EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO Branilaca Sarajeva, 47 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel. + 387 33 442 576 Fax: + 387 33 664 047 e-mail:
[email protected] Web: www.eis-bih.com
RAZVOJ TRŽIŠTA NOVCA
OVAJ PROJEKAT JE PODRŽAN FINANSIJSKIM SREDSTVIMA Č KE AMERI Č AGENCIJE ZA ME ðUNARODNI RAZVOJ (USAID) I Č KU UZ TEHNI Č PODRŠKU URBAN INSTITUTA IZ VAŠINGTONA
Voditelj istraživačkog tima i autor Dr Fikret ČAUŠEVIĆ
Saradnici – istraživač i na projektu: Mr Hasan Mahmutović Mr Senad Softić
OVAJ PROJEKAT JE PODRŽAN FINANSIJSKIM SREDSTVIMA Č KE AMERI Č AGENCIJE ZA ME ðUNARODNI RAZVOJ (USAID) I Č KU UZ TEHNI Č PODRŠKU URBAN INSTITUTA IZ VAŠINGTONA
Voditelj istraživačkog tima i autor Dr Fikret ČAUŠEVIĆ
Saradnici – istraživač i na projektu: Mr Hasan Mahmutović Mr Senad Softić
IZVRŠNI SAŽETAK Predmet analize u ovoj studiji bilo je postoje će stanje razvijenosti tržišta novca u Bosni i Hercegovini (BiH), postojeća i predložena zakonska regulativa koja se odnosi na tržište novca, te ispitivanje stavova menadžera komercijalnih banaka o potrebama i koristima razvoja ovog tržišta. Analiza mogu ćnosti razvoja tržišta novca provedena je sa stanovišta uticaja uvo ñenja instrumenata ovog tržišta na strukturu kamatnih stopa, profitne potencijale banaka, kao i smanjivanje odliva novca u inostranstvo. Za potrebe istraživanja stavova menadžera banaka obavljena je Anketa menadžera komercijalnih banaka. Prvi dio studije sadrži analizu nivoa ekonomske razvijenosti BiH, osnovne indikatore ekonomskog razvoja i analizu izvore ekonomskog rasta u prethodnim godinama. U drugom dijelu studije analizirali smo strukturu finansijskog sistema u BiH i rezultate reforme bankarskog sektora, koji trenutno predstavlja ubjedljivo najzna čajniji segment finansijskog sistema BiH. U trećem dijelu studije obra ñen je postojeći nivo razvijenosti tržišta novca, postoje ća i predložena zakonska regulativa koja se odnosi na finansijska tržišta i njihove instrumente, nedostaci postoje će regulative i mogu ći uticaj primjene predloženih zakonskih rješenja o emisiji javnog duga u BiH na strukturu kamatnih stopa i
I OSTVARENI EKONOMSKI REZULTATI U BOSNI I HERCEGOVINI - 1998.-2003. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i Pariškog mirovnog ugovora u novembru i decembru 1995. godine i prijemom Bosne i Hercegovine (BiH) u članstvo meñunarodnih finansijskih organizacija (Me ñunarodni monetarni fond i Svjetska banka) zapo čet je proces obnove i rekonstrukcije u BiH. Donatorska sredstva odobrena na bilateralnoj i multilaternoj osnovi u iznosu do 3,5 milijardi USD bila su najznačajniji izvor finansiranja oporavka BH ekonomije. Najve ći dio odobrenih sredstava za ovu namjenu realizovan je u periodu 1996.-1999. godina. U periodu 1996.-1998. godine obavljene su najzna čajnije pripreme za po četak procesa privatizacije u oba BH entiteta (Federacija BiH - FBH i Republika Srpska - RS). Budući da je ovaj proces po svojoj prirodi veoma kompleksan, a posebno u zemlji koja je bila pogo ñena ratom, njegovo provoñenje bilo je praćeno čestim nejasnoćama, nerazumijevanjima, pogrešnim odlukama, kompliciranom procedurom dokazivanja prava vlasništva nad imovinom iskazanom u bilansima i lošim menadžmentom. Prethodno navedeni faktori imali su neposredan uticaj na rast rizika ulaganja, odnosno finansiranja preduze ća koja su bila predmet privatizacije, posebno preduze ća iz oblasti prerañivačke industrije, velikih trgova čkih preduze ća koja su bila u državnom vlasništvu, kao i oblasti agro-industrijskog kompleksa. Posljedice na strukturiranje aktive bankarskog sektora, kao i na izdvajanje troškova na ime
Tabela 1 - Osnovni ekonomski pokazatelji u Bosni i Hercegovini - 1998.-2003. godina - vrijednosti u milionima KM 31.12.1998 31.12.2000. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2003. Bruto domaći proizvod (BDP) Trgovinski deficit (TD) Deficit tekućeg računa (DTR) TD iskazan u % u odnosu na BDP DTR iskazan u % u odnosu na BDP Zvanična zaposlenost Zvanična nezaposlenost Procijenjena neformalna zaposlenost*
7.439
10.050
10.960
11.650
12.170
- 5.483
- 5.567
- 6.470
- 7.023
- 7.043
- 1.376
- 1.870
- 2.666
- 3.597
- 3.606
73,71
55,39
59,03
60,28
57,87
18,50
18,61
24,32
30,88
29,63
651.314
640.553
625.643
637.660
634.046
398.496
421.197
422.155
441.875
459.604
215.000
275.000
325.000
350.000
375.000
Posljedice prenošenja naglaska sa obnove na dostizanje održive ekonomije ubrzavanjem privatizacije i pokušajima restrukturiranja segmenata prera ñivačke i bazne industrije bile su pad zvani čne zaposlenosti. Pad zaposlenosti bio je primarno prouzrokovan otpuštanjem dijela radnika koji su predstavljali tehnološke viškove u već privatizovanim preduzećima ili preduzećima koja su bila u postupku privatizacije. Komercijalne banke su u tom periodu zna čajno restrukturirale aktivu, posebno u periodu 2000.-2002. godine, pove ćavajući učešće kredita odobrenih stanovništvu uz istovremeno reduciranje kredita odobrenih preduze ćima. Sa druge strane, smanjenje zaposlenosti i pove ćanje BDP BH ekonomije imalo je za posljedicu rast produktivnosti, odnosno prera čunatog BDP po zaposlenom za 68% u periodu 1998.-2003. ili 13,9% godišnje. Dok je zvani čna zaposlenost u navedenom periodu smanjena za 2,7%, zvani čna nezaposlenost porasla je za 15,3%. Prosječna stopa rasta nominalnog BDP iznosila je 13,1%.
Tabela 2 - Ekonomski rast mjeren po zaposlenom, i kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini 31.12.1998 31.12.2000. 31.12.2001. 31.12.2002. 31.12.2003. Bruto domaći proizvod (BDP) u milionima KM
7.439
10.050
10.960
11.650
12.170
II STRUKTURA FINANSIJSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Monetarna vlast u Bosni i Hercegovini Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je jedina ovlaštena institucija za voñenje monetarne politike na cijeloj teritoriji BiH. U skladu sa odlukom o funkcionisanju na principama valutnog odbora, CBBiH nema funkciju zajmodavca posljednje instance, niti mogu ćnost emisije vlastitih vrijednosnih papira. Od osnivanja CBBiH (11.08.1997.) i uvo ñenja jedinstvene BH valute (juni 1998.) CBBiH je vrlo često smatrana najuspješnijom institucijom u BiH. Konvertibilna marka (KM), definitivno je prihvaćena kao isklju čivo sredstvo u bezgotovinskom platnom prometu na područ ju cijele BiH u septembru 1999. godine. Izravni uticaj uspješnih reformi monetarnog sistema u BiH bio je izrazit rast monetarne ponude:
Tabela 3 - Monetarna ponuda - milioni KM 1999
2000
2001
2002
2003
Tabela 4 - Devizne rezerve - milioni KM 1998 Neto devizne rezerve Monetarna pasiva Neto slobodne rezerve
283,3 253,9 29,4
2000 1.021,2 973,2 48,0
2001 2.666,5 2.591,6 75,0
2003 2.808,6 2.607,7 200,9
Izvor: Centralna banka BiH, mjese čni bilansi 12/1998. - 12/2003., www.cbbh.gov.ba Uvoñenjem jedinstvene valute u bezgotovinski platni promet stvorene su nužne pretpostavke za efikasnije pra ćenje sistema platnog prometa i postepeno smanjivanje uloge gotovinskih sredstava za transakcije kupoprodaje roba i usluga. Ovim su, takoñer, stvorene i pretpostavke postepene eliminacije mogu ćnosti korištenja inostranih sredstava pla ćanja u cilju finansiranja nelegalnih aktivnosti. Uvoñenje jedinstvene valute, uporedo s tim, stvorilo je osnove zna čajnog rasta efikasnosti kontrole naplate javnih prihoda.
2. Struktura finansijskog sistema Bosne i Hercegovine
(1998.), osnivanja CBBiH i uvo ñenja jedinstvene valute u gotovinski, a posebno u bezgotovinski platni promet (1998./1999.), te nakon proširenja ovlasti Visokom predstavniku i stabilizacije politi čkih i vojnih prilika u BiH (1999./2000.). Krajem 2003. godine tržišno u češće deset najvećih banaka iznosilo je 72,5%, a ukupna aktiva bankarskog sektora porasla je sa 3,7 na 7,8 milijardi KM u periodu od 1998. do kraja 2003. godine.
Tabela 5 - Konsolidovani bilans komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini Redni broj
Aktiva / Pasiva
- u milionima KM
Bosna i Hercegovina 1998
1999
2000
2001
2002
2003
A K T I V A 1. 2. 3. 4. 5.
Rezerve Devizna aktiva Potraživanja od vlade Potraživanja od nefinansijskih preduzeća Potraživanja od stanovništva
208 605 113
275 848 37
287 961 34
872 1.364 33
595 1.469 61
1,040 1,588 47
2.547 260
2.467 277
2.584 399
2.602 704
2.715 1.506
3,069 2,053
UKUPNA AKTIVA
3.733
3.904
4.265
5.575
6.345
7,797
podatak da su suvlasnici preko 75% osniva čkog kapitala banaka u BiH nerezidenati. Autonomija poslovanja banaka omogu ćena je zakonskim propisima, uz izuzetak državnih banaka čije je učešće, meñutim, u bankarskom sektoru svedeno na mali procenat. Privatno vlasništvo banaka, kao jedan od temelja liberalizacije, je dominantan oblik vlasništva u BiH. Kona čno, liberalizacija meñunarodnih tokova kapitala je gotovo u cijelosti provedena, izuzimaju ći investiranje inostranog kapitala u specifične sektore kao što su industrija naoružanja, igre na sre ću, sredstva javnog informisanja i javne usluge. Reforma finansijskog sektora u BiH uklju čivala je pripremu zakonskih i institucionalnih osnova za po četak rada finansijskog tržišta - preciznije tržišta kapitala. Priprema za institucionaliziranje tržišta kapitala zapo četa je usvajanjem paketa zakona o komisiji za vrijednosne papire, registru vrijednosnih papira i zakona o vrijednosnim papirima. U FBiH ovaj paket zakona usvojen u posljednjem kvartalu 1998. godine, a u RS tokom 1999. godine. Poslije usvajanja ovih zakona osnovane su komisije za vrijednosne papire i registri vrijednosnih papira na entitetskom nivou (u FBiH i u RS). Slično kao i kod drugih zakona, ni u ovom domenu na državnom nivou ne postoji jedinstvena regulatorna institucija. Dakle, finansijska tržišta su od po četka reformi i institucionalno i zakonski podijeljena na entitetskoj osnovi. Formiranje Komisije za vrijednosne papire FBiH, Registra vrijednosnih papira FBiH, Komisije za hartije od vrijednosti RS i Registra hartija od vrijednosti RS bile su osnove za registraciju i prodaju dionica preduze ća u masovnoj privatizaciji. Takoñe, osnivanje ovih institucija bilo je "prethodnica" za osnivanje tržišta kapitala, opet na entiteskoj osnovi. Tržište kapitala institucionalizovano je u RS osnivanjem Banjalu čke berze
Tabela 6 - Finansijska intermedijacija u Bosni i Hercegovini 1998.-2003. -u% GODINA
Odnos aktive prema BDP
Krediti preduzećima i stanovništvu prema BDP
Odnos kredita prema depozitima
Odnos kredita prema depozitima uvećanim za stranu pasivu
1998. 2000. 2001. 2002. 2003.
50,2 42,4 50,9 54,5 64,1
37,7 29,7 30,2 36,2 42,1
189,3 152,7 101,4 113,3 116,1
90,9 84,5 68,9 76,5 74,8
Izvor: Proračuni autora studije na osnovu podataka CBBiH
Prema prezentiranim mjerama finansijske intermedijacije u oblasti komercijalnog bankarstva BiH je u pore ñenju sa ostalim zemaljama jugoisto čne Evrope ostvarila veoma zapažene rezultate i nalazi se na drugom mjestu, iza Hrvatske. Aktiva bankarskog sektora prema BDP u Hrvatskoj je protekle godine bila na nivou od 96,5%, a krediti odobreni preduze ćima i stanovništvu 47,5%. U Albaniji i Makedoniji odnos aktive prema BDP u protekloj godini dostigao je nivo od 56,5%, 1 dok je u Bugarskoj iznosio 47,5%.
Budući da je za ubrzavanje stopa rasta BDP neophodan uslov zna čajniji rast zaposlenosti, generiran rastom dugoro čnih investicija i restrukturiranjem, značajnija kreditna podrška ulaganju u realni sektor ekonomije neophodna je pretpostavka rasta konkurentnosti domaćih preduzeća. Podaci iz tabele 4 pokazuju da je kreditni portfolio komercijalnih banaka zna čajno restrukturiran u korist finansiranja manje rizičnih klijenata (domaćinstava) u odnosu na rizi čnije (poslovni sektor). Bankarska regulativa, odnosno vrlo rigorozne odredbe o ro čnoj usklañenosti stavki pasive i aktive, te pravila o sistematizaciji aktive po rizi čnim stavkama, kako pokazuje anketa rukovodilaca komercijalnih banaka u ovom projektu, predstavljala je veliku barijeru za mogućnost značajnije podrške banaka poslovnom sektoru.
III MOGUĆNOSTI RAZVOJA TRŽIŠTA NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI
Uvod - postojeće stanje
1. Komentar zakonskih rješenja koja regulišu mogućnost emisije vrijednosnih papira u BiH Interpretacija zakonskih rješenja koja regulišu mogu ćnost emisije vrijednosnih papira i trgovine njima, koju dajemo u Aneksu 1, pokazuje da u skladu sa postoje ćim usvojenim i važe ćim zakonskim rješenjima i podzakonskim aktima u oba BH entiteta, izuzimajući prijedloge zakona o emisiji duga i garancija sa nivoa BiH, entiteta, kantona u FBiH, opština u oba entieta i Distrita Br čko, emisija kratkoročnih vrijednosnih papira nije mogu ća, odnosno zakonom nije predvi ñena. Dakle, osnovni problemi postojeće zakonske regulative u oba BH entiteta vezani za tržišta novca svode se na sljede će:
1. Važeć i zakoni o vrijednosnim papirima nisu predvidjeli mogu ć nost emisije kratkoroč nih vrijednosnih papira, odnosno ovaj zakon se odnosi na procedure emisije dugoroč nih vrijednosnih papira (instrumenata tržišta kapitala). 2. Važeć i zakoni o privrednim društvima obra ñ uju samo vlasni č ke vrijednosne papire (obič ne i preferencijalne dionice) i dugovne instrumente tržišta kapitala koji se mogu zamijeniti u suvlasnič ke (zamjenjive obveznice, ili obveznice sa pravom preč e kupovine).
dugoro čnog duga FBiH, RS i kantona u FBiH. U prora čunu smo pošli od ostvarenih budžetskih prihoda u protekloj godini i revidiranih budžetskih prihoda za teku ću godinu. Prosjek ove dvije veli čine predstavljao nam je bazu za prera čunavanje potencijalno maksimalno dozvoljene emisije vrijednosnih papira, odnosno javnog duga:
Tabela 8 - Potencijalna vrijednost emisije kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira vlada BiH, entiteta i kantona - u milionima KM Maksimalno dozvoljena vrijednost emisije kratkoročnih VP (5% od budžetskih prihoda)
Maksimalno dozvoljena vrijednos emisije dugoročnih VP (18% za FBiH i kantone i 10% za RS od budžetskih prihoda)
Ukupna vrijednost maksimalno dozvoljene ponude vrijednosnih papira čiji su emitenti vlade
NIVO VLASTI
Prosječni prihodi budžeta 2003/2004
FBiH Deset kantona RS
983,5 1.499,2 963,2
49,2 75,0 48,2
177,0 269,9 173,4
226,2 344,9 221,6
UKUPNO
3.445,9
172,4
620,3
792,7
Turkish Ziraat bank dd Sarajevo, ProCredit Bank dd Sarajevo, ABS banka dd Sarajevo, Commercebank dd Sarajevo, Vakufska banka dd Sarajevo, Bosna Bank International, UPI banka dd Sarajevo, Nova banka ad Bijeljina, Nova banjalu čka banka ad Banja Luka i Hypo Alpe Adria Banka ad Banja Luka. Od navedenih banaka odgovore na pitanja dalo je 11 banaka (vidjeti Aneks). Rezultati Ankete predstavljaju veoma dragocjen izvor za analizu svrhe, mogućnosti i potreba razvoja tržišta novca u BiH. Op ćenito, odgovori bankara u Anketi dali su punu podršku ubrzavanju izmjena i dopuna postoje ćih zakona iz oblasti emisije vrijednosnih papira i bankarske regulative, kao i izmjena i dopuna Zakona o Centralnoj banci BiH u cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za po četak emisije kratkoročnih vrijednosnih papira i procedura trgovine ovim instrumentima. Zbirni prikaz rezultata Ankete po pojedinim pitanjima dajemo u sljede ćim pasusima, dok se odgovori svake od anketiranih banaka nalaze u Aneksu.
Pitanje 1. - Ako podržavate ideju o po četku emisije trezorskih zapisa Ministarstva finansija i trezora BiH i entitetskih ministarstava finansija zašto mislite da bi početak emisije tih kratkoročnih vrijednosnih papira bio važan za pove ćanje efikasnosti poslovanja finansijskog sektora? Neposrednu podršku emisiji trezorskih zapisa, posebno trezorskih zapisa Ministarstva finansija i trezora BiH dalo je 10 od 11 anketiranih banaka (jedino je Hypo Alpe Adria Bank ad Banja Luka izrazila sumnju u opravdanost emisije zbog
anketirani bankari smatraju je postoje ća regulativa obje agencije za bankarstvo veoma rigidna i da im stvara probleme u strukturiranju aktive. Naime, budu ći da su kod gotovo svih ispitanih banaka najzna čajniji procenat depozita depoziti po vi ñenju, propisi o ročnoj usklañenosti pasive i aktive prisiljavaju banke da razmjerno veliki dio izvora ne mogu upotrijebiti za kreditiranje, ve ć ih moraju držati kao rezerve likvidnosti koje nose veoma skromne prinose, odnosno prouzrokuju visoke oportunitetetne troškove. Emisija trezorskih zapisa bi za gotovo sve banke zna čila stvaranje preduslova za efikasnije upravljanje likvidnošću, ostvarivanje viših prinosa, kao i korištenje ovih instrumenata kao osnove za razvoj drugih instrumenata koji se koriste na tržištima novca u razvijenim finansijskim sredinama (repo ugovori). Me ñutim, trezorski zapisi bi morali biti visokokvalitetni vrijednosni papiri, što bi podrazumijevalo njihovo tretiranje kao "risk free" investicije.
Pitanje 3. - Koliko je učešće novčanih sredstava deponovanih na računima kod inostranih banaka u ukupnoj aktivi Vaše banke? Zbog strogih propisa o ro čnoj usklañenosti aktive i pasive, te zbog visokog učešća depozita po vi ñenju ili depozita kratkih rokova oro čenja anketirane banke su polovinom tekuće godine u prosjeku držale 12,5% svoje aktive na ra čunima kod inostranih banaka. Banka sa najve ćim u češćem sredstava deponovanih na ra čunima u inostranstvu je Raiffeisen Bank (28%), dok su ProCredit Bank, Hypo Alpe Adria Bank ad Banja Luka i UniCredit- Zagreba čka banka, banke sa najmanjim u češćima
Prinos koji bi bio dovoljno atraktivan komercijalnim bankarima da kupuju trezorske zapise, u skladu sa odgovorima bankara, trebao bi se kretatati izme ñu 3% i 4%, odnosno najmanje 2% iznad kamatne stope koju CBBiH pla ća na sredstva viškova likvidnosti, odnosno najmanje za 1% iznad stope Euribor. Me ñutim, ovi prinosi bili bi prihvatljivi pod uslovom agencije za bankarstvo budu tretirale trezorske zapise kao nerizi čne vrijednosne papire, po osnovu kojih banke ne bi bile obavezne izdvajati sredstva za ime potencijalnih kreditnih gubitaka, odnosno koji bi imali nulte pondere za preračunavanje rizikom ponderisane aktive.
Pitanje 7. - Da li bi komercijalne banke bile zainteresovane za emisiju vlastitih instrumenata tržišta novca? Odgovori bankara upu ćuju na zaključak da su struktura depozita i pravila o usklañivanju ročne usklañenosti aktive i pasive klju čni faktori koji su opredijelili njihove odgovore na ovo pitanje. ProCredit Bank, Hypo Alpe Adria Bank, HVBCentral profit banka i CBS Bank bi bile veoma zainteresovane za emisiju vlastitih instrumenata tržišta novca (certifikata o depozitu) rokova dospije ća 30, 60, 90 ili 180 dana. Neke od ovih banaka imaju više dugoro čnih nego kratkro čnih izvora (ProCredit Bank), tako da bi emisija vlastitih certifikata o depozitu doprinijela pove ćanju kratkoročnih izvora i uspješnijem upravljanju, odnosno strukturiranju pasive. Sa druge strane, Raiffeisen Bank je više zainteresovana za emisiju vlastitih instrumenata tržišta kapitala (emisija obveznica), a Volksbank za emisiju instrumenata tržišta novca dospije ća 180 do 360 dana. ABS banka, Nova banka
Na razvoj meñubankarskog tržišta, kao jednog od segmenata tržišta novca, negativno utiče postojeća odredba u Odluci o minimalnim standardima za upravljanjem kapitalom i adekvatnoš ću kapitala, kojom je odre ñeno da se meñubankarskim pozajmicama dodjeljuje ponder za prera čunavanje rizikom ponderisane aktive od 50%. Tako ñer, računovodstveni standardi u bankarskom poslovanju nisu precizno definisani, što banakrske službenike dovodi u situaciju da tumače standarde. Tuma čenje standarda bez jasnih uputa banke može dovesti u situaciju da im prilikom revizije finansijskih izvještaja pojedine knjižene stavke i sistematizacija aktive ne bude revizijom priznata, što može naknadno ugroziti finansijske rezultate banaka.
Pitanje 9. - Molimo Vas da na sljedećih pet tvrdnji date odgovore brojevima od 1 do 7. Broj 1 zna či da se u potpunosti NE SLAŽETE sa tvrdnjom, dok broj 7 znači da se u potpunosti SLAŽETE sa tvrdnjom. Cilj ovog pitanja je procjena Vašeg stava i Vašeg mišljenja o uticaju sadašnjeg statusa CBBiH na poslovanje sektora komercijalnih banaka. Prvo potpitanje (9.a.) odnosilo se na uticaj CBBiH na razvoj tržišta novca i bilo je postavljeno u obliku tvrdnje: CBBiH nije prepreka za razvoj tržište novca u BiH. Prosječna ocjena datih odgovora na ovo potpitanje/tvrdnju je 5,4 što zna či da prosječna percepcija banaka o uticaju CBBiH na razvoj tržišta novca relativno povoljna. Meñutim, odgovori pojedinih banaka zna čajno odstupaju. Prosje čna ocjena odgovora Vakufske banke, ABS banke i Nove Banke Bijeljina iznosila je svega 3,33.
Detaljno obrazloženje svoga stava o tome da je CBBiH ima negativan uticaj na profitabilnost banaka dala je HVB-Central profit banke. Kamatna stopa od 1% na viškove rezervi likvidnosti (kamatne stope na KM), koja je za 1% manja od EUR kamatne stope, neposredno uti če na smanjivanje prihoda banaka. Ovakva kamatna stopa je destimulativna i uti če na preusmjeravanje depozita u EUR. HVB-Central profit banka smatra da bi vremenom ovakva politika mogla dovesti do potpunog potiskivanja KM i njegove zamjene EUR-om. Posljednja dva potpitanja o ulozi CBBiH odnosila su se na poželjnost promjene statusa CBBiH u smislu omogu ćavanja ovoj instituciji da ima funkciju zajmodavca posljednje instance (9d.), odnosno da ovoj instituciji treba dozvoliti da emituje vlastite instrumente tržišta novca sa kamatnim stopama iznad EURIBOR-a. Prosječna ocjena za pitanje 9d. je 5,1 a za 9e.- 6,7. Ove ocjene pokazuju da su banke veoma zainteresovane za izmjenu i dopunu Zakona o Centralnoj banci BiH u smislu proširivanja ovlasti CBBiH, odnosno omogu ćavanja ovoj instituciji da emituje vlastite vrijednosne papire, kao i da korištenjem ovlasti zajmodavca posljednje instance može odobravati kredite komercijalnim bankama u skladu sa diskrecionim ovlaštenjima, koja bi bila dozvoljena Zakonom. Me ñutim, bankari su jedinstveni u stavu da proširivanje ovlaštenja CBBiH ne bi smjelo dovesti u pitanje održavanje stabilnosti deviznog kursa KM i finansijske discipline.
Pitanje 10 - Kakva vrsta treninga i obrazovnih programa je potrebna akterima finansijskog tržišta u BiH prije uvoñenja instrumenata tržišta novca?
entitetskih blagajničkih zapisa predstavljala veoma zna čajnu i dobru odluku za koju su neposredno zainteresovani. Meñutim, odgovori bankara na pitanje o poziciji CBBiH i poželjnosti izmjena i dopuna Zakona o Centralnoj banci BiH, upu ćuju na zaklju čak da su sve banke, bez izuzetka, neposredno zainteresovane da CBBiH emituje vlastite vrijednosne papire kratkog roka (certifikate o depozitu), na koje bi bankari imali prinos ve ći od prinosa na sredstva rezervi. Tako ñe, kupovinom državnih trezorskih zapisa i certifikata o depozitu komercijalne banke bi mogle stvarati osnovu za pove ćanje prihoda po osnovu viših kamata na ove vrijednosne papire denominirane u KM, ali bi rast prihoda po tom osnovu omogu ćavao i postepeno smanjivanje kamata na odobrene kredite poslovnom sektoru. Dodatna mogućnost koju bi komercijalne banke mogle koristiti, ukoliko bi ovi instrumenti bili uvedeni, jeste njihovo korištenje kao kolaterala u me ñubankarskom pozajmljivanju, kao i u mogu ćnosti zaduživanja kod drugih banaka ili CBBiH za održavanje tekuće likvidnosti. Za emisiju kratkoročnih vlastitih vrijednosnih papira rokova dospije ća do 60 i 90 dana većina ispitanika nije neposredno zainteresovana. Me ñutim, emisija vlastitih vrijednosnih papira rokova dospije ća od 180 do 360 dana bi mogla biti korištena kao korisno sredstvo obezbje ñivanja adekvatnije ro čne usklañenosti izvora i sredstava.
takoñer, podrazumijevala kamatnu stopu ve ću od Euribor-a. Pove ćanje mogućnosti izbora ulaganja likvidnih sredstava koja stoje na raspolaganju bankama podrazumijevalo bi rast konkurentnosti KM u odnosu na ulaganja u drugim valutama. Početak emisije domaćih instrumenata tržišta novca imao bi za posljedicu korištenje ovih vrijednosnih papira kao kolaterala za me ñubankarska pozajmljivanja, koja bi postala sigurnija, odosno imala bi za posljedicu smanjivanje kamatne stope na meñubankarskom tržištu, uz pretpostavku da ove transakcije ne budu svrstavane u grupu stavki aktive sa koeficijentom od 50% za prera čuanvanje rizika. Znatno smanjivanje koeficijenta za prera čunavanje rizika na me ñubankarskom tržištu bi bilo posljedica kvalitetnog osiguranja kredita. Dodatni pozitivan uticaj na stabilizaciju i postepeno smanjivanje kamatnih stopa mogao bi proisteći iz mogućnosti da komercijalne banke rast mogu ćnosti zarada po osnovu kupovine doma ćih vrijednosnih papira po osnovu razlika u kamatnim stopama na zarade u inostranstvu i zarade od ulaganja u doma ćim vrijednosnim papirima, iskoriste za umjereno snižavanje kamatnih stopa na kratkoro čne kredite domaćim preduzećima, čime bi se trošak finansiranja obrtnih sredstava realnom sektoru ekonomije smanjio.
3.2. Uticaj emisije instrumenata tržišta novca na profitabilnost banaka
Tabela 9 - Potencijalna vrijednost emisije kratkoročnih vrijednosnih papira i potencijalni rast prihoda komercijalnih banaka od naplaćenih kamata - u milionima KM
NIVO VLASTI
Maksimalno dozvoljena vrijednost emisije kratkoročnih VP (5% od budžetskih prihoda)
Emisija kratkoročnih VP na nivou od 75% maksimalno dozvoljene
Kamatna stopa za 3% veća od trenutno važeće kamatne stope na viškove likvidnosti kod CBBiH
100%
FBiH Deset kantona RS UKUPNO
75%
Kamatna stopa za 2% veća od kamatne stope koju komercijalne banke naplaćuju za sredstva deponovana u inostranstvu
100%
75%
49,2 75,0 48,2
36,9 56,3 36,2
1,5 2,3 1,4
1,1 1,7 1,0
1,0 1,5 1,0
0,8 1,1 0,7
172,4
129,4
5,2
3,8
3,5
2,6
Izvor: Proračuni autora studije na osnovu podataka ministarstava finansija FBiH i RS i na osnovu prijedloga zakona o emisiji javnog duga i garancija FBiH i RS
Ukoliko bi komecijalne banke preusmjeravale deponovana sredstava sa ra čuna u inostranstvu u kupovinu doma ćih kratkročnih državnih vrijednosnih papira efekti na zarade bi bili manji, u skladu sa razlikama izme ñu ponuñenih kamatnih stopa. Uz pretpostavku da bi kamatna stopa na doma će vrijednosne papire za 2% bila ve ća od Euribor kamatne stope koju komercijalne banke trenutno dobivaju za sredstva koja drže u inostranstvu, rast prihoda bi bio 3,5 miliona KM (u slu čaju maksimalno dozvoljene emisije vrijednosnih papira svih nivoa vlasti), odnosno 2,6 miliona KM (u slučaju 75% emisije vrijednosni papira u odnosu na maksimalno dozvoljenu). Meñutim, u ovoj varijanti neto kamatne zarade, nakon izdvajanja 2% troškova za potencijalne kreditne gubitke, bi iznosile oko 200,000 KM. Treća mogućnost, koja u prethodnom dijelu teksta nije komentarisana, je mogućnost emisije certifikata o depozitu koje bi ponudila CBBiH. Ukoliko bi CBBiH bila dozvoljena emisija ovog instrumenta, te ukoliko bi prva emisija iznosila 50 miliona KM, a kamatna stopa za 0,5% iznad Euribor-a, onda bi mogu ćnost rasta zarada komercijalnih banaka od kupovine ovog vrijednosnog papira znatno porastala, odnosno neto efekat bi mogao biti potencijalni rast zarada od približno 750,000 KM. Kako bi se ovi vrijednosni papiri trebali tertirati apsolutno nerizi čnim, izdvajanje troškova na ime potencijalnih gubitaka trebalo bi biti jednako nuli, zbog pozicije i stabilnosti CBBiH i domaće valute.
4. Zaključci i preporuke
uticaj na povećanje konkurentnosti doma će valute, kao i na razvoj meñubankarskog tržišta novca. -
Predloženi zakoni o emisiji javnog duga sa nivoa BiH i entiteta daju mogućnost emisije državnih instrumenata tržišta novca.
4.2. Preporuke Polazeći od postojećeg regulatornog okruženja u BiH, predloženih zakona, te odgovora menadžera banaka u provedenoj Anketi preporu čujemo sljedeće mjere na intenziviranju aktivnosti za institucionaliziranje tržišta novca u BiH: -
Udruženje banaka u BiH u saradnji sa Centralnom bankom BiH treba inicirati predlaganje Zakona o instrumentima tržišta novca. U zakonu je neophodno specificirati instrumente čija će emisija biti dozvoljena, kao i procedure emisije, te regulatorna tijela odgovorna za regulaciju i nadzor.
-
Vijeće za razvoj tržišta kapitala u saradnji sa Udruženjem banaka treba lobirati za ubrzavanje usvajanje zakona o emisiji javnog duga sa nivoa BiH i entiteta.
A N E K S 1 - Zakonski okvir
1. Komentar zakonskih rješenja koja regulišu mogućnost emisije vrijednosnih papira u BiH 1.1. Zakon o vrijednosnim papirima Federacije BiH Zakon o vrijednosnim papirima u Federaciji BiH (FBiH) objavljen je u "Službenim novinama FBiH" 15.10.1998., a stupio je na snagu osmog dana od objavljivanja. U prvom članu ovog zakona navedeno je da se Zakonom ure ñuju emisija i promet vrijednosnih papira, kao i u česnici na tržištu vrijednosnih papira na teritoriji FBiH. U drugom članu odreñene su vrste vrijednosnih papira na koje se Zakon odnosi: "Vrijednosni papir u smislu ovog zakona je isprava ili elektroni čki zapis koji sadrži prava koja se bez istih ne mogu ni ostvarivati ni prenositi, i to: 1) 2) 3) 4) 5)
dionice; obveznice; certifikati (izdati na rok duži od godinu dana); ostali vrijednosni papiri dugoro čnog karaktera; ugovor o investiranju na temelju kojeg se mogu od tre ćih lica pribavljati
4) komercijalne papire (trgova čka uputnica, robna uputnica, kreditno pismo, konosman, tovarni list, skladišni list), založnice i druge dokumente o 3 plaćanju." U slijedeća dva člana ovog zakona odre ñeno je da poslove registracije čuvanja i održavanja podataka o vrijednosnim papirima isklju čivo vrši Registar vrijednosnih papira, u skladu sa zakonom. Zakon o Registru vrijednosnih papira objavljen je u 4 istom broju Službenih novina i stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja. U skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima, doma ći i strani vrijednosni papiri deponuju se u Registar i u prometu se pojavljuju isklju čivo u obliku elektronskih zapisa (dematerijalizirana forma). Sedmim članom ovog zakona odre ñeno je da se kao emitenti vrijednosnih papira mogu pojaviti preduze ća, banke, društva za upravljanje fondovima, investicioni fondovi, uzajamni fondovi, te penzioni fondovi i osiguravaju ća društva registrovani kao dionička društva ili društva sa ograni čenom odgovornoš ću. Emisija vrijednosnih papira, prema ovom zakonu, mogu ća je po osnovu javne ponude (regulisana članovima 30. do 35.) ili zatvorene prodaje (regulisana članovima 36. i 37.). Sve javne ponude vrijednosnih papira mora odobriti Komisija za vrijednosne papire FBiH, u 5 skladu sa Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire. Zatvorene prodaje vrijednosnih papira Komisija ne mora odobravati, a mogu su obavljati u krugu od maksimalno 40 osoba. Promet vrijednosnih papira, prema Zakonu, dozvoljen je na berzi i drugim
dioničara. Dioničari, prema članu 223. stav 2. imaju pravo pre če kupovine zamjenjivih obveznica ili obveznica sa pravom pre če kupovine dionica.
1.3. Zakon o hartijama od vrijednosti Republike Srpske Jedinstvenim Zakonom regulisana je: emisija i promet hartijama od vrijednosti (čl. 8-26); učesnici na tržištu hartija od vrijednosti – berza, druga ure ñena javna tržišta, preduzeća za poslovanje tim papirima, depozitori, brokeri, investicioni menadžeri i investicioni savjetnici (čl. 27-82); Komisija za hartije od vrijednosti ( čl. 83-98); zaštita investitora i javnost rada 6 (čl.99-107). Posebnim zakonom regulisan je Centralni registar hartija od vrijednosti RS. Definicija hartija od vrijednosti, po ovom zakonu, suštinski je ista kao u Federaciji BiH. Izričito je rečeno da su hartije od vrijednosti: akcije/dionice, obveznice i drugi papiri koje Komisija za vrijednosne papire klasifikuje kao hartije od vrijednosti. U odnosu na Federaciju BiH, ovdje su ovlaštenja Komisije šira jer ona: odre ñuju koji papiri su hartije od vrijednosti i potpadaju pod regulaciju i kontrolu Komisije, a koji nisu, te reguliše pitanje derivativnih hartija od vrijednosti (čl. 3). Zakonom su odre ñeni bitni elementi hartija od vrijednosti. Entralni registar obavlja poslove registracije i čuvanja podataka, kao i poslove prijenosa, deponovanja i poravnanja u prometu hartijama od vrijednosti. Sve hartije od vrijednosti koje su emitovane moraju biti registrovane kod Centralnog registra (čl. 5. i 6). Emitenti vrijednosnih papira mogu biti: RS, opština, investicioni fond i svako drugo pravno lice organiovano kao akcionarsko društvo ili društvo sa ograni čenom odgovornošću. Emisija hartija od vrijednosti može, u principu, biti odabrana od Komisije prezentacijom prospekta i drugih dokumenata (čl. 10-13). Izuzetak, ali zu obavještavanje Komisije, može biti emisija
1.5. Prijedlog Zakona o dugu i garancijama Bosne i Hercegovine8 U skladu sa članom 1. Prijedloga Zakona o emisiji duga i garancija Bosne i Hercegovine ovaj zakon reguliše pitanja koja se odnose na emisiju duga i garancija čiji će obveznik biti Bosna i Hercegovina, na čine i procedure emisije, izvore finansijskih sredstava za otplatu emitovanog duga ili obaveza po izdatim garancijama, načine i vrstu emisija vrijednosnih papira. Članom 11. Prijedloga Zakona predvi ñeno je da će Ministarstvo finansija i trezora (Ministarstvo) imati ovlasti da u ime Bosne i Hercegovine (državni nivo, odnosno nivo Vijeća ministara) emituje dugoročne i kratkoročne vrijednosne papire, kao i da ulazi u ugovorne aranžamane po osnovu direktnog zaduživanja.
Prema članu 12. Prijedloga Ministarstvo će imati ovlasti da emituje vrijednosne papire u elektronskom (dematerijaliziranom) ili materijaliziranom obliku (fizi čki oblik), a takoñe će biti ovlašteno da direktno ili putem fiskalnog agenta održava kompjuterski sistem sa podacima za vrijednosne papire koji su emitovatni u elektronskoj formi. Predviñeno je obavezno uspostavljanje Elektronskog registra u kojem mora biti uspostavljen zakonski naziv kojim će biti identificirano da je emitovani vrijednosni papir u elektronskoj formi obaveza države Bosne i Hercegovine. Budući da je predvi ñena i mogu ćnost emisije državnih vrijednosnih papira u materijalnoj formi, ovi vrijednosni papiri će morati sadržavati odštampane podatke o
U skladu sa članom 17. Prijedloga Zakona, fiskalni agent ovlašten od strane Ministarstva biće Centralna banka BiH uz odobrenje Ministra. Poslovi fiskalnog agenta će se posebno odnositi na: a)
Realizaciju i provoñenje aukcija BH vrijednosnih papira, a u skladu sa ovom ovlašću i na pravovremeno objavljivanje ponuda, procedure i instrukcije za zainteresovane u česnike na aukcijama, kao i za objavljivanje rezultata aukcija.
b) Centralna banka će biti odgovorna za uspostavljanje i održavanje Sistema elektronskog registra BH vrijednosnih papira, koji će omogućiti podatke o izvršenim transakcijama. c)
Održavanje zaliha BH vrijednosnih papira, i aranžiranje njihovih emisija kada su vrijednosni papiri emitovani u materijalnoj formi.
d) Omogućavanje i podsticanje razvoja sekundarnog tržišta BH vrijednosnih papira proširivanjem mogućnosti pristupa Elektronskom sistemu registra, i pristupa zalihama vrijednosnih papira, u skladu sa odgovornoš ću Centralne banke za pažljivo i zakonito provo ñenje takvih transakcija. e)
Upravljanje Elektronskim sistemom registra na na čin da transaktori koji raspolažu državnim vrijednosnim papirima budu u mogu ćnosti pravovremeno izvršiti isporuke prodatih državnih vrijednosnih papira uz simultanu naplatu potraživanja po tom osnovu.
(3) Centralna banka može donijeti regulatorne mjere koje smatra neophodnim u cilju izvršavanja svojih obaveza iz stava 1 ovog člana, koje će biti u primjeni na teritoriji cijele BiH. (4) Obavljanje funkcija fiskalnog agenta koje su ovim zakonom definisane ne će na bilo koji način obavezivati ili podrazumijevati obavezu Centralne banke da se pojavljuje kao dužnik po osnovu pla ćanja za emitovane državne vrijednosne papire, niti će podrazumijevati mogu ćnost korištenja deviznih rezervi Centralne banke kao kolaterala za otplatu državnog duga. (5) Ministar ima ovlaštenja da imenuje fiskalnog agenta ili agente ako to smatra neophodnim u vezi sa BH vrijednosnim papirima emitovanim po me ñunarodnim propisima.
1.6. Prijedlog Zakona o zaduživanju i garancijama Federacije Bosne i Hercegovine, zaduživanju i garancijama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, i zaduživanju i garancijama opština i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine9 Prijedlogom ovog zakona predvi ñena je mogu ćnost, procedure i kriteriji zaduživanja po osnovu emisije kratkoro čnih i dugoro čnih vrijednosnih papira sva tri,
FBiH će se moći dugoročno zaduživati samo ukoliko u vrijeme emisije dugoro čnog duga otplate duga za ukupan unutrašnji i vanjski dug i garancije koji dospijevaju u bilo kojoj narednoj godini za sav nedospjeli dugoro čni dug i predloženo novo zaduženje i svi zajmovi za koje je garancije izdala FBiH manji od 18% redovnih prihoda Budžeta u prethodnoj fiskalnoj godini. Federalni Parlament je ovlašten za davanje saglasnosti na ograni čavanje ukupnog kratkoro čnog i dugoročnog zaduživanja koje može nastati svake fiskalne godine, u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta. Članom 28. propisana je procedura za odobravanje zaduživanja kantona. Kantoni mogu emitovati dug samo uz prethodno odobrenje kantonalne skupštine u kojima će biti definisani svi bitni detalji o emisiji duga (maksimalan iznos duga ili vrijednosti garancija, maksimalna kamatna stopa, oblik u kom se emituje, dospije će i vremenski raspored otplate, svrhu, period amortizacije). Kantonima će biti neophodna saglasnost Federalnog ministra finansija ( član 29.) ako je predvi ñena emisija kantonalnog duga denominirana ili indeksirana u stranoj valuti (kantonalni dugovi će moći biti samo domaći), ako se dug emituje u cilju refinansiranja postoje ćeg duga.
U skladu sa članom 31. kantonima će biti dozvoljeno da emituju kratkoro čni dug koji se može otplatiti u toku teku će fiskalne godine u kojoj je emitovan u cilju finansiranja privremenih deficita u tokovima priliva i odliva novca (budžetskih priliva i odliva novca), a na osnovu realnog predvi ñanja prihoda u narednom periodu u toku fiskalne godine koji će biti osnova za otplatu tog kratkoro čnog duga. Dodatni uslov je da u roku od 30 uzastopnih dana nema kratkoro čnog duga koji je emitovan i čija se
na 5% redovnih prihoda prethodne fiskalne godine, a dugoro čnog duga na 10% redovnih prihoda prethodne fiskalne godine uklju čujući i obaveze po osnovu garancija izdatih na dugoročni dug i vrijednost ranije emitovanog duga koji je prometu.
1.7. Prijedlog Zakona o emisiji domaćeg duga i domaćih garancija Republike Srpske i zaduživanja i davanja garancija opština sa područ ja Republike Srpske10 Zakon o emisiji doma ćeg duga i garancija Republike Srpske (RS) i opština sa područ ja RS počiva na sličnim odredbama koje su definisane za zaduživanje i davanje garancija na podru č ju Federacije BiH. Članom 2. odre ñena je svrha doma ćeg duga koji može emitovati Vlada RS. Kratkoro čni dug će mo ći biti korišten za finansiranje privremenih deficita izmeñu priliva i odliva novca, uz predvi ñanje realnih izvora za isplatu emitovanog kratkoro čnog duga u toku fiskalne godine. Tako ñe, kratkoročni dug će moći biti korišten za finansiranje prenesenih obaveza koje su odobrene u budžetu za teku ću godinu. Dugoročni domaći dug Vlada RS će mo ći emitovati za finansiranje kapitalnih investicija, za refinansiranje cjelokupnog ili bilo kojeg dijela duga RS, za pla ćanje troškova emisije doma ćeg RS duga, za pla ćanje ukupnih ili dijela garancija RS, u slučaju da zajmoprimci nisu bili u mogu ćnosti izmiriti dospjele obaveze, te za
1.8. Zakon o emisiji domaćeg duga Brčko Distrikta U skladu sa ovim zakonom Skupština Br čko Distrikta biće ovlaštena da odobrava maksimalan iznos i namjenu kratkoro čnog i dugoročnog duga. Svrhe emisije kratkoročnog i dugoro čnog duga u Br čko Distriktu identične su svrhama emisije dugova na nivou kantona u FBiH i opština u FBiH i RS. Maksimalno dozvoljeli limit emisije kratkoročnog duga je 5% redovnih fiskalnih prihoda prethodne fiskalne godine, a dugoro čnog duga 10%. Predvi ñeno zaduživanje Distrikta mora će biti planirano i odobreno u godišnjem Budžetu.
A N E K S 2 - Rezultati Ankete menadžera komercijalnih banaka
3. Koliko je u češće novčanih sredstava deponovanih na ra čunima kod inostranih banaka u ukupnoj aktivi Vaše banke? RB
NAZIV BANKE
1.
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
2.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar
3.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka
4. 5.
CBS Bank d.d. Sarajevo RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo NOVA BANKA AD Bijeljina VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo HVB-CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo
6. 7. 8.
ODGOVOR Učešće novčanih sredstava deponovanih na računima inostranih banaka u odnosu na aktivu banke je u opsegu od 3% do 5% ukupne aktive. Sudjelovanje novčanih sredstava na ra čunima kod inozemnih banaka u odnosu na ukupnu aktivu su slijedeća: - na dan 31.12.2003. g. iznosi 13,32% (novčana sredstva iznose 104,6 mio KM a ukupna neto aktiva 785,2 mio KM) - na dan 31.03.2004. g. iznosi 11,89% (novčana sredstva iznose 97,6 mio KM a ukupna neto aktiva 820,6 mio KM) 31.12.2001. godine – 0,88% 31.12.2002. godine – 4,12% 31.12.2003. godine – 3,28% Oko 10% Sa 30.06.2004. godine učešće plasiranih sredstava Banke na ra čunima kod ino-banaka u odnosu na ukupnu aktivu iznosi 28%. Oko 10-12% 15% Učešće novčanih sredstava deponovanih na računima kod inostranih banaka u ukupnoj aktivi naše banke jeste jednako proporcionalno učešću kratkoročnih depozita u ino valuti u okviru ukupne pasive naše Banke. Kratkoročna sredstva kod ino banaka predstavljaju paritet iznosa kratkoro čnih depozita klijenata u Banci u ino valuti. Omjer deviznih kratkoročnih depozita (koje Banka oročava u inostranstvu) u odnosu na KM kratkoročne depozite (koje Banka drži na računu kod CBBH) posjeduje trend rasta, kao rezultat razlike u kamatnoj stopi koju nije mogu će apsorbovati kroz fiksni kurs EUR/KM. Mogućnost besplatne konverzije, fiksnog kursa, te razlike u kamati klijenti Banke ve ć dovoljno prepoznaju i većinu svojih slobodnih sredstava konvertuju u EUR, čija kamatna stopa, kao rezultat više referentne (tržišne) kamatne stope, omogućuje viši prihod kako za klijenta tako i za Banku. Ovakav trend i tržišni uslovi doveš će KM u potpuno nekonkurentan položaju i svrstati ga u fiktivnu valutu koja će se koristiti isklju čivo u platnom prometu i cash transakcijama. Trezorski zapisi denominirani u EUR valuti ili sa EUR valutnom klauzulom omogu ćili bi prenos
40
9. 10. 11. 12.
ABS BANKA d.d. Sarajevo VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo UNICREDIT ZAGREBAČKA banka UPI BANKA d.d. Sarajevo
kompletnih EUR slobodnih sredstava iz inostranstva u našu zemlju. Uslov bi bio da prinos trezorskih zapisa bude u najmanju ruku jednak prinosu kratkoročnih oročenja na EUR tržištu. U prosjeku 18%. Na dan 31.07.2004 u češće novčanih sredstava kod ino banaka iznosilo je 21% ukupne aktive banke. 1,6378% Prosječan nivo novčanih sredstava kod inostranih banaka za period od 01.01. – 30.06.2004. iznosio je 12% ukupne aktive Banke.
4. Koja su dospije ća novčanih sredstava Vaše banke deponovanih na ra čunima kod inostranih banaka? RB 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
NAZIV BANKE ProCredit Bank d.d. Sarajevo HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka CBS Bank d.d. Sarajevo RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo NOVA BANKA AD Bijeljina VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo HVB-CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo ABS BANKA d.d. Sarajevo
ODGOVOR Dospijeća novčanih sredstava deponovanih u inostranstvu je do 30 dana. Na računima u inozemstvu se nalaze sredstva po vi ñenju i kratkoročno oročena sredstva za razdoblje od 1 do 7 dana. Razlog oročavanja na kratke rokove su propisi o ro čnoj usklañenosti aktive i pasive. Novčana sredstva na računima u inostranstvu su ili depoziti po vi ñenju ili noćno oročena sredstva. Od 1 do 30 dana i to prvenstveno zbog usklañivanja ročne strukture prema limitima koji su propisani Odlukom o minimalnim standardima za upravljanje rizikom likvidnosti (odluke Agencije za bankarstvo). Dospijeća su do 30 dana 90% po viñenju 10% do 30 dana - po viñenju - do 30 dana Banka uglavnom oročava sredstva prekonoćno ili kratkoročno od 7 do 21 dan. Svako oročenje preko jednog mjeseca narušilo bi ro čnu strukturu likvidnosti banke - Uglavnom a.v.
41
10. 11. 12.
VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo UNICREDIT ZAGREBAČKA banka UPI BANKA d.d. Sarajevo
Jedan dio oročenja do sedam dana
Većinom overnight, eventualno do tri mjeseca. Prekonoćno oročenje Najveće učešće imaju over-night depoziti, dok su najduža dospije ća do 7 dana
5. Koliki su prinosi na deponovana sredstva Vaše banke u inostranim bankama? RB 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
NAZIV BANKE ProCredit Bank d.d. Sarajevo HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka CBS Bank d.d. Sarajevo RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo NOVA BANKA AD Bijeljina VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo HVB-CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo ABS BANKA d.d. Sarajevo VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo
ODGOVOR Prinosi na deponovana sredstva na računima kod banaka u inostranstvu je od EURIBOR – 0,5% do EURIBOR – 0,1% Prosječna kamatna stopa (prinosi) na EUR oro čene preko noći i na razdoblje do 7 dana iznosi 2%. Prosječna kamatna stopa (prinosi) na USD oro čene preko noći i na razdoblje do 7 dana iznosi 1%. 31.12.2003. godine – 2,7% 30.06.2004. godine – 1,92% Od 1,05% - 2,02% - prosječno 1,48% U visini EURIBOR-a, O/N, 1 week, 1 M. EUR > EONIA – 120 baznih poena ≈ 1,25 – 1,30% p.a. (može da ide do 1,9% sa ročnošću od 30 dana) USD > FED – 0,3% p.a. Oko 15/h KM (protuvrijednost) Banka većinu svojih sredstava shodno valutnoj strukturi depozita oročava u EUR valuti gdje je prinos neznatno ve ći od EURIBOR kamatne stope. Monetarna politika ECB je tu stopu svela na otprilike 2%. 1,8 – 2,00% godišnje EUR 1,2 – 1,40% godišnje $
Ovisno o situaciji na tržištu, trenutno EUR sredstva overnight oko 2%, (EONIA).
42
11. 12.
UNICREDIT ZAGREBAČKA banka UPI BANKA d.d. Sarajevo
2% -
za EUR depozite od 1,8-2% za USD depozite 1,2%
6. Koliki biste dodatni prihod zahtijevali za investiranje u instrumente tržišta novca u Bosni i Hercegovini? a) Iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) b) Iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) RB
NAZIV BANKE
1.
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
2.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar
3.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka CBS Bank d.d. Sarajevo
4. 5. 6. 7. 8.
RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo NOVA BANKA AD Bijeljina VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo HVB-CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo
ODGOVOR Za investiranje u tržište novca u BiH, odgovaraju ći prinos bi bio iznad EURIBOR kamatne stope u rangu do EURIBOR + 1%. a) + 2,50% b) + 1,5% Napomena: Naprijed navedeno se odnosi na kratkoro čne vrijednosne papire. Dugoročni vrijednosni papiri bi morali imati znatno veći prinos (kamatnu stopu), radi povećanja njihovog udjela u ukupnoj aktivi komercijalnih banaka. Ukoliko bi to bili stabilni instrumenti tržišta novca odgovor je pod b). a) 1 - 2% b) 0,5 – 1,5% Iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%) Iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%) Iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%) i u visini prinosa (ili nešto niže) na kratkoro čne kredite odgovarajuće ročnosti. Kao dio grupacije koja prepoznaje Country Risk ili rizik države, koji sada glasi 2%, u najmanju ruku očekujemo prinos od 1% iznad tržišta. Naravno, ovo podrazumijeva da Banka bude oslobo ñena rezervacija i rizikom ponderisanja aktive kod obračuna adekvatnosti kapitala. a) iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) 2%
43
9. 10.
ABS BANKA d.d. Sarajevo VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo UNICREDIT ZAGREBAČKA banka UPI BANKA d.d. Sarajevo
11. 12.
b) iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) 1% b) Iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) +2% a) iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) plus 3% b) iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) plus 2% b) iznad prinosa zasnovanog na Euribor-u (2%) a) iznad prinosa koji Vam odobrava CBBH (1%) min 3% b) iznad prinosa zasnovanog na EURIBOR-u (2%) min 2% Konačno, ovaj prinos će zavisiti od procjene rizika izdavaoca vrijednosnih papira.
7. Budući da visok procent pasive banaka u BiH čine depoziti po vi ñenju da li bi Vaša banka bila zainteresovana za emisiju vlasnitih instrumenata tržišta novca koji bi imali rokove dospije ća izmeñu dva i šest mjeseci (npr. emisija certifikata o depozitima)? RB
NAZIV BANKE
1.
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
2.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar
3.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka
ODGOVOR Banka bi bila zainteresovana za emisiju vlastitih instrumenata tržišta novca na rok od 2 do 6 mjeseci. Dva su osnovna razloga: a) Banka raspolaže dugoročnim izvorima sredstava koja trenuta čno bivaju korištena za finansiranje aktive sa kraćim rokom dospijeća a što bi moglo biti zamijenjeno izvorima sa kra ćim rokom dospijeća b) Banka ima razvijene kreditne proizvode sa kra ćim periodom dospijeća čiji bi daljnji razvoj mogao biti finansiran iz navedenih kratkoročnih izvora Ideja o emisiji vlastitih instrumenata tržišta novca je dobra sa aspekta ro čne usklañenosti. Jedan dio pasive po vi ñenju (depozita po viñenju) bi se sigurno «pretočio» u certifikate o depozitima. Kamate na ove instrumente, odnosno vrijednosne papire bi morale biti stimulativne za ulaga če. Meñutim, sve ovisi od specifičnosti strukture pasive svake komercijalne banke pojedina čno. Naša Banka bi se svakako aktivno uključila u rad tržišta novca i naravno da smo zainteresovani za emisiju vlastitih instrumenata tržišta novca, a odluku u svakom konkretnom slu čaju donosila bi Uprava Banke u zavisnosti sa njenom Poslovnom politikom i teku ćim i strateškim planovima i aktivnostima.
44
8. Šta od postoje će bankarske regulative vidite kao prepreku za razvoj tržišta novca u BiH (ako takve postoje)? RB
NAZIV BANKE
1.
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
2.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka
3.
4. 5.
CBS Bank d.d. Sarajevo RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo
6.
NOVA BANKA AD Bijeljina
7.
VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo HVB-CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo
8.
ODGOVOR Prepreka za razvoj tržišta novca, sa stanovišta Banke čine: a) strogi kriteriji o uskla ñenosti sredstava i izvora sredstava na kratki rok (30 i 90 dana), b) potencijalno, kriterij o valutnoj uskla ñenosti sredstava i izvora sredstava Izmijeniti i dopuniti zakonske propise koji reguliraju ove oblasti, a zatim ih pokušati objediniti i izdati u jednoj zajedničkoj «knjizi» (ili izdanju). a) Nedorečeni zakonski akti, b) Nepostojanje podzakonskih akata, c) Potrebno usaglašavanje svih zakonskih i podzakonskih akata na nivou BiH. a) Propisi vezani za funkciju CBBiH b) Potrebna je dorada Zakona o vrijednosnim papirima c) Usaglasiti kompetencije FBA i KVP u cijelu emisije vrijednosnih papira d) Usaglasiti Računovodstvene standarde i način izvještavanja. Tržište novca nije podržano aktima za brzo raspolaganje instrumentima (berze u Sarajevu i Banja Luci) ne trguju redovno, a promet se vrši isključivo preko berze. Nedostaju propisi o prenosu. a) Odluka o minimalnim standardima za Upravljanje likvidnoš ću (ročna struktura) – ukupan iznos depozita do 30, 90 dana plasira se na isti period a depoziti sa dospije ćem do 180 dana u iznosu od 95% plasiraju se na isti period dospijeća. Tj. Od svih izvora Banke sa dospijećem do 180 dana (koji predstavljaju ogromnu većinu) banka 95% mora plasirati kratkoročno što znači kod CBBH ili kod Ino Banaka. Za dugoročne plasmane Banka koristi kreditne linije iz inostranstva i placa kamatu za 2%-3% ve ću od prinosa ostvarenih po oročenjima.
b) Odluka o minimalnim standardima za Upravljanje deviznim rizikom – uvo ñenje devizne pozicije za EURKM izloženost na dnevnom nivou predstavlja nepotrebno ograni čenje Bankama, a samim tim i uvo ñenje restrikcija od strane Banaka prema klijentima kod konvertabilnosti doma će valute. Banke omogućuju klijentima konverzije iz EUR u KM i obratno u bilo kojem momentu besplatno po srednjem kursu i bez
46
ograničenja sa T+0. s druge strane CBBH to isto ne obezbje ñuje komercijalnim bankama gdje primjenjuje Cut-off kod konverije EUR u BAM sa T+0 ali do 13:30, odnosno za konverziju BAM u EUR T+2 do 13:30. Ovo znaci da banke nisu u mogu ćnosti da zatvore EURKM deviznu poziciju u slu čaju da klijent izvrši konverziju KM u EUR.
9.
ABS BANKA d.d. Sarajevo
10.
VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo UNICREDIT ZAGREBAČKA banka UPI BANKA d.d. Sarajevo
11. 12.
c) Odluka o minimalnim standardima za upravljanjem Kapitalom i adekvatnoš ću kapitala (na sve meñubankarske poslove na domaćem tržištu banka ponderiše svoju aktivu 50% sto joj ugrožava koeficijent adekvatnosti kapitala. Takoñer, nisu jasno definisani terminski poslovi kao FX Forward i FX Swap, dok Interest Rate Swap nije uopšte definisan. Poslovanje sa ovim proizvodima koji su izuzetno interesantni našim uvozno izvoznim kompanijama se ne prodaju iz prostog razloga sto Banke postaju izložene pravnom riziku razli čitih mišljenja Agencije za Bankarstvo kao i ministarstva finansija. a. Zakon o bankama b. Zakon o hartijama od vrijednosti (nedore čenost) - (biće naknadno dostavljeno) -
47
9. Molimo Vas da na sljede će četiri tvrdnje date odgovore brojevima od 1 do 7. Broj 1 zna či da se u potpunosti NE SLAŽETE sa tvrdnjom, dok broj 7 zna či da se u potpunosti SLAŽETE sa tvrdnjom. Cilj ovog pitanja je procjena Vašeg stava i Vašeg mišljenja o uticaju sadašnjeg statusa CBBiH na poslovanje sektora komercijalnih banaka. a) CBBiH nije prepreka za razvoj tržišta novca u BiH, b) CBBiH igra značajnu ulogu u stabilizaciji finansijske situacije u BiH, c) CBBiH igra značajnu ulogu u stabilizaciji finansijske situacije u BiH, ali ima negativan uticaj na profitabilnost banaka, d) Sadašnji status CBBiH treba biti promijenjen i CBBiH treba dozvoliti mogu ćnost odobravanja zajmova komercijalnim bankama, e) Postojeći zakon o CBBiH treba izmijeniti i ovoj instituciji treba dozvoliti da emituje vlastite vrijednosne papire sa stimulativnim kamatnim stopama (iznad EURIBOR) RB
NAZIV BANKE
1.
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
2.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar
ODGOVOR a) b) c) d) e) a) b) c) d) e)
3.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka
a) b) c) d) e)
6 6 3 7 7 7 7 5 ili 6 (Razlog odgovora je smanjenje kamatne stope na sredstva na ra čunima rezervi /za dio iznad obvezne rezerve koji trenutno iznosi 1%/, te zahtjevni propisi o ro čnoj i deviznoj usklañenosti aktive i pasive. 7 (Napomena: da, ali sa zadržavanje fiksnog te čaja KM i potpune konvertibilnosti KM) 7 (Obrazloženje: vrijednosni papiri bi trebali biti emitirani u KM i u KM sa valutnom klauzulom u EUR, radi propisa o deviznoj poziciji. Primjedba o fiksnom te čaju i potpunom konvertibilnosti KM stoji i u ovom slučaju) 7 7 4 3 7
48
4.
CBS Bank d.d. Sarajevo
5.
RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo NOVA BANKA AD Bijeljina
6.
7.
VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo
8.
HVB-CENTRAL PROFIT BANKA d.d. Sarajevo
a) b) c) d) e)
7 5 6 7 7
a) b) c) d) e) a) b) c) d) e)
4 6 4 4 4 3 5 3 7 7
-
a) b) c) d) e)
7 7 7 7 7
c. CBBH bi u ovom projektu trebala predstavljati kljucnog nosioca samog projekta. d. CBBH je izgradila pozitivan imidz u finansijskom sektoru i kao takva vratila povjerenje u bankarski sektor. Stabilnost currency Board-a je doprinijela i povjerenju stranih investitora te ulasku stranih banaka. Ulazak velikih bankarskih imena u nasu zemlju je garant njene stabilnosti i pozitivan signal njihovim klijentima u inostranstvu o ovom trzistu. e. Politika kamatne stope na KM koja je za 1% manja od EUR kamatne stope je u mnogome uticala na smanjenje prihoda komercijalnih banaka. Komercijalne banke u nakani zastite svojih prihoda preusmjeravaju svoje poslovanje sa klijentima u EUR valuti. Fiksni kurs u nemogucnosti da absorbuje kamatnu razliku kroz SWAP poene u potpunosti omogucava preorjentisanje kako banaka
49
tako i klijenata na poslovanje u EUR. Ovo je mozda i jedina velika pogreska CBBH u njenom poslovanju od nastaka, i jedini potez CBBH koji je KM doveo u potpuno nekonkurentan polozaj. Vremenom ce Banke zajedno sa klijentima preusmjeriti svoje poslovanje u potpunosti u EUR te ce KM kao nekonkurentan biti zastupljen iskljucivo u domacem platnom prometu i gotovinskim transakcijama. Vezanost za fiksni kurs EUR CBBH kroz kamatnu politiku obaranja kamatne stope stvara negativne posljedice po KM. U susstini ova kamatna politika predstavlja jedino prenos prihoda sa komercijalnih banaka na CBBH. f. Mogucnost zajmova od CBBH bi u mnogome omogucilo vecu fleksibilnost Agencije za Bankarstvo vezano za rocnu usladjenost likvidnosti banke. Komercijalne banke bi posudjivale dio sredstava od CBBH umjesto iz inostranstva gdje placaju visoku kamatu a sa druge strane CBBH bi bila u mogucnosti da poveca svoje prihode iznad EURIBOR. Sama razlika u kamatanim stopama bi ostal u BiH umjesto u inostranstvu. Takodjer, sam koncept refinansiranja u domacoj valuti bi dobio svoje obrise, odnosno, KM bi posjedovao kotaciju kamatne stope na Bid i na Offer strani sto trenutrno nije slucaj. g. Sto se tice komercijalnih banaka, ovo bi se absolutno podrzalo, jedino ostaje pitanje prihoda CBBH, odnosno utroska ovih sredstava od strane CBBH. 9.
ABS BANKA d.d. Sarajevo
10.
VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo
11.
UNICREDIT ZAGREBAČKA banka
a) b) c) d) e) a) b) c) d) e) a) b) c) d) e)
3 7 7 7 7 5 6 6 7 7
5 7 5 3 7
50
12.
UPI BANKA d.d. Sarajevo
a) b) c) d) e)
7 7 5 7 7
10.Kakva vrsta treninga i obrazovnih programa je potrebna akterima finansijskog tržišta u BiH prije uvo ñenja instrumenata tržišta novca? RB
NAZIV BANKE
1.
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
2.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar
3.
HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD Banja Luka
4. 5.
CBS Bank d.d. Sarajevo RAIFFEISEN BANK d.d. Sarajevo
6.
NOVA BANKA AD Bijeljina
ODGOVOR Sve vrste treninga i obrazovnih programa su potrebne akterima finansijskog tržišta, a ponajviše za: a) Funkcionisanje tržišta novca (instrumenti, u česnici) b) Zakonska regulativa koja reguliše funkcionisanje tržišta novca a) Dobro «upoznavanje» sa zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast. b) Upoznavanje sa operativnom tehnologijom rada tržišta novca (tehnika, ovlasti, na čin dogovaranja, načini prijenosa sredstava i sl.) c) Knjigovodstvo evidentiranje, nadzor i kontroliranje, izvješ ćivanje i sl. a) Potrebna je edukacija vezana za primjenu i provo ñenje Zakona o mjenici i čeku, Zakona o finansijskom poslovanju, Zakona i Pravilnika o emisiji hartija od vrijednosti, te kontinuirano o svim podzakonskim aktima koji bi se eventualno donosili a vezani su za gore pomenute zakone kao i za sve propise vezane za uvoñenje instrumenata tržišta novca. b) Treneri iz ovih oblasti trebali bi biti posebno iz svakih entiteta, a u slu čaju da se svi zakonski i podzakonski akti usaglase na nivou BiH onda bi i edukacija mogla biti na nivou BiH. c) Najprihvatljivije bi bilo da se ova edukacija provodi preko Udruženja banaka na nivou entiteta ili u drugom slučaju Udruženja banaka BiH. a) Osnovni postulati rada finansijskog tržišta, b) Specijalisti čka obuka za dilere, c) Obuke za portfolio menadžere. Dopunski treninzi za dilere i brokere za svaki instrument.
51
