USPJENOST POSLOVANJA BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI HERCEGOVINI ZAVRNI RAD
USPJENOST POSLOVANJA BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI HERCEGOVINI ZAVRNI RAD
1
USPJENOST POSLOVANJA BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI HERCEGOVINI ZAVRNI RAD
1
SADRAJ 1. UVOD......................................... UVOD.................................................................... ................................................... .................................................... .........................................3 .............3 1.1. Predme Pr edmett i cilj rada................................................... rada........................................................................... .................................................... ...................................3 .......3 1.2. Izvori podataka i tehnike prikupljanja.................................................................. prikupljanja...............................................................................4 .............4 1.3. Struktura rada.............................................. rada.......................................................................... .................................................. ...........................................4 .....................4
2. POJAM BANKE......................................... BANKE..................................................................... ........................................................ .............................................5 .................5 2.1. Funkcije banke........................................... banke.................................................................. ................................................... .................................................6 .....................6 2.2. Ciljevi poslovanja banaka........................................... banaka....................................................................... .......................................................8 ...........................8 2.3. Vrste banaka............................................ banaka....................................................................... ....................................................... ................................................9 ....................9
3. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA BANKE........................13 3.1. Pokazatelji odnosa u bilanci banke........................................... banke....................................................................... .......................................13 ...........13 3.2. Pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka.......................................... gubitka...................................................................1 .........................155 3.3. Pokazatelji investiranja............................................ investiranja........................................................................ ........................................................18 ............................18 3.4. Pokazatelji profitabilnosti....................................... profitabilnosti.........................................................,......... ..................,..................................... .............................19 .19 3.4.1. Analiza financijskog izvjetaja uz pomo dobiti na uloeni kapital.........................20 kapital.........................20 3.5. Ostali omjeri vrednovanja poslovanja banaka.............................................................. banaka.................................................................27 ...27
4. POSLOVANJE BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI...............................................28 5. ZAKLJUAK.................................. ZAKLJUAK................................................................ .......................................................... .....................................................3 .........................322 LITERATURA................. LITERATURA............................................. ........................................................ ...................................................... ...............................................3 .....................333 PRILOG««««««««««««««««««««««««««««««««...34
2
1. UVOD Banka se moe definirati kao samostalna financijska organizacija, koja je osnovana kao dioniko drutvo, a za temeljnu funkciju ima primanje depozita i davanja kredita svojim klijentima. Bankarstvo predstavlja poslovanje koje obuhvaa dranje depozita i pozajmljivanjem novca. Bankari posluju s dugom, svojim i tuim, a moe se rei da bankari stvaraju novac. Organizacija i funkcioniranje suvremenog bankarstva temelji se na kreditu, a sustav kreditiranja i razvoj bankarstva meusobno se proimaju. Banke posjeduju specifinost koja ih razlikuje od drugih sektora aktivnosti u svim zemljama: one predstavljaju sustav, tj. pripadaju ukupnom institucionalnom i hijerarhijskom ustroju. Da bi dananje banke odrale uspjenost poslovanja i konkurentnost, moraju prihvaati nove tehnike i tehnologije rada, prilagoavati se novom okruenju i iriti ponudu svojih proizvoda. Najveu konkurenciju stvaraju im nebankovne financijske institucije. Najbolja podloga za donoenje odluka u bankarskom sektoru su informacije o poslovanju iz prolosti. Na temelju ponuenih analitikih pomagala u obliku razliitih pokazatelja uspjenostiposlovanja (pokazatelja profitabilnosti, trinih pokazatelja poslovanja banaka i sl.) zadatak rada je osiguravanje razliitim korisnicima alata za analizu uspjenostiposlovanja suvremene banke. Informacije temeljene na financijskim izvjetajimaomoguuju dobivanje razliitih omjera koji pokazuju stupanj uspjenosti poslovanja bankeu cjelini i pojedinih komponenata njezine bilance.
1.1. Predmet i cilj istraivanja Predmet istraivanja ovog zavrnog rada jeste uspjenost poslovanja banaka u BiH. Dakle, analizirat e se pokazatelji financijskih izvjetaja banke; pokazatelji odnosa u bilanci banke, pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka, pokazatelji investiranja i profitabilnosti (unutar kojeg e se detaljnije razraditi pokazatelji ROA i ROE). Cilj ovog rada je definirati sukladno predmetu rada; istraiti i analizirati uspjenost poslovanja banaka u BiH.
3
2. Izvori podataka i tehnike prikupljanja U izradi ovog zavrnog rada kao izvore podataka koritena su teorijska i praktina znanja steena tokom studija, te sistematizacija grae na temelju prouavane literature. U izradi rada koritene su slijedee tehnike prikupljanja podataka:
etoda analize ± postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem
M
ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina na njihove jednostavnije sastavne dijelove
etoda deskripcije ± postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja injenica,
M
procesa i predmeta u drutvu te njihovim empirijskih potvrivanja odnosa i veza, ali bez znanstvenog tumaenja i objanjenja
etoda kompilacije ± postupak preuzimanja tuih rezultata, znanstveno-istraivakog
M
rada, odnosno tuih opaanja, stavova, zakljuaka i spoznaja
omparativna metoda ± postupak usporeivanja istih ili srodnih injenica, pojava,
K
procesa i odnosa
1.3. Struktura rada Prvo poglavlje ovog rada odnosi se na opi pregled definiranja i temeljnih funkcija bankarskog sustava u svijetu kao i u BiH, te se upoznajemo sa pojmom uspjenosti poslovanja banaka u BiH. U drugom poglavlju opisan je pojam, funkcije, ciljevi i vrste banaka. Tree poglavlje odnosi se na pokazateljeanalize financijskih izvjetaja banaka; pokazatelji odnosa u bilanci banke, pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka, pokazatelji investiranja, pokazatelji profitabilnosti (u kojem su detaljnije obraeni pokazatelji ROE (povrat na kapital) i ROA (povrat na aktivu). U etvrtom poglavlju govorit e se o poslovanju banaka u BiH. U petom poglavlju iznesen je zakljuak o uspjenosti poslovanja banaka u BiH. Na kraju rada nalazi se prilog o konkretnim podacima uspjenosti poslovanja banaka u BiH.
4
2. POJAM BANKE Banke su kroz povijest bile, a u veini zemalja i danas su najvanije financijske posrednike institucije. Novana sredstva banka pribavlja primanjem depozita i plasira ih glavnom u kredite, bavei se uz to i financijskim uslugama. Na prikupljene depozite plaa pasivnu kamatnu stopu koja se formira na trokovnom pristupu , a za dane kredite naplauje aktivnu kamatnu stopu koju utvruje na cjenovnom pristupu. Definiranje banke stvara potekoe zbog razliitih poimanja banke i njezine djelatnosti. Banka je kao poduzee, ali ima specifinosti u poslovanju koje su regulirane posebnim propisima i praksom. Ona se bavi uzimanjem i davanjem kredita i posredovanjem u novanim plaanjima u gospodarstvu i drutvu. Prema Raiu: Banka je poduzee koje se svojom glavnom djelatnou bavi primanjem i davanjem tj. posredovanjem kredita. vicarac Felix Somary kae: Banka je ona ustanova ili poduzee kojem je uzimanje kredita u obliku novca glavno zanimanje. Bankaje samostalna financijska organizacija osnovana kao dioniko drutvo koja obavlja djelatnost na naelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti. 1 Druga bankovna smjernica (two Banking Coordination Directives) Europske unije pokuala je ujednaiti nazivlje na podruju financija i bankarstva, zato ova smjernica ne upotrebljava rije banka ve izraze kreditna institucija i financijska institucija. reditna institucija je poduzee iji je posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti
K
s obvezom vraanja i odobravanja kredita za vlastiti raun. Financijska institucijaje ono poduzee koje nije kreditna institucija, tj. ne prima depozite ve joj je glavni posao odobravanje kredita, stjecanje udjela ili investiranje. Openito, banka se moe definirati kao financijska institucija koja u pasivi ima depozite koji su po prirodi novac, a u aktivi uglavnom ima kredite. S obzirom da je bankovni posao od javnog interesa te svojevrsna privilegija i monopol, osnivanje i poslovanje banke ureuje se 1
andija, V., ivko, I.: Ä Poslovna politika banaka³ , Sveuilite u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Mostar-Rijeka, 2004., str.27. K
5
zakonom, a njime se obino odreuje da druga poduzea ne mogu koristiti u svom nazivu rije banka ili izvedenice od te rijei ako nisu osnovane po takvom zakon. Ugovorom o osnivanju banke utvruju se:
naziv i sjedite osnivaa banke; naziv i sjedite banke; iznos ukupnog osnivakog kapitala banke u novanom i nenovanom obliku, kao i udio svakog osnivaa u tom kapitalu; rok do koga su osnivai banke duni da uplate i prenesu novana i nenovana sredstva u osnivaki kapital banke; prava, obveze i odgovornosti osnivaa banke za obveze banke; uvjeti za stjecanje i prestanak prava osnivaa; poslovi koje banka obavlja; nain rasporeivanja djela dobiti na osnivae banke; nain snoenja rizika i pokria gubitaka banke nain odluivanja o statusnim promjenama banke i prava osnivaa banke u sluaju statusnih promjena banke
2.1. Funkcije banke Banke kao financijski posrednici obavljaju vie funkcija, a najznaajnije su: financijsko posredovanje, posredovanje u plaanjima te kreiranje novca, rizika i politike. 2 Financijsko posredovanje:
obavljajui funkciju financijskog posrednika komercijalne banke prikupljaju depozite deponenata i posuuju ih po odbitku rezervi likvidnosti, u obliku kredita, nudei razliite oblike novane tednje i kredita; banke posreduju izmeu suficitarnih i deficitarnih novanih jedinica.
rona transformacija depozita, koja bankama omoguava da iz kratkoronih izvora odobravaju dugorone kredite.
stvaranje efikasnih i racionalnih metoda mobilizacije i usmjeravanja sredstava.
2
Ibid, str.33.
6
optimalna koncentracija i integracija novanih tijekova u cilju prevladavanja teritorijalnih, vremenskih i namjenskih ogranienja.
Posredovanje u plaanjima:
banke obavljaju poslove platnog prometa i kliringa za svoje klijente i druge banke. Obavljanje platnog prometa s inozemstvom i sva plaanja u inozemstvu su doputena bankama koje udovoljavaju propisima regulatora.
osiguranje instrumenata i mehanizama suvremenog plaanja.
reiranje novca:
K
posebno znaajna funkcija banaka je njihova uloga u procesu ponude novca kroz stalnu ponudu kredita. Veini dio ponude novca u modernim ekonomijama predstavljaju bankovni depoziti, stvoreni u bankovnom sustavu.
roz proces
K
kreiranja novca iz prikupljenih sredstava banke osiguravaju likvidnost poduzeima.
Funkcija rizika:
banke nude svojim klijentima zatitu od rizika kojem su izloeni u obavljanju svojih poslova, npr. kamatni cap, floor i swap.
Funkcija politike:
banke su jedan od kanala transmisijskog mehanizma monetarne politike preko kojeg se provodi stabiliziranje gospodarstva i izbjegavanje inflacije.
7
2.2. Ciljevi poslovanja banke Cilj je budue eljeno stanje koje svako poduzee, pa i banka treba odrediti kako bi mogla svoje raspoloive resurse usmjeriti na njegovo ostvarenje.
eu znaajnijim ciljevima esto
M
se navode: profitabilnost, poloaj na tritu, odgovornost prema javnosti. Banke su dioniarska poduzea to znai da imaju vlasnike i upravu, a poslovnom politikom trebaju ostvariti nekoliko temeljnih ciljeva, meu kojima se istiu najznaajniji: 1. maksimiziranje bogatstva dioniara 2. obavljanje temeljnih funkcija banke 3. socijalni ciljevi banaka. 3 M aksimizirati bogatstvo dioniara
Bogatstvo dioniara moe se maksimizirati putem rasta dividende ili putem rasta dinoarskog kapitala. Dakle, banka je profitna institucija i vrijednost banke treba stalno uveavati u interesu njezinih dioniara. Problem moe biti u tome to vlasnici i uprava mogu imati katkad razliite ciljeve. Neki dioniari banke ele isplatu dividende i nisu zainteresirani za rast i razvoj banke, dok uprava preferira raspodjelu dobitka u rezerve, rast i irenje bankovnog poslovanja, to izaziva konfliktnost izmeu tih dviju strana u banci. Obavljanje temeljnih funkcija banke
Prvi cilj u poslovanju banke ± maksimiziranje bogatstva dioniara ± mogue je ostvariti jedino ako banka obavlja temeljne funkcije radi kojih je osnovana a to su:
prikupljanje i pribavljanje sredstava kreditna funkcija, odnosno usmjeravanje sredstava u razne oblike kreditnih i ne kreditnih plasmana
obavljanje raznih neutralnih poslova, pruanje bankovnih usluga
obavljanje vlastitih poslova.
3
Ibid. str.46.
8
S ocijalni
ciljevi banaka
Banke pruaju financijske usluge svim fizikim i pravnim osobama u zemlji i prema inozemstvu, i to one usluge za ije su obavljanje sposobne. Usluge se pruaju fizikim i pravnim osobama u skladu s objavljenim uvjetima ravnopravno svim klijentima bez ikakve posebne diskriminacije. Poslovnom politikom banke obino daju posebnu potporu stambenoj politici, politici razvoja i izvoza. Banke vode rauna o stabilnosti financijskog sustava, o interesima lokalne zajednice. Dakle, poslovna politika banaka treba uskladiti sve ove ciljeve, a pri tome se upravljanje bankom ne razlikuje od upravljanja bilo kojim drugim poslovnim subjektom. Premda je banka dioniarsko drutvo ipak je ona javno dobro, ima svoje posebnosti i njezino je poslovanje regulirano posebnim zakonom i podzakonskim aktima, a drava nadzire rad banaka.
2.3. Vrste banaka U razvoju suvremenih banaka primjenjuju se ista naela rentabilnosti, ekonominosti i racionalnog poslovanja na kojima se temelji i suvremeno poslovanje. No da bi se banke prilagodile potrebama svojeg okruenja, moraju raspolagati odreenim kapitalom koji im osigurava kontinuitet poslovanja, a djelatnost i organizaciju moraju prilagoditi potrebama proizvodnje i prometa. Banke su se u svojem razvoju, ovisno od specifinosti bankarskog sustava, usmjeravale prema odreenoj skupini klijenata ili vrsti i ronosti sredstava s kojima su poslovale. lasina podjela banaka u odnosu na funkcije i vrste poslova koje obavljaju je:
K
emisijska univerzalna specijalizirana banka. 4
S redinja
(emijsijska, centralna) banka je vrhovna novana vlast neke zemlje, zapravo
najvanija monetarna institucija svake moderne ekonomije. Po svojim karakteristikama i 4
Ibid. str.63.
9
funkcijama razlikuje se od drugih institucija. Sredinja banka ima ekskluzivno pravo emitiranja novca Äni iz ega³ i nadzor kreditnih uvjeta u zemlji. Sredinja banka obavlja poslove kliringa, analizu informacija financijskog i realnog sektora. Najznaajnija uloga sredinje banke je jamenje vrijednosti novca koji emitira.
U niverzalne
banke obavljaju sve vrste bankarskih poslova, osim emisionih, bez obzira na
ronost sredstava i vrstu komitenata s kojima posluju. Zaduuju se prikupljanjem svih vrsta depozita na osnovi kojih daju kratkorone i dugorone kredite, te pruaju irok spektar bankarskih usluga. Zbog investicijskih aktivnosti pod stroom su kontrolom i nadzorom monetarnog sustava. pecijalizirane S
banke svoju djelatnost ograniavaju na odreene vrste bankarskih poslova, na
pojedine gospodarske djelatnosti, grane i podruja. S obzirom na dananju strukturu i organizaciju banaka daleko je sloenija i znatno primjerenija podjela:
centralna banka
komercijalne banke
razvojne banke
poslovne banke
tedne institucije. 5
omercijalne banke imaju temeljnu funkciju primanja depozita i davanja kredita svojim
K
klijentima. Financiraju tekuu proizvodnju i promet.
omercijalne banke su pod posebnom
K
regulacijom u odnosu na tedno-depozitne institucije.
reiraju novac putem sekundarne
K
emisije, ekspanzijom kredita i multiplikacijom depozita. Izvore sredstava komercijalnih banaka ine: depoziti- transakcijski, oroeni i tedni rauni, posudbe od banaka u zemlji i inozemstvu i ostale obveze. Aktivu ine: krediti stanovnitva, komercijalni i investicijski krediti te realna imovina banke. Struktura aktive i pasive banaka ovisi o veliini banke. Aktiva banke i njezina struktura izlau banku kreditnom riziku ili riziku neispunjavanja obveza zajmoprimatelja.
5
Ibid. str.77.
10
Razvojne banke vre dugorono kreditiranje gospodarskog razvoja, pribavljaju dugorono slobodna sredstva tednje i usmjeravaju ih putem dugoronih kredita za ulaganje u osnovna sredstva. Financiraju razvoj putem investicija, ulau u zgrade i opremu, infrastrukturu. Razvojne banke su specijalizirane poslovne banke. Dravne ili posebne meunarodne institucije. Ne kreiraju novac, nego mobiliziraju i preusmjeravaju akumulirana sredstva. Imaju utjecaj na razvoj poduzea, regija u kojima djeluju ili, ak, drava. Pribavljaju dugorono slobodna sredstva tednje, oroene depozite te sredstva iz emisija obveznica na nacionalnom ili meunarodnom tritu kapitala. Poslovne banke su banke velikih industrijskih i trgovakih koncerna i kartela. Bave se financiranjem poduzea, koncerna, kartela, emisijom vrijednosnih papira i raznim financijskim transakcijama. Eskontne banke obavljaju poslove eskontiranja vrijednosnih papira (najee je rije o mjenici) za svoje komitente. Eskont predstavlja mjeninopravnu radnju kojom se obavlja naplata mjenice prije njezina dospijea. Eskontna mjenica ima svoju cijenu, odnosno kamatu koja se naziva diskontnom ili eskontnom stopom. Lombardne banke obavljaju lombardne kredite. Lombardni kredit predstavlja vrstu kratkoronog kredita koji se odobravaju na osnovi zaloga realnih pokretnih dobara (zlato, vrijednosni papiri, nakit, umjetnike slike). Akceptne bankeobavljaju mjeninopravne poslove akceptiranja mjenice nazivamo akceptnim bankama. Banka se dajui Äakcept³(prihvat) na mjenicu, obvezuje u roku isplatiti cjelokupnu mjeninu svotu il ijedan dio ako jeu pitanju djelomian akcept, te nadoknaditi sve trokove to ih je imatelj mjenice imao ako je mjenica neisplaena o dospjelosti. Na ovaj nain a kceptirana mjenica poboljava svoj bonitet i kvalitetu. Hipotekarne banke odobravaju dugorone kredite na osnovi hipoteke. Hipoteka je oblik zalonog prava u kojem se zalona stvar ne predaje vjerovniku, nego do isteka roka povrata sredstava ostaje u posjedu zalonog dunika te se on njome moe koristit, ali je na smije otuiti. Hipoteku banka stjee upisom ili intabulacijom u zemljine knjige nekretnine koja slui za osiguranje kredita. Hipoteka se ne uzima na objekte koji su dio tehnolokog procesa. 11
Hipoteka se ne uzima na objekte koji su dio tehnolokog procesa. Faze ostvarivanja hipotekarnog posla su: uspostavljanje dobrih odnosa, realizacije posla i plaanje, odnosno vraanje duga.ako dunik ne ispuni na vrijeme obvezu povrata sredstava, vjerovnik moe ulazak u posjed stvari, prodati jei namiriti svoje trabine po hipotekarnom kreditu. Devizne banke obavljaju devizne poslove, tj. kupnju i prodaju devize i valuta za svoje klijente. Devize predstavljaju potraivanja koja glase na stranuvalutu (prenosiva potraivanja kod inozemnih banaka, prenosivi vrijednosni papiri, elektronski izvjetaji o meunarodnim dugovanjima i potraivanjima). Granske banke obavljaju poslove u pojedinim djelatnostima ili gospodarskim granama, npr. stambeni krediti, poljoprivreda, brodogradnja i sl.
12
3. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA BANKE Banke su specifine u odnosu na ostale gospodarske subjekte. Zbog toga je, u odnosu na ostale subjekte i klasifikacija za banke drukija nego kod ostalih privrednih subjekata. Uvaavajui specifinosti bankovnog poslovanja pokazatelja analize financijskih izvjetaja banke mogue je podijeliti u slijedeih pet skupina: 1) Pokazatelji odnosa u bilanci banke, 2) Pokazatelji u raunu dobiti i gubitka, 3) Pokazatelji mare kamata, naknada i operativnih trokova, 4) Pokazatelji prosjenih kamatnih stopa i 5) Pokazatelji profitabilnosti. 6 eutim, osim ove, mogue su i druge klasifikacije. Jedna od takvih klasifikacija prikazana
M
je u nastavku.
3.1. Pokazatelji odnosa u bilanci banke
Bilanca je temeljni financijski izvjetaj koji prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala na odreeni na odreeni dan. Na temelju podataka iz bilance formiraju se pokazatelji odnosa u bilanci banke. Tim pokazateljima mjeri se sigurnost poslovanja, to nije nita drugo nego financijski poloaj.
ako je bilanca najvaniji financijski izvjetaj, namee se potreba
K
formiranja veeg broja pokazatelja koji se daju podijeliti u tri skupine:
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu.
6
ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: ÄAnaliza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, asmedia, Zagreb, 2008., str.298.
M
13
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelj likvidnosti mjere sposobnost poduzea da podmiri svoje dospjele kratkorone obveze (tabela 1). K ad se govori o likvidnosti banaka kao specifinih institucija, likvidnost se najee definira kao sposobnost ostvarivanja potrebne gotovine najprije pomou lako unovive aktive banke, po razumnom troku i u vrijeme kada je to potrebno bilo za rast aktive, bilo za podmirenje dospjelih obveza.
ako bi pruila informacije u vezane uz
K
likvidnost banke, banka je duna pruiti informacije o ronosti pojedenih sredstava i obveza.
Tabela 1. Pokazatelji likvidnosti banke
Naziv pokazatelja
Brojnik
pokazatelj tekuelikvidnosti
Nazivnik
kratkorona aktiva
kratkorona pasiva
odnos danih kredita i primljenih depozita
dani krediti
primljeni depoziti
odnos kratkorone aktive i ukupnih kredita
kratkorona aktiva
ukupni dani krediti
Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.300.
Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se banka financira iz tuih izvora, a koliko iz kapitala. Odnos kapitala i ukupne imovine govori koliko je imovine financirano kapitalom. to je taj pokazatelj vei, to znai vee uee kratkorone imovine u kreditima, to rezultira niom profitabilnosti banke i manjim rizikom tehnike insolventnosti. Osim kapitala, izvor financiranja su obveze te se u tom kontekstu moe definirati pokazatelj odnosa ukupnih obveza i ukupne aktive ili poznatiji kao koeficijent zaduenosti. to je taj pokazatelj vei, vea je zaduenost banke. Stupanj samofinanciranja klijenata pokazuje u kojem se opsegu sredstva pribavljena od klijenata banke koriste za plasmane klijentima. U kontekstu pokazatelja zaduenosti to je ovaj pokazatelj vei, zaduenost je manja.
14
Tabela 2. Pokazatelji zaduenosti banke
Naziv pokazatelja
Brojnik
Nazivnik
odnos kapitala i ukupne aktive
K
ukupna aktiva
odnos obveza i ukupne aktive
ukupne obveze
ukupna aktiva
stupanj samofinanciranja klijenata
komercijalna aktiva
komercijalna pasiva
apital
Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.301.
Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu
Pod pokazateljima odnosa u bilanci banke formirani su i pokazatelji ulaganja u fiksnuimovinu (tabela 3.). K oeficijent ulaganja u fiksnu imovinu pokazuje koliko je kapitala imobilizirano u fiksnu imovinu, odnosno koliko je kapitala slobodno za financiranje bankovnih plasmana. Pod fiksnom imovinom podrazumijeva se materijalna i nematerijalna imovina banke (zemljita, zgrade, oprema i ureenje poslovnog prostora).
Tabela 3. Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu
Naziv pokazatelja
Brojnik
Nazivnik
koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu
fiksna imovina
kapital
koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu i udjele
fiksna imovina + udjeli
kapital
Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.302.
Slijedei pokazatelj koji se razmatra u sklopu financijskih pokazatelja banke je koeficijent ulaganja u fiksnu imovinu i udjele. U kontekstu navedenog pokazatelja pod udjelima se podrazumijevaju vrijednosni papiri (udjeli) i ostali vlasniki udjeli.
15
3.2. Pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka
Raun dobiti i gubitka prikazuje uspjenost poslovanja banke. Prema tome, izraunavanje pokazatelja koji se temelje na raunu dobiti i gubitka u prvom redu je usmjereno na mjerenje uspjenosti poslovanja. Pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka podijeljeni su u dvije skupine:
pokazatelji ekonominosti i
pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke.
Pokazatelji ekonominosti
Uobiajno se istie kako je ekonominost odnos prihoda i rashoda. Prema tome, ekonominost pokazuje koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Dakle, temeljno naelo koje ovdje vrijedi je ostvariti maksimum prihoda uz minimum rashoda. Najei pokazatelj ekonominosti je ekonominost ukupnog poslovanja koja se rauna kao odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Osim ekonominosti ukupnog poslovanja, mogue je raunati i itav niz parcijalnih pokazatelja ekonominosti. Uvijek se pretpostavlja odnos odreenih prihoda i odreenih rashoda, a zavisno od toga to je u interesu panje, raunaju se razliiti pokazatelji. Banke supogotovo zainteresirane za skupinu pokazatelja ekonominosti prikazani tabelom 4. Tabela 4. Pokazatelji ekonominosti
Naziv pokazatelja
Brojnik
Nazivnik
ekonominost ukupnog poslovanja
ukupni prihodi
ukupni rashodi
odnos kamatnih prihoda i rashoda
kamatni prihodi
kamatni rashodi
odnos ukupnog prihoda i trokova
ukupan prihod
operativni trokovi i vrijednosna usklaivanja
odnos ukupnog prihoda i troka
ukupan prihod
troak zaposlenih
zaposlenih Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.303.
16
Odnos ukupnog prihoda i operativnih trokova je kljuni pokazatelj koji se razmatra u odnosu rauna dobiti i gubitka. Dobro je za banku da je vrijednost ovog pokazatelja to je mogue vea. Ako bi bila manja od jedan, to znai da operativni trokovi i vrijednosna usklaivanja ne bi bili pokriveni prihodima. Odnos troka zaposlenih i ukupnog prihoda je pokazatelj koji banke esto prate u svrhu kontrole trokova zaposlenih. Trokovi osoblja u bankama predstavljaju znaajnu stavku ukupnih trokova te je stoga zanimljivo pratit kretanje tog pokazatelja u odreenom vremenu iako je taj pokazatelj vaniji za internu analizu financijskih izvjetaja banke.
Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke
ako nekamatni prihodi obuhvaaju irok spektar usluga i kako bi se jasnije razluila
K
aktivnost banke u podruju nekamatnih prihoda, posebno se definiraju prihodi od naknada i provizija unutar nekamatnih prihoda, dok su svi ostali nekamtni prihodi svrstani kao ostali nekamtni prihodi. U tom kontekstu mogue je formirati dva pokazatelja: udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom prihodu i udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu banke (tabela 5.). Tabela 5. Pokazatelji nekamatnih aktivnosti banke
Naziv pokazatelja
Brojnik
Nazivnik
udio neto prihoda od naknada u
neto prihod od naknada
ukupan prihod
ukupnom prihodu
(provizija)
udio neto ostalih nekamatnih
ostali neto nekamtni prihodi
ukupan prihod
prihoda u ukupnom prihodu Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.
Za utvrivanje ovog pokazatelja neto prihod od naknada rauna se kaorazlika prihoda i rashoda od naknada.
M
eutim, ovaj pokazatelj mogue je raunati i kao odnos prihoda od
provizija i naknada i ukupnog prihoda i tada bi to bio udio prihoda od naknada i provizija u ukupnom prihodu. K ao i kod prethodnog pokazatelja, i ovdje se ostali neto nekamatni prihodi utvruju kao razlika ostalih nekamatnih prihoda i rashoda. 17
Banku koja ima ove pokazatelje iznad prosjeka bankarskog sustava moemo svrstati u moderne banke jer nudi diverzificirane i raznovrsne usluge svojim klijentima na temelju kojih zaraunava naknadu ili proviziju. Naime, u uvjetima razvijenog financijskog trita gdje postoji raznovrsnost financijskih institucija banke se vie ne razlikuju mnogo po kamatnim stopama, ve trebaju traiti druge usluge po kojima e se razlikovati od svojih konkurenata.
3.3. Pokazatelji investiranja
S pomou pokazatelja investiranja mjeri se uspjenost ulaganja u dionice poduzea. Ovi pokazatelji promatraju poslovanje banke sa stajalita investitora ± osobe koje su uloili, tj. investirale u dionice banke. Pokazatelji investiranja utvruju se na isti nain i za banke i za gospodarske subjekte iz realnog sektora (tabela 8.).
ad se govori o pokazateljima
K
investiranja podrazumijeva se da se radi o obinim dionicama. Osim podataka iz financijskih izvjetaja, za izraunavanje tih podataka potrebni su podaci o dionicama, posebice o broju dionica i njihovoj trinoj vrijednosti.
Tabela 6. Pokazatelji investiranja
Naziv pokazatelja dobit (zarada) po dionici (EPS) dividenda po dionici (DPS)
Brojnik Nazivnik neto dobit broj dionica dio neto dobiti za broj dionica dividende ukupna rentabilnost dionice dobit po dionici (EPS) trina vrijednost dionice (PPS) dividendna rentabilnost dionice dividenda po dionici trina vrijednost dionice (DPS) (PPS) odnos cijene i dobiti ± zarade trina cijena dobit po dionici (EPS) (P/E) dionice(PPS) odnos isplate dividendi dividenda po dionici dobit po dionici (EPS) (DPS) Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.307.
18
3.4. Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloenog kapitala, to se esto smatra najviom upravljakom djelatnou. U kontekstu profitabilnosti mogue je razlikovati dvije skupine pokazatelja, i to:
Pokazatelje mare i prosjenih kamatnih stopa koji nisu pokazatelji profitabilnosti u pravom smislu te rijei, ali su zasigurno u funkciji poveanja profitabilnosti.
Pokazatelje rentabilnosti, tj.pokazatelje profitabilnosti u pravom smislu te r ijei.
Navedeni pokazatelji uobiajeno se izraavaju u postotku.
Pokazatelji mare i prosjenih kamatnih stopa
ara kamata ili neto kamatna mara je pokazatelj koji stavlja u odnos razliku kamatnih
M
prihoda i rashoda ukupne aktive ili samo kamatonosne aktive ( tabela 6.). Naravno da e u sluaju kamatonosne aktive ovaj pokazatelj izraavati veu vrijednost.
Tabela 6. Pokazatelji mare i prosjenih kamatnih stopa Naziv Pokazatelja
Brojnik
Nazivnik
mara kamata (kamatna mara)
neto prihod od kamata
ukupna aktiva
mara naknada
neto prihod od naknada
ukupna aktiva
mara operativnih trokova
operativni trokovi
ukupna aktiva
prosjena aktivna kamatna stopa
prihodi od kamata
prosjena kamatonosna aktiva
Prosje:na pasivna kamatna stopa
Rashodi od kamata
Prosjena kamatonosna pasiva
Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008., str.306.
ad se govori o mari kamata ili neto kamatnoj mari, tada valja imati na umu faktore o
K
kojima ona ovisi. Prije svega ovisi o razvijenosti financijskog sustava pojedine zemlje, veliini banke i njezinom poloaju u odnosu na konkurenciju, okruju u kojem banka posluje, 19
veliini aktive i sl. U tom kontekstu pokazatelja mare vrlo su znaajni i pokazatelji naknada i mare operativnih trokova. Pokazatelji prosjenih kamatnih stopa takoer su svrstani u pokazatelje profitabilnosti jer se razlika izmeu aktivne i pasivne kamatne stope smatra kamatnom marom. Prosjena aktivna kamatna stopa je odnos izmeu prihoda od kamata i kamatonosne aktive u koju se ubrajaju svi plasmani na koje banka obraunava kamatu. Prosjena pasiva je odnos izmeu rashoda kamate i kamatonosne pasive koja obuhvaa sve obveze banke na koju plaa kamatu.
Pokazatelji rentabilnosti
Pokazatelji rentabilnosti; ROE, ROA i rentabilnost ulaganja prikazani su tabelom 7. Tabela 7. Pokazatelji rentabilnosti
Naziv Pokazatelja
Brojnik
Nazivnik
rentabilnost (profitabilnost) kapitala ± ROE
neto dobit
kapital
rentabilnost (profitabilnost) imovine ± ROA
dobit prije poreza
ukupna aktiva
rentabilnost (profitabilnost) ulaganja
prihodi od vlasnikih
udjeli
vrijednosnih papira Izvor: ager K ., Mami Saer I., Sever S., ager L.: Ä Analiza financijskih izvjetaja³, Drugo proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.str.305.
3.3.1. Analiza financijskog izvjetaja uz pomo okvira dobiti na uloeni kapital
Posljednjih godina, komercijalni bankarski sektor proao je razdoblje rekordnih profita, to je bila prilina promjena u odnosu na kraj 1980-ih i poetak 1990-ih. Unato rekordnim profitima, mnoge banke imaju slaba i nedjelotvorna podruja koja jo moraju razvit. Jedan od naina prepoznavanja slabosti i problematinih podruja je analiza financijskih izvjetaja. Posebno analiza odabranih raunovodstvenih omjera ±analiza omjera ± kojom menader banke vrednuje trenutano poslovanje banke, promjenu poslovanja tijekom odreenog vremenskog razdoblja, i njezino poslovanje u odnosu na konkurentne banke.
20
Slika 1. predstavlja okvir dobiti na uloeni kapital (ROE). ROE okvir poinje s najeim mjerilom profitabilnosti, ROE, i zatim ga ralanjuje radi prepoznavanja snaga i slabosti u poslovanju banke. Rezultirajua analiza daje prikladnu i sustavnu metodu prepoznavanja snaga i slabosti u profitabilnosti banke. Prepoznavanje snaga i slabosti, i njihove uzroci daju izvorno orue direktoru banke za poboljavanje profitabilnosti. Dobit
na uloeni kapital i njezine komponente
ROE se definira kao: ROE7= Njime se mjeri iznos neto dobiti nakon poreza zaraenog za svaki dolar vlasnikog kapitala koji su uloili dioniari banke. Uzimajui te podatke iz financijskih izvjetaja za North Fork Bancorp i Bank One Corporation, ROE je bila slijedea:
North fork bancorp ROE
338,24/1523,91=22,19%
Izvor: Saunders, A., Cornett, 2006. str. 385.
7
Bank One Corporstion
.
2591,65/18720,34=13,84%
.:Financijska trita i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb,
M M
Saunders, A., Cornett, M. M.: Ä Financijska trita i institucije³, Masmedia d.o.o. Zagreb, 2006. str. 385.
21
Slika/shema 1: Ralamba ROE-a na razliite financijske omjere
amatni troak operativni prihod K
Rezerva za gubitke na zajmovima Profitna mara
Neto prihod Ukupni operativni prihod
nekamatni troak
Porezi na prihod ROA Neto prihod Ukupna aktiva
amatni prihod aktiva K
oritenje aktive Ukupni operativni prihod Ukupna aktiva K
ROE
Nekamatni prihod aktiva ultiplikator kapitala Ukupna aktiva Ukupni vlasniki kapital M
Izvor: Saunders, A., Cornett, 2006. str. 386.
.
.:Financijska trita i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb,
M M
22
Openito, dioniari banaka vie vole visoki ROE.
eutim, mogue je da poveanjem ROE
M
pokazuje poveani rizik. Primjerice, ROE se poveava ako se ukupni vlasniki kapital smanjuje u donosu na neto prihod. Veliki pad vlasnikog kapitala moe rezultirati povredom minimalnih regulatornih kapitalnih standarda i poveanim rizikom nesolventnosti banke. Poveanje ROE-a moe jednostavno biti posljedica poveanja zaduenosti banke ± poveanje u omjeru duga i glavnice banke. 8 Za identifikacije potencijalnih problema, ROE moe se rastaviti na dvije komponente:
ROE=
×
=ROA × EM Gdje je ROA = dobit na aktivu (mjera profitabilnosti povezana s veliinom aktive banke) EM = multiplikator kapitala (mjera zaduenosti) ROA odreuje neto prihod proizveden po dolaru aktive; E M mjeri dolarsku vrijednost aktive financirane svakim dolarom vlasnikog kapitala ( to je omjer vii, vea je zaduenost koju banka koristi za financiranje svoje aktive ). Vrijednost tih omjera za nae dvije banke iznosile su u 2001. :
North Fork Bancorp
Bank One Corporation
ROA = 338/16951,18 = 2,00%
2591,65/268405,22 = 0,97%
EM = 16951,187/1523,97 = 11,12 puta
268405,22/18720,34 = 14,34 puta
Izvor: Saunders, A., Cornett, Zagreb, 2006. str. 391.
.
.:Financijska trita i institucije, MASMEDIA d.o.o.
M M
Visoke vrijednosti tih omjera proizvode visoke ROE, direktori bi morali voditi brigu oko izvora visokog ROE-a. Primjerice, poveanje ROE zbog poveanja E M-a znai da je
poveana
zaduenost
banke,
a
time
i
rizik
solventnosti.
8
Ibid, 390.
23
Dobit
na aktivu i njezine komponente
Daljnja ralamba profitabilnosti banke je dijeljenje ROA-e na komponente omjera: profitnu maru (PM) i koritenje aktive (AU):
ROA =
×
Gdje je: PM = neto prihod po dolaru ukupnog operativnog ( kamatnog i nekamatnog ) prihoda AU = iznos kamatnog i nekamatnog prihoda po dolaru ukupne aktive Za nae dvije banke vrijedi sljedee:
North Fork Bancorp
Bank One Corporation
PM = 338,24 /1807 + 97,03 = 28,56%
2561,65 / 16043,42 + 6017,49 = 11,75%
AU = 1087,19 + 97,03 /16951,18 =6,99%
16043,42 + 6017,49 / 268405,22 = 8,22%
Izvor: Saunders, A., Cornett, 2006. str. 391.
.
.:Financijska trita i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb,
M M
Visoke vrijednosti tih omjera stvaraju visoke ROA-e i ROE. P M mjeri sposobnost banke da kontrolira trokove. to je bolja kontrola trokova, profitabilnija je banka. AU mjeri sposobnost banke da stvara prihod od svoje aktive. to je vie dolara nastalo po dolaru aktive, banka je profitabilnija. S druge strane, direktori banke moraju biti svjesni da visoke vrijednosti ovih omjera mogu pokazati osnovne probleme. Primjerice, P M se poveava ako banka smanjuje pogodnosti i plae.
eutim, ako se taj troak smanjuje jer najvjetiji
M
zaposlenici naputaju banku, poveanje P M-a i ROA-AE povezano je s potencijalnim problemom Ä kvalitete rada Ä. Stoga je uvijek mudro te omjere jo vie ralaniti.
24
Profitna mara.
ao to smo ve rekli, P M mjeri sposobnost banke da kontrolira trokove, a
K
time i sposobnost proizvodnje neto prihoda iz operativnog prihoda. 9 Stoga daljnja ralamba PM-a moe izdvojiti razliite stavke troka navedene u izvjetaju o prihodu, kako slijedi:
Omjer kamatnog troka = K amatni troak / operativni prihod
Omjer rezerve gubitka na kreditu = rezerva za gubitke na kreditu / operativni prihod
Nekamatnog troka = nekamatni troak / operativni prihod Porezni omjer = porezi na prihod / operativni prihod
Ovi omjeri mjere udio ukupnog operativnog prihoda kojim e se platiti odreena stavka troka. Vrijednosti tih omjera za North Fork Bancorp i Bank One Corparation su slijedee: Omjer kamatnog
North Fork Bancorp
Bank One Corporation
415,59 / 1087,19 + 97,03 = 35,09%
7638,43 / 16043,42 + 6017,49 = 33,81%
17,60 / 1087,19 + 97,03 = 1,49%
2236,61 / 16043,42 + 6017,49 = 9,90%
troka Omjer rezerve za gubitak na kreditima Omjer nekamatnog 232,04 / 1087,19 + 97,03 = 19,59%
7638,61 / 16043,4 + 6017,49 =36,97%
troka Porezni omjer
180,75 / 1087,19 + 97,03 = 15,26%
Izvor: Saunders, A., Cornett, 2006. str. 392.
.
7638,61 / 16043,42 + 6017,49 = 5,51%
.:Financijska trita i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb,
M M
9
Ibid, 392.
25
K oritenje
aktive. K oritenje aktive mjeri stupanj do kojeg aktiva banke stvara prihod.
Ralanjivanje omjera koritenja aktive (AU ) odvaja ukupni nastali prihod na kamatni prihod i nekamatni prihod na slijedei nain: Omjer koritenja aktive = operativni prihod / aktiva = omjer kamatnog prihoda + omjer nekamatnog prihoda Omjer kamatnog prihoda = kamatni prihod / operativni prihod Omjer nekamatnog prihoda = nekamatni prihod / operativni prihod
ojim se mjeri sposobnost banke da stvara kamatni, odnosno nekamatni prihod. Za banke
K
NFB i BOC vrijednosti tih omjera su slijedei:
North Fork Bancrop Omjer kamatnog prihoda
1087,19 / 16951,18 = 6,41%
Omjer nekamatnog prihoda
Izvor: Saunders, A., Cornett, 2006. str. 393.
97,03 / 16951,18 = 0,57%
.
Bank One Corporation 16043,42 / 268405,22 = 5,98% 6017,49 / 268405, 22 = 2,25%
.:Financijska trita i institucije, Masmedia d.o.o. Zagreb,
M M
Omjeri kamatnog i nekamatnog prihoda nisu nuno nezavisni. Primjerice, sposobnost banke da stvara kredite utjee i na kamatni prihod i na nekamatni prihod, putem naknada i obrauna za usluge. Visoke vrijednosti tih omjera znae djelotvorno koritenje resursa banke za stvaranje prihoda i stoga su openito pozitivni za banku. No, mogu postojati neki problemi iji su rezultat visoke vrijednosti omjera. Primjerice, banka koja zamjenjuje kredite niskog rizika i niske dobiti kreditima visokog rizika i visoke dobiti, imat e povien omjer kamatnog prihoda. meutim, visokorizini krediti imaju veu mogunost neplaanja, to moe rezultirati konanim gubitkom i kamate i glavnice. Daljnja ralamba ovih omjera stoga je vrijedno orue u procesu vrednovanja financijskog poslovanja.
26
3.5. Ostali omjeri vrednovanja poslovanja banaka
Za vrednovanje poslovanja banaka koristi se i nekoliko drugih mjerila profita. To su:neto kamatna mara, raspon (omjer)i opa djelotvornost. 10 N eto
kamatna mara mjeri neto dobit na dobitnu aktivu banke (investicijski vrijednosni papiri
i kredit i leasing), a definira se na slijedei nain:
Neto kamatna mara =
Openito, to je omjer vii, to bolje.
×
eutim, pretpostavimo da je prethodni scenarij
M
(zamjena niskorizinog kredita s niskom dobiti visokorizinim kreditom visoke dobiti) uzrok poveanja. Takva situacija moe banci poveati rizik. Ona istie injenicu da obraanje panje samo na dobit bez uzimanja rizika u obzir moe dovesti u krivom smjeru i potencijalno ugroziti solventnost i dugoronu profitabilnost banke. Raspon mjeri razliku izmeu prosjenog prinosa kamatonosne aktive i prosjenog troka
kamatne pasive te je stoga jo jedno mjerilo dobiti na aktivu banke. Raspon se definira kao: Raspon = kamatni prihod kamatonosna aktiva ± kamatni utroak / kamatna pasiva to je raspon vei, banka je profitabilnija, no ponovno treba razmotriti izvor visokog raspona i potencijalne implikacije rizika. Opa djelotvornost mjeri sposobnost banke da stvara nekamatni prihod za pokrivanje nekamatnih trokova. Predstavljena je kao: Opa djelotvornost = nekamatni prihod / nekamatni troak Openito, to je vei taj omjer, to bolje.
M
eutim, zbog visokih razina nekamatnog troka u
odnosu na nekamatni prihod, opa djelotvornost rijetko je via od jedan (ili u postocima vea od 100%).
10
Ibid. 393.
27
4. POSLOVANJE BANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI
Prema podacima iz financijskog izvjea koji prikazuje uspjenost poslovanja banaka, odnosno iz rauna dobiti i gubitka za 2010. godinu, na razini bankovnog sustava u Federaciji BiH ostvaren je negativan financijski rezultat-gubitak u iznosu od 103 milijuna 2009. godini ostvarena dobit u iznosu od 807 tisua
, dok je u
KM
. Osnovni razlog ovako loeg
KM
financijskog rezultata je prvenstveno utjecaj visokog gubitka kod jedne banke, koji je za 36 milijuna
KM
vei od gubitka na razini sustava. U prethodnoj godini ova banka je imala
znatno manji, ali i tada najvei gubitak u sustavu, u iznosu od 19 milijuna
. U usporedbi
KM
sa 2009. godinom, evidentno je da je od 14 banaka koje su pozitivno poslovale u 2010. godini, kod sedam profitabilnost loija (efekt 7,4 milijuna imalo veu dobit (efekt 6,4 milijuna
), ali istodobno est banaka je
KM
), a najvei pozitivan efekt od 9,8 milijuna
KM
KM
ostvaren je kod dvije banke koje su u proloj godini poslovale s gubitkom, a u 2010. godini su ostvarile dobit. S druge strane, iako je ukupan gubitak na razini sustava visok, kao to je navedeno najvie zbog jedne banke, broj banaka koje posluju s gubitkom je smanjen sa s edam na pet, od toga je jedna banka imala gubitak znatno manji (za 8,2 milijuna
) nego
KM
prethodne godine.11 Analizirajui po kvartalima u 2010. godini, moe se zakljuiti da postoje pozitivna kretanja, ostvarena dobit je u etvrtom kvartalu znatno vea, kao i broj banaka koje su poslovale s pozitivnim financijskim rezultatom, dok je broj banaka koje su poslovale s gubitkom i iznos gubitka, ako iskljuimo banku s visokim gubitkom koja je utjecala na izuzetno visoki sistemski gubitak, u ovom kvartalu je neto manji nego u prethodnim kvartalima.Najvei utjecaj na pogoranje profitabilnosti gotovo svih banaka u 2010. godini imao je porast trokova rezervi za kreditne gubitke, kao rezultat znatnog pada u kvaliteti kredita, odnosno poveanju razdoblja kanjenja u otplati kredita, kao rezultat oteane naplate potraivanja, te pad kamatnih i slinih prihoda.Pozitivan financijski rezultat ostvaren je kod 14 banaka u ukupnom iznosu od 55 milijuna
,to je za 2% ili 1,2 milijuna
KM
godini, dok je pet banaka iskazalo gubitak u iznosu od 158 milijuna
KM
vie nego u 2009.
, to je vie skoro tri
KM
puta ili 105 milijuna KM nego prethodne godine.
11
Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.40.
28
Na visoke oscilacije u iskazanom financijskom rezultatu u usporednim razdobljima posljednje etiri godine najznaajniji utjecaj su imala deavanja na burzi vezana za promjene cijena u trgovini vrijednosnim papirima i to visoki prihodi u 2007. godini, odnosno rashodi u 2008. godini, dok je u 2009. i 2010. godini njihov utjecaj minimalan, gotovo beznaajan, a glavni razlog loeg financijskog rezultata je, kao to je ve navedeno, pad kvalitete kreditnog portfelja i posljedino rast trokova rezervi za kreditne gubitke. Tabela 9. Ostvareni financijski rezultat: dobit/gubitak -000- KM
Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.43. Na temelju analitikih podataka, kao i pokazatelja za ocjenu kvalitete profitabilnosti, evidentno je da je pod utjecajem ekonomske krize od poetka 2009. godine dolo do pada profitabilnosti. Meutim, iako je u 2010. godini ostvaren visok gubitak, treba istaknuti utjecaj jedne banke s enormnim gubitkom, iako je i kod veine drugih banaka profitabilnost loija. Naime, nakon 2001. godine (na razini sustava iskazan gubitak 33 milijuna
), zapoeo je
KM
trend uspjenog poslovanja koji je zbog irenja globalne i financijske krize zaustavljen, tako da je ponovno u 2010. godini na razini bankovnog sustava iskazan gubitak, to je posljedica injenice da je generalno u sustavu, a posebno kod velikih banaka, koje su bile nosioci profitabilnosti, dolo do smanjenja ukupnog prihoda, prvenstveno kao rezultat pada kamatnog prihoda uslijed smanjenja kreditnih plasmana, te, s druge strane, izuzetnog poveanja trokova rezervi za kreditne gubitke, kao posljedice pogoranja kvalitete kredita kod svih banaka, to je bilo i oekivano u uvjetima sve jaeg utjecaja ekonomske krize. 29
No moe se rei,kako profitabilnost sustava se poboljava gledajui 20011. Godinu,a posebno kod velikih banaka koje su nosioci profitabilnosti, od kojih je jedna u istom razdoblju prole godine poslovala s visokim gubitkom, a u prvom kvartalu 2011. godine posluje s dobiti. Na razini sustava ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 221 milijuna
KM
i isti je za znaajnih
13% ili 25 milijuna KM vei u odnosu na usporedno razdoblje prethodne godine. Tabela 10. K oeficijenti profitabilnost, produktivnosti i efikasnosti po razdobljima - u %-
Koeficijenti
31.03.2009
31.03.2010
31.03.2011
Dobit na prosjenu aktivu
0,10
-0,04
0,15
Dobit na prosjeni ukupni kapital
O,89
-0,35
1,33
Dobit na prosjeni dioniki kapital
1,30
-0,50
1,94
Neto prihod od kamata / prosjena aktiva
0,85
0,83
0,92
Prihod od naknada / prosjena aktiva
0,43
0,46
0,56
Ukupan prihod / prosjena aktiva
1,29
1,29
1,48
Poslovni i izravni rashodi 23 / prosjena aktiva
0,35
0,53
0,48
Operativni rashodi / prosjena aktiva
0,84
0,79
0,85
Ukupni nekamatni prohodi / prosjena aktiva
1,19
1,32
1,33
Izvor : Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.44. Analizom osnovnih parametara za ocjenu kvalitete profitabilnosti, moe se zakljuiti da je profitabilnost ukupnog sustava bolja, ostvarenje dobiti u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je na razini sustava iskazan gubitak, rezultiralo je da su kljuni pokazatelji profitabilnosti pozitivni: ROAA (zarada na prosjenu aktivu) iznosi 0,15% i ROAE (zarada na prosjeni dioniki kapital) iznosi 1,94% (isti pokazatelji u istom razdoblju prole godine, zbog iskazanog gubitka na razini sustava bili su negativni). Produktivnost banaka, mjerena odnosom ukupnog prihoda i prosjene aktive, poboljana je u odnosu na isto razdoblje prole godine (sa1,29% na 1,48%) jer je ukupan prihod zabiljeio rast (13%) u odnosu na prosjenu aktivu koja je neznatno smanjena (2%). Blago su poboljani i pokazatelji ostvarenog neto kamatnog i operativnog prihoda po jedinici prosjene aktive. Treba istaknuti i smanjenje poslovnih i direktnih rashoda po prosjenoj aktivi (sa 0,53% na 0,48%)to je posljedica smanjenja trokova rezervi za kreditne gubitke. 30
U cilju poboljanja profitabilnosti, potrebno je da banke nastave s rastom kreditnih aktivnosti, ne samo da bi osigurale rast kamatnih prihoda, nego i zbog njihove osnovne drutvene funkcije alociranja prikupljenih financijskih sredstava u gospodarske tokove i ekonomiju, uvaavajui pri tome standarde opreznog poslovanja i dobre prakse upravljanja rizicima, primarno kreditnim rizikom. Takoer, dobit banaka, odnosno financijski rezultat bit e u velikoj mjeri pod utjecajem cjenovnog i kamatnog rizika, kako na strani izvora i kretanja cijena izvora financiranja banaka, tako i mogunosti ostvarivanja kamatne mare koja ce biti dovoljna da pokrije sve nekamatne rashode i na kraju, osigura i zadovoljavajuu dobit na uloeni kapital za vlasnike banaka. Stoga je kljuni faktor efikasnosti i profitabilnosti svake banke kvaliteta menadmenta i poslovna politika koju vodi, jer se time izravno utjee na njezine performanse.
31
5. ZAKLJUAK Za analizu uspjenosti poslovanja banke obraeni su razliiti pokazatelji. Pokazatelji profitabilnosti banaka (profitabilnost imovine, profitabilnost kapitala) su raunovodstveni pokazatelji koji su korisni za analizu profitabilnosti odreene banke i usporedbe sa slinim bankama, ali imaju nedostatak to informacije koje su ukljuene u njihov izraun ne odraavaju stvarnu trinu vrijednost. Potpuna slika ukupnog bankarskog poslovanja moe se dobiti uvidom i financijske izvjetaje. Financijski izvjetaji osiguravaju detaljne informacije o imovini banke, obvezama i kapitalu, strukturi prihoda i rashoda banke, novanim priljevima i odljevima te promjenama u vlasnikom kapitalu. Na temelju informacija iz financijskih izvjetaja rezultati poslovanja banke se mogu i kvalificirati. Pokazatelji uspjenosti su od velike vanosti,ne samo za samu banku vei i za dioniare banke, menadment, komitente, javnost, regulatore, analitiare i sl.
enadment kao
M
najvaniji imbenik u procesu donoenja odluka, moe predoene metodologije i teorijska iskustva vezana za pravce razvoja novih proizvoda i usluga kako bi postigli konkurentsku prednost na odreenom tritu, usmjeravanja na nove naine financiranja uz manje trokove i kako bi bili konkurentniji na tritu. Dioniari pomou obraenih pokazatelji i omjera mogu doi do znaajnih nalaza o uspjenosti poslovanja banke kako bi kao potencijalni investitori mogli uloiti vikove svojih sredstava u dioniki kapital banke.
omitenti banke su po
K
marketinkim stajalitima najvanija komponenta opstanka banke i zainteresirani su za uspjeh poslovanja banke kako bi bili sigurni u zatitu svojih sredstava deponiranih u banci. Bankarski sustav FBiH 2010. godine ostvario je negativan financijski rezultat-gubitak u iznosu od 103 milijuna
, dok je u 2009. godini ostvarena dobit u iznosu od 807 tisua
KM
.
KM
Glavni razlog ovako loeg financijskog rezultata je prvenstveno utjecaj visokog gubitka kod jedne banke, koji je za 36 milijuna
KM
vei od gubitka na razini sustava. U usporedbi sa
2009. godinom, evidentno je da je od 14 banaka koje su pozitivno poslovale u 2010. godini, kod sedam profitabilnost loija (efekt 7,4 milijuna veu dobit (efekt 6,4 milijuna
), ali istodobno est banaka je imalo
KM
), a najvei pozitivan efekt od 9,8 milijuna
KM
KM
ostvaren je
kod dvije banke koje su u proloj godini poslovale s gubitkom, a u 2010. godini su ostvarile dobit.
32
LITERATURA POPIS KNJIGA:
andija V., ivko I.: ÄPoslovna politika banaka³, Sveuilite u Mostaru i Ekonomski
K
fakultet Sveuilita u
M
ostaru, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci,
ostar-
M
Rijeka, 2004.
iller R.L., VanHoose D.D.: Ä Moderni novac i bankarstvo³,
M
ATE doo, Zagreb,
M
1997
Petrovi M.: ÄTrgovaki rjenik³,
asmedia, po., Zagreb, 1992.
ager K. , ager L.: ÄAnaliza financijskih izvjetaja³,
ager K .,
M
asmedia, Zagreb, 1999.
M
ami Saer I., Sever S., ager L.: ÄAnaliza financijskih izvjetaja³, drugo
M
proireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.
INTERNET IZVORI: www.cbbh.ba www.hypo-alpe-adria.ba www.fba.ba www. raiffeisenbank.ba www.unicreditbank.ba
33
PRILOG Tabela 11. Trino uee banaka u Federaciji Bosni i Hercegovini u 000 KM R.br.
BANK A
31.12.2010.
UEE
1.
RAIFFEISEN BANK dd SARAJEVO
3.741.683
24,82%
2.
UNI CREDIT BANK A BH dd MOSTAR
3.606.639
23,92%
3.
HYPO ALPE ADRIA BANK dd MOSTAR
1.859.121
12,33%
4.
INTESA SANPAOLO BANK A dd BiH
1.287.272
8.54%
5.
NLB TUZLANSK A BANK A dd TUZLA
934.946
6,20%
Izvor: Agencija za bankarstvo FBiH, Informacije o bankarskom sektoru FBiH, 31.1.2010., Sarajevo 2010., str.70 Vodei se prema tabeli 11. izvrit e se analiza znaajnih financijskih pokazatelja za prve tri banke. R AI FFE IS E N B ANK dd SA R AJ EVO
Tabela 12. Glavni financijski pokazatelji Raiffeisen Bank
Izvor: www. raiffeisenbank.ba, Godinje izvjeæe 2010., str.45.
34
