Drvo

Drvo

21. DRVO Drvo je pored kamenog materijala najstariji građevinski materijal koji je čovjek koristio.Danas mu je primjene smanjena zbod ograničenih mogućnosti priraštaja i zahtijeva da se šume zaštite, jer je njihova uloga od neprocjenjivog značaja. Upotreba drveta u građevinarstvu je svedena na neophodnu mjeru ali je zato racionalisana obrada odpadaka od drveta u obliku pravljenja novih polufabrikata od drveta.

21. 1 Drvo kao građevinski materijal Drvo je veoma važan građevinski materijal i materijal u industriji namještaja, u gradnji brodova, industriji papira, hemijskoj industriji itd. Prednosti drveta su: laka obradivost velika mehanička čvrstoća u poređenju sa malom masom dobre termičke izolacione sposobnosti veliki izbor boja, šara i gustine velika rasprostranjenost Biološki uslovljena nestabilnost mehaničkih,tehnoloških, fizičkih,hemijskih i drugih osobina se savremenom obradom ublažava ili potpuno otklanja tako da imamo vrhunske drvene proizvode.

21.1.1.Izgled drveta Drvo rastze iz sjemenke ili iz izdanka korijene iste vrste i pod povoljnim uslovima se razvija u stablo, koje se sastoji iz tri dijela: korijena-sa žilama u zemlji,debla-masivni dio stabla nad zemljom i krošnjom. KLod četinara deblo se pruža do samog vrha stabla. Nas interesuje deblo i dio grana čiji je prečnik veći od 8 cm. Pod debljinom stabla se podrazumujeva prečnik stabla bez kore na visini 1,3 metra od zemlje.Od podnožja ka vrhu stablo ima sve manji prečnik i ukoliko je ta razlika manja utoliko se deblo može bolje iskoristiti za tehnološke potrebe.

21.1.2.Unutrašnja građa drveta Građa drveta se najbolje vidi na određenim presjecima i raqzličito se ogleda u transverzalnom, radijalnom i tangencijalnom presjeku ( slike 21.1 i 21.2). Na poprečnom (transverzalnom) presjeku drveta zapažaju se tri zone: centralni dio, srednji dio i omotač. Centralni dio ili srž zauzima samo nekoliko milimetara u prečniku i zatvorenije je boje od okolne građe. Sastavljen je od vrlo malo kompaktnih ćelija. Srednji dio ređa se oko srži u obliku koncentričnih krugova- godova ili godišnjih prstenova. Do srži je prvi prsten iz prve godine kao najstariji itd. Na svakom drvetu se zapažaju jasnije ili slabije izražene dvije zone: godovi bliže periferiji debla su svijetlije boje i ta zona se naziva bijeljika ili bijeljikovina.godovi bliže srži su tamnije boje i zovu se srčevina (pravo drvo). Omotač se sastoji od kambijuma, like i spoljašnje mrtve kore.

1

Drvo

Slika 21.1 Podužni presjek drveta

Slika 21.2 Poprečni presjek stabla

Kambijum je sloj koji omotava bijeljiku i sastoji se od ćelijica koje svake godine diobom stvaraju novi kod bijeljike Kroz taj sloj prolaze neprerađeni sokovi, a ćelije sa druge strane stvaraju pojas like kroz koji prolaze prerađeni sokovi. Kambijum i lika su zaštićeni sa spoljnje strane korom koja može biti glatka ili ispucala, a što zavisi od vrste i starosti drveta. Ose ćelija goda koje stvara kambijum leže paralelno podužnoj osi drveta i označavaju pravac vlakana drveta. Od kore idu radijalno, prama srži, ne uvijek vidljivi sržni zraci (traci). Oni prenose hranljive materije i utiču na cijepljivost drveta.Njihovim tokom drvo se najlakše cijepa. S obzirom na geografsku širinu na kojoj se nalazi Republika Srpska, djelatnost kambijuma je periodična, tako da se stvaraju godišnji prstenovi, koji predstavlkjaju karakteristično obilježje građe drveta. Mnoge tropske vrste drveća, zahvaljujući stalno pogodnim uslovima za rast drveta , nemaju tako izražene godove.prema odgovarajućim funkcijama koje drvo treba da ispuni, u toku godine formiraju se u drvetu različite vrste ćelija i tkiva.

2

Drvo

U početku perioda vegetacije ćelije formiraju tkiva taknkih zidova i velikih šupljina, čija je funkcija provođenje vode i mineralnih materija (takozvano proljećno rano drvo)-provodna tkiva. Pri kraju vegetativnog perioda nastaju mehanička tkiva malih šupljina debeklih zidova (takozvano jesenje kasno drvo), kroz koje sokovi prolaze vrlo malo ili nikako. Pošto su ćelije drveta koje stvaraju drveni prsten u toku ranog vegetativnog perioda u proljeće, poroznije od ćelija koje se stvaraju kasnije, u jesen, formiraju se oštre granične linije godova, koje omogućuju približno utvrđivanje starosti stabla. Životni vijek drveta zavisi prije svega, od vrste drveta kao i od toga kako je uskladišteno, ugrađeno ili zaštićeno.Na primjeru hrasta se to najbolje vidi: on ne zaštićen na otvorenom prostoru može da živi do 100 godina, a zaštićen vremenski skoro ne ograničeno može da traje. Za drvo se smatra nepovoljnom variranje sredine naizmjenično suva i vlažnai to dovodi do trulkjenja drveta. Drvo je organski materijal koji sadrži oko 50% ugljenika, oko 40% kiseonika, oko 6% kiseonika, te azota i meneralnih materija oko 1%. Glavni sastojci drveta su celuloza (do 60%) i lignin. Sok od drveta se sastoji od vode u kojoj su rastopljene razne organske ili mineralne materija: bjelančevine, skrob, masti, ulja, smola, boja, tanin, guma itd.

21.2 Fizičke osobine drveta Pri upotrebi drveta potrebno je poznavati njegove osobine.One zavise ne samo od vrstze drveta nego i za jednu istu vrstu, od zemljišta na kome je raslo, od klime, starosti, vlažnosti itd. Optičko dejstvo drveta je određeno bojom i crtežom (teksturom).Boja domaćih vrsta drveta ne pokazuje velike razlike.ona se kreće od bjelkaste do žućkaste boje. Mnoge vrste drveta iz drugih geografskih prostora su od bjelkaste (koto) do crne boje (abonos).Tekstura može biti pravilna, prugasta, talasasta, nepravilna i čvornata. Ona zavisi od vrste drveta i mjesta presjeka.Kombinacijom različitih boja i teksture se tiže najrazličitije estetsko dejstvo drveta. Specifična masa, kao masa čiste drvene supstance, bez šupljina i pora, kod svih vrsta drveta je približno ista- između 1500 i 1560 kg/m³. Zapreminska masa, koja obuhvata i pore i njihov sadržaj, dobar je pokazatelj mnogih osobina drveta , na primjer:čvrstoće na pritisak, tvrdoće i elastičnosti drveta.Ona zavisi od mnogih faktora: od vrste drveta i mjesta rasta drveta, od njegove starosti, od pravilnosti građe, od mjesta sa kojeg je uzet uzorak i od vlažnosti drveta. Pri izradi raznih proračuna potrebno je znati zapreminsku masu pri dimenziuonisanju i pri statičkom ispitivanju konstrukcije izrađene od drveta zapreminska masa se kreće u granicama od 400 do 800 kg/m³ uz vlažnost od 15%. Poroznost kod našeg građevinskog drveta predstavlja procenat pora u odnosu na zapreminu potpuno suvog drveta i kreće se u granicama 55% do 75% i zavisi od vrste drveta i njegove starosti. Drvo je porozan materijal ali pore nisu ravnomjerno raspoređene tako da poroznost umnogome zavisi i od mjesta sa kojeg je uzorak uzet. Akustične osobine drveta Dobre akustične osobine drveta su odavno poznate i zato se one koriste za izradu muzičkih instrumenata i u koncertnim salama za postizanje prostorne akustike. U pogledu zvučne izolacije drvo nije dovoljan materijal, mada je porozno i dobro prima i prenosi zvuk, a ovo se ublažava dodatnim punjačima za zvučnu izolaciju.

3

Drvo

Provodljivost toplote drveta S obzirom na poroznu strukturu drvo je dobar toplotni izolator i bolji je i od opeke. Drvo bolje provodi toplotu u pravcu vlakana nego poprečno na pravac vlakana, a provodnost se povećava povećanjem zapreminske mase i vlažnosti drveta. Te dobre izolacione osobine imaju veliku ulogu u primjeni drveta kao građevinskog materijala, za tavanice, za zidne površine i podove te kao brodski pod. Na primjer pri istoj temperaturi prostora drveni pod oduzima čovječijem tijelu manje toplote nego PVC pod. Odnos drveta prema požaru Drvo je zapaljiv materijal, ali se raznim zaštitnim sredstvima može učiniti manje zapaljivim. Građevinski drveni elementi velikih presjeka,bolje se ponašaju u požaru nego mnogi nezapaljivi materijali npr.čelik,a zahvaljujući slaboj provodljivosti toplote spoljni slojevi duže ne prenose toplotu na unutrašnjost presjeka. Zbog minimalnih promjena u dimenzijama, grede i stubovi se pri promjeni temperature jedva deformišu.Porastom temperatura mehanička čvrstoća drveta opada za raliku od metala i plastičnih masa.Ako drvo natopimo vodenim staklom zaštitili smo ga dodatno od požara o čeme ćemo govoriti u poglavlju građevinska i hemijska zaštita drveta.

21.3 Mehaničke osobine drveta Elementi građe drveta nisu zrnasti kao u metala i kamena nego su vlaknasti, tanki i dugački.što utiče na mehaničke osobine drveta. Sve mehaničke osobine zavise od vrstze drveta, zapreminske mase, broja čvorova i drugih grešaka, kao i od procenta vlage i starosti drveta. Čvrstoća na pritisak se ispituje u pravcu pružanja vlakana i iznosi βp=20-80 MPa Drvo se ;esto upotrebljava ya konstruktivne elemente izložene pritiskuna primjer za stubove. Zatezna čvrstoća se ispituje zatezanjem uzorka u pravcu pružanja vlakana i iznosi βz=60-180 MPa U građevinarstvu se drvo mnogo koristi za izradu elemenata izloženih dejstvu zatežućih sila, na primjer zatege, štapovi krovnih rešetki itd. Čvrstoća na savijanje se ispituje na uzorku koji je na krajevima oslonjen a u sredini se izlaže dejstvu sile: βs=30-120 MPa Drvo je dugo bilo jedini materijal koji je upotrtebljavan za izradu konstruktivnih dijelova izloženih savijanju,a danas se upotrebljava za izradu skela, međuspratnih konstrukcija, brodskih podova itd. Čvrstoća na smicanje se ispituje u pravcu pružanja vlakana: βsm=5-10 MPa. Mnogi elementi u drvenim konstrukcijama su izloženi smicanju, na primjer veze pod uglom, nosači izloženi savijanju, moždanici itd. Tvrdoća drveta se određuje obično prema sili potrebnoj da se čelična kuglica utisne do polovine u drvo u poprečnom presjeku. Tvrdoća drveta utiče na njegovu obradivost, povećava se porastom zapreminske mase i smanjenjem vlažnostii skoro dvostruko je veća u pravcu vlakana. Meko drvo se lako reže testerom, dubi i lijepiali se teško izrađuju složeni profili i ne mogu se dobiti besprijekorno glatke površine. Otpornost drveta na habanje, uslovljena tvrdoćom, određuje njegovu primjenljivost kao podnog pokrivača u stanovima, fabrikama itd. Podjela drveta po tvrdoći: -sasvim meko drvo: jasika, lipa, topola, vrba -meko drvo: jova, smreka, bor, jela -srednje tvrdo drvo: breza , kruška, hrast, bukva, orah 4

Drvo

-tvrdo drvo: jasen, dren, platan, bagrem, grab Elastičnost drveta je značajna kad se bira materijal za izradu dužiuh elemenata kao što su prečke namještajaa prema stepenu elastičnosti drvo dijelimo na: -posebno elastično drvo: abonos, tik -veoma elastično drvo: srebrni javor -elastično drvo: javor, bukva , hrast, smreka , kruška -srednje elastično drvo: breza, lipa, orah, brijest -malo elastično drvo: javor, bijela bukva, ariš, jela Veliku elastičnost ima suvo i mlado drvo, pravilnih vlakana i godova. Cijepljivost drveta je različita i zavisi od vrste i vlažnosti drveta.Mjerilo cijepljivosti je lakoća kojom se drvo pravilno cijepa u pravcu vlakana.Ta osobina je povoljna kad je u pitanju obrada drveta rezanjem. prema cijepljivosti se drvo dijeli na: -lako cijepljivo drvo: bor, ariš, hrast, lipa -vrlo teško cijepljivo drvo: breza, brijest, grab -posebno teško cijepljivo drvo: trešnja Žilavost drveta se ogleda u sposobnosti drveta da trajno zadrži naknadno dobijeni oblik (deformaciju), a da ne dođe do loma drveta, iako je prekoračena granica elastičnosti. Sirovo drvo je žilavije od suvog drveta, lako drvo je žilavije od teškog drveta, a starenjem žilavost drveta opada.

21.4 Vlaga drveta Od vlažnosti drveta zavise sve njegove mehaničke osobine, obradivost, krivljenje i pucanje, kao i otpornost prema gljivičnim oboljenjima. Apsolutna vlažnost drveta se izračunava u odnosu na težinu suvog drveta: Ha= (G-Go)/Go x 100 gdje je G-masa vla\nog drveta a Go-masa suvog drveta Dozvoljena vlažnost je određena propisima prema vrsti i namjeni drveta: -sviježe oboreno drvo: vlažnost nije ograničena -polusuvo drvo: sadrži maksimum 30% vlage -drvo sušeno na vazduhu: sadrži maksimum 20% vlage -standardna vlažnost:iznosi 15% Kad suvo drvo upija vodu iz vlažnog vazduha, ono je skuplja u zidovima i ćelijama (vezana voda) i zato se ćelije razmiču. Na taj način drvo povećava zapreminu, odnosno drvo bubri. To povećanje zapremine traje sve dok opne ćelija ne zasite vodom.To je stepen vlažnosti drveta i naziva se tačka zasićenosti vlakana. Drvo tad sadrži samo vezanu vodu, a koja se kreće u granicama 22%-35%. Drvo i dalje može da upija vodu dok se ne popune sve šupljine (slobodna voda ), ali da pri tome ne mijenja zapreminuniti da mu se bitno smanjuju mehaničke osobine, samo se povećava zapreminska masa. Sušenje drveta ima obrnuti redosljed. Prvo se isparava slobodna voda, a kad počne da isparava slobodna voda počinje skupljanje drveta. Bubrenje i skupljanje drveta pri promjeni vlažnosti u okviru zasićenosti vlakana izazivaju takozvani rad drveta. To znači da nastaju promjene u dimenzijama drveta koje su različite u tri anatomska pravca. Prosječno skupljanje drveta za naše vrste po dužini je 0,4% , u radijalnom pravcu je 4%, a u tangencijalnom pravcu 8%.

5

Drvo

Rad drveta može biti smanjen ako se vlažnost drveta sušenjem prilagodi vlažnosti vazduha prostora u kome će drvo biti upotrebljeno.Na primjer: -za građevinsko drvo 12%-18% -za prozore i spoljašnja vrata 12%-15% -za unutrašnja vrata i namještaj te parket 8%-10% Drvo sa 15% vlage se smatra normalno suvim drvetom za građevinsku opewrativua pri toj vlažnosti se ispituje mehanička čvrstoća. Sušenje drveta se može vršiti prirodnim putem ili pomoću tehničkih uređaja. Prirodno sušenje se izvodi u slobodnom prostoru ili u radionicama dok se ne postigne ravnoteža vlažnosti sredine i drveta i na taj način se vlažnost može spustiti i do 14%. Prirodno sušenje traje godinama (meko drvo 1-2 godine,a tvrdo drvo 3-4 godine). Pri skladištenju ga treba slagati tako da je zaštićeno od vlage iz zemlje, kiše, sunca Vještačko sušenje pomoću tehničkih uređaja je brže i smanjuje vlažnost ispod 14%.Na taj način drvo se suši otprilike za onoliko dana koliko mu je potrebno godina za sušenje na prirodan način.Sušenje se obavlja u sušarama, komorama ili tunelima. U njima se vlažnost i temperatura mogu regulisati da ne bi došlo do naglog isušivanja građe, što bi moglo prouzrokovati unutrašnje naprezanje u drvetu, a ovo bi dovelo do pucanja i grešaka u drvetu. drvo se prethodno potapa u vodu da bi poslije sušenja, cijela serija koja se suši imala istu vlažnost. Takav način sušenja, opsim brzine ima i druge prednosti: pri temperaturi sušenja od 100 °C uništavaju se insekti i gljive, ističe smola, a vlažnost je ravnomjerno raspšoređena. Listopadno drveće se pri sušenju skuplja više od četinara jer su zidovi njegovih ćelija deblji,a skupljanje pri sušenju nastupa tek kad voda počne da isparava iz zidova ćelija.

21.5 Greške drveta Pod greškama drveta se smatraju razne nepravilnosti u građi drveta, kao i bolesti drveta.Greške nastaju u toku rasta drveta , zatim pri njegovoj obradi ili uskladištenju,te znatno utiču na kvalitet i primijenljivost drvene građe. Osobine dobrog građevinskog drveta ili gotove građe su: -prava vlakna -minimum čvorova -homogena struktura -jasan zvuk pri udaru -strugotina nema neprijatan miris -nije vlažno, trulo. ispucalo, izvitopereno... Za mnoge konstrukcije se mogu dozvoliti veće ili manje greške, što zavisi od važnosti objekta i njegovog trajanja, kao i od konstruktivnih uslova. Klase drvene građe određuju njezin kvalitet i dozvoljena naprezanja sa kojima se konstrukcija može računatia kod nižih klasa se pri proračunu uzima veći koeficijent sigurnosti. Klase su: Prva klasa –naročite nosivosti Druga klasa –srednje nosivosti Treća klasa – male nosivosti Građa prve i treće klase se na gradilištima mora vidno obilježiti. Grvo sa greškom može biti sasvim zdravo, ali krivo, napuklo, kvrgavo, pa za izvjesne konstrukcije ne valja. Kvrgavost ili čvornatost drveta nastaje na mjestima spajanja grana i grančica sa stablom.Kvrge utiču na mehaničku čvrstoću drveta. Postoje radovi u drvetu kod kojih kvrgavost znači i estetsku vrijednost (zidna lamperija).

6

Drvo

Kvrge mogu biti srasle i ispadajuće. Ispadajuće kvrge treba odstranit, a šupljinu ispuniti i zalijeepiti komadom drveta čija vlakna treba da idu u istom smjeru kao i vlakna elementa koji se popunjava.Kvrge smanjuju jačinu i elastičnost, otežavaju obradu, a građa nepravilno i mnogo radi (zbir slika 21.3., slika 1.) Greške u rastu drveta Nenormalno izraženo opadanje prečnika od žilišta prema krošnji ili vrhu stabla, pri paralelnom rezanju oblica neuporedivo više dovodi do presjecanja vlakana nego kad je drvo ujednačene debljine presjeka.Usljed toga opada mehanička čvrstoća drveta. To se odnosi i na uvijeno (usukano) stablo jer se vlakna protežu spiralno oko jezgra. Pri sušenju, deblo uvijenog stabla puca, po liniji spiralnog vlakna vidjeti zbir slika 21.3., sliku 2. Proizvod od takvog debla, zbog pucanja, uvijanja i izvijanja nema gotovo nikakvu vrijednost. Ovakvo drvo se koristi za električne i telegrafske stubove,a ne smije se upotrebljavati za nosače i daske. Talasasto pružanje vlakana je takvo da se vlakna pružaju u pravcu osovine debla ali nisu prava već talasasta (zbir slika 21.3, slika 3.) Koristi se za izradu furnira zbog šarene teksturea ne upotrebljava se za rezanu građu, grede i daske. Smolavost –kao urasla ležišta smole pojavljuje se prije svega kod bora i ariša, zbir slika 21.3, slika 4. Smolaste mase naruše svaki premaz i probijaju naneseni kit. Ekscentrično srce (zbir slika 21.3, slika 6.). Dvostruko srce (zbir slika 21.3, slika 5.). Žljeboviti presjeci (zbir slika 21.4, slika 1.), su greške u rastu. Građa od takvog drveta podložna je vitoperenju, kvaru i pucanju, male je čvrstoće i trajnosti. Dvostruka bijeljika (zbir slika 21.4, slika 2.), je srčevina presječena bijeljikom. čini drvo nehomogenim, a samim tim, mehaničke čvrstoće su neujednačene. Postoje i greške izazvane raznim fizičkim uticajima vjetra, kiše, mraza, sunčeve pripeke i mehaničkih povreda. Paljivost-su radijalne pukotine u drvetu nastale usljed smrzavanja (zbir slika 21.4, slika 3.). Može biti jednostrana, unakrsna i zvijezdasta. Okružljivost-je pojava odlubljivanja u smijeru godova pod pritiskom vjetra (zbir slika 21.4,slika 4.).Može biti izražena kao: -totalna-odlubljivanje po čitavoj periferiji goda -parcijalna-odlubljivanje na dijelu goda Raspukline i pukotine-se javljaju uslijed isušivanja trupaca ili oblih greda i pružaju se od periferije ka srcu( zbir slika 21.4, slike 5 i 6.). raspukline zahvataju cijeli presjek, dok su pukotine pliće. I jedne i druge umanjuju upotrebljivost drveta.Prouzrokuju brže natapanje vodom, što omogućuje razvijanje gljivica i truleži.

7

Drvo

Slika 21.3 Defekti kod drveta Usljed nepravilnog-brzog sušenja površina drveta može otvrdnuti dok jezgro ostaje još vlažnoa daljim sušenjem se stvaraju unutrašnje pukotine(zbirna slika 21.5, slika 1 i 2.). Krivljenje-je pojava kod obrađenog drveta do koje dolazi usljed nepravilnosti građe ili nepravilnog sušenja: izbočenost i uzdužna zakrivljenost (zbirna slika 21.5, slika 3) koritavost, poprečna zakrivljenost( zbirna slika 21.5, slika 4) izvitoperenostb ili spiralna zakrivljenost (zbirna slika 21.5, slika 5) Lisičavost-je zaostala oblina na određenoj gredi, a nastaje u toku obrade drveta. Može se uočiti na gredama i daskama (zbirna slika 21.5, slika 6.).

Slika 21.4 Defekti kod drveta

8

Drvo

Slika 21.5 Defekti i promjerne

21.6 Bolesti i zaštita drveta 21.6.1.Gljivice Gljivice napadaju drvo još u šumiali i ono koje je ugrađeno u konstrukcije.Opasnije su vrste gljiva koje žive na ugrađenim konstrukcijama, a među njima je najopasnija prava kućna gljiva.Ona napada sve vrste drveta ali najviše četinare.Te gljivice se u početku vide kao svijetla svilasta presvlaka a odrasla gljiva sa sjemenom izgleda kao okruglast jastučić bijelih ivica. Vlakanca gljive urastaju u drvo i postepeno ga razaraju, jer se gljiva hrani drvenom supstancom. Razoreno drvo se raspada na kockice (kubna trulež). Ta gljiva je opasna i zbog toga što pri razgrađivanju celuloze izdvaja vodu u kapima.Na taj način se vlaži i suvo drvo i stvara se pogodna podloga za njeno širenje.Razvija se u vlažnim i neprovjetravanim dijelovima zgrade ili stana a najpovoljnija temperatura za njeno stvaranje je između 15° i 30°C.Kućna gljiva ne napada samo drvo nego i prerađevine od drveta (lesonit, heraklit, ivericu itd). Podrumska gljiva- vlakna ove gljive granaju se po površini drveta i prouzrokuju takozvanu suvu trulež. Ova gljiva razara drvo u pravcu vlakana. Zaštita konstrukcija od gljivica Za spriječavanje zaraze kućnom gljivom važne su preventivne mjere.To je prije svega pravilno uskladištenje drvene građe.teren uskladištenja mora biti čist bez otpadaka drveta.Drvo koje služi kao podloga za slaganje građe mora biti oguljeno, zdravo i izdignuto od zemlje da bi se izbjeglo kvašenje.Dobro je zaštititi ovo drvo sredstvima protiv kućne gljive. Drvena građa se ne smije oslanjati neposredno na zidne konstrukcije jer u njima uvijek ima malo vlage.Zato se na zid ispod drveta uvijek stavlja bitumenska ljepenka ili katranska ljepenka.Drvo prije stavljanja treba premazati nekim zaštitnim sredstvom.Dobro je to uraditi i sa daskama brodskog poda na kojima su položene konstrukcije za skladištenje. Ako je drvo napadnuto gljivom najbolje je zaražene dijelove i zdravo drvo oko zaraženog mjesta odstraniti. Drvo koje se ugrađuje na to mjesto mora biti premazano zaštitnim sredstvom.

9

Drvo

Sumnjiva mjesta treba izgrebati a zatim spaliti lampom aza lemljenje jer gljiva ne može podnijeti temperaturu višu od 40°C. Radi zaštite od gljiva drvo se premazuje ili impregnira.Na gradilištu se ono potapa u odgovarajući rastvor koji se nalazi u posudama od metala ili betona. Što je rastvor topliji to je zaštita uspješnija. Drvo ugrađeno u konstrukcije premazuje se ili injektira. Injektiranje podrazumijeva bušenje rupa prečnika 20 mm i dubine 40 mm u razmaku od 400 mm u koje se stavlja pod pritiskom zaštitno sredstvo.

21.6.2. Insekti Živo drvo, kao i svježe oboreno drvo kao i drvo u konstrukcijama napadaju razne vrste insekata. Neke vrste insekata napadaju samo četinare a neke samo lišćarea neke obje vrste drveta.Kod insekata se izdvajaju četiri stadijuma razvićaČ jaje, larva, lutka, insekt.Drvo najčešće razara larva. Najopasniji insekti u konstrukciji su: Kućna strižibuba- koja leže jaja u grupama i to najradije u meko suvo drvo kao što je jela, smreka i bor.Larva živi u drvetu od 3 do 10 godina hraneći se drvenom materijom.Za to vrijeme ona izgrize čitavu mrežu hodnika ali površina drveta može izgledati dugo zdrava što predstavlja podmuklu opasnost za stabilnost konstrukcije.Ako se ustanovi prisustvo strižibube potrtebno je sve oštećene dijelove isjeći i zamijeniti novim dijelovimaa drvo zatim premazati određenim preparatom. Razne vrste mrava koje žive u drvetu izjedaju drvo po dužini i prave u njemu širokjev hodnike. Zato je potrebno pronaći njihovo gnijezdo pa uveče kad su svi mravi u gnijezdu u njega ubrizgati odgovarajući insekticid a rupe napuniti kitom ili ilovačom. kao sredstvo za trovanje mrava preporučuje se mješavina potaše sa medom (1:10)kao i smjesa boraksa sa šećernim prahom.

21.7 Građevinska i hemijska zaštita drveta Drvo kao organski materijal može biti oštećeno pa čak i razoreno djelovanjem vatre, gliva i insekata. Ako pravilno izvedene građevinsko-zanatske mjere nisu dovoljna sigurnost potrebno je izvršiti i dodatnu hemijsku zaštitu.Hemijska zaštita ne nadoknađuje građevinske nedostatke i greške već one zajedno treba da štite drvo tokom eksploatacije od propadanja. Zaštita drveta zavisi od vrste drveta, dimenzija presjeka, vrste štetočina, vrste vlage, spoljašnjih uslova, načina i mjesta primjene drveta ( da li je pod krovom, ili u sklobodnom prostoru izloženo svim atmosferlijama ili u zemlji ili stalno pod vodom). Zbog ekonomičnosti i predostrožnosti zaštita mora biti prilagođena stepenu opasnosti, odgovarajućim zaštitnim sredstvima, i postupku odnosno metodu zaštite.

21.7.1.Građevinska zaštita Građevinska zaštita se preduzima radi spriječavanja štetne promjene stanja vlažnosti drveta i proizvoda od drveta, jer takva promjena nije samo pogodna za razvoj gljivica već izaziva i prekomjerne deformacije (bubrenje), koje ostavljaju posljedice na stabilnost konstrukcije. Vlažnost pri ugrađivanju drvenog materijala treba da odgovara srednjoj vrijednosti vlažnosti u toku kasnijeg korišćenja. Uticaj vlage poslije ugrađivanja Ugrađeno drvo treba zaštititi od uticaja padavina, izdignuti drvene dijelove od površine zemlje bar 300 mm, i odvesti vodu profilacijom da drveni dijelovi ne bi bili ugroženi. Prenošenje vlage sausjednih materijala treba sprijrečiti izolacionim sredstvima.

10

Drvo

21.7.2.Hemijska zaštita drveta hemijska zaštita drveta se preduzima da bi drvo zaštitili od gljivica i insekata, da bi se smanjila zapaljivost itd. Mnoga sredstva sadrže različite otrovepa se zato moraju imati uputstva za njihovo korišćenje.Najčešće se primijenjuje hlorid žive, sulfat bakra, cinkov hlorid itd. Uljana zaštitna sredstva se ne rastvaraju u vodi pa su pogodna za zaštitu drveta koje će biti izloženo atmosferlijama. Ta sredstva se isporučuju u tečnom stanju i odmah su spremna za upotrebu ili sa potrebnim rastvaračima. Zaštita može biti površinska i dubinska.Površinska zaštita se postiže raznim premazima. Premazi moraju biti vreli, a da bi premazi bili gušći rastvoru se dodaje kreda kreč u prahu ili cement i taj se premaz nanosi kao drugi sloj, a najmanje trebaju biti tri premaza. Stolarija se premazuje vrelim lanenim uljem uljanim bojama i lakovima. Dubinska zaštita kao što su natapanje i impregnacija se sastoji u utiskivanju raznih antiseptičkih sredstava u masu drveta pri čeme ta sredstva prodiru u ćelije drveta. Zaštita od požara Zaštita od požara može se izvršiti ili površinskim ili natapajućim antipirenima. Ti premazi su na bazi cementnih maltera i emulzija a lijepljeni listovi od nesagorivih materijala kao što su metal, azbest, gips, vidasil itd. zaštita natapanjem ima prednosti jer pod dejstvom povišene temperature stvara se opna koja spriječava pristup kiseonikua drvo ne gori nego samo tinja. Drvo preparirano pirostopima obrađuje se lijepi i boji a taj postupak se obavlja pri preradi drveta.rastopi na bazi amonijum-sulfata i bornih jedinjenja su takođe dobri. Korišćenje zaštite na bazi azbesta se ne dozvoljava u zatvorenim prostorima jer je azbest kancerogen, već samo u otvorenim prostorima gdje ljudi ne borave.

21.8 Vrste drveta u našoj zemlji je pod šumom relativno veliki prostor ali starost naših šuma je nepovoljna jer više od polovine drveća je mlađa od 50 godina a za obradu odgovara drvo starosti od 80 do 100 godina.

21.8.1.Četinari Jela Jela je žućkaste boje, jasnih crvenkastih godovaa prelaz iz srčevine u bijeljiku skoro se i ne prepoznaje. sadrži manje smole nego druge vrste četinara. Meka je i lako se cijepa, i elastična je. U suvom ili stalno u vodi dosta je trajna ali ako se nezaštićena izložena vremenskom propadanju brzo propada. Koristi se za međuspratne konstrukcije, krovne konstrukcije, za skeli i oplate te razna oblaganja zidova, za unutrašnja vrata i prozore, podove, za namještaj, kao puno drvo.Ne upotrebljava se u mostogradnji i za izradu šipova. Smreka ili smrča Za razliku od jele godovi su joj sitniji, i sadrži više smole.Dobro se obrađuje i zahvaljujući svojoj elastičnosti dobre je nosivosti. Vlagu i suvo naizmjenično ne podnosi.Upotrebljava se za sve unutrašnje radove nabrojane kod jele, u proizvodnji šperploča, a rijeđe za furnire jer je mekana. Bor Mada postojec mnoge vrste najviše se upotrebljava bijeli i crni bor. Borovina u praksi ima tamnocrvenu srčevinu koja se jasno razlikuje od svijetlije bjelike.Često ima i smolne kanale.Lako se cijepa, teška je i neelastična.Postojana je i na suvom i u vodi a otporna na izmjene suvo-vlažno.

11

Drvo

Koristi se u mostogradnji za šipove, stubove žičara, željezničke pragove, drvenu kaldrmu, rudničko drvo, u stolariji za vrata i spoljna prozorska krila, za namještaj, zidne obloge i brodski pod. Ariš ili tisovina ariš ili tisovina je rijetko drvo jer zahtijeva specijalne uslove a zbog dobrih osobina je i skupo drvo.Smatra se za najbolje drvo među četinarima. U presjeku tisovine uočava se tamnocrveno jezgro i žućkasta bijeljika sa vrlo gustim godovima. Sadrži više smole nego drugi četinari ali nema smolnih kanala.Srednje je tvrdoće,ali teška i čvrsta,Ni nju kao ni omoriku ne napada crvotočina što nije slučaj sa drugim vrstama četinara.Dobro podnosi vremenske uticaje, dobro prima boje i lako se cijepa. Koristi se za izradu namještaja, oblaganje zidova, za prozore i vrata, za podove, za izradu pergole, za visoke stubove, željezničke pragove, kocke za drvenu kaldrmu itd

21.8.2. Lišćari Hrast Od svih vrsta u našoj zemlji navjvažniji su lužnjak i brdski-divlji hrast. Ima u presjeku srčevinu tamnosmeđe boje a bijeljika je tanka i svijetle je boje.Nedostatak mu je što brzo truli.Osušeno drvo je svijetlosmeđe do žućkaste boje a vremenom tamni.Ima karakteristike tvrdog i teškog drveta velike čvrstoće na pritisaku svim pravcima i posjeduje izrazitu žilavost.Lako se cijepa u svim pravcima i elastično jeali ne kao četinari. Zbog velike količine tanina napada gvozdene i čelične eksere pri čeme u drvetu nastaju crne mrlje koje se ne mogu otkloniti. Dobro odolijeva vlazi.Zato je u vodi gotovo viječno a na suvom dugotrajno. Napada ga crvotočina. Koristi se u mostogradnji, za pilane, potpore u hidrogradnji u stolariji je veoma cijenjeno ovo drvo za namještaj, vrata, prozore, furnir, parket, finije zidne obloge. Bukva Najčešće je blijede crvenkastomrke boje sa karakterističnim crvenkastim sržnim zracima. Tvrdo je i teško drvo otporno na pritisak i habanje. Lako se savija ali lako i puca. Učistoj vodi i na suvom je trajno do 50 godina ali ne podnosi promjene suvo-vlažno.Neimpregnisano drvo radi.Ne upotrebljava se za skele i oplatu i napada ga crvotočina. Impregnisana bukovina se upotrebljava za željezničke pragove, za podove i stepenice, za namještaj (parena i savijena bukovina za stolice), za furnirske listove. Jasen Jasen ima svijetlomrko jezgro i svijetložutu bijeljiku.Slične je strukturi hrastovog drveta ali je pravilnija i svijetlija.Drvo je teško i sjajno, tvrdo, žilavo, elastično i teško se cijepa.Jedva se skuplja,ali ne podnosi vlagu.U visokogradnji se upotrebljava za oblaganje, za namještaj, za parket, a često i za drške poljoprivrednih alata.Rado ga koriste strugari. Brijest brijestovina je slična jasenovinii hrastovini tamnijih boja.Ima jasno izražene godovei sržne zrake a prilično je otporna na crvotočinu.Otporna je na habanje.Teško se obrađuje. Primjenjuje se kao jasen, za izradu namještaja. furnirskih listova, i karoserija automobila. Javor Svijetle je boje, fine strukture, tvrd ali ipak elastičan, malo se skuplja i dobro se polira.pogodan je za namještaj, često se upotrebljava za ploče stolova, kao i za strugarske i rezbarske radove. Breza Žutobijele je boje, meke površine, često posute mrljama.Breza je pogodna za unutrašnje radove za furnir i šperovano drvo, za dijelove namještaja, za strugarske i rezbarske radove. Orah Orahovo drvo spada u skupocijeno drvo sivomrke je boje, dovoljno tvrdo i čvrsto. Neznatno se skuplja ali ne podnosi vlagu.Dobro se obrađuje.Koristi se za furnirske listove, izradu namještaja, unutrašnje radove. Upotrebljavaju ga i strugari i duboresci. Lipa 12

Drvo

Drvo žućkastobijele boje, mada je meko ima dovoljno čvrstoće i elastičnosti.Sviježe drvo se veoma skuplja ali poslije više ne radi.Ne podnosi vlagu i odlično se obrađuje.Najčešće ga upotrebljavaju strugari i duboresci.Od njega se izrađuju ploče za crtaće stolove.

21.9 Drvena građa Obla građa Deblo ili deblje grane očišćene od kore oslobođene grana i grančica čine oblu građu. Po dužini se obla građa dijeli na kratku građu (4 m), srednju građu (4-8m) i dugu građu ( 8-12 m). Drvena građa se koristi za stubove, za ograde, za šipove za fundiranje,za izradu skela, za telefonske i telegrafske stubove. Najviše se upotrebljava drvo četinara. Dimenzije i kvalitet su određeni standardom JUS. Tesana građa-je drvena građa obrađena u smjeru uzdužne ose drveta. Upotrebljava se za krovove, skele, za grede i gredice pravougaonog presjeka. Cijepana greda-se dobija rastavljanjem po žici drveta, i tako dobijamo tanke daske širine do 10 cm i dužine do 50 cm.za pokrivanje krovova (šindra). Rezana građa – se izrađuje rezanjem trupaca mašinskii u gateru Prema dimenzijama rezana građa se dijeli na grede, gredice, letve, talpe i daske..

21. 6 Vrste rezane građe po debljini Dimenzije drvene građe se označavaju: Debljina dasaka i talpi u milimetrima Širina dasaka i talpi u centimetrima Presjek letava i gredica u milimetrima Presjek greda u centimetrima Dužina sve građe u metrima. Po debljini , kod rezane građe razlikujemo ( zbirni crtež 21.6, slika 1): Listove debljine 5-11 mm Daske debljine 12-47 mm Talpe debljine iznad 48 mm Letve širine 33 mm i visine 48 mm Gredice širine ispod 10 i visine ispod 10 Grede širine iznad 10 visine iznad 10. Po položaju srca mogu da budu razne vrste zbirnicrtež 21.7, slika 2). Na dimenzije i kvalitet rezane građe se odnose JUS.D.C1.021 – DC 1041.

13

Drvo

Daske su obično okrajčene, zbirna slika 21.8,slike a, i b, dok se rjeđe upotrebljava neokrajčena daska , slika c. Sa obje strane balvana ostanu okorci, bočnice i blistače, vidjeti sliku21.9. Na slici 21.8, slika4. se vidi izbacivanje daske . Prema teksturi daske se dijele na blistače i na bočnice.Blistače se dobijaju rezanjem iz srednjeg dijela trupca i imaju radijalnu teksturu, slika 21.9, a bočnice se dobijaju rezanjem perifernih dijelova trupca i imaju tangencijalnu teksturu. Neki načini rezanja dasaka iz balvana su predstavljeni na slikama 21.10 i 21.11. Drvene grede mogu imati oštre ili tupe ivice, a racionalnije su grede tupih ivicatakozvane lisičave grede, jer se na taj način iz balvana mogu dobiti grede većih dimenzija. Za obične konstrukcije se mogu koristiti lisičave grede a grede oštrih ivica samo u konstrukciji u kojoj je potreban pun presjek grede.

21.7 Vrste rezane građe po položaju srca Grede mogu biti kvadratnog ili pravougaonog presjeka. greda kvadratnog presjekaima najveću površinupa prema tome i najveći volumen od svih greda koje se mogu dobiti iz istog balvana.Odnos širine presjeka grede prema visini tog presjeka može biti različita uobičajeni su odnosi: 4:5, 3:4, 1:2,5, 1:2, 5:7, 4:7.

21.8 Izbacivanje daske Grede se obično režu u dužinama 4-8 metara, pri čeme se dužine povećavaju za po 10. cm.U pogledu veličine presjeka rezanje se vrši u dimenzijama prema zahtijevu kupca-po narudžbi. Iz jednog

14

Drvo

balvana se može izrezati jedna veća četvrtasta greda i nekoliko dasaka, slika 21.11,a takođe se može izrezati jedna greda sa poluoblim krajevima (za gradnju brvnara).

Slika 21.9 Vrste rezane građe po teksturi a)okorak; b)bočnice); c) blistače

Slika 21.10 Način rezanja daske iz balvana

Slika 21.11 Način rezanja greda iz balvana 15

Drvo

Osim toga iz jednog balvana se mogu izrezati dvije grede sa po jednom poluoblom stranom za zidiove brvnara. Mogu se izrezati i dvije četvrtaste grede i nekoliko dasaka, te četiri četvrtinke, šest četvrtinki, itd. Te kombinacije zavise od umjeća tehnologa koji planira ukrojavanja i propisuje crtežom.Tehnički je najbolja greda koja se tako isiječe da se najviše koristi jezgro drveta , odnosno ako se iz balvana izreže samo jedna puna greda simetrično sa osom balvana, i to je važno pravilo.

21.10 Proizvodi od drveta 21.10.1. Furniri Furniri se dobijaju rezanjem, piljenjem i ljuštenjem. Rezani furniri se dobijaju rezanjem nožem na posebnoj mašini za rezanje furnira, Piljeni furniri se dobijaju testerisanjem tankih listova na ručnim tračnim testerama. Ljušteni furniri se dobijaju obrtanjem trupaca pri rezanju tako da se furnir odmotava iz trupca. Sirovine domaće vrste su hrast, bukva, jasen, orah, lipa, topola, smreka itd. Inostrane vrste su mahagoni, palisander, koto itd. Prema debljini i primjeni postoje dvije vrste furnira i to plemeniti furnir debljine 0,6 mm do 2,0 mm i slijepi furnir debljine 2,0 do 4,0 mm. Slijepi furnir se upotrebljava za izradu šperovanog drveta i kao podloga boljim furnirima u industriji namještaja. Plememiti furnir se upotrebljava za izradu lica namještaja i elemenata enterijera. Furniri se isporučuju u vezama. Furniranje je lijepljenje furnira finog drveta preko običnog drveta ili nekih ploča radi poboljšanja spoljnjeg izgleda. Podlogu treba očistiti i premazati lijepkom, te nanijeti sastavljeni i iskrojeni furnir. Da bi furnir bolje prionuo za podlogu ostavlja se neko vrijeme u presi.

21.10.2. Šperovano drvo Šperploča –se izrađuje od nekoliko slojeva furnira (najmanje tri), koji se međusobno slijepe piod velikim pritiskom, kazeinskim ljepilom ili ljepilom sintetičkih smola. Uvijek neparan broj listova se postavlja jedan na drugi unakrsno pod uglom od 45°ili 90°. Pošto su susjedni listovi postavljeni vlaknima pod uglom, smanjuje se mogućnost rada pojedinih listovapa se umnogome smanjuje mogućnost vitoperenja cijhele ploče. Debljina šperploče od tri lista je 3 mm, 4 i 5 mm. Debljina šperploče od pet listova je 6 mm, a debljina šperploče sa više listova od 5 je 7 mm. U prodaji se nalaze i ploče sa gornjim listom od plemenitih furnira. Lako se reže, buši i ukucava ekser, a veoma su pogodne za oblikovanje manjih površina ali su neotporne na vlagu.Upotrebljavaju se za oblaganje zidova i tavanica, za ispune na vratima, za dijelove namještajaza razne pregrade u poljoprivrednim zgradama i bolnicama.

16

Drvo

Slika 21.12 Drvene ploče

21.10.3.Panel-ploča Panel –ploča se izrađuje od letvica širine 20 do 50 mm ili 5 do 6 mm (bolje su ove tanje) koje su međusobno slijepljene a zatim se obostrano oblijepe furnirskim listovima debljine 2 do 4 mm.Za letvice se upotrebljavaju jelovina i smrekovinaa furnirski listovi se rade od lipovine, topolovine, vrbovine i bukovine.mogu biti furnirane i plemenitim furnirom.Mada se izrađuju od slabije vrste drveta ne deformišu se i veoma su čvrste. izrađuju se u pločama debljine: 14, 16, 18, 20, 22, 24, 28, 30, 32, 35 i 40 cm. upotrebljavaju se za vrata, namještaj, obloge zidova, pregrade itd.

21.10.4.Iverica Iverica se izrađuje od drvenih otpadaka usitnjenih u obliku ivera. Iverje i pilotina se povezuju pod pritiskom i lijepe specijalnim sintetičkim smolama, vidjeti crtež 21.12.

17

Drvo

Kod ovih ploča se ne vidi prirodan pravac vlakana, a površina je ravnapogodna za sve vrste premaza.Dobro se obrađuje. Mogu se raditi sve operacije obrade rezanjem, kao što su bušenje, reandisanje, testerisanje, zakivanje i na njih se može nanositi kit.teške su a na vlazi bubre i raspadaju se i kad se veza ojede popuštaju i razilaze se.Mogu se obostrano oblagati furnirskim listovima.Izrađuje se u pločama debljine 8 do 25 mma prodaju se po kvadratnom metru.Koriste se za pregradne zidove, namještaj, podloge za podove itd.

21.10.5 Lesonit Vlaknaste ploče lesonita slične su po strukturi iverici ali su napravljene od finijih drvenih vlakana. Izrađuju se dvije vrste lesonita i to izolacioni lesonit za toplotnu zaštitu i tvrdi lesonit za koji se dobija kad se pod velikim pritiskom formiraju tvrde ploče otporne na udar i pritisak. Jedna strana tvrdog lesonita je glatka, a druga zrnasta i može se dobro lijepiti. Osim ploča sa normalnom ravnom i glatkom površinom u prodaji se nalaze i perforirane ploče ploče sa prevlakom u raznim bojama otpornim na vodu itd. Da bi se kod većih površina izbjeglo krivljenje ploču treba ovlažiti i držati je na sobnoj temperaturi 24 sata pa tek onda obraditi. Izrađuje se u debljinamaod 6 do 20 mm., a prodaje po kvadratnom metru.Koriste se za oblaganje zidova, za vrata i namještaj, za razne drvene pregrade. Kao oplata za beton mogu se upotrijebiti i nekoliko puta. Još postoji i drvena vuna koja se izrađuje od mekog drveta naročitim mašinama koje daju tanke talasaste trake.Koristi se kao ispuna za neke vrste lakih betona kao što je heraklit.

18

Drvo

21.11 Drveni podovi Daščani podovi-se izrađuju od okrajčenih dasaka debljine 22 do 43 mm, orendisanih sa gornje strane,.Bolje su daske od borovine nego od jelovine, ili smrekovine.Najpovoljnija širina dasaka je od 9 do 16 cm. Najbolje su daske radijalne teksture, jer najmanje rade i najteže se habaju, zajednička slika 21.13, slika 1.

Slika 21.13 Različiti načini slaganja parketa Brodski pod-se izrađuje od borovih jednostranih dasaka radijalnog reza.Slabije su od jelovine i smrekovine. Na jednoj bočnoj strani daske izrađen je žlijeb a na drugoj strani pero-zub. Uobičajene debljine dasaka brodskog poda su 22, 26 i 28 mm, a širine 8, 10, 12, 14 cm.Dužina dasaka je 3 do 6 metara.Isporučuje se u vezama, a dozvoljena vlažnost je 15%, prodaje se po kvadratnom metru, vidjeti zajedničku sliku 21.13, slika 2. Parket- se izrađuje od tvrdog drveta, hrastovine i parene bukovinea rjeđe od jasena i oraha.Drvo mora biti zdravo i suvo, maksimalne vlažnosti 12%.daščice moraju biti orendisane sa obadvije strane. Parket se izrađuje u debljinama 8 i 22,5 mm. Širina parketa je 2,6 do 10,5 cm. Dužina parketa je 19, 20-40, 45, 50 i 55 cm. isporučuje se u vezama od 50 komadaa prodaje se po kvadratnom metru. Daščice su najčešće tako obrađene da na jednoj bočnoj strani imaju žljeb, a na drugoj pero ili zub, vidjeti zajedničku sliku 21.13, slike 3 i 5. Mozaik ili lamelni parket- se proizvodi u pločama veličine 15 sa 15 cm, sastavljenih od 8 mm debelih lamelaod tvrdog drveta.One su na različit način složene u polja a ona u mozaik ploču.Dozvoljena vlažnost je 9 %. vidjeti zajedničku sliku 21.13, slika 4.

19

Drvo

21.12.Finalna obrada drveta Površina obrađenog drveta se može uljepšati na više načina a da tekstura ostane vidnada se istakne ili ako želimo može se i prekriti. Načini oplemenjivanja površine osim furniranja je bojenje, glačanje voskom-viksanje, poliranje, lakiranje i matiranje.

Bojenje drveta Teksturu bez promjene boje možemo istaći premazivanjem vrućim lanenim uljem ili hladnim firnisom. Bajcevi- se sastoje od boje i rastvarača, a boje su različite metalne soli ili katranske boje a rastvarač je obično špiritus ili ulje.Bojenje rastvorom metalnih soli se vrši kad želimo da zadržimo istu teksturu, ali da cijela površina bude tamnija. poslije sušenja bajcovanih površina one se moraju polirati ili lakirati. Bajcovane površine se mogu lakirati tek poslije potpunog sušenja bajca. Bajcovati se može puno masivno drvo, ploče iverice, šperploče i panel ploče (furnirane). Bajc ne pokriva oštećena i kitovana mjesta. Glačanje voskom ili viksanje je piostupak za dobijanje glatke površine slabog sjaja.Vosak se otopi u benzinu ili terpentinu a pripremljena površina se prvo zagrije i premaže tvrdim voskom a zatim nanese rastopljena masa i osušin a zatim izglača. Poliranje-je premazivanjem šel-lakom , a to je rastvor šel-laka u špiritusu. Ovaj postupak se potiskuje lakiranjem. Lakiranje-se izvodi lakovima izrađenih na bazi prirodnih i vještačkih smola, koji se u tečnom stanju nanose preko pripremljenih površina.Lakovi mogu biti bezbojni ili bojeni a mogu biti providni, poluprovidni i neprovidni.Nanose se četkom, prskanjem, nalivanjem ili umakanjem. Mora se pročitati uputstvo proizvođača o načinu sušenja laka.Uljane boje prekrivaju prirodnu boju i teksturu drveta.Lakovi za ukrasne radove su zlatna , bakarna, aluminijska bronza, zlato, kompozitno zlato, srebrni i aluminijski listići itd.Transparentni premazi ili lazure su na bazi sintetičkih smola i pigmenata ikoji imaju sposobnost da odbijaju ultravionletne zrake i time štite drvo od fotohemijske razgradnje. Osim toga lazure sadrže razna biocidna i fungicidna sredstva koja štite drvo od biološke razgradnji i napada insekata i mikroorganiizama. Osnovne osobine lazura su : dekorativno i zaštitno sredstvo postojanih pigmenata i dodataka za fungicidnu i insekticidnu zaštitu kao i vodootpornost.Prodire duboko u drvo pa ga štiti od uzročnika truleži ne samo površinski. Ne sprečava normalan rad drveta. proizvode se u desetak transparentnih tonova i kao bezbojna lazura.Svi tonovi se mogu međusobno miješati a svijetlije nijanse se postižu miješanjem osnovnih tonova sa bezbojnom lazurom. Moć pokrivanja je velika, od 8 di 12 kvadratnih metara sa jednim kilogramom.Suše se već poslije 10 časova a slijedeći premaz se može nanijeti nakon 24 sata. koriste se za unutrašnju i spoljašnju zaštitu stolarije, roletni , lamperije, drveta na fasadama, balkonskih persijanera i drvenih tavanica. podloga se priprema brušenjem brusnim papirom 60-80, 100-120, 150-220 zrna , a drvo koje je bogato smolom treba prethodno oprati nitro-reazrijeđivačem.Ako je na drveti bila ranije boja ili lak potrebno ga je obrusiti do potpunog uklanjanja prethodne stare boje.

20

Drvo

1.1. METODE ISPITIVAWA DRVETA

Napon na pritisak Napon koji se javqa u drvetu pri dejstvu sile na pritisak paralelno ili upravno na drvena vlakna naziva se napon na pritisak. U zavisnosti od toga da li se napon na pritisak vr{i pri nekoj proizvoqnoj sili ili maksimalnoj, napon na pritisak mo`e biti uslovni ili maksimalni. Ispitivawe napona na pritisak paralelno sa vlakancima vr{i se na epruvetama dimenzija 20x20x40, 50x50x100. Pove}awe intenziteta sile pri ispitivawu ~vrsto}e na pritisak treba da bude postepeno. Standardno vrijeme za dostizawe maksimalne sile je 2-5 min. Epruvete za ispitivawe napona na pritisak moraju imati pravilan geometrijski oblik. Prilikom ispitivawa nale`u}e povr{ine za prenos sile moraju u potpunosti nalijegati na povr{inu epruvete.

Slika 1. Ispitivawe napona na pritisak a) paralelno sa vlakancima b) upravno na vlakanca Izra~unavawe napona na pritisak vr{i se po formuli: R=

F A

[ N / mm ] 2

21

Drvo

Centralni pritisak Kada se pravac pritiskaju}e sile poklapa sa osovinom {tapa, tj. sa pravcem vlakana, onda se u svakom presjeku upravnom na osovinu {tapa i pod uslovom da prava osovina {tapa ostaje i daqe prava - javqaju se ravnomjerno raspore|eni naponi prtiska ili kompresije (RC||). Za takav {tap ka`emo da je centri~no pritisnut {tap.Naponi u tako opterecenom stapu dobijaju se preko relacije: RC || =

F < RC || d AK

gdje je: RC|| - stvarni napon pritiska paralelnih vlakana F - aksijalno pritiskaju}a sila AK - bruto povr{ina predmeta RC||d - dopu{teni pritisak u paralelnim vlaknima.

Slika 2.

Napon na zatezawe paralelno i upravno na vlakanca Napon koji se javqa u drvetu pri dejstvu sile paralelno ili uspravno na vlakanca, koji nastoji da drvo raskine, naziva se napon na zatezawe. Za ispitivawe napona na zatezawe paralelno sa vlakancima koriste se standardne epruvete dimenzija 20x25x320 mm, a za upravna na vlakanca 50x50x63 mm.

Slika 3. Standardne epruvete za ispitivawe napona na zatezawe Napon na zatezawe izra~unava se pomo}u formule: R=

F [ MPa] A

gdje su: F - sila A - povr{ina oslabqenog dijela epruvete

Centralno zatezanje Kada se pravac sile poklapa sa osovinom {tapa (pri ispitivawima pod pojmom {tapa se podrazumjeva epruveta uzeta od materijala za ispitivawe), odnosno sa pravcem vlakana, onda se u svakom presjeku upravnom na osovinu {tapa javqaju unutra{we sile tzv. naponi zatezawa i za takav {tap se ka`e da je centri~no zategnut {tap.

22

Drvo

Slika 4. Kod centri~no zategnutog {tapa ravnomjerno raspore|eni naponi po presjeku (Rt||) ne smiju pre}i dopu{teni napon na zatezawe (Rr||d) {to je dato izrazom. Rt || =

F ≤ Rt || d A0

Napon na smicanje Javqa se u drvetu pri dejstvu sila isog pravca a suprotnog smjera, koje nastoje da smaknu dvije me|usobno bliske povr{ine, naziva se napon na smicawe. Napon na smicawe se izra~unava po formuli: F τ sm = max A gdje je: Fmax - maksimalna sila A - povr{ina smicawa

Slika 5. Oblik epruvete za ispitivawe napona na smicawe

Napon na savijanje Postoji stati~ki i dinami~ki napon na savijawe. a) Stati~ki napon na savijawe Napon na savijawe je otpor {to ga drvo pru`a dejstvom momenta koncentrisanih, ravnomjerno podijeqenih ili kombinovanih sila koje nastoje da ga saviju ili slome. Za odre| ivawe napona na savijawe koriste se epruvete dimenzija 20x20x320(300) i 50x50x800 mm.

23

Drvo

Slika 6. Naponi u drvetu pri savijawu b) Dinami~ki napon na savijawe To je rad koji je potrebno utro{iti da bi se epruveta od drveta, standardnih dimenzija i na standardnom rastojawu, jednim udarcem klatna slomila. Ispitivawe se vr{i na epruvetama dimenzija 2x2x320 mm i na rastojawu od 240 mm. Izra~unavawe napona na dinami~ki savijawe vr{i se po formuli: R=

[

W I / cm 2 A

]

Uvijanje (torzija) Kada je {tap optere}en momentom u ravni koja je, upravna na wegovu podu`nu osu, onda za takav {tap se ka`e da je optere}en na uvijawe. Ako se posmatra dio {tapa lijevo ili desno od nekog presjeka, mora da postoji ravnote`a izme|u spoqweg momenta torzije i momenta unutra{wih sila na wegovoj prosje~noj povr{ini.

24

Drvo

Ispitivawe tvrdoce drveta (**)

POLUKUGLA

EPRUVETA

Slika 8.

Ispitivawe tvrdo}e drveta se vr{i metodom po "JANKU". Polukugla se utisne u dubinu drveta do polovine polupre~nika polukugle h=11.32/2 i u ovom momentu se pro~ita sila FN/cm2 i ona se uzima kao tvrdo}a po "JANKU". (**) Povr{ina kruga otiska polukugle na dubini h u drvetu jednaka je presjeku polukugle od 1cm2. d 2π π 2 S=

4

= 1.13 ⋅

4

= 1cm

25

Drvo

1.2. URE\AJ ZA ISPITIVAWE DRVETA, MA[INE I PRIBORI

Uredjaj za odredjivanje gustine drveta Kod uzorka od drveta pravilnog geometrijskog oblika mjerewe zapremine mo`e se vr{iti po pravilima stereometrije, a za mjerewe dimenzija se mo`e koristiti neki od mjernih instrumenata ta~nosti 0.05 do 0.1 mm. Ovaj metod se u praksi naj~e{}e naziva stereometrijski metod odre|ivawa zapremine drveta. Kod tijela napravilnog geometrijskog oblika odre|ivawe mase vr{i se pomo}u vage, dok se zapremina naj~e{}e odre|je pomo}u nakog Breilovog volumenometra. Ovaj ure|aj (slika 9.) sastoji se iz dva me|usobno spojena cilindra u ~ijoj je unutra{wosti smje{tena `iva. U horizontalnom cilindru nalazi se klip sa milimetarskim zavrtwem koji se mo`e pomjerati u jednom i drugom pravcu, a na vertikalnom cilindru postavqena je staklena kapilara sa odre|enom oznakom i ispustom za vazduh. Prvo mjerewe se vr{i sa praznim volumenometrom, kada se izvr{i o~itavawe zapremine `ive u volumenometru, zatim se u volumenometar ubaci uzorak od drveta i izvr{i o~itavawe zapremine `ive sa uzorkom od drveta. Mno`ewem dobijenog broja podeoka sa zapreminskom vrijedno{}u jednog podeoka dobije se zapremina po obrascu:

[

Vu = ( n2 − n1 ) ⋅ VP = n ⋅ VP cm3

]

gdje je: Vu - zapremina uzorka u cm3 n2 - broj zapreminskih podioka `ive i uzorka n1 - broj zapreminskih podioka `ive VP - zapreminska vrijednost jednog podeoka, koja kod Breilovog volumenometra iznosi 0.3 cm3.

26

Drvo

Slika 9.

Odredjivanje modula elasticnosti cvrstoce na savijanje Modul elasti~nosti na savijawe odre|uje se na epruvetama dimenzija 20x20x320 i 50x50x800 mm. Pri ispitivawu podula elasti~nosti kod malih epruveta mjeri se ugib na sredini (slika 10.). Kod velikih epruveta ispod pritiskiva~a postavqa se plo~ica u obliku prizme sa osnovom 50x50 mm. Ivice plo~ice su zaobqene sa radijusom r = 0.5 mm. Modul elasti~nosti na savijawe odre|uje se u dijapazonu sile od 100 - 1000 N. Pove}awe sile od dowe do gorwe granice je postepeno i traje oko 60 s. Modul elasti~nosti kod savijawa izra~unava se formulom.

Es =

( F2 − F1 ) ⋅ l3 4b ⋅ h3 ( f 2 − f1 )

[ N / cm ] 2

gdje je: E - modul elasti~nosti F2, F1 - grani~na vrijednost izabaranog optere}ewa l - rastojawe oslonca h - visina epruvete b - {irina epruvete f2, f1 - ugib epruvete kod sile F2 i F1.

27

Drvo

Slika 10. JUS D.A1.032 JUS D.A1.033 JUS D.A1.042 JUS D.A1.043 JUS D.A1.044 JUS D.A1.045 JUS D.A1.046 JUS D.A1.047 JUS D.A1.048 JUS D.A1.051 JUS D.A1.052 JUS D.A1.053 JUS D.A1.054 JUS D.A1.055 JUS D.A1.056 JUS D.A1.057

1.3. STANDARDI ZA ISPITIVAWE DRVETA - odre|ivawe stati~ke tvrdo}e drveta - odre|ivawe dinami~ke tvrdo}e drveta - odre|ivawe napona na pritisak paralelno na vlakanca - odre|ivawe stati~kog napona na savijawe - odre|ivawe dinami~kog napona na savijawa - odre|ivawe napona na zatezawe - odre|ivawe napona na pritisak upravno na vlakanca - odre|ivawe napona na zatezawe upravno na vlakanca - odre|ivawe napona na smicawe - 1964 - odre|ivawe napona na cjepawe - odre|ivawe otpora prema izvla~ewu eksera - ispitivawe otpora prema izvla~ewu vijka 1.4. VRSTE DRVETA

Me|u najzna~ajnije doma}e vrste drveta spadaju: bukva, jela, bor itd. Prema sli~nostima i specifi~nostima, odre|ene vrste drveta sistematizovane se po grupama i to: a) Listopadna mogu da budu: difuzno i prstenasto porozna. Difuzno porozna su: javor, crna joha, breza, grab, orah, bukva, topola, trepetlika, vrba, lipa. Prstenasto porozna: hrast lu`wak, bagrem, jasen, brest, kesten. b) ^etinarske vrste drveta mo`emo podijeliti na: Bukuqave vrste ~etinara: smr~a, jela, omorika. Jedri~ave vrste ~etinara: bor bijeli, bor srni i ari[ evropski. Bukva je nara{irenija vrsta drveta u na{oj zemqi. Wena visinska rasprostrawenost je do 750 m nadmorske visine i oko 1600 m na bosanskim planinama. Stablo bukve je visoko od 20 do 40 m, du`ina debla je od 15 do 20 m, a prsni pre~nik je od 0.9 do 1 m, pa ~ak i vi{e. Kora je glatka, tanka i sive boje.

28

Drvo

Gustina bukovog drveta iznosi: u apsolutno suvom stawu vla`nosti 680 kg/m3, u prosu{enom 720 kg/m3 i u sirovom 1070 kg/m3. Drvo bukve se ru~no i ma{inski obra|uje. Optimalna brzina obrade pri sje~ewu i qu{tewu iznosi oko 30 m/s. Jela je zimzeleno drvo ~ije je visina stabla 30-40 m. Du`ina debla je 20 m, a prsni pre~nik stabla do 1 m. Kro{wa je u mladosti kupasta, a kasnije vi{e vaqkasta. Gustina jelovog drveta prosje~no iznosi: u apsolutno suvom stawu 410 kg/m3, u prosu{enom 450 kg/m3 i u sirovom 900 kg/m3. Drvo jele se dobro obra|uje, dobro se qu{ti, re`e i bu{i. Koristi se za proizvodwu muzi~kih instrumenata i u proizvodwi sanduka itd.

29

Drvo

LITERATURA:

Obrada drveta: Milorad [o{ki}, Drvene konstrukcije

30