Prioriteti energetske strategije u BiH

knjiga_aaaaaaaaa aaaaaaa.qxd

30.3.2007

19:47

Page 1

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije Prioriteti energetske strategije u BiH Transkript Transkript sa konferencije i izbor iz diskusije

Sarajevo, 2007


30.3.2007

19:47

Page 2

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije Prioriteti energetske strategije u BiH Transkript sa konferencije i izbor iz diskusije Izdava~ : Fondacija Heinrich Böll, Ured za Bosnu i Hercegovinu Za izdava~a : Mirela Grünther-\e~evi} Prire|iva~ : Alida ôvi} Dizajn korica : Aleksandra Kneèvi} Lektura i korektura : Nermana Ajanovi}-Hajdarpa{i} [tampa: Tipografija, d.o.o. Sarajevo Tira` : 500


30.3.2007

19:47

Page 3

S A D R @ A J: MIRELA GRÜNTHER – \EÊVI] \EÊVI] Umjesto uvoda……………………………………………………………. uvoda……………… …………………………………………….

5

Panel I: Strategija razvoja energetskog sektora BiH

HILMO [EHOVI] Energetski sektor BiH – Stanje, prepreke, mogu}nosti……………… 7 BO[KO KENJI] Strategija energetike Bosne i Hercegovine……………………………. Hercegovine……………………………. 17 \OR\E STEFANOVI] EU direktive u oblasti za{tite okoli{a koje mogu uticati na razvoj energetskog sektora u BiH.............………………….... BiH.............…………………........... ....... 23 MEHMED CERO Okoli{ i energetika, legislativa legislativa i institucije u BiH .......................... ................................ ...... 27 Diskusija MIODRAG DAKI]…………………………………………… DAKI]………………………………………………………… …………… BO[KO KENJI]…………………………………… KENJI]………………………………………………………….. …………………….. MIROSLAV FRANJKOVI]………………………………………………. FRANJKOVI] ………………………………………………. ALEKSANDAR KNE@EVI]…………………………… KNE@EVI]……………………………………………… ………………… MEHMED CERO………………………………………………… CERO…………………………………………………………. ………. MIROSLAV FRANJKOVI]………………………………………………. FRANJKOVI] ………………………………………………. RIJAD TIKVE[A…………………… TIKVE[A………………………………………………………….. …………………………………….. HILMO [EHOVI]…………………………………… [EHOVI]………………………………………………………… …………………… MIROSLAV FRANJKOVI]………………………………………………. FRANJKOVI] ………………………………………………. HILMO [EHOVI]…………………………………… [EHOVI]………………………………………………………… …………………… BO[KO KENJI]……………………………………… KENJI]………………………………………………………….. ………………….. MIODRAG DAKI]…………………………………………… DAKI]………………………………………………………… …………… BO[KO KENJI]…………………………………… KENJI]………………………………………………………….. …………………….. AMIR NOVALIJA…………………………………………………………. SEMRA FEJZIBEGOVI]…………………… FEJZIBEGOVI]………………………………………… …………………………… ……… DRAGO \URKOVI]…………………………… \URKOVI]……………………………………………………... ………………………... ALMIR IMAMOVI]………………… IMAMOVI]……………………………………………………….. ……………………………………..

31 31 31 31 33 33 35 35 37 37 37 38 39 40 41 41 42

Zavr{ne rije~i MEHMED CERO………………………………………………… CERO…………………………………………………………. ………. \OR\E STEFANOVI]………………………………………………….. STEFANOVI]………………………………………………….... BO[KO KENJI]…………………………………… KENJI]………………………………………………………….. …………………….. HILMO [EHOVI]…………………………………… [EHOVI]………………………………………………………… ……………………

45 45 46 47 3


30.3.2007

19:47

Page 4

Panel II: obnovljivi izvori i energetska efikasnost

ALEKSANDAR KNE@EVI] Racionalizacija potro{nje energije – imperativ u BiH..........………..... PETAR M. GVERO Potencijali Bosne i Hercegovine za kori{tenje alternativnih izvora energije - biomasa........................……………………............... BRANKA JELAVI] Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u Hrvatskoj....................………………………………......... MARTIN TAIS Ratifikacija Kyoto protokola – u donosu na razvoj energetskog sektora i EU integracije…………………………………... AZRUDIN HUSIKA Potreba osnivanja CDM biroa u BiH………….………………………...

51 55 61 69 73

Diskusija AMIR NOVALIJA…………………………………………………………. OMER PA[ALI]………………………………………………………….. MARTIN TAIS…………………………………………………………….. PETAR GVERO…………………………………………………………... D@EMILA AGI]…………………………………………………………… MIROSLAV LJEVAK……………………………………………………… AZRA JAGANJAC………………………………………………………... AMIR VERI[Î]………………………………………………………….. OMER HUJDUR………………………………………………………….. MIODRAG DAKI]………………………………………………………... ALEKSANDAR KNE@EVI]……………………………………………… HILMO [EHOVI]………………………………………………………… MARTIN TAIS……………………………………………………………..

77 77 78 78 79 80 80 81 81 82 83 84 85

Zavr{ne rije~i AZRUDIN HUSIKA……………………………………………………….. MARTIN TAIS…………………………………………………………….. BRANKA JELAVI]……………………………………………………….. PETAR GVERO…………………………………………………………... ALEKSANDAR KNE@EVI]……………………………………………… MARTIN TAIS……………………………………………………………..

87 88 89 90 91 92

Zaklju~ci konferencije………………………………………………….. 93

4


30.3.2007

19:47

Page 5

Mirela Grünther – \e~evi} Fondacija Heinrich Böll Direktorica Ureda za Bosnu i Hercegovinu

Umjesto uvoda Ideja za ovu konferenciju nastala je u februaru 2006., nakon nagovje{taja gradnje novih energetskih objekata. Jo{ uvijek nemamo strategiju energetskog razvoja BiH, nemamo ni dostupne zvani~ne podatke o stanju energetskog sektora danas u BiH, o gubicima niti o (ne)racionalnoj potro{nji, efikasnosti na{ih postrojenja, ali ono {to imamo jeste odluka Vlade da je od op}eg interesa graditi nova energetska postrojenja. Jednu stvar moramo odmah pojasniti na samom po~etku: stavljaju}i teì{te na za{titu okoli{a, mi ne èlimo govoriti protiv razvoja Bosne i Hercegovine, ne èlimo re}i da nam izgradnja novih energetskih objekata uop}e ne treba, ne borimo se protiv novih radnih mjesta ili sl. Ono {to èlimo jeste doprinijeti u iznalaènju kompromisnog rje{enja i sagledati da li su ovi pro jekti isplativi i da li postoji alternativa za njih. Naravno da to sve ne moèmo posti}i jednom konferencijom. Ciljevi ove konferencije jesu: da dobijemo prave informacije, da razmijenimo mi{ljenja i potaknemo me|usektorski dijalog u cilju formulisanja prijedloga kojima bi pobolj{ali situaciju u BiH u oblasti energetike i sa~uvali zdrav okoli{. Smatramo da se pove}anjem efikasnosti i racionalizacijom kori{tenja energije mogu posti}i zna~ajni rezultati koji }e smanjiti potrebu za izgradnjom velikih energetskih objekata, a pra}enjem svjetskih trendova otvoriti prostor kori{tenju i alternativnih izvora energije. Ve} je svima poznat evropski trend fokusiranja na alternativne izvore energije i investiranja u cilju smanjenja zaga|enja, a radi obaveza usvojenih ratifikacijom Kyoto protokola. U BiH situacija je druga~ija, jo{ nije ratifikovan protokol. Me|utim, ve} sada treba razmi{ljati o tome da li }e nas za par godina vi{e stajati investiranje u smanjenje zaga|enja i emisije stakleni~kih gasova. Da li da o tome razmi{ljamo tada, kad budemo prihvatili odrednice EU, koja ve} danas ima u vidu smanjenje emisije za 50% u periodu Kyoto plus, ili je bolje da ve} sada po~nemo razmi{ljati o tome? Da ne spominjemo procenat za{ti}ene teritorije koja je tako|er jedan od uslova u procesu evropskih integracija? Iskustva susjedne Hrvatske nam mogu pomo}i u razmi{ljanju o tome. Zaklju~ci dana{nje konferencije, kao i sva izlaganja i diskusija, biti }e sadràni u publikaciju koju namjeravamo objaviti i uputiti nadle`nim organima 5


30.3.2007

19:47

Page 6

i svim zainteresiranim stranama. Naravno, tokom naredne godine nastavit }e se aktivnosti u ovom smjeru. Koristim priliku da se zahvalim na{im partnerima, organizacijama, koji su nam dosta pomogli u realizaciji ove konferencije: “Centar za ìvotnu sredinu” iz Banja Luke, “Ekotim” iz Sarajeva, “Regionalni centar za edukaciju i informisanje o odrìvom razvoju” iz Sarajeva i “Zeleni-Neretva” iz Konjica, moderatoru Sr|anu Dvornuku, i referentici i referentima na u~e{}u na dana{njoj konferenciji.

6


30.3.2007

19:47

Page 7

Hilmo [ehovi} Energetski sektor BiH – Stanje, prepreke, mogu}nosti (izvod iz prezentacije)

7


8

30.3.2007

19:47

Page 8


30.3.2007

19:47

Page 9

9


10

30.3.2007

19:47

Page 10


30.3.2007

19:47

Page 11

11


12

30.3.2007

19:47

Page 12


30.3.2007

19:47

Page 13

13


14

30.3.2007

19:47

Page 14


30.3.2007

19:47

Page 15

15


16

30.3.2007

19:47

Page 16


30.3.2007

19:47

Page 17

Bo{ko Kenji} Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

Strategija energetike Bosne i Hercegovine Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (dalje MSTEO/ MOFTER) je formiralo, polovinom 2004. godine, tim lokalnih stru~njaka koji je sa~inio nacrt projektnog zadatka za izradu Strategije energetike Bosne i Hercegovine. Tim su sa~injavali renomirani profesori sa univerziteta, stru~njaci iz kompanija, prije svega iz elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Nacrt projektnog zadatka usvojio je Savjet ministara Bosne i Hercegovine po~etkom 2005. god, {to je bio jasan signal da je neophodno dalje nastaviti rad u tom pravcu i poku{ati ostvariti projekat za izradu Strategije energetike Bosne i Hercegovine. Projekat za izradu Strategije energetike Bosne i Hercegovine podijeljen je u dva odvojena projekta. Prvi projekat je Tehni~ka pomo} i podr{ka Odjelu za energetiku u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, skra}eno TASED. U okviru ovog projekta }e se napraviti nacrt Strategije sektora energetike u Bosni i Hercegovini. Projekat finansira Evropska komisija, kroz program CARDS za 2005. godinu i u pitanju su grant sredstva. Na ovom projektu angaòvan je konzorcij konsultantskih ku}a, koju predvodi “Exergia S.A”, gr~ka konsultantska kompanija, a saradnici su “Hulla & Co. Human Dynamics” iz Austrije i “Louis Berger iz Francuske. Pro jekt je startovao u februaru 2006. god. i predvi|eno je da traje 24 mjeseca, odnosno zavr{etak projekta je u februaru 2008. Drugi projekt je izrada Studije sektora energetike Bosne i Hercegovine, koji finansira Svjetska banka, kroz projekat “Power 3”. Potpisnici ovog projekta ili ugovora su tri elektroprivredna preduze}a u Bosni i Hercegovini: “Elektroprivreda BiH”, “Elektroprivreda Republike Srpske” i “Elektroprivreda Hrvatske zajednice HercegBosne”. Na projektu je angaòvan konzorcijum konsultantskih ku}a, koji predvodi Energetski Institut “Hrvoje Poàr” iz Zagreba. Partneri su “Soluciona S.A.” iz [panije, Ekonomski institut iz Banja Luke, Rudarski institut iz Tuzle. Ugovor je potpisan 12. novembra 2006. godine. Trajanje projekta je 12 mjeseci. S obzirom na obim projektnog zadatka koji je izra|en od strane doma}ih stru~njaka, jednostavno nije bilo mogu}e na}i adekvatan izvor finansiranja koji bi pokrio sve aktivnosti kroz jedan projekat. Sa druge strane imali smo i spremnost finansijskih institucija, prije svega, Svjetske Banke i Evropske Komisije, da u~estvuju u finansiranju i jednog i drugog projekta. Ono {to eventualno moè predstavljati problem jeste da projekat izrade Studije sektora energetike malo kasni u odnosu na prethodni plan. 17


30.3.2007

19:47

Page 18

Zadaci TASED-a, odnosno projekta u okviru kojeg }e se vr{iti izrada nacrta Strategije energetike Bosne i Hercegovine su: Izrada nacrta Strategije energetike BiH, (potrebe za ovim dokumentom se ogledaju kroz Kratkoro~ne prioritete Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju; Promjenu situacije u sektoru i intenzivne aktivnosti na uspostavljanju Energetske zajednice JI Evrope; Zemlje u okruènju su ve} usvojile dugoro~ne strategije); Izrada energetske baze podataka (sa podacima pomo}u kojih je mogu}e analizirati: tokove energije, instalisane kapacitete, starost i efikasnost, cijene, porezni sistem i sl.); Izrada energetskog bilansa na nivou BiH, te obezbje|enje programskog paketa za izradu projekcija razvoja sektora (postoje}i energetski bilansi koje imamo u BiH su na entitetskim nivoima, ali ni oni nisu napravljeni u skladu sa EUROSTAT normama i standardima i sa normama i standardima Me|unarodne agencije za energetiku); Ja~anje kapaciteta Odjela za energetiku pri MSTEO BiH; Asistencija u koordinaciji sa me|unarodnim institucijama; [irenje svijesti i diseminacija rezultata rada. Posebna pa`nja u ovom projektu }e biti usmjerena na definisanje politike i strategije za sektor energetike, a posebno na: Politiku i strategiju sektora za ugalj; Politiku i strategiju sektora za naftnu privredu; Politiku i strategiju sektora za prirodni gas; Politiku i strategiju elektroenergetskog sektora (proizvodnja, rad sistema, prenos, distribucija, snabdjevanje); Politiku i strategiju sektora za sisteme centralnog grijanja; Politiku i strategiju sektora za obnovljive izvore energije; Politiku i strategiju za upravljanje potra`njom, energijsku efikasnost i u{tedu energije. Preliminarni sadràj Strategije energetike Bosne i Hercegovine obuhvata sljede}a osnovna poglavlja: 1. Uvod; 2. Klju~ne smjernice politike za razvoj energetskog sektora u BiH; 3. Utvr|eni strate{ki ciljevi po sektorima; 4. Energetski resursi i rezerve; 5. Istorijski energetski bilansi (1990, 2000÷2005); 6. Projekcije budu}ih energetskih bilansa (2010, 2020, 2030); 7. Problematika potra`nje za energijom po sektorima; 8. Problematika snabdjevanja energijom i strategije •

•

•

•

•

•

• • •

• • • •

• • •

18


30.3.2007

19:47

Page 19

po izvorima energenata; 9. Kratak pregled potreba energetskog sektora za investicijama i mogu}nosti finansiranja; 10. Problematika za{tite okoline, prostorno planiranje i socijalna problematika; 11. Cjelokupno institucionalno ure|enje, organizacija sektora i koordinacija u BiH i na me|unarodnom nivou; 12. Specifi~na problematika zakonodavnog i regulatornog okvira; 13. Istraìvanje i razvoj; 14. Obuka, publicitet i informacije; 15. Osvrt na evropska na~ela i me|unarodne obaveze BiH; 16. Osvrt na ostala razvojna na~ela BiH; 17. Mjere za uspje{nu implementaciju bh energetskih strategija i politika sa planom aktivnosti. Svako od navedenih poglavlja ima svoja potpoglavlja. Ono {to iskustvo govori jeste da u zemljama koje su usvojile energetsku strategiju, nije bio problem do}i do strategije, nego kako je implementirati. Op{ti cilj Studije energetike BiH je izrada stru~nih osnova i davanje preporuka za reformu i ja~anje energetskog sektora, a sa ciljem lak{e izrade Strategije energetike BiH. Studija, dakle, treba dati stru~ni osvrt, tj. napraviti analizu trenutnog stanja na osnovu provedenih istraìvanja u Bosni i Hercegovini i na osnovu postoje}ih studija i izvje{taja koji postoje danas u Bosni i Hercegovini. Ukoliko je to potrebno uradit }e se i dodatno istraìvanje, sagledavanje mogu}nosti, proc jena potencijala i, na osnovu ovoga, davanje preporuka kako bi se moglo lak{e do}i do Strategije energetike u Bosni i Hercegovini. Podru~je rada, odnosno oblasti koje }e pokriti Studija sektora energetike Bosne i Hercegovine su: Energetske rezerve, proizvodnja, potro{nja i trgovina; Projekcije potro{nje elektri~ne energije; Proizvodnja elektri~ne energije; Prenos i dispe~iranje elektri~ne energije; Distribucija elektri~ne energije; Restruktuiranje i regulatorni okvir u sektoru elektri~ne energije; Podr{ka ranjivim potro{a~ima el. energije; Rudnici uglja; Sistemi centralnog grijanja; Sektor prirodnog gasa; Sektor naftne privrede; Upravljanje potra`njom, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije; Za{tita okoline; Investicioni planovi i mogu}nosti finansiranja. • • • • • • • • • • • •

• •

19


30.3.2007

19:47

Page 20

Da bi se oba projekta uspje{no provela neophodna je dobra saradnja izme|u angaòvanih konsultantskih timova na oba projekta. Postoji izvjesno preklapanje u zadacima, za jedan i drugi tim, posebno u onom dijelu koji se ti~e energetskih bilansa, baze podataka, izrade projekcija, odnosno definisanja scenarija razvoja energetskog sektora. Sa te strane apsolutno je neophodno ostvariti dobru saradnju na realizaciji jednog i drugog projekta. Sljede}a veoma bitna stvar je saradnja i podr{ka me|u svim institucijama i organizacijama u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini. Koordinacija ovih aktivnosti, po prijedlogu na{eg Ministarstva, sastoji se u formiranju Tehni~kog komiteta, koji bi bio revident, odnosno recenzent onoga {to je napisano i ura|eno u okviru oba projekta. Tehni~ki komitet bio bi sastavljen od tri pomo}nika ministra, nadle`nih ministarstava. Predvidjeli smo da ministarstva, odnosno institucije u Bosni i Hercegovini, formiraju ekspertne timove, koji }e biti u slu`bi Tehni~kog komiteta. Ekspertni timovi bi trebali biti sastavljeni od eksperata, profesora sa univerziteta i drugih. Organizacija Tehni~kog komtiteta je u fazi dogovaranja izme|u tri nadle`na ministarstva. Ugovor o osnivanju Energetske zajednice Jugoisto~ne Evrope je 25. oktobra 2005. godine potpisala Bosna i Hercegovina, ratifikovan je 26. juna 2006. godine, a je stupio na snagu 1. jula 2006. godine. Potpisom ovog ugovora Bosna i Hercegovina je prihvatila odre|ene obaveze, odnosno obavezu preuzimanja Acquis Communautaire u oblasti energije, za{tite ìvotne sredine, konkurencije i obnovljivih izvora energije. U oblasti energije to su tri osnovne direktive: 2003/54/EC, 2003/55/EC i 1228/2003, koje se odnose na trì{te elektri~ne energije, trì{te prirodnog gasa i prekograni~nu razmjenu elektri~ne energije. U oblasti za{tite ìvotne sredine, prihva}ene su osnovne direktive 85/337 iz 1999. godine, 32/2001/80, 79/409, koje se odnose na uticaj, privatnih i javnih projekata na za{titu okoline, na redukciju emisije sumpora iz fosilnih goriva, direktiva koja se odnosi na “large combustion plants”. U oblasti konkurencije, Ugovor o osnivanju Energetske zajednice se ne poziva na odre|ene direktive, ve} se poziva se na Ugovor o osnivanju Evropske zajednice. U oblasti obnovljivih izvora energije, ~lanom 21. Ugovora o osnivanju Energetske zajednice Jugoisto~ne Evrope, eksplicitno su definisane dvije direktive, direktiva 2001/77, 2003/30. Ugovorom je, tako|er, definisano da imamo rok od 12 mjeseci da izradimo plan implementacije, tzv. RES direktiva. Direktiva 2001/77 se odnosi na obnovljive izvore energije, odnosno, u toj direktivi se kaè da bi do 2010. godine 12% primarne energije trebalo biti iz obnovljivih izvora. A {to se ti~e proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih izvora do 2010. godine, ona treba da bude 22,1 %. Ovo je prosjek za zemlje Evropske unije, {to zna~i da za Bosnu i Hercegovinu ne vaè. Ono {to je 20


30.3.2007

19:47

Page 21

bitno za pojedina~ne zemlje jeste da nemaju negativan trend potro{nje i proizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih izvora. Druga direktiva 2003/30 se odnosi na promociju kori{tenja bio-disela u transportu. U toj direktivi se kaè da do 2005. godine 2% dizela koji se koristi u transportu mora biti biljnog porijekla, odnosno mora biti bio-disel, a da se do 2010. godine taj procenat pove}a na 5,7%.

21


30.3.2007

19:47

Page 22


30.3.2007

19:47

Page 23

\or|e Stefanovi} REC, Banja Luka

EU direktive u oblasti za{tite okoli{a koje mogu uticati na razvoj energetskog sektora u BiH Podijelit }u sa vama jednu informaciju, koju sam ~uo jutros. U Nairobiju je sino} zavr{en sastanak ~lanica Konvencije o klimatskim promjenama. Nakon dvije sedmice iscrpljuju}ih pregovora donijeti su odre|eni zaklju~ci. Onda je uìvo u programu bio ministar Njema~ke nadleàn za ìvotnu sredinu, koji je rekao da je svijet spreman da 2008. godine napravi rekapitulaciju onoga {to je u~injeno do sada, u kontekstu klimatskih promjena. A u tom kontekstu Evropska unija osniva Evropski energetski fond, koji }e raspolagati sa 80 miliona eura godi{nje, sa ciljem da podsti~e projekte o kojima mi danas govorimo, pro jekte energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije, tj. sve ono {to treba da sprije~i daljnju emisiju stakleni~kih gasova. Najzanimljiviji momenti koji karakteri{u evropsko zakonodavstvo u ovoj oblasti, a {to moè, danas ili sutra, da uti~e ozbiljno na tokove u Bosni i Hercegovini u oblasti energetike. Ono {to je osnov je Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama iz 1992. godine, te protokol iz Kyota iz 1997. godine, koji generalno polaze sa svojim zahtjevom za smanjenje emisije stakleni~kih gasova, posebno se fokusiraju}i na emisiju CO2. Bosna i Hercegovina nije u Anexu 1 Kyoto protokola, dakle nije fokusirana kao zemlja koja treba da smanjuje emisiju, mada jo{ uvijek nije potpisala Kyoto protokol. Zemlje Evropske unije, 15 starih ~lanica iz 1997., su to u~inile. One su sadràne u Anexu 1 Kyoto protokola i imaju pravnu obavezu da smanje emisiju CO2 do odre|enog vremenskog roka. Da se ukratko podsjetimo kako je Evropska unija nastala. Nastala je kao zajednica za èljezo i ugalj, {to predstavlja klasi~ni napor evropskih zemalja da stvore jedinstveno trì{te, odnosno da obezbijede nesmetani protok robe, kapitala, ljudi i ideja na teritoriju Evrope. Danas znamo da ima dvadeset i pet ~lanica, sa jo{ par zemalja koje su, mal'tene, jednom nogom u{le ve} u Evropsku uniju. Unapre|enjem saradnje na nivou trì{ta Evropska unija postaje i politi~ka integracija zemalja u Evropi. Vezivno tkivo Evropske unije je interes, i to strogi, pragmati~ni interes, koji moè da se izrazi kvantitativno u nov~anicama. Danas je to euro. Evropska unija kao takva ima svojstvo pravnog lica. I ona je sama, pored toga {to su zemlje ~lanice strane u me|unarodnim konvencijama, ~lanica u pojedinim me|unarodnim konvencijama, odnosno ima pravo da preuzima me|unarodno pravne obaveze. 23


30.3.2007

19:47

Page 24

Jedan potpuno novi dokument u Evrospkoj uniji je “Zelena knjiga” ili “Green paper”, koja je stupila na snagu 08. 03. 2006. i predstavlja strategiju za odrìvu, konkurentnu i sigurnu energiju. [est osnovnih elemenata, {est ideja vodilja koje “Zelena knjiga” navodi kao orijentaciju za Evropsku uniju, u kom smislu treba da se pona{a konkurentnost i unutra{nje trì{te energijom: Konkurentnost i untra{nje trì{te energijom; U~e{}e razli~itih izvora energija (raznolikost u smilsu dobijanja energije); Solidarnost; Odrìvost (odrìvi razvoj); Inovacije i unapre|enje tehnologija; Vanjsko trì{te (ne EU zemlje). Kroz preambulu “Zelene knjige” Evropa iskazuje mnogo strahova od toga kako da u budu}nosti podmiri potrebe za energijom. Drugi momenat koji “Zelena knjiga” isti~e je u~e{}e razli~itih izvora energije, odnosno raznolikost u smislu dobijanja energije. To zna~i upotrebu nekih novih metoda, koje za sada zovemo alternativne metode, ali za nadati se da }e te metode postati vrlo regularne. Zna~i, snaga vjetra, bio-masa itd. Jedan od momenata je i solidarnost. Govorimo o jednom trì{tu koje danas broji oko 450 000 ìtelja. I u tom kontekstu trì{te Evrospke unije je drugo najve}e trì{te na svijetu. Oko 60% potreba za plinom Evropska zajednica, dobija iz svega tri izvora: Alìr, Norve{ka i Rusija. Potrebna je jedna unutra{nja, vrlo jaka veza da bi se odrào taj energetski sistem Evropske unije. Sa druge strane postoji stalna opasnost od politi~kih pritisaka, od strane izvoznica prirodnog gasa ili drugih energenata. U tom kontekstu, samo da se podsjetimo kako je pro{le godine bilo u Ukrajini, kada je do{lo do nekih politi~kih poreme}aja u odnosima Ukrajine i Rusije. Sljede}i princip je odrìvost. “Zelena knjiga” posebnu pa`nju daje inovacijama i unapre|enju tehnologija. Dakle, cilj Evrope u narednim godinama jeste da se tehnolo{kim napretkom ostvari ve}a proizvodnja energije, racionalnija upotreba energije i da se u kontekstu ostalih kriterija koji su nazna~eni {to vi{e smanjuje emisija onih gasova koji uti~u na klimatske promjene na planeti. Sljede}i kriterij o kome govori “Zelena knjiga” jeste vanjsko trì{te, odnosno dio koji se odnosi na zemlje koje nisu ~lanice Evropske unije. U kontekstu okvirne Konferencije o klimatskim promjenama posebno navodim Direktivu o uspostavljanju {eme za trgovinu stakleni~kim gasovima iz 2003. Ovo je jedna op{ta direktiva koja moè da bude dovedena u kontekst sa Konvencijom o klimatskim promjenama. I ova Direktiva govori o tome na koji na~in se moè kvalifikovati za trgovanje stakleni~kim gasovima unutar Evropske unije. Posebnim zahtjevom evropska Direktiva nalaè zemljama • •

• • • •

24


30.3.2007

19:47

Page 25

da se usvoje nacionalni planovi alokacije, {to su vrlo ozbiljni elementi. S obzirom da je pravni akt, Direktiva se drì i kaznene odredbe za one koji se ne pridràvaju slova. I ono {to je posebno va`no za Evropsku uniju, na jednom generalnom nivou, to je da Direktiva podsti~e, odnosno nalaè svojom pravnom snagom, da se o svim transferima, odnosno da se u svim elementima trgovanja stakleni~kim gasovima, omogu}i pristup informacijama. Zatim, nalaè obavezu monitoringa i izvje{tavanja, dakle to je obaveza koja se odnosi na zemlje ~lanice, te da se uspostavi registar postrojenja koji mogu da u~estvuju u trgovini stakleni~kim gasovima. Nakon usvajanja Direktive, uslijedilo je usvajanje EU regulative o standardu za pripremu registra po Direktivi i drugi propisi EU. Usvojeni su 2004. godine. Daju precizna uputstva o sa~injavanju registra i posebna pravila o eko-labeling u kontekstu ispunjavanja obaveza i zadovoljenja kriterija vezanih za emisiju stakleni~kih gasova. Dakle, ova regulativa je jedan implementacioni propis koji je donesen na nivou same Evropske unije. Drugi na~in implementacije Direktive jeste preno{enje odredbi i zahtjeva Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Po slovu direktive zemlje ~lanice su bile du`ne da donesu propise za izvr{enje Direktive do decembra 2003. a sama Direktiva je i usvojena u martu 2003. godine. Dakle, vrlo kratak rok je ostavljen zemljama. Nedono{enje propisa povla~i kaznu za zemlju, s jedne strane, i uskra}uje akterima iz te zemlje pravo na mogu}nost u~e{}a u trgovini, s druge strane. Na nacionalnom nivou, otvorena je mogu}nost zemljama da stimuli{u svoje u~esnike u ovom trì{tu, kako da {to bolje prolaze. Uglavnom, postoje razli~iti oblici ka`njavanja, ali i stimulacija. Iako smo navikli da o Evropskoj uniji govorimo uvijek u najboljem svjetlu, da nam oni budu putokaz, {to je u redu, izdvojit }u jedan slu~aj iz Poljske koji ne govori u najboljem svjetlu, odnosno govori o jednom, hajde da kaèmo, apsurdu. Da bi stimulisala upotrebu razli~itih izvora energije, Poljska je donijela jedan propis o subvencijama za upotrebu bio-mase. U po~etku je taj propis odigrao zaista dobru ulogu i sa obzirom da su subvencije bile dosta visoke i povoljne, mnogi su po~eli da koriste bio-masu za proizvodnju energije i na taj na~in su dobijali subvencije od dràve. Me|utim kasnije se ispostavilo da su pojedine firme kupovale drvo prvog kvaliteta i upotrebljavale ga za proizvodnju energije, ~ime su stvarale subvencije. Jednostavno su na{li rupu u propisu i napravili veliku {tetu ìvotnoj sredini, da bi iskoristili subvenciju koja je postojala.

25


30.3.2007

19:47

Page 26


30.3.2007

19:47

Page 27

Mehmed Cero Federalno Ministarstvo za{tite okoli{a i turizma

Okoli{ i energetika, legislativa i institucije u BiH Po~eo bih sa dva-tri primjera koja su vrlo karakteristi~na za Bosnu i Hercegovinu i predstavljaju vezu obnovljivih izvora energije, energetske u~inkovitosti, veze sa okoli{em, koncesijama, op}enito i okvirno ono {to bi se moglo bitno vezati sa odrìvim razvojem. Mi smo u aktivnostima uspostave Nacionalnog parka, jednog od tri planirana u Federaciji BiH: NP “Igman – Bjela{nica – Treskavica, kanjon Rakitnice”, do doline gornjeg toka rijeke Neretve, sjedne strane, i sa druge strane, drugi nacionalni park koji planiramo uspostaviti se teritorijalno nastavlja od rijeke Neretve, preko planine Prenj, âbulje i ^vrsnice. U budu}em nacionalnom parku, ta~nije na planinama Igman i Bjela{nica, u skladu sa jednom starom prostorno-planskom dokumentacijom, jo{ od sarajevske Olimpijade, vr{e se aktivnosti koje zna~ajno ugroàvaju koncepciju nacionalnog parka. Svoje “razvojne aspiracije” u ovim podru~jima imaju op}ine Trnovo, Hadì}i, Ilidà, a i Kanton Sarajevo. Ta urbanizacija traì odre|enu infrastrukturu. Jedna od komponenti te infrastrukture u pro{loj godini, promovirana kao {to bi se reklo “enviromental friendly”, prijateljski sa okoli{em, je toplifikacija, odnosno gasifikacija tog podru~ja. Zapravo, apsurdno je da se usred {ume dovozi gas iz Rusije, kao neobnovljivi izvor energije, i to se promovira kao okolinski prihvatljivo rje{enje. Za Sarajevo je toplifikacija, odnosno gasifikacija puno pomogla u razrje{enju problema zaga|enja zraka, ali je apsurdno da pored tolike {ume, dakle usred {ume dovezemo gas iz Rusije. To za mene nije odrìvi razvoj. Mislim da to nije princip odrìvog razvoja. Dalje se spu{tamo dolje do Neretve. I gore su, po jo{ aktuelnom prostornom planu, planirane ~etiri hidroelektrane: Konjic I, Glavati~evo, Ljubu~a i Ulog. Sada se donekle reorganizira taj pristup, ali aktuelni Zakon o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta Federacije BiH je afirmisao stari Prostorni plan Republike BiH. On je po zakonu o prostornom planiranju u Federaciji BiH legalan prostorno-planski akt, koliko god je staromodan i nestandaradan, dakle predstavlja zakonitu prostorno-plansku osnovu. Ovdje je ne{to u savremenom sagledavanju vi{ak, ili nacionalni parkovi ili hidroelektrane, ili, mo`da, {to je zaista posebno izazovno, neka kombinacija rje{enja. Mora se dati odgovaraju}i odgovor i za razvoj, i za okoli{ , u jednom demokratskom postupku analiziranja svih argumenata. Ovo su na{i unutar bosanskohercegova~ki problemi, po ovom pitanju, ali ne smijemo zaboraviti ni na{e obaveze u prekograni~nom kontekstu, u ovome konkretnom aran`manu prema susjednoj Hrvatskoj, ali i obaveze prema 27


30.3.2007

19:47

Page 28

nekim okoli{nim konvencijama. Na stranu {to nismo ratificirali ESPO konvenciju o procjeni utjecaja na okoli{ u prekograni~nom kontekstu, koja podrazumijeva provo|enje ~itavog niza procedura, mi smo u obavezi prema susjednim dràvama da radimo procjenu utjecaja na okoli{ i da te aktivnosti usagla{avamo sa njima. Tu se moè sada “kalemiti” pri~a o na{im obavezama po drugim konvencijama, spomenute su ovdje konvencije o klimatskim promjenama, prekograni~no zaga|enje zraka na velike udaljenosti, ili ove “vodene” konvencije koje su tako|er relevantne za ovu pri~u. Mi nemamo u dràvi odgovaraju}e mehanizme usagla{avanja u postupku, u procedurama, u planiranju. I zato, kad pri~amo o energetskoj strategiji, dràvnoj dakle, u ovom slu~aju, va`no je re}i kako }e se ona implementirati, u kojoj mjeri je ona obvezuju}a uzimaju}i u obzir ustavnu situaciju kakva je sada u Bosni i Hercegovini? Koliko god bude ona dobro ura|ena, a ~ini mi se da se ne radi tako, biti }e bitnih problema u njezinoj implementaciji. To je zato jer imamo takav ustavni ustroj dràve. Mi sada skupljamo argumente da kaèmo koliko je neophodno da se ne{to, kad pri~amo o ovoj oblasti, uspostavi kvalitetno na dràvnom nivou?! Ali da to bude funkcionalno! Da bude, dakle, u najmanju ruku, ono {to smo preuzeli kao na{e obaveze u me|unarodnom kontekstu. To moramo! Nema veze {to ne pi{e u Ustavu Bosne i Hercegovine da je dràva nadle`na za prirodne resurse, ali jeste za preuzete me|unarodne obaveze. Formalno i sada ima Odsjek za prirodne resurse i okoli{, {to je svakako dobro. Ima, dakle, pomo}nik ministra u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, pomo}nik za resurse, energetiku i okoli{. [ta god to pravno zna~ilo, ustavno to ne funkcionira. Moèmo mi to voljeti ili ne voljeti! I zato se pogre{no pristupa. Dobra je bila varijanta u propalim ustavnim promjenama da se okoli{ uspostavi na nivou dràve, i bez toga, po mom mi{ljenju, te{ko da }e se ovo zaokruìti kako valja. Ona pri~a o uspostavi Ministarstva okoli{a na dràvnom nivou, ili kako god da se ve} zvalo to ministarstvo i {ta god da se podrazumijevalo pod okoli{em, po mom mi{ljenju je neophodna. Jer i ova energetska strategija kaèm, koliko god se bude popravila, u smislu pristupa i njezine izrade, ja se bojim da ona ne}e biti, u najmanju ruku, obvezuju}a za entitetski nivo, i onda je pitanje kako je sprovoditi. Ko }e davati odgovore na pitanja, {ta su na{e me|unarodne obaveze, kada se sada pri~a u Federaciji BiH o odlukama davanja koncesija, odre|ivanja javnog interesa za izgradnju termoelektrana i hidroelektrana? Ko }e sagledavati ili procjenjivati taj kumulativni efekat, kada }e isto tako planirati i raditi i Republika Srpska? Do kog plafona moèmo i}i sa emisijama, npr. SO2, CO2, gdje su tu granice?! Ko to koordinira?! Ko moè ne{to propisati?! To su sve va`na pitanja! Moèmo mi, evo, pro}i kroz ove pripremljene slajdove prezentacije. Vidjet }ete sve su to naslovi i institucije, gdje se {ta nalazi, za {to je koja institucija nadle`na, od 28


30.3.2007

19:47

Page 29

vrha prema dolje. U smislu poruke i sa ovoga visoko stru~nog skupa treba da se oglasi kako da se ukupan sistem u Bosni i Hercegovini, kada govorimo o ovim oblastima, pospremi ili popravi, u~ini efikasnijim, za dobrobit svih gra|ana. Nedavno smo imali temu – turizam ili energija?! Mislilo se na onaj lokalitet gornjih horizonata kad se govori o rijeci Neretvi. Da ne pomije{amo sa onim drugim gornjim horizontima u isto~noj Hercegovini, koji su opet tema koja se moè na odre|eni na~in mo`da i vi{e dramatizovati. I stvarno je dramati~na. Vodi se aktivnosti koje mogu zna~ajno ugroziti neretvanski sliv. Opet je energija u pozadini. To se mo`da i moè uraditi u jednom entitetu, a da se drugi entitet ne usaglasi, me|utim kad izlazimo u me|unarodne okvire, neophodno je da se usaglasimo. [ta podzueti da se to uradi na najoptimalniji na~in? Naravno, ovdje su spomenuti i kasnije su izlistani ti bitni me|unarodni ugovori, njihovi mehanizmi, {ta je planirano da se uradi?! Kad se govori o standardima Evropske unije ta pri~a je poprili~no konfuzna. Ne pri~a se puno o okoli{u u tom paketu o stabilizaciji i pridruìvanju, niti se ova bitna oblast stavlja na pravo mjesto, ali prema iskustvima zemalja koje su nedavno pristupile Evropskoj uniji, oblast je vrlo zahtjevna i sloèna, naravno i mi to u okoli{nim institucijama znamo. Potro{ene su ovdje velike pare kroz neke projekte oko reforme, odnosno pregleda institucija, pa i u oblasti okoli{a i za druge institucije da bi se one u odre|enoj mjeri reformisale i racionalizirale. Po prvi put u me|unarodno-pravnom smislu Bosna i Hercegovina je potpisala jedan vaàn dokument, koji eksplicitno govori o transponiranju nekih EU direktiva u doma}e zakone, a to je “Sporazum o energetskoj zajednici”. Sporazum je potpisan zajedno sa drugim balkanskim zemljama, dakle: Rumunijom, Bugarskom, ostale zemlje tzv. Zapadnog Balkana, {to je biv{a Jugoslavija minus Slovenija, plus Albanija, su potpisale i ta je procedura otprilike zavr{ena. Turska, navodno, jo{ uvijek nije potpisala Sporazum? To obavezuje Bosnu i Hercegovinu, dakle, tamo eksplicitno stoji koje okoli{ne direktive u kojem roku treba implementirati. Mi smo to prethodno uradili kroz entitetske okoli{ne propise uz pomo} Evropske unije i u Federaciji i u Republici Srpskoj. To je onaj set od {est okolinskih zakona, gdje smo ve}inu od tu preuzetih obaveza ve} uradili. Tu je ugra|ena, u propisima i Federacije BiH i Republike Srpske, direktiva o procjeni utjecaja na okoli{, tzv. IPPC direktiva o integralnom preventivnom upravljanju zaga|enjem, tzv. Seveso direktiva, direktiva o okoli{nim informacijama i uklju~ivanja javnosti u postupke odlu~ivanja, kao i direktive iz oblasti za{tite prirode koje se u Sporazumu eksplicitno spominju a to su za{tita stani{ta i za{tita divljih ptica. I tu je, naravno, obaveza da idemo u ratifikaciju protokola iz Kyota. Naravno, ovakvo stanje koje imamo u mnogim stvarima i nije lo{e, ali mnogo toga treba da bude {to prije prevazi|eno. U ovoj fazi je dobro i to 29


30.3.2007

19:47

Page 30

kako smo se organizirali i {ta smo uradili da bismo odre|ene me|unarodne konvencije probali koliko-toliko pratiti. Ovo, naravno nije sistem i nije odrìvo, ni institucionalno, ni legislativno, ni funkcionalno, ali ni finansijski. Pravo rje{enje za cjelovit i funkcionalan sistem za okoli{na pitanja u BiH je preno{enje ustavnih nadle`nosti sa entitetskog na dràvni nivo, sa preciznom formulacijom nadle`nosti, odre|ivanjem nadle`ne institucije i intersektorske sprege (okoli{, vode, energetika, prostorno planiranje, poljoprivreda i dr). Prostorni planovi su klju~ni razvojni dokumenti svake dràve, pa se postavlja pitanje i ove nadle`nosti na nivou dràve, i njene veze sa okoli{nim instrumentima i standardima. Koja dràvna institucija treba da iskoordinira prostorne planove Federacije BiH i Republike Srpske, ali i distrikta Br~ko, barem za neke velike pro jekte na dràvnom nivou. To su sve otvorena pitanja o kojima se mora raspravljati, prvenstveno na stru~nom nivou, iznalaziti rje{enja i davati prijedloge, a valjda }e se na}i postava politi~ara koji }e prepoznati va`nost kvalitetnog sistemskog rje{enja ovih bitnih oblasti, za bolju perspektivu ove zemlje.

30


30.3.2007

19:47

Page 31

Diskusija: Miodrag Daki} iz udruènja gra|ana “Centar za ìvotnu sredinu” iz Banjaluke. Imao bih samo jedno pitanje vezano za ove tehni~ke timove koji }e biti vezani za izradu energetske strategije. Re~eno je da }e tu biti neki prepoznati, priznati autroiteti iz oblasti energetike... Da li se planira u te timove, na neki na~in, uklju~iti i javnost – predstavnike nevladinih organizacija? Hvala vam! Bo{ko Kenji} Naravno, odgovor je potvrdan. Nijednu strategiju ne moète donijeti bez nekakvih javnih rasprava. Ja nisam imao vremena da to pojasnim, ali ovaj projekat izrade strategije energetike je zna~ajno druga~iji, pristup samom projektu je zan~ajno druga~iji od nekih, od ustaljene prakse na koju smo navikli. Naime, konsultanti koji su izabrani da rade na toj strategiji su ve} dvije godine u Bosni i Hercegovini, i oni su fizi~ki tu sa nama, sjede zajedno sa nama u Ministarstvu, i u svakom trenutku imamo kontrolu nad onim {to oni rade. Sve ono {to budu napravili, {to budu rezultati njihovog rada, ve} je planirano da }e biti predmet javne rasprave, odnosno bi}e dostupno {iroj javnosti, ne samo stru~noj, ve} i {iroj javnosti, putem websitea, raznih publikacija. U tom smislu o~ekujemo povratnu informaciju od javnosti. I ono {to je zaista na{a intencija u ovom trenutku jeste da kroz Tehi~ki komitet, koji }e biti formiran, uti~emo na rad konsultanata na vrijeme, a ne da do|emo u situaciju da se napravi neki izvje{taj, i na kraju projekta kaè: “Ok, mi smo to sad napravili, a vi vidite {ta }emo mi sad sa time da radimo?!” Dakle, apsolutno }e biti uklju~ena javnost u cijelu pri~u. Miroslav Frankovi} iz FONDEKO-a. Mi smo u FONDEKO-u, kad je bilo odre|ivanje trase za autoput, bili uklju~eni, veoma smo aktivno uklju~eni i mislim da dajemo doprinos. Me|utim, na~in uklju~ivanja javnosti je problem. Mislim da trebate, ako ho}ete da dobijete pravi stav, da dobijete pravi odgovor na va{a pitanja i dileme, odabrati na~in kako }ete uklju~iti pravu javnost! Ovo kako je do sada u praksi ra|eno, vi ne dobijate ni snagu javnosti, koju mo`da nekad i èlite, a ne dobijate, ni prave stavove. Aleksandar Kneèvi} Hvala! Ja sam Kneèvi}, ponekad sam malo dosadan. Gosp. [ehovi} je u svom izlaganju spomenuo energijski i energetski. Naime, radi se o tome da mi u ovom biv{em srpsko-hrvatskom, hrvatsko-srpskom jezi~kom podru31


30.3.2007

19:47

Page 32

~ju veoma ~esto mnoge termine pogre{no prevodimo, {to nije stra{no, ali je stra{no {to se kasnije pogre{no implementira zbog pogre{nog prevoda. A sad se nalazimo u jednoj veoma zna~ajnoj fazi, evo vidimo, neke se stvari, ipak, kre}u, pa bih ne{to prokomentarisao u vezi terminologije i gre{aka koje se u praksi ~ine. Da po~nemo od termina “air pollution control” koji se pojavio prije 40 godina na na{im podru~jima i koji je bio prevo|en kao kontrola aero zaga|enja – ~etiri su gre{ke u tri rije~i bile u prevodu. I rezultat te gre{ke je bio da su ljekari kontrolisali zaga|enje na ulici, umijesto da se prevelo – regulisanje zaga|ivanja zraka, da bi mi tehni~kim mjerama regulisali emisiju zaga|ivanja i {tedili energiju i tako dalje. Samo zbog jednog tako pogre{nog prevoda, kasnije pogre{ne koncepcije, u biv{oj Jugoslaviji smo potro{ili ogromnu sumu para. Pojavljuje se prevod “energy management”, da upozorim, da neko ne misli da energy management zna~i – upravljanje energijom. Energy management, to je saksonski genitiv, ne moè se prevesti sa {estim padeòm, nego sa drugim padeòm ili sa pridjevom, a menad`ment zna~i upravljanje ljudima, isklju~ivo. Zna~i energy management zna~i upravljanje dràvom, ljudima sa aspekta organizacije, tj. upravljanje cijelom dràvom sa stanovi{ta energije. Energija i energetika su dva razli~ita pojma, energija je fizi~ka veli~ina, a energetika je privredna grana koja obuhvata rudnike, elektrane, itd. U Bosni i Hercegovini nije problem sa energetskom efikasno{}u, na{a energetika, na{e termoelektrane, hidroelektrane, ne zaostaju mnogo za energetskom efikasno{}u drugih strana. Kod nas je problem efikasnost kori{tenja energije ili energijske efikasnosti. To je problem u Bosni i Hercegovini. Zato {to na{a prera|iva~ka industrija koja nema eksperte za energetiku i na{e doma}ice koje nisu edukovane za energetiku bacaju energiju. Zna~i, kad govorimo o energetici kao privrednoj grani koristit }emo termin energetski, a kad govorimo o energiji, koju cijela dràva koristi, onda se isklju~ivo koristi termin energija. Naziv na{e dikusije – prioriteti razvoja energetskog sektora, nije to problem Bosne i Hercegovine, razvoj energetskog sektora. Problem Bosne i Hercegovine su sektori koji tro{e energiju, a to nisu energetski sektori, to je prera|iva~ka industrija, to su doma}instva, to je sobra}aj itd., to su drugi sektori. Direktiva Evropske unije je uputa jednoj dràvi kako }e da napravi svoje zakonodavstvo, uvaàvaju}i svoje uslove, zahtjeve i potrebe. Zna~i, nije stvar u tome da mi prepi{emo direktivu, nego da shvatimo uputu i da napravimo zakonodavstvo i nije cilj da po{tujemo uredbe i direktive i odluke Evropske unije, nego je cilj da nama bude bolje {to koristimo iskustva Evropske unije. Prema tome, isklju~ivo treba tako gledati, to su znanja, a osnovno su znanja i iskustva koja su nama dobrodo{la i mi to moramo prilagoditi na{im uslovima. Ja sam ~lan radnog tima Bosne i Hercegovine u Direkciji za evropske integracije i ja sam imao strah da }e biti pote{ko}a da ubijedim ljude 32


30.3.2007

19:47

Page 33

ostalih struka da neka podru~ja okoline moramo da uzmemo sasvim suprotno, nego {to je uzela Evropska unija. S obzirom na na{ nivo razvoja itd., meni je bilo drago da su na{i to shvatili u timu, a nisam se bojao da ne}e shvatiti u Evropskoj uniji, jer oni znaju da su to upute, a ne nare|enja i da se mora prilagoditi svakoj dràvi. Mi govorimo o obnovljivim izvorima energije, to je jako dobar termin. Govori se ~esto i alternativni izvori, {to je jako pogre{no! Opasno! Zato {to neko misli da su obnovljivi izvori energije alternativa fosilnim. Nisu! Mi u Bosni i Hercegovini ostajemo na fosilnim gorivima, ona }e u dugom periodu biti teì{te na{eg razvoja, a obnovljivi izvori su samo aditivni izvori, samo jedan dodatak koji }e i}i na to. Mehmed Cero Za{to i}i u nove kapacitete, za{to ne sagledati je li tu isplativo ulagati, da se to pobolj{a i koji je to procenat, ili napadati prostor i graditi novo, {to uistinu treba, jer, ne znam, neko je sra~unao da nam treba. Bit }e sra~unato i ozvani~eno ili strate{ki i svakako, i tu se ciframa zvani~nim ne raspolaè u projekciji {ta nama treba gledaju}i u perspektivi. Govorimo da li je sada taj prostor povoljniji? Da se mo`da tako postavi pitanje, da se pobolj{a posto je}e i koliki je prostor za to pobolj{anje?! A da se istovremeno vodi ra~una o planiranju novih energetskih kapaciteta. Miroslav Frankovi} Ovdje sam ispred FONDEKA, udruènja za uravnoteèn razvoj i zdrav ìvot. Pozdravljam skup. Posebno èlim da se zahvalim organizatoru Fondaciji “Heinrich Böll” {to je organizovala razgovor i raspravu na ovu temu koja je su{tinska, krucijalna {to bi rekao prof. Filipovi}, za Bosnu i ìvot u Bosni i Hercegovini. Ja }u da Vas informiram da se FONDEKO bavi ovom temom, pro{irenom za, ovdje manje-vi{e se govori samo o energiji i to je, mislim propust {to nije dodato, uravnoteèni razvoj, a to odvojeno posmatrati, mislim da uop}e nije mudro. Mislim da o toj temi treba isto tako raspravljatii, ona je danas izostavljena. Ja sam pratio do gosp. Cere, svi u~esnici, uklju~uju}i i direktoricu u uvodnom izlaganju, dva-tri puta je samo bila spomenuta rije~ uravnoteèni razvoj. Gosp. Cero je popravio situaciju, jer je govorio o toj problematici. Ja sugeriram da se ubudu}e, bez obzira {to je ovo krasno sve skupa organizirano, o ovoj temi ne raspravlja bez ovog dodatka – uravnoteèni razvoj, jer ono u ìvotu i ne moè da ide, nikako. Ja bih pitao jednom, za{to nije ni jednom spomenuta solarna energija?! Govoreno je o obnovljivoj energiji, govoreno je o vjetru, spomenut je, ali solarna energija nije ni jednom spomenuta, a ona je ve} prisutna! U kolikoj mjeri, to je ve} drugo pitanje?! Postoje kapaciteti za proizvodnju, u susjednoj Hrvatskoj, na nekoliko mjesta sve to skupa! Spominjan je ugalj, kad ga 33


30.3.2007

19:47

Page 34

spominjemo kao energetski izvor, nekako se svi pomalo mr{timo, ali i mirimo. To je, naàlost, sudbina, ru`na sudbina Bosne i Hercegovine, jer imam podatak da 3/4 energetskih rezervi, izvora, energetskih, 3/4 otpada na ugalj i to prete`no ugalj lo{eg kvaliteta, lignit i mrki ugalj. To je jedno. Ja bih jo{ bio slobodan da sugeriram da se koristi, ima jedan krasan materijal, koji je rezultat nau~nog skupa, da vas samo ne buni, to je bilo 1982. god., 4–5 lipnja bio je to nau~ni skup “Energija i sredina”, energija i okoli{, sa krasnim podacima. A kaèm, ovaj vremenski pomak da nas ne buni, jer stanje, naàlost, nije ni u ~emu popravljeno, samo je pogor{ano, a tu ima veoma korisnih materijala koji se mogu koristiti. Materijali su svi tiskani u jednoj knjizi od preko tisu}u stranica. Ja se ~esto koristim tim materijalom, jer sam i sâm poku{avao, pi{u}i u na{em ~asopisu “Fondeko”, bez ambicija da FONDEKO da neka rje{enja, jer to bi bilo pretenciozno, nego jednostavno da pokrenemo da dru{tvo i one snage u ovoj zemlji trebaju da razmatraju tu problematiku. Ovo {to je danas ra|eno, to je jako dobro, me|utim, ima jedan nedostatak, i kad }emo do}i do te faze. Mi stalno snimamo stanja, pla{imo sebe, pla{imo dràvu, pla{imo narod, to je stvarnost, ali vrlo rijetko nudimo kako to razrije{iti! Jo{ jedno da kaèm, ja sam imao priliku da, nekoliko puta bio sam u Velenju, tamo su vam, mal'tene, u centru grada termoelektrana i rudnik. Pa sam prolazio, prvi put kad sam do{ao, pitam – “Gdje je rudnik?” Pa kaè – “Evo ga!” Velenje i pored toga {to ima to dvoje, iznosim tu informaciju, mislim da svi znate, jer taj grad iako ima to tako, taj grad dobio je dva puta, dvije godi{nje evropske nagrade kao najure|eniji grad. I sada, ja sam tom prilikom, bio sam ispred FONDEKA, dobio poziv od ùpana gosp. Meha da do|u, da budu njihovi gosti, predstavnici rudnika i termoelektrana. Ima se {ta nau~iti, da kaèm, mislim, ja Velenje ne hvalim, jer ima Velenje svojih problema, jer ima onaj nesretni radon, gas o kome mi malo pri~amo kad spominjemo termoelektrane, zapravo ve}ina ljudi ne zna ni{ta o njemu. A to je problem, svjetski. Da odemo, da posjetimo tamo, da ta iskustva vidimo, kako to uraditi, jer ugalj i termoelektrane su neminovnost, samo je pitanje kako ih praviti da {to manje {tete. FONDEKO nema novaca da organizira autobus i sve to skupa. “Elektroprivreda” koju smo molili, ni oni nemaju interesa, jer to bi se moglo shvatiti da je to protiv njih. Evo, nisam imao nam jeru da sad neku sistemati~mu diskusiju pravim, nego sam samo neke stvari iznio, ovako nabacio, za koje smatram da kao informacija mogu biti korisne, a isto tako da bi, ako sam dobro rekao, ako se dobro ~ulo, mogle biti podstrek u daljnjim razmatranjima ove teme “Energija i okoli{”. Hvala lijepo!

34


30.3.2007

19:47

Page 35

Rijad Tikve{a Dolazim iz organizacije “Ekotim” iz Sarajeva. Imam dva pitanja koja se odnose na gosp. Bo{ka ili Hilmu [ehovi}a. Prvo je: kada se moè o~ekivati kona~ni zavr{etak izrade energetske strategije i njeno usvajanje? A drugo: kakav, konkretno, uticaj, moè imati ova strategija na ovu, nedavnu odluku o javnom interesu za izgradnju novih hidroenergetskih i termoenergetskih postrojenja? Hilmo [ehovi} Evo, ja }u malo na tu temu, s obzirom da sam detaljno upu}en, mada nisam taj koji je donosio odluke i participirao u na~inu izrade strategije ove studije, jer mi smo imali suprotstavljen stav na~inu na koji se pristupilo izradi strategije. Ja sam to naglasio u svom izlaganju i to pitanje – kada?! – to je jako upitno, i {ta }emo dobiti kada do|e taj odgovor, nekada! O na~inu izrade strategije, ja sam svakako imao namjeru da na tu temu dam odre|ene informacije jer smo se mi suprotstavili iz Federalnog ministarstva, ljudi koji malo vi{e rade u oblasti energetike i primjeni energije, i prema Svjetskoj banci i prema Evropskoj komisiji, na jednom skupu, mitingu, koji je bio u januaru mjesecu ove godine. Tada je insistirano da se radi i studija o energetskoj strategiji iz kredita Svjetske banke predvi|enog za tri “Elektroprivrede” i onda se, kao {to je kolega Kenji} rekao, naglasio sporazum sa tri “Elektroprivrede”. Dakle, tako se stvari ne rade i mislim da to pitanje – kada?! – ve} vidimo sada da se situacija prili~no zapetljala. Sada treba da interveni{e, prakti~no, vatrogasno dru{tvo, vezano za na~in daljnje realizacije strategije. Za{to?! Zato {to, bez obzira {to strani timovi rade strategiju, {to je apsurd, dakle, doma}i timovi moraju biti ti koji }e organizirati i voditi ih uz asistenciju stranaca. Nego mi sad imamo i studiju o izradi strategije, koju sam ja naglasio, koju rade, opet, strani konzorciji sa nekim na{im timovima, koja, opet, treba dati ne{to {to je, ustvari, ulaz za strategiju. Dakle, dva dokumenta raditi paraleleno, to je apsurd! To ve} sada odlaè vrijeme! Tehni~i komitet, takozvani, sa pomo}nicima ministara i sa nekim pitanjima, i ko }e se od eksperata uklju~iti, na ovaj na~in, da gasi poàre koji su proizvedeni?! Dakle, treba otkloniti zablude o na~inu kako je to krenulo i hitno intrevenisati. Kako?! Ovo vam nije na~in i jo{ }e usporiti vrijeme. Dakle, mora se formirati ad hoc, stru~ni tim, ekspertni tim, doma}i, kojem }e se dati nadle`nost da uhvati korak sa ovim {to nam bjeì. To su dràvne pare, na{e pare za koje neko treba da radi studiju o energetskoj strategiji, apsolutno nepotrebno. Ovo je jedinstven slu~aj u svijetu da se ovako radi. Dakle, po~nemo strategiju, pa haj'mo sad uraditi studiju. Dakle, to je jedan pogre{an pristup, i ja sam kolege iz Svjetske banke, Evropske komisije, USAID-a, jer je to bio na{ suprotstavljeni stav, pitao – Pa kako?! Mi ne}emo za deset go35


30.3.2007

19:47

Page 36

dina imati strategiju, nama treba zakon, nama treba da se rade objekti, dakle, na terenu se to ve} de{ava. Pa kaè, kad su svi argumenti ispucani, onda su rekli, pa kaè – “Eto, ne}emo ni za 12 godina?!” Mene interesuje zakon i provedbeni akti. Ovo ga{enje poàra treba da bude efikasno da bismo imali sve ovo {to sad imamo. Energetski objekti su ve} u pripremi, neke gradnje. Dakle, mi nemamo strategije, nemamo zakona, nemamo prostornog plana, nemamo usagla{ene dokumente, energetske i okoli{ne. Dakle, to mora biti multidisciplinarni tim koji }e brinuti u svojoj ku}i da se ne gu{i od nekog }umura ili gasa. Dakle, to je odgovor na to pitanje. Mi prema ovim incijativama koje su potekle, dakle, imamo i u RS-u, imate Stanari 42 m/W, Ugljevik }e biti 600 m/W, u Federaciji nekih 1700 m/W, 2700 m/W, plus hidroenergija, to je otprilike 3600 m/W, novih, instaliranih, energetskih kapaciteta. M/W, to nisu energijski kapaciteti, nego energetski. U tom smislu, ja se slaèm i ja sam to pozdravio u svom izlaganju vezanom za terminologiju i prof. Kneèvi} je jedan od rijetkih koji vodi ra~una o tome. Ali terminologija je manji problem, ako znamo {ta je energetska efikasnost, jer tako je zovu u Hrvatskoj, energetska u~inkovitost, u Srbiji energetska efikasnost, kod nas energetska efikasnost, gospodarenje energijom u Srbiji, gospodarenje u Hrvatskoj, mi kaèmo upravljanje energijom, ali da! Ne upravljenje energijom, ve} upravljanje organizacijom i upotrebom energije, ali da ne idemo na tu temu, ~ak i neki profesori, isklju~ujem pozitivne primjere, u svojim knjigama i dalje pi{u alternativni izvori! Nema alternativni! Ima izvori, i ukupno, imaju oni koji se obnavljaju. Dakle, obnovljivi izvori. Dakle, su{tina je da treba hitno intervenisati. Na kraju – uklju~iti javnost, prezentirati stanje, jer to je ìvot svih nas, razvoj Bosne kroz energetiku. Dakle, raditi koordinirano. Energetski sektor, okoli{ni sektor i sve {to uz to ide, ali ova dva sektora su najva`nija, jer moramo energetski sektor praviti za potrebe Bosne i Hercegovine i gledati {ta }e otvoreno trì{te uraditi. To rade svi! Francuska, Njema~ka, svi to rade! Mi imamo energije, drugi nemaju, ali to ne zna~i da treba otvoriti trì{te, pa da, kao {to se sad de{ava, prosipamo mlijeko u potok ili jabuke, a uvozimo iz Argentine ili ne znam odakle?! Dakle, moraju se sa~uvati svoji interesi, a uklapati se u direktive, jer ni one ne defini{u sve. Dakle, to je jedan odgovor. Ja nisam optimista da }e ovo biti vrlo brzo rije{eno, zato {to se moraju graditi objekti i raditi paralelno zakoni, raditi projekti pove}anja energetske efikasnosti, tu leè novci! Do 400 miliona maraka se moè godi{nje u{tediti na energetskoj efikasnosti. Prvo na zgradama, upravljanjem energijom u industriji, zatim paralelan rad na izgradnji obnovljivih izvora i ovih termoelektrana prema kriterijima. Dakle, ovi projekti ne mogu ~ekati ono {to mi sada nemamo. Kako napraviti balans izme|u toga dvoga, to je veliko pitanje? I zato treba javnost da zna i da bude uklju~ena non-stop u sve faze, ne samo 36


30.3.2007

19:47

Page 37

kad je u pitanju Glavati~evo, nego generalno. Ovdje se radi o stotinama miliona. Milion do milion i pol maraka svaki dan nama ode u vazduh, znate, u tome je problem. Da ne duljim vi{e. Miroslav Frankovi} Kako to osigurati te milione? Hilmo [ehovi} Vrlo jednostavno! Pazite, samo treba da pri~amo otvoreno i konkretno! Dakle, ne treba izmi{ljati drvenu stolicu i toplu vodu, ljudi to ve} rade. Dakle, u Srbiji, koja je iza nas bila 5–6 godina, oni su razvili ve} 40 projekata i stra{ne u{tede. Zamislite ako vi u Subotici uloìte 800 000 dolara, za prvu godinu u{tedite 308 000 dolara. Za dvije i pol godine vi imate, prakti~no, u{tedu od 300 000 dolara na malim intervencijama, nisu to velike intervencije. Dakle, u pitanju su zgrade, pitanje centralnog grijanja i jo{ neka manja pobolj{anja, ne velika. Plus neke izolacije. Ovi primjeri u Hravatskoj, primjeri u Bugarskoj, to govore. Dakle, treba otkloniti zablude da ~ekamo da nam to serviraju stranci, da nam naprave strategiju. Mi moram imati zakon i operativne dokumente da odmah na tome radimo. Imamo ljude, treba napraviti organizaciju. Ne moèmo ~ekati dràvu jer ona vrlo sporo reagira, ~ak, prave se gra{ke kao {to je pitanje pristupa strategiji energetike. Dakle, sve ima. Otkloniti prepreke, ima, ja sam napravio, dao ovdje 15 prijedloga. Dakle, ali imaju prioriteti. Prioriteti su i oni {to daju brz povrat sredstava, godina, dvije – tri, za mala ulaganja, milion, dva, dvjesto hiljada maraka itd. Dakle, mi smo krenuli sa tom energetskom mreòm, ali da kaèm, to je na volonterski na~in, tu dràve nema, nego pojedinci prave nekakve energetske mreè, pozivaju op{tine preko Saveza op{tina i gradova Fedaracije i RS-a. I mi poku{avamo da princip “bottoms-up” guramo gore, jer gore nema ~ekanja, odo{e vozovi. Dakle, mi ne moèmo ~ekati zakone i strategiju, za narednih 4–5 godina, ili tri... to je kasno! Znate! Zato javnost, mediji i organizacije, stru~ne, doma}e pameti trebaju biti uklju~ene u proces. Bo{ko Kenji} [to se ti~e pitanja: Kad }emo dobiti tu energetsku strategiju?! Projekat traje do februara 2008. godine i tada trebamo imati nacrt strategije energetike Bosne i Hercegovine. Dalja procedura je usvajanje od strane vlada i parlamenata u Bosni i Hercegovini. Koliko }e to trajati?! Vidjet }emo! Nadamo se da taj proces ne}e biti toliko dug. Postoji preklapanje u jednom i drugom projektu. Preklapanje, prije svega, postoji u dijelu koji se ti~e trenutnog stanja, odnosno prikupljanja podataka, izrade baze podataka, izrade projekcija i sve to je dosad ra|eno od strane konsultanata koji rade na strategiji ener37


30.3.2007

19:47

Page 38

getike i bit }e upotrijebljeno od strane konsultanata za Svjetsku banku. Zna~i, taj posao se ne}e ponavljati. Imat }emo bilanse za 2005. godinu, istori jske bilanse za 1990. godinu, za sve od 2000 – 2005. godine, imat }emo sve inicijalne podatke tako da se aktivno mogu priklju~iti projektu, je li?! [to se ti~e agan`mana javnosti i {to se ti~e uklju~ivanja na{e stru~ne javnosti u cijelu pri~u, ja sam rekao da je ideja, odnosno da je prijedlog Ministarstva da to bude Tehni~ki komitet koji se sastoji od tri pomo}nika ministara, ali osim njih trojice bit }e formirani ekspertni timovi za svaku oblast posebno. Ti ekspertni timovi }e imati ulogu revidenta onoga {to je napravljeno i u jednom i u drugom projektu, ali ne na kraju posla, nego u toku posla. [to se ti~e javnosti, uklju~ivanja dalje javnosti, ja sam u prezentaciji pokazao da je jedan od zadataka strategije disiminacija rezultata rada i uklju~ivanje javnosti. To je poseban vid, to je posebna pa`nja koja se posve}uje cijeloj pri~i. Zna~i, èlimo na sve mogu}e na~ine, preko medija, preko web sitea, da uklju~imo {to je mogu}e {iru javnost i da dobijemo {to je mogu}e vi{e komentara na ono {to je ura|eno u okviru strategije, jednog i drugog projekta. Miodrag Daki} Mislim da je ovaj problem javnosti veoma zna~ajan i mislim da mu se ne poklanja dovoljno pa`nje. Evo sad bih odmah napomenuo, po{to ste rekli da }e tu biti ovi revidentski, ti ekspertni timovi i da }e tu biti stru~njaci, ali opet, to nije javnost! Ko }e kontrolisati te stru~njake i te timove?! Na koji }e na~in, ve}, ti stru~njaci prezentovati svoje aktivnosti?! Opet }e, vjerovatno, na kraju, javnost biti uklju~ena! Ja nemam ni povjerenja u te ekspertske timove, ukoliko ne budu predstavnici javnosti i navladinih organizacija uklju~eni u njih. Jer, time se ne}e obezbijediti dovoljna transparentnost po mom li~nom stavu! [to se ti~e pitanja, da li je problem kada }e ta strategija biti?! Ja mislim da je ogroman problem kada }e ta strategija biti, ne u kontekstu ove dvije, dva plana koje vodi, ustvari dva programa koje vodi Svjetska banka i Evropska komisija, ustvari koje finasiraju, nego u kontekstu ovih dana{njih de{avanja, da svakodnevno ~ujemo da su potpisani neki novi ugovori za izgradnju novih, velikih kapaciteta za proizvodnju elektri~ne energije, koji mogu imati nesagledive posljedice po ìvotnu sredinu. A radi se bez nekog konkretnog plana! Zna~i to je ono {to bih rekao da mislim da je tema ove konferencije. Ne samo energijska efikasnost, tj. upravljanje energijom, nego upravo energetskim sistemom, da se vidi ~emu ovo ide. Mislim da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedna osoba, niti mo`da neko tijelo koje }e znati re}i {ta se trenutno u Bosni i Hercegovini gradi i {ta se planira?! Jer se to jednostavno preko no}i ~uje, bar ja takav utisak imam, da se preko no}i nekakvi li~ni aran`mani sklapaju sa odre|enim kompanijama veoma sumnjive pozadine. Ja ne znam ~emu }e onda ta strategija sluìti, 38


30.3.2007

19:47

Page 39

eventualno }e mo}i uzeti sve ovo {to se trenutno prodaje ili sve {to se planira i samo }e ugraditi sa te strane proizvodnje, a onda moèmo pri~ati o potro{nji. Ali mislim da je veliki problem upravo proizvodnja. Jer ako se nastavi sa ovim tempom, mislim da }emo do 2008. godine ne znam koliko puta pove}ati ove kapacitete i onda, samim time, ako ne budemo vodili dovoljno ra~una o ìvotnoj sredini, a vidi se da se ne vodi ra~una o ìvotnoj sredini, ne znam o ~emu }emo mo}i diskutovati sa te strane, zna~i proizvodnje! [to se ti~e fosilnih i obnovljivih izvora, poznato je da se kod nas jo{ uvijek bazira na fosilnim gorivima ve}ina proizvodnje elektri~ne energije. Ali se ne slaèm da se ne treba velika pa`nja posvetiti obnovljivim izvorima energije. Mislim da je ve}ina upoznata sa tim, da je [vedska napravila plan da }e u nekih narednih 15 godina pre}i potpuno na kori{tenje, da }e samo energiju dobijati iz obnovljivih izvora energije. Ovo je tako|er re~eno, ovaj sporazum o energetskoj zajednici, da za nas neke stvari nisu obavezuju}e. Ali to ne zna~i da mi ne treba da radimo na tome! Ne treba da propustimo mogu}nost da se pribliìmo tim nekim kvotama koje su preporu~ene. Jer {ta da se desi da mi u|emo u Evropsku uniju, onda }emo imati veliki jaz izme|u onoga na kom smo nivou, dok }e Evropska unija i dalje povisivati taj nivo, ukoliko ne budemo radili na tome. A imam osje}aj da se tome, tako|er, ne posve}uje dovoljna pa`nja. âk i ono {to bi, mislim, trebala biti jedna velika diskusija, a mislim da do sada u javnosti, ni u stru~noj, ni u ovoj {iroj javnoosti, nije bila... a to je – Da li mi treba da izvozimo elektri~nu energiju?! Da li to treba da bude na{ strate{ki prioritet?! Da li je to na~in na koji mi treba da iskori{tavamo na{e potencijale, prirodne?! Ili moèmo drugo?! Jer tu se da nekome drugom, uglavnom, proda se na{e prirodno bogatstvo i onda neko drugi upravlja tim na na~in na koji mi ne moèmo ba{ mnogo da uti~emo! A naravno da je mnogo teè to urediti i razviti, recimo turizam, da tu “mali ljudi” imaju koristi od toga na neki duì period! Na ovakav na~in se uglavnom uni{tavaju nepovratno ti prirodni potencijali, za veoma malu korist za dràvu, a veliku, upravo, za te strane investitore. Zna~i, ja mislim da je potrebna jedna stvarno {ira diskusija. Ovo moè biti jedan veoma dobar po~etak, ova konferecija, ali mislim da se u ovom pravcu treba nastaviti veoma intenzivno i, ukoliko je mogu}e, u {to ve}oj mjeri uticati na upravo, te smjernice u kojem pravcu }e se razvijati ta planirana energetska strategija. Bo{ko Kenji} Vi ste pomenuli tu izgradnja novih hidroenergetskih objekata i pomenuli ste da su potpisani ugovori! Ja koliko znam, ni jedan ugovor nije potpisan, to je samo bio poziv za izraàvanje javnog interesa! Ko je taj u Bosni Hercegovini koji treba da kaè {ta je to plan razvoja u elektroenergetskom, konkretno u elektroenergetskom sektoru Bosne i Hercegovine? To je operator 39


30.3.2007

19:47

Page 40

nezavisnog sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini. Koliko znam, prvi indikativni plan za razvoj elektroenergetskog sektora je u zavr{noj fazi ili je okon~an. Zna~i, budu}a izgradnja objekata }e zavisiti i od tog plana. Sa druge strane, pomenuli ste ne{to {to nije obavezuju}e {to se ti~e ugovora o osnivanju energetske zajednice. Sve {to je tamo napisano je obavezuju}e za Bosnu i Hercegovinu. Moram da jo{ jednom napomenem da je to vrlo zna~ajan sporazum sa strane Bosne i Hercegovine u politi~kom smislu, jer je to prvi ugovor sa kojim se Bosna i Hercegovina konkretno upu{ta u evropske integracije, odnosno promovi{e regionalnu i evropsku saradnju. Ono {to nije obavezuju}e jesu oni procenti vezani za direktivu za obnovljive izvore. Rekao sam da su to procenti 12% i 22,1%, to je izra~unat prosjek za zemlje koje su ~lanice Evropske unije. Sve one koje su pojedina~ne zemlje ne mogu imati negativan trend. Za Bosnu i Hercegovinu se ne kaè da mora imati 2010. godine 22,1% elektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Pomenuli ste izvoz – da ili ne?! To nije stvar koju }emo mi odrediti, samo {to }emo re}i, deklarativno, mi ho}emo da budemo izvoznik. To je stvar trì{ta, odnosno regionalnog i evropskog trì{ta. I trì{te }e da diktira {ta }e od ovih objekata biti napravljeno. Vi ne samo da }ete napraviti objekat, vi morate napraviti i mreù kojom }ete tu elektri~nu energiju transportovati. Vi morate usaglasiti sve te koli~ine, odnosno tokove elektri~ne energije sa susjednim zemljama, sa sistemima drugih zemalja preko kojih ho}ete da prenesete tu energiju. Tako da to nije ba{ jednostavno pitanje, gdje se ne moè samo deklarativno re}i – ho}emo praviti nove kapacitete – a da pri tom zanemarimo sve ostalo. Amir Novalija Ja bih se osvrnuo samo na jednu ~injenicu, da je izrada ove strategije multidisciplinarni projekat, koji zahtijeva i druge stru~njake, ne samo energeti~are itd. [ta ho}u da kaèm?! Bosna i Hercegovina je prije rata imala samo jednu jedinu vodoprivrednu osnovu, sliv rijeke Vrbas. Sje}am se dobro, radio sam u Banjaluci u Institutu za za{titu i ekologiju, imali smo raspravu na javnim medijima, televiziji i radiju, i brane}i tu “Vodoprivredinu” osnovu, mi smo imali jako puno pitanja od stanovni{tva oko gradnje visokih brana u Tijesnu, ko zna dobro taj geografski pojam, Tijesno je blizu Banja Luke, tu bi se trebalo graditi dvije hidrocentrale i 16 malih centrala na maloj pritoci Vrbanji. I stanovni{tvo je stalno pitalo, kako to da se radi, za{to, zbog ~ega itd.?! Ho}u da kaèm, da je vrlo, vrlo va`no, kod izrade bilo koje strategije imati jako dobru komunikaciju sa lokalnim stanovni{tvom! Sje}am se prof. \or|evi}a iz Beograda, koji nam je jedne prilike u Mostaru pri~ao kako treba da se animira to stanovni{tvo. Kaè, ja sam bio spreman da uzmem 40


30.3.2007

19:47

Page 41

cokule, pantalone itd., da odem na Pe{tersku visoravan, da animiram tamo seljake koji su trebali da daju dozvolu za izgradnju nekog objekta. Time je htio da kaè da je to jedna sasvim nova disciplina, nau~na disciplina koja obra|uje to stanovni{tvo i dozvoljava da se tu vr{e neke preinake i izgradnja nekih objekata. To je jedna stvar. Mi moramo u izradi ove strategije, a sad smo donijeli i plan za{tite voda, odnosno zakon o vodama, koji treba da ugleda svjetlost dana ovih dana uklju~iti postoje}e zakone koji npr. trebaju da daju strategiju, politiku strategije upravljanja vodama. U toj strategiji }e sigurno biti govora o iskori{tavanju hidro-potencijala. Ho}u da kaèm da ova saradnja izme|u energetike i sektora voda mora biti na odre|enom nivou, da bi se sve ovo sinhronizovalo. Ne moète vi sada re}i – mi }emo ovdje graditi, jer je to potrebno. Moraju se sagledati svi aspekti i hidrolo{ki i hidrografski i geolo{ki itd., da bi gradilo ne{to kao {to su hidrocentrale. Evo, ja sam imao samo ovu dopunu. Semra Fejzibegovi} Institut za hidrotehniku Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu i Udruènje gra|ana “Centar za okoli{no odrìvi razvoj”! Htjela bih da upitam u vezi sa izradom ove strategije i detaljne studijske analize, koja bi trebalo da prethodi izradi ove nacionalne strategije za energetiku. Imala bih pitanje za gosp. [ehovi}a. Po{to vidim da vi smatrate da nije uklju~en dovoljan broj doma}ih eksperata iz Bosne i Hercegovine; da li postoji na~in da se, odmah sad reaguje? Da se uklju~i u studiju izrade strategije energetike ta~no onaj broj eksperata i ljudi za koje vi smatrate da treba da budu uklju~eni u to, naravno, jer nam je to svima od interesa?! I ako ve} ne moè, ustvari, ako je to kasno, interesuje me ko }e onda da vodi tu izradu studije? Da li vi smatrate da „Ekonomski institut, Banja Luka” i “Rudarski institut, Tuzla” zajedno sa “Energetskim institutom, Hrvoje Poàr”, zna~i, mogu iznijeti tu detaljnu analizu energetske strategije? I ako ne, da li je mogu}e da se ve} sad uklju~i jo{ neko u izradu te strategije i na koji na~in se moè reagovati?! Poslati neki dopis, odmah, da se uklju~i jo{ neko?! I ako ne u izradu te studije, da li se onda moè u ove ekspertne timove u okviru Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose – sektor energetike? Da li se, zna~i, u okviru tih ekspertnih timova moè uklju~iti, i za koga vi smatrate, ustvari, da treba da bude uklju~en? A da to bude jedan integralni pristup?! Drago \urkovi} Vodio sam nekad sektor energije, a kao ekolog sam magistar. U zadnjim mjesecima, skoro oktobar na novembar 2006. iza{ao je u slu`benim novinama u “Slu`benom glasniku” ~itave Bosne, ovo u vezi sa ovim komisijama, u vezi sa ovim obavje{tavanjem javnosti. Svaki na{: Sulji} Suljo, Jovo Jovanovi}, 41


30.3.2007

19:47

Page 42

Mate Mati} moè u}i, u~laniti se u komisiju... u~laniti se i u}i u komisiju da bude ~lan kao vanjski saradnik te komisije. Moè traìti kompletnu dokumentaciju i ~ak, u tim mjerilima, uputstvima, zovu se konsultacije, pi{e da su i budètom planirani, njihove ideje su planirane budètom, jer se ideje... ne realizuju se. Toliko se planira, zna~i, imamo pravo u svaku konsultaciju u}i, u svaki projekat. Zatim ja, eto, vodio sam ovu energetiku, od 1985. godine u Ministarstvu energetike radim. Ne{to se po~e pri~ati – ho}emo da pravimo zakone o energetici?! Pravi se u Bosni od 1945. godine, kad niko od nas nije bio ro|en. I jo{ uvijek nije napravljen! Prva republika, biv{a SR Crna Gora, napravila ga je 1991. godine. Zna~i, vrlo kasnimo! Zasada se pravi razlika, {ta je pre~e, strategija ili zakon?! Zakonom se ne{to odre|uje, reguli{e, propisuje itd. Zna~i, ja~i je zakon, zakonski sistemi, a sve na osnovu njega idu ostali podzakonski akti. Svake godine od Daytona na ovamo, na{e, moje ministarstvo pravi taj zakon o gasu. Prvo je kaè izjava o gasnoj politici. Trenutno postoje neke varijante, ali...napravi brate temelje, a posle pravi... zidaj! Almir Imamovi} Od 1989. godine bio sam zaposlen u “Elektroprivredi BiH”, konkretno u Institutu za elektroprivredu gdje sam radio na poslovima energetskih analiza i planiranja prenosne mreè. Od 2004. godine radim u Dràvnoj regulatornoj komisiji za elektri~nu energiju kao {ef Sektora za tarife i trì{te gdje je prisutna ista problematika, dakle poslovi elektroenergetskih analiza, tarifa i razvo ja trì{ta. Zbog toga mislim da bih mogao diskutovati u kontekstu aktuelnih de{avanja u energetskom sektoru i situaciji koja je prisutna povodom kampanje koju vode dvije entitetske vlade u vezi sa izgradnjom novih proizvodnih objekata u BiH. Generalno se moè konstatovati da Bosna i Hercegovina u elektroenergetskom bilansu od 1983. godine ima suficit. Oni koji imaju bolje pam}enje, znaju da je u jesen 1983. godine bila prisutna posljednja redukcija elektri~ne energije u BiH, izazvana lo{im hidrolo{kim stanjem te godine. U periodu nakon toga u{li su u rad veliki proizvodni objekti: sredinom osamdesetih godina TE Gacko i TE Ugljevik, 1988. godine blok 7 u termoelektrani Kakanj i kona~no HE Vi{egrad po~etkom devedesetih godina pro{log stolje}a. Nivo proizvodnje se svake godine pove}avao, da bi npr. 1990. godine u bilansu bio ostvaren vi{ak od nekih 1600 GWh, tj. BiH je tokom tog perioda sve do po~etka rata imala ve}u proizvodnju od potro{nje, odnosno suficit u bilansu. Nakon rata taj bilansni vi{ak je tako|er bio prisutan, sa odre|enim godi{njim varijacijama zavisno od hidrolo{kih prilika, da bi ove 2006. godine ostvario rekordan iznos. Na osnovu aktuelnih podataka i projekcije do kraja godine moè se prognozirati da }e proizvodnja iznositi oko 13700 GWh, a potro{nja 42


30.3.2007

19:47

Page 43

blizu 11300 GWh, {to }e dati suficit od 2400 GWh, prvenstveno zahvaljuju}i dobrim hidrolo{kim prilikama. Ovo zna~i da }e se pomenuti iznos elektri~ne energije prodati na drugim trì{tima, prvenstveno u zemljama blièg okruènja. U vezi sa ovom kampanjom koju vode entitetske vlade, moè se konstatovati da ova situacija generira nekoliko pitanja. Prvo je pitanje potro{nje elektri~ne energije. Tu se slaèm sa gosp. Kneèvi}em da je na{ problem na strani potro{nje elektri~ne energije, i to mnogo vi{e nego na strani proizvodnje, jer postoji nekoliko faktora koji govore o izrazito neefikasnoj potro{nji. Svaki kWh potro{en u BiH rezultira samo sa 1 – 1,5 dolar GDP-a (bruto dru{tvenog proizvoda). Kako se vidi iz izlaganja g. [ehovi}a u visokorazvi jenim zemljama 1 kWh potro{nje daje 3 – 4 dolara GDP-a. Iz ovoga je jasno da }e u budu}nosti stope porasta potro{nje elektri~ne energije biti manje od stopa porasta GDP-a, i taj trend je ve} prisutan jer }e ove godine porast potro{nje iznositi 1,8%, a poznato je da u BiH GDP GDP stabilno raste po stopi 5 – 6% godi{nje. Jasno je da je ovo osnovni razlog zbog koga se ne moè predvi|ati zna~ajniji porast potro{nje. Drugi razlog su visoki mre`ni gubici. Konkretni podaci ukazuju da BiH na nivou prenosne mreè ima gubitke oko 360 GWh, {to je u granicama visokorazvijenog evropskog okruènja. Me|utim, problem predstavlja distributivna mreà gdje su prisutni izrazito visoki gubici. Posmatrano po elektroenergetskim subjektima koji obavljaju ovu djelatnost, situacija je razli~ita. Potrebno je ista}i da pored tri postoje}e elektroprivrede djelatnost distribucije elektri~ne energije obavlja i Distribucija Distrikta Br~ko. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine sa aspekta gubitaka ima najbolje rezultate jer je gubitke svela na nivo razvijenog okruènja i ti gubici su iznosili oko 8,5% u 2005. godini, {to je za zemlje u tranziciji izuzetan rezultat. Me|utim, ostali subjekti nisu na tom nivou. Distributivni gubici u Distriktu Br~ko su iznad 25%, a ostale dvije elektroprivrede “Elektroprivreda HZHB” i “Elektroprivreda Republike Srpske” negdje na nivou oko 20%. Ukupno gledaju}i u 2005. godini gubici na mreì distribucije su iznosili ne{to vi{e od 1300 GWh, a kada bi se doveli na nivo koji ostvaruje EP BiH ti gubici bi iznosili oko 750–800 GWh, iz ~ega je jasno da se najmanje 500 GWh (gigavat sati) gubi na distributivnoj mreì potpuno neopravdano, usljed neefikasnosti elektroprivrednih kompanija. To je otprilike ekvivalentan nivo energije koji godi{nje, u na{im uslovima, proizvodi jedna termoelektrana snage 100 MW. Postoji jo{ nekoliko faktora koji pokazuju da je potro{nja do{la u zasi}enje i da u narednom periodu, vjerovatno, ne moè do}i do ve}eg pove}anja potro{nje. Cijene elektri~ne energije su faktor koji tako|er uti~e na potro{nju. Jednostavnom analizom podataka moè se zaklju~iti da su u Bosni i Hercegovini cijene elektri~ne energije me|u najniìm u Evropi, ma koliko sa43


30.3.2007

19:47

Page 44

da javnost ne prihvata taj argument. Prosje~ne cijene elektri~ne energije za krajnje kupce u Bosni i Hercegovini su 10,5 pfenniga, {to je jednostruko manje nego u razvijenom okruènju, u zemljama Evropske unije. To je jo{ jedan faktor koji ne moè uticati na pove}anje potro{nje, tj. svako pove}anje cijena po ekonomskoj krivoj elasti~nosti potra`nje, uti~e na krivu potra`nje u smislu smanjenja. Me|utim potrebno je ista}i jo{ jednu okolnost koja je prisutna. To je pitanje na koje niko nije obra}ao pa`nju prilikom zagovaranja izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, a to su ograni~enja, odnosno limiti koji postoje na prenosnoj mreì. BiH se moè na}i u poziciji u kojoj do sada nije bila ni jedna zemlja u Evropi i svijetu. Razvoj elektroenergetskih sistema ima svoja pravila, koja se po{tuju prilikom planiranja izgradnje prenosne mreè. Svaka zemlja ima izbalansiran bilans proizvodnje i potro{nje, odnosno deficit ili suficit se kre}e u nekim granicama od +/- 5–10%. Poznato je da je Francuska najve}i izvoznik elektri~ne energije u Evropi, ali i sa takvim izvozom koji godi{nje dostiè 70 TWh (teravat sati), s obzirom na veli~inu potro{nje, suficit u bilansu je tek 10%. Me|utim, BiH }e sa ovim ambicijama do}i u situaciju da ima suficit od 50% pa i vi{e. Poznato je da se prenosni sistem razvija tako da prihvati odgovaraju}i nivo proizvodnje i potro{nje, uz odre|eni nivo rezerve. Me|utim, uz ovakav scenario izgradnje novih proizvodnih kapaciteta dolazi se u situaciju da prenosna mreà sa svojim kapacitetima ne}e mo}i prihvatiti predvi|eni nivo proizvodnje. Jasno je da su potrebna ogromna ulaganja u prenosnu mreù. Postavlja se pitanje iz kojih izvora pro{iriti mreù. Sa jedne strane nije opravdano opteretiti doma}u tarifu tro{kovima pro{irenja prenosne mreè, a sa druge strane investitori }e biti dodatno optere}eni neophodnim pro{irenjem mreè na koje prvobitno nisu ra~unali. Me|utim, i kada bi se, u cilju prihvatanja tog nivoa proizvodnje (sa ulaskom svih proizvodnih kapaciteta koji su aktuelni), ostvarila potrebna ulaganja u prenosnu mreù, a po nekim grubim procjenama to su izuzetno velika sredstva 700–800 miliona KM, ni tada ne bi bilo nikakvih garancija da se pomenuta energija moè izvesti preko granica BiH jer je potrebno da i susjedne zemlje iskaù volju i èlju da sa svoje strane granice grade prenosne kapacitete kako bi ova energija mogla biti evakuirana. Malo bolje upu}eni znaju da onda dolazimo na teren trenutno najaktuelnijeg pitanja na trì{tu elektri~ne energije, a to su zagu{enja na prekograni~nim kapacitetima. Ulaganja u prekograni~ne prenosne kapacitete su sasvim nedovoljna sa aspekta dinamike koju pokazuje razvoj trì{ta elektri~ne energije i prisutna su razmi{ljanja da zagu{enja na prekograni~nim vodovima i izostanak investicija u tom dijelu mogu ozbiljno ugroziti i samu liberalizaciju elektroenergetskog sektora i kompromitirati razvoj trì{ta elektri~ne energije. 44


30.3.2007

19:47

Page 45

Zavr{ne rije~i: Mehmed Cero Razgovarao sam sa najodgovornijim ljudima u “Elektroprivredi Bosne i Hercegovine”, koji su me uvjeravali da nema govora o velikim gubicima, to je toliko zanemarljivo! Ova strategija koja se radi, ja je ne bi napadao, ne bih rekao da ne treba da se radi, ali u su{tini, bojim se da je to organizacionokoncepcijski slabo postavljeno. Na stranu sve {to sam rekao u onom dijelu, koja joj je sudbina, u smislu zvani~nog usvajanja, i obavezivanja, u nekakvoj piramidi, u nekakvom budu}em, implementacijskom smislu. Zasigurno nisu obuhva}ene relevantne institucije. Moèmo, dakle, pri~ati generalno, okoli{, vode, vodo-upravljanje. Pitanje ovog problema, koji eksperti?! To neka bude pitanje tenderisanja i pitanje nabavke tih eksperata. Ja govorim ovdje o koncepciji, o projektnom zadatku, o institucijama koje koriguju, usmjeravaju, o tom tehni~kom nivou! Bojim se da to nije na pravi na~in postavljeno! Da se pospremi, da budu uklju~ene te institucije! Vidite, koliko je i ovo danas korisno, kada se pri~a, do koliko se dobrih informacija dolazi. Bez uklju~ivanja javnosti, civilnog dru{tva, nevladinog sektora ne}emo mo}i da radimo neke projekte, pogotovo ovo oko studije uticaja na okoli{ i okolinskih dozvola i sl., i zasigurno mislim da je to neophodno, jer je zaista korisno. Izgleda kompliciraju}e, mo`da usporava cijeli proces, ali je zasigurno korisno. I imat }ete onda, u nekakvoj kona~noj realizaciji toga, manje prepreke. Kod nas u postupku je izdavanje okolinske dozvole! Javnost nije fokus, javnost je dio postupka i zvani~no ulazi svaka izjava u postupak i tu moè do}i u sporenju, drugostepeno, kasnije i do suda. Mi smo neki dan u MOFTER-u pri~ali o strategiji odrìvog razvoja Bosne i Hercegovine. Pa je bila gospo|a Azemina Vukovi}, koja vodi jedinicu za implementaciju strategije srednjoro~nog razvoja, koja je radno, prethodno bila nazvana PRSP. Dakle, pitanje je koordiniranja tih strategija, da li neko vodi ukupni taj proces?! Evo, sad govorimo sa dràvnog nivoa i ista ta pitanja moèmo postaviti i na entitetskom... [ta }e biti sa na{om okolinskom strategijom, u kontekstu nekakve razvojne strategije Federacije?! Koliko je ona uklopiva na dràvnom nivou?! \or|e Stevanovi} Evo, vi ste postavili pitanje o kojem sam htio da razgovaram. Naime, spominjali smo danas jako puno konvenciju... Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Zatim smo rekli da je ta konvencija usvojena 1992. godine. Htjeli ili ne, mi se moramo vratiti na tu 1992. godinu, jer to je godina usvajanja RIO deklaracije, to je prvi, da tako kaèmo, strate45


30.3.2007

19:47

Page 46

{ko-planetarni dokument koji govori o odrìvom razvoju. Princip 10 RIO deklaracije jeste princip o u~e{}u javnosti, koji kaè otprilike da se odrìvi razvoj moè obezbijediti jedino aktivnim u~e{}em svih zainteresovanih u~esnika na nivoima na kojima oni mogu da u~estvuju u dono{enju odluka. [ta to zna~i?! Evo, gosp. Dvornik je spomenuo Aarhusku konvenciju. Evropa je, dakle, na planetarnom nivou uzela sebi za obavezu da promovi{e jedan, rekao bih, rafinirani pravni sistem, koji obezbje|uje pristup informacijama u oblasti ìvotne sredine, u~e{}e javnosti u oblasti ìvotne sredine i obezbje|enje pravne za{tite ova dva prethodna prava. Zna~i, ako govorimo o u~e{}u, gosp. Novalija je na jedan kratak, ali jako efikasan na~in, spomenuo jedan projekat koji u sebi sadrì ingerencije najmanje ~etiri ministarstva. Ja govorim hipoteti~ki, spomenuli ste potencijalnu u Tijesnom, ja znam gdje je to... nadomak moga grada. Tu imate ne sukob, nego spoj interesa Ministarstva energetike, ministarstava nadle`nih za vode, za ìvotnu sredinu, za transport i komunikacije. Vjerovatno bismo na{li jo{ neke! Zna~i, bez jednog zajedni~kog rada, jedne {iroke diskusije svih zainteresovanih, ne moè se do}i do adekvatnog rje{enja. Na kraju, da ne duìm, vrijeme je o~ito limitirano, odgovor na pitanje – Aarhuskoj konvenciji Bosna i Hercegovina jo{ nije pristupila. Radi se mnogo oko toga, upravo, MOFTER kao nadle`no ministarstvo. Neke stvari jesu pokrenute, me|utim, odgovor na va{e pitanje – ne, jo{ uvijek nije usvojena Aarahuska konvencija. Bo{ko Kenji} Ponovit }u da se zaista slaèm da je proces izrade strategije energetike Bosne i Hercegovine jedan multidisciplinarni proces i da se nikako ne moè dozvoliti da se zanemari pitanje za{tite okoline. I kao {to sam pokazao u prezentaciji, strategija }e dati poseban osvrt u tom smislu. Ja }u zaista poku{ati da, na neki na~in, kanali{em zaklju~ke sa dana{nje diskusije u Ministarstvo, i zaista }u poku{ati, na neki na~in, da se agan`man relevantnih eksperata iz oblasti za{tite okoline, na neki na~in, potcrta u strategiji! Ono {to bih jo{ èlio da napomenem je da sam proces evropskih integracija, bez obzira koji je to ugovor u pitanju, podrazumijeva veliki zna~aj, ogroman zna~aj za{tite okoline. Tako da ni Bosna i Hercegovina ne moè odstupati od toga. U Ugovoru o osnivanju energetske zajednice Jugoisto~ne Evrope ja sam pomenuo nekoliko direktiva. I jedna od tih direktiva se odnosi na uticaj javnih projekata, odnosno izgradnje energetskih objekata na ìvotnu sredinu. Sa druge strane, jedan od uslova Ugovora o osnivanju energetske za jednice jeste definisanje procesa autorizacije, odnosno na koji na~in }e se vr{iti odobravanje za izgradnju novih energetskih objekata?! Bilo da su to termo, hidroelektrane, gasovodi ili bilo {ta drugo! I na kraju jo{ èlim da kaèm da tu postoje regulatorne agencije! Postoji taj regulatorni okvir. Za{to je 46


30.3.2007

19:47

Page 47

on tu?! Pa jedna od uloga regulatora u Bosni i Hercegovini, konkretno, sad postoje za elektri~nu energiju, jeste davanje dozvola za izgradnju energetskih objekata. Da bi se ta dozvola dobila, postoji jasno propisana procedura {ta mora biti zadovoljeno, da bi se dobila dozvola i licenca da se pojavite na trì{tu, da gradite objekat i da budete u~esnik na trì{tu! Jo{ jednom bih ponovio, da je vrlo bitno... Imamo dva projekta koja su u toku, studija i strategija. I zaista bih naglasio da je apsolutno neophodna saradnja izme|u svih institucija i svih zainteresovanih strana u Bosni i Hercegovini kako bi do{lo, odnosno kako bismo do 2008. godine imali strategiju energetike Bosne i Hercegovine. Hilmo [ehovi} Ja ne bih ponavljao ovo {to su ve} kolege rekle vezano i za okoli{, strategiju. Krenuo bih drugim redom, vezano za intervencije koje mogu odmah proizvesti rezultat, u kratkom roku. Da, to je pitanje pove}anja energetske efikasnosti u svim sektorima, prije svega u zgradarstvu i industriji, gdje uz dobru organizaciju, ne ~ekaju}i strategiju i zakone, nego operativne odluke i uredbe, da se krene u akciju, kao {to je to ura|eno i u susjednim zemljama, Bugarskoj i ostalim, gdje su u{tede evidentne. Dakle, tu ne treba ni{ta izmi{ljati. Tu su u pitanju stotine miliona maraka godi{nje. Dakle, reda jednog bloka od 200 mW u termoelektrani. To su prioritetne stvari, dakle, i paralelno raditi na drugim stvarima. Na pripremi izgradnje obnovljivih izvora, za to, opet, treba strategija, koja se objektivno ne moè ~ekati. Ova inicijativa za izgradnju objekata, planovi, javni pozivi... to je jedan to~ak, grudva koja treba da pokrene one koji su to trebali i ranije da urade. Strategija nije ju~er pokrenuta, nego prije sedam godina, ali mehanizam da se to napravi je bio jako trom, usporavaju}i, i nekada, da ne kaèm, ure|ena konfuzija. Osnovna stvar, kolegica Selma iz Instituta za hidrotehniku je pitala – kako, moè li se sada uklju~iti stru~ni tim?! Ne na ovaj na~in, kako je to zami{ljeno u Ministarstvu vanjske trgovine, mislim da }e i to usporiti vrijeme. Dakle, trebalo je koristiti iskustvo susjednih zemalja u izradi strategije. Vjerovatno }e se kolegica Branka Jelavi} javiti kasnije, vezano za njihova iskustva, da ~ujemo kako je tamo ra|eno. A ja znam od 1998. godine pa na ovamo to je radio tim od trideset stru~njaka. Neovisno od toga {to su oni na “Energetskom institutu”, da nema instituta, napravio bi je sistem i tim na ~elu sa Goranom Gran~em, druga na listi je, upravo, na{a go{}a danas gospo|a dr. Branka Jelavi} i ostale kolege, od kojih poznajem tre}inu. Dakle, trebalo je koristiti ta iskustva i ne ~ekati ovaj period. Dakle, ne treba kolega Kenji} da se osje}a pozvanim, vezanim za ono {to sam ja rekao, vatrogasne akcije itd. Zaista se mi tu nalazimo u takvoj situaciji, da bi to zaostajanje za susjedima, neposrednim, poku{ali nadoknaditi, koliko – toliko. Jer mi smo bili ispred, vezano 47


30.3.2007

19:47

Page 48

za pristup fondovima u Evropi i FARE programu, 1995–1996. godine, i ispred Srbije i ispred Hrvatske, jer tada nije bilo pristupa ni jednoj ni drugoj zemlji vezano za te programe. Mi smo, objektivno, danas mnogo iza, i tu se moèmo porediti sa Albanijom. Dakle, ekspertni tim, to je malo sad kasno, na ovaj na~in, ali treba na}i na~ina! Nisam optimista, ako se to nastavi na ovaj na~in. Zna~i, moraju se udruìti svi, napraviti druga organizacija pristupa nastavku aktivnosti u strategiji i izradi i pripremi zakona. Ovo je studija koja jo{ nije ni po~ela, a strategija je po~ela ima pola godine i vi{e. To su sve stvari, samari idu ispred konja! Dakle, te stvari treba sanirati! Kako?! “Vatrogasnim” na~inom da bismo uhvatili korak. înjenice koje je naveo kolega Almir Imamovi}, vezano za razlike u samoj dràvi, vezano za energetsku efikasnost, odnosno gubitke: 8,5% i 20%, gdje vam to sve govori. Znate! Da ne govorimo o blokovima, da ne govorimo o drugim stvarima. Dakle, tu vam je potrebna organizacija, intervencija, projekti, izrada studija konkretnih pro jekata na kojima }e se to pokazati. Dakle, pitanje DERK-a je jako va`no. A prije nekoliko godina mi smo insistirali da to ne bude dràvna elektro-energetska regulatorna komisija, nego dràvna energetska regulatorna komisija, koja bi obuhvatila i druge energente. [ta zna~i samo elektro-energetika?! [ta je sa naftom, {ta je sa ugljem, koji participiraju u proizvodnji elektri~ne energije?! Dakle, ima puno pitanja koja mi danas zapo~injemo na jedan vrlo kvalitetan na~in zahvaljuju}i ovoj fondaciji. Javnost permanentno treba biti obavje{tavana. Jedan multidisciplinarni tip, ne ~ekaju}i da li }e to uraditi Ministarstvo vanjskih poslova, to mora i}i intenzivnije, preko obje vlade, entiteta, mora se formirati pravi stru~ni tim, jer ljudi izbjegavaju da budu na ovaj na~in u ekspertnom timu, jer ne}e da na ovaj na~in rade, u smislu preuzimanja odgovornosti, dakle, èle jednu organizaciju. Dakle, to su ta pitanja koja se mogu rije{iti. Ne treba se opravdavati, to nije do drugih, to kaè Sv jetska banka, do nas je to. Pitanje je kako mi sa njima razgovaramo, {ta mi dogovaramo, u startu? I kakve posljedice imamo ako ne znamo dogovoriti? Dakle, nije to do Kenji}a i kolega koje su tu godinu-dvije, nego onih, prethodnih koji su imali upute kako treba raditi. Ali znate, jednostavno, ja ako sam veterinar, ne mogu biti {ef klinike za kardiokirurgiju, naprimjer. Dakle, ja moram biti ljekar, specijalista za srce da bih mogao organizirati operacije. Dakle, neke stvari mi spo~itavamo direktno i ministarstvu i ljudima, jer ja ne dozvoljavam da me neko predstavlja u smislu da mi pravi {tete u dràvi. Ja se ovdje pona{am kao gra|anin, ne {titim ni jedno ministarstvo ni drugo, {titim dràvu i sutra{nje generacije, po principu odrìvog razvoja kao {to je gospodin Miroslav rekao. Zna se {ta je odrìva energetika, {ta to zna~i?! Da se moraju o~uvati interesi prirodne osnove i za naredne generacije, a ne samo za ovu! Dakle, to je na{a obaveza! Dakle, javnost strada! I mediji koji su izuzetno jak faktor u svemu s obzirom na na{u situaciju. I dobro je da imamo 48


30.3.2007

19:47

Page 49

ovu pri~u, ~ak i sva|e, malo je neakademski, kao {to se de{ava zadnjih dana, ali mora se pokrenuti mehanizam da se suo~e argumenti jednih i drugih. Ne uni{titi ekologiju, ne zaustaviti razvoj... dakle, prave se balansi i kompromisi. I razlikuje se, da idem i ja malo u definicije, i {ta je ekologija i {ta je okolina?! Environment, kako ovi kaù, i ekologija, dakle, neposredni odnos, relacija flore i faune i nas u okolini. Pitanje zemlje, vazduha i tla, kao {iri pojam, ovo {to je pitanje Kyoto protokola i ostalog! Dakle, te stvari su broj jedan za mene! A u to se trebaju uklapati strategije razvoja budu}ih izvora, jer je energija, energetska ekonomija i treba je pametno koristiti i prodavati. Bugarska zatvara blok nuklearke od 800 mW, oni su sa nama imali odre|eni suficit, oni toga sada vi{e ne}e imati. To kolega Imamovi} vrlo dobro zna!

49


50

30.3.2007

19:47

Page 50


30.3.2007

19:47

Page 51

II PANEL Prof. dr. Aleksandar Kneèvi} Racionalizacija potro{nje energije – imperativ u BiH

Kada se govori o energiji treba znati dvije stvari: (i) energiju nije niko nikada ni vidio ni osjetio i (ii) energija nije nikome potrebna. ôvje~anstvu i ljudima su potrebni samo u~inci energije. Energija, i u prirodi i u tehni~kim sistemima koje su stvorili ljudi, prelazi iz jednog oblika u drugi. Pri tome postoje u~inci energije u prirodi i dru{tvu. Koji su to klju~ni u~inci energije? Prvi, privredni rast. Postoji vrlo signifikantna zavisnost bruto nacionalnog proizvoda dràve od potro{nje energije. Nivo potro{nje energije u privredi, saobra}aju i doma}instvima je osnovni pokazatelj nivoa razvoja jedne dràve. Mada se, ukoliko se uzme neki drugi pokazatelj razvoja kao {to je indeks humanog razvoja, gdje sa po jednom tre}inom uti~u dru{tveni proizvod, o~ekivana duìna ìvota i obrazovanost stanovni{tva, pojavljuju neke zemlje, upravo svjetski proizvo|a~i energije, koje su na vrhu liste zemalja po visini GDP-a, znatno niè na skali indeksa humanog razvoja. Drugi u~inak energije, bolje re}i transformacije kemijske energije u fosilnim (karbonskim) gorivima su klimatske promjene, fenomen poznat i kao globalno otopljavanje. To je sigurno najve}i problem s kojim se ~ovje~anstvo do sada srelo i za koga nema odgovora ni na papiru. Klimatske promjene su ujedno i ekolo{ki i ekonomski i dru{tveni problem, dakle problem razvoja ~ovje~anstva. Matematsko modeliranje i kompjuterska simulacija klimatskih promjena pokazuju vrlo brze i nepovoljne promjene i u na{oj zemlji. Tako se u na{im krajevima o~ekuje porast padavina u zimskom periodu za 10%, te opadanje u ljetnom periodu ~ak za 40 %. To }e zasigurno uticati nepovoljno na poljoprivredu, elektroprivredu (hidroelektrane), kroz uticaj na ekosisteme na umanjenje bioraznolikosti, te pada dru{tvenog proizvoda, i na kraju do djelovanja na ljudsko zdravlje. U BiH se ne razmi{lja o mjerama za adaptaci ju klimatskim promjenama. Tre}i u~inak energije je industrijski razvoj. Najja~e svjetske firme su upravo iz oblasti energije. Deset firmi sa najve}im ukupnim prihodom na svijetu su firme iz podru~je energetike (ovdje spadaju i proizvo|a~i motornih vozila). Ove firme se po svom ukupnom prihodu nalaze me|u 15 zemalja svijeta sa najvi{im dru{tvenim bruto proizvodom. Kakav je uticaj ovih firmi na kori{tenje energije? Sigurno dvostruki: Svaka generacija novih ure|aja za energijsku transformaciju ima vi{i stepen korisnosti od prethodne generaci je, tj. manju emisiju stakleni~kih gasova po jedinici proizvedene energije. Ali, kroz forsirano pro{irenje potra`nje i stalno pove}avanje proizvodnje ure|aja 51


30.3.2007

19:47

Page 52

imaju negativni uticaj na okolinu. Dakle, tehni~ki stepen korisnosti ure|aja ovih firmi raste, a upitno je {ta je sa dru{tvenim stepenom korisnosti. Koliko ove firme doprinose odrìvom razvoju ~ovje~anstva? Ko je duàn da se brine o dru{tvenoj efikasnosti kori{tenja industrijskih proizvoda? Kako definisati odrìvost kori{tenja energije? Mo`da kao zadovoljavanje ljudskih potreba uz prihvatljiv uticaj na okolinu energijskih transformacija u cijelom ìvotnom ciklusu proizvoda i usluga. Jedino je ovdje pitanje {ta su to realne ljudske potrebe (Ljudi se reklamom i modom nagovaraju da kupuju stvari koje im ne trebaju, novcem koga nemaju, samo da imponuju susjedu kome to ni{ta ne zna~i – Papanek, Dizajn za stvarni svijet ).

Jedna analiza koju sam uradio prije vi{e od 20 godina – zavisnost emisi je sumpordioksida u atmosferu po glavi stanovnika od nacionalnog dohotka po glavi stanovnika za 1980. godinu – pokazala je postojanje dvije grupe dràva: Jedna grupa dràva su bile dràve, bez obzira na nivo razvijenosti koje su stvarale GDP od 20$ po kg emitovanog SO2. Druga grupa je pokazala rast emisije sa porastom nacionalnog dohotka (kod niè vrijednosti dohotka), odnosno opadanja kada GDP dostigne odre|enu vrijednost. Prosje~na vrijednost odnosa GDP i emisije kod ovih zemalja je bila 200 $ po kg SO2. Pokazalo se da se u prvoj grupi dràva nalaze socijalisti~ke zeml je, a u drugoj dràve sa trì{nom privredom. Jedna grupa dràva je, dakle, od energije pravila zaga|ivanje, a druga dobit. Prakti~no su dràve sa trì{nom privredom imale ~ak 10 puta (200/20) ve}u eko-efikasnost. Jedna povr{na analiza je pokazala da se ovdje zasluga tehnike (tehni~ki stepen korisnosti, ure|aji za odsumporavanje dimnih gasova) pojavljuje sa faktorom 2, dok se racionalnost u kori{tenju energije u cijelom ìvotnom ciklusu pojavljuje sa faktorom 5. Zna~i problem socijalisti~kih zemalja nije bio toliko u primjeni tehni~kih rje{enja, koliko ~injenica koliko je efikasno potro{nja energije bila usmjerena na zadovoljenje ljudskih potreba. Interesantno je da se biv{a Jugoslavija, koja je imala neku vrstu trì{ta nalazila u grupi zemalja sa trì{nom privredom. Me|utim, Bosna i Hercegovina, kao dio Jugoslavije, te 1980. godine je imala 18% jugoslavenskog stanovni{tva, 13 % jugoslavenskog dohotka, ali ~ak 28 % jugoslavenske emisije SO2. U isto vrijeme je BiH imala svega 6% jugoslavenskog nau~nog kadra. Zna~i, politika koja je u BiH davala ve}u prednost crnoj masi (ugalj), nego sivoj (pamet) vodila je BiH ka neodrìvom razvoju. Danas Bosna i Hercegovina po potro{nji energije, posebno elektri~ne, zaostaje za ve}inom evropskih zemalja, uklju~uju}i i one u okruènju. Danas se velika pa`nja pridaje pra}enju efikasnosti kori{tenja energije u dràvi. Postoji vi{e sistema indikatora (pokazatelja). Najpoznatiji su Indikatori odrìvog razvoja (SDI) lansirani po zaklju~ku Rio konferencije 1992. (SDI). Ovdje se pojavljuju tri indikatora vezana za kori{tenje energije: (i) go52


30.3.2007

19:47

Page 53

di{nja potro{nja energije po stanovniku, (ii) udio obnovljive energije u ukupnoj potro{nji energije i (iii) intenzitet kori{tenja energije. Kao rezultat Rio+10 konferencije 2002. godine, pojavili su se Indikatori okolinske odrìvosti (ESI). Ovdje se u okviru varijable eko-efikasnost, pojavljuju dva indikatora vezana za energiju: (i) ukupna potro{nja po GDP-u, tj. energijska intenzivnost i (ii) udio obnovljive energije u ukupnoj potro{nji energije. Po ovom parametru (eko-efikasnost) me|u vode}im zemljama se nalaze Uganda, Kamerun, [vajcarska i Norve{ka. Sjedinjene Ameri~ke dràve i Njema~ka su na 60. odnosno, 62. mjestu. Biv{e socijalisti~ke zemlje se nalaze u grupi dràva iza 62. mjesta (Hrvatska 63), do Rusije na 110. mjestu. U ovom pregledu se ne navode podaci za BiH. Ukoliko se posmatra agregirani indeks (svi uticaji) onda na listi odrìvosti vode Finska, Norve{ka, [vedska i Kanada. Hrvatska je na visokom 12. mjestu, Slovenija i Albanija na 23. i 24. mjestu. BiH zauzima 57 mjesto. Grupa biv{ih socijalisti~kih dràva se nalazi izme|u 66. i 87. mjesta. SAD su na 91. mjestu, Belgija na 125., Saudijska Arabija na 138., Kuvajt na 142. mjestu. Na kraju, {ta zaklju~iti? Treba u BiH uvoditi mehanizme koji vode ka odrìvosti razvoja. Po modelu REIC-a koji je nagla{en i na njegovom pamfletu, odrìvi razvoj se postiè kompatibilno{}u èlje gra|ana, znanja i vlasti.

53


54

30.3.2007

19:47

Page 54


30.3.2007

19:47

Page 55

Doc.dr. Petar M. Gvero, Ma{inski fakultet Banja Luka

Potencijali Bosne i Hercegovine za kori{tenje alternativnih izvora energije – biomasa Uvod Poja~an interes za obnovljive izvore energije i njihovo kori{}enje pojavio se posljednjih godina iz dva osnovna razloga: ubrzanog porasta potro{nje i proizvodnje energije iz fosilnih goriva, kao i ekolo{kih problema koji su nastali i narasli kao rezultat emisije produkata sagorijevanja. U posljednje vrijeme se posebno potenciraju problemi poreme}aja klime za koje se smatra da su dobrim dijelom izazvani emisijom gasova staklene ba{te (GHG). Evropska unija je 2001. godine donijela Direktivu 2001/77/EC koja promovi{e proizvodnju elektriciteta iz obnovljivih izvora. Ako se analiziraju iskustva iz Evrope i to u zemljama sa sli~nim prirodnim i energetskim resursima kao i u Bosni i Hercegovini, kao {to je Austrija ili neke od zemalja Skandinavije, dobijaju se veoma indikativni podaci. Prema analizama iz 1999. godine, smatra se da Austrija oko jednu ~etvrtinu ukupne energije dobijala iz obnovljivih energetskih resursa. Biomasa kao gorivo Prednosti biomase kao goriva Siguran i obnovljivi izvor energije. Energetski potencijali biomase su zna~ajni. Postoje velike koli~ine biomase tamo gdje je potrebna toplotna energija, u poljoprivredi i industriji. Kvalitet proizvedene energije ravan je kvalitetu energije proizvedene iz fosilnih goriva (temperaturni nivo, koli~ina i efikasnost transformacije). Za kori{}enje biomase u energetske svrhe razvijene su savremene tehnologije Neutralni bilans CO2 emisije. Mali udio pepela u produktima sagorijevanja. Mali sadràj ili potpuno odsustvo sumpora u gorivu. Pepeo koji ne sadrì toksi~ne materije. Smanjuje zavisnost od uvoza. Nedostaci biomase kao goriva Fizi~ko-hemijske osobine biomase su specifi~ne. Potrebno je organizovanije trì{te biomase. Nepostojanje organizovanog gorivog ciklusa biomase. • • •

•

•

• • • • •

• • •

55


30.3.2007

19:47

Page 56

Metode za generisanje energije iz biomase Metode kojima se iz biomase moè dobiti energija mogu se podjeliti na: Termohemijski procesi (sagorijevanje, gasifikacija, piroliza), Biohemijski procesi (anaerobna digestija i proizvodnja etanola), Hemijski procesi konverzije organskih ulja u bio-dizel i sredstva za podmazivanje. Sistemi za sagorijevanje drvnog otpada su dostigli zavidan tehnolo{ki nivo, tako da su se danas pored industrijskih energana, kori{tenjem paleta stvorile i mogu}nosti za izgradnju potpuno automatizovanih kotlarnica za doma}instva. Procesi termohemijskog tretmana ~vrste biomase tako|e doìvljavaju svoju ekspanziju. Gasifikacija se koristi u svrhu dobijanja gorivog gasa za sagorijevanje u kotlovima ili za kori{tenje u motorima sa unutra{njim sagori jevanjem i turbinama za proizvodnju elektri~ne energije. Piroliza je opet tehnologija ~iji je cilj pretvaranje biomase u drugu kategoriju hemikalija. Brza (“flash”) piroliza spada u novije tehnologije, razvijene u svrhu dobijanja te~nih komponenti, prvenstveno goriva, koja mogu zamijeniti ulja za loènje, bilo da se radi o sistemima grijanja ili instalacijama za proizvodnju elektri~ne energije. Pored toga u zavisnosti od koncepta procesa brze pirolize mogu}e je dobiti jako veliki broj hemijskih jedinjenja, koja se koriste u raznim granama hemijske industrije, prehrambene industrije itd. To ukazuje na mogu}nost uvezivanja proizvodnje energije sa industrijskom proizvodnjom, {to opet zahtijeva jasno definisanu strategiju na dràvnom nivou. Proizvodnja biogasa procesima anaerobne digestije je tako|e danas veoma zastupljen i razvijen koncept. Biogas nastao na takav na~in dominantno je sa~injen od metana (60–70%) i ugljen-dioksida (30–40%). Sirovine za proizvodnju biogasa su: te~ni stajnjak, otpadne vode i lignocelulozne materije. • • •

Potencijali biomase u Bosni i Hercegovini Poja~an interes za razvoj energetskih objekata za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora na teritoriji Bosne i Hercegovine posljedica je stvaranja odre|enih preduslova i priprema BiH za ratifikaciju Kyoto protokola. Ti preduslovi su u vezi sa zakonskim rje{enjima koja }e omogu}iti subvencionisanje ovog tipa elektri~ne energije, porast interesovanja stranih i doma}ih investitora, pojednostavljenje procedura za dodjelu koncesija, kao i deregulaciju trì{ta elektri~nom energijom. U Bosni i Hercegovini se posljednjih godina jako puno govori i radi na tzv. deregulaciji energetskog sektora, {to zna~i i potpunu reorganizaciju elektroprivrednog sektora, ali sigurno i sektora potro{nje. U skladu s tim mnogo vi{e pa`nje }e se morati posvetiti efikasnosti postoje}ih postrojenja i otvaranju novih mogu}nosti proizvodnje energije. U Bosni i Hercegovini je udio biomase u ukupnom energetskom snabdjevanju 4.2% (2003). 56


30.3.2007

19:47

Page 57

Okvirne analize pokazuju da se u Bosni i Hercegovini godi{nje generi{e oko 2.000.000 m3 drvnog otpada, {to predstavlja oko 5200 GWh toplotnog ekvivalenta. Radi ilustrativnijeg prikaza moè se re}i da se radi o toplotnom energetskom potencijalu od skoro 600 MW. Uvezivanje u sistem kombinovane proizvodnje toplotne i elektri~ne energije moglo bi realno omogu}iti generisanje sa oko 410 MW toplotne energije i oko 200 MW elektri~ne energije godi{nje. Lako se pokazuje da mali gradovi u BiH ~iji se razvoj bazira na drvnoj industriji kompletne potrebe za energijom, toplotnom i elektri~nom mogu podmiriti iz vlastitog otpada produkovanog u drvnoj industriji. Kao ilustrativan primjer mogu posluìti op{tine koje svoju egzistenciju baziraju na drvnoj industriji. Naprimjer, godi{nje koli~ine produkovanog otpada iz finalne prerade drveta u Han Pijesku, Palama, Rogatici, Kneèvu i Kotor Varo{i, koji je radi strukture pogodan za kori{tenje u brzoj pirolizi, kretale su se izme|u 6x103 i 15x103 t, {to je dovoljna koli~ina za godi{nju proizvodnju od 4x103 do 10x103 t bio-ulja u svakoj od gore navedenih op{tina. Pored otpadnog drveta, manje zna~ajan, ali nimalo zanemarljiv potenci jal leì u ostacima poljoprivredne proizvodnje. Otpad koji ostaje na njivama i ne koristi se u ishrani ili zbrinjavanju stoke, veoma je atraktivan energent. Me|utim, zbog male nasipne gustine i problema sa sakupljanjem, njegovo kori{tenje atraktivno je za ve}e poljoprivredne sisteme. Po{to je BiH uglavnom ruralna zemlja, u pojedinim njenim dijelovima kori{tenje konvencionalnih oblika energije predstavlja ekonomski problem, pa je proizvodnja biogasa na farmama jedan od pristupa koji se uklapa u koncept odrìvog razvoja. Ozbiljne analize pokazuju da se farme sa oko 600 svinja ili 200 junica mogu potpuno energetski podmiriti iz vlastite produkcije biogasa. GTZ je u studiji koja je ra|ena 2003. godine poku{ao definisati cijene ko{tanja elektroenergetskih instalacija baziranih na drvnom otpadu u BiH. Zbog nedostatka relevantnih parametara, ura|ene su odre|ene aproksimacije u odnosu na sli~ne analize ra|ene za trì{te Njema~ke. Rezultati su sistematizovani i prikazani u tabeli 4.

57


30.3.2007

19:47

Page 58

Tabela 1. Izra~unati tro{kovi energana za transformaciju drvnog otpada u elektri~nu energiju u BiH

Mehanizmi za promociju obnovljivih energetskih izvora Danas je na raspolaganju mnogo mehanizama kojima se kori{}enje obnovljivih energetskih resursa moè promovisati i u~initi trì{no konkurentnim. Takvi mehanizmi su: Feed-in tarife (REFIT) , koje obezbje|uju garantovanu cijenu za elektri~nu energiju generisanu iz obnovljivih izvora. (Kori{}en u [paniji, Njema~koj, Danskoj...). •

•

•

• • •

Renewable portfolio standards (RPS) ili Renewable Obligations.

U ovom slu~aju se od dobavlja~a i distributera zahtijeva da odre|eni procenat proizvedene i isporu~ene energije bude iz obnovljivih izvora. Green Certificates (GC) . Zeleni certifikati se obi~no kombinuju sa RPS. Sufinansiranje Za investiranje u tehnologije ili instalaciju. Tenderi ili licitacijske procedure. Zelene tarife. Situacija kada potro{a~i mogu dobrovoljno

odlu~ivati (izme|u tipova elektri~ne energije).

•

Porezi

•

Na neobnovljive energetske izvore, Osloba|anje od poreza za obnovljive energetske izvore. Podr{ka istraìvanju i razvoju .

•

Pojednostavljivanje administrativnih procedura.

• •

Koji }e od gore navedenih mehanizama ili koja njihova kombinacija biti kori{}ena zavisi od mnogo faktora. U evropskim zemljama se sre}u veoma 58


30.3.2007

19:47

Page 59

razli~iti pristupi, proiza{li iz specifi~nosti okruènja. Koji }e mehanizmi u budu}nosti biti primjenjivani u Bosni i Hercegovini u mnogome zavisi od Strategije razvoja energetskog sektora. Biomasa i Kyoto protokol Zbog neutralnog bilansa ugljendioksida, projekti vezani za sagorijevanje biomase postaju veoma atraktivni, jer se tim na~inom uti~e na smanjenje emisije gasova staklene ba{te. U Bosni i Hercegovini su u toku aktivnosti koje bi trebale rezultovati Prvim nacionalnim izvje{tajem o emisiji gasova staklene ba{te. Taj dokument i ratifikacija Kyoto protokola }e u BiH omogu}iti realizaciju tzv. CDM (Clean Development Mechanism) projekata, kao jednog od mehanizama Kyota. CDM su takvi projekti kod kojih razvijene zemlje mogu finansirati projekte redukcije emisije u zemljama u razvoju. Razvijene zemlje mogu dobiti kredite generisane od strane projekta da bi zadovoljile svoje zahtjeve. To u perspektivi fakti~ki omogu}ava Bosni i Hercegovini da pravilno raspolaù}i vlastitim potencijalima do|e do odre|enih investicija u projekte vezane za biomasu i ostale obnovljive energetske resurse.

Slika 1. Principijelna {ema CDM projekta. 59


30.3.2007

19:47

Page 60

LITERATURA http://www.energyagency.at/enercee/bih/energysupply.htm INNOTECH Holztechnologien GmbH, Berlin, “Study on Wood Rezidue Utilization in Bosnia and Herzegovina”, Deutschen Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH, Eschborn, 2003. P. M. Gvero, S. Petrovi}, F. Kecman, “Drvna industrija Bosne i Hercegovine kao potencijal za kogeneraciju”, Simpozijum Elektrane 2006, Vrnja~ka Banja, Srbija, 2006. P. M. Gvero, M. R. Radovanovi}, “Biomasa kao gorivo i mogu}nost kori{tenja u Republici Srpskoj”, Energetika Srpske 1998, Zbornik radova, 903913,1998. P. M. Gvero, M. R. Radovanovi}, “Brza piroliza biomase-stanje tehnologi ja i mogu}nost primjene u energetici Republike Srpske”, Energetika Srpske 2001, Zbornik Radova, 343-348, 2001. P.M. Gvero, O. Laganin, G. Tica, Z. Milovanovi}, “Obnovljivi energetski resursi u funkciji odrìvog razvoja energetike Bosne i Hercegovine”, Simpozij Termi~ara, Lepenski Vir, Srbija, 2005.

60


30.3.2007

19:47

Page 61

Branka Jelavi}, Energetski institut Hrvoje Poàr, Zagreb, Hrvatska

Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u Hrvatskoj Inicijative koje je Energetski institut “Hrvoje Poàr” (EIHP) poduzeo prije 1997. godine odnosile su se na deklarativnu potporu, koja je u Hrvatskoj postojala, me|utim nije bilo strategije. Radilo se o tome da je tu i tamo posto jao neki individualni projekt, bez nekog nadzora, bez nekog osmi{ljanja i sa vrlo niskom razinom informiranosti, sa kojom se jo{ uvijek borimo. Ono {to je EIHP poku{ao 1997. godine, i jo{ prije toga, zapravo je da Vlada iskaè neki interes i da se taj interes na neki na~in i formulira kroz odre|ene formalne odluke, jer, kona~no, iza jednog dugog razdoblja inicijalnih dogovora i razgovora, ipak je bilo potrebno do}i do konkretnog iskazivanja interesa. Vlada je 1997. godine donijela Odluku o pokretanju nacionalnih energetskih programa. Mi smo u EIHP organizirali odio za nacionalne energetske programe. I èlim samo re}i da nas je te 1997. godine bilo ~etvero u odjelu, a danas nas je ~etrnaest. Dakle, to samo po sebi govori o radu koji je iza nas i o tome da je to jedno zaista propulzivno podru~je. I naravno, mi nismo sami sebi dovoljni, mi smo ve} tada uputili poziv na{oj stru~noj javnosti, na{im profesionalnim i znanstvenim institucijama da sa nama sura|uju. Na prim jer, ako je potrebna neka podr{ka koja se ti~e bio-mase, naravno, da kontaktiramo kolege sa [umarskog fakulteta, ako se radi o poljoprivredi, sa Poljoprivrednog, prema tome, mi u Institutu nemamo stru~njake koji bi sve to pokrivali. Ono {to smo postavili kao cilj je organizirani pristup na lokalnoj i nacionalnoj razini i pripremanje razli~itih podloga za prihva}anje strategije, prikupljanje podataka. To je jedan veliki, opseàn posao, koji za BiH tek predstoji i mislim da bi odre|ena iskustva iz Hrvatske bila veoma od pomo}i. Godine 1991. kada se Hrvatska osamostalila, napravljena je nova energetska strategija, jer u tom trenutku smo sami postali odgovorni za svoju energetsku budu}nost. Pokrenuli smo jedan projekt razvoja organizacije energetskog sektora. Zatim su slijedili nacionalni programi. Zanimljivo je da je 1998. godine napravljen nacrt energetske strategije, no nikada nije usvo jen, nego je uveden Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, koji je pokrenula Vlada i u okviru projekta “Hrvatska u 21. stolje}u” izra|ena je strategija koja se zove “Energetika – Hrvatska u 21. stolje}u”. Taj dokument je zapravo tek 2002. godine prihva}en u Hrvatskom saboru i on je danas oficijelni dokument koji govori o strategiji energetskog razvitka Hrvatske. Godine 2003. dobili smo Fond za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost. 61


30.3.2007

19:47

Page 62

Energetske zakone koji su slijedili europske direktive o otvaranju energetskih trì{ta, smo dobili 2001. godine. Postoji jedan krovni zakon, “Zakon o energiji”, tri zakona o trì{tima, to je elektri~na energija, plin, nafta i naftni derivati, i “Zakon o regulaciji energetskih usluga”. Ti zakoni su doìvjeli i svoju doradu 2004. godine, a i dalje se radi na doradi. Dakle treba krenuti i ne treba o~ekivati da }e zakoni koje donesemo biti savr{eni, ali za to postoji vrijeme i odre|ena dinamika u kojoj se ti zakoni mogu revidirati, pa po potrebi i mijenjati. Posljednji zakon iz ovog niza energetskih zakona, koji je donesen 2005. godine, je “Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energi jom”. U Hrvatskoj ima oko 140 000 potro{a~a, koji su vezani, mi kaèmo, na centralizirane toplinske sustave, {to naravno nije zanemariva brojka. Strategija je, dakle, postavila odre|ene ciljeve. To su pove}anje energetske u~inkovitosti i kori{tenje obnovljivih izvora energije. Ono {to ja uz to uvijek dodajem je za{tita okoli{a, jer mislim da ove dvije teme idu pod ruku sa za{titom okoli{a. Ukupna potro{nja energije u Hrvatskoj, kao i u svim zemljama svijeta, raste. Koliko god mi ulagali na strani energetske u~inkovitosti ili efikasnosti, ipak imamo rast ukupne potro{nje energije.

Slika 1. Ukupna potro{nja energije u R. Hrvatskoj Vidimo gdje smo mi otprilike sad u Hrvatskoj, a ta potro{nja }e, naravno, rasti i sa nekih 400PJ (petadùla), gdje smo danas, prema prognozama do 2030. godine prije}i }e 600PJ (petadùla). Ovo je vi{e puta pokazivana, da tako kaèm, jedna va`na informacija o specifi~noj, ukupnoj potro{nji energije po razli~itim zemljama. To su podaci koje mi dobivamo preko EUROSTAT-a, ili preko IEA-a (International Energy 62


30.3.2007

19:47

Page 63

Agency) odnosno iz OECD-a (Organisation for Economic Cooperation and Development), zna~i, iz Pariza, koji ima podatke za sve OECD zemlje.

Slika 2. Specifi~na ukupna potro{nja Ozna~ene su Europa, Hrvatska, Bosna i Hercegovina. Specifi~na ukupna potro{nja po stanovniku u obje na{e dràve je relativno mala. Naravno, mi se ne moèmo uspore|ivati sa jednom Norve{kom koja koristi silno puno energije za grijanje, ali se moèmo uspore|ivati sa puno zemalja iz na{e regije. Vidimo da jo{ ima prostora i da }e se, kako bude rastao standard, na{a specifi~na ukupna potro{nja po stanovniku pove}avati. [to se ti~e ~esto spominjane energetske intenzivnosti, mi se tu ~esto koristimo sa tzv. PPP (Purchasing Power Parity), zna~i to je pokazatelj koji je malo modificiran u odnosu na onaj suhoparni GDP, jer tu se uzima u obzir kupovna mo} stanovni{tva, koja onda uklju~uje i tzv. crnu ekonomiju, koja je prisutna.

63


30.3.2007

19:47

Page 64

Slika 3. Energetska intenzivnost (PPP) Evidentno je da i Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju prostora da smanje svoju potro{nju energije po dru{tvenom proizvodu, koji je sveden na kupovnu mo} stanovnika. Zna~i, ima podosta prostora za efikasnost. Potro{nja elektri~ne energije u Hrvatskoj tako|er raste, kao {to raste i ukupna potro{nja energije. Postojao je odre|eni pad potro{nje, koji je vezan za ratne godine, me|utim, ta potro{nja se vrlo brzo vratila na ono {to je bila prije rata i sad ve} raste i iznad onoga {to smo imali prije rata. Neosporna je ~injenica da }e vlastita opskrbljenost primarnom energijom u Hrvatskoj biti sve manja, odnosno ovisnost o uvozu }e rasti za Hrvatsku, kao {to }e rasti i za Europu i europske zemlje, za neke vi{e, za neke manje. Jedan od mogu}ih odgovora na to pitanje nudi niz energetskih programa koje mi u Hrvatskoj provodimo, a koji su na temu efikasnosti. Jedan od programa je program plinifikacije Hrvatske. Sjeverozapadni dio Hrvatske je plinificiran, ostali dio nije. Cilj ovog programa je pro{irenje plinske mreè, {to se i de{ava i uskoro }e biti spojena polja u Jadranskom moru, blizu Pule, polje Ivana, i preko Karlovca }emo dobiti novi spoj za Zagreb. Ono {to je bitno za napredak plinskog sektora je izrada razli~itih tarifnih studija za prodaju, za transport i za distribuciju prirodnog plina. Da biste plin negdje doveli, morate osigurati potro{nju plina, jer naravno da nema nikakvog racionalnog razloga da u nekakvo udaljeno, planinsko selo gdje imate tri doma}instva, vu~ete plinsku mreù. Dakle mora postojati odre|eni kriti~ni konzum, da bi, uop}e, plin imao smisla. Ono {to je za Hrvatsku i ve}inu europskih zemalja bio problem, naro~ito lani, je ovisnost o ruskome plinu. I zbog toga se mi èlimo povezati na ostale plinovodne dobavne pravce. Donesen je zakon o trì{tu plina. Donesen je tarifni 64


30.3.2007

19:47

Page 65

sustav za dobavu plina, tarifni sustav za transport. Zna~ajno je da je transport izdvojen iz INE i osnovan je PLINACRO, {to je zapravo bitno, i svi mogu transportirati plin tim istim transportnim plinovodima. I djelatnost distribucije nije vi{e komunalna, ve} energetska djelatnost. Program industrijske energetske efikasnosti poku{ava organizirati odre|ene potro{a~e po sektorima. Na{e podru~je djelovanja je industrija, sektor komercijalnih usluga i sektor nekomercijalnih usluga. Kao dràvni institut, EIHP najvi{e radi sa sektorom nekomercijalnih usluga, zbog toga {to se energija koja se u tom sektoru tro{i pla}a iz budèta, odnosno od svih poreznih obveznika, pa je na neki na~in potrebno pokazati upravo na tim potro{a~ima, kao {to su bolnice i {kole, da je mogu}e napraviti velike u{tede. Trenutno je u toku projekt sa najve}im klini~kim bolni~kim centrom u Hrvatskoj, “Rebro”. U Dalmaciji tako|er poku{avamo racionalizirati potro{nju energije u bolnicama (Zadar). Program kogeneracije predstavlja tehni~ke mogu}nosti boljeg iskori{tenja energije i na taj na~in pove}ava konkurentnost industrije. Stoga je kogeneracija zastupljena u na{im projekcijama za budu}nost. Mi imamo javne kogeneracije ve} dugi niz godina. One se koriste u Hrvatskoj u toplinarstvu. Me|utim, vjeru jemo da }e porasti broj industrijskih kogeneracija, kogeneracija u sektoru usluga, a negdje od 2020. godine, mo`da ve} i 2010. godine, pojavit }e se mikrokogeneracija u ku}anstvima, iako je to jo{ uvijek razvojno. Ogroman potencijal za energetska u~inkovitost postoji u zgradarstvu. Tu se borimo na dva fronta. Prvi je da se ve} pri planiranju zgrada uspostave odre|eni mehanizmi koji }e govoriti o potro{nji energije, ali da se to isto primjenjuje i kad se vr{e sanacijski zahvati na ve} postoje}im objektima. Ovdje postoje odre|ene smjernice kako se to moè napraviti: treba pove}ati toplinsku izolaciju, treba koristiti odre|ene materijale koji su energetski u~inkoviti, trebaju se primjenjivati i odre|ene mjere upravljanja sa strane potro{nje. I koristiti prirodne pogodnosti, kao {to su svjetlo i orijentacija. To je ~esto poznato pod nazivom pasivna solarna arhitektura. Primjeri na kojima smo radili su: zgrada na{eg Instituta, gdje smo sa nekih 240 kWh godi{nje po metru kvadratnom za grijanje prostora na{u potro{nju smanjili na 80-tak kWh. Zna~i, jednu tre}inu energije koju smo do pri je rekonstrukcije koristili za grijanje te zgrade, koristimo danas. “Elektra” u Koprivnici odlu~ila je da svoju poslovnu zgradu sanira na energetski efikasan na~in i tako|er su potro{nju za grijanje otprilike smanjili na tre}inu. Centralizirani toplinski sustavi zapravo predstavljaju veliki problem, jer njihov rad nije bio niti dovoljno dobro planiran niti optimiziran. Bitno je da ta opskrba energijom ostaje u budu}nosti kvalitetna. U izradi su tzv. op}i uvjeti za opskrbu toplinskom energijom. Tarifni sustav je ve} donesen. Problem je u pojavama odre|enog prelijevanja sredstava. 65


30.3.2007

19:47

Page 66

[to se ti~e transporta, uspjeli smo oformiti bazu podataka potro{nje, po svim tipovima goriva i po svim vrstama transporta. Poku{avamo prora~unati emisije i vidjeti gdje moèmo dobiti te potencijalne u{tede. Trenutno smo u pregovorima sa nadle`nim ministarstvom da pokrenemo niz pilot-projekata, prvenstveno kori{tenja prirodnog plina u javnom gradskom prijevozu. Na{i ciljevi su da smanjimo potro{nju supstitucijom alternativnim gorivima, naro~ito ekolo{kim javnim prijevozom i preusmjeravanjem robnog prometa koji ve}inom ide cestovnim putem na èljezni~ki i brodski transport, koji su ekolo{ki ~i{}i. Plan za energetski razvitak hrvatskih otoka zove se “Crotok”. To je sinteza nacionalnih programa, a utemeljen je na metodologiji regionalnog planiranja. Da bismo vratili ìvot na otoke, moramo prvo osigurati energetiku otoka. Pet programa je fokusirano na obnovljive izvore energije. Podaci o obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj u 2005. godini:

Imamo samo nekoliko postrojenja koja koriste sun~evu energiju za proizvodnju elektri~ne energije. U 2005. godini imali smo jednu vjetroelektranu, prije par dana je otvorena i druga vjetroelektrana u zale|u [ibenika. Biomasu prete`no koristimo u industrijskim postrojenjima. Koristi se prete`no drvni otpad a u postrojenju u Zagrebu koristi se i deponijski plin na smetlji{tu Jaku{evac. Male hidroelektrane postoje, to je ve} duga tradicija u Hrvatskoj, prete`no su u vlasni{tvu HEP-a, a {to se ti~e geotermalne energije imamo Bizovac, te Sportsko-rekreacioni centar “Mladost” u Zagrebu. No ukupno to je vrlo malo, u odnosu na onih 400 PJ koje trebamo. No, potencijali su puno bolji, puno ve}i. Za bio-masu procjenjujemo da imamo 39 PJ (petadùla), imamo veliki broj projekata koji su sada u razvitku. Poku{avamo sa nekoliko projekata grijanja na bio-masu, naro~ito u Gorskom kotaru, koji je regija bogata drvetom. Imamo i prvo postrojenje za proizvodnju bio-dizela, naàlost, sva proizvodnja se izvozi, sa ~ime nismo zadovoljni, ali nadamo se da }e se to uskoro rije{iti i da }e barem dio proizvodnje ostajati u Hrvatskoj. 66


30.3.2007

19:47

Page 67

[to se ti~e energije vjetra (ENWIND), u Hrvatskoj postoji potencijal od oko 3 TWh (terawat-sata) i otprilike stotinjak lokacija sa oko 1300–1400 MW. Ono {to se radi na ENWIND-u je kategorizirano u tri grupe, zna~i, glavni pro jekti, konzultantske usluge i razli~ite analize vezane za to. Postoji niz projekata koji su u razli~itim fazama. Ono {to je jako va`no je da “Rade Kon~ar” upravo zavr{ava razvoj prve hrvatske vjetroturbine. Male hidroelektrane su tradicionalan izvor u Hrvatskoj. Odre|ena istraìvanja pokazuju da je ukupni iskoristivi tehni~ki potencijal nekih 177 MW. Pitanje je nakon izrade studija utjecaja na okoli{ koliko toga }e biti realno. Ve}ina posto je}ih malih hidroelektrana je u vlasni{tvu HEP-a, nekoliko ih je uz odre|ene pogone, kao {to je cementna tvornica, a nekoliko ih je privatnih investitora. Solarni program trenutno radi na postavljanju mjernih stanica za mjerenje ukupnog sun~evog zra~enja kroz me|unarodni program AWSERCRO, jer meteorolo{ka mjerenja sun~evog zra~enja nisu dovoljno dobra za primjenu u energetici. Napravljen je nacionalni “Priru~nik Sun~evog zra~enja” koji predstavlja sredi{nju godi{nju ozra~enost na vodoravnu plohu i razvu~eno po mjesecima. Za svaku ùpaniju ili za neko manje podru~je treba i}i jo{ preciznije na prora~un tih godi{njih ozra~enosti, koji su ulazni podaci za svaki prora~un kori{tenja Sun~evog zra~enja. Za sada postoje tri takva projekta gdje se proizvodi elektri~na energija iz fotonapona, i pasivna solarna ku}a koju je Institut razvio u smislu zgrade koja koristi manje od 15 kWh po kvadratnom metru za grijanje godi{nje. Program geotermalne energije trenutno je fokusiran na mali broj projekata, no ~injenica je da Hrvatska ima znatno vi{i geotermalni gradijent od sv jetskog prosjeka. Ali naj~e{}e to koristimo u toplicama, a ne da iz toga proizvodimo energiju. Postoji veliki potencijal, koji tek treba podrobnije istraìti.. I na kraju o barijerama, kojih jo{ uvijek ima podosta. Kao prvo u Hrvatskoj jo{ nemamo kvantificirane ciljeve. Trebali bi ih imati do kraja 2006. godine, jer se intenzivno radi na podzakonskim aktima iz ovog podru~ja. Postoje}i zakonski okviri su nedore~eni, ~esto se de{ava da razli~ita ministarstva daju opre~ne signale budu}im investitorima {to nije dobro za budu}i razvoj sektora. Naàlost, procedura za autorizaciju projekata je dosta spora i neu~inkovita. Treba po nekoliko godina da se prikupe papiri. Osim toga, de{ava se da se u toku projekta i pravila promijene, {to dodatno komplicira. Jo{ uvijek je veliko nepovjerenje banaka prema projektima i energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Postoje razli~iti organizacijski problemi na strani onih koji bi trebali raditi odre|ene ugovore sa budu}im proizvo|a~ima, kako toplinske tako i elektri~ne energije. Naravno, postoje problemi vlasni{tva, kori{tenja dràvnog zemlji{ta i u cijelom tom segmentu je veliki nedostatak informaci ja i kvalitetnog obrazovanja i onih koji to trebaju realizirati i onih koji im treba ju pomo}i da to realiziraju. 67


30.3.2007

19:47

Page 68

Potrebno je istaknuti da ono {to je najbolje, {to }e zapravo pomo}i dokidanju razli~itih barijera, to su projekti, projekti, projekti... Zna~i, mi sa projektima moramo dokazati da je to mogu}e, da je mogu}e smanjiti potro{nju energije u zgradi, da je mogu}e smanjiti potro{nju energije u nekoj industri ji, da je mogu}e koristiti energiju vjetra itd. Ono {to stvara odre|eno povjerenje u nas kao energeti~are su projekti koji imaju ime i prezime. Mi moramo biti intenzivniji u suradnji sa lokalnom zajednicom, jer su ovi projekti lokalnog karaktera. To nisu nuklearne elektrane, to nisu stotine i tisu}e megawata na ugalj i sl. Na{ partner je lokalna zajednica. Da bismo se pribliìli lokalnoj zajednici, mi u Hrvatskoj èlimo napraviti jednu mreù regionalnih energetskih centara i regionalnih agencija, koji }e na tome raditi na terenu. Moramo jo{ puno raditi na me|unarodnoj suradnji, tu ima jako puno prostora. Promocija i edukacija i, kona~no, promicanje ekolo{ke svijesti, su jako bitni da bi ovakvi projekti postali na{a svakodnevnica.

68


30.3.2007

19:47

Page 69

Martin Tais

Obaveze Bosne i Hercegovine iz Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime – UNFCCC I KYOTO PROTOKOLA Bosna i Hercegovina se nalazi me|u 189 zemalja ~lanica Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, za koju je Konvencija stupila na snagu 6. decembra 2000. godine. Osnovni cilj Konvencije je da se smanje antropogene emisije gasova sa efektom staklene ba{te (GHG), kako bi se zaustavilo daljnje zagrijavanje atmosfere sa posljedicama globalnih promjena klime. U skladu sa principom o zajedni~koj, ali izdiferenciranoj odgovornosti, a posebno odgovornosti razvijenih zemalja u dosada{njem globalnom zagrijavanju atmosfere, odredbama Konvencije jasno su razgrani~ene obaveze zemalja u razvoju, zatim zemalja sa prelaznom ekonomijom i industrijski razvi jenih zemalja. (^lan 4, 5, 6, 12 Konvencije). Zemlje u razvoju, me|u kojima je i Bosna i Hercegovina, preuzele su samo op{te obaveze u pogledu: Izrada i periodi~no dostavljanje organima Konvencije nacionalnog katastra emisija stakleni~kih gasova – GHG; Sprovo|enja programa mjera za ublaàvanje posljedica; Saradnje u transferu tehnologija, istraìvanjima, sistematskim posmatranjima i razmjeni podataka; Racionalnog kori{tenja absorbera i rezervoara GHG; Saradnje u pripremi mjera adaptacije i za{titi podru~ja izloènih su{i, poplavama, kao i za{titi vodnih resursa; Uklju~ivanja u procjene posljedica klimatskih promjena u odgovaraju}e nacionalne strategije; Saradnje u oblasti obrazovanja, obuke i ja~anja svijesti; Finansijskih obaveza po osnovu kontribucija. Kyoto Protokol je donesen 1997. godine, a 16.februara 2005. je stupio na snagu. •

• •

• •

•

• •

Obaveze po Kyoto Protokolu: Industrijske zemlje se obavezuju da svoje emisije GHG u prosjeku smanje za 5,2% u odnosu na referentnu 1990. godinu, od 2008. do 2012. godine. Zemljama u razvoju, Protokolom nisu predvi|ene nikakve nove obaveze u odnosu na one koje su utvr|ene Konvencijom. 69


30.3.2007

19:47

Page 70

Mehanizmi Kyoto protokola

Kyoto Protokol uvodi slijede}e mehanizme u cilju smanjenja emisije GHG mehanizam zajedni~ke implementacije, mehanizam ~istog razvoja i mehanizam trgovine emisijama. Zemlje u razvoju mogu u~estvovati u mehanizmu ~istog razvoja – CDM (energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i dr). • • •

STANJE EMISIJE CO 2 U BOSNI I HERCEGOVINI U 1990. godini emisija CO2 u BiH je iznosila 30,7 miliona tona. Na osnovu podataka Republi~kog hidro meteorolo{kog zavoda Federacije BiH emisija CO2 u 2004. godini iznosi 17,6 miliona tona. U oba prora~una su uklju~eni i ekvivalentni gasovi CH4 i N2O. Izraèno u procentima, emisija 2004. godine iznosi 57% od emisije 1990. godine, koja }e vjerovatno biti bazna godina i za BiH, u vezi eventualnih obaveza iz Kyoto Protokola. Emisija ugljen-dioksida (CO 2) je posljedica sagorijevanja fosilnih goriva u energetskim i industrijskim postrojenjima. Odmah se name}e i zaklju~ak da BiH sada, u odnosu na 1990. godinu, zaosta je u kori{tenju energije fosilnih goriva za cca. 43 %., a {to povla~i i drugi zaklju~ak da je industrija razru{ena i da su potrebe za energijom za sli~ne procente manje u odnosu na devedesete godine. Da bi se mogli porediti parametri okoli{a razvijeni su indikatori. Oni omogu}avaju da se uporede okoli{ni parametri, jer su izra|eni po jedinstvenim metodologijama. Jedan od tih indikatora je prikazan na dijagramu koji slijedi.

70


30.3.2007

19:47

Page 71

Crveni stubac pokazuje emisiju ugljen-dioksida po glavi stanovnika, izraèno u tonama, za BiH. Malu emisiju imaju industrijski nerazvijene zemlje, dok na primjer Luxemburg, USA, Canada... imaju i do 7 puta ve}u vrijednost indikatora od BiH. Preko ovog indikatora mogu se tako|er izvesti mnogi zaklju~ci o stupnju razvoja, koji ni u kojem slu~aju nisu povoljni za BiH. Me|utim jo{ jedan indikator pokazuje da je BiH, {to se ti~e razvoja i kvaliteta ìvota, na vrlo niskom stupnju. To se odnosi na emisiju ugljen-dioksida u odnosu na dohodak po glavi stanovnika.

I ovdje je BiH tako|er prikazana crvenim stupcem. Ovaj indikator upu}uje na zaklju~ke o veoma niskom nacionalnom dohotku po glavi stanovnika, te neracionalnoj potro{nji energije u Bosni i Hercegovini. Tako|er upu}uje da potro{nja fosilnih goriva nije u bitnoj funkciji pove}anja nacionalnog dohotka, niti razvoja zemlje. Me|utim, generalni je zaklju~ak da, iako emitujemo u zrak po glavi stanovnika minimalne koli~ine CO2, imamo i veoma mali GDP, tako da se moramo zabrinuti nad sada{njim stanjem i planski poku{ati pobolj{ati situaciju. Planirana izgradnja novih termoelektrana u Federaciji BiH i Republici Srpskoj bi za BiH imala i pozitivne i negativne posljedice. Neke analize ukazuju da bi se emisija CO2 pove}ala preko 200% u odnosu na 1990. godinu. Tu se postavlja vi{e pitanja i zaklju~aka na koja moramo biti spremni dati odgovore. Ta~no je da je BiH zemlja u razvoju i da sada ne mora preuzimati obaveze u vezi smanjivanja emisije CO2 po Kyoto Protokolu; Ta~no je da je BiH deklarisala svoj put ka evropskim integracijama i ulazak u EU; •

•

71


30.3.2007

19:47

Page 72

Ta~no je tako|er da zemlje kandidati i ~lanice EU moraju po{tovati Kyoto Protokol i smanjiti emisije CO2 u prosjeku za 5,2 %; Ta~no je tako|er ako BiH izgradi planirane termoelektrane da }e emisija CO2 biti pove}ana preko 200 %; Ta~no je da bi se izgradnjom termoelektrana stvorila radna mjesta i pove}ao nacionalni dohodak BiH; Ta~no je, ta~no je .......

•

•

•

•

Sigurno je da nitko nema pravo da stane na put razvoju jedne zemlje, ali je tako|er sigurno da se strate{ke odluke moraju donositi na osnovu nau~nih i stru~nih podloga. Nama prije svega nedostaju, sa ovoga aspekta, strate{ki dokument razvoja energetike, kao i strategija za{tite okoli{a. Tako|er bi se moglo postaviti pitanje entitetskog dogovaranja o ovim pitanjima, jer obaveze Kyoto Protokola i UNFCCC obavezuju Bosnu i Hercegovinu, a ne entitete. (Izlaganje preuzeto iz Nau~no popularne revije o prirodi, ~ovjeku i eko- logiji Fondeko Svijet broj 22/2007) “

72

”


30.3.2007

19:47

Page 73

Azrudin Husika

Potreba osnivanja CDM biroa u BiH CDM (Mehanizni ~istog razvoja, eng. Clean Development Mechanism) je jedan od tri mehanizma koji su propisani protokolom iz Kyota, druga dva su zajedni~ka implementacija i trgovina emisijama. Me|utim skoro da postoji konsenzus svih relevantnih eksperata u BiH da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku treba da se koncentri{e na CDM, jer je CDM namijenjen upravo zemljama u razvoju. On je definisan ~lanom 12, protokola iz Kyota, koji je usvojen na tre}oj sjednici Komiteta za okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama iz 1997. godine. CDM ima dva osnovna cilja. Prvi cilj jeste pomo} zemljama u razvoju u postizanju odrìvog razvoja uz doprinos ciljevima protokola. Drugi cilj je pomo} dràvama ~lanicama anexa 1, tj. razvijenim zemljama da na taj na~in smanje emisije stakleni~kih gasova. Kako bi u~estvovale u CDM projektima sve strane moraju da zadovolje tri osnovna principa: 1. dobrovoljno u~estvovanje u CDM projektima; 2. da imaju uspostavljen dràvni CDM biro; 3. ratifikacija protokola iz Kyota. Istovremeno moraju biti zadovoljen sva ova tri principa. Trenutno u Bosni i Hercegovini bar dva od ova tri principa nisu zadovoljena. Upro{tena {ema mehanizma “~istog razvoja”:

Ovo je projektno-orijentisan mehanizam, kao i mehanizam zajedni~ke implementacije. Dakle imamo neko postrojenje u zemlji doma}inu, tj. u zemlji koja nije ~lanica anexa 1, zna~i, pristupila je protokolu iz Kyota kao zem73


30.3.2007

19:47

Page 74

lja u razvoju i to postrojenje ima odre|enu emisiju stakleni~kih gasova. To je, dakle, stanje prije projekta. Nakon implementacije projekta, cilj je da se proizvede odre|eno smanjenje. To smanjenje uzima ~lanica anexa 1 sporazuma u Kyotu i dobija CER (certificirano smanjenje emisije) koji dodaje na svoju dozvoljenu emisiju. Zemlja doma}in, pri tome, dobija koristi od same realizacije projekta kroz strane investicije! Potrebno je dobiti odre|eno odobrenje od nadle`ne dràvne institucije, u ovom slu~aju CDM biroa, da se moè po~eti sa aktivnostima na konkretnom CDM projektu. Zatim “designated operational entity”, tj. neimenovano operaciono tijelo vr{i verifikaciju i nakon verifikacije izvr{ni komitet za CDM uvr{tava to certificirano smanjenje u CDM registar i onda onaj investitor iz razvi jene zemlje dobija taj CER i pripisuje ga svojoj dozvoljenoj emisiji. Sad bih èlio ne{to re}i, konkretno, o samoj ulozi dràvnog CDM biroa. Vidjeli smo na nekom od prethodnih slajdova da je to jedan od tri potrebna uslova da jedna zemlja u~estvuje u CDM projektima. Dràvni CDM biro ( eng designated national authorit - DNA) je tijelo koje evaluira potencijale dràve u kontekstu CDM projekata i izdaje pismeno odobrenje kojim se potvr|uje da konkretni projekat zadovoljava dràvne kriterije i da je na liniji postizanja odrìvog razvoja u dràvi. Sigurno }ete primijetiti da se stalno ponavlja izraz odrìvi razvoj u ovom kontekstu. DNA, dràvni CDM ima obavezne i neobavezne uloge. Prva i obavezna je regulatorna, to mora biti centar za evaluaciju i proces odobravanja projekata. Taj centar, ujedno, pravi i godi{nje izvje{taje. Neobavezne funkcije su promotivna, tj. da vr{i marketing dràve u smislu CDM projekata, izgradnja kapaciteta kako bi dràva bila sposobnija da implamentira CDM projekte. Regulatorna uloga, odnosno funkcija, podrazumijeva ocjenu projekata u kontekstu kriterija CDM-a, koji su definisani samim protokolom iz Kyota, Bonskim i Marake{kim sporazumom, a to je podobnost tipa projekta. Dakle, na dràvi je da na~ini neku politiku u tom kontekstu. Da odredi {ta je to za nju podobno, a {ta nije. Zatim, mora biti zadovoljen princip “additionality”, to jeste da bez CDM-a taj projekat, ne bi bio realizovan. Ako bi taj projekat bio realiziran i bez ovog mehanizma, onda to nije CDM projekat, ne moè biti CDM projekat. Zatim, u~inak projekta mora biti mjerljiv. Dràvni CDM mora da procijeni rizike u samoj implementaciji tog projekta, mora da sa~ini monitoring plan i na kraju da zajedno sa “designated operational entity” izvr{i odre|enu verifikaciju. Pri ocjeni projekata u kontekstu dràvnih kriterija, CDM biro ima funkciju da izda potvrdu da projekat doprinosi odrìvom razvoju zemlje doma}ina. Zatim, CDM vr{i evaluaciju finansijske odrìvosti, provjeru transfera tehnologija (koja se to tehnologija u konkretnom slu~aju koristi), i procjenu nekih drugih pitanja kao {to su dru{tvena, okolinska i neka druga tehnolo{ka pitanja. Tre}a funkcija u okviru ove regulatorne uloge jeste izda74


30.3.2007

19:47

Page 75

vanje odobrenja na zahtjev za reviziju ili odbacivanje projektnog prijedloga. Zna~i, potrebno je pribaviti pismeno odobrenje zemlje doma}ina. Dvije neobavezne, ali dobrodo{le funkcije CDM biroa, su rad sa lokalnim zainteresovanim stranama na identifikaciji i razvoju koncepata CDM projekta, promocija tih koncepata, kako bi se privukli strani investitori i povezivanje sa lokalnim i me|unardonim konsultantima za razvoj CDM projekata, vladinim i nevladinim agencijama. Jo{ jedna neobavezna uloga CDM biroa je izgradnja kapaciteta za razvoj CDM projekata. Kapaciteti za razvoj CDM projekata u zemljama u razvoju moraju oja~ati kako bi mogli promovisati izvodljive CDM projekte koji rezultiraju dobijanjem certifikovanog smanjenja emisije na konkurentnoj osnovi. I DNA treba da posebno ja~a kapacitete u sljede}im poljima: identifikacija pro jekata, odre|ivanje po~etnog stanja, odre|ivanje smanjenja emisije i izvo|enje monitoring projekta. Koraci pri osnivanju jednog CDM biroa: Definisanje misije i ciljeva Odre|ivanje formalnog statusa Dono{enje zakonskog okvira Usagla{avanje programa sa prioritetima dràvnog odrìvog razvoja Definisanje procedure za evaluaciju i odobravanje projekata Uklju~ivanje svih zainteresiranih strana Obezbje|ivanje financijskih i drugih resursa Osoblje DNA – CDM biro mora imati odre|ene kvalifikovane ljude Uspostavljanje odnosa sa dràvnim fokal pointom za klimatske promjene i ministarstvima Ne postoji jedan strogo definisani recept, odnosno status CDM biroa. CDM moè bti uspostavljen unutar postoje}eg vladinog odjela ili nekog ministarstva. Moè biti uspostavljen unutar postoje}eg “focal pointa” za okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama. I moè, naravno, da bude uspostavljen kao novo i nezavisno tijelo. Dakle, nema nekog op{teg pravila, na svakoj dràvi je da ocijeni {ta je to za nju najbolje i kako da utemelji ovaj CDM biro, ali i dalje je to neophodan uslov da zemlja u~estvuje u CDM mehanizmu i da na taj na~in ostvaruje neke benefite za svoj odrìvi razvoj. • • • • • • • • •

75


76

30.3.2007

19:47

Page 76


30.3.2007

19:47

Page 77

Diskusija: Amir Novalija Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. Imao bih nekoliko malih, kratkih osvrta na ova predavanja sa ove poslijepodnevne sesije. Nastojat }u da budem vrlo kratak. Bio-masa, mislim da je pred njom svijetla budu}nost. Prvo i prvo, èlio bih da kaèm da iz bio-mase trebamo prvo iscrpiti sve one resurse koji u njoj postoje, pa tek onda je koristiti kao energent. Ja mislim, ne bih èlio dalje elaborirati, ali u bio-masi ima jo{ kvalitetnih sastojaka koji se mogu jako dobro iskoristiti u industriji. [to se ti~e energije, profesore, ja sam u~io u {koli da je ona neuni{tiva, je li tako?! A vi ste rekli potro{nja elektri~ne energije?! - Neki bar nekoristiv dio! – Dobro! Ona je transformacija, to se zna! [to se ti~e emisije CO 2, gospodine Tais, volio bih da ~ujem od Vas, ko je izgradio projekat izgradnje ~etiri nove termoelektrane u Bosni i Hercegovini?! Da li je to dio grupe stru~njaka i da li je to ne~iji prijedlog?! I slu{aju}i ovo izlaganje koje ste imali, ja imam osje}aj da ste se kriti~ki osvrnuli na projekte termoelektrana u Bosni i Hecegovini?! Izvinite, takav sam osje}aj stekao?! I emisija SO 2, isto tako?! Omer Pa{ali} Direktor Federalna uprave za {umarstvo, isto ministarstvo kao gosp. Novalija, samo sam {umar, pa }u malo vi{e o kori{tenju bioenergije, odnosno kori{tenju drveta kao izvora energije. Naime, kolega Gvero je rekao da uglavnom preferira pilanski otpadak za kori{tenje bioenergije, me|utim, postoji jo{ niz mogu}nosti proizvodnje drveta za bioenergiju, koji se evo, rekli ste, u [vedskoj provodi dosta, oni tamo plantaìraju odre|ene vrste drve}a, uzgajaju dvije, tri, ~etiri godine. A mi imamo toliko tih prostora u Bosni i Hercegovini koji nemaju svrhu koju su imali prije. Zna~i, bila su poljoprivredna zemlji{ta ili su bili ne{to, sada se ne koriste ni za {ta. To plantaìranje bi moglo pove}ati obim kori{tenja te energije i otpadak od {umskog drveta u {umi, naro~ito {uma i {umskih kultura, gdje je lak{e to drvo izvu}i do ceste. Htio bih se malo vratiti na ove hidroelektrane i kori{tenje ovog prostora, iz prvog dijela, jer to je, ne moèmo mi, sada, odvojiti ovaj drugi dio od onog prvog dijela, jutros koji je bio. Ja nisam htio ba{ da se javljam u prvom dijelu radi ovoga. Mi smo planirali nacionalne parkove! Da li }e biti nacionalani parkovi: Prenj, ^vrsnica, âbulja, Igman, Bijela{nica, Rakitnica?! I to je jedan od prioriteta ove dràve koje je ve} napravila i da se uklju~i u kompletan taj sistem nacionalnih parkova. Mi kao {umari, gubimo jedan dio svojih ingerencija na tim parkovima, me|utim, u na{em ministarstvu postoji jedan stav da {uma nije {umarska i da {umari nisu vlasnici {ume, ve} su oni samo 77


30.3.2007

19:47

Page 78

oni koji gospodare {umama, a {uma je svih gra|ana ove Bosne i Hercegovine, ne samo Bosne i Hercegovine, nego i {ire. Tako da mi moramo sada, i ako èlimo i hidrocentrale raditi, ako se to pokaè opravdanim, moramo uskladiti, zna~i, i ovaj ekolo{ki i ekonomski i socijalni dio kompletnog tog projekta i da ne bude odlu~ilo neki dio Vlade ili Vlada odlu~ila da gradi hidroelektrane, a ne interesuje je {ta }e biti sa seljacima gore, {ta }e biti sa gra|anima koji gore ìve, sa ovim izletnicima, planinarima, {ta }e biti sa Kanjonom Neretve i ostalo?! Zna~i, moramo uskladiti sve te interese, pa tek onda po~eti sa gradnjom. I ove javne rasprave {to Federalno ministarstvo okoli{a i turizma i ministarstvo Republike Srpske sa istim nazivom radi, to je jedna vrlo dobra praksa i ja mislim da bi se sve nevladine organizacije jo{ vi{e trebale uklju~iti u taj dio! Martin Tais Dobro, ja sam stariji Gvero! [to se ti~e ove emisije i prora~una CO2 i za termoelektrane, gosp. Novalija, ja sam to pro~itao iz Odluke sjednice Vlade, oti{ao na Internet, pogledao, Vlada donijela odluku da }e izgraditi takve kapacitete, me|u njima hidroelektrane i termoelektrane. Zna~i, to je ta odluka, pa sam ja onda, rekao, hajde da napravimo analize da vidimo {ta to zna~i?! I ovo je ta analiza, da li je kriti~ka ili nekriti~ka, ona je realna, ona je ~injeni~no stanje! Ja nisam tu da osu|ujem, za i protiv, to treba staviti u javnu raspravu! Sigurno je, nama treba energije! Sigurno je da moèmo i preko biomase, sigurno je ovo, ovakav jedan skup je dobar po~etak, da mi jednostavno ocijenimo gdje smo, {ta smo i kuda }emo?! Ho}emo li se opredijeliti za termoelektrane, ho}e li hidroelektrane, koliko od bio-mase, koliko nam treba?! Ovo su za mene neki po~eci! Da, i strategija energetike, koja treba da se radi, treba da ove stvari uzme u obzir. Zbog toga sam to radio, da kaèmo, stanje je takvo i takvo. Petar Gvero Ja sam, kada sam po~eo svoje izlaganje, u samoj definiciji spomenuo da je bio-masa otpad iz poljoprivredne proizvodnje i drvne industrije, iz prostog razloga, {to, pogotovo ako govorimo o drvetu, drvo je previ{e plameniti materijal da bi se direktno spaljivalo. Zna~i iz njega se treba izvu}i sve {to se moè izvu}i, da bi kasnije zavr{ilo kao energija, odnosno kao energent. [to se ti~e ostalih formi i oblika, ja sam se u ovoj diskusiji fokusiro na drvni otpad iz prostog razloga {to mi je re~eno da sam limitiran na 15 minuta. Mi smo... kod nas je, recimo, vrlo atraktivna pri~a o ìvotinjskom otpadu, otpadu koji nastaje u procesu uzgoja, odnosno na farmama. Bio-gas je ne{to {to postaje vrlo atraktivno kao pri~a, pogotovo u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, gdje je intezivnija poljoprivredna proizvodnja. 78


30.3.2007

19:47

Page 79

Aspekt uzgoja bio-mase za energetske svrhe nije nov! Ja se sje}am, imao sam priliku, ja mislim da se to zove nekako “[umarski glasnik” ili tako nekako, vi{e se ne sje}am, to je nekada izdavao neki od ovih velikih “[ipadovih” instituta, ali bio je jedan interesantan tekst o energetskim {umama, gdje je, ~ak, procjenjivano da, recimo, na degradiranim terenima ili terenima koji nemaju neku veliku, upotrebnu svrhu, moè da se napravi, mogu da se posade tzv. brzorastu}e {ume, koje bi bile ekvivalent. Tada je bila velika pri~a oko termoelektrane Kr{ko, pa su bile ekvivalent, otprilike, dvije termoelektrane Kr{ko, otprilike, mogu da se energetski dobiju iz tih {uma. Naravno, danas se o tome pri~a na mnogo manje bombasti~an na~in, ali evo, u okruènju imate vrlo inetresantnih primjera. Ja sam nedavno imao priliku da razgovaram sa kolegama iz Beograda, koji realizuju jedan interesantan istraìva~ki projekat koje finansira njihovo ministarstvo, a to je uzgoj odre|enih kultura u energetske svrhe. Jedna biljka, recimo, vrlo atraktivna, kod nas ne posto ji na na{em terenu, ali se pokazalo da, recimo, moè da se uzgaja, a zove se – miscantus giganteus! Neka vrsta trske koja daje veliki maseni prinos po hektaru i sa njom se mnogo eksperimenti{e u Njema~koj, u Gr~koj, a kod nas bi, recimo, bila vrlo atraktivna na terenima koji su degradirani, terenima koji su skloni plavljenju itd. Pogotovo je interesantna {to je sterilna, zna~i, ne moè se sama razmnoàvati. Posadite je ko kupus, poslije deset godina po~upate korijenje, nema nikakve {tete na neko {ire okruènje. Tako da je sama pri~a o potencijalu bio-mase mnogo {ira. Jednostavno, sama ova diskusija i sama priroda skupa ne dozvoljava da se ide u neku ve}u {irinu. Dèmila Agi} iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, nevladina organizacija. Pozdravila bih ovaj skup i istakla zna~aj, jer mi ve} od 2001. godine radimo na podsticanju efikasnog kori{tenja energije. Istakla bih zna~aj {to ovdje sjede iz nevladinog sektora, sa Univerziteta, dràvne institucije, vlast, zna~i, svi za jedno èlimo da rije{imo ovaj problem. U su{tini, mi od 2001. godine, tj. ve} pet godina radimo na edukaciji gra|ana o va`nosti smanjenja, zna~i, energetsko efikasnog kori{tenja energije. Me|utim, nailazimo na probleme {to imamo termoelektranu u okruènju, zna~i, nedaleko od Tuzle, imamo jako zaga|en zrak i kada ja ljudima kaèm – koristimo efikasno energiju da bismo manje proizvodili – oni kaù – ja, mi }emo je efikasno koristiti, a oni }e je izvoziti! Drugo, termoelektrana ne nudi nikakve posebne mogu}nosti u Tuzli, da bismo mi sprovodili projekte. I tre}e, imamo toplinu kao nus proizvod u termoelektrani (toplifikacija grada), me|utim ta toplina se rasporedi samo po uòj jezgri grada. Svi ostali spaljuju ugalj i zna~i, imamo pojedina~na loì{ta i zaga|enje zraka. Mi smo do sada radili osim edukacije i prakti~ne projekte, izoliranje u deset institucija, prozore i vrata, u cilju smanjenja 79


30.3.2007

19:47

Page 80

kori{tenja toplotne energije. Zatim, imali smo projekat izrade solarnih kolektora, pod parolom “Uradi sam svoj solarni kolektor”. Ustvari, èlimo ove oblasti, zna~i, obnovljive izvore energije, efikasno kori{tenje energije, pribliìti gra|anima. U su{tini, htjela bih da istaknem kako je va`no da svi zajedno radimo, a ne samo nevladine organizacije i nekakvi pojedinci. Hvala! Miroslav Ljevak iz “Energoinvesta”. Evo, ~uo sam za termoelektrane, da je Vlada odobrila da se rade. Me|utim, {ta je sa vjetroelektranama?! Bio je, zahuktao se projekat vjetroelektrana, me|utim, neko zati{je je nastalo. U ~emu je problem tu, sa obzirom na vjetroelektrane i na mogu}nost da se koristi kao “~ista energija”, a ne zaga|iva~!? Toliko! Azra Jaganjac profesor na Prirodno-matemati~kom fakultetu, ina~e, radila sam u privredi, i to dvanaest godina, na izgradnji termoelektrane i njenoj eksploataci ji, pu{tanju u pogon i na njoj doktorirala, na odsumporavanju, i postoji i monografija koju sam napisala i postoje i alternative. Ne moèmo ne{to samo kritikovati, nego i predlagati {ta bi trebalo biti. Meni, ovdje, na ovom skupu, para u{i da nema predstavnika “Elektroprivrede”, je li?! Ne znam, da li ste ih pozvali, da nam meritorno daju i odgovore?! Tamo sigurno rade stru~njaci, koji to dobro rade! Ali, dajmo molim vas da se sa ovoga skupa, evo, ako }emo zaklju~ivati ne{to... da se traì pritisak na Vladu, da se prihvati, ratifiku je, “Aarhuska konvencija”! Pravo na informaciju i pravo na suodlu~ivanje! Tu je dosta toga ugra|eno, u na{ zakon o informisanju, ali i “Aarhuska konvencija”, zna~i da sve {to se odlu~uje treba pruìti javnosti na odobravanje. Zna~i, neka nas ubijedi neko da je to dobro, da to ne}e {tetiti okolini ili koje su alternative itd., da ne duìm?! Ono {to bih, kolegica Branka me je potakla, samo da podvu~em, ja trenutno vodim i zavr{avam projekat razvoja svi jesti o okoli{u u nas i obi~no, karikiram to, da nemamo te svijesti. Kao {to je kolegica konstatirala! Na njoj treba raditi! Ono {to bih htjela ovdje, ako dozvolite, samo kratko da vam kaèm, mo`da neko ne zna, mo`da zna, pa eto, repetitio est mater studiorum! Samit u Johanesburgu, zna~i deset godina poslije Ria, dvije stvari je klju~ne donio, a to je da su “Kyoto protokolu” pristupile Kanada, Kina i Rusija, {to je bio veliki podstrek za daljnji njegov napredak, a drugo {to je mo`da pro{lo nezapaèno je da se potvrdilo opred jeljenje da je obrazovanje temelj unapre|enja za{tite okoli{a i odrìvog razvoja. Pa je UN te godine, kada je bio Johanesburg, donio rezoluciju 57/254, Strategija obrazovanja za odrìvi razvoj! Samo jedan citat iz te strategije je veoma bitan, mo`da, za daljnje va{e razmi{ljanje, kaè: “...kako bismo to ostvarili, mi moramo stalno da u~imo! O nama samima, na{im potencijalim, 80


30.3.2007

19:47

Page 81

na{im granicama, na{im odnosima, na{em dru{tvu, na{oj okolini, na{em svijetu...” Ovo na{em nije slu~ajno, stalno podvla~im! Obrazovanje o odrìvom razvoju je napor, kroz i za cijeli ìvot, koji predstavlja izazov za pojedince, institucije i dru{tva. Da gledaju na sutra kao na dan koji pripada svima nama ili u suprotnom, ne}e pripadati nikome od nas! Hvala! Amir Vari{~i} Pozdravljam cijenjeni skup, htio bih se samo nadovezati na gospodina koji je malo prije govorio, zna~i, da ovi pomenuti i aktuelni projekti, konkretno izgradnje hidroelektrena, konkretno u gornjem toku rijeke Neretve, nisu od ju~er. I gospodin je upravu, naravno! Oni datiraju od prostornog plana od 1981. godine, planirani su mnogo, mnogo ranije, ~ak od 50-tih godina, zna~i. Ali to nije ni{ta novo, jer su skoro svi na{i vodotoci koji su imali neki hidropotencijal bili planirani za izgradnju, da li visokih brana, da li nekih manjih hidroelektrana?! Me|utim, zato nam se i de{avalo da smo imali u jednom te istom prostornom planu, na istoj lokaciji, odnosno na istom podru~ju, rezervisane i visoke brane i za{ti}ena podru~ja, ~ak u vidu najstroìje za{tite, u vidu nacionalnog parka! Ja bih sada pre{ao na jednu drugu stvar, mo`da je to trebalo da postavim u prvom panelu, ali ja bih s obzirom da je samo jedan gospodin prisutan iz Federalnog ministarstva energetike, ja bih pitao, s obzirom da je, vjerovatno, gospodin upu}en u rad ministarstva, {ta se to desilo od januara 2005. godine, kada je na prijedlog Ministarstva, Federalna vlada donijela, sasvim opozitnu odluku ovoj koja je done{ene prije par mjeseci?! Mislim da gospodin zna o ~emu se radi, da je nabrojano, tada u januaru 2005. godine, sijaset razloga za{to se ne moè pri}i izgradnji ve}ine ovih objekata za koje je done{ena odluka! Hvala! Omer Hujdur ~lan sam Odbora za energetiku Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a u isto vrijeme sam i ~lan Odbora za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu istog Doma. Sticajem okolnosti sam danas ja ovdje po prvi put i ja sam prijatno iznena|en ovakvim raspravama. I naravno, èlim uspjeh, ali èlim da se to i nastavi i da to ode u eter, na ovaj ili onaj na~in. Sa profesoricom smo u pauzi razgovarali, jako je va`no i da na{a javnost zna, i da sredstva informisanja to prate. Kako na}i taj interes?! To je jedno pitanje na koje bi trebalo traìti odgovor. Ali ja sam se sada javio iz jednog drugog razloga. Legislativa je jako bitna, svi su danas rekli i u prvom i u drugom dijelu, i to je ne{to {to nam slijedi i na ~emu trebamo zajedni~ki raditi. U tom dono{enju legislative, ja bih preporu~io i zamolio bih da u budu}im raspravama budu pozvani i predstavnici i zakonodavne vlasti, ~lanovi odre|enih odbora za energetiku i sl. Mo`da je to tako i bilo, da tako ka81


30.3.2007

19:47

Page 82

èm, pa se nisu odazvali! Ali, drìm da je jako va`no i da oni koji }e sutra biti u procesu odlu~ivanja aktivni u~esnici, nekada predstavnici izvr{ne vlasti to dobro odrade, ali iz nerazumijevanja onih tamo, da tako kaèm, koji odlu~uju ili nedovoljne informisanosti ili pripremljenosti. Zato bi bilo jako va`no da, dakle, u procesu zajedni~ki nastupaju svi, da tako kaèm, i ovakve rasprave mogu samo polu~iti rezultate. Ja, naravno, imao bih jo{, ali po{to je vrijeme na izmaku, i bilo je pitanja, ne bih èlio uzimati vi{e, ali samo da jo{ jednom na kraju zahvalim i poèlim uspjeh u daljem radu. Hvala vam! Miodrag Daki} Imao bih jo{ samo jedan komentar! Veoma mi je drago, {to sam ~uo toliko korisniih informacija u ovom drugom panelu, onako ba{ nekakvih statisti~kih, i ba{ onako informacija koje daju, sad, o nekakvom stanju, barem meni koji nisam imao te informacije. Ono {to meni nije jasno, zna~i, imaju}i u vidu ovakve informacije, uzev{i u obzir infomacije koje smo dobili o tim novim termoelektranama i posljedicama koje mogu nastupiti izgradnjom tih novih termoelektrana i mogu}im obavezama Bosni i Hercegovini, ukoliko se bude pribliàvala Evrospkoj uniji. Sada me interesuje, po{to smo govorili, da li izvoz?! Ja sam, mo`da, spominjao izvoz u prvom dijelu, me|utim, na kraju krajeva to, novi energetski objekti su ustvari u vlasni{tvu stranih kompanija. Tako da taj izvoz ne bi bio u su{tini izvoz Bosne i Hercegovine, nego bi bio izvoz tih privatnih kompanija, koje bi na tome zara|ivale!!! A eventualno, posle koncesije, ukoliko je tako predvi|eno ugovorom, te bi elektrane prelazile u posjed “Elektroprivrede” ili kako ve} je to definisano?! Nakon tih trideset godina, moèmo zamisliti kakve }e rigorozne mjere i}i u tom pravcu za smanjenje emisija CO2 i drugih gasova, stakleni~kih, kako }e onda preuzimati te obaveze, u stvari izmirivati te obaveze Bosna i Hercegovina?! Odakle }e taj novac crpiti!? Tako|er, ista je situacija sa hidroelektranama, znaju}i da ta tehnologija zastarijeva?! Uglavnom su koncesije na trideset godina. [ta se opet de{ava, ako imamo u vidu globalno zagrijavanje i situaciju da svake godine, ustvari, moèmo o~ekivati tendenciju smanjivanja padvina?! I koliko }e te hidroelektrane, uop{te, biti rentabilne i odgovarati potrebama?! Tako|er, ono {to mene li~no veoma zabrinjava, jeste situacija da na{i donosioci odluka, u ve}ini slu~ajeva, kod gradnje takvih objekata rade studije izvodljivosti, ustvari, nekakve opravdanosti tih objekata, ali samo rade u su{tini za investitore?! Nigdje nema podataka {ta }e ta investicija, ustvari izgadnja tih objekata donijeti dràvi?! Jednostavno, pokazuje se {ta ukoliko investitor uloì, {ta }e on dobiti?! A na pitanje {ta }e dobiti dràva, ugalvnom se dobijaju nekakvi pau{alni odgovori, tu }e biti, pa ne znam nekoliko hiljada zaposlenih, zna~i bez ikakvih konkretnih pokazatelja, pa onda do nekakvih indirektnih pokazatelja prodaje. Recimo, tako smo dobili infor82


30.3.2007

19:47

Page 83

maciju, “Vitaminka” }e pove}ati prodaju svojih proizvoda, jer }e biti mnogo radnika. Pa }e se, isto tako, pove}ati prodaja naftnih derivata, jer }e tu biti mnogo kamiona. Zna~i, veoma pau{alne se ocjene daju, bez nekakvih konkretnih pokazatelja o koristima izgradnje velikih energetskih objekata u Bosni i Hercegovini. Ono {to smo ovdje pri~ali, nevladine organizacije, mislim da je ovo jedan stav nevladinih organizacija, ovdje prisutnih, bar ovih iz, da ih ne nabrajam, recimo, eko-mreè. Jeste da }emo pokrenuti kampanju, i ovo je jedan prijedlog za zaklju~ak, da, po{to je ve} do sada potpisano mnogo ugovora i preuzete su obaveze za izgradnju novih energetskih objekata, da se traì zaustavljanje svih novih, potpisivanje svih novih ugovora ili davanja koncesija za izgradnju novih velikih energetskih objekata... zna~i, ovdje mislim da bi se moglo nastaviti sa malim energetskim objektima do 5 mW, jer su oni potpuno druga pri~a, a da se u su{tini to uslovi novom tom energetskom strategijom. Samim tim, pretpostavljam da bi onda i vlade bile vi{e zainteresovane da se ta strategija {to prije donese! Jer imamo, vjerujem da svi imate u vidu ~injenicu da kod nas takvi nekakvi dokumenti koji su na dràvnom nivou i od tako velike va`nosti, uglavnom, veoma sporo se donose, i, uglavnom, velike su opstrukcije u ve}ini slu~ajeva. Tako da mislim da bi bilo dobro usloviti daljnji razvoj i izgradnju velikih energetskih objekata upravo zavr{avanjem energetske strategije, koja bi onda pokazala pravce daljnjeg razvoja! Hvala! Aleksandar Kneèvi} To je klju~no pitanje, koje ste vi gosp. Daki}u postavili i ova cijela pri~a, startegija dràve itd. Me|utim, ima i pitanje lokalne zajednice?! Lokalna zajdnica isto mora da se opredijeli {ta je za nju razvoj?! Da li je za nju razvoj turizam ili elektrana ili moè i elektrana i turizam, ne{to tre}e, ne{to ~etvrto?! Vi dok gradite hidroelektranu imate veliku zaposlenost ljudi, kad prestanete da gradite hidroelektranu, onda treba jedan direktor, jedan inìnjer i dvi je ~ista~ice i niko vi{e u toj hidroelektrani. A sjedi{te nije u tom gradu, nego je sjedi{te negdje drugdje! Tako da porez iz dobiti ne ide u tu zajednicu, nego, naprimjer, ako je sjedi{te u Sarajevu, a hidroelektrana u Konjicu, onda porez iz dobiti ide u Sarajevo gdje je sjedi{te, naprimjer. Uzimam kao prim jer! Zna~i, klju~no je pitanje lokalne zajednice?! Kakva god da je strategija dràve, loklana zajednica se mora opredjeljivati. A evo, ovaj na{ regionalni centar, ja nisam i{ao do kraja sa mojom prezantacijom, jer sam vrijeme potro{io, na{ je moto da je odrìvi razvoj kompatibilnost izme|u znanja, èlja gra|ana i vlasti. Zna~i, gra|ani se moraju izjasniti, mora biti tu vlast koja koordinira i mora biti znanje koje je tu klju~na uloga. Kada sam ve} uzeo rije~ da malo pro{irim, pove}enje energetske efikasnosti i kori{tenje obnovljivih resursa, ovo {to je tema drugog panela ovog popodneva, ne{to je {to se u st83


30.3.2007

19:47

Page 84

vari zove “Win – win – win ” projekat. Prvi su u Hrvatskoj preveli i to su pro jekti “trostrukog dobitka”... win na engleskom – dobio, je li?! Prvo, dru{tveni zna~aj i zapo{ljavanje. Pove}anje energetske efikasnosti traì zapo{ljavanje ljudi: na radu, na proizvodnji opreme, aparata, mjerenja, studije, analiza, montaù, mjerenja… Zatim, ukoliko {tedimo uvoznu energiju, a Bosna i Hercegovina zna~ajno uvozi, imamo i ekonomski aspekat, ne tro{imo devize, i jo{ ekonomski aspekat, smanjenje tro{kova. I tre}e “win” je taj okolinski aspekat. Zna~i, projekte pove}anja energijske efikasnosti treba gledati kao razvojne projekte. Ne kao neke projekte, hajde da mi {tedimo energiju za budu}e generacije. To ve}ina politi~ara ne shvata, je li?! On shvata samo svoj mandat! Me|utim ulaganja u energetsku efikasnost, ~ak u njegovu mandatu od ~etiri godine, ve} moè da daje rezultate, tako da treba posmatrati i u na{im sredinama tuma~iti kao da je to projekat razvojni, gdje se zapo{ljavaju ljudi, gdje se razvija tehnologija, gdje se {tedi novac i ujedno, eto, kao usput, i {titi okolina. Hilmo [ehovi} Vezano za pitanja novih energetskih objekata, vezano za plan. Plan izgradnje objekata kao {to je kolega spomenuo, upravo je tako, normalno je da ljudi, prate, ~itaju i to je dobro i su{tina je ne da ljudi na|u negdje tu informaciju, nego da je dostupna svima. Dakle, upravo, broj jedan, javnost rada na osnovu zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer ti projekti su na{i zajedni~ki, od javnog interesa, nisu privatni. Su{tina je da je u januaru 2005. godine donijet taj plan za izgradnju novih energetskih objekata kao elemenat od javnog interesa. S obzirom da smo mi studijama, odre|enim, predvi|eni kao potencijal za izgradnju objekata, ali naravno, mi }emo se pitati {ta i koliko, vezano za taj uticaj?! Dakle, u prvom slu~aju u januaru 2005. godine, na ovim informacijama na kojima sam i ja i{~itao i izanalizirao, bilo je predvi|eno da te objekte rade “Elektroprivrede” kao javna preduze}a! To je bio onaj stari sistem, {to naravno ne ide, je li?! “Elektroprivrede” su javni servis, javno preduze}e i obavljaju svoju funkciju, nisu investitori itd., je li?! To treba da bude dràvno i na odre|eni na~in treba da se radi! Onda je u junu 2005. godine napravljena izmjena plana sa zaklju~kom da se ide na raspisivanje javnog natje~aja za davanje koncesija. [to je opet jedan problemati~an postupak. Dakle, to su ljudi koji su sjedili u jednoj vladi, pa onda do|e drugi ministar ili drugi dio vlade, onda se malo druga~ije razmi{ljalo na tu temu koja je vrlo ozbiljna i zahtijeva studiozan pristup. Dakle, to je drugi slu~aj, a tre}i slu~aj je bilo pitanje traènja strate{kih partnera, kako na zajedni~ki interes njihovog profita i na{eg opredjeljenja da uklju~imo doma}u operativu, da se zaposle doma}a gra|evinska, ma{inska i ostala operativa, a ne da mi ~ekamo da nam neko napravi, a da to budu bilo Kinezi, Nijemci ili osta84


30.3.2007

19:47

Page 85

lo. Dakle, su{tina je da se traì partner, a da dràva diktira ostale uslove, a da interes bude onom ko napravi jedan kompromis, zadovoljavanje njihovog interesa, ali da dràva upravlja tim objektima, zbog javnog interesa i zbog svojih gra|ana. Dakle, to su te stvari i pitanje nije vezano za ove hidroelektrane, to je zaista generalno, dakle, su{tina je izgradnja novih kapaciteta vezano za potrebe razvoja, zato {to se to moè, kao tzv. energetska ekonomi ja. To su razvojni projekti za ukupnu privredu za ma{insku i ostalu industri ju, kao {to su i ovi projekti, ja ih stavljam u istu ravan. Pove}anje energetske efikasnosti, tako|er, projekti koji stvaraju profit, otvaraju radna mjesta i oni prakti~no, i ti projekti proizvode elektrane koje se ne grade, dakle, pove}anjem energetske efikasnosti. Dakle, to je su{tina. I jedno i drugo treba raditi paralelno, za hidro i termo elektrane, treba od pet do sedam godina, ovih skoro 4000 mW, ja sam naveo svoj podatak 3800 mW, kod kolege Taisa, tu je negdje blizu. Dakle, to su veliki razvojni projekti koje treba pametno raditi! Toliko! Martin Tais Kolega je postavio pitanje, ja }u poku{ati da mu dam odgovor, {to se ti~e vjetroelektrana. Ja znam da moj zavod ve} jedno tri i pol godine vr{i istraìvanja iskoristivosti na Podvele`ju, zna~i, pra}enje brzine i smjerova vjetra i koliko to traje. I rezultati su, prvi, pokazali, da stvarno postoji mogu}nost da se na Podvele`ju naprave, da kaèm, naprave oni parkovi vjetroelektrana, jer se tu vjetar u prosje~nim vrijednostima, mjese~nim i ve} u onim karakteristikama koje su neophodne da pokaù isplativost jedne od tih centrala. Tako|er se rade istraìvanja i ve} se postavljaju neke probne vjetroelektrane u Hercegovini, odnosno u zapadnoj Hercegovini. Me|utim, kolega je naveo iz Skup{tine, problem je legislative. Pitanja ko~enja takvih projekata, naprimjer, op{tine ko~e. Ko~i se ovaj nivo. Mi nemamo ta~no provedenu legislativu, ko treba dati dozvolu da se napravi jedna vjetroelektrana. Gdje }e se tu praviti, problem je direktno banalne prirode. Sa ove strane, me|utim, funkcionalno i principijelno treba tu problematiku rije{iti. Ja znam da je Vlada u nekim odredila prioritete, i stvarno su prioriteti i male hidrocentrale i vjetroelektrane, da su ovi odrìvi izvori energije, me|utim, te odluke treba da prati, tako|er, zakonska legislativa i trebaju stvarno da u|u ljudi da rade na tome polju. Ja bih jedno pitanje?! Sada bih ja postavio pitanje! Mislim, kolegama iz finansiranja ovih termoelektrana. Ja ne znam, druge zemlje se zaduè, kredit, naprave projekat, to je autoput, naprimjer, i onda od prihoda vra}aju taj kredit. Mislim da je to isplativo za jednu zemlju. Dati koncesiju meni je manje isplativo nego uzeti kredit od jedne zemlje, pa od te hidrocentrale za svoje pare, za svoju dràvu, vra}ati to?! Problem je {to mi nismo kredibilni, mislim, to je problem taj! Dajmo, radimo na tome da zaklju~ak bu85


30.3.2007

19:47

Page 86

de da mi imamo kredibilitet da dignemo takav, da nam Me|unarodna banka da kredit! Na ovom pitanju, pro{li put sam bio na ovoj raspravi, {ta zna~i kredit dobiti od Me|unarodne banke?! Pitanje je ovo – Intrade energija je, bar kako nas je obavijestio gosp. [u}ur iz Federalnog parlamenta, traìli su kredit, iza nje stoji “Istra benz”... od Me|unarodnog monetarnog fonda su traìli kredit. Nisu im dali kredit, jer nisu stvar dobili na tenderu, nije tenderski rije{eno! Oni ho}e ~istu situaciju kada ti daju kredit! Mi jo{, ova dràva, sa jedne strane, nema ~istu situaciju, ne moè da se zaduì! Dajmo, na tome radimo! Pa da gradimo za sebe! Ako ve} moramo da gradimo, a ja sam svjestan da mi energiju moramo razvijati, jer elektrane su na{e stare, zatvarat }e ih i to je problem. Isto tako moramo rje{enja na}i, ali se dogovorimo da ako gradimo, gradimo sebi, doma}inski postupamo i da, ipak, i mi imamo koristi neke. Sve je to u redu. Hvala!

86


30.3.2007

19:47

Page 87

Zavr{ne rije~i uvodni~ara Azrudin Husika Ja bih samo skrenuo pa`nju na ne{to {to je gosp. Tais, malo prije u diskusiji spomenuo, a ti~e se sljede}eg. Dva puta ve}i instalisani kapacitet, termo-kapacitet, ne zna~i dva puta ve}u emisiju zaga|uju}ih materija, konkretno CO2! Ja sam sa prof. Izetom Smajovi}em objavio rad pod naslovom “Potencijal smanjenja”, nagla{avam smanjenja, “emisije CO2 u Bosni i Hercegovini, zamjenom postoje}eg termokapaciteta sa novim”. Naime, o ~emu se radi?! Novi kapaciteti imaju puno ve}i termodinamski stepen efikasnosti, naprimjer, ovi na{i sada{nji ako imaju prosje~no 30%. Danas je nauka dostigla takve mogu}nosti da se grade termoelektrane ~iji su blokovi, ~iji stepen efikasnosti je preko 40%. Zna~i po jedinici proizvoda, u ovom slu~aju po kW/h, je samim tim manja emsija zaga|uju}ih materija. Stoga ne znam kako je gosp. Martin Teis do{ao do ovih cifara, ali ovo o ~emu smo ja i prof. Sma jovi} pisali, to je ipak neki krajnji slu~aj, jer ne}e nikada do}i do potpune supstitucije ovih sada{njih termoelektrana novim. Ali, djelomi~no sigurno ho}e. Ako imamo u vidu starost na{ih termo-kapaciteta, naprimjer blok 5 u termoelektrani Kakanj, koji se jo{ uvijek intezivno koristi, pu{ten je u rad 1969. godine. Zna~i, taj blok je u pogonu evo ve} skoro 40 godina. A prosje~ni ìvotni vijek termoblokova, tada kada su projektovani, je nekih 25 godina. Zna~i, jednom je vr{ena rekonstrukcija, pa mu je malo produèn taj ìvotni vijek, ali on }e vrlo brzo iza}i iz pogona. Tako da izgradnjom novih termo-kapaciteta, to }e se jo{ vi{e pospje{iti, zna~i, izbacivaje tih postoje}ih „neefikasnih” blokova sa novim efikasnijim. To je {to se ti~e emisije CO 2! [to se ti~e emisije kiselih gasova, u Federaciji, a vjerujem i u Republici Srpskoj, done{eni su pravilnici o grani~nim vrijednostima emisije. Svaki novi pogon, u ovom slu~aju termoelektrana, mora da zadovolji grani~ne vrijednosti emisije. Tako u slu~aju izgradnje bloka 8 u termoelektrani Kakanj, emisija mora da bude za red veli~ine, desetak puta manja. Naprimjer, SO2, koja je sada oko 8 000 mg/m3 (miligrama po metru kubnom), ona mora biti za preko deset puta manja u slu~aju izgradnje nove termoelektrane. Tako da tu, sa jedne strane, treba gledati i {ansu za smanjivanje, odnosno pobolj{avanje kvaliteta zraka. Drugo, {to se ti~e ratifikacije, odnosno pristupanja protokolu iz Kyota naglasio bih da nam vrijeme neumitno te~e. Da se prvi period iz protokola Kyoto pribliàva, to je period 2008–2012. godina, i prakti~no smo svaki dan, haj'mo re}i siroma{niji za odre|ene investicije, jer da bi se neko postrojenje, naro~ito kada se govori o velikim termoenergetskim kapacitetima ili ne samo termoenergetskim, uop{teno energetskim(...) treba nekih pet do sedam go87


30.3.2007

19:47

Page 88

dina od dana po~etka projektovanja, pa do pu{tanja u rad, treba nekih pet do sedam godina, sad kada bi se to po~elo, to postrojenje po~inje da radi 2010–2011. 2010–2011. godine, a prvi Kyoto protokol zavr{ava zavr{ava 2012. godine. Stoga, je li, pozivam na neku hitnu akciju! Toliko! Martin Tais Moje procjene su ra|ene u skladu sa ovom metodologijom, da kaèm, evropskom, sve zemlje Evrope vr{e prora~une, mi radimo te prora~une ve} vi{e od deset godina, na takav na~in i emisije i kvaliteta zraka. Da kaèmo, kvalitet zraka {aljemo, izvje{tavamo izvje{tavamo evropsku agenciju za okoli{ i tu nalazimo, dosta dobro kotiramo, maksimalno smo tu postigli. Da kaèm, imamo ona tri smije{ka. Mnoge zemlje su iza nas po kvaliteti izvje{tavanja. Svakako, nama nedostaje broj stanica, da analiziramo, da kaèmo, gdje smo jo{ ugroèni?! Prora~uni su ovi, da kaèm, ovo su prora~uni sa aspekta ukazivanja na probleme, nisu ovo prora~uni strate{ki. Oni mogu u}i u 8–10 % gre{ke, bilo gore bilo dole, ne}u tvrditi, ni da li je gore, ni dole. Ali to, upravo, ulazi u one mogu}nosti 30% efikasnosti, 40% efikasnosti da je to 10 – 12% toga. Zna~i, to nije toliko bitno, bitno je da se to de{ava i da su rezultati i da su mjerne jedinice takve. Ja bih ukazao na jednu drugu stvar, upravo stoga {to sam govorio, malo ste me prekinuli, malo sam skratio period, ostavit }u za ovo. Kiselost padavina, vjerujte da je to problem ekologije, na{a zemlji{ta, kisela... jer sam prije godinu dana, bilo je u Fojnici jedno savjetovanje, meni reko{e p~elari, te godine 50% meda je manje bilo. U Meteorolo{kom zavodu, pratimo na Ivan-sedlu, vidjeli smo da je upravo u sezoni cvjetanja, najbolje na tim visinama, pala stra{no kisela ki{a sa ph 3,9. Pra}enjem na planini vidimo da je u to cvjetanje, uni{tilo je cvat! Upravo je zbog toga bilo da su te p~ele donijele 50% manje meda, nisu imale {ta da jedu. Tako Tako prinosi sa na{ih, tako da kaèmo, sa zemlji{ta, smanjeni su zbog velike kiselosti na{eg zemlji{ta! Osamdeset posto svih padavina, svih kiselih padavina su tu. Mi imamo veliki problem, na Sarajevo, na okolne planine ju`no, jugoisto~no, uticaj termoelektrane Kakanj! Vjerujte, koncentracija od 350 mikrograma po metru kubnom u Sarajevu koja se pojavi zbog uticaja transporta iz termoelektrane Kakanj, {to je sigurno provjereno, zbog transporta vjetra, pratimo sve to, to su veliki problemi. I zbog toga aspekta je dobra ova odluka {to kaè gospodin. Ja se slaèm sa njom, svaku novu termoelektranu zakonski su ve} unaprijed odredili da se mora vr{iti odsumporavanje, jer ne moè se zadovoljiti sa na{im ugljevima ono {to treba, osim mo`da ovoga Kamengrada, da kaèmo gore u Stanarima, gdje moè da se to radi. Ne bih se puno zadràvao na nekim drugima analizama, mislim, analize su tu, mi smo tu, energije nam treba, tu smo da se dogovirimo kako i na koji na~in?! [ta i kako graditi?! Ja sam za to da probamo sami graditi, 88


30.3.2007

19:47

Page 89

da kaèmo podi}i onaj na{ kredibilitet, da moèmo, da nam ljudi pomognu, jer }e svi oni koji grade ovdje uzeti kredite i zaraditi na tome dobro. Dajmo, napravimo zato da mi moèmo uzeti kredite, da mi to napravimo, pa }emo mi zaraditi. Moramo graditi! Ako na{a dràva moè obezbijediti obezbijediti od izgradnje novih termoelektrana, da kaèmo, 500 miliona maraka godi{nje i da plati certifikate, ja sam za to da se gradi na ovakav na~in i od svega toga. Me|utim, mislim da na{ dohodak na osnovu koncesija, na takav na~in, nikako ne}e biti tog ranga i da }emo mi samo biti na gubitku. I jo{ jednu stvar, pismo interesa, normalno je da se javilo ~etrdeset firmi da gradi termoelektrane u Bosni i Hercegovini, to mi je sasvim normalno. Danas se vode ratovi za energiju i za ~istu vodu, pitku. I jasno je to da }u ja uvijek graditi na tu|oj zemlji da dobijem energiju. Ja sam za to ako moramo graditi, a moramo graditi, da to mi sami gradimo, gradimo onako kako nam treba. Nisam za to, moramo izbaciti emocije i za hidroelektrane i za termoelektrane, emocije izbacimo! Stavimo na papir {ta nam treba, realni budimo i onda se dogovorimo. Branka Jelavi} Ja sam htjela na kraju napraviti jedan mali komentar pozicije energetske efikasnosti obnovljivih izvora energije u kontekstu razvoja trì{ta energijom. Vidjeli smo da je jedan od ciljeva Evropske unije otvoreno trì{te i to se naravno odnosi na cijeli energetski sektor. Op}a je konstatacija da je energetska efikasnost ve} i danas ekonomski pozitivna. Prema tome, ulaganjem u energetsku efikasnost ve} danas, rezultati se mogu polu~iti za par godina. Me|utim, za{to se to kod nas ne de{ava?! Konkretno u Hrvatskoj?! Pa, mislim da je veliki problem, ne de{ava se, naime, dovoljno! Problem je u tome {to ne postoje zakonski okviri, ne postoje odre|ene obaveze, koje bi na kra ju pritisnule potro{a~a, bez obzira da li je to industrijski potro{a~, da li je to uslu`na djelatnost ili je to doma}instvo, jer investitor, ako nema nekoga ko }e mu re}i {to treba u~initi, i}i }e uvijek, barem naj~e{}e, linijom manjeg otpora i ako on treba staviti izolaciju na svoju ku}u, minimalno, ne znam, hidroizolacije 10 centimetara, on }e to u~initi, ne}e staviti niti 15, niti 20, iako }e mu se ta investicija kroz smanjenje tro{kova za grijanje vratiti jako brzo. Dakle, ono {to je nu`no je da postoji i odre|ena zakonska obveza, koja }e ukazivati potro{a~u, bez obzira da li je to mali ili veliki potro{a~, {to treba u~initi! Drugi problem je, i kad se to zakonski postavi, to je problem kontrole. To vidimo u razvijenim zemljama koje imaju te zakonske okvire. Kako kontrolirati?! Da li je ono {to se deklarira zakonom zaista i provedeno?! Zna~i, da li je implementacija uredna?! Kako to kontrolirati, treba smisliti paraleleno sa zakonom. Ina~e, naravno, o~ekivani efekat }e izostati! [to se ti~e obnov89


30.3.2007

19:47

Page 90

ljivih izvora energije, kolega Gvero je govorio o tome da su nu`ni poticaji. I projekcija je da }e ti poticaji u budu}nosti biti manji i jer }e odre|ene tehnologije postajati sve zrelije, zna~i, postajat }e konkurentnije, kompetitivnije, i zato je vrlo va`no da se osmisle takvi mehanizmi poticaja koji }e imati odre|enu vremensku dinamiku i u trenutku izlaska odre|ene tehnologije na trì{te ti poticaji se mogu uloìti, onda, u razvoj neke nove tehnologije koja je na pragu ulaska na trì{te. Prema tome, rje{enja postoje, mi ne trebamo izmi{ljati toplu vodu, o tome smo danas puno razgovarali, ali trebamo, jasno, biti vrlo oprezni kada primjenjujemo ono {to je drugim zemljama uspjelo! Jer je, naravno, uvijek bitno okru`je u kome se to de{ava. Prema tome, o nekoj implementaciji bez razmi{ljanja o svim propratnim elementima, jako je te{ko govoriti. Dakle, uvijek je bitno da stvorimo okru`je da se pojedine stvari uop}e mogu primijeniti. Petar Gvero Do prije deset godina ministarstva za energetiku nisu bila ministarstva za energetiku, bila su ministarstva za elektroprivredu i sva pri~a o energetici se svodila na elektroenergetiku. I {to je jo{ gore, sva pri~a koja je bila vezana za objekte, koji su recimo bili ispod 50 mW ili 100 mW, bila je neprihvatljiva za ljude koji su tada odlu~ivali! Iz prostog razloga do{lo je, da kaèm, do ovog perioda, mi ga zovemo “periodom tranzicije”, je li, u kome se, jednostavno, potpuno mijenja i filozofija i odnos prema tim resursima. Ono {to ja, jednostavno, èlim da na neki na~in podvu~em – obnovljivi energetski resursi su, u pravom smislu rije~i, dràvni resursi! Resursi sa kojima raspolaè ova zemlja i, u principu, treba da imaju neko svoje mjesto. Nema tu neke spektakularnosti! Zna~i, mi imamo to {to imamo, imamo bio-masu, imamo hidroenergiju, imamo geotermalnu energiju o kojoj se veoma malo pri~alo na ovom skupu! Naàlost, zbog kratko}e vremena! I jednostavno, treba ih postaviti na pravo mjesto u toj strategiji koja, u principu, po mom mi{ljenju treba da bude strategija razvoja energetike! Uklju~uju}i sve! Mi sada imamo apsurdne situacije, sa time }u i zavr{iti, gdje, recimo, sektor toplana spada u komunalni sektor! Ni na{ instalirani toplotni kapaciteti gradskih toplana u Republici Srpskoj daleko prevazilaze tremoelektrane! Da ne govorim da su to uglavnom elektrane koje su bazirane na mazutima koje mi uvozimo sa 4% i vi{e sumpora. A jednostavno su bili isklju~eni iz iz pri~e o energetici! Ja jednostavno smatram da je krajnje vrijeme da se pojavi ovakav dokumenat koji }e jednostavno postaviti sve figurice na svoje mjesto i jednostavno omogu}iti da se na osnovu toga odlu~uje i da se planira. Toliko, ja se zahvaljujem!

90


30.3.2007

19:47

Page 91

Aleksandar Kneèvi} U ovom hotelu, ~uli smo i znamo, bila je u srijedu neka konferencija vezana za hidroelektrane Konjic itd. ^lanak u “Oslobo|enju” je bio u petak i slika ima, fotografija u~esnika, i ispod toga pi{e: “Razvoj ili ne?!”, kao komentar slike. Zna~i, novinar nije shvatio konferenciju kao – da li turizam ili hidroelektrane – nego je shvatio konferecniju kao – razvoj ili ne?! Cijela je na{a pri~a, je li tako, mi èlimo razvoj, odrìvi razvoj! To je ono prvo {to èllimo! E sada, koji su to elementi bitni koje mogu da izvu~em iz dana{nje diskusije?! Prvo, multifunkcionalno kori{tenje prostora o ~emu je govorio gosp. Pa{ali}, zna~i, na jednom prostoru moè funkcionirati: vje{ta~ko jezero za navodnjavanje i turizam i proizvoditi elektri~na energija i ribarstvo i ribni~arstvo itd. îtav niz oblasti, jer je prostor ograni~en resurs. Konflikt u prostoru je {to ve}i i mi moramo da razvijamo sposobnosti na{ih projektanata, planera, za multifunkcionalno kori{tenje prostora, a ne svaka struka da rezervi{e odre|en prostor samo za sebe. Drugo, da smanjimo ovisnost o uvozu energije, zna~i, da umjesto kori{tenja tu|ih resursa, koristimo svoje resurse! Ali, kada kaèm svoje resurse u prvom redu mislim ljude! Zna~i, pamet na manjoj potro{nji energije, vi{e znanja, obrazovanje, zapo{ljavanje na sanaciji gubitaka energije itd. Zna~i, druga komponenta odrìvog razvoja na podru~ju energetike, zna~i, blio bi vi{e kori{tenje doma}ih resursa. Tre}e o ~emu smo govorili je proces dono{enja odluka. Mi smo ovdje Bosna i Hercegovina, SR BiH je bila prije rata, to se prevodilo, “samostalna radnja Branka i Hamdije”, zna~i, mi smo navikli da slu{amo {ta nam drugi kaù! U ostatku Jugoslavie zvali su nas DDR jer smo imali najtvr|i socijalizam i mi smo navikli da slu{amo one gore! E sada je do{lo vrijeme da se ne moè mimoi}i mi{ljenje gra|ana! Moè gra|anin da misli naopako, ali politi~ar ne moè da ga ne uvaì i da ga ne obu~i i da ne kaè: nisam ja kriv, on je kriv, bio je protiv! Zna~i, mora se raditi sa gra|anima, gra|anske inici jative slu{ati, uklju~ivati javnost, a da bi ta javnost uticala da se donese pravilna odluka, zadatak vlasti je da {iri znanje i svijest u javnosti! Na{ zakon o za{titi okoline iz 2003. godine, ima, kaè da }e Vlada donijeti, Federacije, podzakonska akta i druge propise i sada nabraja. Sve one propise tipa “batine”, Vlada je donijela, zna~i, grani~ne vrijednosti emisije, traènje okolinske dozvole, izvje{tavanje, davanje izvje{taja itd. Vlada je sve te pravilnike donijela. Pravilnik o “Eco-labelingu”, o dobrovoljnim sporazumima, o nekim tipovima eko-menad`menta, Vlada nije donijela. U programu, u zakonu pi{e da je obaveza Federalne vlade da edukuje gra|ane, Vlada na tome nije radila! Zna~i, ni jedan instrumenat tipa “mrkve”, na{a Vlada nije iskoristila, a sve instrumente tipa “batine” je iskoristila. Prema tome, jednostavno, to pokazuje koliko je jo{ uvijek slab odziv javnosti na sprovo|enje zakona. Na kraju, me|unarodna saradnja, mi jo{ uvijek ~ekamo neke donacije, zato 91


30.3.2007

19:47

Page 92

{to je bio rat?! Takvih para vi{e nema! Ali ima para protiv klimatskih promjena, energetsku efikasnost, GEF (Global Environmental Fund), Kyoto mehanizam, CDM mehanizam itd. Zna~i, Bosna i Hercegovina se mora aktivnije uklju~iti u me|unarodne programe. Mora pristupiti protokolu iz Kyota, ali sam pristup protokolu iz Kyota, bez uvo|enja CDM biroa, zna~i mjesta gdje }e stranci, ovi koji èle, da investiraju u energijske objekte u Bosni i Hercegovini, u energetske, davati novac i gdje }emo mi odlu~ivati da li nam se svi|a, poput ovoga {to je rekao gosp. Teis, ili ne?! Zna~i, mora biti jedno mjesto u dràvi, bez obzira gdje je to mjesto locirano, gdje }e dolaziti ponude iz inostranstva i gdje }e dolaziti ponude iz na{e dràve, i gdje }e i struka i politika i javnost to da cijeni! ûjem da smo blizu da pristupimo protokolu iz Kyota, me|utim niko ne razmi{lja o uspostavi CDM biroa! Prema tome mi }emo to potpisati bez ikakvog efekta! Na kraju, samo malo, jer su bila izme|u gospodina Taisa i Husike, neka suprotna mi{ljenja. Koliko ja stvar poznajem, zemlja koja nije ~lan Anexa 1 Konvencije, nema obavezu da smanjuje svoju emisiju CO2, niti da pla}a ikakve penale. Da je to tako, ne bi silni stranci èljeli da investiraju pare u na{e termoelektrane, da je to tako. Zna~i, mi nemamo obavezu! ^lanice Evropske unije imaju tu obvezu, me|utim Kipar i Malta, koji su prije dvije godine u{li u Evropsku uniju, tako|er nemaju tu obavezu. A Bosna i Hercegovina ne}e prije 2016. godine u}i u Evropsku uniju, a vidimo zemlje koje su u{le, nemaju obavezu da pristupe Anexu Konvenci je, prema tome do}i }e vrijeme gdje }emo mi morati, ne pla}ati dozvolu za emisiju, kako je neko rekao, nego pla}ati da neko drugi za nas pla}a emisi ju! Sada, jo{ uvijek, situacija je takva da mogu drugi da nama pla}aju da smanjujemo emisiju i mi to moramo iskoristiti kroz me|unarodnu saradnju! Martin Tais Samo kratko da kaèm jednu stvar, Aco je upravu, ali ja sam rekao, ako pomislimo da u|emo u Evropu, tada moèmo to o~ekivati...

92


30.3.2007

19:47

Page 93

Zaklju~ci sa konferencije Diskusija na konferenciji polu~ila je odre|ene prijedloge i zaklju~ke koje moèmo podijeliti na one koji su u nadle`nosti Vlade i one na koje civilno dru{tvo kroz svoje aktivnosti moè uticati. Aktivnosti Vlade: 1. Prvenstveno za{titi interese dràve i prava na za{titu ìvotne sredine; 2. Ja~anje uloge dràve, jer samo dràva, ne entiteti, mogu pristupiti odre|enim fondovima i biti adresati odre|enih obaveza i povlastica; 3. Uspostava Ministarstva za{tite okoli{a na dràvnom nivou i preno{enje ustavnih nadle`nosti sa entitetskog na dràvni nivo, sa preciznijom formlacijom nadle`nosti, odre|ivanja nadle`nih institucija i inspektorske sprege; 4. Razmotriti mogu}nosti uzimanja kredita od strane dràve BiH za sprovo|enje investicionih aktivnosti u energetskom sektoru, umjesto davanja koncesija stranim investitorima za kori{tenje doma}ih prirodinih resursa. U slu~aju da Strategija ukaè ne neophodnost izgradnje novih energetskih objekata/blokova, neophodno je analizirati opcije koristi ko je donosi zaduìvanje dràve u ove svrhe i davanje koncesija na kori{tenje prirodnih resursa BiH na odre|en broj godina; 5. Uklju~iti ve} postoje}e entitetske strategije i zakone za{tite okoli{a u budu}u Strategiju energetskog sektora (dalje Strategija), tj. neophodno je uskla|ivanje na dràvnom i entitetskom nivou; 6. Osigurati uskla|enost Strategije sa ve} postoje}im strate{kim dokumentima i zakonima u BiH (PRSP, Zakon o vodama, set okolinskih zakona iz oba entiteta, NEAP i sl.), tj. osigurati multidisciplinarnost i sveobuhvatnost; 7. Uskladiti planove izrade novih energetskih objekata sa stvarnim potrebama zemlje; 8. Zaustaviti planiranje i izgradnju planiranih novih energetskih objekata u BiH do dono{enja Strategije energetskog sektora BiH, koja bi trebala dati preporuke za budu}i razvoj sektora i izgradnju novih objekata; 9. Osigurati sprovo|enje/implementaciju donesene strategije; 10. Aktivno uklju~ivanje javnosti i predstavnika nevladinih organizacija u proces izrade Strategije. Mehanizmi koji trenutno postoji su javne rasprave, koje nisu dovoljne za adekvatno predstavljanje mi{ljenja i uklju~ivanje civilnog sektora. Potrebno je raditi na konstantnom informisanju i tje{njoj saradnji sa doma}im ekspertnim timovima i zainteresiranim organizacijama; 93


30.3.2007

19:47

Page 94

11. Formirati stru~ni doma}i ekspertni tim koji }e raditi na reviziji strategije korak po korak, u toku izrade; 12. Konstantno informisanje i {irenje informacija o procesima izrade Strategije, kao i iznalaènje na~ina za uklju~ivanje javnosti i doma}ih stru~njaka u proces; 13. Multifunkcionalno kori{tenje prostora namijenjenih za izgradnju novih energetskih objekata/blokova, tj. sprije~iti njihovu potpunu devastaciju i podre|ivanje samo energetskoj svrsi; 14. U Strategiji, a i praksi, staviti akcent na pove}anje energetske efikasnosti, posebno u zgradarstvu i industriji, gdje je bez ve}ih ulaganja mogu}e posti}i velike u{tede na tro{kovima izdvojenim za tro{enje energije; 15. Ratifikacija Kyoto protokola i provo|enje ve} donesenih mjera za ublaàvanje klimatskih promjena; 16. Neophodno je osnivanje CDM biroa na dràvnom nivou uz ratifikaciju Kyoto protokola; 17. Koristiti iskustva susjednih zemalja (Hrvatske, Slovenije, Srbije i sl.) koliko je to mogu}e i primjenljivo zavisno od situacija u zemlji; 18. Konstantno {irenje informacija i edukacija gra|ana u cilju bolje saradnje sa lokalnim zajednicama, ali i podizanja ekolo{ke svijesti; 19. Uklju~ivanje lokalne zajednice u proces dono{enja odluka – ne samo po pitanju Strategije, nego i dono{enja odluka o davanju koncesija, izgradnje novih energetskih objekata i sl. Potrebno je osigurati {to ve}u transparentnost dono{enja odluka; 20. Implementacija ve} donesenih zakona i kreiranje novih zakona, tako da ukazuju na mogu}nost izbora doma}eg potro{a~a koju energiju èli koristiti (“zelenu” ili energiju dobivenu iz neobnovljivih izvora); 21. Raditi na stvaranju okruènja u kojem }e obnovljivi izvori energije imati {ansu za razvoj; 22. Ratifikacija Aarhuske konvencije i primjena sva tri njena stuba; 23. Smanjenje ovisnosti o uvozu energije i pove}anje iskori{tenosti doma}ih intelektualnih potencijala; 24. Me|unarodna saradnja i uklju~ivanje u me|unarodne programe. Aktivnosti civilnog sektora 1. Rad na uklju~ivanju javnosti i predstavnika nevladinih organizacija u proces izrade Strategije je neophodan. Mehanizmi koji trenutno posto je su javne rasprave, {to nije dovoljno dobar na~in za izraàvanje mi{ljenja i uticanje na izradu Strategije. Potrebno je djelovati organizovano (udruìvanjem organizacija) i iniciranjem dijaloga izme|u svih zainteresiranih strana;

94


30.3.2007

19:47

Page 95

2. Aktivno uklju~ivanje nevladinih organizacija u proces izrade strategije, ali i njihovo aktiviranje u poticanje dijaloga i saradnje sa institucijama 3. Involviranje medija/novinara u aktivnosti civilnog sektora u cilju boljeg informisanja, ali i educiranja i izgradnje svijesti javnog mnijenja o ovoj temi; 4. KONSTANTNA EDUKACIJA I RAD NA PODIZANJU SVIJESTI JAVNOSTI (o va`nosti energetske efikasnosti, klimatskim promjenama, ekolo{koj situaciji u BiH i sl., involviranje medija u proces informisanja i uspostavljanje dijaloga sa svim zainteresiranim stranama; 5. Pritisak na vladu da ratifikuje Aarhusku konvenciju; 6. Uklju~iti u proces informisanja i dijaloga predstavnike izvr{ne vlasti (ne samo radi nedostatka informacija od strana izvr{ne vlasti, radi njihovog educiranja i upoznavanja sa inicijativama nevladinih organizacija, nego i radi kvalitetnijeg dijaloga i postizanja provodivih rje{enja); 7. Pokretanje kampanje koja traì zaustavljanje potpisivanja svih novih ugovora ili davanja koncesija za izgradnju novih velikih energetskih ob jekata do izrade nove Strategije energetskog sektora (usloviti izgradnju strategijom); 8. Intenzivan rad na informisanju i educiranju lokalnih zajednica direktno pogo|enih planovima za izgradnju novih energetskih objekata o posljedicama njihove izgradnje i njihovim ljudskim pravima.

95

Prioriteti energetske strategije u BiH

Recommend Documents