Drvo znanja 054

DHUE ZM \ Hip-hop j

--r-

i I GluzbeniPokret

i i MungosiI Sirnpatitni svorovi [f

Fotogrqlry, zausponrcnu t-l tvledry

Muliju

,? *'{

j t Cosa Nosfra, Ccrmorrs... I

+ KUAIfi ffi

rssN 1331,-aDaa

ililililililril]l llllril|il

9 t771331 202005r1

1.

f* ..,',', "+r...!

-.r+fE*

? LJSCJT I

postoie Kqkonostoiu, i nestuju

ENtrIKLOPEDIJSKI

trASEPIS

ZA

MLADE

BffiUmAmJmm 8ROJ

T R A V A ] I2J ( l ( l 2

--------*-4 , Hip-hOp i r-:-- - -1 pokret Glazbeni I l

@ @ @ @

1

@-

-f ti'f'r'r-$ryc

heodbob.com/hiphop/hiphophistory.shtml L--g public'srce.hrl-gzicldopeiom'htm L--g rop.obout.com/mbody.htm

GudoStorogsviigto,------!

sd,;i;;;,,h

l.

t

@

a#ffi:iTJff:'.::iliHj:'fr

Aldous Huxley I f rlrrf-rir*ri

somoweb.org/ users.lycoeum.org/- sputnik/People/huxley. htm I www.worldexploitotion.com/

I

www.press.jhu.edu/books/wolkerkornivoro.viverridoe. html

-aIi

U

ce'ens'usf'edu/phoros/wonders/

www. geobop.com/Mommols/Cornivoro/y'iverridoe/ www.wildwotch.com/defoult.osp

ioiooirfiia

[5,1H,.*^-mop,h-mophtm DrogiEitatelji,

:--------------{rotozine.ors/vezelpoviiest.shtml

t-tgm:1ff:yfi'#?'n/miu/rotosroriio'htm

*,*utsp,menu

www.ekologiio.net slotlihvodo-.';---gL---O I OneiiScenje www.ex.oc.uV-

l

I

|

BWWebb/icwq/Corson.html L----E europo.eu.int/comm/environment/woter/in dex.html

ito amo pitisutra? l------{

@,#s[Y!te'eer-1

www.b-squored.net/-shellyd/kidtrons/kidtrons2.html L--p biomed.tomu.edu/biomoteriols/Vessels.htm L--g www.einsteins-emporium.com/science/humononotomy/sh7l0.htm

Razmi\ljali smo ito vam refi da vos zaists prevorimo- nema viseocjenjivanja?Skols godino zovrsovasutro?Prazniciseprebac zo sljedetugodinu? lpak smo odluiili ne vu vosza nos, ve( vaspovesti u pustinje svije predslavilivom sedamsujetskihtuda, isprit pritu o hip-hopui mnogo drugih stvari. U'ivojte u Drvu znanja, o mi se nadomodt vos nitko nefe uhvatiti nespremne I . travnj Svima vam takoalerZelimosretan Uskrs! Drvo znanja

PS. Posjetitenasna www.drvo-znonja.co

users.ool.com/whizkid0 | /hist.html L---€ www.fortunecity.com/business2ell/850/story.htm CosaNosfro,Camorro,Trijada... L--gwww.mofiomob.com/history.htm

MOf i iO,------------q I

Kviz

@-"

-n*)

o

_obove.com

IJ;rna,Togo,Benin

- enciklopedijski Drvoznanja iasopiszamlade Nasfovoriginala: Treeof Knowledge,The comprehensive reference workfor oll thefamily: @ MorshollCavendish PartworksLtd 1995 lzlazi mjeseinotijekom Skolskegodine. Naslovnica: Desertbug (Skarabejl, GuliverPhotoAgency

.Redaktori:mr.sc.DavorkaZivny.Ma|jkovid(Mungosi;0 'Autori:JosipPetdievit{MaJfiJc);KrelimirMisak(Hiyhop:ildostarogsijeta:Spijunskisoteliti);DamirLackoviiilrenaCrbac(Pasrinle);CustavKren . Prevoditelji:DavorkaZivny-Maljkovii,MartinaCitin-Sain,TomislavVeliki,Valerijalvekovic . Kompjutorski slog:SysPrint d.o.o.. Tisak:RADIN REPR0 | R0T0,Zagrebaika 194,10000Zagreb prosvjete Rje5enjem Ministarswa i Sporta Re ISSNl33l-2022

,

Za9reb,2002.

( cta,zBENr

PoKRET

3.

Hip-hop Hip-hop kulturu izvorno iineietiri grofiti, osnovno elemento: (puitonie break-donce, DJ-ironje "skre[onje" glozbe, miksonje, i sl.) (EMSI-jonje, i MC-ijonje donos bismo reklireponie). Poitopolicu "hiphop"koristili suprviMC-ii rodiritmou svojim rimomo. it hip-hopkultureiini povratakponosacrnim Amerikarrcima i njihoveteZnjeza slobodom i socijalnom pravdom. Bunt su ameriiki crnci podeli izralavati kroz alternativni stil Zivota.Pocelisu se uocljivoodijevati,stvarati umjetnickadjela na ulicamai govoriti posebnim rjecnikom,u pocetkurazumljivin'r samonjima.U hip-hopuse spajajuameriiki sano bogatswu(skupi automobili,zlatnilanci,lijepeZene)i sivaswarnost cnlaikih geta. Nemajuii likovne galerije i kistove,crni Amerikancipoieli su autolak-sprejevima oslikavatizidove.Ne posjedujuiiplesnepoples dije, na plocnicimasu smislilibreakdance, koji zahtijevavelikuvjeitinu i gotovoakrobatske sposobnosti. Od lako dostupnihgramofonai ploca napravilisu r-roviinstrument,swarajucinovu

Ropi Hip-hop svietsku suslovu stekli90-ih proSlog godino stolieco, kodsuizsiromoinih ietvrtidospiieli noglozbene i modne topliste. prihvotili lokosurapglozbu i hip-hop mnogi, jo5uvijeksemoienoci nojveci brojropero meilu crnimomeriikim stonovniStvom.

d

I glazbuod fragmenatadrugih pjesamai priiajuii kroz to svojupridu. Hip-hopje pokret,a rap je glazbatog pokreta. Ritmicno pricanje u pjesamamastari je crnacki izum, a Sirol
Rop-tekstovi80-ih postoiu sve ie5ii, sve grubljeg i prostileg rledniko i sve mrodnilih temo nosillo iz crnodke svokodnevice.Sve to zojedno 90-ih le godino nozvono gongsto-rop, diji su glovni predstovnici bili iz Los Angeleso (NWA, Snoop Dogg, lce-f, 2Poc). Toj hip-hop s omeridkog zopodo nisu boi prigrlili ropperi s istoko (Puff Doddy i The Notorius B.l.G.). Podelo le prepucovonjem u intervjuimo, o zovr5ilofizidkim obrodunovonjem i ubojstvimo (u gongsterskom stilu, iz outomobilo u voZnji ifi no kriionfu, ubijeni su Tupoc "2poc" 5hokur l996. i njegov ljuti neprijotelj C h r i s t o p h e r" N o t o r i u s B .1 . G . "W o l l o c e , 19 9 7 . )

I 4

HIP-HOP

Browno Jomeso mnogi smotroju tvorcem ropo. 0vojsoulpievoiu svoieje sklodbe vec r,niorecitirone dionice. \i1tt*

AlicioKeysnovoie zvijezdo svietske hip-hop pro5le scene. 0v0mlodopjevoiico ie godine glozbenih 0sv0iil0 nizpresliinih n0gr0d0, 0 niezinse novi0lhumn0i0on0vrhuomeriikih

borbiza graclansl
\top-listo.

Koko rop ie nostoo U glazbenomsmislusveje pocelo ranih sedanrdesetihkad se jarnajl
(desno) Tupac Shokur iedon ie odnoipoznotiiih glozbo, g0ngslo rcpero. Niegovo nuzvono rop, protil0 vierno niegov iivot. Nokon broinih ie je poginuo sudskih tuibii sukobo s0z0konom, godine. u uliinom obruiunu bondi 1996. [il'Kimi njezin bund(dolie) sviroiu mjeiovinu "logonog" i gongsto ropo. E

rima uz reggaeglazbr.r kao podlogu.Nije odnrah uspiojer New Yorl
pozodino DruStveno Svaglazbanastalamecluameriikomcrnompopulacijom dazz, blues, soul) Lrvijekje imalu neku popratnusubkulturu,a iesto i politiikr.rteZinu, jer je iz perspektivecrneAmerikeopisivalaaktr-r-

DRVO

ZNANJA

5

\

alnupolitiiku, druSwenuili ekonomskusituaciju. Ni s rapom i hip-hopomnije bilo drugacije. KrajSezdesetih i poietak sedamdesetih u Americi je burno i nasilno razdoblje.U Bronxu, najsiroma5nijojnewyorSkojcrnaikoj iewrti, bilo je to vrijeme krvavih tuinjava izmealucrnadkihtinejdZerskih bandi. S vremenomje svimapostalojasno da ulidnetuinjave nikudane vode. Zahvaljujufinovoj glazbenojmodi bandesu podelevoditi bitke plesom i repanjemna SkolskimigraliStima. Zato u crnaikomslangubaffleznaii breakdance ili rap natjecanje.lzum battlerhymea, tj. borbenerime, pripada boksaiuCassiusu Clayu(kasnijeMohammadAli) punimsamohvale kojije 60-ihrap-zezalicama izaprotivnike.Veiina prvih breakzivaoi omalovaZavao erabili su bivii dlanovibandi,koji su u plesupronaSli naiin izraZavanja.Jedna od prvihi najpoznatijihtakvih grupa bila je Uniuerso I Zulu NationAfrike Bambate.U moduje uSlopisanjei crtanjeautolak-sprejevimapo zidovima. Hip hop je mladimcrnim newyorianimanudio moguinost da se izraze slobodnoi bez ogranitenja. Bilaje to forma dostupnasvakome.Verbalna vjeitina repanja,kao ni breakdanceili grafiti, nisu zahtijevalinovac niti bilo kakva posebnaznanja, vei su se mogli vjeZbatii prakticiratiu svakodoba i na svakommjestu. x.

iz geto Sirenje U poietku je hip-hop postojao samo u crnaikim lcvartovima americkihvelegradova.Nije dugo tako i ostalo.Prvarap-ploia objavljenaje 1979.u New Yorku.Bio je to singl grupe SugarHill Gang pod nazivomRapperDelight,a prodanje u dva milijuna primjeraka. Znaiajnoime iz tog vremenaje iJoseph koji se proslaviopod imenomGrandmaster Saddler, FlashEThe FuriousFive.Slavuje stekaoumijeiem za miks-puftomi inovacijamakao Stosu backspinning (pu5tanjeploda unatrag)i punchphasing (puitanje na dva gramofonaiste ploie s malim kaSnjenjem, Sto daje neobican ritmiiki efekt). Godine 1982. snimioje super-hitTheMessage. lz vremena kad je hip-hop podeo izlaziti iz crnaikih geta (i polako najavljivaosvjetskuinvapoietkom osamdesetih, ziju breakdancea kojaje, jednakonaglokao Stoje i poiela,oko 1986.pre-

:R

1--"--stala) ne smije se zaobiii niti vei spomenutog Afriku Bambatu,izvodaia koji je spajanjemfunka (crnadkeglazbekojaje sedamdesetih dominirala klubovima) s elektronskim zvukovima kakve se moglo cuti u europskojglazbi toga doba dao rapu oblik kakavviSe-manje ima i danas.Jedino Sto je joi nedostajalo (eng,satnple bilo je sempliranje - uzorak).Rijedje o tome da se iz drugihpjesama presnimavajurazni zvukoviili cijele fraze. Potom se "lijepe" na odredeni ritam ili loop (ritmiika fraza koja se neprekidnoponavlja)i tako swaraju novu glazbenucjelinu koja sluZikao podlogatek-

pokret Hip-hop svoie izroiovoo i ie slovove - crteien0zidovimo. krozgrofite Orofitise donos negdie ubroioiu u umietniiko dielo,no koriiene vukuiz ispisivonjo sociiolno poruko p0ulic0m0 0ng0iironih Bronxo.

Poklonici hip-hopo iestoorgoniziroiu n0tje()cjeniuju c0ni0n0olvorenome. seviestine sriconio stihovo uzrozliiitupozodinsku pleso. glozbu, MC-jonje tevieitine stu. S obzirom na dinjenicuda je hip-hop u glazbenomsmislupoieo kao repanjena glazbene fraze drugih izvodaca,rapperimaje tehnika sempliranjapriliino olak5alaposao.Prvi rapper koji se u svojoj pjesmi koristio sampleombio je Kurtis Blow u pjesmi If I Ruledthe World objavljenoj 1982. a sampleje potjecao iz poznate funk-pjesmePuntpMe Up.

Rozliiite foze Prije nego 5to su objavljeneprve rap-ploie hiphop kultura pro5laje nekolikofaza,pa velikom broju ljudi rap vi5enije bio zanimljivanovost.Oni

6

HIP_HOP r-F

FE.

E

f,F,

Nedovna istroiivonio pokozuiu u SAD-u do j e r u po m i l j e n g l o z b e sn li i l ,o d q hip-hop koopokret dobivosveviie pokloniko. Strucnjuci pokupozorovoiu no preveliku ogresivnost ropoi ukozuiu no probleme rostuce u siromoinim ietvrtimo. ()nitvrdedo rupno pogreson noiinopisuje iivot no ulicomo, te do seuzpoznote rop gluzbenike uviiekveie velikibroiteSkih k r i m i n o l ndi hj e l o .

najbolji(Afr.ika Bambata,Chief RockerBusyBee, GlandWizardTheodole,Funl
je u svom Hip-hop noletu svietskom i Dulekiistok. osvoiio Nojbolje suovenove prihvotili lrendove m l o dJi o p o n coi d , k o j i hs un e k d i onos poznoti DJ-i. svietski

P r v id o m o c i h i p - h o p h i t b i o j e " Z o g r e b o i k i v e l i k o n i "z o g r e b o d k o gd v o j c oT r o m 1 l , k o i i i i n e dedki umietnidkih imeno Torget i Generol Woo. Zojedno so Stupnilem,El Bohoteejemi Neredom, n i i h d v o j i c od i n e i s k u p i n u" P r v o p e t o r k o " . U b i t i , v e i i n o z c g r e b o d k i hr o p p e r o( o s i m s p o m e n u t i h ,t u s u j o 5 " B o l e s n cb r c i c " , " N e r e d " i " S t o k o " ) i z n i k n u l is u i z B l o c k o u t - e k i p et o , jestiz e m i s i j eR o d i j o l 0 l " B l o c k o u t R o p S h o w " . I d r u g i h r v o t s k ig r o d o v ii m o j u s v o j er o p p e r e :u Splitu su to "The Beet Fleet", koji se u svojoj g l o z b i n e o g r o n i d o v o j us o m o n o k l o s i d n eh i p h o p r i t m o v ei s o m p l e o v e P . i o n i r id o m o i e g h i p h o p o s u i r i i e d k i" U g l y L e o d e r s " ,k o i i s u 19 9 2 . p o s t o l i p r v i h i p - h o ps c s t o vs o b i o v l j e n i mo l b u mom ("Chonnells Deep&Beech").

c la n g ,L i m p m n o g ib i j e l ig l a z b e n i c( rB l o o d h o u nC Bizl
tonr Zanruje iN0 Tiesspass). lce-T-a uostalommnogi smatlajut\/ofcelrpojnra"gangsta-r'apper". ZahvaljujLriitilnruljudi u crr.otlli serijiPrirrciz BelAira, Will Snith postaoje poznatijikao glr.rmac negcr kaoMC. Hip-hop je postao svjetski tfend, a njegovi Lrtjecajiprisutrri su svuda, Sto nroZe potvrcliti pogleclna glazbeneljestviceili nrodnepiste.Taj isl
SEDAAA VELICANSTVENIH

7.-

v

Cudu storog Svifetu Popis sedom svietskih [udoontike je noprovljen prvobitno u 2.stoljecu pr.Kr,modo idejuprviput somu "Povijesti" spominje Herodot u svojoj joi u 5.stoljecu pr.Kr.0 noj-groilepisoli vinomo svihvremeno sui drugigrikipovjesniiuri. opisi antiikih iuda razlikovalisu se od autora do autora, i rijetko su sadrZavaliiste gratlevine.Ipak, iini se da su se svi kroniiari antikeslagaliu jednom - svi su spominjali sedamiarobnih worevina.Najpoznatijisu zapisi Antipateraiz Sidona i matematiiaraFilona iz Bizantai potjedu iz 2. stoljeia pr. Kr. Kalimahiz Sirena(305-240.pr. Kr.),knjiZnidaru aleksandrijsoj biblioteci,napisaoje knjigu pod naslovom Zbirka svjetskih iuda, no sve Sto se o njoj danas zna je naslov,jer je izgorjelau velikom poZaru zajednos bibliotekom. Neki od tih ranih popisaukljuiivalisu zidine Babilonai paladu perzijskogkralja Sirusa,no konadnije popis sastavljentijekom srednjegvijeka. Na njemu se naSlosedam najimpresivnijih gratlevinaStarog svijeta, od kojih veiina dotad nije preZivjela,a gradnjom kojih su njihovi graditeljislavilireligiju,mitologiju,umjetnost,moi i

jedino je korisno Aleksondrijski svietionik (gore). iudoStorog sviieto Rodoski kolosbioie kipodpozlocene bronce je bionoulozu visokoko52metro. Smieiten (liievo). u lukunootokuRodosu

lr

dovao,a imaoje jake trgovaikeveze s Egiptom. Zato ga je 305. pr. Kr. opsjeo Antigonid Makedonski,egipatskirival,s namjeromda skrSiegipatsko-rodoskisavez,ali nije uspio osvojiti grad. Godine304. pr. Kr.potpisanje mir, a Antigonidova vojskaje iza sebeostavilapuno vojne opreme.Staznanost.Veiinu cuda (svaosim Velikepiramide) novniciRodosasuje prodalii u spomennajunaiku danas moZemo samo zami5ljatii pretpostavljati obranugradanovacsu uloZiliu gradnjuogromnog kako su izgledala. kipa bogaSuncaHelija,ujednoi za5titnikagrada. Kipje stajao56 godina,svedok ga 226. g. pr. Kr. nije sruSiopotres.Pukaojena najslabijemrnjestuNa malomotoku Rodosubila su tri grada-drZave na koljenima.Povjesnidar PlinijeStarijizapisaoje - lalis,Kamiri Lind.Godine408. pr. Kr. ujedinili daje bio veliiansweniak i u leZeiempoloZaju.U je leZaoskorocijelimilenij,svedo 654. su se ujedan teritorijsazajedniikimglavnimgrakomadima dom Rodosom.Rodosje ekonomskibrzo napre- godine,kadje kalifMuavijaosvojioRodosiprenio

Kolos s Rodoso

a

euoa.

sTAROG

svtJETA pomaloobnavljan,a potpunoje obnovljentek kad je AleksandarVelikiosvojioMalu Aziju.Aleksandar Veliki naloZioje graditeljuHirokratuda obnovi uni5tenihram. Prilikomobnove ukraien je skulpturama koje su izradili Skopasi Praksitel,te bogato oslikan.Artemidin hram preZivioje narednih nekolikostoljeia, izazivajutioduSevljenje svih koji su ga ugledali,sve dok ga nisu opljadkalii poru5ili Goti prilikom invazije262. godine.Kamenjeod kojegje izgraclenupotrijebljenojeza gradnjukrSianskih crkavai bizantskihuwrda.

Zeusov kipu 0limpiji

Artemidin hrom sluiioie i kootrinico i kooreligiisko instituciio. Posiecivoli su gotrgovci, turisti, i krolievi, iz obrtnici krojevo do odPeniie Indiie(gore). Zeusov kip(liievo) u desnoj rucidriooje stotuu l'like, boiice pobiede. o u liievoi iezlos orlom.

llo miestuno kojemje stoioo oleksondrijski svietionik sogroilegodine noie 1477. voinoutvrdo.

Zeusovkip izradioje oko 430. g. pr. Kr.atenskikipar Fidijasa svojimuienicima.Bioje od zlatai bjelokosti,a nalaziose u hramu drevnoggradaOlimpije, na zapadnojobali moderne Grike, oko 150 je vrhovkilometarazapadnood Atene.Prikazivao nog grikog boga bujne kose, brkova i brade, u naponusnage,kako sjedi na prijestoljuokiienorn maslinovimgrancicama.Prijestoljeje bilo od zlata, ebanovinei bjelokosti,ul
Svjetionik notorosu Ubrzo nakon smrti AleksandraVelikog, njegov zapovjednikPtolemejSoterpreuzeojevlastu Egiptu i svojimglavnimgradomproglasioAleksandriju. Pomorskisu uvjeti tu bili opasni,pa je bilo nuZno

ostatkekipa u Siriju,za ito mu je trebalo900 deva. Thnrose krug zaworio: kupio ga je neki Zidovski trgovaciz Edessei pretopiou orr,r2je.

j

'l

,) ' i 'l't.

Hrom boiice Artemide MramornihramArtenide, boZicelova,divlje prirode i plodnostipodigaoje lidijskikralj Kresr.rs r.r Efezu(pored danaSnjeg tursl
iI

i; ttl

" i ; -a* 2:

'Tl

11

.*.

-

I

rlE

I'

' I

i

DRVO

ZNANJA

9

N o j n o v i j i i n o j d e m o k r o t i d n i j ip o p i s s e d o m s v j e t s k i hd u d o j e o n o j k o j i s u o r g o n i z i r o l i Svicoroc Bernord Weber, kustos, Denis Hopper, glumoc i redotelj, zotim knliievnik Poolo C o e l h o i p s i h i j o t o ri o v o n t u r i s tB e r t r o n d P i c kord. Smotrojuci stori popis zostorjelimi previ5e orijentironimno Mediteron, no web-stronici newTwonders.com ponudili su izbor glosovon j e m i z m e d u l 7 s v j e t s k i hi u d c ( o d C r v e n o g trgo u Moskvi i kipovo s Uskrinjeg otokc do A o c h e n s k e k o t e d r o l e ,V e r s o i l l e s oi K i p c s l o bode) kojo u vrijeme izrode klcsidnog popisc nisu bilc poznoto jer su se nolozilo u d r u g i m d i j e l o v i m o s v i j e t oi l i j o i n i s u b i l c n i t i i z g r o d e n o .P o p i si e p r o 5 i r e nz o h t j e v i m og l o soto do se no njego uvrste jo5 i grcdevine koo Mochu Picchu i Empire Stote Building. Do vellode 2002. svoj je glos zo novih sedcm s v j e t s k i hd u d o d o l o s k o r o 6 m i l i j u n o l j u d i , o z o s o d " v o d e " T o i M o h o l , i n d i j s k op o l o d o o d bijelog mromoro, piromide Moyo u Meksiku u Chichen ltz6i te Kineskizid.

G

^--fk'- ,

Kipovikolesudomoroci isklesoli u komenim gromodomo no Uskriniim otocimo donos setokoiler noloze nopopisu svietskih iudu(desno). Kineski zid(gore)prvi pulsenonekom popisu svietskih iudopojovio u 17.stoliecu. 0d suvremenihsegroalevino donosnopopisimo svietskih iudonuloze [ittelovtoronji most Golden Gote. je nastaogolcnrisvjeti- potresikoji su pog,oclili l
coroMouzoleio Orobnico

TolMoholnijebioiednood iudoSlorog svijeto, oli sedunosnoluzinq novom p o p i s uz ,o j e d nsoK i n e s k izmi d o m i piromidom Moo j ou J u i n oAi m e r i c i .

Io

e u pa. STAROG

srzrJ E-rA sl
piromidu Veliko To je jc'dirro ocl svjt'tsl
..':, .': . ':.:' ..,... I

il:n; Er.j..

l j u c l i .S v a l < sat r a n ap i r a n r i c l c1 ; r e c i z n og l c c l an a j c r l n u r,''.'.rr,151,ijc'ta. Silina sval
l
viseci vrtovi Semiromidini Rijeije o nasaclinra ivrtovir.na na tL'rasanra, str.lpopalaiiu Babilonu(clavimai luliovimau kraljc.r,sl planinc'i zelc.jLrTenuAmitisl
Kodle izgroileno. piromido Keopsovo biloje visoko 145,75 metoro, oli ie tiiekom godino erozilom izgubilo 10metoro visine.Gotovo 45stolieco biloie groilevino noiviso no Zemlii, visinom nodmoieno teku 19.stoliecu.

"i-,.-'I ( (

.F

-r

Nopopisu svietskih iudonostolom u 17. stoliecu n o l o z isl ius ei A i o Sofiio u lstombulu, kositoronju Pisi, K o l o s e uumR i m u i komenie iz Stonehengeo. l < a oi t o s u s e d a n ra r ' h i t e l < t o n s l
KAKC)

NASTAJU,

POSTOJE

I NESTAJU

ll

o-

Pustlnf e lokovedino liudi, rozmiilioiu6i o pustiniomo zomiSlio .pieiione dine,svego posto ie dvodeset pustinio svietskih prekriveno piieskom.

Trogovi kiSnihkopino tlu0ustinie Atocome u Cileunoiieicene potiecu odnedovne ki5e,vecsustori godino nekoliko ili nekoliko desetoko godino. Pustinjo je Atocomo nojsuinijo pustinio nosvijetu. llo nekeniene podne diielove monje od0,05cmkiie godiinie, o rijetki stonovnici Atocome koiudoovdiekiSo nepodo. nikodo

'5

o

prekrivene piieskom Stienovite, ili pustinie ledom, vruce ili hlodne, supodrucio izrozito suheklime, gdjetijekom podne [itovegodine po monje od25cmpodolino kvodratnom metru. obiiajeno je za pustinje reii da su "negostoljubivi" okoliSi u kojima se malobrojne biljke, Zivotinje i ljudi bore za preZivljavanje u izuzetnote5kim uvjetima.Suha ili aridna klima s manje od 25 cm padalinapo kvadratnom metru na godinu osnovnoje obiljeZje pustinja. Takosu5neuvjete mogu izdrlati samorijetke biljke, pa veiina pustinja izgleda vrlo ogoljelo od:9 nosno "pusto". Iako ih filmski snimateljiobidno .l/5 je predstavljajukao pjeSianedine, samo oko -9 pustinja na Zemlji prekrivenopijeskom. E o Reljefpustinjao5trijije i strmiji od blagihi zaobljenih brda i dolinavlaZnihpodrudja.Naime,nesta- reljel a erozijaje znatno smanjenazbog vezanja Sicavode usporavakemijskotroSenjestijenakojim iestica tla korijenjem obilnog biljnog pokrivaia. se swarajufinozrnatimineraliglina,paje tlo pustiRijetkepustinjskeoluje mogu donijeti iviSe od nja krupnozrnatoi stjenovito.Bezbiljakakoje inal3 cm kiSepo kvadratnommetru u samojednom de povezujuiestice, pustinjskose tlo lako erodira satu,iime se swarajukratkotrajnepoplavnebujivjetrom i rijetkim ki5nim olujama.U vlaZnimpoce velike erozijske snage.Kako iestice tla nisu druijima debelisloj finozrnatogtla nastalogkemij- vezane biljnim korijenjem, voda ih lako odnosi skim troSenjemstijena i organskomprodukcijom swarajuii guste muljne bujice koje velikom brzivrlo polaganoklizi niz padine ublaZavajuiistrmi nom zasijecajureljefu obliku uskih kanjonaver-

tikalnih zidova i zaravnjenogSljunkovitog dna koji se nazivajuvadi. Takvi suhi kanjoni pruZaju dobar zaklonod vjetrova,a zaravnjenodno izgleda pogodno za kampiranje,no zapravosu to opasna mjesta jer se vodena bujica moZe pojaviti iznenadnoi onda kad kiSane padneu samojpustinji,nego u nekomudaljenompodruiju. No postoje i stalne pustinjskerijeke, primjerice rijeka Colorado u Americi koja svoje stalno

( tz

PUSTTNJ E

w

a-t-,

-

'}


.{$. I'r

.. ./'i f,*l

r)\.

I

I

t

AridlJo klintq -.oni. @ a crum_ mooltm godiinie Seminridmklim-od 25 - 50 cnVm'? mdolim godiSnie

:9

J

E o

protiecuci ploninsko RiiekoGolco krozpustinisko podruijo Peruo erodiro velikekoliiine ogolielih stiien0. Erodironi stien0viti moteriiol iini ie potpuno neprozirnon iokonemo nikokvih urbonih zogodivoio. protjecanje kroz pustinju duguje prihranjivanju velikim ki5ama u udaljenom vlaZnom podrudju Rocky Mountains. Rijeka Colorado zapravoje u pustinji samo "u prolazu".

Gdje supustinie?

:

Suha podrudja na Zemlji nastaju zbog globalnih atmosferskihkruZenja.lako ekvatorijalnapodrui- Jo ja Zemlje primaju Sundevutoplinu izravnije nego E o ostala podrudja, u njima ne nalazimo pustinje. Ovdje se zrak zagrlava i uzdile u viSe dijelove atmosfere,gdje mu pada pritisak, hladi se, te on oblikuje oblake koji se djelomidno prazne tropskim ki5nim pljuskovima.Drugi dio zraka kreie se na velikim visinama prema sjeveru i prema jugu Zemlje. U suptropskompojasu,izmeclu 15" i 35" sjevernete 15' i 35'juZne zemljopisne Sirine,taj hladni zrak tone premapovriini uz postupan porast pritiska i zagrijavanje.Zagrijani zrak ima sposobnostveie apsorpcijevlage, dime isuSujekopnenapodrutja na koja se spuSta,stvarajuii najvefe svjetskepustinje na Zemlji. Ipak, ne leZe sve pustinje na oko 30o zemljopisneSirinei ne nastajuuslijed istih uzroka.Neke pustinje nastaju kao posljedica efekta "kisne sjene".To su, naime,pustinje zaklonjeneod vlaZnih zrainih strujanjaplaninskimmasivima,koji im "ukradu" svu kiSuprije negovlaZnizrak dospije do njih (npr. sjevernaArizona u kiSnoj sjeni t SierraNevadeu istoinoj Kaliforniji). Za tred tip pustinja odgovoranje utjecaj hlad- E o ne oceanskestruje na tople tropskeobale.Obalni vjetrovi ohlatleni hladnom oceanskom strujom zagrijavajuse prelazefi na toplo kopno i oduzimaju mu vlagu (primjer su pustinja Atacamana

brojpustinjo nenoloziseu tropskom, I l{oive6i poiosu, ve6 u suptropskon izmealu 150i 550 I odnosno iirine. \ sievene iuinezemljopisne -zapadnojobaliJuZneAmerike i pustinja Namib u jugozapadnojAfrici). Pustinjenastaju i zbog njihove velike udaljenosti od mora, pri temu zrak noien vjetrovima na dugom putu postupno izgubi vlagu (pustinjaTaklamakanu Kini). Posebantip pustinjeje polarna pustinjaAntarktike, gdje se uz izrazito hladani suh zrak, nalazi u obliku ledenog pokrova zapravoveiina slatke vode na Zemlji.

Pustiniski vietor

piieskom erozije stijeno ogroniEeno I Yislno piiesko, koiivietorpodiiedo I ie teiinom \ oko2muvis. --

Zagrijavanjemi hlatlenjemzrakamijenja se njegova gustoda,pa nastajurazlikeu tlaku koje swarajuvjetar. MaZne klime i oblaci ublaZavajupromjene u temperaturizraka,dok u suhim klimamabez oblaka dnevnetemperaturnerazlikezrakamogu varirati 'C 'C. od ispod 0 do preko 40 Stogaje vjetar jadi u pustinjskim predjelima suhim nego u vlaZnimagdje njegovu snagudodatno ublaZavai vegetacija.Osim Sto uzrokujujak vjetar,velike temperaturnerazlike razlog su 5irenjui stezanjupovrSinestijena,koja se

DRVO

I I l,ll ll.l!lll l,l\l)llr.l\,1 L ll\lLlll.L\.1/,r

l3

ZNI\NJA

l,tzlil.Ll,,rj

I t i , r r t t ' r l c l t ' J , o 1 , lrr L r j r t , r n r r, r r r : r r r t ' L i k t ' l , , r l r L n t l r i l l , r r r t ' .\ r ' l . l t n t ( ) / ( ' n 1 ) \ t i \L, l l t i , l t n t : L t ] t in t . t l rt i i . t ] .

I

ll..r

\'

I

-

:

:

. , . rl . r , l t l l ,i l' , t I L l r ' r . L 'l l ! ' * L )l r L . \ r ' r l .\tr ' , . \ l i l l l ) t , r \ l t . i ; t \ l \ r | . 1 . l ) L r \ l i l l l \ Lt i, ti t r r r t i r r ' s l r rL l r r : t , l uI r r l t n , , , L l r r L ' L r rI 0 0 l . n r : , r 1 .l . r i . r l ' i l r, , l L r t ,\ ti l n ( , r r , \ l i r r ' l ) r ) t l i , / r i\ ( ' l l i l ( l l l l l l \ I I L ( r / l l l l .tll t t l i l . r '\ I ' i l l r ' l ) t r ' , , , . r t . t , , ' l i l . . ' 1 1 1 1 . 1 1 ri 1. t t . L t L . r ,\ r ' l ) 1 , t r ., . t . 1 l t l t L t , t,i t r L t t t

...'\.,-

' ,1 . t Z t I l t l ! | t l t L t rl i n t . tl ) | l i t \ r ' L , t ' . ' , , l rr,t . t L r ' l t rI 'i t \ l i I r L , r n rp r , t l r o n r L l , r \ , t \ . i l . t i . t L r I \ l ( ) l l i . ( ) l ) ( ) , * , 1 ( ( ' l l . l

)'\.

\--

/ ' f r l r n l i l l ( ) , 1 ( ) nl r) r , l \ i n ( ' ( l i ) n r ' \ ( ' n i t ) il l \ . t l t , l r r , / , t .. ., .,,1

. r.

r..:,.

t.

L

L

t.,

t

I.. l:

P j e S c odni en ep o m i i su eu s l i l eddj e l o v o n j o v i e t r 0N. 0p r i v i e t r i(nsit r o ndii n ei z l o i e n o j v l e t r ud)o l o zdioe r o z i j0ed n 0 s nuok l 0 n j 0 n i 0 i e s t i c po i j e s k koo, j is ep 0 kd e p 0 n i nr 00m i r n o i s l r u n iK. 0 n t i n u i r o dn ji eml o v o n j e dm i n,ot o k o "n0preduu j es"m i e rkur e t 0 n vj 0i e t r 0 .

't'b '',

\ i ( ' l , r I t r p 0 t l 1 7 ;, r' ' , , , , I1 r ) )u r i ' I r ' l ) 1 r n r ( ) n r ul i l r\ l r ' 1 , t t ' t l r l i t . it, r l , L L L , lL) tl ,t ': t t l t t ' ll .r l' Lr ' l

Dni e \lIllotltli'

(i \lt(r'

l ) L t \ t i t t j \ 1 , , r 1] ) t 1 t ' . 1 ' . tr l r ' l ) t r ' l \ t r l n ( )

\ r ' l ) ( ) l \ l ( ' r l l l ) r r l L 1 1- 1 1 1 . 1 , 1\,l' r l r L , | .1

rLt|,

1)Lnt'll,r!\(r'|,tri,il|i

su lilttittol,r\inr('lr!lr()! |.ttlinott

n,t \ll,Iti

l o k os up j e s c o rprLe, s t i nnjeeg 0 s t 0 l j u b i v i k l r r j e voi r r e( l ( r n 0pso s t r roi un r i l j e n o0 drediste b r o j n ithu r i s t Ioo v 0 n t u r i sKt or o. S z o h o rsue s v c r kge0 d i n0e( l f z o vr e 0 l iP 0 f i z - D 0 k00s[v e v i s el j u dsi k i j an oD j e i c c n idrrnn o m o .

t z l r , ' LL n , L n t , L n.i,,\,1 il

.t i,,,,ilL.t:L|,-,11. ,t.

\ ! l . l l l ) t l \ r ' r i l l ( l , l i l l () l i i \ l ( ) : l l ' l l l I

lorr

\.r

| 1 1 . ' ' , 1 1 ,l l , l - 1 r i l l r L . r \ , 1L : l r L r : : . . , ' l \ , , r : \ !

Ll.\ ('r ll,l !illl.,

l ) t! \ l ( ' l \ , 1 \ , t l ) l . l , t r l t , l . t L l t ) r l i r r l t ,r i L l , I

rlr)ltUlIIr, l)tir'

. . t 1 .l t ' : t t t l l i l r t t t l ) , 1 ( l i i t ( ) ll tt t. l \ l t . i l t : t i l , . t r : , 1 t ./ t t t , . , l l l t s l ' . 1 l l t ' l , l l l . l \ l . i ! L r L l l\ j r ' l l . l

llr'll Ll rr'lrr) rl.l/r'lll

I L I

pustinie 0 v r r k vsel u n e n o s t o juud e p r e s i j r run r o u n u t r o s n i ko os n l it i n e n u t r r u k o j es ep o v r e n r e n o s l i j e v ovj uo d o t o coil,in e o t i e cduo l i ep r e n rrol l o f u . S u h kol i m ou z r o k uj o i ek o i s p o r a v ovnoj ed e i t o l o z e nsjoel ip, os e d e p r e s ipj o s i u p n i sop u n i o v oN. os u h oj e j hladnoj v i s o r o vAnl it i p l o n uo B o l i v ipj io t p u ni sou s e n o j e z e rUo j u noi s t o v izl on sobom t o l o gs o l di e b l j i n e i d o2 0 0m e t o r oZ.b o g i s t o l o z esnoel io v es e p o j o vrei o z i v oi lsur r l i n e .

ll,:l !!

'

l)ll\lll

:ll I \.,

rllilil r\lr |

,l

il

llL i

\.iLlll 'ri:1, lr ll,

\

lLrrlr\:1, \.

rlilll

:

r':l(i

I llltlrlll \ , :,

\r,

l . L LI . t .

( l,l( L ttt,,

'

iL

B i l j k ei i i v o t i n j e . . , : 1 , L . l . ' .\

:L

\.1:L

il.rl:lr'Il

l.r- ,{ i l

( l+

PUSTTNJE

Cestistonovnici pjeiionih i komenih vrucihpuslinio su gmozovi. lokosu pustiniski uvieti blizuekstremnimo, ovesuhlodnokrvne iivotinie rrzvileniz prilogodbi. lleke vrstetokoimoiu iirokupovriinu nogu, ito imomogucovo do pijesok kopoju i iive zoprovo ispod povriine. uiorene J

E o

vruiih ekosistemavisokouzdiZusvojetijelo i rep ili iak i prednjenogeda bi iskoristilisvakidaiak vjetra i smanjilipovrSinudodiras vrelimpjeskom.U pustinji su brojni guSteri iz porodice skinkova, koji "plove" kroz pjesak- posebnooblikovanaglavai tijelo omoguiavaim kopanjekanalai kretanjeispod vrelepovriine pijeska.

Pustinio ]lomib Na prvi pogled gole i nenaseljene,dine pustinje Namib podrZavajujedinswenekosistemkakavne postoji nigdje na svijetu. Pogled izbliza otkriva mnogobrojne tragove pustinjskih Zivotinja, kornja5a,skakavaca, mrava,Skorpiona,paukova,gu5tera i zmija. Vjetardonosisjemenke,djeliie biljnog materijalai detritusa,koji su nekim organizmima najvaZnijiizvor hrane.Maglakoja se u rano jutro

iuvanje vode u dijelovima biljaka. Listovi su im veiinom koZasti, presvudenivoskom ili sasvim reducirani,destoimaju trnje koje biljojedimakoji Zive u pustinji onemoguiavada ih pojede. Biljke prikupljajuvlagu vrlo dugatkim korijenjem koje doseZedo vlaZnijihdijelovau dubinitla ili li5iem koje prikupljakondenziranumaglu. Welvitchiamirabilis neobitna je drevna biljka, endem i iesto jedina biljka sjevernihSljunianih ravnicapustinjeNamibu kojoj Zivi.Poiinjecvjetati tek s navrienih20 godina starosti,a smatrase da su neki primjercistariji od 2000 godina.Dugo se vjerovaloda se Welwitchia opskrbljuje vodom pomoiu dugadkog korijenja, medutim glavni izvor vlagesu joj kondenziranekapljicemaglena liSiu dije pore zadrZavajuvlagu. Welwitchiaje razdvojenog spola:razlikujuse Zenskei muSkebiljke. Na bazistabladoZivotnorastudva listavrpdastogoblika, dugadva i vi5emetara,koji na vrhu obamiru. Gmazovisu posebnodobro prilagoilenipustinjskimuvjetimajer fiziolo5kimprilagodbamai pona-

:Y o

I

E o

w

I I I I i I I I I I I \

t'_

Kokerboom, lree(Aloe dichotomo) Quiver uglovnom roslen0slienovilim zorovnimo i podinomo u iuinoil{omibiii i nosjeverozopodu porodici Juinoofri[ke Republike. Pripodo ljiljono(lilioceoe) i moienorosti do8 m u (koiostol visinu.Sukulentno liicei vloknosto lettoi grone odliinocuvoiu vodu, dok prevloko evoporociju sprecovo voitono n0 je li5cui gr0n0m0. Lokolni koristio Sonnorod logone i tvrdegrone ovogdrveto kootobolce zostrelice te ie premo njihovu nozivu zo - quiver- drvonozvono toboloc tree. Ouiver H

't

E o

Sanjemregulirajusvojutemperaturukoristeiivanjske izvore topline. Zbog toga troie manjevlastite energije,pa im je potrebnomanjehranei vode. Narotitim naiinom orijentacijetijelagu5terii zmije svode na najmanjumogufu mjeru dodir s vrelim pjeskom.Da bi se rashladili,mnogevrste guStera

pustinie Suho klimon0podruiiu llomibu jugozopodnoi Africipoieloie prevlodovoti priieoko55milijuno godino. I0 ie dovelo do "m0r0"piiesko, n0st0nk0 velikog cije pieiionedine,visoke i do400m,spodoiu pustinio. meilunoiviiedinesvjetskih

nadvijanad Namibomosnovnije i jedini izvorvode za mnoge pustinjskeorganizmekoji su razvili niz prilagodbiza njenosakupljanje. Kao Sto su veiina pustinja nekada,u geolo5koj proSlosti,bila podruija zelene bujne vegetacije, i u buduinosti ie ponovo iz mnogih pustih stjenovitih ili pjeiianih podruija ponovo nestati zelene oazeugodneklime.Uzrokklimatskihpromjenaje dinamiianZivotZemlje.Nadajmose da ie iovjek, iijije utjecajsvesnaZnijii na klimatskepromjene,smanjiti svoje eksploatacijskeporive kojima je do sada uzrokovao samo Sirenjepustinja. Naime,bezumnomsjeiom vegetacijeprilidnoje lako preworiti krajolik u pustinjski, no povratak ie dalekoteZi.

PISAC

- VIZIONAR

l5

Aldous Huxley proslovio Aldous Huxley se godin0 proslog dvodesetih stoljeco pomodne koosotiriiorismijovoiuci hirove i obiioietogvremeno. Njegov "Urlinovisviiet"zopoien ie romon kooduhovit i inovutivon, o Huxley seu niemu dokozoo i kooizrozito ozbiljon misliloc i prorok. pisacasvojegeneracieclitnod najutjecajnijih 26. srp.jc,AldousHuxley,rodio se u Surrc'ylr nja ltl9(r. gocline.Huxleyjevisu bili obitt'l.j i s a c ai A , l d o L rj se 1 9 0 8 . i s t i r l < n u ti inht e l t ' l < t u a l ai p ca rupisaoprcstiTnuSkolLrItorr. Tr.igoclinel
,::, iii tttl

l s t o k n uitni t e l e k l u o l o c s t o l s l \ o t 5 ( r t i l r r ( i l . r R. o t t l a t t t ,l \ r i r t i \ r ' l ) l l r e , ( ] s L ' j lr l ) L l Aidous Huxley smotroo topisisanx)su sc nizali.U svonrnujarnbicioznije'nr ( I928)HLrxley l e d un r p r e d o k rornauuKo[l,.,pulrkl fazuc' 1;reispitr.ir' iovleionstvo ovisio aspt'litcsr.r\,r'e nrrnoll clrtrSn,a i clolilzrrjese kao trissklodnom meatusobnom tinrrozbiljanpisac.Nakonrzlasl
u toplijekrojeve Selidba Viieod pedeset g o d i n po r i i en e g oi e H u x l euyp i s oB oolliol koledi,niegov dled potresoo Thomos ie okslordsko sveuciliSte svoi0m v0trenom podrSkom Dorwinovoj teorilievolucije.

je 1937.zbogzdravsn,c'uih HLrxlev razkrga u odse'lio l-osAngelcsi za1;oslio se u Hollvrvooclu l
( 16

ALDOUS

HU>
ideie l{opredne Huxleyjevroman Vrli novisvijetodmah je prepoznat nakanabilaje predvidkao suvremeniklasik.Pi5deva jeti kojim ie smjeromkrenutidruSwenii znansweni napredak.DanasHuxleyjeveidejeo djeciiz epruvete, genetskom inZenjeringu,kloniranju i potro5aikom druSwuviSene zvudepoput znanswenefantastike. Radnjaromanaodvijasegodine532.p. F.(poslije Forda). Henry Ford, dovjek koji je prvi krenuo u masovnuproizvodnjuautomobilana pokretnojtraci, jedino je boZanstvou VrlomnovomsvUefu. Cijeliwijet ovdjeje jedna drZava,poweiena masovnojproizvodnji, posebicemasovnojproizvodnjidjeceiz epruvete, od kojihje veiina kloniranakako bi pridonijelaveioj jednolikostidruswa.Svaljudskabiia pripadajujednoj Alfi do poluidiota od pet kasti,od najinteligentnijih Epsilona.Svatkojepredodredenza odredenufunkciju. Metlunjimanemazavisti,jer ih se wake noii za

- lilmovi "Feelies" kojistimuliroiu mirisoi opipo osietilo prikozuiu seu Alhombri. Alikod odvede Johno Lenino noiedontokovfilm, koiedoie ono niemu "nizoki odvroton".

"Svotko pripodo glosijedno svimo", koiimo se odizreko zovriieme liudimo snoispiremozok. ZoAlfeto znoiiiivot puni uiitoko.

Y4

4

nelagoduvidjevSisve te straine stvari - ratlanje, starost, bolest i prljavstinu.Susretu jednog od "divljaka",Johna, sina jedne "civilizirane"Zene kojavei godinamaZivi u rezervatu.On zna iitati, i sabranihdjela (zaima primjerakShakespeareovih branjenaliteratura)iz kojeje nauiio neobiine rijeii i stekaoideje o dasti i ljubavi koje su sasvimu suprotnostis prihvaienimvrednotamacivilizacije. da'JohnaDivljaBernardtraZii dobivadopuStenje ka" i njegovu majku dovede natrag u London kao znanstvenekuriozitete.U prvo vrijeme, Bernardi "divljak" vrlo su popularni,sve dok Johnovazgaifenost nad civilizacijomne postaneprejaka.lako se John zaljubiou Leninu,5okiraga njezinaliberalna spremnostdavodi ljubavi on je odbija.Naposljetku, pokuSavanagovoriti nekoliko Delta da se oslobode tako da prestanuuzimatisvojedozesome.Dolazido neredaiJohn, HelmholtziBernardbivajuuhiieni.

zbog rozmiSljonjo Kozno Trojicaodmetnikadovedenisu pred MustafuMonda, podvrgava Mc'clutinr,medr.rAltanrapostoji Saiica tre'zado- jednog od Kontrolorakoji predstavljajuvrhovnu ispirarlunrozga.'lakoih vlijenrespavanja MustafazastupastajaliSte vlast.Izrazitointeligentan, se drZi u uvjerenjuda im je njihov poloZaju druStvu voljnih. Zbog svoje natprosjeineinteligencijepoda vrijedi Zrwovati zadovoljstvoi uzbudenje koje trebni su drZavi, ali su iz istog razloga manje draZiod bilo kojeg drugog,i potiie u slijepomprihpruZajuumjetnost,znanosti religijau ime stabilnosti podloZniutjecajimanego druge kaste. vaianju svihdruiwenih vrijednosti. i sreie koju pruZa sustav.Ali kako donekle zavidi Te vrijednostiosmi5ljenesu tako da svi budu zaHelmholtzui Bemardu,protjeraih na jedan otok. dovoljni. Roditeljswo, obitelj i iskljuiivi osjeiaji je pisac, jer predavad Mond odluii takoder da "divljak" mora ostati, pa i Watson, predstavljaju njih Helmholtz pojedincima od eliminirani su medu Jedan voditi usamljeniikiZivot na jednom Zivotomjer je previSeinteligentanza John pokuSava izvor sukoba i nestabilnosti.Umjesto toga "svatko nezadovoljan wjetioniku. Metlutim, opsjedajuga novinari gladni posaokoji radi (piSetekstovekojima se ljude hippripadawima". Sviiesto mijenjajupartnere,a visonotizira dok sparaju).Za razliku od njega, njegov vijesti,a kad seu gomili koja obilazinjegovwjetionik ka tehnologija pruZa mnoge oblike zabave koji pojaviLenina,slijeditragedija- njihovsusret,nabijen prijateljBernardMarxima vi5emana,dijelomi zato od njih su odvraiajupozornostod swarnosti.Jedan jerje pa snaZnimemocijamaprouzroii orgije u kojima sudjestandarde (feelies), i sitan, ne zadovoljava fiziiki slab filmovi koji stimulirajuosjetilaopipa i mirisa luje iJohn.Sljedeiejutro,odajanjerjepopustioutjekoje ljudi gledajuda bi ispunilidan- da ne bi niSta fiziikog izgledasvoje kaste. caju svijetakoji prezire,izvrSisamoubojswo.HuxleKaopsiholog,Bernarddobivadopu5tenjeda poKadniStaod osjeiali,niti o iemu ozbiljnorazmiSljali. toga ne pomaZe,savjetujeim se da uzimajudrogu sjeti jedan indijanskirezervatu Novom Meksiku, yjev romanOtokiz 1962.godine prikazujedruSwou kojemkombinacijaznanosti,religijei zdravograzuma nazvanusomckoja ie im pruZiti "praznikod stvarno- gdje iza ogradepod elektritnim naponomjo5 uvijek "divlja5tvo". omoguiavadobarZivot wima. Medutim,razvojpride postoji Bernardsa sobom dovodi sti".JedineduZnostisu im uzeti 5to viSedrogei pripokazujekolikoje takvo rjeienje smatraokrhkim. i prilagodenu uZas djevojku koja osjeia Leninu, lagoditise pravilima.

oddruitvo 0dmetnici

srlnPATrerur srvoRovl

17 0-

Mungosi

Mungosi nostonjuju tropskedijelove Storogo svijeto.Pripodoju reduzvii porodici cibetki ieri(Curnivoro) (Uiveridoe). Podrijetlo ovestore protitisve skupine iivotinjo moiemo dopoleoceno, tj. dopriieoko65 godino. milijuno ungosi pripadajuvelikoj porodici koja uz njih obuhvafa i cibetke.Ta su simpaticna stvorenjanavelikorasprostranjenaod jugozapadneEuropei Afrike, preko Bliskogistoka, IndijeijugoistoineAzijedo srediinjeKine.Nekoliko vrsta koje nalazimou Europivjerojatnoje donio iovjek.

Poiovo Iako se mungosiveliiinom jako razlikuju,pojavom nevjerojatnonalikuju.Ukupnaduljinaglavei tijela patuljastogmungosane prelazi24 cm, dok bjelorepi mungosnarastei dvostrukoviSe.Tijela su im tanka i izduZena,noge kratke, a raiiupani rep dugadakodjedne polovinedo tri iewrtine duZine tijela. Nju5kesu im izduZene,a sa svakestrane glave istiiu se male, zaobljeneuSke.Vid im je oStar,bai kao i osjeti mirisa i sluha.Na stopalima imaju po ietiri ili pet prstiju, svaki oboruZan

I

dugom,o5tromkandZomkoju koristeza kopanje. Svevrste mungosaoznaiavajuteritorij izluievinama analnihZlijezda. Boja dlake razlikujese od vrste do vrste,a razlike unutarvrstenastajupod utjecajemokoliSa.Na takavnaiin svakase zajednicanajboljeprilagodila svomokoliSu.lako nisujednolikoobojeniiesto im se pojavadoima sivkastom.lpak, nekolikose vrsta odlikuje prepoznatljivim5arama.Primjerice,prugastimungosima uo-ljivetamneprugekoje mu se

Populorno prido Rudyordo Kiplingo o mungosu po imenu Riki-Tiki-Tovikoii ubiio zmilu, plodno je tlo zo dvo pogreSno vjerovonjo vezono uz mungose: do se hrone uglovnom zmiiomo i do su otporni no zmiiski otrov. Niti jedno nije istinito. lstino je do ie, kodo se ukoie moguinost, mungosi ubiti i poiesti zmiiu, oli to nije joko desto. lsto toko, somo su molo otporniii no zmijski otrov od ostolih iivotinio. Ugriz kobre usmrtit ie vedinu mungoso. Mungos koli poku5ovo ubiti zmiju koristi pometnu toktiku do bi se zoititio. On stolno izozivo zmiju, kojo go neprestono pokuSovo noposti. Tiiekom svokog nopodo zmijo ispusti neSto svog otrovo. Pritom postoie iscrplleno i sigurno meto mungosu, koii je zoskoii i ubilo dubokim ugrizom u lednu moidinu izo glove.

Merkotisu izrozitodruitvenovrslomungoso: iive u velikimkoloniiomo, cestou zojednici s drugimvrstomo mung0s0 ili pozemnim vievericomo i molimglodovcimo. Vrlosuoktivni tiiekomdonoi cestosevideno ulozimou brlogdoklieikoreno suncu. spu5tajuniz lecla,a prstenastorepommungosus Madagaskara tamni prstenoviniZu se duZ repa.

Stoniite Unutargranicasvograsprostranjenja mungosinastanjuju sva moguia stani5ta, koja se niZu od razinemora do nadmorske visineod 2000 ili viSe metara.Nalazimoih u pustinjamai tropskim ki5nim 5umama,breZuljcimaobraslimgustomSumom i otvorenimprostranstvima s rijetkim raslinjem. Stanovnicisu raznolikihtipova savana- od vrlo suhih do vrlo vlaZnih,gusto po5umljenihili posutih stijenama.Nekim vrstama bolje odgovaraju travnjacis visokim i soinim travamai podruija s gustom vegetacijom,dok druge nalazimo u obalnimpodrudjimai urbanimsredi5tima, u kojima grade domove u kanalizacijskimcijevima i vrtovima. Nekoliko vrsta nastanjuje mo&arna podruija ili svoje domove nalazi duZ rijecnih obala.Jedan od njih,vodeniili modvarnimungos, uvijek boravi pored stalnih voda ili u njima. Najie5ie su to naplavna rijeina u5ia u koje prodire plima. Svoj dom gradi u gustoj vegetaciji

/ IA

/\AUNGOSI

L I

z

-z

z

.i

I

mungosi iiveu skupinomo. ltjihovo ih I Prugosti p0segotovo dlokodobromoskiro, I prugosto s okoliiem. \ stopoju - zavuien u 5a5koji graniii s vodom - ali vedinu svogaktivnogvremenaprovodi u vodi jer odliino pliva i roni. Usprkosiinjenici da su spretnipenjaii, mungosi veiinu svog Zivota provode na tlu. SamodvUe vrste - vitki mungos iz Afrike i madagaskarski prstenastorepimungos- provodeznatandio vremena penjuii se po stablima. Dom grade na najraznolikijimmjestima.Neke vrste kopaju dobro osmiSljenebrloge sa sloZenim sustavom podzemnih tunela. Drugi preuzimaju napuitene brloge ostalihZivotinja,pozemnihvjevericai kapskihtermitojeda.lako bi ovakvibrlozi trebali postati njihova stalna boravi5ta,mungosi su iesto u stalnom pokretu, pa na istoj lokaciji ostaju samo po nekoliko dana. Kao skloniSte,ali i kao mjesta za spavanje, mogu im posluZitirupe u stablimaili metlu korijenjem, Supljineu stijenama,kamenimzidovima, Supljim panjevima i napu5tenimtermitnjacima, kanalizacijskecijevi ili odvodni kanali - uswari sve Sto nudi razumani trenutan zaklon.

ilovike Unutar velikog broja vrsta tek ih je nekoliko aktivnih noiu (nokturalne),a najveii dio pokazuje dnevnu aktivnost (diurnalne).U osnovi, one vrste tiji su dlanovisamotneZivotinje uglavnom su aktivnenoiu, dok su dru5tvenijevrste dnevno aktivne. Medutim, pripadnici nekih samotnih notnih vrsta, bjelorepi, moivarni, iupavorepi i crnonogi mungos,ponekadse okupljajuu parove ili male obiteljskeskupine,dok su sivi, prugastovrati i vitki mungosaktivni danju.

Tri sanrotnanradagaskarska mungosa- prstenastorepi,tankoprugii smedi aktivni su danju i tek ih povremenonalazimou parovima,dok su madagskarskiSirokoprugi mungosi, koji se takoder okupljaju u parove,aktivni noiu.

Mungosi pripodoju redu aiieri (Cornivoro), porodicicibetki (Werridoe). Rozlikuiemo3l vrstu u 17 rodovo. Velitino: Duliinogloveitiielo: 24-58 cm. Duliino repo: 20-45 cm. Prcdstovnici: Prugostimungos (Mungos mungol Gombiiskiprugostimungos (Mungos gombionus) Merkot (Suricotosuricotto) eupcvorepimungos (Bdeogolecrossr'coudoto) Crnonogimungos (Bdeogolenigrfpes) VelikisM ili egipotskimungos (Herpestesichneumonl Sivi mungos (Herpestesp ulverub rtu s) Indiiskisivi mungos (Herpestesedvordsi) Moli indiiskimungos (Herpestesiwonr'cus) Afridki vitki mungos (Herpestessnogul:neus)

I I \

Dokje skupino izvon skloniito u potrozi z0 hronon,ovoimerkotstroiori,motredi grobeiliivco noilozok n0tlu ili u zroku. --

Veiina mungosaima vlastiti teritorij, ali tek je nekoliko izrazito teritorijalnih.Stogaunutar svog podrudja uglavnom podnose prisuswo drugih Zivotinja,pa iak i drugih mungosa.Zivotni prostori razlikuju im se po velidini,5to uvelike ovisi o raspoloZivosti hrane na odretlenoj lokaciji. NajvaZnijamjesta- odredenestijene i panjeveoznaiavaju izludevinama analnih llijezda. U mnogim su sluiajevima za oznaiavanja vaZna i mjestana kojima uriniraju i defeciraju. Dru5wene vrste mungosa - patuljasti, Zuti, prugasti i merkati - Zive u visokoorganiziranim skupinama.Zuti mungosi i merkati, koji uglavnom nastanjujuista podrudjazapadnei sredi5nje Afrike, uglavnom kopaju svoje vlastite sustave brloga ili koriste one koje su iskopaledruge vrste mungosa ili pozemne vjeverice. Naravno, nije neobiino da pripadnici svih triju vrsta Zive u zajednitkomvelikom labirintu podzemnihhodnika, tek pomalo svjesnijedni drugih. Patuljastii prugastimungosimnogo ieSie zauzimaju napuitenetermitnjake.U njima ie iskopati nekofikoulazaiizlaza i oblikovativeliku srediSnju komoru za spavanje. Dok se pripadnicigrupe nalazeizvanskloniSta u potrazi za hranom, pri demu se zadrZavajunedalekojedniod drugih,jedanili dva odraslaostaju u brlogu i pazena mlade.Cestojedan pripadnik skupine koja krene u potragu za hranom sjednena vrh stijene,termitnjakaili na komad iskopanog tla i pozorno promatra nebo i tlo u potrazi za grabeZljivcima.S nailaskom opasnosti ispustit ie prodoran vrisak koji ie cijelu grupu natjerati da potraZi zastitu u sigurnostibrloga.

DRVO

Clanovi skupine metlusobno komuniciraju timarenjem ili sudjelovanjemu igrama hrvanja i zadirkivanja.Na vrucini podnevnogsunca,gotovo svi ilanovi grupe izleZavajuse i suniaju na ulazu u brlog. Veliiine grupa variraju od tek nekoliko ilanova(oko pet jedinki)do 40 ili viSe.

0brono Bojamungosovedlakepodudarase s bojom okoli5a,Stopokazujedaje njihovaosnovnaobranamaskiranjei prikrivanje,te da na takavnaiin pokuiavaju izbjeii opasnost.Ipak,ako to situacijazahtijeva, postajusriani i hrabri.U slutajuopasnostineki od njih uvijek izvinu leda, uzdignu repovei nakostrijeSedlaku, Sto ih iini mnogo krupnijima- dvaput veiima od normalne velidine.Na takav se naiin uiine mnogo strainijima eventualnomnapadaiu. Satjeraniu stupicu pljuju, reZe i laju, a svakog suparnikakoji im se previ5epribliZisilovitogrizu. U isto vrijeme iz analnih Zl1ezdaispuStajusekret koji miriSepo moiusu.

Prehrono Mungosene moZemonazvatipravim mesojedima jer se ne hrane iskljudivomesom.Oni su prvensweno kukcojedi i pravi oportunisti u prehrani. Takose merkat, na primjer,hrani najraznolikijom hranom iako kukci iine viSe od 80e; njegove prehrane. Mungosima su prihvatljivi kao hrana mali glodavci i ostali sisavci,gmazovi i njihova jaja, vodozemci,ptice i njihovajaja, kao i razne vrste kukaca i biljne wari, divlje voie, li5ie, gomolji i korijenje trava. Radijeodabiru svjeZeubijen plijen, ali povremenoie pojesti i le5inu. Vodeni mungosima jednu od najspecijaliziranijih prehrana.Dok lovi u plifacima vodotokova, kandZamakopa u blatu ili prevrie manjekamenje i stijenjeu potraziza rakovima,5koljkamaili vodozemcima.Dobar je ribolovac,a prati ga glas da provaljujeu gnijezdakrokodilau potrazizajajima. Mungosrakojed,ba5 kao Sto mu i naziv kaZe,uglavnomse hrani vodenim rakovima.

ZNANJA

19 \

Bjelorepi mungos ie osomlieno stvorenie koienocprovodi u potrozi zohrrnom. .1 I

z

z

0etirimlodo merkoto pod islroiuiuokolinu budninokom odroslih. Kadakreiu u lov na kukce, mungosinju5etlo i ruju po nakupinamali5fa i pukotinamastijena u kojima se plijen moZe sakriti. Istovremenozaviruju pod stijene i kamenje,podiZu ga i prevriu iapama. Plijen - Skorpione,paukove, liiinke i mnoSwokukaca- nalazekopajuii. VeiinamungosaplijentraZipojedinaino.Caki oni koji ga traZe blizu jedan drugome uglavnom love sami. Mungosi rijetko primjenjuju taktike lova koje koriste neke druge druitvene vrste Zivotinja.Tek povremenose dogodi da nekoliko patuljastihmungosasuradfujekako bi nadvladali krupniji plijen.

Rozmnoiovonje Navike u razmnoZavanjuosamljeniikih i noiu aktivnih mungosaslabo su poznate.Veiina, iini se, ima dva do tri mladuncaistovremeno,a kote na zaklonjenim mjestima, u pukotinama stijena ili iskopanombrlogu. Brigu oko mladunacapreuzimaZenka. SezonarazmnoZavanja mungosarazlikujese od vrste do vrste,ali se aestopodudaras razdobljima najintenzivnijihgodiSnjih padalina,osobito kod vrsta koje uglavnom nastanjujusu5napodruija. Mladuncise kote zaworenihoiiju, rijetke dlake i potpuno ovisnio majci.Oii ie oworiti nakon dva tjedna, a nakon mjesec dana podet & izlaziti iz brlogapod budnim okom roditelja. Boljesu istraZenenavikeu razmnoZavanju druSwenih mungosa. Kod prugastog mungosa, na

o

a 9

O Veliki sivi mungos obidno iivi osomljenidki. Tek su tu i tomo vicfene porodidne skupine koko se kreiu u redu, noso prislonjeno uzrep prethodne iedinke. Cilelo kolono nolikuie dugoi dlokovoi zmiii. O eini se do potuliosti mungos u Kenili iivi so Zutokljunim i Von der Deckensovim kljunoroScem u surodnii. Sisovci i ptice kreiu se zojedno: ptice se hrone kukcimo koje su iskopoli mungosi, o zouzvott ih upozorovoju no noilozok grobeZljivco. O Merkoti se uglovnom hrone kornjoiimo, osobito onimo iz porodice Scorobeidoe. No jelovniku su im desto i lidinke dnevnih i noinih leptiro. Prehronu potuliostog mungoso tokoder dielomidno dine kornjoii. O Mnoge su vrste mungoso zohvolni kuini ljubimci. lpok, mogu biti prenosioci blesnoie, po njihovo drZonle u blizini ljudi nije preporudliivo. O Mungosi su uneseni u mnogo podrudjo do bi se spriiedilo pretierono rozmnoiovonje "5tetodino" - no primjer itokoro no plontoiomo iederne trske no Hovoiimo ili zmijo otrovnico no otoku Mlietu. S vremenom postonu problem, jer uni5tovoiu i dovode do rubo nestonko mnoge outohtone vrste.

( zo

A/\uNcosl

I

z .! a

o c .g

primjer, nekoliko Zenki unutar skupine ostaje gravidno u isto vrijeme. Svakade najvjerojatnije imati dva do tri mladunca- iako ih moZebiti tak i do 5estu leglu. Svi mladunci drZe se zajedno u brlogu i sisat ie bilo koju Zenku u laktaciji,a ne samo vlastitu majku. Dok Zenke izlaze u potragu za hranom, mladunce duvaju jedan ili dva muZjaka,koji ih prenosedvrstimstiskom deljusti za nabor koZe na vratu. Kod vetine vrsta mungosagraviditet traje oko 60 dana. lpak, mali indijski mungos koti ved 42 dananakon parenja,dok tankoprugimungosnosi mladunce105 dana.

0brozovonje unutorskupine Mladunci,koji su nakon okota teSkisamo oko 20 grama, ubrzano rastu i razvijajuse. Kada poinu uzimati krutu hranu, hranit ie ih i ostali ilanovi skupine,a potet ie im se pridruZivatii na "grupnim izletima". U dobi od detiri tjedna poiet ie uiiti kako da hranu naalui sami. Zuti mungosi i merkati slijede isti obrazacpri razmnoZavanjuibrizi za mladunce.Merkati imaju samo jedno leglo godi5nje,tijekom srudenog ili prosinca,dok ih Zuti mungosi mogu imati i vi5e. Skupine prugastih mungosatakoder mogu imati viSeod jednog legla godi5nje- zabiljeZena su tak i do ietiri, iako uglavnom ne od samo jedne Zenke.

Mungosi u motriiorhotu Jedanizrazito dru5wenmungos- patuljastimungos - Zivi u drugadijemdruSwenomporetku. Bez obzira koliko velika skupina bila, razmnoZavase samojedan par. Na ielu cijele skupine nalazi se dominantna Zenka, a sljedefi najviSerangirani ilan je njezin partner. Za ovakvo uredenje i razmnoZavnjesamojednog para odgovornaje dominantna Zenka,koja kontrolira seksualnoponaianje kod podretlenih muZjaka i Zenki. S obzirom na takav poredak, muZjacipatuljastihmungosatesto traZe skupine

llokongroviditeto, koiitrojeoko| | tiedonr, merkoti obiinokoteoddvo doietirimlodo. Mojkoih dojiotpri. A likedeset tiedono.IZ I

Uodeni mungos ie i neobicon ierhronu gotovo iskliuiivo troii u plitkim vodotokoyimo, u koiimopodkoneniem ili u blotutroii rokove i Skoliko5e. llronisei ribom kojuuspije uloviti. Potuliosti ie mung0s zoposlen tiiekomiitovog dono.|lvobucno glosose stvorenie nojroznolikiiim gundoniem i kriionjem. iivi u velikim skupintmo odpo20iedinki, o deSovo sedo : cijeloskupino ponekod nopodne i ve6iplijen.c u kojima se nalaze samo jedan ili dva postarija muZjaka.Kad ih pronatlu,pridruZujuim sejer im to poveiava mogudnost razmnoZavanja. Kadase dominantnaZenkaspari i okoti, brigu oko mladunaca- ii5ienje, grijanje,hranjenje,pa dak i dojenje - preuzimaju podretlene odrasle jedinke. Kada dominantnaZenkaugine, skupina se obidno podijeli na nekoliko novih.

Mungosisu usvoiiliosebujonnodin otvoronio liuskejoieto. Oni ioje zgrobe prednlim udovimo i snoino go, izmeclustroiniih nogu, boce unstrog u neki dvrstoblekt. No isti nodin rozbiioiulju3turepuievo, o vodeni mungosiSkoljke.

----- {

SVIJET

IJ DVIJE

DIMENZIJE

21

.--

Primfeno korotu podoci Dobi sepredocili i soiuvoli o povriini Zemljinoj oduvijek su izroitivone korte.Donos seone redovito mogu vidietiu novinomo, turistiikim vodiiimo i n0televiziii. ajpoznatije karte su takozvanepregledne karte, koje prikazujumno5wo obiljeZjaprikazanogpodrucja.S druge pak strane,tematskeili pojmovne karte usredotoiuju se na jedno obiljeZje,primjericetemperaturuili padaline. Da bi bile korisne,karte se moraju redovito ispravljatiu skladus promjenamakoje se zbivaju (na primjer,gradnjanovih ili ru5enjestarihzgrada i cesta).Karte su vaine za odredivanjegranica, od malih posjedado cijelih drZava.Kad se mijenjaju granice, moraju se mijenjati i karte. Kartografisu tako morali unijeti velike ispravkeu sve karte Istoine Europei SovjetskogSaveza,jer su se nakon previranja koja su obiljeZila kraj komunistickevladavinejedna za drugom pocele pojavljivatinove drZave.

Atlosi Atlasi su zbirke geografskihkaratasvijetai dijelova svijeta,destosa tematskimkartamakoje prikazuju razlidite podatke, poput zastupljenostiprivrede u nekoj drZaviili raspodjelestanovni5wa. Politiike karte prikazuju drZavne i podruine grarrice s imenimapolitiikih iadministrativnih sredi5ta te imenimai simbolimaglavnihgradovai ostalihvaZnihnrjesta.Bojanjemrazliiitim bojama olak5avase razlikovanjedrZavaili drugih administrativnihjedinica(pokrajina, Zupanijai sl.). Fizidkaili reljefnakarta prikazujeoblik povriine Zemlje. Da bi karta bila razumljiva, kartografi ponekadkoristetehniku bojanjavisinskihslojeva.

/ Noovoitopogrufskoi kortiSvicorske reliefie prik0z0n konturomo stiieno i sienceniem istoine i iuinestrone.

Konture kontinenoto nomreiiposlovlien0i iznod obloko.0d svihkoroto, n0televiziii se noiieicemogu vidietimeteoroloike. Za prikazivanjevisine koriste se razliiite boje: zelenaza ravnicei udoline,a ljubicastai bijela za vrhunce planina. Druge tehnike, kao sjenianje padina ili koriStenjefotografija reljefnih modela Zemlje,daju trodimenzionalnu slikuplanina,brda i dolina,a posebneoznakeprikazujupravuvisinu pojedinihplaninskih vrhova.

ncl
Topogrofske korte Topografskekarte su takocferpreglednekarte,jer' ne prikazuju samo reljef i rijeine tokove nego i ljudskegratlevine- naseljai prometniceizgraclene na prirodnoj povrSinitla. Topografskekartc korisnesu putnicima,bilo da se kreiu pjeSiceil

.-

Iopogrofsko kortoChelmsfordo u tngleskojiz 1591.godine.Ovokve kortedojupoviesniiurimovoineinformociie.

( zz

PRTAnJENA

KARJATA

prirodi.U takvommjerilumoZese na karti prikazati velika koliiina podataka.Oblici krajolikaprikazuju se najdeSieizohipsamau smedoj boji (linijama koje spajaju mjesta iste visine). Osim ovakvih, kartografski zavodi izraduju karte i u veiem mjerilu, ukljuiujuii i planovegradova na kojima su ucrtanepojedinaine zgrade,obiteljske kuie i vrtovi. Preglednekarte imaju iiroko podrudje primjene. Cesto se upotrebljavajupri orijentacijskom trdanju, sportu koji potjeae iz Skandinavije.Orijentacijsko trdanje su utrke u prirodi, desto kroz poSumljeniteren, uz pomoi kompasai karte. Da bi bili uspjeini, takmiaarimoraju dobro procijeniti udaljenostkoju su pretriali brojeii korake,te zapamtiti oblike terena sa karte kako bi ih pre-

poznali u prirodi. Takotlermoraju znati odrediti stranu svijeta prema kojoj se kreiu. Drugo podruije deste primjene karata u rekreaciji je plovidba. Posadamora znati koristiti pomorske karte obalnih voda kako bi sigurno upravljala brodom uz kopno. Tematskekarte obradujuSirokopodruije tema: vremenskeprilike ili raspodjelustanovnistvaili nekog prirodnog bogatstvau podruiju koje prikazuju. Tematskekarte dijele se u nekolikogrupa. Na izolinijskim kartama koriste se linije koje povezuju mjesta iste vrijednosti parametrakoji karta prikazuje. Recimo,izohipse povezuju sva mjesta iste visine u nekom podruiju, a izobare sva mjestaistog tlaka. Posebnosu korisne za klimatolo5kei sinoptidkekarte, gdje linije prikazu-

(

l|A'|

I 1-.

ilA

-1**:,"=?-:: f#

ju temperature(izoterme),pritisak zraka (izobare)i ukupnepadavine(izohijete). Projektanti gradova katkad koriste izolinijske karte. Kad treba odrediti mjesto za novi supermarket projektanti moraju procijeniti koliko ie ga ljudi posjetiti. Tada izraduju karte koje prikazuju potencijalnomjesto za supermarketsa izokronama- linijamakoje pokazujujednako trajanje putovanja- nacrtanim oko njega. Pomofu tih linija projektanti mogu procijeniti koliko ljudi Zivi na 15, 30 ili 45 minuta putovanjaod supermarketa. Na mnogim tematskim kartamakoriste se simboli i razliiite boje da se izrazeveliiine. Neke populacijskekarte sadrZetodkice kako bi prikazale podruija s razlititom gustoiom stanovnis-

Kortosievernog diieloBohroino kojo prikozuie turistiiko odrediito. lleki detolii, noprimier iirinonekihcesto, nocrtoni suuve6oni.

Roiunolo semogu korislitikokobi se dobiliblokdiiogromi izodreilenog smiero gledonio. 0voi prikozuie dijogrom guslocu noselienosti, okosegledoiuino premo londonu. veco visinolinijeoznoiovo vecugustocu stonovje ni5lvo. Roiunolo tokoprogromirono doseneprikozuiu liniieiznod noiviiih vriiednosti.

I

Kortodiiogrom stonovniStvo svijeto. Povr5ino svoke drioveizroiunoto ie premo broiu stonovniko. Uovoi temotskoi korti Austroliiozouzimo povriinu moniu premo br0iu stonovniko negou stvornosti. '

.il ^Tl,:;:. DIJAGRAM KOJIPRIZAKUJE EROJSTANOVNIKA I mm'=800 000 stonovniko

Pomorsko korto prikozuie sektore svietionikonolleedles Rocku nootoku Wright. Prikozone sui dubine moro, vrsto morskog dno,smjer mognetskog sievero, te detoliikooito su poloioiirodoro i olupino.

DRVO

ZN,ANJA

Dioreljelne kortemorskog dnoistocnog Atlontiko s legendom. Iokvokortotemelji koioizvode senotisu6omo mierenio prikozono mierenie oceonogroli. Svoko jednom tockicom. crnom ie

23

-1.

t.:

\

rl

wa. Skupovi toiaka prikazuju koncentracijustanovniStva.Siroko razmaknutetoike ukazuju da je podruije rijetko naseljeno. Za povriinske kartograme koriste se razliiite boje ili nijanse iste boje za prikazivanjegustoie stanovniitvaili sliinih podataka(stopenataliteta ili kriminaliteta).Vektorske karte prikazuju kretanja, primjerice razlidite putove svjetske trgovineili miglacijestanovni5wa. Sirinastrelice govori o kojim se veliiinama radi.

'r{

"t)

.'

',-

" / ;,.1",ua,""{;i.q_,

.3_, ..41"ce,

/ '+ -'t-F{) ,z

rolJ _

8r

{ |

\-

-._._--

-z--.t

Sand

( 4-/-''

62

"{r 'q.r: ari.tr "\

|

:'L-;'

"$ \

Topolo5kekartevrlo su stilizirane.Na primjer, karta koja prikazuje shemu Zeljezniike ili autobusne mreZe ne treba biti nacrtana u toinom mjerilu te biti geografskitoina, jer bi to moglo zbuniti putnike. Njima treba jednostavan crteZ koji pokazujesmjer kretanja i stanice,kao 3to su obiino karte podzemnih Zeljeznicau svijetu. Kartodijagramisu matematiaki dijagrami koji prikazujugeografskeinformacijetako da izgledaju kao karte.Na primjer,kartografimogu prikazati stanovniSwosvih drZavasvijetatako da je povrSina svakedrZaveproporcionalnanjenom stanovniStvu.Oblici zemalja na kartodijagramune mogu odgovaratinjihovu stavarnomobliku, no u kartodijagramu se mogu tako postaviti da oblikom podsjeiajuna kontinente.U kartodijagramuoblik

t.l'1 Dubino vode ie u fotomimo (1,83 m) zo noiniiu oseku. Tomnoplovo boio oznotovo vodu dubliu od 3 fotomo. Svietionici: Fl - bljeskovi, Occ - svjetlo no prekide, iso - izofozno svletlo Pluiode: B=crno G=zeleno R=Crveno W=biielo rodor rellector - rodorski reflektor Kvoliteto morskog dno: F - muli G-sitno komenie R- stiiene S -piiesok 5h - obroslo ikoljkomo 5n - sitni iliunok

,6

s.sn. ,9

3l mihs

O95;

?A

PRI,VIJENA

KAR/A-|-A

prikoz Umietniiki sotelitollovstor Block 2Rkojise koristizoGlobolni poziciiski sustov. IokYisotelitisulongodine sironi1995. i Yoisci do omogufuiu poloioicilios odredi greikom moniom od nekoliko meloro. l(oristeseiucivilne sYrhe, noomerieko voiskomoiepromiienitisignolso solelilo tokodose toGnost snonjino 50-100metoro. [onsironie 24 sotelilo koitoloie viSeodmiliiordu dohro.

d

n

podzemnisvijet Spiljai prolaza.lzvori poredaniu liniju mogu ukazivatina granicu izmetlu sloja stijena koji sadrZi vodu i vodonepropusnog sloja stijena koji spreiava daljni tok podzemih voda.

Putevi rozvoio KoriStenjeraiunala danas ima veliku primjenu u kartografiji. To je posebno vaZno u proizvodnji specijaliziranihkarata koje koristi mali krug ljudi i koje se mogu koristiti izravno na zaslonima raiunalaili na posebnimekranima. Raiunala se mogu koristiti i za pohranjivanje podatakas karata. PoloZajkanalizacije,elektriinih vodova, plinovoda i slitnih javnih instalacija jednom su ucrtani u karte. No kako su se dodavale promjene,karte su s vremenompostajalenepregledne.U nekomihje trenutkutrebaloprecrtati, sto je proces u kome se ponekad javljaju ljudske pogreSke.Medutim, takve informacijese mogu sada dobiti digitaliziranjemkarata i spremiti u radunalu.RadunalomoZe iscrtati Zeljeni dio karte i prikazatisamo mali dio mreZeinstalacija na zahtjev korisnika.Mjerilo prikaza lako se moZe mijenjati da se uode detalji na karti. Pohranjivanjeu digitalnom formatu ima takoder prednost da se karta moZe promijeniti ili ispraviti mnogo brZe i jednostavnijenego ito je to moguie s uobiiajenim kartama.

Informocijski sustavi

c

jc daltko nranjevaZanod statistiikogpodatkakoji se prikazuje. Velikbroj karataprikazuju rezultate znanstvenih istraZivanja. Geolo5kekarte, primjerice,prikazuju stijene koje se pojavljuju na povr5ini. Koriste ih gratlevinarikoji gradeceste,kudei Zeljeznice,kao i ljudi koje zanimageologijai geografija. Kartografiizratluju geoloike karte u mjerilima od l:10 000 do l:250 000. Drugekarteprikazuju vrste tla, dok geokemijske prikazuju koncentracije elemenatakao 5to je uran, a temelje se na uzorcimasedimenatanadenim u koritima rijeka. Geolo5kekarte primjenu su naSlei u potrazi za mineralima. Kartedrugihvrstamogu se koristiti za znanstvena istraZivanja. Karteraspodjeleljudskihi Zivotinjskih bolesti,naprimjer,mogu pomoii znanswenicimada shvateza5tose te bolesti pojavljuju.

KoriStenje koroto Da bi se uiinkovito koristili kartamaljudi moraju biti svjesni ogranidenjakarata, od kojih mnoga nastajuzbog mjerila karte. Ceste,pruge i rijeke destose ne mogu prikazati u mjerilu jer bi crte koje ih prikazuju morale biti tako tanke da bi ih se moralo gledati mikroskopom.Na karti u mjerilu 1:10000, cestanacrtana 2 milimetra debelom crtom u prirodi bi bila Siroka20 metara.Na karti u mjerilu l:50 000 ista 2 milimetra debelacrta predstavljalabi u prirodi cestu Siroku 100 metara,dok bi na karti u mjerilu l:250 000 Sirinacesteu prirodi bila 500 metara ako je na karti 2 milimetra. Faktorimjerilaprisiljavajukartografeda iskrive nekaobiljeZjana kartamau malim mjerilimakako bi ih mogli prikazatina karti. Na kartamas mjeri-

linra nranjinr ocl l:50 000 cesto nije moguie prikazati svaki zavoj ceste na strmim padinama planine.Premdasu prisiljenipojednostavititakve karte, kartografi uspijevajusworiti dojam krivudavosti ceste.

Toinost i detolji Drugo ograniienje karataje kolidina informacija koju sadrZavaju.Topografske karte u mjerilu '| :50 000 ne mogu prikazati kako se koristi zemlji5te, osim 5to prikazuju izgradenapodruija i Sume,te ne mogu prikazati podzemne objekte (pothodnike i vodovodnu ili kanalizacijskupodzemnumreZu). Druge vrste karata mogu prikazati viSe nego 5to je na prvi pogled vidljivo. BritanskegeoloSke karte izratleneu mjerilu l:50 000 prikazujubojama i simbolimafizitke karakteristikei sastavstijena od kojih se sastoji reljef U pozadinije otisnuta topografska karta u sivoj boji. Geolozi mogu usporediti konture topografske karte s granicama izmedu podrutja razliiitih vrsta stuena,da bi vidjeli ne samo kako izgledaju granice podruija na terenu nego i pod kojim kutem su slojevistijena.

Gitonle koroto eitanje karataje neprocjenjivavjeitina. Da bi je stekao,iovjek mora biti sposobanzamisliti sliku podruija pretvarajudisve simboles karte u swarne karakteristiketerena. Razumijevajuiisimbole koji se koriste u topografskimkartama,geografimogu predstavitikrajolik. Na primjer,izostanakpovrSinskogvodotoka u podrudju s iestim ki5amamoZe znatiti vapnenaiku visoravan,gdje se povrSinska voda cijedi u

VaZan napredak kartografiji pruZio je Globalni pozicijski sustav (GPS).GPSje naiin trenutnog odretlivanjapoloZajaprimanjem signalaod satelita koji kruZe oko Zemlje.Ta tehnologija koristi se za navigacijubrodova i zrakoplova,kao i za geodetskopremjeravanjezemlji5ta. Premda je korisno i poznavanje vlastitog toinog poloZaja, vefina ljudi Zeli pronaci put pomoiu putokazado odretlenihlokalitetai mjesta. Upravotu je prebacivanjegeografskihpodataka u digitalni format jako vaZno.To je dovelo do rastanove grane industrije koja se zove geografski informacijskisustaviili GlS. KombinacijasustavaGPSi CISkori5tenaje s velikim uspjehomu Zaljevskomratu 1991.godine za navotlenjevojnika i projektila do njihovih ciljeva. Slitni sustavi koriste se za orijentaciju u mirnodopskimuvjetima,te u podruijima lokalne upraveza planiranjenovih kanalizacijskihsustava ili promjenu granica izmedu okruga u skladu s porastom stanovniSwa. Takvisustaviomoguiuju i raiunalnu navigaciju u automobilima. Pri tome je GPSpovezan s bazom digitalnih karatai osim Stovozaiu pokazuje gdje se njegov automobil trenutno nalazi, koristedi najnovijealgoritme moZeiscrtati put izmedu vozacai njegovaodredi5ta.

Stvorikojedoloze Uz ovako brz tehnoloSkirazvoj neie trebati dugo iekati da se na trZi5tu pojave drugi navigacijski sustavi,koji ie biti dovoljnojeftini i malih dimenzija da stanu u dZep. Talo'i sustavibi sluZili kao vodiii do odredenih muzeja ili restorana,te bi korisniku pokazali i kako da docle do bilo koje lokacijes mjestana kojem se nalazi.

A NE D I J

USPOAN EN U

25.-

Fotog rofifu polugo zo premotonje filmo

pento9onolno prizmo

JEDNOOKI R EF L E K S N I FOTOAPARAT

okidot

pokozivoi

porugo zo

veliaine otvoro

vroconie tilmo

zoslono

zoporo

J e d n o o k ir e t l e k s n i iotooporat koristi i z n rj e nj i v e o b j e k t i v e . Ovoj model imo ruino

pokozivoa

brzino

brojo

ekspoziciie

ncmjeitonje otvoro z o s l o n oi t r o j o n i a

snimoko 9rovno oprugo

e k s p o z i c i j eO . b j e k t i vs e cn
ncl


o d v o j e n i hl e c c . Z c p o r p r e l < r i v ct i l n r d o k s e p r i z o rp r o n r o t r ck r o z o b i e k t i vp o m o c u o g l e d o l oi p e n t o g o n o l n e p r i z n r e .l r i s z o s l o n s n r o n j u j eo t v o r o b j e l < t i v o u trenutkutotogrctircnjc no prethodno p o s t o vjle n u v e l i t i n r - r .

4 lece:

polugo somookidoto mehonizom

2 odvojene i 2 slijepljene

somookidoio

zuptonici zo prenos filmo leiiate

kolem zo nomotonie filmo

obiekti'o

Kodje izumljen fotogrofski 0p0r0t, snimonie trojoloje iednefotogrofije

olvot zoslono

nego je usavrSioprocesu kojem je koristio bitumen kao foto-osjetljivi materijal.Njegov partner Louis Daguerrenastavioje s pokusima,i u sijednju 1839.javnosti je predstavio proces nazvan dagerotipija.U njemu se koriste bakrene plode premazaneslojem srebrenogjodida. Premdarelativno neosjetljive(prema dana5njimstandardima),takve ploie su mogle zabiljeZitisliku u samo 15 do 30 minuta. ^d se snima fotografija, kroz objektiv se Prije tog dogadaja,prikazivanjekrajolika bilo lf projiciraslikaprizorana povrSinupremaza- je iskljudivopodruije slikara.Pojavljivanjepraklf I I nu slojem kemikalijeosjetljivena svjetlost. tiine fotografije znaiilo je da svatko moZe napraviti realistiinu sliku, pa je nova tehnologija Svjetlostizaziva promjene u kemikaliji, i te promjene postaju vidljive kao fotografija nakon kemijskeobrade (razvijanja). Repliko komere kokvu toxlolbot, ie koristio Prvu fotografiju snimio je francuski inZenjer / prvogfotogrofskog proceso izumiteli s I je poNicephoreNiepce 1826.godine. Bilo mu negotivom. Iim izumom omogucio ie trebno osam sati da zabiljeZikrajolik na foto-os- I lotogrofimo kolikogodiele dorozviiu I jetljivu ploiu. Niepceje umro 1833.godine,prije prizoro. fotogroliio istogsnimlienog

prihvoceno cijelidon.ilovotehnologijo jeteks poiovom poboljSonih moterijolo osjetljivijih n0svietlost, kojisuomogucili bnofotogrofironje.

I

'26

FOTOGRAFTJA

otvor trozilo

objektiv trozilo

-

-

svietlost kojo ulozi u trozilo

:

svjetlosi kojo ulozi u obiektiv

r:lr i


obrnuto sliko

iris dijofrogmo,

prizoro no tilmu

zoslon

Prifotogrofironju ulozikrozobiektiv svjetlost i proiiciro odreiluie koliki sen0filmu.Ioslon i timeie odreileno svietlino ie otvorobiektivo \ fotogrofiie.

"BoxBrownie"l0to0p0r0t kokovie Kodokov biopopuloron oko1950.godine. lmodvo troiilo:vertikolno, kodseu oporotgledo odozgo, i drugoizoobiektivo.

a

privul
osjetljivostfoto-osjetljivogpremaza (emulzije) toliko poveialada je uobiiajenovrijenreosvjetljavanjaiznosilodio sekunde.To unapredenjete velikapraktiinostkameras filnrornna namatanje brzoje amaterskufotografijupretvorilou hobi. Prve su karnerebile jednostavniureclaji.Objektiv na jednoj strani kutije projiciraoje sliku na foto-osjetljivuploiu na drugojstrani.Fotografje kontrolirao vrijeme osvjetljavanja(ekspozicije) foto-osjetljive plode owarajuii owor objektiva potrebnovrijenre.U uvjetinras puno svjetla,vrijerne ekspozicijese skraiivalo,a u sluiaju priguda bi se Senogsvjetlato se vrijeme prodr,rZivalo na ploci moglasnimitizadovoljavajuca slika.

Populorno fotogrofijo

3*uuu3***

f o t o - o s i e t l i i vki r i s t o l i u z c l o t i n i

-o O A 0 0^@ $€Oe6o-So

g

& 9& '0 BO

a e

@ oq

o

\6

je odplostiine filmizrorlen lolile Crno-bijeli premozone foto-osietljivom emulziiom. Io ie sloi ielolinekoiisodriikristolesrebrenog hologenido.Zoititnislojspreiovomehoniiko oitecenjo.

Primorne bojesvjetlo zeleno i sucrveno, plovo. MiieSoniem boio dvijuprimornih nostoiu iulo,modrozeleno i grimizno. Sve doiubiielu. tri zojedno

Trojonje ekspoziciie

Takavnaiin pode5avanja ekspozicijebio je prikladanza one ekspozicijeiija su trajanjabila relativno duga. No kad su ekspozicijenranje od sekundepostaleuobicajene,pojavilase potreba za mehanizmomza upravljanjezaporonr(zatvaraiem). Moderrri fotoaparati najceSieimaju nekolikobrzinazapora,u rasponuod l/2000 do I sekunde.DuZeekspozicrjese postiZuowaranjem zaporapotrebnovrijenre.Dok su neki zapori cisto mehaniiki uredaji,druginra- koji su najieiii na modernimfotoaparatima- upravlja U poietku su se negativiradili na staklenojploci ili konradr,r filma. No Kodakje 1889.predstavio rnikroprocesor odnosnoracunalo. fotografskiaparatkoji je nrogaosnimitiviSefotoOsim mijenjanjenr brzine zapora, kolicina grafijana film koji se namotavao,a zatim bi se svjetlakoja padana filnr nroZese kontroliratina \tliiirra ot\'ora ol)iel(tivamoTc isnrrcanifilnr zanriic'niorrovinr.f)o ti(lir se vcd ioi it'dan nac'irr.

'*"

totogrofijo 5orene vrpce koiuje snimio SkotClerkMoxwell godine. Nopro1861. vlieno sutri negotivo, primornu zosvoku bojupojedon.

ufio!6 L&i,l**-ff, 69?;"''e;'o',e't' Emulziio lilmou boiis0stoii seodtri 0dv0ien0 noprimorne boje- plovu. zelenu i slojoosietliivo i nosvietcrvenu. Zeleni i crveni sloisuosietliivi boje,poseonoupii0u iutomfiltru. \ \-lostplove

Roleillex Neutronogrolsko slikoloto-op0r0t0 rendgenskim 5[86.l,loiinie sliionsnimoniu umiesto zr0k0m0, oli sekoristisnopneulrono zr0k0,le slikosodriivisedetolio. \ rendgenskih 4

zaslonom(blendonr) te tako ograniiise sn'ranjiti ti kolicinasvjetlakoja ulazi u objektiv.Fotograf obicnopostiZepotrebnLr ekspozicijukoriStenjenr veieg otvorazaslonas nranjinrvrerrenomekspozicije ili nranjegowora zaslonas dulim vrenrc'nom ekspozicije.

0dredivonje ekspozicije Veiina fotoaparatamoZc'se prilagoditiza fotografiraujeu razliiitinr svjetlosninruvjetirla i s razliiitim osjetljivostimafilma. Odgovarajuie postavkeodreduju se svjetlorljeronr.U svjetlonrjeru fotoelektriini clenrent rrrjeri itttettzitet svjetlai prikazujeprimjerenukombinacijuotvora

#

DRVO

iori3to (u metrimo istopomo) prstel

zo podeiovonie

oitrine

27\

zaslona i vremena ekspozicije. Mnoge kamere imaju svjetlomjer ugraalen u kufiStu, tako da fotograf odretluje samo vrijeme ekspozicije a svjetlomjerautomatskiodrectujei postavljaprikladanowor zaslona.

TELEOBJEKTIVOD 250 MILIMETARA skolo dubinske oitrine

ZNANJA

slike

Kojokombinociio?

mehonizom prsten zo odrealivonie veliiine otvoro zoslono

zoston

konu olo

zo podeiovonje oitrine

zodnie lece obiektivo:

zo pomi-

3 elementq,

conje lece

2 su spoieno

Teleobjektivzo 35 milimetorski iednooki refleksni fotooporot (gore). Premdo je unutroinjost oboje-

priguiivoii odbijenog

prednje lece obiektivo 3 odvojeno elemento

svietlo

Dvije fotogrofije (dolje) sninrljene s istog miesto o l i s r o z l i d i t i mo b i e k t i v i m o .L i j e v oj e s n i m l i e n os o

no crnom bojom, priguiivodi su potrebni zo

stondordnim obiektivom, dok le zo snimonie

s m o n i i v o n i er e t l e k s i i ek o j o b i p o k v o r i l os l i k u .

desne koriStenteleobiektiv.

Zori5no duljino

o .9

Najprikladnijakombinacijaowora zaslonai trajanja ekspozicije ovisi o tome Sto se fotografira i kakvi se specijalniefekti Zele postiii. Na primjer, ako se Zeli fotografirati nekoga kako trdi potrebno je namjestitikratko vrijeme ekspozicijeda bi slika bila oitra. Metlutim, otvor zaslonamora biti velik kako bi dovoljno svjetlado5lo do filma u kratkom vremenu.FotografmoZe Zeljeti da trkateve noge izgledaju zamuieno kako bi se dobio dojam brzine. U tom ie sluaajunamjestitiduZe vrijeme ekspozicijei manji owor zaslona.Ako se joi i fotoaparatpomide kako trkat prolazi, tada ie se trkai vidjetijasno dok ie pozadinabiti zamuiena. Otvor zaslonane odreduje samo koliainu svjetla koja ulazi u aparat nego i dubinsku ostrinu na slici. To je podrutje udaljenosti od kamere u kojem su objekti jasni odnosno u Zari5tu.Velik owor zaslona daje malu dubinsku o5trinu, i obratno, mali owor zaslonadaje velil
.s o

3 .9 o

o

;_-\ ' l OBJEKTIV RIBUE /

142

oKo

tat

tll

D'Lu

Najjednostavnija kamera ima nepromjenjivu ZariSnudaljinu. lma mali otvor zaslona,pa ie sve osim najbliZih predmeta biti potpuno o5tro. Na kameramas veiim otvorom zaslona udaljenost izmealu objektiva i filma mora se pode5avati. Objektivse tada moZefokusirati na odreclenidio sceneuz veliki owor zaslona. Ako drZite objektiv ispred komada papira i na papiru se vidi jasna slika udaljenog predmeta, udaljenost izmedu objektiva i papira naziva se Zari5nadaljina objektiva. Objektiv s manjom Zari5nom daljinom treba drZati bliZe papiru da bi

Obiektiv ribljeoko zohvoco izrozito velik kuti doieiskrivlienu sliku,kooovosliko snimlieno nostodionu (liievo). Koo5tose vidinogornioi slici, lecelokYog obiektivo suu dviiegrupe.

Sirokokutni obiektiv kokovsekoristino55 mm-iednookom refleksnomlotooporotu. Skolo dubinske oitrinepokozuie podrutie udolienosti u komesupredmeti u ioriitu zoodobronu veliiinu olvoro zoslono.

pcideiivon je velidine otvoro

izoitrovonje

28

FOTOGRAFIJA

s l i l
Troiilo

s objektivimarazlicitihZariSnih daljina.No veiina fotoaparata na kojirna se nlogr,riznrjenjivati objektivi irnajLrtraZilo koje gleda kroz objektiv. Da bi se u traZiluvidjelaslikakoristise ogledalo. Fotograftako vidi toano Sto ie kamerasnimiti, bez obzira na vrstu objektivakoji koristi.Kadse pritisneokidai, ogledalose podiZeomoguiavajuii svjetluda padnena filnr.Takavaparatnaziva se jednooki refleksniaparat, a njegova praktiinost uiinila ga je izuzetno popularnim kod amaterskihfotografa.

totogrofiio snimlien0 Poloroid 0p0rotom rozvii0seoutom0tski n0konsnim0ni0. Svipotrebni moteriioli noloze seu filmu te slikoubrzopostiiepunuboiui gustocu.

Poloroid imo oporot SX-70 troiilou objeklivu. Nokon fotogrolironjo elektromotol izbocuje film,kojise somostolno rozviio. t

F O T O . A P A R APTO L A R O I D5 X . 7 0

elektromotor so uredoj zo

l2 000 okr min.

odredivonje

izbocule film iz

e k s p o z i ci j e

oporoto

utor zo blieskolicu t o t o c c l ii o

tiskono plocico

b o t e r r lo listici zoporo boje koie su vidliive nokon rozvijonjo

P R E S J E KF I L M A boio prodire kroz slojeve

pritiskujuci voljcici

I

i------r------r-----r-----t crno

bijelo

snimlicno fotogrotiio kojo sc rozviio okidoc

plouo zeleno crveno

ostericko sloi notoplien kiselinom

u5porovolucl sl o i

pozitivsko I sliko A

priicnosni sloi

) podlogo filmo polupropusno purno

zrcolo

zglobni poklopo

nciskoristcnililnr

zeleno-plovo

slojevi so negotivskom slikom u konrplementorn;m boiomo kroz neosvijetljeno podruijo bojo-rozviioi nesmetono prodire premo gore

\

Filmu oporotu Poloroid osloboilo SX-70 r0zvii0ii boiukodg0 stisnuv0liiici.Boie prodirukrozfilmi stvoroiu slikuno povr5ini.

5r_o cEAno

Pr-r-rsu-rRA?

29

hvodu 0ne[l5cenfe slotkl Govorimo li o oneiiScenju slotkih vodomislimo nooneiiScenu vodu p0t0k0 konolo, i rijeko, nizvodno sve dopodruijo mije5onjo suslonim vodomo. i Cesto suoneiiScene povriine: zotvorene slotkovodne jezero, puiok i ljudske bore, tvorevine kuo5tosuveliku spremiSto vode. fi | | lf

r r t ' t ' r i r ' t r r j :t l . r t l ' i l r\ r , r l , r L t , r l , t t n i r tnr i j t 1 . r 1 . , , r , o t i t i j t r j t ' r t ' t i n a z . r . l , r t l i r . r(e) 1 a o l ) l j ( , nr l r ' , , r l rN. a t u t t t r rn, t ' l i i :l t . r r r( ) \ 1 J \ ' l j i lilzi r l i r j n i r

\ tr\ i t 1 i l i ui s l t t t : t e n , t l . e l t l r , t 0 r t , l . . tsol o j t , I j r : n , ri ' r , 1 L \ l ( ' ( l \ 1 , 1 \ ,l i1l r i \ r ! ' t t l ! ' .i l o l ' L r l l ,rr : , r c l l 2 . ttjt t ' o l t t . t t l t ' n i l r L . r n , r l i z , r c r j sr lo, ri l ri rp l r r t , r j nr rl r p o v r i i n i .S r i s t ' z . r 3 i r r l i ri, rntr o ! L r( ) t l \rrt r r r l . r h l r . r t ri jr irr l l r : l , r r r c lci rl -i n i n r l r t o l , t ' n r i j s l . i nt .r ' s t o i i n t . r .I z 1 t : t o , . . l l ) o \ t ( l j r l i l s . i l st l l r l ) . l n7j . r , t , l ( l ( ' n Ii ,rr! ' i i r t rn\ . l c i : l o c . tr r r r l t , . l , , l . . t t , ' ,l 1l . r ! l l l .r r. , 'i , t tz . t . ' r t . t rt ,) r \ r ) r , , r U i l tr llll

'lr,),rtli ,'tl\',t\,il.r

,

l',r.,llr(

lll ,t...,

n..

b i l i i ' , i' z r rl t i r rj t .

Vrste zogodenjo l ' o n t ' l , , r tcl l o r t , l i l , i l rl ) t ( ) i ) ) i ( , l rL,rt L r i r l i l , ' t rr o c l . t l o i . r z i ' i , J l L r roi r p r i rL r r l n i npr t i t t ' n ti ) l i n c l jtr' l ' t n i n t i r l j t ' t , t j t ' n r o r j t ' l i . t . l l o s l t r l r z in r r t i i ! t ' l r r i r n j i r t ' t t l t t i . , t n r ' l i t 's r ' o r l n j i l t . l ) o l ) L rnl i t l i l t J .l s l o b . t c l . r i r i 1 l i ( ' l \ ( ) n( )r l i l n l , t1r , r rn j . t i . .Ir p r r i i o l ti rt r r ' r l r r r 1l tt , , \ r \ r n , r .l ( ' s . ' i : p r . r r r tj '. r r i n rp , r r i , r l i n , r n: zr .) jri t , ri rj L rL r o b l i z n j ir o i l r r t o l i .L r l L r n t i n ji tl , r t , z l r nL rI l r r , , rr . t z n r ' . s . il i t ' r t tjts l . t 'I e . t k Li i , ' ( ) l

I L l \ l , rj t r L tt l c l t t . l z I l p l l t , , l i t r t r i i r , l r i (r' t l r r / ( \' ( ( ) t l ) u \ t i t ni t , t , : n t z iii L t z r , , l ' r , \ . 1 1lr) ( ) n r ot rt b i t (. ) r r rj t ' L t t s t i r it :rlr' l i L r r i iPI r r r o r l n r r r t l e r . r tS. n i l c gz . r r l r z , r ,r.t,lrr l L r k i r l r c i n LL rc r r i j : l i i l r \ l ) ( ) i ( ' \ , 1) ' I I i : t t t l l t o l l t ' r t . : l l l r ) t l l l r ' t l 0 n It ( ' l I l ) ! ' ti l l L l t ( ' . l r l i l t L r r I i j . ' i , r ' i l t r r t o l , r 'l r ' l ) ( ) l i l i \ (P) r r n i l l i l z e l ) u l ( l ( ) i r ' ; i ! ' t . t .l . t l ' o s t ' l ' i s c l o r t i ( ' / ( ' t i t n . l ! l ( i l l l i i c I r i . r l r , t . t t t t i j c n r t ' l r l l . t , r . u t j , lr , l l . l \ ( ) ( l e l r i l r( ) r , t . r ) i r ( u r ( r . 1 r . 1t i i r l i I r l r l r r l , r r i . r l n , r,,rt' l.iti rlrllr nrir.rrr i l i j r ' r l r l o : t , r rr ) ( ) n ( ' \ l . l l 1 . l p . t J ' .' r , t \ U 0 \ . 1 l , l , - , 1 ( l ( , n i i t l r t ' z t l t t . t j n l tt t t t s p o t t ' t l b is o r t i n r , rL o j e n t ' p o s r t , r l n i r L t z r o i . L r j tt o i j t l , . I ' L , l l l l r t trr( ' ( l n r ( L i L , , l . , , l iu: n , , ' , ' r r ' l i l , Llr, , r l r t r r r ]t 'rt ' n r ij : l , r l r r p o j r " ,a , l . oj i : t ' i s l t i rL ru \ l , l t L ( , \ ( ) ( l r ' .\ . t \ ( , l i l i ( l

D oe u t r o f i k u c i j e d o l o zi si p i r o n l e m loslotu i ostolih h r o n j i v ti h voriz t l ou o k o l nveo d e . P o s l j e d ji ec n ou g l i r o s tb i l j u k o n ov o d e ()voj nojpovriini. o b l i kz o g o d e n j o n 0 g r s0ep 0 v e c 0 0 p r o t e k l idhe s e t l j e i o .

: t ' l . l r t s l c l r t ' rb i t i c l i . i n s t l i t i . i r l i . . r l ' . t irt i c l i r l L r r r l i c i r l i . Lrjr .ir

' i , r r p . i s , t r l r z r ' 1 r ( ) , t l , t i r n r l t : i t : t , r j . r k . tJ . r r 1 t ,

t r . r z i r . . . r t ', r, " , i , l r . r r , 1r .. .. 1 1 1 . , 1 . ' , ' r l l

''

:t),', -

t t ; c r t t l l l r l ) ( ) n l o c u l o s l . r t l ri l l i t t i t t , t .O l r o \ t ) ( ' l r ' l ' l r t i n e ' l i l t ' r . t 1 L rs t ' i z s i l o : , r i s r i r r j l l o j : l . i l t

i ltr,t.rrl,usliilt J , l ll I i . \ l n ( ) ' t \ ( ) l , i ln r , r r t ' t r t : l ' t lj )t l ( ) i / \( ) ( l J , i l r t i l r r i r l i l i . r .l t o r n r o n : l , i l r l ) rr ' l l . i l . l t i l .i t ) l t i l ) i l )( t . l r . r s l i t

r:PLr!t.t

s t i n r t j t ' r . t\ . 1 s t r ' ( l \ t \ i n t . t z . t c l t ' z r r r l r ' l i' jrL r . ( ) t l r r t t L ' t i r r t ' t t t '\ ( ) ( l r ' l l i t l ) l . l \r t t jt'iln0 l t r t l . L rn t i t ' \ 1 . 1 \ l r ( ) , , l l r r o j n t ' I ' t ' L l l i l : i ' ( i,\ . i l 1 l , ( ) i t \ ( l ) t i t ( ) n l

Z o b o v l o tikvoo d e n o l e c oo b r u s t o j u p o v r S i no uv e zogoden be o r eo, l i b i l i k ei i i v o t i n jkeo j e u n l o li i v ep o a ecte p o l o kuog i b oot id n e d o s l o lkkios i k o .

ffi

,$nt

.-i.-

Itr

'i5r

30

oNEerSceNlE

sLA-rKtH voDA

se da l
tii'i .p-'

',i;9,*'

4") I !--

5-

vode Uluzok u slotke Tvari koje uzrol
:,

i:5":

:z*14-

\

-.


t*,

n:

/.

t

.: :irar'-i ;+----i !.,r Lt

i

: = : Nemur ljudiprema prirodioiit ie iz koliiineotpodo u ovu odboienog rjeiicu.Ovokov oblik odlogonio otpodo neizrecivu uzrokuie itetuprirodnim vodo. slonovnicimo j--

0vojmrtviioron plutonopovriini konolou Froncuskoj i josnopokozuje visoksluponi zogoafenio. 0d 1 9 7 6u. t i s u i o m o jezeropokuiono je kiselost i smuniiti spositiribliisviiet.

ponrof Zivogsvtleta. ti obliZrlevode i uzrol
zogoilivoio u vode Ulozok Biloda su u krutom ili tel
DRVO

ZNANJA

3I

\

kanalizacijskihotpadnih voda 350 mg/|. Tijekom obrade razlivenomlijeko je vrlo Stetno jer zagaduje 400 puta viSeod kanalizacijskogotpada koji se slijevaiz naseljenihmjesta.

noiivi sv:iet Utiecoi

;l i,!

: ;

g

Uodo kojoistieieizoveodboiene boive sodriiotopliene iesticenienog sodrioio. OneiiSceno vodokrozsloieye llo moie dospieti i dopodzemnih vodo.

vodc' ualazi se pod zemljom. lz njih se pitkour i 80% vodom opskrbljujejednatredinastanovni5wa wjetske poljoprivrede. Podzemnevode su izvrsne kvalitete,ali kadase jednom onedisteizuzetnoih je teSkoponovoodistitijer su nedostupne,nalaze se u ogromnomvolumenui jako sporoteku.

ornoguiiti mu da prodre sve do podzemnihvoda. Isto ie tako najvjerojatnijedospjetii u lokalnevodotokove.Ukolikoje zagatlivaiu tekuiem stanju, prodiranjeu zaliheslatkevodejo5 je jednostavnije. Mrtva riba je jedan od jasnih znakovakoji ukazuju na oneiiSienje,ali postoje i mnogo profinjeniVelika koliiina kemijskih sredstavarasprienih po usjevimaulazi u lokalnevodotokoveili u tlo, gdje ji naiini kojima se ono dokazuje. OnetiSienje se mogu spojiti s podzemnimvodama.Cak 80% slatkih voda mjeri se po bioloSkojpotro5nji kisisredstavakojima se zapraSujunasadi odmah je ka (BPK)te pokazuje koliko unesenawar tro5i izgubljeno,jer proma5ecilj pa se izgubeu tlu. kisika iz vode. Posljedicaoneii5ienja je nedostaUkoliko se iskljuie vode zarobljeneu polarnim tak kisika i uginute Zivog svijeta.U Europi, BPK kapamai ledenjacima,97%svjetskihzalihaslatke iistih rijeka iznosi 5 mg,4,a BPK neobradenilr

Mjerenie oneciScenjo

Jedanod najdeSiihznakovazagadenjaslatkihvoda je zelena povriina vode nastala kao posljedica je prirodniprorubrzane eutrofikacije.Eutrofikacija ces starenjajezera koji moZe trajati tisuiama godina. lzrazitoje spor kod dubokihjezera u hladnijim klimama.Covjekje unosom organskihwari u jezera taj proces znatno ubrzao. Vodene biljke i alge cvatu na povrSinivode kada voda postane prebogatakoktelom wari koje se slijevajuiz okolnog tla. Fosfatiuzrokuju brZu eutrofikacijuod nitrata, ali oba spoja potiau rast biljaka kao Sto su vodenaleda,alge i raznevrste bakterija. Posljednjih20 godina situacijaje postala alarmantnajer je vecinaslatkovodnihstajaiicapostala zelenaili zatrovana.Slatkavoda postalajepoput hranjive podloge za potencijalno opasne vrste bakterija, praiivotinja i gljiva. Bakterijskevrste i Salmonella, Listeriai praZivotinjeCryptosporidium Giordiajednako su opasne za iovjeka kao Stoje to u l9. stoljeiu bila kolera. Zelenealge koje cvatu na povr5inivode djeluju poput debelogSumskogsvodai spredavaju prodor Sunievesvjetlosti.To znaii kraj procesufotosinteze zelenih biljaka i proizvodnji kisika, o dernu ovisevodenibeskraljeZnjaci i kraljeZnjaci.Stovi5e, odrealene vrste modrozelenihalgaproizvodeotrovne wari koje ubijaju ribu i ostale vodene organizme.Danassu zbog cvjetanjaalgi i oneci5ienjai ljudi uskraieniza ugodneljetne odmore na obalama jezera. SjedaSumai bacanjeumjetnih gnojiva unosevelikekoliiine hranjivihtvari u vode. Kisele ki5e uzrok su najveiih ekoloSkih katastrofa u Kanadi, SAD-u i na sjeverozapadu Europe. U Svedskojje od 85 000 jezera 16 000 kiselih,a 5000ih je u potpunostiizgubiloribu. Od

Otpod rozosut no oboliriiekelemze zovriieme oseke dotrebo ukozuie pro6iioi neko vriieme dobi se riiekouistinu oiistilo.Velikisu nopori uiinieni proteklih nekoliko godino, podonos u toi riieciiivi viSe odt00vrstoribo. Temzo ie osnovni izvorpitkevode stonovnicimo Iondono.

a

= ;

/ 3z

o N e e r 5 C r ru l E sL A -rK rH vo D A Posiponie usievo kemiiskim rodi spoievimo spreiovonio bolesti pove6olo seposliednieg desetlieco. lokoovi spoievi mogu povefoli prinose, oni put mogu i pronoci dotlo i podzemnih vodo.lliihovo rasiponie imo rozoroiuCi uiinoknoiivi svijetu ciielom podrutju, o pogreino dozironie kemiiskih po tvoriposutih hronimoieimoti rozorojuci uiinok noioviekokroz duliiperiod.

1976.u 4000 jezera poduzete su mjere da bi se neutralizirala kiselosti obnovilaravnoteZa.S istim problemima bore se i Skotskai Norveika, koje su izgubile4Ov.ribe u kiselim vodama.Veiina ovih jezeraleZi na silikatnim stijenama,pa su vef prirodno kiselkasta.Stogasvakidodatni utjecaj moZebiti koban. Veiina kiselih ki5a u Skandinavijidolazi sa zapada,jer britanskaindustrijawake godineispuSta 3,7 milijuna tona sumpornogdioksida.Vedina rijeka ijezera ima pH izmetlu6,5 i 8,5. Najkiselije kiselekiSeimaju pH oko 4. Kod pH od 5,5 riblja se populacijaprestaje razmnoZavati,a ukoliko padne ispod 5 veiina ie riba uginuti. Na istoku SAD-a godi5njese gubi milijardaUSDna sportskomribarswu zbog uginuia pastrva. Incidentivezaniuz oneiiSienjeuglavnomubijaju Zivi svijet, osobito ribe, na dramatidan i wima vidljiv nadin. Ali ponovno naseljavanjei obnova populacijamogu biti brzi, osobito ako im pomaZe iovjek. Neki ie se beskraljeZnjaciprobiti u o5teieno podrudje iz gornjih tokova rijeka; ostali, poput vodenih kukaca doletjet ie kroz nekoliko sati. Mnogi su organizmi dobri pokazatelji stupnja iistoie vode. Pastrve,rakuScii virnjaci zadrZavajuse u najii5iim vodama,u oneiiSienimvodamas malo kisika borave praZivotinje,pijavice i lidinke komaraca,a u otpadnim vodama glibnjate (rod TLbrFx)i mnogobrojnebakterije. Kao5to kaZui njihovi latinski nazivi, pijavica Helobdellastagnalisi pui Lymnaeo stagnalisdobro podnose zagaclenevode i jasno

'0vo pieno, ie otpuhono notlo posliedico ispuStenih sredslovo zo pronie. Iokvose sredstvo uvelike koriste u industriii. lspuSlonie otpodo u vodeie nezrkonito oli pronoloienie izvorooneiii6enjo i gonienie uspieino priiestupniko moie bitiiokosloieno. uspravnimdugatak wat ptice, pa ona polako ugiba od izgladnjelosti.Kadmij je joi jedan te5ki metal koji se uvlaii u slatkovodnastani5ta,utjete na ribu, a preko nje i na iovjeka. x.- '

Temze GiScenie

Rijeka Temza bila je jedna od najprljavijih rijeka na svijetu, pa podetkom 20. stoljeda u njoj i nije bilo ribe. Danasse, nakon duge kampanje,vratilo stotinjak vrsta riba, ukljuiujuii i migratorne vrste pastrva i lososa. Za uspjeh je uglavnom zasluZnouporno provjeravanjeindustrijskihotpadnih voda i progon krivaca. Kod rijeka u koje ulazi plimni val, kakva je i Temza, nakupina raznog ukazuju na stanje svogastaniSta. otpada moZe stajati tjednima,jer iako ga rijeka odvlaii prema u5dupo l6 km dnevno, plimni ga val vraia za 15,3 km. Vodom izTemze opskrbljuju se sva naseljaduZ njene obale. Svaki se put Olovo je teiki metal koji moZe biti otopljen u slatkim vodama.Jedan od izvora onetiSienja olovoda protisti u skladu sa traZenimstandardima, vom je koriStenjeutega u ribarswu. Utezi se redozatim se iskoristi, onetisti, ponovo proiisti i vito odbacujukadase mreZaili najlonzamrse.Oloispustinatragu Temzu.S obzirom da se taj ciklus vo ima razarajuii uiinak na labudove, koji gutaju stalno ponavlja,sa sigurnoiiu se moZe uswrditi utege dok skupljaju vodeno bilje. Olovo ostaje u da je voda iz Temzekoja proteie pored Parlamenptiijem Zelucu,otapa se i ugraduje u organizam i ta pro5la kroz mnogo pari bubrega. iisdenle polako ubija Zivotinju."Slomljeniwat" posljedica Temzeje velikauspjeSnapriia, paje viSene uspoje trovanja olovom. Mi5iii viSe ne mogu odrZavati redujemo s rijekom Rajnom u Njemaikoj ili s

Teikimetoli

rijekom Ohio u SAD-u,koja je jeclnomplanulai spalila most jer je na njenoj povrSini plutalo mno5wo tvari iz petrokemijskeindustrije.

Zokonodovstvo Zakoni su korisno sredstvospredavanjazagaclenja, ali ih je wlo sloZeno provesti. Kao rezultat toga, nova medunarodnainicijativa "Zagadivadiplafaju" idealnaje u teoriji, ali rijetko upotrebljiva. Svjetska zdravstvenaorganizacijaizdaje normative o stupnjevimazagatlenjapo kojima koliiina teSkogmetala kadmija ne smije prijefi tri tisuiinke miligrama u jednoj litri vode. Britanija je vjerojatno prva donijela zakone koji su reguliralipitanje onediSienjarijeka (po pitanju Temzeoglasiose kralj RichardI. jo5 1 197.). Pravilnikeo kvaliteti voda donosi i EuropskaZajednica, ali vlade europskih drZavanisu revne u njihovu izvrSavanju. Takoje 1992.u devet od dvanaest drzava ilanica poveiana razina nitrata u vodama.Novi ie pravilnik traZiti od svih tlanova da osmislespecifiine planovedjelovanjaza urbane i industrijskeotpadne vode da bi se sprijedilo oneti5ienje vodotokova. Hrvatski propisi za odretlivanjekvalitetevode sadrZanisu u Uredbio klasifikacijivoda iz 1998.

SUVREMTENA

A NE D I C I N A

33.-

Presodlvonle orgono l(0rticu lokoie uvijeknositiso d0v0teljo - svotko tkoie imomoienekon sobom pokloniti drogocieni doriivoto drugom prerone snrti. u sluioiuvlostite kratko. Ako se brzo reagira,ti organi mogu se izvaditi i presaditi nekom drugom. Strutnjaci su se sloZili da prestanakrada mozga znaii da je osoba umrla. To se sa sigurnoSiu moZeustanoviti pomoiu EEG-a(elektroencefalografa), aparata koji mjeri elektridnu aktivnost mozga (tzv. "moZdane valove") i uwrtluje kako rade pojedini dijelovi mozga, ako rade. Osim toga, provode se i razna druga ispitivanja- refleksa, osjeta i drugih tjelesnih procesa.Ako je uwralenamoZdanasmrt, barem dva lijednikamoraju odvojenojedan od drugog powrditi nalaze.

dopuitenjo ttikoi troienje Osim toga, da bi se organi izvadili, treba dobiti jasno dopuitenje ili od samog pacijenta prije smrti, ili od njegoveobitelji. Procespresatlivanja organa ureduje se na nekoliko natina, naroiito kad se radi o presailivanju bubrega. Osoba u pitanju moZe se oporuino izjasniti i/ili sa sobom nositi karticudavatelja,na kojoj se izja5njavakao davateljorganau slutaju smrti. To znatno pojednostavljujesituaciju. Samoako su ti i drugi uvjeti ispunjeni, osoba koja ima nepopravljivo oiteienje mozga moZe postati davateljorgana- tj. njezini organi mogu se izvaditi i presaditinekom drugom. Osobakoja prima organ zove se primatelj.

o ._! b t

a .9 .!

o I .9

presadivonjo Urste I danas se dogada da presatlivanjeorgana stigne presaclivanja bubregaili jetare danassu svakod- na naslovnestranice, naroiito ako je primatelj nevne. Barnardovaprva operacija presadivanja novoroalente ili dijete, ili je dugo iekao na operaciju.Ali neka presailivanjasu tako uobidajedo5laje na naslovnestranice novinajer je u to doba owaralamnogakontroverznapitanja.Jedno na da se vi5e na njih nitko ne obazire. U takve spadajutransfuzija krvi i presadivanjadijelova oka od pitanja koje su ljudi postavljalibilo je i kako Zrtva prometne nesreie moZe biti mrwa ako i koZe.Ne5tomanje uobiiajena,ali sve uspjeinija ko5tanesrZi,bubregai pluia. njeno srce moZe i dalje kucati u tutlem tijelu. To su i presadivanja je potaklo mnoga pitanja o metodamauwrdivaI drugi organi,poput guiteraie, grkljanai du5nika takoder se presaduju. Provode se opseZna nja smrti. istraZivanjakojima se pokuSavajunaii naiini za presadivanje5to vi5e organa,tkiva i stanica.Presaodine 1967, 3. prosinca,cijeli svijet zaustavio je dah kada je juZnoafritki kirurg Stoljeiima su se otkucaji srcasmatraliprimarnim ilivanjem moZdanih stanica mogla bi se lijeiiti gena spadau Parkinsonova bolest."Presadivanje" Christian Barnard u Cape Townu izvrSio znakomZivota.Kadsrcestane,tijelo umire nekoprvo presaclivanje srca.SrcemladeZene,stradale liko trenutakakasnije.Metlutim, medicinskaznadomenugenetskoginZenjeringai gensketerapije. lmplantacijom nazivamo usadivanjeumjetnih u prometnoj nesreii, presadioje pedesetdewero- nost je dokazalada srcem,kao i ostatkom tijela, godiSnjemvozaiu autobusa.Isprva se iinilo da nadomjestaka(poput umjetnih srtanih zalistaka) upravlja mozak. Mozak je organ koji je uistinu se pacijent oporavlja,ali tada je doilo do kompnositelj Zivota- svijestii uma.Ako pretrpi preteS- u tijelo, umjesto davateljevaorgana. U nekim likacija.Umro je osamnaestdana nakon operaci- ka oiteienja, i drugi organi ie na kraju prestati sludajevima,npr. pri operaciji srca, lijednik ie je od jake infekcije izazvaneupalom plufa. Samo raditi i Zivot ie se ugasiti. procijeniti 5to je za pacijentabolje. presatlivanjesmatralo se uspjeSnimi oworilo je iena iz Julne Afrike pretrpjela je teiko oSteieput cijelom nizu dotad neizvedivihoperacija. nje mozga u prometnoj nesreii. Ako je mozak presatlivanje Krv je "tekuie tkivo" organizmai u velikim bolniDanas, srcavi5e nije vijest. Razne toliko o5teien da nema nade u oporavak,ostali vrste presatfivanja,od presaclivanjaroZnice do organi u tijelu mogu joS funkcionirati,barem nacama dnevno se provede na desetke transfuzija

pomisoo Netokodovno, somo presodivonje nouspjeino orgono smotrolo seiistomznonstvenom fontostikom. lpok,donos ie broi ljudikojisudobilinovupriliku zo porostu. iivotu stolnom

Utvrdivonje smrti

Problem odbocivonjo orgono

( s4

PRESADTvANJE

oRGANA steroida(sliinihprirodnimhormonimakojetijelo proizvodi),ili citotoksika ("ubojicastanica").Oni slabeimunitet,te on postajemanjeuiinkovit. Tako se ublaZavaproblem odbacivanja,ali se poveiava vjerojatnost infekcije, jer klice lakSe prodiru u organizami mnoZe se. Lijeinici nastoje odrZati prilitno labilnu ravnoteZuprimjenjujuii uz imunosupresive i antibiotikekoji uni5tavaju bacile,dok pacijenttreba boraviti u 5to iistijem i sterilnijemprostoru.

Tipiziranie tkivo Drugi nadin da se smanji rizik od odbacivanjaje da se naaledavateljkojije genetskii kemijski 5to slidniji primatelju. Taj je postupak poznat po imenu "tipiziranjetkiva", a slidanje razvrstavanju krvi po grupamaA, B, 0, rezus faktoru i drugim naiinima grupiranja. Kad se razvrstavakrv, radi se obiino o crvenimkrvnim zrncima,dok su kod tipiziranjatkiva vaZnabijela krvna zrnca. Bankedoniranihtkiva i organaanalizirajui tipiziraju tkiva, tako da budu spremni za presaclivanje. Kad je rijec o presadivanjukoStanesrZi, kojaje iesto potrebnajer je primateljevimunitet u kritiinoj opasnosti- tipiziranje tkiva mora biti vrlo precizno. Cestoilan obitelji ponudi vlastiti organ koji je rnoguie donirati uz prihvatljiv rizik, primjerice bubreg. Krvni srodnici dijele velik broj gena i obidno imaju sliian tip tkiva.

Rospoloiivost orgono Kod presodivonjosrco, kirurg prvo noprovi rez no primoteljevim prsimo (gore lijevo) i

.=

podveie ili Stipollkomozotvori krvne iile.

F !

Dovoteljevo srce pripremo se prije nego se

c

=

primoteljevo srce izvodi (lijevo). Jednom kod

a

se primoteljev krvotok preusmieri no oporot srce-pluio (gore desno), njegovo srce se izvodi

.

o ostovljoju se voine iile i zolisci pretklijetki koji se zoiiju zo dovoteljeve pretkliletke. Pocijentovooorto poveie se s novim srcem

1

prije zovrinog Sivonjo(gore).

klvi. Medutim,krv je tekucina,pa ju je moguie razvrstatipo grupama(A, B, 0), po rezusfaktoru, filtrirati i obraditi, tako da je primateljevotijelo prihvati bez teikoia. Tako se nadvladavanajveii - odbacivanje. problempresadivanja Ljudskiorganizamreagirana sve5to ne prepoznaje kao "svoje".To je vitalna funkcija imuniteta, obrambenogsustavaorganizmakoji prepoznaje uljezepoput bakterija,virusai drugih klica.Sustav aktivirabijele krvne stanice,koje pronalazei uniStavaju uljeze, ili proizvode wari zvane antitijela, koja ih onesposobljavaju i ubijaju.

f{opod noulieze Ovaj obrambeni proces, pri kojem organizam pronalazi i uniStavasvako strano tijelo, vrlo je uiinkovit i uglavnom drZi bacile na udaljenosti. Ali on djeluje i kod presatlivanjaorgana.Primateljev obrambeni sustav prepoznajepresadenior-

gan kao stranii pokuSava ga uniStitina isti uacin kao Sto bi napao bacil ili drugo strano tijelo. Odbacivanjese moZeublaZitiprimjenom lijekova p o p u t c i l < l o s p o r i n ak.o r t i k o imunosupresiva

Pocijenti koiiiekoiu nopresodivonie bubrego moroiu redovito ici u bolnicu nodiiolizu. Moroiu se prikliuiitinooporot koiivr5ifunkciie provog bubrego, filtriroiu6i krvi iisteeiie od netistoco koiebi postole otrovne kod bi senotoloiile u orgonizmu.

Jedan od problema pri presadlivanjuorgana je nalaZenjeprikladnog davatelja.Ponekadpacijent rnora dugo dekati na organ davatelja koji ima dovoljno sliian tip tkiva da bi presatlivanjeimalo dobre izglede za uspjeh.Cak se i veliiina organa Inora uzeti u obzir. Srcevisoke i jake osobe ne bi bilo prikladnoza presaclivanje krhkom primatelju. Osim toga, organ treba potjecatiod osobe koja je bila relativno dobra zdravlja i po moguinosti rnlada u vrijeme smrti. Tragedija modernog Zivota je u tome Sto su veiina davatelja Zrwe prometnih nesreca.

Pronoloienie orgono Danasraiunalne baze podatakasadrZedetalje o mnogim potencijalnim primateljima i davateljima. PretraZivanjem tih podatakamoZese pronaii prikladan davatelj -ak i u drugoj zemlji. Nakon ito lijecnicipaZljivoispunesve traZeneuvjete i

: j

DRVO

ZNANJA

35

\

Bubrezi dovoteljo (desno) mogu se prije presodivonjo krotko v r i j e m ei u v o t i u s l o n o i o t o p i n i o b o g o i e n o i k i s i k o m . Dovoteljev bubreg ne smiie stoioti dulje od 48 soti i poieljno je do se oiuvo Sto viSe njegovih krvnih iilo i mokroiovod. Pri presodivonju (dolie), bubreino orterijo zoiije se zo pocijentovu unutornju ilijodku orteriju o bubreino veno zo i l i j o d k uv e n u . K o d s e r o d i t e h n i k o m k o j o j e o v d j e o p i s o n c , mokroiovod se zoiiie izrovno zo primotellev mlehur (detoll).

dovoteljev bubreg

/G

l c o

c

dovoteliev bubreg

vonjsko ilijocko orteriio

I

-*

dovotelievo bubreino orteriio

unutornjo ilijoiko (hipogostriino) orteriio

llilodko veno

pridriovo duliine

mokrodovod dovotelievu !

detolj iivonio dovotelievo mokroiovodo zo primoteljev miehur

utvrde smrt, mogu izvaditi organe. To najiesie nije kompliciran zahvat, jer je veiina organa odvojenaod okolnog tkiva i lako se moZe izvaditi. Krvne Zile oko dotiinog organa reZu se tako da omoguie 5to uspjeinije ponovno spajanje. Radu sterilnim uvjetima osiguravada se zajedno s organom ne prenesui klice. Organ namijenjen presadivanjupropada brzo ako se ne opskrbi krvlju, i zato se mora sto prije presaditi u primatelja. iesto se organ ispere posebnomtekuiinom i drZi na ledu da bi se duZe oauvao.Bubregs ispranim krvnim Zilamaspremljen u polietilenskuvreiicu, na temperaturiod l0 "C moZese iuvati dvadesetietiri sata ili duZe. Ako je izmetlu davatelja i primatelja velika udauenost,to moZe predstavljatiproblem. Katkad se organi prevoze cestom, pod policijskom pratnjom, helikopterom ili tak vojnim avionima. Srceopdenito ne moZe izdriati put duzi od tri ili ietiri sata,iak i ako se drZi u posebnomspremniku i na temperaturiod 4'C.

primoteljorgono? Tkoje priklodon I potencijalniprimatelj treba ispunjavatiodredene uvjete. Presatlivanjeorgana,naime, neie pomodi svakomutko pati od bolesti srca ili bubrega.

( 36

PRESADIVANJE

ORGAN,A.

Kod srarijihljudi, kao i kod nekih kroniinih bolesnika,dolazi do opteg slabljenjaorganizma. Ako bi presatlerriorgan i radio dobro, organizam nroZdaue bi podnio stresoperacijepresatlivanja, kao ni lijekovei terapijukoja bi uslijedila. VaZnaje i psiholo5kaprocjenapacijenta.Neke osobe nisu mentalnosposobneizdrLatioperaciju i stresniprocesoporavka- viiegodi5njeuzimanje lijekova,kontrole,terapiju,ograniaenja i rizik od ponovnog pojavljivanjabolesti.

venom koje idu prema nozi. Mokraiovod se bliskog roclaka.Presatlivanje koitane srZi potrebpovezuje direktno s mjehurom, radije nego s no je obitno zbog urodenogoSteienjaili zbog postojeiim mokraiovodom. Nakon presadivanja jedne vrste leukemije. bubrega, devet od deset pacijenataoporavljaju Uspjeh presaclivanja uvelike ovisi o tome kolise za tri mjesecai vraiaju normalnom Zivotu. I ko su bliskitipovi tkiva davateljai primatelja.Uz ovaj prosjekstalno se poveiava. uobiiajen rizik odbacivanja srZi,postoji i suprotan rizik. Presadena srZ ili tkivo sadrZestanice koje wore imunitet,tako da one mogu krenutin U jetrima se dogaclatoliko tjelesnihkemijskihpronapadna primatelja,u takozvanureakcijuodbacesada je, za razliku od bubrega,njihovo meha- civanjaprimatelja. nicko zamjenjivanjetek dalekabuduinost. Zdrava Nakondetaljnetipizacijetkiva, davateljprima jetra presadese namjestobolesnihi krvne Zile se anestezijui s velikomiglom uzimase koitanasrZ U idealnojsituaciji,l
jetoro Presoilivonje

Nopokon operociio

Ko5tono sri

Presoilivonje srco Kod presaclivanja srca,najieSie sLrsamo klijetke. donje sriane l
SveviSeuspieho Jedrromkad se narnjesti,ugrije i kroz njegaponovno pusti l
Presoilivonje bubrego Zahvaljujuiiaparatimaza dijalizu,bubreZnibolesnicinrogupreZivjetiiitav rrizgodinadok dekajr.r na operaciju.Selekcijaprimateljaje prilicno stroga,jer br.rbrega nikad nema dovoljno za sve. Oboljelibr.rbreg obiino se ne odstranjuje,nego se novi bubreg ubaci niZe r.rtrbudnoj Supljini. BubreZrra arterijai venapovezujuse s arterijorrri

Priie presodivonjo koitone sr2i pocijent p r i m o t e r o p i j u z r o i e n j e m ( d e s n o )i l i l e k o v e ,d o b i s e u n i i t i l e p o s t o j e c es t o n i c e k o i t o n e s r i i . K o i t o n o s r 2s e z o t i m v o d i v e l i l < o mi g l o m k r o z z d j e l i i n u k o s t ( d o l i e ) . U s p j e h o p e r c c i j eo v i s io t o m e k o l i k o s u s l i i n i t i p o v it k i v o . K o k o j e i o n s o d o d v o j e l i u d i k o l i n i s u u s r o d s t v ui m o j u i s t i t i p t k i v o i z r c z i t om o l o , c e n t r i u k o j i m o s e o b o v l j o presodivonje nostoje sckupiti koitonu srZ o d v i 5 et i s u c o d o v o t e l j o ,t o k o d o i m o l u bonku tkivo s roiunolnom bozom podotcko o dovoteljimo.

COSA

NOSTRA,

CAAAORRA,

TRIJADA.

37t

Mofflu Poznoti omeriiki filmovi o luckyju lucionu, AlCoponeu, i siciliionskim obitelji Corleone kumovimo redovito suSirem gledoteljstvu dovoli slikuo krvovim podzemljo, obrocunimo mofijoikog pucnjovomo teiivotu ulicnim zokono. s onestrone o principupruZanja"ruke pomoinice" u najteZimtrenucimai ponovnogdolaskapo stari dug, mafijaje opstalau svim slojevimadru5wa i duboko se ukorijenilau njima.UdruZujufise, poduzimajuii razliiite metode zastraSivanja i njegujuci solidarnostmedu zloiincimaspremnaje na najokrutnijepotezeda bi oswarilasvojeciljeve.

Tolijonsko mofiiu Italija je zemlja s dugom tradicijom postojanja organiziranihzloiinackih udruZenja.Vremenom njihova poietka smatra se vei kraj 13. stoljeia, kadaje seoskostanovniStvoSicilijeodluiilo pruZiti otpor okrutnim i surovimvlastodr5cima. Ud-

r- _ _r ^_-t

God's Multi-million scandal rriollH'|(]u und :iiii:', #rrr.r.n". l^^l tycoon f^tt^l found dead i'::::ona h A $ d ^ d

-t

-,L,:i:;,-#4|sZ j : **.s,:s_:, ry=i r " hangeqlffiii,.a bankerfound :;:\.' . ,

-;ffi{tff:;,:i,Hffi1 H*-;,-f.f

ruZujuse u obiteljikojima rukovodipadrone,a tlanovi su podvrgnutiivrstoj stezi, poslu5nostii Sutnji. Danasje jedna takva, najmoinije i najsofisticiranijeorganiziranakriminalistiikagrupacijau svijetu sicilijanskamafija - Cosa Nostra /No5o 'Ndrangheta, stvor).Uz nju su joS poznate Camorra, SacraCoronaUnita i druge. Obitelj CosaNostre sastoji se od 20 do 700 "iasnih" ilanova i "vojnika", a svakugrupu od deset ljudi predvodi padronna, copodecina.Uz ielnika obitelji,nalazise i pomoini ielnik, te savjetnik- consigliere. lznad

Mofiio i orgoni- a zironikriminol iestosutemo donoinjeg tisko. tlelikbroisvietskih povezuje mocniko ses moliioikim krugovimo, o kroj borbeprotivovokvihorgonizocijo se ioi uviiek nenozire.

krvoloinom ponaianju njezinih ilanova. To je mafija ciji naziv dolazi od grike rijed andranghefos,Stoznacihrabari lul
Jedon odpoznotih omeriikihmofijo5o s poietko stolieco je i luckyluciono. luciono ie koo "kum"i molijoiki bosnoiintenzivniie rodiou vriieme prohibiciie.

obitelji nalazise kupola (commissionl, koja se sastoji od ielnika obitelji sa nekolikosusjednihpodruija. Predsjednici kupolaodgovornisu vrhovnoj kupoli,koja ima moi nad svim ostalimorganizacijama.Svi ilanovi moraju poStovatistrogi zakon Sutnje - omerta. Cosa Nostra ima obiljeZja formalnei tajne organizacijes todno odredenimpravilima ponaianja,trajnim rukovodeiimtijelima i jasnim ulogamaza sve njene dlanove. 'Ndranghetaje jedno od najokrutnijih mafijaSkih udruZenja,karakteristicnopo nasilnom i

P

( 3E

AN,A.FIJ,A karakteriziraih Sarolikaetniika pripadnost.Prisutanje velik broj skupinanastalihod gradskihi ulicnih bandi, a posebnosu poznate organizacije davnodoseljenihtalijanskihpotomakai dalekoistoinih "zmajeva" te ostatakanekadainjihruskih obavjeitajaca.Tridesetihsu godina proilog stoljeia svamafrjaSka udruZenjaprihvatilajedinsweni naziv CosaNostra.Njihovi dlanovi,veiinom porijeklom Sicilijanci,udruZeni su u 25 obitelji, po petstotinjak dlanova u svakoj, kojima rukovodi boss,a sve zajednoih povezujekartel ili kriminalni sindikat.On broji oko I 2 500 pripadnika,a delnici kartela iine Savjetodavnovijeie (tal. Consiglio d'Amntinistrazione). CosaNostrau SAD-udrZi monopol nadvelikimbrojem ilegalnihi legalnihposlova - kockarnica,ugostiteljskihobjekatai trgovaikih srediSta.Korupcijomsu si osiguralipodrSkupojedinih vladinihsluZbenikana lokalnoj i drZavnoj razini, Stopredstavljatajnu zavjeruprotiv zakona i poretka,spremnuna obranu svojihinteresasvim postojefim sredstvima.SaveznavladaSAD-aredovito provodi akcijeradi razotkrivanjaorganizacije i spreiavanjenjezinadjelovanja.Najpoznatijaimena mafijaSkih ilanovapoznatasu upravoiz razdoblja tridesetihgodinaproSlogstoljeiau Americi.U vrijemeprohibicije(zabranetoienja alkohola)upravo je mahjaowaralabrojne male tvornice alkohola i tako ubiralaveliki profit. U to su vrijeme 3efovi mafrjebili poznati Al Capone,Lucky Luciano i Vito Genovese. Mafrjau JuZnojAmerici uglavnomje okrenuta proizvodnji i trgovini droge, prije svegakokaina. Metlutim, uspjeinim intervencijamavlade i redarswenih snagau Boliviji i Peruuproizvodnjakoke je u proteklihpet godinavidno pala,na nekimpodruijima i do 65eo.Istodobno,kolumbijskisu narko-karteli poveiali proizvodnju opijata i postigli zavidnutehnidku i organizacijskuuiinkovitost.

toliionske mofije uhvo6enog u Polermu no ] "Kum" policijskom protniom. vozepodstrogom I sudenje knjigovotfe;grane su specijaliziranistruinjaci za odretlenekriminalne poslove;pupoljcisu novaci pripravnici;cvjetovisu iasna mladeZi buduii novaci,a /isfovi- izdajnici(otpadajukao uvelo liSie). Njihovopodruije rada svodi se na otmice te iznutlivanje poslovnih i bogatih ljudi, krijumiarenje, naruienelikvidacije,ucjeneitd. Camorraje mafijaiz pokrajneCampanie,nastala 1820.godine kadasu se napuljskizaworenici ujedinili u Savezzloiinaca i suprotstavilise brutalnim zatvorskimiuvarima.Desetgodinakasnije, po otpustu iz zavora, udruZili su se u mafijaiku organizacijukoja je s vremenom poiela slijediti metode i sredswadjelovanjaostale mafrje u ltaliji. Bavese iznudama, razbojniSwima, kriminalom u trgovanjuvoiem i povriem, pa su dobili naziv "zelenamafrja".Camorrusu karakteriziralestalne unutarnjeborbepojedinihklanova,tako daje 80-ih godinaproilog stoljeia poginulo550 njezinihilanova,Stojoj je oslabilostatusu odnosu na druge mafije.Sredi5teCamorreje u Napulju,koji je proglaien "gradom kriminala"jer su oruZanarazbojswa i drugi vidovi kratletoliko iesti da ih mediji i ne evidentiraju. SacraCorona Unita (Ujedinjena svetakrunal novija je mafijaSkaorganizacija,sa sjediStemu Pugli. je s ostalim kriminalnimskupinama,te Povezana je poiela operiratina dijelu Albanijei po zemljama nastalimna podruiju biv5eJugoslavije. Do profita dolazi krijumdarenjemoruZja, droge i cigareta, kradamaautomobilate reketarenjem.IstraZivanja su pokazalada je u ltaliji 60%vlasnikatrgovina i ugostiteljskihobjekataprisiljenodavatidio prihoda raznim mafrja5kimorganizacijama,pri iemu one godi5njeuberu oko 2 milijardeeura.

Mofijo u Americi U SAD-u i Kanadi dosta je raznoliko i raSireno podruije djelovanja mafijaikih organizacija,a

I

(liievo) AlCopone bioje noieluomeriike mdiiepredDrugisvietski rot.P0tiec00 iz molog selonedoleko ie soSicilije, je i donos odPolermo. Polermo sredi5te toliionske mofiie.

DRVO

ZNANJA

39

\

Rusko mofijo Analitiiari organiziranog kriminaliteta drZe da Zapad danasviSestrepi od ruskih mafijaSkihorganizacijanego od ruske vojne sile. Podeciruske mafije nalazese u razdobljuHruidovljevevladavine, kada su partijski modnici u privrednim organizacijama,tzv. bijeli ovratnici,bili izloZeniprijetnjama i ucjenamakriminalnih skupina koje su od njih traZiledio prihoda, a zauzvratim pruZale "zaititu" i kontrolirale rusko trZiste. Pripadnici razliiitih etniikih skupina iz biviih sovjetskih republika, AzerbajdZana,Gruzije, Armenije i TadZikistana,koji su dlanovi i ruskih mafijaSkih organizacija,poznati su po specijaliziranimdjelima: AzerbajdZanciprednjadeu preprodajivoia i povria, Gruzijci se bave Raznimoblicima razbojstava,a Armenci i TadZikistanciiznuduju i ucjenjuju. "Vory v zakon'e", ili ozakonjeni lopovi, infiltrirali su se mitom i korupcijom u sam vrh politiikih i privrednih institucija. Ruske sluZbe sigurnosti dovode mnoge mafija5eu konkretnu

Prociienjeno ie do u RuskoiFederociii dieluie nojviie mofiioikih udruienio: oko8 tisucokriminolnih skupino s nekoliko stotino tisuco pripodniko, te 400 ruskihmofiioikih iefovokojidieluiu iiromsviieto. Rusko moliio\ kontroliroI noimonie 55% | od2500komerci-| iolnihbonokoI u Rusiii, o bonkoreI koiipruiojuotpor I niihowkrimi-| " nolnom 'FplodoruI P titwidiroiu.I vezu sa todno odredenim i najvi5imduZnosnicima Vlade i vojske. Engleskiinstitut ControlRisks GroupLimitedje na temelju rezultata ispitivanja stanje u Rusiji proglasio krajnje dramatiinim i nepopravljivim,s izraZenimtendencijamamafije da preuzmegospodarskui polititku moi. Pranje novca,krijumdarenjei preprodajadroge, oruZjai nuklearnihmaterijala,najieiie su kriminalnedjelatnosti ruskog podzemlja. Smatra se da se godiSnjeu svijetu opere oko 500 milijardi ameriikih dolara, ito je polovinaukupne koliiine novca koja je kriminalnim djelatnostimau opticaju, ili predstavljal0% ukupne wjetske trgovine odnosno 2,5%ukupne ekonomskeaktivnosti. Devedesetihje godina u Rusiji mafija ubila dvjestotinjak bankara,a svakodnevnostradavajui drugi ruski biznismenii poduzetnici.

Kinesko mofiio Glavnakonkurenticazapadnimmafrjaikim skupinama, a prema istraZivanjimaFBI-aopasnija od kriminala"ameriike" CosaNostre.ie kineskama-

frja ili Trijada.Njezini poieci seZujoi u vrijeme dinastijeHan, kad su se siroma5niseljaciudruZili u zaStitarskuorganizacjuprotiv tada5njih predstavnikaapsolutistiikevlasti,te dinastije Ming. U 19. su stoljedu pod parolom "Mrzi sve strance i nanesiStetunjihovu druSwu",Sirili mrZnju prema zapadnimzamljama,Francuzimai Englezima,nazivajudiih "bijelim vragovima" i "europskim dugim nosevima",pogotovo nakon velikih gubitaka u Opijumskimratovima.Sredi5teTrijadeje danas u Hong Kongu. Sastavljenaje od 50-ak skupina, od kojih su najbrojnijeSunYeeOn s oko 30 tisuda pripadnika,te Wo SingWo i l4K sa oko 20 tisuia pripadnika. Uz njih se nalazeiDai HuenJaiili Big Circle Boy, prvi konkurenti koji su se osim djelovanjau Kini pro5irili i na Macao. Reketarenje, trgovina ljudima, razbojstvai krijumdarenja,samo su dio Sirokelepezekriminalnihaktivnosti"kineskihzmajeva".Za ilegalnoprebacivanjeljudi iz Kine u razvijenijezapadnedrZaveova mafija napladujeod 20 do 50 tisuia ameritkih dolara po osobi, 5to je po godi5njoj procjeni 2-5 milijuna dolara. Trijada je svoje korijenje pustila diljem

( 40

AnAFIJA

Driovepoput SAD-0, Njemoike, troncuske, ltoliiei postole Konode su z0ne"0perironio" kineskih mofiioSkihudruienjo, od koiihio5postoje Zmoj Crveno sunce, i loo.ZoWonKwok poznotog Koi-0, koo"Slomlieni zub",koiiie uhicen policiio 1998, pretpostovlio doie biovoito(Do ge,Velikibrot) Irijode14K.

svijeta.Kineskamafija poznataje po organiziraje visok stupanjkonnosti i okrutnosti.ObiljeZava spirativnostizbogjezika i kulturne barijere,a posebni znakovi raspoznavanjaosiguravajutajnost njezinimilanovimate oteZavajupoliciji da im utle u trag. Znak ove mafrjaikeorganizacijeje trokutasti simbol neba, zemlje i iovjeka - elemenata sklapanjasavezau kineskoj tradiciji, koji sve dlanove TrijadepovezujuzajedniSwom.

mofijo Joponsko Osmica(ya),devetka(ku) i trojka (za),skraienice su igraiih karata od kojih je potekao zajednidki nazivza sve pripadnikejapanskemafije - Yakuza.U

pobroiu zemlio ie donrsvodeco I Kolumbijo proizvoiloio no*o-koilelo i ilegolnih droge. I H

17. je stoljeiu veliki broj samurajaotpu5ten iz raznih vojnih formacija.Jedan ih se dio udruZio da bi si osigurali opstanak i materijalnu korist. Harali su gradovimai selimate vriili razbojswa. Ubrzo se organiziraBoryokudan,prvo kriminalno udruZenjekoje poiinje kontrolirati karta5ke igre i kocku. Yakuzesu ustrojene,kao i sicilijanska mafija,na principimahijerarhije,avrstestege i zakonaSutnje.Njihovapripadnostse izraZavala rezanjemmalog prsta desne ruke i tetoviranjem po'cijelom tijelu, ali se danasto ne radi zbog tajnosti i strahaod policije. Sredi5teYakuzaje u Tokiju, a na ielu jednog mafijaSkogudruZenja nalazi se obiteljski glavar ili oyabun.Vi5e obitelji predstavljaveliki sindikatsa oko 50 tisufa tlanova i 33 tisuie vanjskihsuradnika,koji koordiniraju svemafija5keskupine.Najpoznatijesu Godaime yamaguchi-gumisa oko 23 000 ilanova, Inagava Kai sa oko 7500 ilanova i SumiyoshiKai sa oko 8000 ilanova.'Aktivnost" dlanovatradicionalno je usmjerenahazardnimigrama,iznudamaod dionidkih dru5tava,financijskimprijevarama,krijumdarenjudroga te proizvodnji sintetiikih droga. U zanovijevrijeme,pod utjecajemanti-Boryokudan kona, mijenjajuse oblici tih aktivnostite se osni-

preko kojih se dolazi do vaju paravan-kompanije kriminalnogprofitautjecajemna burzovnomposlovanju,javnim draZbama,preprodajomnekretnina, kupnjom dionica itd. Razvijajuiisvoju kriminalnu mreZuYakuzese 5irei na drugapodrudja- Filipine, Macao,Australiju,SADi Kanadu.

protivmofiio Borbu Borba protiv mafija5kih organizacija kljuini je problem svjetskepolitike suzbijanjakriminaliteta. Mafrjase u nekim drZavamatoliko raiirila da su nastojanjapolicije i pravosudagotovo neuiinkovita,a podrSkavlasti nije dovoljna.Predvitlanja su svjetskih agencijaza suzbijanjekriminaliteta da ie nove mafija5keorganizacijebiti proizvod promjenau druSwenih,politiikih i gospodarskih nekoj drZavi, a novonastalimafijaSibit ie dobro obrazovani, visokomotiviranii okrutni,bez etniike, religijske i nacionalneprivrZenosti.Djelovat ie samozbogvlastitihinteresa,radi oswarenjafinancijske i polititke moii. Veia ovlaStenjaredarstvenih snagai tijela kaznenogprogona,teZe zaworske kazne te represivnijapolitika, trebali bi biti put boljim rjeSenjimada se zaustavidjelovanje mafija u svijetu.

v

ORBITI

41

Splfunskisoteliti Spijunski ili suteliti zo soteliti (200-tiniok osmotronie izorbito glovo) kmiznod voSih doduie ne mogu iitotibroieve notoblicomo outomohilo, olivideimoli vozilo prociieniti toblice. Nemogu tocnu duljinu brode nekog iovjeko, oli mogu onoliziruti njegovu figuru ili prebrojiti liudenoulicnim demonstrocijomo. sveje poielo u godinamaposlijeDrugog svjetskog rata, kada je tadaSnjiSSSRpostao ozbilljnaprijetnjaSAD-u.Na programima razvoja satelita u obje se zemlje podelo raditi od 1959.godine,a prvi uspje5nolansirani satelit upotrijebljenje iskljuiivo u vojne svrhe.

Po[etok utrke Kadje SSSRizvrSiotestiranjasvoje prve atomske bombe(1953),proizveobombarderkojije mogao prevaljivativelikeudaljenosti(1955),poieo ulagati velike napore u razvoj projektila i tako zapoieo ubrzanu utrku u naoruZanju,SAD su se naile izravnosuoiene s rastuiom prijetnjom. Jo5 1954.godine "Studijaiznenadnognapada" JamesaKilliana,ameridkogznanswenikai jednog od osnivaia NASA-e,uvjerilaje tadaSnjegameridkog predsjednikaEisenhowerada SovjetskiSavez intenzivo radi na razvojuraketadugog dometa.U nastojanjimada uhvate korak sa sovjetskomvojnom industrijom,Amerikancisu zapodelirazvijati udinkovitsustavSpijuniranjakoji je, izmedu ostalog, rezultirao rotlenjem Spijunskogaviona U-2. Drugi smjer razvojavojno-Spijunske tehnikeSAD-a bio je istraZivaikiprogramkojim je trebalorazviti sistemsatelitakoji bi iz svemiramotrili na SSSR. Godine 1954. izradenaje studija o mogufnosti svemirskogosmatranja.Po njoj, filmovi i fotogra-

mogu nositi Soteliti rozliiite senzore: velike i teikekomere i fotooporote s teleskopskom (zoprikupoptikom lionie fotogrofijo, infrocrvenih slikoili televiziiskih signolo), (zono6ne rodore operuciie ili obloine done), infrocrvene senzore velike rezoluciie (zootkrivonie proiektilo).

fije snimljeniu orbiti tamo bi se i razvijali,te bi ih je opcija se radiovezomslalo na tlo. Televizijska napuStena 1957.jer slikenisuimaledovoljnurazlucivost,mada koncept satelitakoji podatke Salju radioemisijama nije potpuno propao,vef se razvio u serijusatelitakodnognaziva"Samos"i"izdriao" do poietka 60-ih. U drugoj studiji, iz 1956,predloZenoje snimanjeslikavelike razluiivostii njihovo vraianje na Zemlju u kapsuli,koja bi po padu bila izvudenaiz mora ili uhvaienau zraku,a filmovi bi se razvijalina Zemlji.

Rozvoj omeriikih sotelito Spijunskisatelitikoji bi snimljenimaterijalskenirali i radiovezomslali na Zemliu razviialisu se

/ Y

( 42

SPIJUNSKI

SATELITI

llokon4. listopodo | 957,kodie SSSR posloo pni sotelit u (spurnik orbiru 1), Amerikoncimo puno niieostolo vtemen0 z0 plonironje. Bio je to ruski triiumf, iel seprvi 0meriikis0lelit (Yonguord | ), lonsiron u prosincu pretvorio 1957, loptu. u votrenu Pruo iivobice koieje putovolo u svemir biloie kuiicol-oiko, o putovolo ie u ruskoi letjelici. 7. veljade1958.odobrio sporo,paje Eisenhower CIA-iprogramrazvojasatelitaza osmatranje,5ifriranog naziva"Corona", koji ie obiljeZiti cijelo sljedeiedesetljeie. Kljud uspjeha"Corone" bila je jednostavnost. Sateliti(duZine5,8 m, promjera1,5 m, s punim teretom teSki3,85 t) napravilibi tri kruga oko Zemljesnimajuii fotograFrjei potom nerazvijene filmoveu kapsulibacalina Zemlju.Posebnoopremljenizrakoplovbi je "pokupio"dok se spuita padobranom. Prvalansiranja1959.poiela su uglavnomneuspjeino zbogproblemas raketama.Prvouspje5no lansiranje bilo je trinaestopo redu kadaje satelit stigaou orbitu i izbaciopraznu kapsulu,a prva cjelovitauspjeSnamisija zbila se l8. kolovoza 1960,kadje "Corona"iz orbite izbacilakapsulus filmovima.Slikesu imalerazluiivost(najmanjavelidinapredmetakoji se moZerazabrati) od oko l4 metara.Sateliti"Corona"(oznaiavanikao KH-1, KH-2itd, Stoje bila kratica za keyholeili kljudanica)vec su prvom misijom fotograf,skibolje pokrili SovjetskiSaveznego sve misije avionaU-2 zajedno. Fotoaparatisu brzo postajali sve bolji, pa je vei satelit KH-4 1962.godine napraviofotografije na kojimasu se mogli razabratiobjektiveliiine oko 2 metra.

Sistemje postajao sve pouzdaniji: od svibnja I 966. do veljaie I 97.1. zaredalasu 32 uspjeinalansiranja,a 25. svibnja1972.lansiranajezadnja"Corona".Tim je satelitimakartografirano750 milijuna iewornih milja Zemlje(uglavnomKinei SSSR-a), a u 145 misijasnimljenoje 800 000 slika.Uz "Coronu" su razvijanai dva manjaprograma-'Argon" (za kartografiranje)i "Lanyard"(koji je nadzirao specifiinemete u SSSR-u), a djelovalisu od 1962. do 1964. "Lanyard",satelitoznakeKH-6sposobansnimiti detaljeveliiine tek 60 cm, bio je uvod u satelitski program"Gambit"(prvi lansiranu srpnju 1963.), dijaje zadaiatakoderbila raditi snimkevelikerazluiivosti malogpodruija ("Corona"je radilaprilidno "Gambit"je djelovaood 1963.do Sirokefotografije). godine. 1984. Prvisatelittog programa(KH-7)snipola metra,a zadnji (KH-8) maoje slikerazludivosti iak 20 centimetara. godine iznjedrilesu "Hexagon", Sedamdesete generacijuSpijunskihsatelita koji su pravili izra-

..+

Mnogi vojnisotelitiu bitisusliinikomercijolnimo, oliioliu podotke, Sifrirone koie semoiedeiilriroli posebnim somo priiemnicimo, o no niihpostovliene imojuznotno komere vecerezoluciie nego u onekoiesekoriste komerciiolne svrhe. ilekisotelitidonos suizloieni u oeronoutiikim muzeiimo, o posebno suzonimliivi oni ruskeproizvodnie.

zito detaljnesnimke(razluiivosti30-60 cm) puno veieg podrucjanego"Corona".lzmeclu1971.i 1984.lansiranoih je l8 (oznacenihKH-9).Codine 1976.osmatranjeiz svemirapopelose stepenicu viie lansiranjemprvog KH-1I (program"Kennan /Crystal"),a slijedioga je je KH-12 (prvi Iansiran 1992.).Naprednijaelektronikaovih satelitaomoguiavalaje o5trijesnimkei razlucivostod l0 centimetara.Rotirajuieogledalonalik periskopureflektiraloje slikena osnovnoogledalo,omogufavajuii KH-12da pod vrlo visokomkutovimanakrivljenosti fotografiraobjekte udaljenestotinamakilometara od njegoveorbite. KH-12nosioje puno vi5e gorivaod KH-l I (i do 7 tona),lto mu je omoguiavalo dulji rok uporabei vecu pokretljivost.Te | 5tonskesatelitestrudnjaciusporedujus Hubbleovim teleskopom,ali uperenimpremaZemlji umjesto

DRVO

ZNANJA

4:}

\

u svemir.S visine od 320 km mogu snimiti i objekte velidinesoftball loptice, a infracrvenimsenzorima mogu registriratiiak i pojedinatnulogorsku vatru. CIA je 1986. godine poiela razvijati program satelita "Lacrosse",opremljenih wemirskim radarima koji mogu snimati i kroz oblake."Lacrosse-I"u orbituje godine 1988.odnio SpaceShuttle,a davao je slike razluiivosti I metar (slijedilisu "Lacrosse-2" 1991.i "Lacrosse-3 1997.).

osmotronie Sovjetsko svemirsko Za sovjetskeje satelite 1956. godine zaduZen "Prvi eksperimentalnidizajnerskiured" ili OKB-l kojim je upravljaoSergejKoroljev.Godine 1958. OKB-I dobio je zadatakposlati iovjeka u orbitu. Kako ured nije imao dosta novcada se bavi i programom osmatranjaiz svemirai slanjemiovjeka u orbitu, Koroljevje ta dva svemirskaprograma kombinirao, pa su sovjetskiSpijunskisateliti bili vrlo sliini onima predviilenimaza ljude. Shodno tome, u poietku su imali i isti naziv,pa su se oba tipa "svemirskihvozila" zvalaVosfok(istok). Prvi pokus slanjaSpijunskogsatelita("Zenit-2") izveli su u prosincu 1962. Prvi pravi operacijskilet zbio se u listopadu 1963. pod tajnom oznakom "Cosmos-20".Poput "Corone", i "Zenit" je imao cijele serije (Zenit-2, Zenit4, Zenit-6),s razliiitim mogufnostima snimanja. U orbiti su provodili krartko vrijeme i onda bacalikapsuluu kojoj se, za razliku od "Corone". nalazio sav koristan teret sa-

llokonslonioiovieko u orbitu(JuriiGogorin, Vostok l, trovoni1961.) Sovieti suseviSe po6eli p0suih bovitiSpijunskim solelitim0, preimenovoli u "Zenit".

lonsironih odprvihtipov0 sotelito so I Jedon Zenliebiloie i seriio"[uno". I

tija je ona iz 1978.kad je "Cosmos954" iz te serije pao u Kanaduostavljajuiiza sobomradioaktivne krhotine.Program"Rorsat"zavriio je 1988.godi"Yanne, nakon33 lansiranja. telita, a ne samokapsulas filmovima.Seriju Sovjetisu 1974. zapoteli s programomsatelita tar" SSSRje uveo 70-ih godina. Prvo (neuspjelo) lansiranjebilo je 1974. godine. Ti sateliti poste- za nadgledanje oceana "Elint" (serija se zvala peno su zamjenjivali"Zenit" (zadnji je lansiran "Eorsat")koji su brodove NATO-anadziraliprate1992.\,a u operativnomsu stanju bili mjesecima. ii njihove elektronske emisije. "Resurs-F"zvala Tehnologija"Yantara"bila je osnova sovjetskih se treia generacijasovjetskihosmatraikih satelita, jako poboljiana inaiica "Zenita". Prvi satelit elektro-optitkih satelita,od kojih je prvi poslanu ove serije lansiranje 25. svibnja 1989, teZio je orbitu 1982. Podetkomsedamdesetih SSSRjelansiraoi seriju skoro 7 tona, a u orbiti bi se "pregupirao"u dva satelitaza radarskoosmatranjeoceana("Rorsat") "podsatelita"- glavni satelit orbitirao bi 300 do koji su koristili moini radar pogonjen nuklearnim 350 km iznadZemlje. reaktorom, a sluZili osmatranjuflote NATO-a.Kad bi im istekaovijek trajanja,nuklearnogorivo bi Osim SAD-ai Rusije,satelitedanasmogu lansirati odbacili u visoku orbitu, u kojoj bi ono vjednoostaKina,Japan,Indija, Izraeli ESA(Europlo (ili bar toliko dugo dok ne postanebezopasno). Francuska, U praksije ipak bilo nekolikonezgoda.Najpozna- skasvemirskaagencija).

zemoti0 soteliti drugih $piiunski

( ++

S p r - r u N Sr
njega. Ako je rijei o lansiranjugeostacionarnog satelitana scenustupatreii stupanjrakete. Godine 1990.SADsr,rneke satelite poiele lansirati s letjelicakoje su letjelena velikim visinama, ali to je izvedivosamo za manje satelite. Lansiraih se i pomoiu SpaceShuttleakoji moZe nositi i velikesatelite,a takoderih moZe"voziti" natrag na Zemlju radi popravaka.

je puno potrebno Zolonsironie sotelilo energije. trebodostici bninuodpreko Sotelit 29000krn/h dobi stigoo novisinu u orbitu, odnojmonie 200 km.Uecino suvremenih sotelitos visineod520km josnorospoznoje promiero sosvim obiekte 5 m. Svojprvi Spijunski satelitKinajelansirala1975. godine,a 1999.lansiralisu ih iak 17.Svikineskisateliti uglavnomradena principubacanjafilmovana tlo u kapsulama, a njihovageneralnaoznakajeFSW ("FanhuiShi Weixing"ili "Satelitikoji vraiaju"). je u suradnjisa Spanjolskom Francuska i ltalijom razvilasatelite"Helios"."Helios1" lansiran je u srpnju I 995. Slike(razluiivostido I ,5 metara)ialje elektroniiki,a koriStenje prilikom napadana Jugoslaviju.Lo5ivremenskiuvjeti mogli su ometati "Helios1", ali neie i "Helios2", koii ie biti lansiran2003. Vei vi5e od desetljeia lzrael radi na vlastitom svemirskomosmatranju. Eksperimentalnisatelit "OFFEQ1", izgradenuzjuZnoafridkupomoi, lansiran je 1988. Dvije godine poslije lansiranje "OFFEQ2" teiak I l5 kg, a 1995.na redje do5aoi OFFEQ3 (225kg\.Godine1998.lansiranje'OFFEQ 4", ali se naZalostsruSiou Mediteran. Indija je razvila i lansiralasatelite PSLV(Polar SatelliteLaunchVehiclel.lakolndija wrdi da nije rijei o satelitu za osmatranjeu vojne svrhe, izmedu "civilnih"i ipijunskih satelitarazlikaje tek u stup-

USAFle od I957. kotologiziroo vi5eod 24 000 objekoto u orbiti, od koiih ie 8000 loi uviiek bilo u orbiti 1997. U svibniu1997.oko Zemlje je orbitirolo 2300 funkcionolnih sotelito, od togo 1300 ruskihi oko 700 omeridkih.Osim nfih, soteliteu orbiti imo io! 26 zemolio,te 7 multinocionolnih komponijo.

Novo erou 5pijunironju

nju tehnologije,a ne u njenoj naravi.Japanvei dugo ima tehnoloSkemogutnostiza gradnjui slanje Spijunskihsatelitau orbitu, ali s time je poaeo tek kad su ga kasnih90-ih prisilileregionalneprijetnje, tj. raketni testovi SjeverneKoreje.

[onsircnie sotelito Prvi stupanjviSestupanjske raketes raketnimmotorom zaduZenje za dizanjeu zrak cijelogtereta goriva,tijela raketei satelitate za prelazakprvog dijela puta. Prvi stupanjotpadakadapotroSigorivo. Do orbite (200-320 km visine)satelit potom nosi drugi stupanj rakete i tamo se odvaja od

RazvojSpijunskihsatelitausmjerenje prema sistemima koji ie omoguiiti da informacijeiz orbite do jedinica na tlu stiZuvrlo brzo ili iak u realnom vremenu.SADdanasradi na serijisatelitaFIA(Future IntageryArchitecturel koji bi bili manji, jeftiniji i uiinkovitiji od KH-l l. Njimaje cilj rijeiiti probleme s kakvimase ameriikavojskasuoiavalaprimjerice prilikom Zaljevskograta. SaddamHusseinsvojeje projektilelansiraoizmedu preletasatelitai tako uspijevaoiznenaditisvojeameridkeprotivnike.Prvi satefitFIA trebao bi biti lansiran2003. ili 2004, a potpunooperativnibi postalioko 2005.Radise i na satelitimaza niske orbite "Starlite"za taktiiko osmatranje,kojih se planiralansiratiukupno 24. Bili bi jeftini, pa bi ih se moglo lansiratiza potrebe specifiinihmisijate ih lako zamijenitiako ih protivnik uspije sru5iti iz njihovih niskih orbita. SAD razvijai hiperspektralni sistemsatelita"Warfighter" koji bi trebao prikazivatiistu metu u velikom broju valnihduljinasvjetlosti.Razvojsatelitasilnoje ubrzalai suvremenaraiunalskatehnologija,a sve je veii broj slucajevau kojima se znansrvenaistraZivanjaobavljajuiz svemirapomocu napravaslicnih Spijunskimsatelitima.lakoje suparniSwo SAD-a i SSSR-aprestalo raspadom SovjetskogSaveza, swaranjesveboljih Spijunskihsatelitapostaoje prioritet velikog broja zemalja,pa se tini da nas u buduinostioiekuje svevi5eodijukoje fe nasmotriti s neba.

ASTRONOAN

IJA -

NEBO

45

U TRAVNJU

nebo NqSe Sredinom trovnjouvjetizomotrenje nocnog nebovecsuznotnougodniji. li vomseprilikodovecernie Ukoie sateprovedete doleko odsvjetolo grodovo mociceteuiivoti i noselio, novih zviieido u upoznovonju ploneto. nekih i promotronju gornje konjunkcije, crkur je u poloZajr.r iza Sunca,7. travrrja,dok 13. travnjasuBLrduiida je sreie Mjesec(konjunkcija). dan ranije Mjesec bio u nrijeni mlada,to jest okrenut prema Surrcu,to znaii da nisu u pogodnonrpoloZajuza motrenje.Vei od 16.travnja za Merkurornse nroZetragati,jer se prividno naglo r-rdaljava od Surrca.Vidljivje navecer,nad zapadninrobzorom,kratl
NASA i skupgoloksijo snimilo ie ovegodine nozvon Antennoe. muje oznoko Sluibeno ilGDc 4058/4059. U konjunkcijis Mjesecomnalazise 14.travnja.JoS nije u povoljnompoloZajuza motrenja. Mars se joi uvijek u vecernjimsatimavidi nad zapadnimobzorom,sadavei vrlo nisko.U konjunkcijis Mjesecomje dana 15. travnja.Kreie se zvijeZtlemBika juZno od oworenog zvjezdanog skupa M45, poznatimpod imenom Vla5iii ili Plejade. Vi5enije u povoljnompoloZajuza motrenja. Jupiter svoje nebeskogibanje izvodi unr,rtar granica zvijeZda Blizanaca.Sredinom travnja zalazinepunadva satanakonponoii. U iewrtak 18. travnja susretega Mjesec,koji prolazi sjevernije od Jupitera(konjunkcija). Jo5 uvijek se rralaziu povoljnompoloZajuza motrenja. Saturn se kreie zvijeZdemBika.Krajemtravnja zalazi oko dva i pol sata nakon Sunca.U konjunkcijis Mjesecomnalazise 16.travnja.Povoljno razdobljeza motren1eovog planetaje pri kraju.Sredinommjesecazalazioko 23 satai 30 minutapo ljetnomvremenu. Uran se nalaziu zvijeZcluJarca.Kreie se retrogradno,a u konjunkcijis Mjesecomje 8. travnja.

U pridi o Orionu i njegovoj nesretnoj pogibili postoli Stipouoc ili 5korpion, koji je svojim otrovnim ugrizom usmrtio lovco Oriono. Orion ie bio izvrston lovoc, oli previSehvolisov.Hvolio se do moZe ubiti bilo koje biie no svijetu. BoZico lovo Artemido noljutilo se i poslolojednu od nojmonjih iivotinjo - ikorpiono - koji je Oriono ugrizoo zo petu i toko usmrtio. Stogo je Artemido Skorpionouvrstilo medu irriiezde. Premo drugoj mitskol pridi, Skorpion je u vezi s Foetonom, nesretnim sinom bogo Sunco Helijo. Kodo mu je otoc, popustivSinjegovim upornim molbomo, prepustio Sundevo kolo, Foeton je zopoieo voZnju preko nebo, oli se uploiio nemoni, koju predstovljo nebeski Skorpion, izgubio je kontrolu nod kon j i m o i s u n o v r o t i os e n o Z e m l j u . Zo Polineione jezrtiieide Skorpiono Mouijevo udico. Bog Moui izvukoole kopno iz dubino oceono. Nit je puklo, o cijelo kopno ponovo le potonulo u more, osim nekoliko komodiio ( b i l i s u t o d o n o i n l i H o v o j s k io t o c i ) .

I 46

NASE

NEBO

Noie nebosredinom trovnjo u 22 soto Nekoliko stotino miliiordiaiiezoo Mlileine

stoze tvore moglitost

trog koji se provloii cijelim nebeskim svodom. Ne uspije sjol svih zijezdo

sudjelo-

voti u integrolnombljesku koji tvori tu velidonstvenu stozu,jer ie ogromnc ve6ino nlih odviSe doleko od nos. I golim okom vidljivouzdiie se iz sievernog dijeloobzoro,prelozi sieverozopodnim diielom i spuito se premo obzoruu provcu jugozopodo.Jednokim redom smiestilo su se sljede6o aileido: Lobud i Liro uz sieveroistodniobzor; molo viSle je Cefei po Kcsiopejo,o slijedePerzel, KoiiioS,Bi( Blizonci,Orion i Moli Pos,te Veliki Possc sjoinim Siriusom,o uz s6m obzor neko od zijeido kojo predstovlioiu jedno bivie zviieLde- Brod Argo. Lik Velikog zimskog Sesterokuto sodo ie niskonod zopodnimobzorom.Visoko nod istoinim obzorom nolozi se Arktur u Voloru (Bootes), dok u provcujugo, u kulminociji,nolozimo Regulou zviieidu Lovo. Nod jugoistodnimobzorom blisto plovkostoSpiko,zijezdo koio u Hrvoto nosi ime Klos (pienice). Zviiezdekoie tvore nojdulje nebeskoaijeicle, Monku Zmiiu ili Hidru, vijugovosu se posloiileuz juini obzor.U ovo vrijemeglovnoaiiezdo Alford nolozise zopodno od meridijono Sjevernostrono vidliivenebeskepolusfereotkrivo izgled nebo omeden od istoko preko sjeverodo todke zopodc uzdui obzoro i od istoko preko zenito do zopodo. Juinu polovicu

nebeske polusfere omeduje obzor od istoko preko iugo do zopodo i vertikol od istoko preko zenito do todke zopodo. Vdo blizu zenitu nolozi se znona nom lik VelikihKolo, koii pripodo zvijeiclu Velikog Medvjedo. Kodo le toko visoko no nebu, dini se koo do su kolo okrenuto noopodke. Rudo Velikih Kolo istovremeno predstovljo rep zomi5ljenog liko Medvjedo,po nom i on, gledomo li premo sieveru, stoji noopodke.Sedom zvijezdo koje tvore lik Velikih Kolo uglovnom su prividnogsjojo (mognitudes oznokom m) oko 2, Sto znodi oko druge prividne zjezdone

veliiine

ili mognitude. Somo ryi-

jezdo 6 (delto) ili Megrez koio povezule"kolo" s niihovim "rudom", slobiiegie prividnogsioio,to iest oko 3. Dvije zviiezdekoie koristimo zo pronoloienje

Sjevernjode, sjojne

zviiezde koio se no nebeskom svodu nolozi prividno blizu sjevernog nebeskogpolo, zovu se (s) Dubhe i (F) Merok. Poveiemo li ih zomiSljenomliniiom koju trebo produiiti preko Dubhe zo pet prividnih udoljenostiDubhe - Merok, noi ie pogled vei uperen premo Sjevernjodi.Cetvrtozvijezdou "kolimo" je (1) gomo ili Phekdo.Od Megrezopremo vrhu rudo ziiezde nose nozive: (e) epsilon ili Alioth, (() zeto ili Mizor i (q) eto ili Benetnosh. U podrudju zenito, visoko nod nomo, osim sedom sjojnih aiiezdo liko Velikih Kolo u ^rijeidu VelikogMedvjedo,nemo siojnih zviiezdo.Tu se noloze zvijeZdoRiso, Zirofe i Molog Lovo, Zmoio i Lovoikih Poso. Zelite li motriti zviiezde,o rospoloiete somo dvogledom, noino nebo u trovniu pruio dobor izozovzo ostronome-omotere.

Sredinommjesecaizlazi oko 4 sata i 20 minuta po ljetnomvremenu. Neptunse kreie zvijeZdemJarca. U konjunkcijis Mjesecomnalazi se 6. travnja. Sredinomtravnja izlazioko 3 satai 30 minuta po ljetnomvremenu. Pluton se kreie retrogradno,a za pronalaZenje ovoga dalekog i malenog planeta potrebanje dobar nebeski atlas i veci teleskop.Sredinom travnjaizlazioko 23 satai 20 minuta.

Skorpionili Stipovoc(Scorpius) Alfo (a) ili Antores (onti Ares ili protu Ares, 5to znodi protivnik rimskog bogo roto Morso, grdkog Areso) je crveni superdiv,300 puto vedeg promjero od noie zvijezde, prividne zvjezdonevelidine 1,2'. Svojom crvenom bojom konkuriro crvenom plonetu Morsu, o Hrvoti su go uprovo zbog crvenkoste boie nozvoli Crvenicom. Mislilo se vjeroiotno no crvenu zemlju koio ie bilo krivo zo muke, znoi i neimo5tinu norodo. To je promjenljivo i dvostruko zvijezdo s crvenom i zelenom komponentom. Glovno zvijezdomiienio sjoj od 0,9- do 1,2-, o protiloc je 5,4-. Jedon ophod oko zojednidkogteiiSto moso troje oko 900 godino. Beto (0) ili Acrob, u glovi Stipovco, dvostruki je zvjezdoni sustov (2,6- i 4,9^), o sjojnijo komponento imo protioco, prividne zvlezdone velidine 10,3. Zvijezde su od nos udollene 540 s.g.

Zviiezde s oznokom gomo (1) u ovom rtiieidu nemo. Delto (0), Dschubboili Dzubo,udolienole 990 s.g. Lombdo(1")ili Shoulo,u priievodu"ikorpionov rep", jedno ie od noisjoiniiihrriiezdo u ariieidu, 1,7', udoljeno270 s.g. ZviiezdoShouloje spektroskopski dvostruko,o protiocutrebo 5,6 dono zo jedonophod oko glovnezriiezde.To le zviiezdozo Hrvote2or ili Vruiino. Sigmo(o) je promienliivozvijezdos promjenomsjoio od 3,0 do 3,8-. o periodompromjenesiojood 0,247 dono, od Suncoudoljeno630 s.g. Zeto (() ie po opsolutnomsiolu ledno od nojsioinijihpoznotihzvilezdo, oko 400 000 puto sjojnilo od Sunco. Njen prividni sjoi ie 3,7'. Skorpionje bogot zlezdonim skupovimo.Otvoreniskupovisu: M6 (NGC 6405) i M7 (NGC 6475), o M4 (NGC6l2l ) i M80 (NGC6093) su kuglostiskupovi.

------{ ATr as

6AlIA

IBE*l

Powllno 238 5,10km'? Stonovnlttro 19 894 000 st. 6usto6! stlnounlltv! 83tkm' 6loml I nolve6lgrod Accra Slulbenllezlk Engleski Iolurlnlll uvornlproirudi Strojevi,petrolej,hrana ilolvolnlll lzroznlDroirYodl Zlato, kakao,druenagratla,tuna, boksit,aluminij,dijamanti Sluibenovoluto Cedi(l cedi = 100pesewa) Eruto druttvenl proirrod 37,4 milijardiUSD Drlovnouredcnle Republika

Povriino l 12620 km' Slonov||iSlYo 6 590 000 GustocostomvnlSlvo 59/km' Glovnigmd Porto Novo llcivedigrodi siedittevlode Cotonou Jerlcl Francuski(sluibeni),fon i yoruba jezici najugu,te mnogiplemenski na sjeveruzemlje llolYoinllluvoznlplohvodl proizvodi,duhan, Prehrambeni naftnepreradevine IolYainlll lzvoznlprolrmdl Pamuk,sirovanafta,kakao Sluitenovoluto Franak(l franak = lfi) centima) Bruto druitveni pruEvod 6,6 milijardi USD Drlomo ureienie Republika

REUIT I TITA Gananije zemljavelikih nadmorskih visina- vi5eod 509 zemljezauzimadolina rijeke Volte,a najviSivrh, Mount Afadjato,diZese do nadmorske visineod 880 metara.Na zapadu zemljeprostirese ravnjakAshanti, Godine1966.kod mjesta Akosombo(60 km sjeveroistoino od Accre)na rijeciVolti sagratlena je brana.Takoje nastalojedno od jezeran:. najvedihakumulacijskih wijetu - jezeroVolta.Posljednjih 70 km, od branedo mora,rijeka Voltatedekroz uskegudure.Jug zemljevlainiji je od sjeveragdje prosjetnogodiSnjepadneoko lfl)O mm kiie. Klimaje tropska. Prosjeinatemperaturau Accri iznosi27'C u sijeinju, te 25'C u srpnju.

srAlrour6rY0

Canaje prva driava kolonijalne Afrike kojaje izborilasvoju ( I 957).Populacdu samostalnost tine Cetirivelikaplemena:Akan, Moshi-Dagomba, EweiGa. lakoje sluZbenijezik engleski,jezici Cetirijuvelikih plemenatakodersu u Sirokojupotrebi.Gu5ieje naseljenaobalai ravnjakAshanti,dok je sjeverslabijenaseljen.Razliiit je i naCintivota. Na sjeveruse stanovniswojoi uvijek bavi prehrambenom zemljoradnjomi stotarswom,dok je u sredi5njemi u juZnomdijelu drZaveukljuteno u proizvodnjukomercijalnih kulturai rudarswo.

G(lSP|lDARSIYO Velikaprirodnabogatswaosigurala su Cani dvostrukovedi bruto druSweniproizvodod onog koji imajuokolnezemlje.Metlutim, Ganaje i daljejako ovisnao medunarodnojfinancijskoj i tehnitkoj pomodi.Uz zlato,glavniizvozni proizvodisu kakaoi drvnagrada. Gospodarswo Canekoncentrirano je na poljoprivrednuproizvodnju: 50%stanovni5wabavi se zemljoradnjom,7%zemljepod stalnimje usjevima,dok seviSeod 20% zemljiStakoristiza ispa5u.Gana uvelikeovisio prizvodnjikakaovca, paje tako smanjenjepotraZnje

REUffIKIIIiIA

kakaana detskom trZi3tu dovelo do neotekivanoslabogekonomskograstau 2000.godini. Pored kakaovca, u Ganisejoi uzgajaju duhan,kava,dumbi4,uljevitapalma i raznovode.Drvnagratla dobiva povriina, se sjetompoSumljenih koje prekrivaju35%drZave. je takoderbitaniflor Ribarcnje hrane.Vecinaribe lovi se u moru, no viSeod 2(X ukupnogulova dolaziiz jezeraVolta.Stogasu izgradnjabraneAkosomboi nastajanjejezeraVoltaodigraliveliku uloguu razvojuGane.Samojezem prekriva3,58 powiine Gane,te proizvodi8(X elekriineenergije, iiji sevelikdio izvoziu susjedne driaveTogoi Benin.Jezerotakotler osiguravavodu za navodnjavanje, a prcdstavuai vatan transportni proizvodnja smjer.Industrijska smje5tenaje uz vedegradove. PoredAccre,izdvajajusejo5 i lfumasina zapaduiTamalena sjeveruzemlje.Najvalnijegrane industrijesu preradadrvea, aluminijai poljoprivrednih proizvoda,u pwom redu kakaovca.

Irooo lbvrllno 55785km'?

StomvnlttYo 5 I 53Ofl)stanovnika 6usto6o stonoYnltlvo 9l/
Glovnl I nclveflgrod Lome

Jezlcl Francuski(sluZbeni), ewe i mina (najugu zemlje),kabyei dagomba {nasjeveruzemlje) frint|lll uroill prolzuodl Strojevi,hrana,naftne preratlevine Xofuoinfl lrrornl prclzuodl Pamuk,fosfati,kava,kakao Sluibenovrlulo Franak(l franak= 100centima) Brulo druSlvenlDrohud 7,3 milijardeUSD llrlovno urcfenle Republika

REUET IIruilA Tlo se iz priobalnenizineuzdiZe do niskogravnjaka,te nakon30 km prelaziu planineTogo-Atakora.Tu se nalazii najvi5iwh Togoa:PicBaumann(986m). Od vedegznatenja su dva ravnjaka, kroz koje teku istoimenerijekeravnjakMono najugu i Oti na sjeveruzemlje.RavnjakOti nastavljase daljena sjeveri preko drZavnegranicesa Burkinom Faso.ZbogsvojeduZineTogose proteZekroz viseklimatskih podruCja.Dokje sjeverzemlje suSei hladnijepodruejeu pojasu savanske kilme sa samojednim

jug zemljes kiSnimrazdobljem, tropskomklimommnogoje vlainiji. Krozdva kiSnarazdoblja, kojatraju od oZujkado srpnja, te od listopadado studenog,u Lomigodi5njepadnedo 9(X)mm kiSe.Prosjeinetemperaturekredu se od 27 oCu sijetnjudo 24'C u srpnju.

60smDAn$Y0 EkonomijaTogoauvelike ovisi o poljoprivrednoj proizvodnji koja zapoSljava 65%stanovnistva. lako je 38%povrSinezemljeobradivo, pod stalnimse usjevimanalazitek 7%,a pa3njaciprekrivajudaljnjih 4%zemlji3ta.Zbogtoga se neki od proizvoda osnovnihprehrambenih i daljemorajuuvoziti.Glavni prihodi potjeCuod izvoza komercijalnihkultura.Tako,l0% izvozaiine pamuk,kakaoi kava. Od prehrambenih kulturaznaCajan je uzgojjama,kasave,kukuruzai riZe.U su5imsjevernimkrajevima uzgajajuse ovce,kozei goveda. Togoje tewrti po velitini svjetski izvoznikfosfata.Usprkos geoloikimpogodnostima, zbog kojih su trolkovi rudarenja niski,pad cijenafosfatatijekom 9Gih spretavaoje znaCajniji industrijskirazvoj.VaZnuje ulogu odigraoi izostanakmedunarodne financijskepomodi,u prvom redu zbogzamjerkiu vezi s krienjem osnovnihljudskihprava.

Obalnipojasprati zonalagunakoje su s morskestranezaworene pje5ianimsprudom.lakoje morski pristupoteZan,tu su se smjestila dva najveiagrada:glavni grad PonoNovo,te industrijskosrediste i najvedigradCotonou.Sjevernije od plodnihpriobalnihnizina uzdiZese ravnjak,penjudise postepenodo najviSegwha Mount Sokbaro(658 m) na krajnjem sjeveruzemlje.Nasjeveroistokuse ramjakponono spu5tau dolinu Nigera.Klimau Beninuje tropska, vlaina i vmcanajugu,a suia na sjeveruzemlje.Doknajugu kiia padatijekomcijelegodine,na sjeverupostojisamojednokiSno razdoblje- od svibnjado listopada - tijekomkojegapadnedo '1000 u Cotonou mm ki5e.Temperature krecr se od sijeianjskih25'C do travanjskih27'C.

60sP0DARSIY0 Gospodarswo Beninaslaboje razvijenoi ovisnoo poljopriwednoj proizodnji, preradipamukai duhana,te o regionalnojtrgovini. lako Beninu zadnjih5 godina biljeZikonstantanrastbruto druSwenogproiaoda od 5t, visoki poraststanovniSwa nadma5uje gospodarskinapredak.O tome govori i podatakda gotovo polovicustanovniSwa (47%)iine djecado l4 godina.Unatoijakoj ovisnostio poljoprivrednoj proiaodnji, tek je 4%zemljepod stalnimusjevimai paSnjacima. Od prehrambenih kulturauzgajajuse jam i kukuruz,a od kasava, komercijalnihkakaovac, kavai uljevitapalma.U Beninuse takoalernalazei manjapodmorska nalaziSta nafte,te nalaziSta mramorai vapnenca.Trgovinai transportvazansu dio gospodarstva,no jako oviseo situacijiu Nigeriji,posebnozbog nedostatka goriva.Posljednjihse godinau suradnjisa susjednimTogoom radi na razvojuhidroenergetskih sustavana rijeci Mono.

Provjerite znoniu" 5tostenoucili [itojuci"Drvo

w[72 |. 2. 5.

'peq r e[pu; 'uedef 'eug;'qsouerg'qy5'rfp1'g 'l {pnds'z 'eqp8:pay '1 afutr

poginuo Kojijepoznati rapper u ulitnomobrafunu godine? 1995. TkojezatetnikMC-janja? 0simglazbe,kojasujoi prepoznatljive odlike hip-hop kulture?

t . Navedite 7 iudaStarogwijeta. 2. Kojejenajstarije wjeskoildo i kadajesagratleno? I. Kakosezvao"stanovnik" prvogmauzoleja? i

t. 2. I.

t. 2. 5.

proces? Tkoje izumioprvifotografski Kolikogodinadanasimanajstarija saiuvana Talbotova fotografija? oworzaslona foto-aparata? Stosveodrerluje

Kakosenazivaju aktivnisastojci fungicida, herbicida ili insekticida? Kojimpokazateljem semjerioneiiSienje slatkihvoda? KodkojepHvrijednosti ugibanajvedi broj vrstariba?

je gornjagranica godi5njih padalina Kolika u pustinji? 2. Ukojemseklimatskom pojasu nalazinajviSe pustinja nasvijetu? 5. Stosudine?

t. 2. 5.

t . Kojije najpoznatiji Huxleyjev roman? 2. Kako suseaalijunaci togromana? J. 0diegaje umroAldous Huxley?

t. ?.

Kakosezovesicilijanska mafija? Kolikoje mafija5kih u Americi obiteljipostojalo

J,

nidesetihgodina? Navedite nazivkineske mafije

t.

prvatransplanacija? Prijekolikogodinajeizw5ena Presaduje li secijelosrcepri nansplantaciji? KolikosedugonekiorganmoZeiuati prije transplantacije?

'pesgopgelns '[ a$ r ra?np ! clErtZ pe rq n3oueslzilqn[ TFo 'euosla esa4a$pouusasnfnpesar6'ru oqlq6 'Z '1 'rqpf 9ga[y4

'rIlF nuplo qsqqnplrereden pep epl psopaf,s nupp; '6 eqpt 191'X roqpl :rcXX.mguug11,q' I .au!s!a$l asafuxdgoa e'qepSoEasa$ nfnzqudnlqoq't 'dounuo;u1 a4pSoei nfmqpdfq ruutufippppruerryI'Z 'au1iulut o;ueuod'e[x'eN'l 1

tuerye[neu I'g lmEunur pq'sofimupsrirudlsotunur pseflmrd'pq.ten ? 'uueftuz auuqonauaraod ounsaspotunp'ap'1

qet Po't 'uqo['g 'n4u4rprsurg'aloqqa11 'D[is Pou11t1'1

'.nPfrrenitlS

qurnrlmaulg't uauqpfd naf,olqsrfid auefugmd 'nse.fod uqsdoqdns n'X 'e$4po8rqau;t4up?q EuuDSa't l.

Jesuli zmijeglavnahranamungosa? Navedite baremdvijevrstedruSwenih mungosa. Zivepatuljasti 5. U kakvomdruiwenomuredenju i mungosi? i i

t.

2.

l' Stoprikazuju topografske karte? 2. StosukartodUagrami? 5. Stoprikazuju izobare, aito izohipse?

2. J.

Prijekolikoje godinazapoteoradna razvoju5pijunskih satelita? Kakosezvaoprvisatelitkojije uspje5no poslanu orbitu? Kojewe zemljedanasimajusateliteu orbiti?

'fopzne11'g 'q d'6997qo uurpe$es'epuqd uosdoq'7 'rfaozneguo opqoi I !rol$ gas! lulplruErprla5 'uuq 'epun4delosdo; 'usoruls lguopef,s ssolg1'1 wruruv'afdqg 4 Qmenaz'esopoX