GRAFIČKA INDUSTRIJA INDUSTRIJ A
Raznovrsnost proizvoda grafičke industrije (magazini, brošure, posteri, knjige, kalendari, vizit karte...)
GRAFIČKI PROIZVOD PROIZVO D
Ambalaža (kese, složive kutije...) značajan su proizvod grafičke industrije
GRAFIČKE KOMUNIKACIJE • KOMUNIKACIJA – čin prenošenja informacije od pojave do pojave, osobe do osobe i od mesta do mesta.
• Savrem Savremena ena komuni komunikac kacija ija se ostva ostvaruj ruje e prenoš prenošenj enjem em info informa rmacij cija a na više više načina: 1) govornim metodama koje koriste živu reč (razgovori, predavanja i sl.) 2) vizuelnim metodama (televizija, Internet...), koji se zasnivaju na
pridruživanju jedne ili više reči (pojmova, značenja) posmatranom objektu i
3) u pisanoj formi, uz korišćenje znakova, simbola i slika, što predstavlja grafičke komunikacije. Današnja predavanja su primer.... koje vrste komunikacija? • MOGUĆNO ĆNOST ZA ZAPISIVANJA – osnovni preduslov grafičke komunikacije (graphein – pisati).
GRAFIČKE KOMUNIKACIJE • MOGU MOGUĆN ĆNOS OST T ZAPI ZAPISI SIVA VANJ NJA A tj. tj. BELE BELEŽE ŽENJ NJA A – osnovni preduslov postojanja grafičke komunikacije ( graphein – – pisati). • ŠTA ŠTA JE CIL CILJJ IZRA IZRADE DE GRA GRAFI FIČK ČKOG OG PRO PROIZ IZVO VODA DA (ŠT (ŠTAM AMPE PE)? )? Da se prenese određena grafička poruka, tj. poruka koja se može zabeležiti!
POČETAK ŠTAMPARSTVA •
Johan Gutenberg – 1445. godina – početak štamparstva: - otkriće legure metala za izradu štamparske forme - upotreba pokretnih metalnih slova za izradu forme - ručna zaklopna štamparska mašina (presa)
•
Značaj Gutenbergovog otkrića: - brzo i jeftino sklapanje štamparske forme - mogućnost štampanja relativno velikog broja identičnih otisaka - smanjenje troškova štampe, jeftiniji proizvodi i dostupnost velikom broju ljudi - brže širenje znanja, nauke i informacija.
GRAFIČKA INDUSTRIJA DANAS OSNOVNI PROIZVODI GRAFIČKE INDUSTRIJE: • knjige i brošure (naučna, umetnička i literalna dela, enciklopedije, leksikoni, stručne knjige i drugo) • novine (dnevne, večernje, nedeljne, novine radnih organizacija i • • • • • • •
drugo) časopisi (naučni, stručni, modni, publicistički i dr.) katalozi i proizvodi ekonomske propagande (putni, sajamski i izložbeni katalozi, plakati, posteri i drugo) poslovni papir i slični štampani proizvodi (formulari i obrasci, memorandumi, vrednosni papiri, novčanice i drugo) proizvodi ambalaže i dekorativnog papira (proizvodnja kutija i druge ambalaže od papira, kartona, lepenke i laminata, proizvodnja etiketa i drugo) kalendari i štampane slike (zidni, stoni i džepni kalendari, rokovnici, grafički listovi i drugo) kartografski proizvodi (geografske, tematske karte, globusi i drugo) ostali štampani proizvodi (na metalu, plastici, folijama).
CILJEVI I PRINCIPI SAVREMENE GRAFIČKE PROIZVODNJE • • • • • • • •
VERNOST REPRODUKCIJE - KVALITET I TAČNOST OTISKA (IZVEDBA) ATRAKTIVNOST I UPOTREBNA VREDNOST PROIZVODA (DIZAJN)
VISOKA PRODUKTIVNOST (BRZINA ŠTAMPE I SL.) STABILNOST U TIRAŽU VISOK STEPEN AUTOMATIZACIJE PROCESA
SERVISABILNOST GRAFIČKIH MAŠINA I UREĐAJA PRIMENA DIGITALNIH RADNIH PROCESA
POVOLJNA CENA GRAFIČKOG PROIZVODA KVALITET
CENA
BRZINA IZRADE
ZNAČAJ GRAFIČKE INDUSTRIJE •
Sagledavanje značaja grafičke industrije na primeru zastupljenosti u
•
medijima Primer stanja u SAD 1990. godine u pogledu troškova za reklamu
(ukupni reklamni troškovi u SAD te godine iznosili su 74,18 miliona $) Transport 1.2%
Radio - 10.7%
Novine 41.4%
TV 33.3%
Časopisi 13.4%
1. Navesti i objasniti osnovne faze izrade grafičkog proizvoda, tj. grafičke proizvodnje!
OSNOVNE FAZE IZRADE GRAFIČKOG PROIZVODA
Proces izrade svakog
grafičkog proizvoda sastoji se iz tri osnovne faze:
• • •
pripreme za štampu,
štampe (otiskivanja) i dorade.
Klasične tehnike štampe Digitalna
štampa
Priprema za štampu • Predstavlja sponu između dizajniranja (oblikovanja) grafičke poruke i procesa štampe • I dizajner, kao i tehnolog, mora biti upoznat sa tehnikama štampe, materijalima za štampu i operacijama u grafičkoj doradi • Pre početka pripreme za štampu, mora se izabrati tehnika štampe i podloga na kojoj će se štampati (materijal za štampu), kao i operacije koje će se primeniti u grafičkoj doradi
PROTOK MATERIJALA I PODATAKA U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI
Grafička preduzeća • Grafička preduzeća danas se mogu podeliti na nekoliko na čina • Najvažnija je podela po specijalizaciji (vrsti delatnosti) i veličini • Po specijaliziciji postoje: - uskospecijalizovana preduze ća (imaju samo pripremu za štampu, ili samo štampanje ili samo dorad u, primer: grafički studiji ili knjigoveznice), -
-
• •
preduzeća koja imaju delimi čno zaokružen proizvodni proces (priprema i štampanje, ili štampanje sa doradom, a priprema se radi negde uslužno) i preduzeća koja imaju potpuno zaokru žen proizvodni proces . Po veličini, može se izvr šiti podela na mala preduze ća (tzv. „garažne štamparije"), srednja preduze ća i velika preduze ća. Na veličinu preduzeća utiču broj zaposlenih, proizvodni kapacitet (prostor, oprema, ljudstvo), obim poslovanja i količina proizvedene robe.
2. Osnovni elementi potrebni za štampu i uloga svakoga od njih u štampi (otiskivanju)
OSNOVNI ELEMENTI POTREBNI ZA ŠTAMPU
3. Osnovne tehnike štampe. Opisati (ili skicirati) proces nanošenja boje na formu i prenošenja boje sa forme na podlogu kod klasičnih tehnika štampe
IZGLED POVRŠINE ŠTAMPARSKE FORME (PLOČE) ZA RAZLIČITE TEHNIKE ŠTAMPE
Duboka štampa
Ravna ofset štampa
Uporedni prikaz klasičnih (konvencionalnih) tehnika štampe i digitalne štampe (eng. Desktop publishing, DTP )
4. Objasniti dve osnovne tehnologije u pripremi za štampu. Šta je krajnji cilj pripreme za štampu? Koliko štamparskih formi je potrebno izraditi za obostranu štampu u 4 boje (CMYK) za tabačnu štampu? Dva osnovna na čina pripreme za štampu:
• analogni postupci, zasnovani na fotomehaničkim procesima (tzv. konvencionalna, klasična ili tradicionalna priprema za štampu) i • digitalni postupci (zasnovani na fotoelektronskim procesima, tzv. elektronska priprema za štampu ), kod koje se informacija o liku koji se štampa prenosi digitalnim putem (u tzv. digitalnom radnom toku) .
Analogna (klasična) priprema za štampu se sastoji iz tri faze: Izrada sloga (eng. composition ), što podrazumeva zapisivanje ili snimanje teksta, formatiranje teksta i paginaciju ; 2. Reprodukcija slika i grafike , posebno separacija boja za višebojnu štampu i 3. Montaža i izrada štamparskih formi, na primer montaža elemenata teksta, slike i grafike u kompletnu – gotovu stranu (eng. Page Layout , Page Make- up ), zatim izrada montažnog tabaka, a takođe i izrada štamparske forme 1.
kao nosioca boje tokom štampe.
FAZE PRIPREME ZA ŠTAMPU a) KONVENCIONALNA PRIPREMA
b) DIGITALNA PRIPREMA
Izrada sloga Rukopis
Filmovi sa tekstom
Rukopis Fajlovi sa tekstom
Rukopis
Slike Filmovi sa Slike Grafika
linijskom Ili rastriranom slikom
Montaža Filmovi sa
montažom (uklopljenim likom)
Štamparska ploča (forma)
Grafika
Digitalna priprema: Computer to Film (CTF) ili Computer to Plate (CTP)
Fajlovi sa slikom/grafikom
Štamparska ploča (forma)
Razvoj pripreme za štampu: a) Konvencionalna (klasična) priprema za štampu (oko 1980.) i b) Digitalna priprema za štampu (od 1997.)
Integracija konvencionalne i
digitalne pripreme za štampu
Dijagram toka digitalne pripreme za
(klasičnu) štampu – - u celom radnom toku (svim fazama i procesima) prenosi se INFORMACIJA o slici, a
ne slika, kao što je to slučaj kod klasične pripreme, tj. fotomehaničkim putem INFORMACIJA o slici je skup (zapis) cifara 1 i 0.
DIGITALNA PRIPREMA
≠ (nije isto što i) DIGITALNA ŠTAMPA
RASTER I RASTERSKA TAČKA
Štampanjem rasterskih tačaka različitih veličina i/ili na različitom međusobnom rastojanju, postiže se simulacija tonskih prelaza koja u ljudskom oku i mozgu stvara efekat
viđenja višetonske površine (tonskih prelaza). Na taj način se ostvaruje utisak kontinualnih tonskih prelaza iz svetlijeg u tamnije tonove i obratno
POJAM RASTERA I RASTERSKE TAČKE
SEPARACIJA (razdvajanje) BOJA je razlaganje slike (originala) u procesne boje kojima se ostvaruje
štampa (CIJAN, MAGENTA,
ŽUTA i CRNA, tzv. CMYK boje).
5. Reprodukcija slika i separacija boja u pripremi za štampu SEPARACIJA (RAZDVAJANJE) BOJA
Filteri pri skeniranju (ili snimanju) Korekcija boja
Crveni
Rastriranje Kompjuterski generisano
Negativ filmovi (separacije boja)
Rastrirane pozitivske ploče
Višetonski otisak iz štampe
Originalna slika
Zeleni
Plavi
Bez filtra
SEPARACIJA (RAZDVAJANJE) BOJA
Filteri pri skeniranju (ili snimanju) Crveni Korekcija boja Rastriranje Kompjuterski generisano
Negativ filmovi (separacije boja)
Rastrirane pozitivske ploče
Višetonski otisak iz štampe
Originalna slika
Zeleni
Plavi
Bez filtra
a) Formiranje rozete
u višebojnoj štampi b) Moare efekat –
rozete različitih struktura – nepravilnost na otisku (svetlije i
tamnije površine)
Primeri iz prakse...
Štamparski tabak za izradu vizit karte sa oznakama sečenja
Štamparija novca u Topčideru (ZIN)
Grafička industrija kao biznis? Investicije za pokretanje biznisa u grafičkoj struci Visina investicija zavisi od ambicija preduzetnika u pogledu: - veličine i specijalizacije preduzeća i - kvaliteta proizvoda i usluga koje želi da pruži.
Obično su dileme: - nova ili polovna ma šina za štampu, - mali biznis u garaži ili velika industrija u hali sa puno zaposlenih, - specijalizacija određenog segmenta proizvodnje ili zaokruživanje proizvodnog postupka pod jednim krovom.
Rešenje: prepoznavanje potreba tržišta (ciljne grupe), tj. ulaže se u ono za šta se proceni da ima mušterija, a gde konkurencija jo š uvek nije zauzela pozicije.
USLUŽNA PRIPREMA ZA ŠTAMPU: Za pokretanje preduze ća koje pruža usluge repro-pripreme za ofset, sito, tipo i klasi čnu flekso štampu, uključujući izradu direktno osvetljene štamparske forme, ulaganja mogu biti od jedne stotine hiljada evra do nekoliko stotina hiljada evra.
USLUŽNA PRIPREMA ZA ŠTAMPU Investicija 100.000 ϵ: -nabavka polovnih mašina, manjih formata, ni žeg nivoa tehnologije, sa malo softvera (legalnog), bez ulaganja u sopstveni poslovni prostor. Investicija nekoliko stotina hiljada evra: -“maksimalna varijanta” (sopstveni poslovni prostor, osvetljavanje filma, termalni CTP, B1 format, nove ma šine renomiranih proizvođača, legalni softver, vrhunski repromaterijali). Okvirne cene u evrima, za novu, savremenu opremu, za format B2: - osvetljivač filma (CTF): 70.000 - termalni osvetljivač ploča (CTP): 150.000, softver 4.000 po radnoj stanici, - računar sa kvalitetnim monitorom (radna stanica) 1.500, - skener 3.000, - transmisioni denzitometar (za kalibraciju osvetljiva ča filma) - 1.500, - IC Plate (čitač ploča - za kalibraciju CTP sistema) - 3.500, - dodatni softver (impozicija, kolor menadzment) - 8.000. - plus cene poslovnog prostora, name štaja, aparata za kafu i sl.
Opis posla INŽENJERA GRAFIČKE TEHNOLOGIJE : - Organizuje rad velikih odeljenja u grafičkoj industriji i usklađuj e njihov rad; - Izrađuje normative utroška (kalkulacije) materijala, normative radnih učinaka pojedinih radnih mesta; - Izrađuje kalkulacije troškova gotovih proizvoda ; - Učestvuje u nabavci materijala ili prodaji usluga i gotovih proizvoda kao komercijalni predstavnik; - Predlaže načine rešavanja problema u proizvodnji, nabavci materijala, prodaji usluga i proizvoda, međuljudskim odnosima i odnosima s menadžmentom. Uslovi rada: Posao inženjera grafičke tehnologije se obavlja u kancelarijama pri prirodnoj ili veštačkoj svetlosti, pretežno sedeći. Prema potrebi posla, inženjer grafičke tehnologije odlazi u radne
prostorije i pogone, gde je izložen buci mašina, mirisu lepka, boja, maziva i s redstava za čišćenje mašina, papirnoj i kartonskoj prašini i vlazi. Inženjer grafičke tehnologije treba da ima dobar vid na blizinu i mora dobro da razlikuje boje i njihove nijanse . Poželjne su i dobre organizatorske sposobnosti i veština ostvarivanja dobre saradnje s ljudima , posebno za one grafičke inženjere koji organizuju rad velikih pogona.
Inženjeri grafičke tehnologije zapošljavaju se u raznim granama grafičke industrije – od proizvodnje papira i kartona, grafičko -informativne izdavačke delatnosti do knjigovezačke i kartonske proizvodnje.
Opis posla GRAFIČKOG DIZAJNERA: - oblikovanje proizvoda funkcionalne perfekcije; - oblikovanje sastava i procesa u cilju zadovoljenja ljudskih potreba; - kreativni stvaralački rad u dizajniranju svih grafičkih proizvoda i komunikacija i - oblikovanje grafičkih proizvoda i komunikacija . Radni uslovi:
Dizajneri rade u udobnim, dobro osvijetljenim kancelarijama, najčešće u dnevnoj smeni, ali često rade prekovremeno ili od kuće kako bi ispoštovali rokove koje im kompanija ili klijent postave. U radu se služe računarima opremljenim vrhunskim grafičkim programima, pa zbog višečasovnog sedenja mogu imati problema sa leđima i očima. Za grafičke dizajnere je važno da se u radu stalno usavršavaju i informišu. Oni moraju biti upoznati sa svim svetskim i domaćim dizajnerskim trendovima, modernim dostignućima dizajna, s potrebama tržišta, te s promenama u grafičkoj proizvodnji (I NAJGENIJALNIJE DIZAJNERSKO REŠENJE OSTAĆE SAMO IDEJA, ukoliko ne može biti tehnički realizovano). Poželjne osobine i kvalifikacije GRAFIČKOG DIZAJNERA: - kreativnost i razvijena sposobnost estetske procene; - smisao za tehničke probleme i prostorne odnose ; - preciznost u radu, dobro crtanje i - saradnja sa drugim ljudima, komunikativnost i spremnost da se radi dugo i povremeno uz neka odricanja.
Grafički dizajneri se zapošljavaju u izdavačkim ustanovama, štamparijama, u svim elektronskim i štampanim medijima, u specijalizovanim studijima i sl. Oni treba da ovladaju tehnikama računarske grafike i pripreme, kao i digitalnog (stonog) izdavaštva (Desktop publishing, DTP), što im pruža široke mogućnosti zapošljavanja u zemlji i u svetu. U Srbiji, ponuda posla i tražnja posla od strane dizajnera su solidne. Traže se svi stepeni stručne spreme od IV do VII, ali su praktična znanja, veštine i iskustva mnogo važniji od formalnog obrazovanja. Bitno je znanje rada u sledećim programima: Photoshop, Corel Draw,
Gradovi sa najviše štamparija u Srbiji 1. BEOGRAD (Broj štamparija: 206) 2. NOVI SAD (Broj štamparija: 73) 3. SUBOTICA (Broj štamparija: 26) 4. NIŠ (Broj štamparija: 25) 5. KRALJEVO, ČAČAK (po 17 štamparija) 6. KRAGUJEVAC (Broj štamparija: 15 ) 7. PANČEVO (Broj štamparija: 14) 8. VALJEVO (Broj štamparija: 13) 9. LOZNICA ZRENJANIN (po 12 štamparija) 10. GORNJI MILANOVAC, ŠABAC, UŽICE (po 10 štamparija) 11. LESKOVAC (Broj štamparija: 9) 12. VRANJE (Broj štamparija: 8) 13. LAZAREVAC, SOMBOR, VRBAS (po 7 štamparija) .... ..... Sa sajta www.stamparije.cu.rs, preuzeto 15.10.2012.