Droge

DROGE

Od davnina je poznatno da je čovek pojedine biljke koristio radi uživanja ili za zdravstvene potrebe. One su korištene od strane raznih vračara, čak i prilikom nekih vjerskih obreda. Razvojem međunarodnog saobraćaja i međunarodne trgovine, približile su se udaljene zemlje svijeta. Time je omogućeno da dejstvo mnogih biljaka postane poznato i van regiona njihovog uspijevanja. Razvojem nauke i tehnologije, iz takvih biljaka dobijale su se supstance različitog jakog dejstva, a isto tako i fabričkim putem su se proizvodile supstance sa sličnim ili istim dejstvom. Neke od ovih supstanci našle su primjenu u medicini, ali njihova nekontrolisana upotreba počela je od strane čovjeka i sve se više širila, djelujući na njegovu psihu, volju, želje i emocije, izazivajući zavisnost sa nizom drugih pratećih pojava, pa i smrt.

„Pod drogama podrazumjevamo supstance prirodnog ili umjetnog porijekla čijom se upotrebom mogu stvoriti stanja ovisnosti ili navike koje mogu izazvati oštećenje zdravlja ljudi u tjelesnom, psihičkom ili socijalnom smislu.“ Droge mogu biti prirodne i sintetičke. Četiri temeljne karakteristike droga: Psihoaktivni učinak Prouzrokovanje ovisnosti Stvaranje zdrastvenih, socijalnih, pravnih problema Društvena štetnost

Pojam ovisnosti označava pretjeranu, patološku vezanost za neku tvar uz neodoljivu, teško savladivu želju da se nastavi s uzimanjem te tvari. Produženo uzimanje psihoaktivnih tvari (ne svih) praćeno u početku euforijom, osjećajem zadovoljstva, odnosno užitkom, što može stvoriti kod čovjeka, brže ili sporije, neodoljivu ili teško savladivu želju, žudnju za nastavljanjem konzumiranja pa droga može postati bitan, dominantan sadržaj njegova života, a žudnja za njom karakteristika njegova ponašanja. On postaje o njoj ovisan.

ZAKONSKI ASPEKT ZLOUPOTREBE OPOJNIH DROGA Neovlašteni promet opojnim drogama  Prema članu 195. KZ BiH može se reći da ko neovlašteno vrši međunarodnu prodaju ili prenosi ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži, prevozi ili prenosi, ili posreduje u međunarodnoj prodaji ili kupovini, šalje, isporučuje, uvozi, izvozi ili na drugi način neovlašteno stavlja u međunarodni promet supstance ili preparate koji su propisom proglašeni opojnim drogama, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ko organizira grupu ljudi radi učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, ili ko postane članom takve organizirane grupe ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. Ko u međunarodnoj transakciji neovlašteno pravi, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu znajući da će biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet će se.

Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga  Prema članu 238.KZ FBiH ko neovlašteno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašteno stavlja u promet materije ili pripravke propisom proglašene opojnim drogama kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ko organizira grupu ljudi u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, ili ko postane članom takve organizirane grupe ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. Ko neovlašćeno izrađuje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet će se.

Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga  Prema članu 239.KZ FBiH ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili druga osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način drugom omogućuje uživanje opojne droge, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini prema dijetetu, maloljetniku ili prema više osoba, ili ako su prouzrokovane naročito teške posljedice, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ko neovlašteno posjeduje opojnu drogu, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Opojne droge oduzet.

VRSTE I NAČINI UPOTREBE DROGA

Podjela droga: Prirodne i vještačke Lake i teške Prema zavisnosti

Podjela droga prema zdrastvenim organizacijama: Alkohol, barbiturati i sedativi Amfetamini i njima slični derivati Kanabis Kokain Halucinogeni Kat Opijati Inhalansi

Vrste droga U angloameričkoj literaturi susreće se naziv «tvrda» i «meka» droga. Pod «tvrdom» drogom uvijek se misli na opijate (osobito heroin i morfin, katkad i halucinogene - naročito LSD), dok se pod «mekim» drogama podrazumijevaju produkti kanabisa, a katkad i kokain i amfetamin. Opojne droge moguće je klasificirati i s obzirom na njihovo porijeklo, tzv. prirodne droge, u većini slučajeva dobivaju se iz tri biljke: opijumskog maka, koka grmlja i konoplje tipa cannabis, dok se sintetičke droge proizvode u laboratorijima, određenim kemijskim postupcima.

OPIJUM Opijum se dobiva iz opijumskog maka i to zasjecanjem sazrele sjemenke čahure maka koja izlučuje mliječno bijeli sok koji se u dodiru sa vazduhom zgusne i dobija braon ili skoro crnu boju. Ovaj način se uglavnom primjenjuje za dobivanje opijuma za ilegalne svrhe dok se branje cijele biljke koristi za legalne svrhe. Opijum se može koristiti žvakanjem ili pušenjem, može se piti u tečnom stanju i rastvoren se može ubrizgavati injekcionim putem.

MORFIN Morfin je glavni aktivni alkaloid opijuma i dobija se ekstrakcijom opijuma ili direktno iz maka i najčešće se sreće kao morfijumska baza. Najčešće se koristi ubrizgavanjem preko injekcija ili gutanjem tableta.

HEROIN Heroin se dobija iz morfijuma i uglavnom se nalazi u granularnom obliku ili u vidu samljevenog praha i po boji varira od svijetlobraon, kremaste do finog bijelog praha. Koristi se ubrizgavanjem preko injekcija, ušmrkavanjem ili se može i pušiti.

KOKAIN Kokain se priprema od koka paste koja je ekstrakt koka lišća, žbunja biljke. To je bijeli prah bez mirisa sa lokalnim anestetičkim dejstvom ili djeluje kao jak stimulans centralnog nervnog sistema. Upotrebljava se ušmrkavanjem, a može se uzimati ubrizgavanjem putem injekcija.

MARIHUANA Marihuana u stvari predstavlja smrvljene listove indijske konoplje i koristi se kao cigareta za pušenje.

HAŠIŠ Hašiš se dobiva iz smole jedne vrste konoplje odnosno biljke pod nazivom Canabis. Upotrebljava se pušenjem, a može i pićem.

Sintetičke droge Sintetičke droge spadaju u preparate koji su određeni Konvencijom o psihotropnim supstancama i po osnovu njihovog djelovanja mogu se podjeliti u tri drupe:depresanti,stimulanti i halucinogene supstance.

Barbiturati To su spojevi barbiturne kiseline, tj. sintetičke sedativno-hipnotičke supstance sa širokim spektrom primjene u medicini. Koriste se pri liječenju: besanice, duševne napetosti, padavice... Pretežno su bijele boje, gorka okusa, bez mirisa, a u prometu se javljaju u obliku bijelih tableta, ampula, kapsula i dražeja različitih boja. Uzimaju se oralno, intravenozno i rektalno. To su lijekovi: Luminal, Veronal, Pentolan...

Antiparkinsonici To su lijekovi koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti, a najviše se zloupotrebljavaju: Artan, Parkopan i Akineton. Najviše se uzimaju sa alkoholom. Dejstvo istih je euforično i halucinogeno.

Amfetamini To su psihostimulativne droge. Bijeli ili žuti kristalni prašci, gorkastog okusa, a najčešće se pojavljuju u obliku tableta. U farmaciji to su lijekovi pod nazivom: Benzedrin, Fenedrin, Aktedron i Refetamin. Poboljšavaju raspoloženje, sprječavaju pospanost, uklanjanju umor, smanjuju apetit. Vrlo često se upotrebljavaju pri dopingu. Brzo stvaraju psihičku ovisnost. Česte halucinacije, sumanute ideje

Extasy Najopasniji derivat amfetamina je MDMA (metilendioksimetamfetamin-EXTASY). Najčešće se javlja u vidu tableta, a moguće su kapsule ili samo prah.

LSD LSD je jedna od najsnažnijih halucinogenih droga koja se polusintetskim putem dobija iz lizergične kiseline. To je bijeli prašak topljiv u vodi i alkoholu. Javlja se kao prašak u obojenim kapsulama, male bijele pilule, kao otopina bez boje mirisa i okusa. Uzima se pretežno oralno. U slengu se naziva i TRIP zbog specifičnog djelovanja. Karakteristične su promjene u percepciji, razmišljanju, raspoloženju. Kreću se od euforije, smijeha do plača, a moguća su i panična psihotična reagovanja sa paranoidnim iluzijama, sumnjičavošću i agresivnošću. LSD je najjača halucinogena droga sa najnepredvidljivijim, a često i tragičnim posljedicama

KAT Dobija se iz grmolike biljke Catha edulis koja se uzgaja u planinskim područjima Kenije, Jemena, Etiopije i Džibutija. Konzumira se na način što se žvaće svježe lišće ili svježi pupoljci kata, koje može prouzrokovati stimulativne efekte slične amfetaminima. Pored žvakanja može se konzumirati u obliku napitka od osušenog lišća.

Meskalin Meskalin je alkaloid izolovan iz meksičkog kaktusa PEYOTL. Dobija se sintetskim ili prirodnim putem iz vrhova pupoljaka. Sličnog je dejstva kao LSD, ali manjeg intenziteta. Velike doze mogu izazvati smrt usljed paralize disanja.

Psilocibin To je glavni sastojak Psilocyba mexicane, meksičke halucinogene „Svete gljive”. Poznata je još odavnina, a datira od Maya. Psilocibin je novijeg datuma. Izolovao ga je švajcarski hemičar Albert Hoffman (otkrio i LSD) 1958. godine. To je bijeli kristalični prah, učinka sličnog kao LSD, ali slabijeg intenziteta. Sinteza psilocibina je komplikovana i skupa pa je i slabo prisutna u narkomanskoj sceni.

Fenciklidin (PCP) Relativno nova i jedna od najnepredvidljivijih droga. Pojavljuje se u obliku kristaličnog bijelog praha. Narko sleng-ANĐEOSKI PRAH. Često se kombinuje sa heroinom, kokainom, barbituratima...Pojavljuje se i u prskanom peršunu, metvici i marihuani. Može djelovati kao halucinogen, psihostimulans ili psihodepresor što zavisi od ličnosti narkomana, doze koja se uzima i načina uzimanja. To je jak anestetik i koristi se u veterinarske svrhe. Posebno čest uzrok smrti je utapanje, s obzirom da se pod dejstvom gubi orjentacija kod plivanja i ronjenja. Pod uticajem ove droge bol gotovo i da se ne osjeća (česte tjelesne povrede prema sebi ili drugima, česta ubistva i samoubistva. Predoziranje-grčevi, komatozno stanje i smrt

Depresanti-djeluju na centralni nervni sistem u vidu smirenja, Stimulansi-utiču na stvaranje raspoloženja,otklanjanja zamora Halicinogene sintetičke droge stvaraju mentalne traume koje nakon kraće upotrebe dovode do psihičke zavisnosti.

Uzroci narkomanije Uzroci uživanja opojnih droga su mnogobrojni, a baziraju se na tri faktora: licnosti, drogi i društvenoj sredini. Tome su sklone osobe koje su usamljene, okrenute sebi, povodljive i psiholabilne. Takve ličnosti se teško prilagođavaju, imaju problema sa uspostavljanjem kontakta i ispoljavaju reakcije straha.

 Motiv za uzimanje droge, prema istraživanjima

slučajeva je radoznalost i druženje sa narkomanima.  Jedan od razloga je i oponašanje negativnih likova (kriminalci, gangsteri, negativni filmski junaci).  Nedostatak ideala, praznina i siromaštvo osjećaja (samozadovoljstvo, bezbrižnost, bez vlastitog truda – lezihljebovici) u životnom dejstvu mladih stvara ličnosti koje psiholozi zovu "zadovoljne biljke" i koje su veoma sklone narkomaniji.  Opće je mišljenje da odnosi u porodici snažno utiču na pojavu narkomanije.

Osim karakteristika ličnosti, stanja u porodici, bitan faktor nastanka narkomanije su društveni (socijalni) uzroci. Najčešće se spominje sve brži razvoj tehnike, automatike, neprekidna žurba za nečim; što stvara psihicku napetost, nesigurnost i strah. Sve ovo iscrpljuje energiju ličnosti, a odbrana od toga straha može biti upravo narkomanija.

Zavisnost od droga karakteriše:  postojanje

psihičke ili fizičke, ili pak i jedne i druge, ovisnosti od droge,  nesavladiva potreba (želja, žudnja, kompulzija) za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) i njenim nabavljanje po svaku cijenu,  sklonost povećanju doze (količine) droge ili izmjena tolerancije,  štetno dejstvo na osobu koja uzima drogu, uz štetno djelovanje na društvo,  pojava apstinencijskog sindroma poslije naglog prekidanja uzimanja droge.

Otkrivanje i dokazivanje

Zadatak policijskog istraživanja je identificiranje i uhićenje proizvođača, trgovaca, krijumčara, dilera ili organizatora. Tokom rutinskih provjera u prometu, svako sumnjivo ponašanje putnika u vozilu potiče policijske službenike na detaljniji pregled vozila u potrazi za drogom. Kada policijski službenik posumnja da bi se u vozilu mogla nalaziti droga, prvo mora opustiti putnika u vozilu, tako da se osjeća sigurno, a zatim upitati nalazi li se u automobilu išta ilegalne (ne-zakonite) prirode. Prevoznici droge koji su u početku uvjereni da su sigurni, često reagiraju pretjerano nervozno kada im se iznenada postavi pitanje koje je smišljeno da bi izazvalo snažnu psihičku i fizičku reakciju, ako se odgovorima želi zavarati ili nešto sakriti.

Druge metode distribuiranja droge uključuju gutanje

velikih količina droge, najčešće pakirane u kondome ili balone. Prenositelji koji progutaju drogu da bi je dostavili, često se nazivaju "tijela paketi" ili "unutrašnji" i sve veći broj njih otkriva se zahvaljujući istražiteljima droga. Dileri droge ponekad mogu biti identificirani od strane saobraćajne patrole, ali većina ih bude uhićena zahvaljujući prikupljenim operativnim informacijama Također, iznenadna prisutnost droge, koja prije nije bila prisutna na području, može ukazivati na novi izvor distribucije. Potvrđivanje dobivenih informacija zahtjeva nadzor osumnjičenika na ulici ili nadzor osumnjičenikovog doma.

Sljedeća ponašanja su moguće indicije koje govore u prilog rasparčavanja droge: poznati ovisnici dolaze i odlaze sa određenog mjesta primjenjuju se neobične mjere osiguranja u prostoru

pojedinca, što upućuje na oprez od policije osobe izlaze iz svojih domova kako bi telefonirali sa telefonskih govornica, iako u njihovim domovima postoje telefonski priključci osobama na ulici prilaze mnogi ljudi i koji, nakon vrlo kratkog razgovora, brzo odlaze sa tog mjesta predaja novca, koverata, plastičnih vrećica, balona ili folija trgovanje priborom za drogiranje i stvarima koje se obično koriste za "rezanje" narkotika konstantno posjedovanje velike količine novca iako nema stalan posao ni visoka primanja redovno komuniciranje ili posjećivanje poznatih dilera droge.

Ne prodaju se sve droge putem "tipičnih"

dilera sa kriminalnom prošlošću. Relativno mali, ali vrlo važan postotak liječnika i apotekara ilegalno izdaje lijekove temeljem napisanih recepata. Možemo podijeliti na dva osnovna izvore snabdjevanja: Legalne izvore: što u pravilu čine apoteke, zdravstvene ustanove (bolnice, domovi zdravlja i si.), dakle sva mjesta na kojima se može nabaviti droga za potrebe medicinske, zdravstvene ili veterinarske namjene.

Ilegalni izvori: oni koji su suprotni pravnim

propisima, a među njima se najčešće razlikuju:  zločinačke organizacije, skupine bandi koje proizvode, krijumčare ili preprodaju drogu  tzv. „mravlja” preprodaja droge gdje se droga prodaje i rasparčava na malo u lokalnoj zajednici od neposrednih rasparčivača (dilera)  napadi na legalne izvore droga, najčešće se radi o imovinskom kriminalitetu(npr. krađe, provale), ali i krivotvorenje službenih isprava (npr. liječničkih recepata), te neki delikti iz skupine nasilničkih kaznenih djela (npr. razbojništva, teške tjelesne ozljede ).

Istraživanje zlopotrebe droge najčešće počinje s osumnjičenikom koji povremeno ili stalno koristi droge. Bez korisnika ili izvora zlopotrebe droge na ulici, dileri, krijumčari i proizvođači ne bi imali sigurno tržište za svoje kriminalne radnje. Iz tog razloga istraživanje zlopotrebe droge često se započinje postupkom „unatrag", počevši od ovisnika, s ciljem otkrivanja i uhićenja osumnjičenika važnijeg „položaja". Za borbu protiv zloupotrebe droga važno je da i osobe bez medicinskog obrazovanja mogu zapaziti znakove koji ukazuju na mogućnost da je netko počeo uzimati droge, ili da je o njima ovisan.

Moguće indicije ovisnosti: prisutnost droge (ili tragova droge u obliku mikrotragova) ambalaža koja se uobičajeno ili najčešće koristi za pakiranje droge miris droge pribor za konzumiranje droge obrasci recepata, posjedovanje pečata i štambilja, liječničkih faksimila promjene ponašanja na radu ili u školi fizička slabost i loš izgled odjeća, frizura i nakit karakterističan za ovisnike tragovi, ozlijede na tijelu (ubod igle) šatrovački govor ovisnika nadimci i imena koje se koriste u svijetu droge tetoviranje sadržaj pepeljara, košara za smeće literatura u kojoj se objašnjava konzumiranje droge, načini proizvodnje droge i sl. fotografije, npr. sa ljetnih tulumarenja na kojima se konzumirala opojna droga

S obzirom na način upotrebe droga konzumente možemo podijeliti u sljedeće grupe:  Eksperimentatore:

oni koji kušaju drogu iz radoznalosti. To je veliki rizik i put iz koga često nema povratka.  Rekreacijski: oni koji povremeno uzimaju drogu ili redovno, ali u velikim vremenskim razmacima i nisu ovisnici.  Funkcionalni ovisnici: oni koji redovno troše neku psihoaktivnu tvar, ali socijalno normalno funkcioniraju.  Disfunkcionalni ovisnici: oni koji ne mogu socijalno normalno funkcionirati bez droge. Droga im je glavni cilj u životu, smisao i svrha života. To su pravi bolesnici, često ljudi s margina, delinkventi i si.  Sociotradicionalni potrošači droga: oni koji tradicionalno konzumiraju droge, ali dozirano, u određenim prilikama, npr. kod vjerskih proslava i si. Droga im služi za bolje socijalne kontakte.  Terapijski potrošači: osobe koje konzumiraju tzv. droge lijekove zbog raznih oboljenja i postupno se na njih navikavaju .

Učestalom pozorničko-patrolnom djelatnošću na mjestima koja su poznata kao okupljališta ovisnika daje im se na znanje da je zloporaba opojnih droga „posao" visokog rizika radi kojeg neće biti ostavljeni na miru. Kontrola granične policije svakako puno doprinosi otkrivanju krijumčara droge, zbog izbora zaobilaznih puteva krijumčarenja droga, gdje krijumčar zna prelaziti i po nekoliko državnih granica u kratkom razdoblju.

Potrebno je obratiti pažnju na broj pečata u pasošu, datum i zemlje u kojima je putnik boravio, jer zemlja i frekvencija putovanja preko graničnih prijelaza može predstavljati indicije kada se radi o krijumčaru opojne droge. Razgovor s putnikom, govor tijela i specifični znaci apstinencijske krize upućuju na ovisnost. Mada, zbog umora, drugih ličnih razloga (npr. osoba je pred rastavom) takva ponašanja mogu upućivati na uznemirenost uzrokovane drugim razlozima.

Kriminalističke mjere i radnje i hitne istražne radnje u svezi s provođenjem kriminalističkih kontrola i proaktivne orijentacije u sprječavanju i suprotstavljanju posjedovanja i konzumiranja opojnih droga, pri čemu najviše do izražaja dolazi sljedeće:  prikupljanje

obavijesti i saradnja s građanima  specijalna opservacija  praćenje  zasjede  racije  zaprimanje prijava i informacija  nadzor prenosa stvari  Informativni razgovor  Informator ili tajni saradnik  Otkup robe  Službeni psi specijalisti

 Prikupljanje

obavijesti uz prikrivanje svojstva policijskog službenika  Obilasci kriminalnih žarišta i punktova gdje se okupljaju osobe sklone uživanju i daljnjoj preprodaji opojnih droga  Saradnja s drugim tijelima krivičnog progona (npr. vojnom policijom) i pravosudnog sustava (npr. zatvorske ustanove, pravosudna policija)  Operativne informacije i izvještaji  Saradnja kontakt policajca s rukovoditeljima škola, sportskih društava te drugih organizacija i udruga u kojima se okupljaju maloljetnici, adolescenti, radi njihove edukacije i preventivnog djelovanja (npr. primjećivanje lokalnog narkomana u blizini škole i si.).

Prikupljanje obavještenja od građana U vezi sa sprječavanjem ovog oblika počinjenja zlopotrebe opojnih droga, policijski službenici ne bi smjeli čekati da informacija o dileru ili ovisniku „dođe do njih". Potrebno je uspostaviti aktivnu saradnju sa građanima i proaktivno se orijentisati u borbi sa ovim oblikom kriminaliteta. Informacije koje su od interesa za policiju su: o ovisnicima i dilerima lokalnog područja; o osobama čija je smrt povezana s konzumiranjem droge (ne samo slučajevi tzv. predoziranja); o prodaji vrijedne robe na crnom tržištu, a koja može poticati od sekundarnog kriminaliteta zloporabe droge; o mjestima i prostorima okupljanja i sastajanja osoba sklonim zloupotrebi droge; o drugim indicijama koje mogu upućivati na zlouporabu droge, posebno onih iz skupine nakon počinjenja kaznenog djela.

Specijalna opservacija Sastoji se u tajnom osmatranju, nadziranju i izviđanju određenih osoba, vozila, objekata ili mjesta (prostora) u cilju ostvarenja uvida i prikupljanja informacija o kriminalnom stanju, aktivnostima i identitetu nadziranih. Načini na koje se može vršiti: operativno osmatranje i izviđanje objekata i prostora; stacionirano osmatranje i nadziranje osoba, objekata ili prostora gdje se vrši kriminalna djelatnost zloupotrebe droga; tajno praćenje pješice; tajno praćenje motornim vozilom ili drugim prevoznim sredstvima i ubacivanje u kriminalnu grupu.

Praćenje Pratnja ovisnika, ali i potencijalnih prodavača opojne droge provodi se što neupadljivije i što neprimjetnije, a cilj joj je prikupljanje informacija o identitetu osoba s kojima se praćena osoba učestalije susreće, mjestima i načinima zlopotrebe opojnih droga, načinima preuzimanja droge i dr.; mjesta na kojima se okupljaju ovisnici i zlouporabljuju (konzumiraju) drogu; identitet još neevidentiranih ovisnika, te druge informacije do kojih se ne može doći na drugi način, a od značaja su za policijsko postupanje i za daljnje otkrivanje i razjašnjavanje zloporabe droga.

Zasjeda

Zasjeda je organizovana kriminalističko-taktička radnja koja se sastoji u tajnom osmatranju i nadziranju prostora ili objekata radi otkrivanja i hvatanja počinilaca krivičnih djela zloupotrebe droga. Za uspješnost zasjede bitno je pridržavati se kriminalističkih načela brzine, iznenađenja i konspirativnosti. Zasjeda se najčešće postavlja na pogodnom mjestu, u neposrednoj blizini mjesta gdje se vrši nezakonita trgovina drogom, kao što je park, šetalište, trg, autobuska i željeznička stanica i stan određenog delikventa. Zasjedom se također otkrivaju i hvataju osobe koje: proizvode i preprodaju drogu transporteri droge osobe koje posjeduju narko-laboratorij osobe koje iznajmljuju i izdaju svoje prostorije drugim osobama radi drogiranja osobe koje posjeduju kupljenu drogu

Informativni razgovor Postoje određene specifičnosti u obavljanju informativnog razgovora. Narkomani ovisnici ne samo da ne pomažu u otkrivanju i hvatanju ilegalnih trgovaca drogama, već ih i štite. To je samo jedan od razloga zašto je velika “tamna brojka” kod ovog vida kriminaliteta. Prilikom obavljanja razgovora oni su nepouzdani sagovornici skloni raznim lažima i njihove izjave su na niskoj razini vjerodostojnosti .

Informator ili tajni saradnik Informator ili tajni saradnik, je termin koji obuhvata brojne osobe koje policiji povremeno ili stalno, ali uvijek tajno, posreduju informacije. Zakonom o krivičnom postupku BiH iz 2004. godine informatori su uvedeni kao posebna istražna radnja. Ovim se nesumnjivo htjelo doprinijeti efikasnosti istraživanja i dokazivanja teških krivičnih djela. Informant kao živi izvor podiže opći nivo informiranosti. Po

pravilu traži diskreciju pri davanju obavijesti. Ne koristimo ga kao dokaz u postupku. Informator- osoba definirana posebnom istražnom radnjom(ZKP BIH čl. 116). Nije policijski službenik ali djeluje na osnovu istih zakonskih uvjeta kao i prikriveni istražitelj.

Otkup robe Ova radnja se izvodi tako što povjerljivi policijski informator uz znanje, odobrenje i pod kontrolom policije kupuje manju količinu droge od osobe koja se bavi nedozvoljenom trgovinom drogom. Utvrđujemo - vrstu, kvalitet i porijeklo droge, mjesto i vrijeme prodaje, eventualno i tajno skrovište gdje je droga skrivena, zatim identitet članova kriminalne organizacije, a kupac (informator) stiče povjerenje koje će biti korisno prilikom realizacije konkretne kriminalističke obrade.

Službeni psi specijalisti Pomoću specijalnih dresura psi se mogu osposobiti za sljedeće namjene:  psi tragači,  zaštitni psi,  psi čuvari,  psi za vezu i  sanitetski psi. Psi tragači mogu se dresirati i uspješno koristiti za otkrivanje i pronalaženje nekih droga. S obzirom na specifičnost i intenzitet mirisa pojedinih droga, službeni psi se mogu najbrže dresirati za pronalazak kanabisa i opijuma, dok je za pronalazak heroina, morfina i kokaina potrebna dugotrajnija dresura.

Radnje dokazivanja sa aspekta krivičnih djela vezanih za narko kriminal Pretresanje

stana, prostorija i

osoba Privremeno oduzimanje predmeta i imovine Uviđaj i rekonstrukcija Vještačenje Posebne istražne radnje

Pretresanje Pretresanje je složena i raznovrsna istražna i kriminalističko-taktička radnja koja se poduzima u cilju pronalska droge, materijala i supstanci koje služe za proizvodnju i preradu droga, ilegalnih narko-laboratorija, raznih predmeta i tragova koji ukazuju na zloupotrebu droga, kao i osoba koje vrše krivična djela zloupotrebe droga. Predmet izvršenja, ujedno jedini materijalni dokazi jesu : droga tragovi droge u sredstvima za prenos tragovi na priboru za konzumiranje tragovi droge u biološkim tečnostima

Pretresanje s obzirom na cilj može biti dokazno, uhidbeno i sigurnosno. Dokazno pretresanje je glavni segment u slučajevima narko-kriminala. Objekti pretresanja mogu biti: osobe, prostorije koje se koriste za skrivanje droge ili proizvodnju i preradu droge (stan, kuća, radne prostorije), javni objekti gdje se okupljaju i sastaju osobe koje se bave ovim vidom kriminala (restoran, diskoteka, kafebar, autobusna i željeznička stanica, aerodrom), prevozna sredstva (automobil, autobus, voz, avion, brod, gliser) i slobodni prostor (park, šuma, parkiralište, trg, šetalište i slično).

S obzirom na specifičnosti droga neophodno je znati koju konkretno drogu tražimo, kakve su joj karakteristike, gdje se najčešće sakriva gdje bi se mogla sakrivati u konkretnom slučaju (eventualna ranija iskustva u vezi konkretne osobe). U pretresu ne smije biti nikakvih improvizacija, kao npr. probanje u cilju identifikacija (uzimanje na prst i lizanje). Ne smije se također pronađena droga ostavljati na stolu ili nestručno fiksirati. Pretresanjem se mogu pronaći i tzv. prekursori (materije koje nemaju narkotična svojstva ali služe za proizvodnju i preradu). Uvijek je potrebno pokušati ustanoviti boravi li osumnjičena osoba u nekom drugom stanu, kući. Nabaviti projekt stana radi lakšeg otkrivanja eventualnih skrovišta i specijalno napravljenih bunkera za sakrivanje droge. Po mišljenju mnogih autora hodnici, stepenište, liftovi mogu se slobodno pregledati kao tzv. “fiktivna javna mjesta” na osnovu ovlaštenja iz ZKP-a, jer se takvim pregledom ne ugrožava nepovredivost stana, privatnog i porodičnog života.

Privremeno oduzimanje predmeta To je samostalna krivičnoprocesna radnja dokazivanja i sastoji se u privremenom oduzimanju predmeta koji se prema krivičnom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u krivičnom postupku. Potrebno je uvijek navesti broj potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (u praksi posebno obratiti pažnju na lažna pakiranja). Kod narkokriminala predmeti koji se oduzimaju su opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju (oprema, materijal). Pored ovih, oduzimaju se predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku. To su predmeti koji su dobiveni kao nagrada za učinjeno kazneno djelo i predmeti na kojima se nalaze tragovi krivičnog djela. U prvu grupu bi spadali novac, razni tehnički predmeti kao što su automobil, kamera, nakit, ali i droge. U drugu grupu spadali bi svi predmeti na kojima se mogu nalaziti tragovi krivičnog djela, odnosno tragovi droga, kao što su vaga, nož, kašika, šprica, igla, kese i slično.

UVIĐAJ Uviđaj je procesno regulisan sistem kriminalističkotaktičkih i tehničkih radnji, pri čijem obavljanju čulnim opažanjem i izučavanjem materijalnih objekata, uz pomoć verzija koje se planiraju i provjeravaju paralelno s hodom uviđaja, vrši fiksiranje cjelokupne situacije na licu mjesta kao materijalno-idealnog sistema ( stanja, obilježja, svojstva i međusobnih veza i odnosa dokaznih informacija) u njegovom ne promjenjenom originalnom obliku radi razjašnjavanja strukuture krivičnog događaja. U teoriji, na žalost i u našoj praksi otkrivanja i istraživanja narko-kriminala, uviđaj je gotovo nepoznata radnja.

Vještačenje Najkraće rečeno, vještačenje je oblik utvđivanja činjenica uz pomoć vještaka. Da bi npr. pretresom pronađena nepoznata materija za koju se sumnja da je kontrolisana droga mogla poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku, vrši se vještačenje kako bi se utvrdilo radi li se zaista o drogi ili ne.

Posebne istražne radnje Nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija (specifičnost

ove radnje je da duboko zadire u osnovna prava drugih osoba – ukućanja, poznanika, koji žive sa osumnjičenikom, te posebno treba voditi računa o trajanju radnje i nadzoru nad njenim provođenjem), Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjavanje podataka, Nadzor i tehničko snimanje prostorija, Tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta, Simulirani otkup predmeta i simulirano davanje otkupnine Prikriveni istražitelj i informator Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivičnog dijela

Prikriveni istražitelj i informator Prikriveni istražitelj je policijski službenik, posebno pripremljen, s promijenjenim identitetom i uklopljen u kriminalnu organizaciju gdje djeluje u skladu s određenim smjernicama i uputama koje je primio od tužitelja ili policijskog organa. Potrebne su detaljne pripreme učenja novog identiteta i navika članova kriminalnih organizacije u koju se ulazi kao i način infiltriranja.Gotovo je neizbježno da mu se kao provjera odredi činjenje krivičnih djela i vrlo vjerovatno konzumiranje droge. Pošto mu je ZKP-om zabranjeno preduzimati pa čak i podstrekavati na radnje krivičnog djela, trebalo bi izbjegavati njegovo korištenje kao svjedoka u krivičnom postupku kad god je to moguće, bez obzira što je ta mogućnost predviđena zakonom.

Za razliku od prikrivenog istražitelja, informator se u praksi pojedinih zemalja pojavljuje kao ključni svjedok na sudu i upravo na osnovu njegovog svjedočenja moguće su osuđujuće presude organizatorima i vođama ove kriminalističke djelatnosti ( zaštićeni svjedok). Bitno je imati u vidu da ova posebna istražna radnja bi mogla trajati 6 mjeseci, ali upravo zbog pomenutih specifičnosti zakonodavac je ostavio sudu da odredi trajanje u svakom konkretnom slučaju. (neophodno prilagođavanje)

Nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivičnog djela Cilj je ilegalni izvor snabdijevanja drogom; markiranje skrivenih skladišta; otkrivanje kurira i posrednika; i eventualno samog organizatora konkretne ilegalne narko transakcije. U zakonu je regulisano isključenje protivpravnosti radnji policijskog službenika koji nadzire isporuku i predaju predmeta, jer on bi morao nakon što se utvrdi postojanje krivičnog djela to i prijaviti (nema nikakvih represivnih mjera dok se vrši prijevoz droge). I konačno, hapšenje u samom momentu učinjenja djela uz oduzimanje veće količine droge i novca. Sve treba snimati od samog početka pa sve do kraja nadziranog prevoza i isporuke predmeta krivičnog djela. Ova posebna istražna radnja može trajati najduže 3 mjeseca.

Simulirani otkup predmeta i simulirano davanje otkupnine Ovdje postoje dvije radnje: simulirani otkup predmeta krivičnog djela i simulirano davanje otkupnine. Simulirani otkup je važniji kod narko kriminala a najčešće kupovinu vrši informator. Otkupom utvrđujemo kvalitet i porijeklo droge, mjesto i vrijeme preprodaje, tajna skrovišta, identitet članova kriminalne organizacije, a posebno bitno što simulirani kupac stiče povjerenje koje je od neprocjenjivog značaja. ZKP reguliše da se zahtjev za ovu posebnu istražnu radnju odnosi samo na jednokratni akt, a za svake naredne, u istom slučaju, zahtjeva jasne razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.

HVALA