolar).
78. BANKOVNA DOZNAKA **** - nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu određene svote novca trećoj osobi. - izdaje ga na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da s osnove njegova pokrića izvrši novčanu doznaku fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u svom nalogu naznačio. - na temelju primljenog i kontroliranog naloga koji je primila od komitenta, banka izrađuje nalog za doznaku na posebnoj tiskanici popunjava ga sadržajem koji joj je komitent priopćio te ga usmjerava na odgovarajuću banku. - nalogodavac u trenutku pisanja mora imati pokriće na računu (može biti i kredit od banke). - banka kreira doznaku sa svim bitnim informacijama a te doznake se šalju SWIFTom. - ino-banka tereti nostro račun banke u inozemstvu i odobrava računu korisnika. - doznaka treba sadržavati: 1) naziv isplatne banke 2) ime nalogodavca 3) ime korisnika 4) iznos 5) osnovu na ime čega se vrši isplata 6) eventualno uvjete pod kojima se isplata može izvršiti 7) druge napomene i naziv banke nalogodavca. - u međunarodnim plaćanjima domaća banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj banci isplatu određene novčane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na računu ili isplate u gotovu korisniku. - primjenjuju se kod: a) robnih (robna doznaka) b) nerobnih plaćanja (nerobna doznaka)
89 | P a g e
- posebice ih koriste stalni poslovni partneri - jednostavan i široko primjenjiv instrument. - bankovne doznake u plaćanjima s inozemstvom mogu biti: 1) a) nostro b) loro - koriste se pri uvozu robe (najčešće po prispijeću), za plaćanje unaprijed investicijskih i raznih drugih isporuka (avansi), te za nerobna plaćanja (stipendije, darovanja, naslijeđa, pomoći i sl. 2) a) uvjetne - realizacija doznake je uvjetovana izvršenjem neke činidbe od strane njezina korisnika. b) bezuvjetne. 3) a) obične - usmjeravaju na odredišnu banku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se određena svota isplati trećoj osobi odmah ili na određeni dan uz potpise ovlaštenih osoba banaka-korespondenata. b) brzojavne. - ako se nalogodavcu žuri s doznakom u inozemstvo, može banci u svojoj zemlji izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili telefaks isplatu (cable transfer; krat. CT).
79. DOKUMENTARNA NAPLATA-INKASO **** - inkaso posao. - može se javiti kao robni i nerobni inkaso posao. a) robni inkaso - u platnom prometu s inozemstvom koristi kada: 1) između izvoznika i uvoznika postoji izgrađeno uzajamno povjerenje stečeno na osnovi dugogodišnjeg poslovanja 2) uvjeti na tržištu takvi da uvoznik diktira uvjete plaćanja, a izvoznik ima interes za plasman na tom tržištu. - uvoznik nakon otpreme ugovorene robe izdaje inkaso nalog i zajedno s priloženim dokumentima i instrukcijama upućuje ga svojoj banci da sama ili preko svoje korespondentske veze realizira plaćanje. - na osnovi zahtjeva izvoznika robni dokumenti će biti uručeni uvozniku nakon: a) plaćanja svote na koju faktura glasi, prema klauzuli – Documents against payment – D/P b) akceptiranja mjenice, prema klauzuli – Documents against acceptance – D/A
90 | P a g e
c) što uvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovne garancije - dokumentarna naplata može biti ugovorena kao naplata komercijalnih papira s vrijednosni m papirima ili bez njih. b) nerobni ili čisti inkaso - naplata vrijednosnih papira (čekova, mjenica, amortiziranih obveznica i dr.) koje ne prate komercijalni papiri. - prilikom njihove predaje banci na inkaso koja ih preuzima radi naplate u drugom mjestu ili inozemstvu preko svoga bankovnog korespondenta, odobravanje novčanog iznosa vlasnika obavlja se tek nakon izvršene naplate. - prilikom predaje vrijednosnih papira bankama na inkaso, takvi vrijednosni papiri prenose se na banku pomoću tzv. inkaso indosamenta.
80. KREDITNE KARTICE ** - instrument bezgotovinskog platnog prometa. - služi kao pogodno sredstvo kratkoročnog potrošnog kreditiranja. - temelj izdavanja kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice. - vlasnik kartice je izdatnik, a korisniku se kartica daje na upotrebu. - izdatnik ima korist od članarina i upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novčanih sredstava ili kamata na odobreni kredit. - interes prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platežne moći i u povećanom prometu. - korisnik kartice stječe sigurnost i kredit. - debitne kartice na osnovi pokrića na računu - uključene u posebne sustave plaćanja u kojima se izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i računala banke automatski obavljaju plaćanja i prebacuju sredstva s računa kupca (banke) na račun prodajnog mjesta. - sustavi: 1) POS (point-of-sale) 2) ATM (automated teller machines) - kod se nas izdaju na temelju ugovora o franchisingu sa inozemnim vlasnicima. - u zadnje vrijeme, naša poduzeća počinju izdavati i vlastite kartice. - upotreba katica - kreditnih, debitnih i kartica sa odgođenim plaćanjem je toliko raširena da se shvaćaju kao plastični novac iako to, unatoč mnogim sličnostima nisu.
91 | P a g e
81. MEĐUNARODNI DOKUMENTARNI AKREDITIV *** - učestali instrument međunarodnog platnog prometa. - sredstvo osiguranja izvršavanja financijskih obveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslova. - instrument kojim kupac - uvoznik putem poslovne banke stavlja na raspolaganje dobavljaču određeni devizni iznos kojeg korisnik akreditiva može naplatiti uz ispunjenje određenih uvjeta. - općeprihvaćen kao najrašireniji instrument međunarodnih plaćanja. - svaki sporazum bez obzira na naziv ili opis prema kojem neka banka (akreditivna banka) postupajući na zahtjev ili po nalogu svog komitenta (nalogodavca akreditiva) treba platiti u korist, akceptirati ili platiti mjenice koje vuče korisnik. - banka može ovlastiti bilo koju drugu banku za isplatu (tzv. uvjetovana isplata gdje klijent mora ispuniti sve uvjete). - akreditivi - originalne transakcije odvojene od posla iz kojeg su proizašli. - skup instrument - 1% provizije ide akreditivnoj banci i još 1% za akcept (ali rijetko). - najsigurniji instrument u međunarodnom prometu (nužna je predaja dokumenata - dokaz da je roba zapakirana, otpremljena...).
- osobe u poslovanju sa MDA: 1) nalogodavac - kupac (uvoznik) - daje nalog svojoj banci da na temelju financijskog pokrića koje ima, banka otvori akreditiv u korist inozemnog poslovnog partnera. 2) akreditivna banka - otvara MDA na zahtjev nalogodavca, a u korist korisnika akreditiva. 3) korisnik - prodavatelj (izvoznik) - predočenjem dokumenata stječe pravo na naplatu. - banke: 1) avizirajuća - obavještava korisnika da mu je otvoren akreditiv. - šalje obavijest o uvjetima akreditiva. 2) isplatna - ovlaštena za isplatu akreditiva te ispladuje svotu akreditiva po nalogu akreditivne banke 3) potvrđujuća - preuzima čvrstu obvezu isplate akreditivne svote pod uvjetima iz akreditiva 4) negocirajuća - ovlaštena isplatiti korisniku akreditivnu svotu uz predočenje uvjetovanjih dokumenata u određenom vremenu
92 | P a g e
- vrste akreditiva: - odlazeći (uvozni - nostro), dolazeći (izvozni - loro) - opozivi, neopozivi - potvrđeni, nepotvrđeni - prenosivi i neprenosivi - obični, rotativni (revolving) - akreditiv ’’po viđenju’’ itd.
82. SUDIONICI I NJIHOVE OBVEZE U AKREDITIVNOM POSLU **** - učestali instrument međunarodnog platnog prometa. - sredstvo osiguranja izvršavanja financijskih obveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslova. - instrument kojim kupac - uvoznik putem poslovne banke stavlja na raspolaganje dobavljaču određeni devizni iznos kojeg korisnik akreditiva može naplatiti uz ispunjenje određenih uvjeta. - osobe u poslovanju sa MDA: 1) nalogodavac - kupac (uvoznik) - daje nalog svojoj banci da na temelju financijskog pokrića koje ima, banka otvori akreditiv u korist inozemnog poslovnog partnera. 2) akreditivna banka - otvara MDA na zahtjev nalogodavca, a u korist korisnika akreditiva. 3) korisnik - prodavatelj (izvoznik) - predočenjem dokumenata stječe pravo na naplatu. - banke: 1) avizirajuća - obavještava korisnika da mu je otvoren akreditiv. - šalje obavijest o uvjetima akreditiva. 2) isplatna - ovlaštena za isplatu akreditiva te ispladuje svotu akreditiva po nalogu akreditivne banke 3) potvrđujuća - preuzima čvrstu obvezu isplate akreditivne svote pod uvjetima iz akreditiva 4) negocirajuća - ovlaštena isplatiti korisniku akreditivnu svotu uz predočenje uvjetovanjih dokumenata u određenom vremenu - vrste akreditiva: 1) odlazeći (uvozni - nostro), dolazeći (izvozni - loro) 2) opozivi, neopozivi 3) potvrđeni, nepotvrđeni 4) prenosivi i neprenosivi 5) obični, rotativni (revolving)
93 | P a g e
6) akreditiv ’’po viđenju’’ itd.
83. VRSTE AKREDITIVA 1) odlazeći (uvozni - nostro) i dolazeći (izvozni - loro) - odlazeći (uvozni, nostro) - izraz koji u poslovanju rabe prvenstveno banke kako bi naglasile da se radi o akreditivima koje su one izdale (otvorile) pri čemu se one u odnosu prema korisniku akreditiva uvijek nalaze u položaju dužnika akreditivne obveze. - otvaraju ih domaći uvoznici u korist inozemnih prodavatelja (izvoznika). - dolazeći (izvozni, loro) - inozemni uvoznici otvaraju domaćim izvoznicima. 2) opozivi i neopozivi - opozivi - može u svako doba biti izmijenjen ili opozvan bez prethodnog izvješda korisniku. - u svakom akreditivu mora biti jasno naznačeno da li je opoziv ili neopoziv - ako naznake nema akreditiv se smatra opozivim. - neopozivi - ni sama obveza akreditivne banke prema korisniku, ni jedan od njezinih elemenata, ne može opozvati (prestati) ni izmijeniti bez suglasnosti korisnika akreditiva. - stvara čvrstu i utuživu obvezu akreditivne banke prema korisniku akreditiva. - prema najnovijoj reviziji UCP - akreditivi su neopozivi ako u njima nije naznačeno drukčije. - prema prethodnim revizijama vrijedilo obrnuto pravilo - akreditiv je opoziv ako nije drukčije naznačeno. - jedan od temeljnih motiva ugovaranja plaćanja akreditivima je sigurnost prodavatelja da će mu cijena biti plaćena. - sigurnost je znatno manja onda kada je otvoren opozivi akreditiv - u većini slučajeva bit će ugovoren i otvoren neopozivi akreditiv. 3) potvrđeni i nepotvrđeni - potvrđeni (konfirmirani) - postoje dvije banke koje su dužnici obveze iz otvorenog akreditiva. - akreditivna banka u pravilu priopćava akreditiv njegovu korisniku preko druge banke koja se nalazi u državi korisnika. - pri tome akreditivna banka može zatražiti od druge banke da ova ne samo priopći akreditiv korisniku već i da doda svoju potvrdu (konfirmaciju). - nepotvrđeni akreditiv - svaki akreditiv kojem neka banka nije dodala svoju potvrdu akreditiva. - akreditiv kojeg korespondentna banka avizira korisniku akreditiva, ali ne preuzima obvezu plaćanja.
94 | P a g e
- isplata korisnika akreditiva uslijedit će tek po primitku sredstava od akreditivne banke. 4) prenosivi i neprenosivi - prenosivi - korisnik ima pravo da banci, koja je pozvana izvršiti isplatu ili akceptiranje, ili bilo kojoj banci ovlaštenoj da izvrši negociranje, izda uputstva da akreditiv u cjelini ili djelomice stavi na raspolaganje jednoj ili nekolicini trećih strana (drugih korisnika). - korisnik daje banci upute koje se tiču prijenosa - druge svote, drugi rokovi podnošenja, drugi korisnik. - akreditiv se može prenijeti samo jedanput. - može se prenositi samo ako je izričito označen kao prenosiv. - u pravilu su neprenosivi. - neprenosivi - kada akreditiv nije prenosiv dokumenti u pravilu trebaju glasiti na bankina nalogodavca kao kupca. - podrazumijeva se kako fakturu izdaje korisnik akreditiva koji je ujedno i prodavatelj robe. - ako uvjetima ne bi bilo udovoljeno, banka bi bila ovlaštena odbiti isplatu. 5) obični, rotativni (revolving) - obični - jednokratno iskorištenje akreditivnog iznosa. - rotativni (revolving) - podrazumijeva više odvojenih korisnikovih podnošenja dokumenata banci. - više odvojenih ispunjenja akreditivne obveze korisniku, sve do iscrpljenja akreditivom određene najviše svote. - u pravilu podrazumijeva postojanje istovrsnih ili identičnih uvjeta (jednaki dokumenti) ispunjenja obveze za svako pojedino korištenje, ali s naznakom najkasnijeg roka podnošenja dokumenata za svako pojedino korištenje. 6) akreditiv’’ po viđenju’’... - akreditivna svota korisniku akreditiva se isplaćuje odmah po prezentaciji uvjetovanih urednih dokumenata. - u angloameričkoj praksi redovito se javlja mjenica po viđenju (a vista) ili ročna, vremenska mjenica (at time).
84. BANKOVNA GARANCIJA ** - poseban instrument osiguranja plaćanja i izvršenja ugovornih obveza u ugovorenom roku. - određena banka garantira korisniku bankovne garancije da će njen komitent o ugovorenom roku izvršiti sve preuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku garancije i ukoliko ih on ne izvrši da će ih izvršiti sama banka.
95 | P a g e
- pismena isprava kojom se garant obvezuje da će plaitit dug umjesto dužnika, ako dužnik to ne učini u ugovorenom roku. - banka - garant - osigurava korisnika garancije od svakog rizika neizvršenja preuzetih obveza navedenih u bankovnoj garanciji i garantira da će te obveze izvršiti nalogodavac garancije ili sama banka. - obveza banke je potpuno samostalna i neovisna o osnovnom poslu. - njen sadržaj ovisi isključivo o volji stranaka koje sudjeluju u bankovnoj garanciji. - nova, sasvim samostalna i nezavisna obveza banke da će izvršiti obvezu preuzetu u garanciji. - najznačajniji je sadržaj garancije - predstavlja obvezu banke. - osobe u poslovanju: 1) nalogodavac garancije - dužnik 2) banka koja izdaje garanciju - garant 3) korisnik garancije - vjerovnik - oblik bankovne garancije - bankovna garancija se redovito izdaje u pismenom obliku. - iznimno se u praksi javljaju i daju bankovne garancije i usmenim putem, telefonski i telegrafski s oznakom najbitnijih elemenata s tim da se kasnije ona potvrđuje pismeno, s oznakom svih potrebnih elemenata koji zahtjeva sam posao i ugovorena bankovna garancija. - bitni elementi bankovne garancije - naziv i sjedište banke koja ju izdaje - naziv i sjedište korisnika garancije - predmet i opseg garancije - vrijeme trajanja - nebitni elementi bankovne garancije: - vrijeme stupanja na snagu bankovne garancije - broj bankovne garancije - datum izdavanja i odredba o vraćanju bankovne garancije
85. VRSTE BANKOVNIH GARANCIJA ** - nankovne garancije se najčešće dijele na : 1) akcesorne 2) ograničeno akcesorne 3) neakcesorne - s obzirom na način izvršenja obveze, namjenu bankovne garancije i ostale specifičnosti, dijele se na: 1) obična - čista bankovna garancija - banka-garant jamči korisniku da će obvezu izvršiti u potpunosti ukoliko njen nalogodavac to ne učini. - korisnik garancije traži od glavnog dužnika izvršenje ugovorene obveze. - ukoliko on ne izvrši preuzetu obvezu, obraća se banci da je ona izvrši.
96 | P a g e
2) solidarna bankovna garancija - komitent-nalogodavac i banka odgovaraju za preuzete obveze solidarno. - kod dospijeća ugovorene obveze korisnik garancije može tražiti izvršenje preuzetih obveza bilo od garantirajuće banke, bilo od nalogodavca garancije po svom izboru. - na traženje korisnika garancije banka izvršava obvezu iz garancije bez izuzetaka i ispitivanja je li korisnik izvršio obvezu ili ne. 3) bezuvjetna bankovna garancija - banka-garant izvršava obveze u ugovorenom roku na prvi poziv korisnika. - korisnik garancije nije obvezan prije korištenja ispuniti bilo kakav uvjet ili radnju - garanciju koristi čim nalogodavac nije izvršio preuzetu obvezu. 4) uvjetna bankovna garancija - korisnik se obvezuje da će prije korištenja ispuniti ugovorom preuzete obveze. - nakon ispunjenja uvjeta, garancija postaje bezuvjetna i banka izvršava preuzete obveze ukoliko nalogodavac ne izvrši preuzetu obvezu o ugovorenom roku. 5) bankovne garancije za plaćanje - kreditne garancije - garantirajuća banka se obvezuje da će u ugovorenom roku isplatiti korisniku garancije određen iznos ukoliko to ne učini sam nalogodavac-dužnik u poslu za koji se daje garancija. 6) činidbene bankovne garancije - garancije za dobro izvršenje posla - izdaju se za specijalne poslove. - banka nalogodavca garantira korisniku da će njen komitent izvršiti ugovoreni posao onako kako je to naznačeno u ugovoru. - garancija korisniku pruža sigurnost u poslu i jamstvo za solidarnost i uredno poslovanje poslovnog partnera. - ukoliko nalogodavac garancije ne izvrši ugovorenu činidbu, banka-garant će isplatiti ugovoreni iznos, tj. nadoknaditi štetu koju pretrpi korisnik garancije zbog neizvršenja ugovorene radnje. - iznos koji će platiti banka garant može se ustanoviti unaprijed - u maksimalnom iznosu, ili u obliku penala koji će banka isplatiti korisniku garancije.
86. POTREPŠTINE I SADRŽAJ BANKOVNIH GARANCIJA * - forma i sadržaj nisu propisani i ovise o volji stranaka, ovisno o konkretnim uvjetima posla za koji se izdaje bankovna garancija. - dugogodišnja praksa je stvorila određeni oblik i sadržaj bankovnih garancija. - bitni elementi garancije: 1) oblik bankovne garancije - redovno se izdaje u pisanom obliku
97 | P a g e
- iznimno se u praksi javljaju bankovne garancije usmenim putem, s oznakom najbitnijih elemenata, s tim da se kasnije potvrđuju i pismeno 2) bitni elementi bankovne garancije a) naziv i sjedište banke koja ju izdaje - banka koja izdaje garanciju potvrđuje svoju obvezu potpisom ovlaštenih osoba i obveza. b) naziv i sjedište korisnika garancije - korisnik garancije je naveden punim naslovom, sjedištem i adresom. c) predmet i opseg garancije - bitan element garancije kojim se točno određuju obveze banke. - predstavlja samu bankovnu garanciju. - treba biti ugovoren i formuliran precizno, sa svim potrebnim detaljima obveze. - potrebno je istaknuti osnovne elemente zaključenog posla. d) vrijeme trajanja - rok trajanja garancije se ugovara u vezi s rokom izvršenja obveze dužnika za posao za koji je garancija dana. - u samoj garanciji treba predvidjeti hoće li se ugovoreni rok produjivati ili ne. 3) nebitni elementi bankovne garancije: a) vrijeme stupanja na snagu bankovne garancije. b) broj bankovne garancije. c) datum izdavanja. d) odredba o vraćanju bankovne garancije.
87. MJENICA - VRSTE MJENICA **** - vrijednosni papiri po naredbi na temelju zakona. - vrsta obligacijskog vrijednosnog papira. - gospodarska funkcija - u dužnikovu davanju osiguranja plaćanja vjerovniku uz dužnikovo preuzimanje apstraktne novčane obveze prema vjerovniku, čije ispunjenje dospijeva prema naznaci na samoj mjenici. - zakon ne definira pojam mjenice već bitne potrepštine mjenice. - mjenica je VP izdan u zakonski propisanom obliku, kojim je izražena obveza isplate određene svote novca. - također je i novčani surogat - omogućava obračunsko plaćanje bez upotrebe opstojnosti pokrića u vidu bilo kakvih vrsta depozita. - gospodarski značaj mjenice - pojavljuje se kao instrument kreditiranja, plaćanja i jamstva. - vrste mjenica su: A) u odnosu na mjenično pravnu formu: 1) trasirana (tuđa) mjenica - pismeni nalog trasanta trasatu da isplati remitentu ili po njegovoj naredbi određenu svotu novca.
98 | P a g e
- dijelimo ih na: a) trasiranu mjenicu na vlastitu naredbu - ista osoba je trasant i remitent. - glasi na naredbu njezina izdavatelja. b) vlastitu trasiranu mjenicu - trasant ju izdaje na samog sebe. - trasat i trasant su ista osoba. - predstavlja zadužnicu. c) komisionu trasiranu mjenicu - izdaje ju trasant u svojstvu komisionara za račun treće osobe komitenta. - u nastavku klauzule o valuti napiše naslov ili tvrtku te treće osobe komitenta. 2) vlastita (sola) mjenica - trasant se obvezuje isplatiti određenu svotu remitentu ili na njegovu naredbu drugom imatelju mjenice i to u skladu s njezinim sadržajem. - ima formu zadužnice. B) u odnosu na privredne potrebe kreditiranja i plaćanja: 1) robne i poslovne mjenice - robne ili trgovačke - mjenica kojoj je temelj izdavanja isporučena roba i preuzeta na dug. - akceptira i uručuje kupac dobavljaču - da privremeno podmiri svoju obvezu. - imaju ulogu novčanog surogata prvog reda. - poslovne mjenice - podvrsta robne mjenice. - obično se koristi kao instrument osiguranja vjerovnikovih interesa. 2) kreditne, financijske, novčane mjenice - kreditne - temelje se na odobrenim bankovnim kreditima. - javljaju se kao: a) akceptacijske - njome banka odobrava svom komitentu mjenični akceptacijski kredit. - banka dozvoljava komitentu trasiranje mjenica na nju do određenog iznosa. - banka ima ulogu dužnika i komitent mora doznačiti pokriće mjenice prije njenog dospijeća. - postoje dvije vrste: - s pokrićem - bez pokrića b) avalirane mjenice - osigurava se pravodobna isplata mjenice. - banka kreditor ima ulogu jamca.
99 | P a g e
- financijske - izdane mjenice po osnovi odobrenog bankovnog kredita. - uobičajeno je da se banci za odobrene kredite pruži jamstvo u vidu mjeničnog akcepta. - tako akceptiranu mjenicu nazivamo financijskom mjenicom kojom se na dulji rok osiguravaju uspostavljeni odnosi banke i komitenta. - novčane mjenice - VP nastali davanjem na kredit određene svote gotovog novca ili vrijednosti robe u potrošačke svrhe. - ima svojstvo kreditiranja i ne funkcionira kao novčani surogat. 3) dugoročne i kratkoročne - dugoročne - zbog nemogućnosti skore mobilizacije likvidnih novčanih sredstava ne prima se kao novčani surogat - ne koristi se u platnom prometu, već kao instrument jamstva) - kratkoročne mjenice - upotrebljavaju se u platnom prometu u cilju skore realizacije odnosno naplate a rok dospijeća im je od 3 tjedna do 3 mjeseca - razlikujemo: a) pokazne (po viđenju) - dospijevaju u trenutku predočenja na isplatu - mjenica po viđenju ili a'vista se mora honorirati u trenutku predočenja na isplatu a mjenica koja dospijeva u određeno vrijeme po viđenju dospijeva na naplatu neko vrijeme nakon dana akcepta b) a-dato - dospijevaju na određeno vrijeme od dana njihova izdavanja i koriste se u platnom prometu, c) dnevne - dospijevaju na naplatu na točno određeni kaledarski dan) 4) domicilirane - domicilirane mjenice - u interesu brze i sigurne naplate trasant može mjenicu domicilirati tj. usmjeriti njeno plaćanje na mjesto i adresata gdje će biti honorirana bez poteškoća. - razlikujemo: a) određene - navedena i osoba koja će mjenicu isplatiti b) neodređene mjenice - navedeno samo mjesto plaćanja. 5) rekta ili neprenosive mjenice - neprenosivi VP. - ne mogu se indosirati nego samo cedirati. - ne mogu se eskontirati niti poslužiti kao sredstvo plaćanja. - predstavljaju instrument jamstva.
100 | P a g e
- mogu biti dugoročne i kratkoročne. 6) zavratne, povratne ili regresne mjenice - trasirana mjenica s rokom dospijeća po viđenju izdana od regredijenta tj. od osobe koja ostvarujući svoje zavratno (regresno) mjenično pravo izdaje odnosno retrasira mjenicu na bilo kojeg prednika plativu samo u prednikovu mjestu stalnog boravka. - mjenica se ne domicilira,
7) bianco ili nepotpune mjenice - pravno valjani VP na kojem se mjenični dužnik u ulozi trasanta potpiše in bianco s nakanom preuzimanja mjeničnopravne obveze. 8) dobre i loše - dobre - sposobne postati novčanim surogatima i primaju se umjesto isplate -
loše na njima se nalaze potpisi kreditno nesposobnih osoba ne primaju se lažne, nepotpune, izmišljene...
88. MJENIČNE POTREPŠTINE **** - zakon o mjenici definira bitne potrepštine trasirane i sola mjenice bez kojih se određena isprava ne može smatrati mjenicom. - radi efikasnijeg i racionalnijeg utvrđivanja uzajamnih građanskopravnih i gospodarskih odnosa sudionika mjeničnog prometa, praksa je kreirala niz klauzula (nebitne potrepštine) koje olakšavaju mjenični promet. - bitne potrepštine trasirane i sola mjenice su: 1) oznaka „mjenica“ 2) bezuvjetni nalog (trasirana) odnosno bezuvjetno obećanje plaćanja određene svote novca (sola) 3) ime trasata - samo trasirana mjenica 4) dan mjeničnog dospijeća 5) mjesto plaćanja 6) ime korisnika mjenice - remitenta 7) mjesto i dan izdavanja mjenice 8) potpis izdavaoca mjenice - trasanta - nebitne potrepštine trasirane i sola mjenice su: 1) klauzula valute 2) klauzula pokrića 3) izvještajna avizo klauzula 4) klauzula „na naredbu“ 5) rekta klauzula 6) oznaka „bez obveze“
101 | P a g e
7) kamatna klauzula 8) klauzula „bez protesta“ ili „bez troškova“ 9) oznaka duplikata
89. OSOBE U MJENIČNOM POSLU I NJIHOVE OBVEZE **** - u mjeničnom poslu sudjeluju osobe kojima taj posao daje određena ovlaštenja (vjerovnici) i osobe kojima mjenica predstavlja obvezu (dužnici). - to su: 1) izdatnik (trasant) - osoba koja izdaje mjenicu 2) tezovnik (trasat) - osoba na koju trasant usmjeruje nalog plaćanja mjenične svote 3) prihvatnik (akceptant) - glavni mjenični dužnik 4) korisnik (remitent) - mjenični vjerovnik 5) indosant (žirant) - prenositelj prava 6) indosatar (žiratar) - novi korisnik, 7) avalist - mjenični jamac 8) intervenijent - akceptira mjenicu tj. plaća mjenicu po potrebi 9) regresat - mjenični obveznik protiv kojeg se ostvaruje regresno pravo 10) regredijent - slijednik koji to pravo ostvaruje 11) prosvjednik - osoba koja podiže prosvjed kod suda 12) prosvjedovnik - osoba protiv koje se podiže protest 13) domicilijat - treća osoba koja o dospijeću plaća mjenicu u mjestu trasata ili trasantova prebivališta.
90. PROMESA – PROMISSORY NOTE - promissory note. - posebna vrsta vlastite (sola) mjenice kojom se trasant bezuvjetno obvezuje platiti korisniku ili po njegovoj naredbi ili donosiocu svotu na koju ovaj VP glasi. - glavni dužnik je njezin izdavatelj. - mogu ih izdavati samo prvoklasne banke i financijske - kao simple (proste) promissory note.
102 | P a g e
- ako ih izdaju poduzeća i kompanije, moraju imati dodatna osiguranja - personal promissory note. - u trgovačkim poslovima kupac robe na kredit izdaje promesu u korist dobavljača. - kod bankovnih poslova korisnik kredita pomoću promese daje obećanje banci. - uobičajeno je priložiti i određene dokumente (bilanca, podaci o bonitetu...).
- jedine bitne potrepštine su: 1) bezuvjetno obećanje plaćanja 2) potpis trasanta. - promesa može nositi i kamatu. - može biti na jednu a biti isplaćena u drugoj valuti s time da se svota može isplaćivati i obročno. - dozvoljeni su indosament i predaja a može se odrediti i rok dospijeća na određeni dan. - promissory nota u širem smislu - svi VP na osnovi kojih dužnici prihvaćaju apsolutnu obvezu plaćanja u ugovorenom roku. - svi prenosivi kreditni instrumenti koji zbog svoje univerzalnosti, prenosivosti i bezuvjetnosti cirkuliraju na financijskim tržištima.
91. ČEK, OSOBE U ČEKOVNOM POSLU * - vrsta obligacijskog vrijednosnog papira kojim izdatnik (trasant) nalaže trasatu plaćanje svote naznačene u čeku iz svoga (trasantovog) pokrića kod trasata. - u hrvatskom pravu trasat može biti samo banka. - izdavanju čeka radi podmirenja obveze prethodi sporazum, i to: 1) između trasanta i trasata - obveza trasanta da pribavi na svome računu kod trasata potrebno pokriće uz istodobnu dužnost trasata da isplati na njega izdane čekove, u okviru postojećeg pokrića. 2) između trasanta i remitenta - remitent se obvezuje primljeni ček prezentirati na isplatu prvenstveno trasatu. - trasantova obveza - dužnost podmirenja na čeku naznačene svote uvjetno samo ako to ne učini trasat (iz bilo kojeg razloga). - gospodarski značaj: 1) sudionici čekovnog prometa oslobađaju se poslovanja s gotovinom i rizika koje takvo poslovanje donosi i ostvaruju kamate na novčana sredstva deponirana u banci 2) pohranom raspoloživog novca u bankama, te korištenjem čekova za svrhe plaćanja, oslobađa se gotovina za depozitno multipliciranje i kreditiranje
103 | P a g e
3) zahvaljujući indosiranju, a posebice verižnom plaćanju, postiže se brža i racionalnija cirkulacija novčane mase, što ima odraza na emisiju centralne banke 4) koristeći ček kao novčani surogat stvaraju se zamjenice novca, pa se time ublažavaju često teške poslijedice kreditne restrikcije. - osobe u čekovnom poslu 1. izdatnik/trasant - osoba koja izdaje ček 2. trasat - onaj koji ček treba platiti 3. korisnik/remitent 4. indosant/žirant/naleđnik - prenosilac prava 5. indosatar/žiratar/naleđovnik - osoba na koju je ček prenesen 6. prednik i sljednik 7. zavatnik/regredijent - osoba koja ostvaruje pravo 8. regresat - zavratni obveznik ili svaki njegov prednik 9. prosvjednik - osoba koja podiže protest 10. prosvjedovnik - osoba protiv koje se podiže protest
92. POTREPŠTINE ČEKA * - bitne potrepštine čeka su: 1) oznaka „ček“ 2) bezuvjetni uput ili nalog trasatu 3) ime trasata 4) mjesto plaćanja 5) mjesto i dan izdanja 6) potpis trasanta - nebitne potrepštine čeka su: 1) oznaka remitenta 2) oznaka naredbe 3) rekta klauzula 4) oznaka duplikata 5) oznaka „donosiocu“ 6) oznaka „samo za obračun“
93. VRSTE ČEKOVA * A) ovisno o osobi korisnika čeka (remitenta):
104 | P a g e
1) 2) 3) 4)
ček na donosioca ček na ime ček na naredbu rekta ček
B) u odnosu na predmet, način i namjenu plaćanja: 1) novčane čekove a) blagajnički ili gotovinski ček b) prijenosni ček ili virmanski nalog c) obračunski ček d) prekriženi, krosirani, barirani ček 2) efektivne čekove C) u odnosu na vrstu pokrića razlikujemo: 1) depozitne čekove 2) kreditne čekove D) u odnosu na količinu isplatne svote razlikujemo: 1) limitirane čekove a) limitirani ček u užem smislu b) limitirani ček stalne svote c) limitirani ček s čekovnom karticom d) akreditivni ček 3) nelimitirani čekovi E) u odnosu na mjesto izdavanja i plaćanja razlikujemo: 1) mjesni ček 2) udaljeni ček ------------------------------------------------------------------------------A) ovisno o osobi korisnika čeka (remitenta): 1) ček na donosioca - podvrste - ček izričite oznake o donosiocu - ček zamjenjive ili alternativne oznake o donosiocu - ček bez ikakve oznake korisnika (bianco ček), 3) ček na ime - nalazi se samo ime korisnika ili remitenta 4) ček na naredbu - VP na kojem je klauzula naredbe napisana uz ime remitenta. - klauzula izrijekom ovlašćuje remitenta da svoje pravo iz čeka može indosamentom prenijeti na drugu osobu. 5) rekta ček - uz ime korisnika sadrži i rekta klauzulu kojom trasant zabranjuje prijenos čeka indosamentom. - može se prenijeti ali samo u obliku cesije.
105 | P a g e
B) u odnosu na predmet, način i namjenu plaćanja: 1) novčane čekove - pismene naputnice s kojima trasant upućuje trasata da isplati određenu svotu na teret njegovih novčanih sredstava. - pet vrsta novčanih čekova: a) blagajnički ili gotovinski ček - platni instrument pomoću kojega se podmiruju obveze u gotovini. b) prijenosni ček ili virmanski nalog - uobičajena i najčešća čekovna forma koja se koristi u razvijenom žiro prometu. - imatelj žiro računa ili tekućeg računa nalaže trasatu-banci da se određena svota novca knjižno prenese s njegovog računa na račun korisnika. - nije ček u pravnom smislu. - ne mora sadržavati oznaku da je ček, nema indosamenta, izdatnik ga je ovlašten opozvati i prije roka, izdatnik ga šalje izravno banci a ne korisniku. c) obračunski ček - koristi se kao sredstvo neodgodivog plaćanja. - naplata čekovne svote može se realizirati jedino obračunom i preknjiženjem svote na koju obračunski ček glasi. - može cirkulirati u obliku indosamenta. - sadrži klauzulu da je ček. - opozvati se može tek istekom roka. d) prekriženi, krosirani, barirani ček - s prednje strane prekrižen dvama usporednim crtama što znači da njegov imatelj se može naplatiti samo preko banke. - krosirati se može bilo koji ček i bilo koja osoba u čekovnom prometu a on se može indosirati. - razlikujemo: - općenito prekriženi - posebno prekriženi - cirkularni 2) efektivne čekove - VP koji ne glase na novčane svote već na određenu količinu efekata; C) u odnosu na vrstu pokrića razlikujemo: 1) depozitne čekove - koriste ih banke kontinentalne Europe, u skladu s odredbama njihovih zakona o čeku. - propisuju bezuvjetnu opstojnost novčanog pokrića kod banke-trasata, na temelju kojega imatelji računa mogu trasirati čekove. 2) kreditne čekove - VP koje trasanti mogu izdavati i na temelju fiktivnog pokrića tj. odobrenog kredita a prakticiraju se u anglosaksonskim zemljama i SAD.
106 | P a g e
D) u odnosu na količinu isplatne svote razlikujemo: 1) limitirane čekove - banka-trasat utvrđuje maksimalnu svotu da koje se oni mogu ispostaviti. - 4 vrste limitiranih čekova: a) limitirani ček u užem smislu - banka ga uručuje onim građanima koji to od nje zatraže zbog plaćanja roba i usluga - izdaje se onoliko blanketa limitirajućih čekova koliki je saldo njihova potraživanja kod nje - u visini izdanih blanketa blokiraju se sredstva na žiro ili tekućem računu b) limitirani ček stalne svote - podvrsta limitiranog čeka u užem smislu - uvijek je u okruglim brojkama - izdaje se u zamjenu za gotovinu - ni u svijetu ni u RH nije baš prisutan c) limitirani ček s čekovnom karticom - izdatnik čeka je građanin - prigodom trasiranja čeka i uručenja korisniku predstavlja se čekovnom karticom kojom banka jamči naplatu čeka uz uvjete navedene u čekovnoj kartici d) akreditivni ček - više se ne koriste - koristili su se za otkup poljoprivrednih proizvoda i bili su istovjetni čeku stalne svote 2) nelimitirani čekovi - VP koje njihovi izdatnici popunjavaju na željene svote bez ikakva limitiranja a u ovisnosti o raspoloživom saldu na računima kod banke-trasata E) u odnosu na mjesto izdavanja i plaćanja razlikujemo: 1) mjesni ček - izdan je i naplativ u istom mjestu i 3) udaljeni ček - mjesto izdavanja je različito od mjesta plaćanja.
94. ČEKOVI MEĐUNARODNIH PLAĆANJA * - u prometu plaćanja sa inozemstvom pojavljuju se : a) bankovni čekovi b) personalni ili privatni (nebankovni) čekovi c) putni čekovi d) euro-čekovi e) specijalni čekovi f) nostro i loro čekovi g) kvazi-čekovi a) bankovni čekovi
107 | P a g e
- trasant i trasat dvije različite inozemne banke u istoj, ili u dvije strane zemlje. - ako su banke označene kao trasant i trasat u svijetu poznate, čekovi se primaju bez poteškoća za svrhe plaćanja i naplata. - prema valuti na koju glase razlikujemo: 1. konvertibilne valute 2. obračunske valute - klirinške 3. kune b) personalni ili privatni (nebankovni) čekovi - čekovi koje razne tvrtke, ustanove ili fizičke osobe u inozemstvu trasiraju na neku banku u svojoj zemlji, bilo na temelju realnog bilo fiktivnog pokrića, tj. depozita odnosno kredita kojim mogu raspolagati. - sigurnost - relativno slaba u odnosu na njihovu ispravnost i mogućnost naplate s obzirom na raspoloživo pokriće. - našim bankama se preuzimaju samo na inkaso (naplatu). - da bi se mogli otkupiti bez teškoća, tj. bez slanja na inkaso, banka-trasat kod koje trasant ima odgovarajuće pokriće, na zahtjev izdatnika-trasanta čeka, prihvaća (akceptira) odnosno certificira (potvrđuje) ček upisujući na njemu jednu od ovih klauzula: accepted, certified, all right ili good. - akcept ili certifikaciju potpisuju uz otisak pečata ovlaštene osobe banke-trasata na prednjoj strani čeka uz upis datuma prihvata ili potvrde - ček postaje certificirani ček. - banka se certificiranjem obvezuje kao isključivi čekovni dužnik isplatiti svotu čeka njegovu korisniku u okviru toga roka. c) putni (traveller's) ček - limitirani instrument plaćanja koji se koristi u međunarodnom putničkom prometu. - imaju značaj internacionalne banknote. - nominalna vrijednost otisnuta u okruglim svotama. - mogu se unovčiti u raznovrsnim nacionalnim valutama bez ikakve najave, svugdje u svijetu, i to po dnevnom kupovnom tečaju za odnosne valute na dan realizacije čeka. - korisnik ga kupuje odnosno plaća pri preuzimanju. - izdaju ih banke i turističke agencije. - glase na okrugle svote otiskane na prednjoj strani u odgovarajućoj valuti: USD, GBP, EUR itd. d) euro-ček - unificirani bankovni ček. - upotrebljava se u međunarodnom prometu kao jednostavno sredstvo plaćanja. - obvezno ga prati euro-ček garantna kartica. - služi za bezgotovinsko plaćanje ili podizanje gotovine - može se podizati gotovina na svim bankomatima i mjenjačkim šalterima i direktno platiti roba i usluge kod mnogih trgovinskih i drugih organizacija diljem zemalja Europe i Mediterana.
108 | P a g e
- banka emitent-trasat garantira naplatu svakog isplaćenog euro-čeka ukoliko se isplatno mjesto pridržavalo općih i posebnih pravila o isplati, prihvaćenih u okviru sustava. - korisnici ih mogu naplatiti po tečajnoj vrijednosti i u valuti one zemlje u kojoj se nalaze, predočivši ček zajedno s čekovnom (garantnom) kartom banci, ustanovi kod koje ga realiziraju. - pojedini primjerci su limitirani određenom maksimalnom svotom u ovisnosti o propisima koji vrijede u zemlji njegova porijekla. - svota maksimalnog limita vidljiva je na poleđini čekovne karte. - iako novijeg datuma izdanja, euro-ček se danas mijenja bez teškoća na tisućama inozemnih bankovnih i mjenačkih šaltera. e) specijalni čekovi 1) treasurer čekovi - koriste se za isplate mirovina, invalidnina i drugih socijalnih davanja. - trasiraju ih ovlaštene ustanove u SAD na državnu blagajnu SAD. 2) memorandum čekovi - uobičajeni u SAD. - izdaju ih zajmoprimci sa svrhom da posluže zajmodavcima kao garancija za pravodobni povrat zajma. 3) currency credit card - trasira Skandinaviska Banken, Stockholm, na samu sebe. - instrument međunarodnih plaćanja sličan putničkom čeku. - glasi obično na 100 dolara s rokom valjanosti od 3 mjeseca računajući od dana izdanja. 4) bank money order - bankovni nalozi plaćanja kod kojih je ista banka trasat i trasant. - Express money order izdaje American Express Company sa namjenom da posluži svrhama putovanja. - Foreign money order - plaćevni nalog usmjeren na inozemstvo koji trasira određena banka na sebe. 5) postal money order - poštanska međunarodna uputnica. - građani zemalja članica mogu putem pošte upućivati određene novčane svote u druge zemlje. f) loro i nosto čekovi 1. loro čekove - trasiraju inozemne banke na naše domaće banke. - čekovima ove vrste inozemna banka trasant, a naša banka trasat. - uvjet za takvo izdavanje čeka - prethodno uspostavljeni korespondentni odnos i uzajamni sporazum zainteresiranih u poslu. - korisnici (remitenti) loro čekova su fizičke osobe: domaće i strane. - loro čekovi mogu se trasirati na konvertibilne i klirinške valute, te na kune. 2. nostro čekove - trasiraju naše banke na banke u inozemstvu s kojima su uspostavile korespondentni odnos.
109 | P a g e
- naše banke djeluju u svojstvu trasanta, dok su inozemne banke trasati, tj. platci tako izdanih čekova. - postupak primjenuju naše ovlaštene banke pri trasiranju čekova koji glase na konvertibilne valute. g) kvazi čekovi 1) SOS international cheques - auto-klubovi su osnovali poseban sustav pretplata na određene usluge koje automobilisti budu zatrebali na putu. - plaćanje troškova popravka i prijevoza automobila, liječenje i prijevoz putnika, plaćanje raznih taksa i troškova sa svrhom ostvarenja određenih prava koja se odnose na automobil, putnike i prtljagu... 2) touring bonovi - sve što je navedeno za SOS International Cheques vrijedi u smislu i za touring bonove. - bonove koriste članovi austrijskih auto klubova. 3) vaučer - nije ček već obična namira (blagajnička dokaznica). - instrumenti slični čekovima međunarodnih plaćanja - danas se često koristi za podmirenje ugostiteljskih usluga u međunarodnom turističkom prometu. 4) kreditna karta
95. PRIJENOS ČEKA ILI MJENICE - u čekovnom prometu - dva načina: 1) redovitim ili vlasničkim indosamentom - korisnik čeka prenosi sva svoja prava iz čeka na novog vlasnika. - prijenos se može obaviti na dva načina: a) potpunom naleđom - dosadašnji vlasnik daje prijenosnu izjavu na poleđini navodeći ime novog vlasnika nakon čega to potpisuje. b) nepotpunom - bijelom ili bianco naleđom - ne sadrži ni prijenosnu izjavu ni ime indosatara već samo naziv ili tvrtku te potpis indosanta. 2) punovlasnim indosamentom - vlasnik čeka ostvaruje svoja prava iz čeka posredstvom zastupnika. - zakon o čeku određuje da indosament mora biti bezuvjetan. - ako je ograničen nekom klauzulom, ona se smatra nenapisanom. - ako se na određenom čeku koji glasi na ime obavi onoliki broj indosamenata da više ne preostaje prostora za nove, tada se to rješava produžetkom ili alonžom. - u mjeničnom prometu razlikujemo tri vrste indosamenta: 1) redoviti (vlasnički) indosament - na indosatara se prenose sva mjenično-obvezna prava na mjeničnu tražbinu i to: a) potpunim indosamentom
110 | P a g e
b) nepotpunim ili bianco indosamentom - prava koja indosatar dobiva vezana su uz učinke: - učinak indosabilnosti - svaki stjecatelj dobiva puno pravo prijenosa. - obligatorni učinak - daje indosataru samostalno pravo raspolaganja mjeničnom tražbinom. - garancijski učinak - omogućuje regresno pravo prema indosamentima prednicima. 2) punovlasni (prokura) indosament - prijenos mjenice s posebnom nakanom. - korisnik mjenice ovlašćuje novog imatelja indosatara da mu kao njegov opunomoćenik ostvari neko od subjektivnih mjeničnih prava. - uz ime opunomoćenika stavlja se klauzula „vrijednost na naplatu“ 3) založni indosament - korisnik mjenice prepušta svome vjerovniku tražbinu po odnosnoj mjenici da bi mu time pružio sigurnost tj. zalog pravodobnog vraćanja duga. - uz njegovo ime se ispisuje klauzula „vrijednost za osiguranje“ ili „vrijednost kao zalog“.
96. ZADUŽNICA * - jednostavni i formalni pravni posao. - zdaje ju dužnik u pisanom obliku, uz javnu ovjeru svojeg potpisa, kojom daje suglasnost da se radi naplate vjerovnikova potraživanja zaplijene njegovi računi koje ima kod banaka, te da se novac s tih računa izravno isplaćuje vjerovniku. - ima svojstvo apstraktnosti - pravni posao iz kojeg proizlazi potraživanje se ne mora navoditi. - pravovaljana sa svim svojim zakonskim učincima, u trenutku ovjere potpisa dužnika. - ima svojstvo pravomoćnog rješenja o ovrsi. - vjerovnik kome je izdana zadužnica može svoje potraživanje prisilno naplatiti s računa dužnika bez potrebe vođenja ovršnog postupka. - ona omogućava vjerovniku pokretanje sudskog ovršnog postupka i na drugim predmetima ovrhe (nekretninama, pokretninama, potraživanjima i sl.) u slučaju da vjerovnik nije mogao svoje potraživanje naplatiti s računa dužnika. - prenosi instrument - može poslužiti i kao instrument osiguranja višestrukih - multipliciranih plaćanja. - prijenosom na treću osobu ona stječe sva prava iz zadužnice koja su pripadala vjerovniku - prenositelju zadužnice. - prijenos se provodi izjavom koja se može dati na posebnoj ispravi ili na samoj zadužnici uz javnobilježničku ovjeru. - tri uvjeta za valjani prijenos: - izjava o prijenosu - ovjera potpisa prenositelja - fizička predaja zadužnice.
111 | P a g e
- zahtjev za naplatu potraživanja iz zadužnice banci na naplatu dostavlja vjerovnik koji je naveden na zadužnici ili osoba na koju je vjerovnik valjano prenio zadužnicu. - naplata zadužnice provodi se terećenjem računa navedenih u zadužnici. - vrste zadužnica: 1) obična zadužnica - isprava na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika. - dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zapljene njegovi određeni računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih računa (u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi) izravno isplaćuje vjerovniku. 2) bjanko zadužnica - isprava na kojoj je javno ovjeren potpis dužnika trgovca. - dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine čiji iznos će biti naknadno upisan u ispravi, zapljene određeni ili svi njegovi računu koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih računa ( u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi) izravno isplaćuje vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će biti naknadno upisan.
- razlika između bjanko i obične zadužnice: - u bjanko zadužnici prilikom njena izdavanja ne moraju biti naznačene osoba vjerovnika kao ni svota dužne tražbine - bjanko zadužnicu mogu izdavati samo pravne osobe i obrtnici, a običnu zadužnicu mogu izdavati sve osobe - bjanko zadužnica se može izdati samo s naznakom najviše svote koja je navedena u Napomeni br. 1 obrasca bjanko zadužnice ( do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn ili do 1.000.000,00 kn).
112 | P a g e
