Mreza br. 11 - 2014.pdf

INTERVJU MJESECA Jarno Limnéll, McAfee - Intel Security br. 11 god. 2014.

Idea Knockout 2014 Najuzbudljivije natjecanje tehnoloških ideja u našoj regiji okupilo je petnaest timova koji su se borili za putovanje u Las Vegas na CES 2015 i izlagački štand na tom sajmu

Startup mjeseca

Mobilni podatkovni off-load • Jarno Limnéll, McAfee • Startup mjeseca: Madbarz • Intel Developers Forum • Podjela HP-a • Idea Knockout • Transatlantsko tržište

Mreža na terenu

broj 11 / god. XIX. studeni 2014. cijena 29 kn BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR Slo: 3,70 EUR

Madbarz Za startup vam trebaju samo laptop, 100 kn za hosting i mnogo truda, kažu dečki čiji projekt je sad i službeno procjenjen na šesteroznamenkastu svotu u dolarima

Mreža na terenu Combis konferencija • IBC 2014, Amsterdam • IDC Adriatics Expo • Intel Developers Forum 2014, San Francisco JavaOne, San Francisco • FSEC 2014 • Mobility Day • Sagena Security Day • OpenWorld 2014 • CeBIT Bilisim Eurasia • Bug Club • Mreža Smart Day 3

UMREŽENA SIGURNOST

w w w. sagena.hr

sadržaj

Mreža 11, godina XIX, studeni 2014.

TEMA BROJA 64 3G offload Jedan od ključnih fokusa mobilnih operatora je dodavanje kapaciteta u postojeće radijske mreže implementacijom malih ćelija kao dijelom heterogenih mreža. To je jedini način za zadovoljavanje apetita milijuna smartphone i tablet klijentskih uređaja u potražnji za većim brzinama i dodatnim kapacitetima. Integracija Wi-Fi pristupa u jezgru mobilnih mreža može omogućiti neprekidan i siguran roaming, inteligentan odabir radijskog pristupa, skalabilnost i upravljivost kojima operatori mogu optimizirati iskustvo korisnika i ponuditi neke nove usluge

MREŽA NA TERENU 28 Combis konferencija

30 Mreža Smart Day 32 IDF 2014, San Francisco 34 Bug Club “Print & Foto” 36 Mobility Day 2014 38 JavaOne 2014. San Francisco 40 IBC konferencija, Amsterdam 42 IDC Adriatics EXPO 2014 44 Sagena Security Day 48 FSEC 2014. 52 Idea Knockout 2014

AKTUALNOSTI 25 Hewlett-Packard se dijeli

na dvije tvrtke 89 Transatlantsko tržište

SOFTVER 76 Neos - Tableau

78 SoapUI, alat za testiranje SOAP i REST poziva 80 Elementary OS

HARDVER 82 Fujitsu FI-7160, IX-500, SV600 TEHNOLOGIJE 87 Sustav cijevne pošte

Jarno Limnéll: Kibernetička sigurnost zahtijeva sveobuhvatno razmišljanje. Uloga države u tome je da zaštiti svoje resurse - opremu i mreže - ali i da koordinira sigurnosnom zaštitom na svim razinama društva

45 Intervju mjeseca

4

studeni 2014. MREŽA

91

Agilne metodologije Scrum

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik

8 Kolumna: Ivo Špigel 10 Kolumna: Vanja Švajcer 12 Kolumna: Tajana Barančić 14 Radar 26 Slika mjeseca 50 Startup mjeseca: Madbarz 94 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Maštruko

UVODNIK

Piše: Oleg Maštruko

Događajna agentura U

posljednje vrijeme ne nadovezuju se bez razorganiziramo tolimišljanja i automatski, bako događanja uživo rem ne onoliko koliko bismo da pored onoga “časopis” htjeli i mogli. 3G offload je razmišljamo dodati i “event tehnologija, ili čak filozofija, agencija” ili “organizator nadovezivanja WiFija tamo IT skupova i konferencija”. gdje je 3G prezagušen, ali i U prošlom smo ih mjesecu obratno - primjenjivo na utaimali čak tri - najveći je bio kmicama, u shopping cenIdea Knockout, natjecanje trima, na IT konferencijama startupa, o kojem imamo vei slično. Stvar budućnosti liki izvještaj u ovom broju. definitivno. Zatim, tu je bilo treće izdaTajana se vratila kao kolunje našeg već tradicionalmnistica, i to odmah super nog Mreža Smart Daya, u korisnim tekstom koji posve suorganizaciji s Manjgurom, odskače od standarda nas i odlično posjećeno. Tema ostalih kolumnista - dok mi je bila Kako prodati IT preko trtljamo neke svoje filozofije, društvenih mreža. Društvesvadljive ili manje svadljive, ne mreže sazdane su na IT možda zabavne ali slabo ininfrastrukturi i vrlo snažno formativne i korisne - Tajase prožimaju s njom, mena prostor koristi za tips and Mreža Smart Day 3 – kako prodavati IT preko društvenih mreža? đutim kad je u pitanju koritricks za svakog IT poduzetštenje društvenih mreža kao nika. Naš drugi kolumnist alata prodaje i promocije za sam IT, informatičari su tu nekako na Vanja, unio je velike promjene u svoj profesionalni život, čitajte, a kraju. Mogu li se društvene mreže iskoristiti kao alat za prodaju sa- to je na neki način povezano i s temom o rascjepu HP-a na dvije mog IT-a, ne samo njihove infrastrukture - bilo je pitanje kojim se kompanije, što komentira naš Toni Drabik. Startup mjeseca su pred prepunom dvoranom pozabavio naš panel eksperata. zabavni Madbarz, o kojima smo ovih dana u masovnim medijima Konačno, treće zbivanje bio je Bug Club s temom Print i Foto. mogli čitati i slušati uobičajeni paket gluposti i besmislica, od noIako mene osobno fotografija zanima više od printa, print je temat- vinara koji slabo shvaćaju svijet startupa, informatiku, a bogme i ski bliži časopisu Mreža. I ovaj je događaj bio uspješan, uz završni investicije i dolarske iznose. Što je prava istina, pročitajte u tekstu događaj - debatu Mobitel vs fotoaparat između Damira Sabola i Hrvoja Šarića - Šarinja. ovdje potpisanog. Interesantan tekst krije se i pri kraju časopisa - o mogućnosti staOd tema u Mreži - najveća je 3G offload. O čemu je riječ? Za panja EU i SAD-a u jedinstveno prekooceansko tržište. Zvuči kao korisnika mobilnih uređaja 3G i WiFi previše su različite usluge, noćna mora ili utopija? Vidjet ćemo...

Popis oglaπivaËa Direktor: Aron PauliÊ - [email protected] Pretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ

Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail: [email protected] Pretplata na Ëasopis: [email protected] Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Stalni suradnici: Luka Abrus, Bojan Bajgorić Šantić, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja

Glavni i odgovorni urednik: Miroslav RosandiÊ - [email protected]

IzdavaËki kolegij: TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek

Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko - [email protected]

IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost

PomoÊnik glavnog urednika (grafika): René Lattinger - [email protected] Art direktor: Hrvoje Brekalo

IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mreža © 2014 Bug d.o.o.

Marketing: Voditelj: Đurđica Briski - [email protected], Vinko Krištić - [email protected] Naslovnica: Hrvoje Brekalo Fotografije: Manfred Pecko Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija


ALGEBRA 39 ALTUS IT BUG FUTURE SHOW COMBIS FINANCE DAY

43 96, 97 11

INTEGRA GROUP

31, 85

ISKON INTERNET

99

KING ICT

24

KODEKS 100 KODEKS/PATTON 81 M SAN/HP

9

M SAN/IBM

7

RRC BT/COMTEL CORP.

3

SAGENA 2 Rukopisi, slike, crteæi i mediji za pohranu se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

6

OGLA©AVA str.

SPAN 37 VERACOMP 5 5 MINUTA

35

KOLUMNA Piše: Ivo Špigel,

[email protected]

UROBOROS

Trčanje s ovcama

“Give me spots on my apples but leave me the birds and the bees” Joni Mitchell: “Big Yellow Taxi”

8

“Nije to nikako dobro... “, kaže mi frend, dok uz malo sira i pršuta, i pokoju čašu vina, usidreni na jedrilici u Trsteniku na Pelješcu, razmatramo sudbinu svijeta. Pa nastavlja “Ova Europska unija doći će nam glave. Sve se standardizira. Šunka iz Španjolske, Italije ili Istre, salama ili vino, masline i kolači - sve postaje jednako, slično, ujednačeno... Standardi propisuju smiju li krastavci biti duži ili kraći, elipsasti ili četverokutni, a kada se ne uklapaju u standarde - bacamo ih u smeće umjesto da ih pojedemo, iako su možda jednako kvalitetni, ukusni i hranjivi.” Dok nas s jedne strane maltretira briselska uravnilovka, s drugog boka zaskočit će nas gigantske korporacije - najčešće američke, odnosno, preciznije, silicijsko-dolinske - koje nam nude “besplatne” servise poput online adresara (LinkedIn), elektroničke pošte, kartografije i mobilnih operativnih sustava (Google) ili beskonačnog dnevnog boravka u kojemu se možemo družiti s prijateljima kad god se toga sjetimo (Twitter i Facebook). Jedina je cijena svih tih besplatnih servisa da im prodamo svoju dušu i srce, i predamo im podatke o svim našim prijateljima (“login with Facebook”). Između nemilosrdne standardizacije i manijakalnog rudarenja svih naših osobnih podataka, pojavljuje se, kako ne bi bilo dosadno, i duboka ekonomska kriza, recesija, depresija... nazovimo ju kako želimo - rezultat upornog nastojanja svih vladajućih garnitura u Hrvatskoj da prežive od izbora do izbora, ne zamjerajući se nikome i poduzimajući najmanje što je moguće poduzeti kako se ništa oko nas bitno ne bi promijenilo, a da ipak - kad ih netko prozove za nečinjenje - mogu “iznenađeno i uvrijeđeno” uzviknuti “Ali kako da ne! Pogledajte ovo i ovo i ovo i ovo, što smo napravili!” U čitavom tom kaosu, čovjek bi rekao da mu nema spasa. No, vaš kolumnist nije baš poznat niti prepoznat u javnosti kao defetist. Naprotiv - pojedini zlikovci, uključujući izvršnog urednika časopisa koji čitate, više su me puta optuživali za pozitivizam, optimizam bez pokrića i za gledanje u svijet kroz naočale koje su tako ružičaste da bi ih se posramila i Barbie, a kamoli ne njezin nikada realizirani životni partner Ken. Može zvučati banalno, ali upravo Internet i te proklete digitalne tehnologije daju nam mogućnost bijega od standardizirane i sterilizirane prosječnosti. Studirate li, primjerice, ekonomiju? Razgovarao sam nedavno sa svojim dragim prijateljem Mihovilom Barančićem (Mihina supruga Tajana redovita je kolumnistica Mreže, doduše s nešto kraćim stažem od mene...) o tome koliko ima studenata ekonomije u Hrvatskoj. Miho je “numbers freak”, obožava sve ono što većina nas mrzi - čitati statističke izvještaje, godišnje izvještaje o poslovanju kompanija, čak i programe političkih stranaka (!). Veli Miho nekoliko dana nakon našeg razgovora da si je dao truda i pogledao podatak.


Dakle... aktivnih studenata ekonomije, managementa (“poslovnog upravljanja”) i sličnih studija u Hrvatskoj ima ni manje ni više nego - 26.000! Dvadesetšest (pardon my French) je**nih tisuća studenata ekonomije! Gdje će se zaposliti sve te ekonomistice i ekonomisti? Statistički - nigdje. Statistika kaže da je ta diploma najbolja ulaznica za direktan upis na HZZ. Nešto tipa “Go directly to jail” kartice u Monopolyju - one koju u početku igre nikako ne želite, a kasnije, kad se izgrade svi oni hoteli, postaje jedna od najpoželjnijih. Evo, dakle, internetskog recepta za ekonomistice i ekonomiste. Zove se “online učenje programiranja”. Mogu, dakako, upisati i neki “živi” tečaj ili program školovanja u nekome od (srećom, sve brojnijih) informatičkih ili tehničkih veleučilišta. No, online im je svakako opcija. Ako su koliko-toliko dobro svladali ekonomiju, pa još k tome nauče PHP, Python ili JavaScript - eto odjednom kombinacije koja na tržištu rada može biti itekako atraktivna. Pustimo nezaposlene i pogledajmo kako stvari stoje s hranom. Supermarketi i hipermarketi, navodno, istisnuli su male, prijateljske kvartovske dućane i sada nude beskonačni izbor beskonačno sličnih, bezličnih proizvoda. Za one koji žele malo jači dašak autentičnosti tu su, dakako, gradske tržnice. Već pokoje desetljeće živim u Novom Zagrebu pa je Tržnica Utrina ona na kojoj ću subotom ili nedjeljom potražiti voće i povrće, svježe meso ili ribu, ili pak pršut i druge delikatese u pomalo kultnom kiosku “Dalmacija delikatese” u jugoistočnom kutu tržnice. Domaći proizvodi, međutim, sve su dostupniji i preko čarobne mreže Sir Berners-Leeja. Web stranice, primjerice, OPG-a “Sever” (www.eko-sever.hr) ili one na kojima se okuplja više proizvođača (www. fino.hr) nude izlaz iz korporativnog prehrambenog labirinta. Ne treba, naravno, čitateljima Mreže objašnjavati blagodati online poslovnih oglasa i LinkedIna kojima mogu za svoja raskošna znanja naći najbolje i najizdašnije kupce. O tome kako “zli” međunarodni headhunteri, a naročito oni iz Njemačke, online i offline kanalima ciljaju naše domaće talente, već sam pisao u jednoj nedavnoj kolumni u Mreži. Taj će se pritisak samo pojačati sada kada je zloglasni Rocket Internet, kao i njihova kompanija Zalando, izašao na njemačku burzu i oboružao se svježim kapitalom od nekoliko milijardi eura. Karijere, dakle... Ako ste *jako* dobro naučili jedan od trenutno atraktivnih programskih jezika, frameworka i slično, otvara vam se prilično zgodna i praktična opcija rada iz Hrvatske za međunarodne klijente, bilo da se radi o “freelance” razvoju ili o priključivanju nekoj od etabliranih tvrtki ili startupa koji nude lijepe uvjete. Mreža je već pisala o takvim projektima - jedan od svježih tekstova odnosi se na Hitlist, mobilnu aplikaciju koju u Hrvatskoj razvija suosnivač i CTO kompanije Luka Kladarić i njegov ambiciozni tim. Trendovi i tehnologija, sviđalo se to nama ili ne, sve više razdvajaju “narod” na manjinu koja je sprema potruditi se oko svoje sudbine i većinu koja - neizbježno - postaje “žalosna statistika”. Svatko od vas, dragi čitatelji, u prilici je odabrati.

KOLUMNA

Piše: Vanja Švajcer

Crtice iz međuzemlja

Najljepše je kad si kod kuće N

Odrastanje u hladnokrvnog profesionalca

10

edavno sam se vratio iz SAD-a. Ona moja kaže da sam pripremao teren za visoko izaslanstvo Republike Hrvatske kako bi posjet Silicijskoj dolini bio što uspješniji, ne samo zbog činjenice što sam bio u Seattleu samo nekoliko dana prije naših velikodostojnika, već zbog toga što sam samo nekoliko dana prije Virus Bulletin konferencije počeo raditi za Hewlett Packard. Nazovite to ludošću, pripišite krizi srednjih godina, zaista nije bitno. Već neko vrijeme bilo mi je jasno da mi treba promjena. Valjda je to normalno kada u kompaniji poput Sophosa provedete svoje najproduktivnije godine i imate priliku iznutra pratiti transformaciju od male, neformalne i ambiciozne tvrtke, do veće organizacije koja samo izvana izgleda kao jedna i jedinstvena. U jednom trenutku jednostavno vam dosade politička previranja, borba za prevlast, priče o novim preuzimanjima i samopromocija managerskog tima koji je ionako ponikao u Sophosovoj konkurenciji, ponajviše u McAfeeju. Naravno, biznis ne pita, već pokušava na svaki mogući način ostvariti zacrtane ciljeve dvoznamenkaste stope rasta prije nego što izađe na burzu ili se proda nekome tko ima poveliku hrpu zelembaća alociranih za proširenje vlastitog portfelja. Svi mi imamo izbor, riječima jednog od Sophosovih managera: “ovo nije zatvor i slobodno možeš otići kada god to poželiš”. Tako sam i ja odlučio poslušati taj savjet i promijeniti okruženje. Nemojte me krivo shvatiti, svaka veća tvrtka ima svoja politička previranja, ljude koji su si dobri i koji se ne podnose te stvari kojih bi se trebalo riješiti, ali najgore je kad se to događa u tvrtki u kojoj si toliko dugo da je već smatraš svojom. Dakle, bilo je krajnje vrijeme za promjene, no zašto baš Hewlett Packard, još veća korporacija, glomazni mastodont s preko 300 tisuća zaposlenika? Odgovor nije jednoznačan i ima nekoliko faktora. Prvo, ekipa iz HP-a bila je svjesna toga da se iskusni zaposlenici, koji znaju ponešto o sigurnosti i istraživanju zlonamjernih programa, ne mogu jednostavno prisiliti na relokaciju. Želite li zaposliti kvalitetne ljude, morate im biti spremni dopustiti da rade daljinski iz bilo kojeg dijela svijeta. Dopustite li tu fleksibilnost, bit ćete u mogućnosti za manje novca zaposliti jednako kvalitetan kadar kao i domaći, američki. Iako HP nema tradiciju što se analize malwarea tiče, jasno je kako je računalna i mrežna sigurnost jedna od grana koja bi kompaniji, ili barem njenom softverskom dijelu, mogla osigurati rast koji je u posljednjih nekoliko godina ograničen. Jasno, sigurnost u HP-u samo je mali dio softveraške grupe koja ostvaruje tek 5% ukupnih prihoda kompanije. Stoga će borba za resurse u ogromnoj korporaciji, u kojoj čak niti sigurnost kao veća grana nije posebno značajna, biti dragocjeno iskustvo. Sljedeći faktor u odluci bila je činjenica da tim praktički kreće od nule. To, naravno, znači da se


mnogo stvari može ispočetka ispravno postaviti, bez ovisnosti o starim sistemima koji nas na ovaj ili onaj način ograničavaju u poslu. Kao i u ostalim granama poslovanja, danas se i u analizi zlonamjernih programa najviše govori o analitičkim sposobnostima obrade ogromnih količina podataka. Svakodnevno se otkriva na stotine tisuća novih uzoraka koji se moraju obraditi, a podaci nastali obradom dalje se analiziraju kako bi se došlo do novih spoznaja o napadačkim tehnikama. I gle čuda, HP već ima proizvode koji bi se u tu svrhu dali iskoristiti. Kada sam razgovarao s potencijalnim šefovima, rečeno mi je kako nema apsolutno nikakvih prepreka za korištenje HP Vertica analitičke baze. U praksi je stvarnost ipak drugačija od Beta inačice, no to ne znači da potencijala nema. Nadalje, barem kako ja to vidim, HP je autsajder među ostalim modernim tehnološkim divovima, što može biti loše, ali i dobro. Vjerujem da ste se u sportu mnogo puta zatekli kako navijate za slabije i hendikepirane natjecatelje, pa tako i ja. Sve u svemu, raditi za HP zvučalo mi je prihvatljivo; mislim, tko ne bi želio raditi za tvrtku koja je proizvodila najbolje RPN džepne kalkulatore svih vremena (HP41 i HP48)? I baš kad sam krenuo u proces upoznavanja kompanije, organizacije i proizvoda, gledajući mnogobrojne poruke vođa, prijatelj mi iz Engleske javlja kako se čini da je donesena odluka o tome kako će se HP podijeliti u dvije nezavisne kompanije. I doista, u Inboxu, među rijetkim porukama koje trenutno dopiru novozaposlenima, pronašao sam poruku koja je govorila isto što i vijest objavljena na mnogim portalima. HP će se podijeliti u dvije kompanije, na HP Inc, koja će uglavnom biti hardverska i proizvoditi osobna računala i pisače, te HP Enterprise koja će se koncentrirati na kombinaciju hardvera, usluga i softvera (tu sam valjda i ja). Tako će se stvoriti dvije kompanije koje će biti usredotočene na logično razdijeljena područja djelovanja. Meg Withman ostat će glavna direktorica HP Enterprise, a HP Inc preuzet će Dion Weisler, dosadašnji potpredsjednik za sustave ispisa i osobne uređaje. Najava razdvajanja dogodila se samo nekoliko dana nakon što je objavljeno kako je HP bio u ozbiljnim pregovorima s EMC-om oko potencijalnog udruživanja ravnopravnih partnera, ali se od toga odustalo zbog razloga koji nisu navedeni. Činjenica da je ova informacija procurila možda nije slučajna, jer se neuspjeh pregovora s EMC-om možda može dovesti u vezu s razdvajanjem. Možda su prvo potrebna razdvajanja da bi se dogodila udruživanja? Bilo kako bilo, odluka o razdvajanju donosi promjenu u politici predsjednice HP-a jer se od mantre OneHP vraćamo na plan koji je predložio još njezin prethodnik Leo Apotheker, poznat po tome što je prvo krenuo u provedbu rezanja troškova, što je popraćeno oduševljenjem na burzi, ali je ubrzo zaglibio pri kupnji britanske tvrtke Autonomy, zbog čijeg je kreativnog vođenja računovodstva HP morao otpisati osam milijardi dolara od svoje ukupne vrijednosti. Sve u svemu, poklopilo se uzbudljivo doba u povijesti HP-a i uzbudljivo doba u osobnoj povijesti. No, to sam i tražio. Možda je najgore kad nam je dosadno.

KOLUMNA

Piše: Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.)

Što se valja na Obzoru O Za početak, isprike uredniku i čitateljstvu jer sam preskočila dva broja ovog cijenjenog časopisa. Iako su bili ljetni mjeseci, bili su neuobičajeno burni u poslovnom smislu. Jesen nam je donijela nove natječaje iz Strukturnih fondova koje ću dotaknuti u ovoj kolumni

vaj put želim nešto više reći o Obzoru2020, mogućnostima koje pruža za naše ICT tvrtke, kao i dosadašnjim iskustvima. Vjerujem da ste svi čuli puno o Horizon2020 programu Europske unije koji je namijenjen financiranju inovativnih projekata. U Lijepoj našoj na tu je temu dosad bilo već mnogo edukacija i info dana, najčešće u organizaciji MINPO, HGK i EEN mreže pa neću trošiti ovaj prostor za teoriju i raščlanjivanje stupova i prioriteta unutar Horizona2020, s obzirom na to da takve prezentacije možete naći na Internetu. Dosta smo istraživali mogućnosti, educirali se te potrošili dane samo na njihovom Participant portalu i povezanim stranicama. Moram reći da sam bila sretna kad sam uspjela dvaput zaredom naći isti natječaj iz prvog pokušaja jer su stranice vrlo kompleksne pa treba nešto vremena samo da se na njima počnete snalaziti. Pokušat ću na krajnje jednostavan način čitateljstvu i zainteresiranim tvrtkama približiti svoja iskustva, saznanja i zaključke do kojih sam do sada došla. Dakle, u suštini, vidim tri načina kako sudjelovati u ovom programu: kao koordinator, kao partner na projektu te kroz SME Instrument. Ukoliko imate vlastiti inovativni razvojni projekt, razmatrat ćete primarno opciju da prijavljujete projekt u konzorciju u kojem ćete Vi biti „lead partner“ i koordinator, ili ćete samostalno (ili opet u partnerstvu) prijaviti SME Instrument. Tvrtke koje nemaju neku revolucionarnu inovaciju, ali su tehnološki vrlo kompetentne u nekom području, u Obzoru2020 mogu sudjelovati kao partneri u nekom konzorciju kojem treba baš Vaša ekspertiza.

Odakle krenuti?

Za početak, morate pretražiti teme unutar otvorenih natječaja i vidjeti u koje sve „callove“ se Vaš projekt tematski uklapa. Klijenti me često pitaju može li to netko za njih odraditi - može, ali polovično. Naime, o Vašem projektu najviše znate Vi sami, i stoga je nužno da posvetite neko vrijeme iščitavanju ciljeva pojedinih natječaja kako biste utvrdili da je tema Vašeg projekta za pojedini „call“ relevantna. Kad ste detektirali natječaje u koje se uklapate, ako nisu u sklopu SME Instrumenta, treba Vam jaki konzorcij. 12


Kako doći do konzorcija?

Preporuka je da prvo na stranicama EEN i HORIZON2020 otvorite profil svoje tvrtke, gdje ćete lijepo opisati vaša polja djelovanja, kapacitete, reference. No, često to nije baš dovoljno pa od srca preporučujem da posjetite pokoji match making event s B2B sastancima namijenjenim upravo pronalaženju partnera. Upravo ovih dana idem u Firencu na trodnevnu edukaciju za Obzor 2020, u sklopu koje dva dana traju i B2B sastanci. Za naše ICT tvrtke predlažem da prate stranice IDEAL-IST mreže (http://www.ideal-ist.eu/) koja je specijalizirana za ICT teme unutar Obzora2020, i na čijim stranicama su objavljene i ovakve radionice i B2B događanja. Sve navedeno vrijedi i za tvrtke koje nemaju svoj projekt, a žele doći do bespovratnih sredstava i biti partneri na nekom inovativnom projektu. Ovdje je bitno naglasiti da je iznimno važno kakav je konzorcij. Stoga, kad birate partnere ili se kao partner odlučujete sudjelovati na nekom projektu, napravite kratki due diligence ostalih članova. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da su uspješne prijave imale snažne konzorcije. Trebaju Vam zaista vrhunski igrači u svom području, na onim projektnim zadacima za koje su zaduženi. Također, vodite računa o tome da se gleda i operativni i financijski kapacitet. Svi projektni koordinatori koji prijavljuju projekte i traže odobrenje veće od 500.000 eura moraju proći Financial viability upitnik. Njega također možete naći na webu, nije kompliciran za popunjavanje, a na kraju izbaci ocjenu. Dosad sam imala priliku pripomoći na tri projekta u kojima su klijenti sudjelovali kao partneri u konzorciju - dva su već prošla, a jedan još čekamo. Iz tog iskustva moram reći da je to odlično. Partner na projektu zaista ne mora uložiti mnogo vremena, i uz relativno malo truda može doći do značajnih bespovratnih sredstava, ali, što je još važnije, stječe nova iskustva i internacionalizira poslovanje. Također, tako stječete referencu koja Vam je bitna u idućim natječajima koje ćete prijavljivati, u kojima ćete možda Vi biti prijavitelj. Mi smo imali sreće jer smo imali odlične koordinatore i respektabilne konzorcije.

SME instrument

Najviše pozornosti i interesa među hrvatskim ICT tvrtkama ipak je izazvao SME Instrument koji inovativnim tvrtkama omogućuje da samostalno prijave svoje inovativne projekte. Podijeljen je u tri faze. Prva faza financira do 50.000 eura za izradu poslovnog plana i studije izvedivosti, a druga faza financira razvoj

poslovni savjetnik

do početka komercijalizacije i očekivani raspon odobrenja je od 500.000 do 2,5 milijuna eura, odnosno, 70% ukupnog proračuna. Zvuči fantastično, ali loša vijest jest to da je prolaznost izuzetno niska. Objavljeni su rezultati prethodnog cut-off datuma i prolaznost se kreće od 3-10%, ovisno na kojoj temi. Naravno, najteže je proći na callu Open Disruptive Innovation Scheme (implemented through the SME instrument) koji je upravo namijenjen za ICT inovacije. Tu je, prema službenim podacima, bilo 886 prijava, a financirano je 30 projekata. Na pojedinim drugim pozivima prolaznost je bila i do 10%, stoga je preporuka pročitati i ostale i vidjeti može li se Vaše ICT rješenje možda uklopiti u neku drugu posebno izdvojenu temu poput ekologije, sigurnosti i sl. Prema dostupnim informacijama, na prvom cut-off datumu iz RH je prijavljeno 8 projekata, no na žalost, niti jedan nije financiran. Nedavno je prošao drugi rok pa se nadam da je bilo više prijava i da će biti i dobitnika. SME Instrument ima cut-off datume krajem svakog kvartala, pa ćemo imati još jednu priliku do kraja ove godine, a nastavlja se i dalje. Zanimljivo je pitanje koliko Hrvatska ima ICT projekata koji se mogu svrstati među top 3% u cijeloj EU? Traži se „disruptive innovation“, što znači da nismo malo bolji od konkurenata, već da naše rješenje mijenja paradigmu, rješava dosad nerješive probleme, ili im pristupa na potpuno drugačiji način. U posljednjih nekoliko mjeseci imala sam prilike čuti dosta projektnih ideja, no prema mojoj skromnoj procjeni, tek dvije do tri mogle bi se uspješno kandidirati.

Domaće prilike I dalje su nam novine pune bombastičnih najava milijardi kuna za poduzetnike iz strukturnih fondova. No, realnost je i dalje osjetno skromnija. Trenutno su otvorena dva spomena vrijedna natječaja - popularno zvana „ICT shema“ te natječaj za edukaciju poduzetnika. ICT shema je ponovno otvorena 1. rujna, nakon što je privremena zatvorena još u svibnju zbog velikog broja prijava. Iskreno sumnjam kako se ima smisla prijavljivati na ovom natječaju zbog toga što se bojim da za one koji se još nisu prijavili neće biti novca. Dobra vijest je to da MINPO najavljuje istu shemu i u 2015. te dodatni natječaj za nerazvijena područja, pa će biti prilike za sve

koji su propustili ovaj call. Otvoren je natječaj „Obrazovanje za poduzetništvo i obrt“ koji sufinancira edukaciju zaposlenika do 95%, pri čemu je najniža potpora 30.000 kn, a najviša 300.000 kn. Proračun je opet skroman, a vjerujem da će stići oko tisuću prijava. Prednost u bodovima opet će imati tvrtke s nerazvijenih područja, kao i oni koji će u ciljanim skupinama imati osobe do 24 godine ili preko 55 godina starosti. Posebno su mi zanimljive ove dobne granice jer ICT tvrtke u pravilu nemaju ni jednih ni drugih, već su im zaposlenici taman između tih godina života. Ovaj natječaj je otvoren do 27. listopada, bez jasnih

kriterija ocjenjivanja, pa ga shvatite kao igru na sreću. U najavi su novi natječaji za uvođenje sustava kvalitete i normi te natječaj za nabavu opreme i gradnju tvornica (već vas vidim kako gradite tvornice) na koji se ICT vjerojatno neće moći javiti. U kolumni iz svibnja upozorila sam na to da je u planu izmjena Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte i kako je njime bilo predloženo da se projekti za ovu godinu mogu prijavljivati samo do 30. lipnja. Uložili smo prigovor i sada imamo rok do kraja godine po „starom“, a nakon toga ne znamo što nas čeka, pa požurite i iskoristite priliku.

Kako procijeniti imate li kompetitivan projekt za SME Instrument?

Morate imati suvisle i argumentirane odgovore na nekoliko pitanja: koji problem rješavate, kako postojeća rješenja adresiraju problem i može li se on adekvatno riješiti bez SME Instrumenta, zašto je baš sada vrijeme za rješavanje tog problema i zašto mislite da ste baš Vi ti koji ga trebaju riješiti i da znate nabolje rješenje. Prilikom odgovaranja na ova pitanja, proguglajte ključne riječi vezane uz Vaš projekt i pažljivo proučite prvih pet strana rezultata pretrage. Iznenadit ćete se činjenicom da već postoji barem nekoliko tvrtki koje spominju Vaše rješenje, rade na njemu ili samo koketiraju s idejom. No, evaluator će napraviti upravo to, i Vi u prijavi jasno morate distancirati svoj projekt od drugih rješenja. Evaluator će također proguglati Vas i Vašu tvrtku, i ne nađe li ništa na webu što bi potvrđivalo Vašu ekspertizu u području koje adresirate, teško da će Vam povjerovati. Morate biti vjerodostojni, stručni, argumentira-

ni i prodati projekt evaluatorima. Doslovno prodati. Prema dosadašnjim iskustvima, prijavitelji su se previše fokusirali na tehnologiju a premalo na tržište, skaliranje i poslovni model. Stoga, napravite domaću zadaću, morate dokazati da je tržište globalno a projekt skalabilan te da Vaša tvrtka može snažno narasti komercijalizacijom te inovacije. Projekt koji prijavljujete mora imati tzv. TRL6. U prijevodu, mora biti razvijen prototip i, prema mogućnostima, odrađen pilot-projekt. EU ne želi financirati istraživanje, želi tehnološki dokazane inovacije kojima će financirati razvoj komercijalnih rješenja. Počnite raditi na tome, prijavite projekt, padnite, pokušajte popraviti prijavu pa predajte opet. Sretno! MREŽA studeni 2014.

13

RADAR Canon

Western Digital

U funkciji učinkovitijeg

10 TB čvrsti disk Hitachi Global Storage Techno-logies (HGST), koji je sada u potpunom vlasništvu Western Digitala, predstavio je prvi 10-terabajtni čvrsti disk. Ultrastar He10 je punjen helijem, a koristi i razne druge napredne tehnologije za povećanje gustoće zapisa, poput Shingled Magnetic Recording (SMR). Helij osigurava znatno manji otpor od zraka te je stoga u isti volumen moguće ugurati više ploča uz istodobno smanjenje potrošnje energije. Predstavljen je i niz diskova manjeg kapaciteta, poput 8-terabajtnog modela Ultrastar He8 koji je također punjen helijem, no koristi tehnologiju zapisa Perpendicular Magnetic Recording (PMR) koja osigurava bolje performanse od SMR-a. Tu je i 6-terabajtni Ultrastar 7K6000 punjen zrakom. Ultrastar 7K6000 trebao bi biti odmah dostupan po cijeni od oko 400 dolara u SAD-u. Cijene helijskih 8- i 10-terabajtnih modela nisu objavljene, no u HGST-u ističu kako će 10-terabajtni model nuditi najnižu cijenu i potrošnju energije po gigabajtu. (K.B.) l

Dell

Sigurnost

Rješenja za poslovne korisnike Dell je predstavio inovativna rješenja za poslovne korisnike koja optimiziraju i pojednostavljuju upravljanje i produktivnost VMware virtualnih okruženja. Nova ponuda potvrda je partnerstva Della i VMwarea u izgradnji jedinstvenih rješenja koja korisnicima omogućuju maksimalno iskorištavanje ulaganja u IT infrastrukturu. Dell Engineered Solutions za VMware EVO: RAIL novi su hiper konvergentni uređaji koji poboljšavaju korisničko iskustvo s virtualnom infrastrukturom, virtualnom desktop infrastrukturom (VDI), privatnim cloud i drugim radnim opterećenjima u virtualnim okruženjima. Korištenjem Dellovih servera s VMware EVO: RAIL softverom, novi sustavi postaju skalabilni i lakše upravljivi, navodi se u objavi za medije. (R.I.) l 14

Propust u bashu Nedavno otkriveni propust u sustavima temeljenim na Unixu može se vrlo lako zloupotrijebiti za sigurnosne napade, a pogađa veliki broj poslužiteljskih sustava. Propust zlonamjernom napadaču omogućuje preuzimanje kontrole nad Bourne Again Shellom (bash), ljusci koju koriste mnogu operacijski sustavi temeljeni na Unixu za upravljanje naredbenim retkom. Među pogođenim sustavima su Mac OS X i Linux, a propust je izrazito lako zloupotrijebiti, s obzirom na to da je dovoljno kopirati jednu liniju kôda kako bi proradio. Nakon toga omogućuje se izvršavanje proizvoljnog kôda na računalu, odnosno preuzimanje potpune kontrole nad njime. Prema mišljenju sigurnosnih stručnjaka, ovaj propust je potencijalno iznimno opasan s obzirom na to da su njime pogođeni brojni veliki sustavi koji upravljaju internetskim


Canon Hrvatska organizirao je konferenciju za svoje sadašnje i buduće korisnike pod nazivom „Činimo poslovanje boljim/ iznimnim“, koja je održana u zagrebačkom konferencijskom centru Antunović, a okupila je 60-ak Canonovih korisnika. Cilj konferencije bio je bolje upoznati korisnike s ispisnim rješenjima koje nudi Canon. Uvodnu prezentaciju održao je Goran Sretenoski, direktor Canon Adria. Uslijedile su redom prezentacije Tobiasa Kleua iz IDC-a (Učinkoviti dokumenti za digitalni ured) te Igora Pauletiča iz FrodX-a, koji je na primjerima govorio o promjenama u upravljanju dokumentima u velikim slovenskim i hrvatskim organizacijama. Prije pauze prezentacije su održali i Igor Legac te Ademir Ćurtović iz Canon Hrvatska. Bazirali su se na potrebi uvođenja MPS-a (Managed Print Services) u poslovanje poduzeća kojim se znatno može uštedjeti u poslovanju već i s postojećom opremom. Nakon stanke prezentaciju su zajednički održali Aleksander Bende i Matjaž Moškerc iz Canon Adria, a konferencija je završila dvama slučajevima iz prakse koji su uspješno implementirali Canonovo upravljanje ispisom i dokumentima - Podravka (Marin Posavec) i Bank of Valetta (Nick Camilleri, Avantech). Direktor Canon Adrije Goran Sretenoski odgovorio je na nekoliko pitanja:

prometom i raznim drugim važnim funkcijama. Prema nekim procjenama, propustom je pogođeno 20 do 50% poslužitelja internetskih stranica. No, doseg ovog propusta još se procjenjuje jer je moguće da su njime pogođeni i brojni namjenski uređaji koji u pozadini koriste Linux. Odgovarajuće zakrpe za većinu važnijih distribucija Linuxa i drugih operacijskih sustava temeljenih na Unixu već se pripremaju. (K.B.) l

ARM

Cortex-M7 za Internet stvari ARM je predstavio 32-bitnu procesorsku jezgru Cortex-M7 namijenjenu uređajima Interneta stvari (IoT), za koju ističe kako će udvostručiti snagu za proračune i digitalnu obradu signala u odnosu na svoje postojeće procesore. ARM navodi kako će procesori temeljeni na dizajnu Cortex-M7 pokretati zahtjevne namjenske

uređaje koji se koriste u vozilima, pametnim kućama i tvornicama. Kao najvažnije tehničke karakteristike navode se cjevovod u šest razina, AXI veze koje podržavaju 64-bitni prijenos i opcionalnu priručnu memoriju za dodatno ubrzavanje pristupa velikoj vanjskoj memoriji i dodacima, te blisko povezana memorijska

Oracle

poslovanja U kolikoj su mjeri vaši korisnici dosad koristili prednosti digitalnog ureda? Canonova tehnologija već je dulje spremna na digitalizaciju ureda. Međutim, ako je korisnicima bitan isključivo ispis, ova im tehnologija vjerojatno nije Goran Sretenoski isplativa. Cijeli svijet se mijenja pa tako i naši korisnici, koji sve više uviđaju prednosti digitalnog ureda, što se vidi i iz činjenice da u posljednje dvije godine raste potražnja za ovakvom uslugom. Ova konferencija je poglavito namijenjena edukaciji korisnika kako bi saznali prednosti ove tehnologije i kako bi vidjeli na koji način Canonova tehnologija otklanja probleme i olakšava cjelokupno poslovanje.

tehnološki naprednijim poduzećima kao što je Ericsson Nikola Tesla te u nekim bankama i osiguravajućim kućama. Canon drži između 40 i 50% tržišnog udjela u Hrvatskoj i cilj nam je daljnji nastavak rasta. Jeste li zadovoljni odzivom ovoj konferenciji? Odziv konferenciji je izuzetan, kao što je i slogan konferencije „Činimo poslovanje boljim/izuzetnim“. Okupili smo ključne osobe iz najvažnijih hrvatskih kompanija i time možemo biti vrlo zadovoljni. Radujem se sljedećim koracima. (V. K.)

Čuli smo i slučaj iz prakse na primjeru Podravke. Koje još veće kompanije u Hrvatskoj koriste Canonove sustave i kakva su vaša predviđanja na tom polju? Hrvatska je vrlo bitno tržište za Canon Adria te jedno od najznačajnijih u CEE regiji. Razina implementacije naše tehnologije u Hrvatskoj na vrlo je visokoj razini u usporedbi s ostalim zemljama u regiji. Podravka je jedan od vrlo uspješnih slučajeva, ali nije jedini. Prisutni smo i u velikom broju ministarstava, zatim u

sučelja koja omogućuju iznimno brzi odziv. Među tvrtkama koje su već licencirale novu ARM-ovu procesorsku jezgru nalaze se Atmel, Freescale i ST Microelectronics, a prve primjene u konkretnim uređajima očekuju se početkom sljedeće godine. (K.B.) l

BenQ

Dodaci za bežičnu projekciju Kako bi bežičnu projekciju učinio što jednostavnijom, BenQ je predstavio niz dodataka čija je svrha podržati bežično projiciranje

pri različitim primjenama i u različitim okruženjima. Među njima se nalaze Wireless Full HD Kit nove generacije, za najpraktičnije i najfleksibilnije postavljanje kućnog kina u bilo kojem domu, zatim WiFi Dongle i Quick Wireless Connection USB za poslovne prezentacije na terenu te Qcast Dongle koji podržava

pametne uređaje s NFC-om u okruženjima kao što su današnje učionice u koje svi donose vlastite uređaje, ali i u okruženjima za kućnu zabavu. Ovi dodaci dolaze standardno ili opcionalno uz odabrane modele BenQovih bežičnih projektora, između ostalih i W1080ST+. (R.I.) l

Ellison odlazi Suosnivač tvrtke i dugogodišnji CEO Larry Ellison objavio je kako odlazi s čela Oraclea, a zamijenit će ga Safra Catz i Mark Hurd, koji bi zajednički trebali obnašati dužnost CEO-a. Smjena na vrhu Oraclea nastupila je ranije nego što se očekivalo. Ellison, koji je navršio 70 godina, suosnivač je tvrtke koja je postala Oracle 1977. godine, i do sada je bio jedini Oracleov CEO. Ellison i dva nova CEO-a istaknuli su kako se ništa neće promijeniti pod novim vodstvom, odnosno Ellison će i dalje raditi puno radno vrijeme u Oracleu na poziciji izvršnog predsjednika i glavnog direktora za tehnologiju. Proizvodnja, financije i pravne funkcije i dalje će odgovarati Catzu, Hurd će biti zadužen za prodaju i usluge, a Ellison će voditi razvoj hardvera i softvera. Najveća promjena je to što će sada Catz i Hurd odgovarati Oracleovom upravnom odboru, a ne samom Ellisonu, iako je Ellison sada izvršni predsjednik upravnog odbora. No, analitičari nisu najbolje reagirali na vodstvo s dva CEO-a, ističući kako je takvo rukovođenje rijetko kad uspješno. Sumnja u dvostruko vodstvo tvrtke odrazila se i na cijenu dionica, koje su odmah nakon objave ove vijesti pale 2%. (K.B.)

MREŽA studeni 2014.

15

RADAR Sajmovi

Hrvati na CeBIT Bilisim Eurasia 2014 3

CeBIT Bilisim Eurasia najveći je sajam 3 u regiji Euroazije, a kako mu i samo ime kaže, radi se o jednoj instanci većeg i poznatijeg njemačkog sajma koji se održava u Hannoveru. Ovaj je sajam bio prilika za prezentaciju rješenja hrvatskih ICT usluga i proizvoda kupcima te potencijalnim partnerima u toj regiji. Nakon dugih razgovora i pokušaja organizacije opsežnijih zajedničkih nastupa hrvatske IT industrije i na drugim sajmovima, ovaj se put sve pozitivno posložilo te su Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora osigurale financiranje zakupa i izrade štanda, a 29 tvrtki koje su se na štandu predstavile također su jednim manjim dijelom financijski pomogle nastup. Kao suorganizatori uključile su se također strukovne udruge - Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Udruženja za IT pri HGK, te HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti. Svakako treba istaknuti i doprinos predstavnika CEBIT-a za Hrvatsku Nikole 16


Galića, koji je u dugim pripremama i pregovorima pokazao i strpljenje i inicijativu, a također je mnogo pomogao i u organizaciji puta, smještaja i boravka u Istanbulu. Hrvatski štand je zaista bio na zavidnoj razini, nimalo ne zaostajući za štandovima drugih zemalja iz regije koje su imale organiziran zajednički nastup na sajmu, poput Poljske, Bugarske ili Azerbajdžana. Na štandu je cijelo vrijeme bilo prilično živahno, ne samo zbog velikog broja izlagača, već se moglo primijetiti i dosta organiziranih sastanaka s potencijalnim poslovnim parterima. Sam sajam ipak je bio malo ispod razine koja se očekuje od CEBIT-a. Na sajmu, osim SAP-a, nisu izlagale vodeće velike svjetske korporacije, a moglo se primijetiti da također nema niti Turk Telekoma niti drugih operatera. Također, u paviljonu koji je bio namijenjen Government IT području nije doslovno bilo niti jednog štanda na kojem je išta bilo na engleskom, tako da se i na taj

način potvrdilo da je Turska ipak vrlo zatvoreno tržište. Sveukupno gledajući, dojam većine sudionika naše ne tako male delegacije umjereno je pozitivan i što se tiče nastupa i što se tiče kontakata. Na CEBIT-u u Istanbulu sudjelovalo je 29 tvrtki iz Hrvatske, pa ćemo ih na kraju navesti abecednim redom: Citus d.o.o., CROZ d.o.o., Ekobit d.o.o., Ericsson Nikola Tesla d.d., GDi d.o.o., HR pro d.o.o., HSM-INFORMATIKA d.o.o., Implementacija snova, d.o.o., IN2 d.o.o., Infosiste m d.d., Infosit d. o. o., IT sistemi-nove tehnologije d.o.o., Login d.o.o., Megatrend poslovna rješenja d.o.o., Mrežne tehnologije Verso, d.o.o., Multicom d.o.o., Neos d.o.o., Netgen d.o.o., Omega software d.o.o., Perpetuum mobile, d.o.o., Poslovna inteligencija d.o.o., Projektura j.d.o.o., Senso IS d.o.o., SPAN d.o.o., STORM grupa d.o.o., Studio djetelina d.o.o., Tesla d.o.o., VAMS tec d.o.o. i Webteh d.o.o. (D. Oreščanin)

Cisco

S Metacloudom u oblak Cisco je preuzeo tvrtku Metacloud, specijaliziranu za rješenja koja olakšavaju postavljanje usluga u oblaku. Naime, Metacloud je najpoznatiji po rješenjima koja olakšavaju tvrtkama postavljanje otvorenog softvera za “oblak”, OpenStack, u njihovim podatkovnim središtima. Cisco je ranije objavio svoju milijardu dolara vrijednu strategiju za ulazak u oblak, nazvanu Intercloud, pomoću koje bi tvrtka trebala postaviti niz podatkovnih središta širom svijeta u suradnji s partnerima. Sve bi to trebalo biti temeljeno na OpenStacku, tako da se preuzimanje Metaclouda dobro uklapa u tu strategiju. Financijski i drugi detalji vezani uz preuzimanje nisu objavljeni. (K.B.) l

BenQ

Kratkodometni W1080ST+ Tvrtka BenQ je predstavila novi projektor oznake W1080ST+. Riječ je o projektoru koji nudi novu generaciju Wireless Full HD prijenosa, bočnu projekciju, tehnologiju kratkog dosega te povezivost MHL-om (Mobile High-Definition Link), 1,2x fleksibilni zum, ugrađeni zvučnik snage 10 W, nativni ANSI kontrast 500:1, svjetlinu od 2200 ANSI lumena, tehnologiju BrilliantColor, DLP procesor DarkChip3, mogućnost Full HD 3D projekcije te korisničko sučelje prilagođeno početnicima. W1080ST+ instalira se i koristi jednostavno, a omogućuje projekciju slike dijagonale 100 inča sa svega metar i pol udaljenosti. (R.I.)

tzv. papirno poslovanje. Osim toga, vrsni Datalab partneri prezentirat će slučajeve iz poslovne prakse, a predstavit će se i novitet - aktualni modul Pantheon Farming, softver za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima. Dodatne informacije o konferenciji dostupne su na www.datalab.hr/konferencija. (R. I.) l

IBM DATALAB TEHNOLOGIJE

Najavljujemo Pantheon konferenciju Datalab Tehnologije, regionalni proizvođač poslovnih rješenja (ERP) za male, srednje velike i velike tvrtke, organizira Pantheon konferenciju, namijenjenu poslovnim korisnicima. Konferencija će se održati 28. listopada 2014. u Hotelu Antunović u Zagrebu. Sadržaj Pantheon konferencije namijenjen je svima koji žele doznati više o poslovnoj učinkovitosti, optimizaciji poslovnih procesa i mogućim uštedama u poslovanju. Pokazat ćemo kako je sve to ostvarivo pomoću ERP-a, poslovnog softvera koji na dnevnoj bazi prati i olakšava svaki segment uspješnog poslovanja. Vodeći eksperti prezentirat će najnovije trendove s područja efektivnog upravljanja poslovnim procesima i poslovnog izvješćivanja, a bit će riječi i o tematici e-poslovanja i primjene e-Računa, koji brzim korakom i u sve većoj mjeri zamjenjuju

Watson za tvrtke IBM je pokrenuo uslugu Watson Analytics, pomoću koje tvrtkama nudi usluge svojeg superračunala Watson kao pomoć u poslovanju.

Korisnici pomoću Watson Analyticsa mogu postavljati pitanja prirodnim jezikom, a trebali bi gotovo trenutno dobiti odgovore u lako razumljivom formatu. Primjerice, mogu postaviti pitanja poput “koliki su čista dobit i gubitak po regijama”, a gotovo trenutno će dobiti kartu s histogramima u kojima se lako vide traženi podaci. U IBM-u ističu kako su glavne prednosti Watsona mogućnost zapažanja, uočavanja uzoraka i nuđenja odgovora na pitanja za koja nismo niti znali da ih želimo postaviti. Za pronalazak odgovarajućih odgovora Watson koristi statistiku i pretraživanje velikih količina podataka koji mu omogućuju donošenje zaključaka što se zaista događa u poslovanju tvrtke.

EU

Prijetnje novim kaznama za Google Nakon tri pokušaja dogovora između Googlea i EU, europski regulatori izjavili su kako je podnošenje formalne tužbe sljedeći korak ukoliko dvije strane ne uspiju postići sporazum. Naime, u veljači je Google postigao dogovor s europskim regulatorima vezan uz sada već četverogodišnju istragu zbog favoriziranja vlastitih proizvoda i usluga u rezultatima pretraga. Prema postignutom sporazumu, Google je pristao prikazivati rezultate pretraga za vlastite usluge na isti način kao i one konkurentskih tvrtki, no nije trebao platiti nikakvu kaznu. Ovaj sporazum bio je izložen velikom broju kritika i pritužbi, uključujući i europske političare, konkurente poput Microsofta te francuske i njemačke izdavače. Stoga je predstavnik EU za pitanja vezana uz pošteno tržišno natjecanje Joaquin Almunia izjavio kako je mišljenje Europske komisije pokolebano nakon novih dokaza i čvrstih argumenata iz dvadeset formalnih pritužbi. Stoga moraju vidjeti može li Google na odgovarajući način riješiti i te pritužbe. Dosad su već imali tri neuspješna pokušaja dogovora, i ukoliko Googleov odgovor ne zadovolji Europsku komisiju još jednom, sljedeći korak bit će pokretanje formalne tužbe. Google zasad nije komentirao ove navode. (K.B.) l

Watson Analytics pokrenut je u ispitnoj verziji i nudi se zainteresiranim korisnicima besplatno na 30-dnevno ispitivanje. (K.B.) l

Sharp

MEMS-IGZO od 2017. Sharp je objavio da će u suradnji s Qualcommovom podružnicom Pixtronix od 2017. početi s masovnom proizvodnjom nove generacije LCD ekrana. Naime, Qualcomm i Sharp zajednički razvijaju LCD ekrane temeljene na tehnologiji MEMS-IGZO, za koju ističu kako zahtijeva manje energije za rad i može podnijeti veći raspon temperatura od sadašnjih LCD ekrana koji se koriste u pametnim mobilnim telefonima i tabletima. MEMS-IGZO odlikuje se i velikom brzinom i svjetlijim prikazom od klasičnih LCD ekrana jer ne zahtijeva dodatne filtre za boje, čime omogućuje prolaz veće količine svjetla. Sharp namjerava nove ekrane ponuditi proizvođačima automobila, industrijskih uređaja, pametnih mobilnih telefona i tableta, a masovna proizvodnja planirana je za 2017. godinu. Sharp velike nade polaže u proizvodnju ekrana, vjerujući kako će ga izvući iz velikih gubitaka koji su u fiskalnoj godini, koja je završila u ožujku 2013., bili 5,34 milijarde dolara. Qualcomm i Sharp sklopili su ugovor o suradnji u prosincu 2012., nakon čega je Qualcomm uložio oko 100 milijuna dolara u tvrtku i postao trećim najvećim dioničarom. (K.B.) l


17

RADAR Canon

Sigurnosne kamere Canon Europe predstavio je nove mrežne kamere razlučivosti Full HD i 1,3 megapiksela, koje spajaju nove značajke u dizajnu hardvera kao što su povećana PTRZ točnost i otpor te poboljšane mogućnosti kontrole, s najnovijim analitičkim mogućnostima te mogućnošću dvostrukog streaminga - sve sa svrhom zadovoljenja najzahtjevnijih potreba nadzora koje postoje na tržištu, navode u Canonu. Nova serija H (Full HD) sastoji se od PTZ kamere VB-H43, sfernog modela VB-H630VE otpornog na vandalizam, fiksnog sfernog modela VB-H630D te četvrtastog modela VB-H730F, a serija M (1,3 megapiksela) sastoji se od PTZ modela VB-M42, sfernog modela VB-M620VE otpornog na vandalizam, fiksnog sfernog modela VB-M620D i fiksnog četvrtastog modela VB-M720F. (R.I.)

Europska unija

Odobreno preuzimanje WhatsAppa Nakon mjeseci ispitivanja, protutrustovski regulatori Europske unije odobrili su Facebookovo preuzimanje WhatsAppa kroz posao ukupne vrijednosti 19 milijardi dolara. U izjavi kojom objašnjava odluku, predstavnik Europske komisije za tržišno natjecanje Joaquin Almunia, istaknuo je kako kombinacija Facebookove društvene mreže i WhatsAppove aplikacije za trenutnu razmjenu

poruka predstavlja malu opasnost za krajnje korisnike. Također je naveo kako aplikacije za komunikaciju povezuju europske građane i sve su popularnije, no iako su Facebook Messenger i WhatsApp među najpopularnijim, većina ljudi koristi više od jedne komunikacijske aplikacije. Ova odluka je bila očekivana, no dolazi čak sedam mjeseci nakon što je Facebook objavio kako za ogroman iznos namjerava preuzeti aplikaciju za razmjenu poruka sa stotinama milijuna korisnika, no vrlo malim prihodima. Europsko odobrenje dolazi šest mjeseci nakon što su slično odobrenje dala regulatorna tijela u SAD-u. (K.B.) l

Ericsson Nikola Tesla

Sustav za HALMED Ericsson Nikola Tesla predstavio je projekt „Pripreme za eCTD i implementaciju digitalnog arhivskog informacijskog sustava“, čiji je krajnji korisnik Agencija za lijekove i medicinske proizvode RH (HALMED). Cilj ovog projekta, financiranog IPA 2009 Programom Europske unije za Hrvatsku je bio potpora HALMED-u u što učinkovitijem sudjelovanju u europskoj regulatornoj mreži za lijekove. Ericsson Nikola Tesla na ovom je projektu zadužena za 839.999 eura vrijedan ugovor „Digitalni arhivski informacijski sustav Agencije za lijekove i medicinske proizvode“, a mađarska tvrtka AAM Management Information Consulting Ltd. Je preko ugovora „Analiza poslovnih procesa i unaprjeđenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ vrijednog 280.000 eura, bila zadužena za analizu i redizajn poslovnih procesa. Informacijskokomunikacijski sustav koji Ericsson Nikola Tesla implementira za HALMED ovim projektom u trajanju od 9 mjeseci, pruža centralizirani pristup i bolju kontrolu nad dokumentacijom koja se koristi u svakodnevnom radu Agencije, olakšava razmjenu informacija s drugim korisnicima te tako pridonosi poboljšanju kvalitete i učinkovitosti poslovanja HALMED-a i učinkovitoj primjeni informacijskih i komunikacijskih usluga unutar europske regulatorne mreže za lijekove. (T.D.) l 18


KADROVSKI PUTOKAZ ➲ Optima Telekom Tomislav Tadić (rođen 1972. godine u Požegi) novi je član Uprave Optima Telekoma, zadužen za područje financija. U Optima Telekom dolazi iz Nexe grupe, gdje je obnašao dužnost financijskog direktora i člana Uprave te tvrtke. Prethodno, Tadić je iskustvo stjecao na raznim rukovodećim pozicijama u uglednim hrvatskim tvrtkama i financijskim institucijama kao što su Privredna banka Zagreb, Proventus strategije, CCS Ulaganja, Dioki grupa i Crosco.

Ericsson

Preuzimanje Apcere za ulazak u oblak Ericsson je objavio kako je preuzeo većinski udio u tvrtki Apcera, specijaliziranoj za softver koji omogućuje izvršavanje aplikacija u “oblaku” ili tvrtkinim podatkovnim središtima. Ovim sporazumom Ericsson dobiva nove mogućnosti u oblaku, no Apcera i dalje ostaje samostalna tvrtka, ističe se u službenom priopćenju. Glavna prednost Apcerine tehnologije u odnosu na brojna druga rješenja je mogućnost postavljanja pravila tko i kako može koristiti odgovarajuću aplikaciju i vezanu infrastrukturu. Financijski i drugi detalji vezani uz sporazum nisu objavljeni. (K.B.) l

Canon

Tisak širokog formata Canon Europe je na svojem štandu na sajmu Photokina 2014 pokazao kako profesionalni fotografi mogu povećati profitabilnost svoga posla i stvoriti dodatne izvore prihoda tiskom širokog formata visoke kvalitete. Osim izlaganja nagrađivanih proizvoda iz serije pisača širokog formata imagePROGRAF, Canon je predstavio i publikaciju pod nazivom „The Photographer’s Path to Profit“ u kojoj objašnjava kako tisak u tvrtki može profesionalnim fotografima omogućiti veću kontrolu kvalitete, dodati vrijednost njihovoj ponudi usluga, smanjiti troškove izdvajanja poslova vanjskim pružateljima usluga i povećati profitne marže. (R.I.) l

IN2

HospITal Days U Kongresnom centru HYPO EXPO XXI održana je treća Hospital Days zdravstvena konferencija, fokusirana na poslovanje bolnica i promjene u okruženju koje utječu na poslovanje te na funkcioniranje zdravstvenog sustava Skup je okupio više od 600 sudionika - regionalnih i domaćih stručnjaka za zdravstvo, farmaciju, osiguranje, informatiku i druge djelatnosti vezane za poslovanje bolnica. Organizator događaja je softverska tvrtka IN2, partner tvrtka Samsung, a fokus konferencije postavljen je na poslovanje bolnica. Na tematskom bloku Sudionici zdravstvenog sustava, Trpimir Goluža, čelnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), istaknuo je kako država investira u dugogodišnje obrazovanje liječnika pa je nužno unaprijediti sustav tako da se državi to ulaganje vrati ostankom liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Naglasio je koliko su dobri radni uvjeti značajni za obavljanje tog izuzetno odgovornog posla te koliko je struka u tom pogledu degradirana. Na tematskom bloku Nove tehnologije u zdravstvu predstavljeni su IT projekti u zdravstvu: sustav za pohranu podataka u patologiji, eZdravlje u Sloveniji, Samsungov eHealth i mobilni zdravstveni karton u bolnici Rebro. U sklopu tematskog bloka Farmaceutska industrija na okruglom stolu na temu Uloga farmaceutske industrije u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji zdravstvenih radnika sudjelovali su Dragan Korolija-

Vipnet

Office u tri paketa Vipnetovi poslovni korisnici odnedavno mogu birati između nekoliko paketa Officea 365, ovisno o potrebama ili veličini

tvrtke. Korisnici plaćaju mjesečno samo korištenje usluge, u koju je uključeno održavanje i nadogradnja sustava, i to bez ugovorne obveze i bez ulaganja u infrastrukturu. Office 365 Business Essential paket uključuje E-poštu, Lync, SharePoint i One Drive, namijenjen je zaposlenicima

Branko Šestan i Zlatko Giljević

Marinić, pomoćnik ministra za transplantaciju i biomedicinu, Željko Krznarić, predsjednik HLZ-a (Hrvatski liječnički zbor), Hrvoje Minigo, predsjednik HLK (Hrvatska liječnička komora), Vlasta Zmazek, članica Izvršnog odbora KUZ-a (Koalicija udruga u zdravstvu) te Slobodanka Bolanča, medical manager u GlaxoSmithKlineu. Prvi put na konferenciji su organizirane i stručne radionice, koje sudionicima omogućuju da raspravljaju, razmjenjuju stavove i iskustva te stječu znanja koja mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju. Tijekom konferencije u prostoru Hypo centra organiziran je i izlagački prostor u kojem IN2, Samsung i drugi izlagači predstavljaju najnovije proizvode, usluge i rješenja s područja zdravstvene i IT industrije. Konferenciju podržavaju zlatni sponzori EMC2, Hewlett Packard, Microsoft i NoemaLife.

koji nemaju potrebu za Office aplikacijama instaliranima na desktopu, već im pristupaju preko web preglednika, a mjesečna naknada po korisniku iznosi 29 kuna. Office 365 Business korisnicima nudi najnovije verzije Office desktop aplikacija i 1 TB diskovnog prostora u oblaku za jednostavno dijeljenje i editiranje

dokumenata, bilo na stolnom računalu, tabletu ili pametnom telefonu, a mjesečna naknada po korisniku iznosi 69 kuna. Office 365 Business Premium paket uključuje Office desktop aplikacije i MS Cloud servise (Exchange, SharePoint, Lync i OneDrive), a mjesečna naknada iznosi 79 kuna po korisniku. (R.I.) l


19

RADAR IBM HRVATSKA

Adacta

Uskoro IBM Forum 2014 U Opatiji se od 29. do 30. listopada 2014. dvanaesti put zaredom održava IBM-ova poslovna konferencija „BusinessConnect - IBM Forum 2014 - A New Era of Smart“. Korisnici, partneri i IBM-ovi stručnjaci iz cijeloga svijeta, govorit će o strategiji, aktualnim rješenjima te budućnosti poslovanja koje se mijenja iznimnom brzinom. U novom dobu tvrtke stvaraju vrijednost na tri nova načina: oslanjajući se na podatke kao novi temelj konkurentske prednosti, koristeći računalstvo u oblaku kao generator rasta poslovanja i fokusirano-

Rješenja za osiguranje

Damir Zec, direktor IBM-a Hrvatska

šću na ljude. O budućnosti, na samom otvaranju IBMove konferencije, govorit će i Harry Van Dorenmalen, glavni direktor IBM Europe u uvodnom predavanju “New Era of Smart - now it get´s interesting”. Također, iznimno zanimljiva tema i ona koja će zasigurno izazvati veliki interes je partnerstvo Applea i IBM-a, o čemu će više reći Alexey Ershov, IBM-

ov potpredsjednik za Apple Alliance u Europi. Izdvajamo plenarno predavanje na kojem će, uz IBM-ove stručnjake iz Europe, posebna gošća biti i Aleksandra Mojsilović, doktorica znanosti, IBM Fellow i jedna od najvećih svjetskih stručnjaka za pitanja u svezi velikih količina podatka i njihove obrade. (R. I.)

Google

Podatkovno središte u Nizozemskoj Google je objavio da će investirati 600 milijuna eura u novo podatkovno središte u Nizozemskoj. Prema informacijama na službenom blogu, novo Googleovo podatkovno središte trebalo bi s radom početi u prvoj polovici 2016., a u potpunosti će biti završeno tijekom 2017. Također se ističe kako će zaposliti 150 radnika, a cijeli pogon trebao bi imati vrlo mali utjecaj na okoliš. U Googleu navode kako će koristiti najnovija dostignuća u tehnologijama hlađenja i napajanja, odnosno koristit će hladni zrak iz okoliša i otpadnu vodu iz kućanstva za hlađenje, a energiju će nabavljati iz obnovljivih izvora. Ovo je već četvrto Googleovo podatkovno središte u Europi, a tvrtka najavljuje i nove investicije u podatkovna središta u Irskoj, Finskoj i Belgiji. (K.B.) l 20


Tvrtka Adacta organizirala je susret s predstavnicima hrvatskih osiguravajućih kuća, konzultantskom kućom KPMG i Microsoftom Hrvatska, na kojem se raspravljalo o trenutnoj situaciji tržišta osiguranja i značajnim promjenama koje su se dogodile u proteklih nekoliko godina. Predstavnici konzultantske kuće KPMG okupljenima su predstavili nekoliko načina kako poboljšati učinkovitost prodaje u osiguranju. (T.D.) l

HAKOM

Potpore za Internet na otocima Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) odabralo je najbolju ponudu na šestom natječaju

IMAVES

ITSM Forum 2014 Konferencija tvrtke Imaves - ITSM Forum - održana je u zagrebačkom kongresnom centru Green Gold. Riječ je bila o poludnevnom seminaru namijenjenom onima koji još nisu odredili svoj put u ITSM-u i onima koji su ga započeli rješenjem BMC Service Desk Express. Događaj je okupio tridesetak informatičkih profesionalaca, korisnika tih rješenja. Gost predavač bio je Tim Schojohann iz tvrtke BMC Software, koji je održao uvodni govor na temu o dvije revolucije u današnjoj poslovnoj informatici. Prva revolucija događa se u tzv. back officeu i očituje se u novim načinima primjene tehnologija unutar tvrtke

za dodjelu državnih potpora za brzi razvoj širokopojasnih mreža na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i na otocima, za područje jugoistočne Slavonije („Cvelferija“), koje je u svibnju ove godine pogodila katastrofalna poplava. Ponude za izgradnju mreža za brzi Internet za javne ustanove poput škola, domova zdravlja i drugih korisnika za otoke zaprimljene su od Hrvatskog Telekoma i VIPneta. Nakon detaljnih analiza, odlučeno je prihvatiti ponudu tvrtke Hrvatski Telekom d.d. u iznosu 2,647.349 kuna. Više o Programu dostupno je na adresi: http://www.hakom.hr/default. aspx?id=50. (T.D.) l

Algebra

LLPA konferencija Leading Learning Partners Association (LLPA), organizacija koja okuplja 25 vodećih trening centara u zemljama

- pomoću mobilnih uređaja, računalstva u oblaku i primjenom analize podataka. Riječ je o dodatnoj automatizaciji back office procesa koja mora riješiti dva problema s kojima se suočavaju sve tvrtke: ograničena sredstva za ulaganja u nove tehnologije i kontrola troškova održavanja. Schojohann je zatim predstavio novosti u rješenju Remedy 8.1, naglasivši glavnu prednost tog softvera za upravljanje poslovnim procesima u većim tvrtkama: poboljšava pregled usluga koje IT odjel isporučuje korisnicima unutar tvrtke i pruža bolji nadzor nad infrastrukturom poslovanja. Druga revolucija u današnjem IT-u događa se u onome što se skupno naziva „front office“ - a riječ je o promjeni u načinu „konzumiranja“ informatike u poslovnim procesima.

EMEA regije i ukupno stvara više od 147 milijuna eura prihoda svake godine, održala je svoju godišnju konferenciju u Dubrovniku, u organizaciji hrvatskog člana udruženja i jednog od osnivača, Otvorenog učilišta Algebra. Naglasci ovogodišnjeg summita u Dubrovniku bili su vezani uz nedostatak informatičkih stručnjaka u Europi, primjenu novih hibridnih modela edukacije, kao i na kvalitetniji zajednički nastup prema međunarodnim korporacijama koje posluju na širokom području Europe, Afrike i Bliskog istoka, a imaju potrebe za obrazovanjem zaposlenika i korisnika. (T.D.) l

Ekobit

DevArena 2014 u listopadu Pod motom “Vodeća, stručna, NAJtehnološka i deveta”, konferencija Ekobit DevArena 2014 održat će se 23. listopada u kongresnom prostoru Termi

Milan Vesel

Tim tvrtke Imaves u drugom je dijelu seminara predstavio novosti u proizvodima kao što su BMC Footprints, a predstavljeno je i novo rješenje za upravljanje neinformatičkim poslovnim uslugama MyIT, koje je posebno

prilagođeno za rad na mobilnim uređajima. Prikazana je i studija slučaja - priča o implementaciji BMC ITSM rješenja u banci Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb. (Z. Pavić)

Tuhelj. U 25 termina u 4 paralelna slijeda, pokrit će se široki spektar tema vezan uz razvoj aplikacija primarno na Windows platformama, od “hardcore” developerskih predavanja do onih koja promišljaju organizaciju razvojnog procesa. Značajan prostor posvećen je i vještini testiranja aplikacija. Među predavačima nalaze se neki od najatraktivnijih govornika iz naše IT zajednice, uključujući i nositelje počasnog MVP statusa. Više na www.devarena.hr. (R.I.) l

ostvario rast od 14,8 posto i isporučio 4,311.728 terabajta, odnosno više od 4 egzabajta za kombiniranu internu i eksternu pohranu podataka. Dell je također zauzeo prvo mjesto u segmentu eksterne DAS pohrane podataka te prvo mjesto na ljestvici iSCSI eksternih sustava za pohranu podataka prema iznosu prihoda tijekom prve polovice 2014. godine. (T.D.) l

Dell

Prvo mjesto u pohrani podataka Dell Storage preuzeo je prvo mjesto u segmentu isporučenih sustava za pohranu podataka u prvoj polovici 2014. godine. Prema podacima IDC Worldwide Quarterly Disk Storage Systems Trackeru, Dell je u ovom razdoblju

Sedam IT

Novi certifikati Tvrtka Sedam IT d.o.o. certificirala je i recertificirala pet voditelja projekata koji su stekli prestižni PMP (Project Management Professional) certifikat. Igor Gregurec, Danijela Vručina, Dario Sekula, Irena Kevo i Boško Kustura posjeduju najtraženiji certifikat za koji su, uz diplomu fakulteta, potrebne tri godine iskustva na radu s projektima, odnosno 4500 radnih sati i 35 sati edukacije iz upravljanja projektima. (T.D.) l


21

RADAR Oracle

SAP

OpenWorld 2014 U Moscone centru u San Franciscu održana je godišnja tehnološka konferencija tvrtke Oracle. Iz godine u godinu konferencija okuplja sve više sudionika, a ove godine ih je bilo oko 60 tisuća iz 145 zemalja. Za sudionike je Oracle pripremio oko 2700 stručnih predavanja na 17 lokacija te veliki izložbeni prostor u kojem je predstavljena ponuda proizvoda i usluga Oracleovih partnera. Osim toga, za sudionike je organiziran i bogat zabavni program. Najviše se očekivalo od toga kakva će biti daljnja strategija razvoja tvrtke Oracle, s obzirom na to da je nedavno i neočekivano Larry Ellison odstupio s pozicije glavnog izvršnog direktora, a zamijenili su ga Mark Hurd i Safra Catz. U uvodnoj keynote prezentaciji za Oracleove partnere Mark Hurd nije objasnio razloge ove promjene upravljačke strukture, ali je tvrdio kako neće biti nikakvih promjena u načinu upravljanja tvrtkom i da će Larry Ellison i dalje aktivno sudjelovati u upravljanju i definiranju strategije razvoja na poziciji člana upravnog odbora i glavnog managera zaduženog za tehnologiju. U svojoj tradicionalnoj uvodnoj keynote prezentaciji Larry Ellison je govorio isključivo o strategiji razvoja tvrtke. Glavni naglasak strategije razvoja je potpuna orijentacija na cloud platformu i ponudu aplikacija na toj platformi. Ellison je naglasio da Oracle već i sada ima najširu ponudu cloud aplikacija za različite industrijske sektore, a pohvalio se i velikim brojem novih klijenata koji već koriste aplikacije na ovoj platformi. Osim toga, tvrdio je da je najveći dio cloud platformi koje nude konkurentske tvrtke razvijen na bazi Oracleove tehnologije. Na kraju je objavio i nekoliko hardverskih proizvoda: Exalytics In-Memory Machine X4-4, Zero Data Loss Recovery Appliance, FS1 Series flash storage system. Posebno je naglasio i objavu M7 procesora u koji će biti ugrađene određene softverske funkcije Oracleove baze, koje će omogućiti da se upiti u tu bazu ubrzaju deset puta. Na konferenciji je na istaknutome mjestu izložen katamaran kojim je Oracleov tim prošle godine osvojio Americas Cup u jedrenju, jer u Oracleu žele svoje sportske uspjehe uspoređivati sa svojom vrhunskom tehnologijom. (Zoran Jovanović)

22


Preuzimanje Concura Njemački softverski div SAP preuzima američku tvrtku Concur, specijaliziranu za softver namijenjen upravljanju putovanjima i troškovima unutar tvrtki, za 7,3 milijarde dolara u gotovini. Preuzimanjem Concura, SAP se nada ojačati svoju ponudu rješenja “u oblaku”, a zahvaljujući jakoj poziciji

koju Concur ima na području upravljanja putovanjima, nada se i većoj prodaji tvrtkama iz tog sektora. Concur ima 23.000 klijenata, uključujući tvrtke, vladine institucije i sveučilišta s više od 25 milijuna korisnika svojeg softvera za upravljanje putovanjima i troškovima. SAP je objavio kako će platiti 129 dolara za svaku dionicu Concura, što je 20% više od njihove zadnje cijene na burzi te tek nešto manje od rekordne cijene od 130,36 dolara, koju su Concurove dionice imale u siječnju. (K.B.) l

HAW

10 godina arhiviranja Hrvatski internetski sadržaj iz dana u dan raste i predstavlja ne samo informativnu, već i znanstvenu i kulturološku vrijednost. To je prepoznala i Nacionalna i sveučilišna knjižnica koja je još 2004. godine, u suradnji sa Sveučilišnim računalnim centrom (Srce) započela s arhiviranjem hrvatskog weba. Do 2011. godine sadržaj se pohranjivao selektivno, prema točno zadanim kriterijima. Otad, knjižnica jednom godišnje pobire sve javno dostupne sadržaje na nacionalnoj domeni (.hr). Prateći svjetske trendove, arhivira se sav sadržaj koji postoji na Internetu i tako dokumentira sadašnji društveni trenutak, društvene trendove, popularna zbivanja, važne sportske, političke, kulturne i druge događaje. Od 2011. provode se i arhiviranja sadržaja koji se odnose na posebnu temu ili događaj od općeg nacionalnog značaja kao što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, povijesni i sportski događaji, prirodne katastrofe kao što su ovogodišnje poplave i sl. Sav arhivirani sadržaj, koji predstavlja dio hrvatske nacionalne baštine, dostupan je javnosti na web stranici Arhiva (http://haw.nsk.hr/), a ove godine obilježava se deseta godišnjica ovog vrijednog projekta. (T.D.) l

CASE d.o.o.

15. SmartCard konferencija U organizaciji riječke tvrtke CASE d.o.o. u Opatiji, održana je jubilarna petnaesta međunarodna konferencija o tehnologijama, normama i primjeni čip kartica u financijskim, trgovačkim i drugim djelatnostima - SmartCard 2014. Konferencija je okupila najznačajnije svjetske proizvođače opreme i rješenja, ali i domaće ponuđače te banke i slične institucije. Prikazan je najnoviji stupanj razvoja tehnologije kartica, bankomata i EFTPOS terminala, mobilnih, samouslužnih kioska i uređaja, s posebnim naglaskom na trendove u području smart kartica (beskontaktno čitanje, mobilni pristup i sl.) te su obrađeni ključni elementi koje izdavatelji kartica i tvrtke za personalizaciju uvode kako bi smanjili svaki rizik upotrebe. Ponedjeljak je bio posvećen temama vezanima uz stanje tehnologije i sigurnost u kartičnom poslovanju. Od predavanja (prezentacija) treba izdvojiti ono o kartičnom poslovanju u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2014. koje je održala Hrvatska gospodarska komora. Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, suradnjom s bankama i kartičnim kućama, već 15 godina prikuplja i obrađuje niz podataka o karticama, bankomatima i EFTPOS terminalima pomoću upitnika svaka tri mjeseca. Na predavanju su prikazani rezultati najnovijeg istraživanja koje obuhvaća podatke za prvo polugodište 2014. godine, a poseban naglasak stavljen je na trendove u području kartica. O sigurnosti aplikacija za mobilna plaćanja govorio je Saša Jušić (Infigo IS), a neke načine koji omogućuju učinkovitije i profitabilnije poslovanje karticama publici je približio Juri Krehovetski (Datacard). Održano je nekoliko panelrasprava vezanih uz budućnost kartične tehnologije, poput onog o novim modelima poslovanja s bankomatima (Karpos, Sergio Uran), novim tehnologijama plaćanja bez kartica (Cardeas, Maximilian Paul), a o stanju i budućnosti kartica svoj osvrt dao je Robert Kajić (Austria Card). Utorak je bio rezerviran za prezentacije i panel-rasprave iz sfere mobilnih plaćanja. Mobilni uređaji postali su iznimno atraktivna platforma za razvoj aplikacija koje korisnicima omogućuju lako i jednostavno korištenje različitih bankarskih i platnih usluga. O temi digitalnih

Adacta

Planovi za rast Tvrtka Adacta, regionalna tvrtka s područja implementacije Microsoftovih poslovnih rješenja, predstavila je novinarima svoje planove i aktivnosti do kraja godine. Podsjetili su kako je nakon 7 godina konkurentskog nadmetanja i investicija u razvoj MS Dynamics Businessa, Microsoft preuzeo

vodeću poziciju od SAP-a u segmentu ERP (Enterprise Resource Planning) rješenja. Zanimljivo je da je Hrvatska prva zemlja u svijetu u kojoj se to dogodilo, a tvrtka Adacta je, kao najveći Microsoft Dynamics partner u Hrvatskoj i regiji, uvelike tome pridonijela. U Adacti vjeruju da će se takvi trendovi nastaviti, jer su Microsoftova poslovna rješenja trenutno najbrže rastuća na globalnoj razini. Uspjeh na hrvatskom tržištu

novčanika govorio je Laszlo Szetnics (Mastercard), Catalin Cretu (Visa), a o Erste eWallet usluzi predavanje je održao Dubravko Kovačić (Erste Bank). EWallet usluga omogućuje brzo i sigurno plaćanje mobilnim telefonom na prodajnim mjestima, te bezgotovinski prijenos sredstava između korisnika eWallet usluge, a namijenjena je vlasnicima transakcijskih računa Erste banke (tekući, žiro, devizni...). O belgijskim rješenjima u ovoj sferi govorio je Zoltan Szalai (Gemalto). Slavenka Došen (Zagrebačka banka) prikazala je što je navedena banka napravila u proteklih nekoliko godina, i što se u budućnosti planira u ovom kanalu distribucije. U srijedu, posljednji dan konferencije, govorilo se o konkretnim iskustvima u primjeni aplikacija namijenjenih mobilnom plaćanju i općenito kartičnim transakcijama. Financijska agencija već više od 10 godina ima uspostavljen informacijski sustav za obradu kartičnih transakcija. Širenjem poslovanja u razdoblju od 2010. godine do danas bilo ih je nužno obnoviti i unaprijediti kako bi se zadovoljili novi zahtjevi, posebice u domeni sigurnosti kartičnog poslovanja, te su prikazana stečena iskustva u domeni očuvanja kontinuiteta poslovanja. Iskustva je sudionicima predstavio Slaven Bojko. Primjena kartica u raznim područjima vrlo je raširena. Jedan od novijih projekata je City Card u Gradu Rijeci, napravljen u suradnji s Erste Card Clubom, o čemu su govorili Igor Sobota (Erste Card Club) i Željko Jurić (Grad Rijeka). Drugi primjer iz sfere mobilnog ispisivanja ulaznica prikazao je Adrijan Rakić (Etranet grupa) s Mobile Ticketing aplikacijom. (M. Butković)

rezultirao je i potrebom za otvaranjem nove poslovnice u Osijeku. (T.D.) l

Vipnet

Akvizicija Dastina Potpisivanjem ugovora o preuzimanju, Vipnet je stekao 100 posto udjela u vlasništvu bjelovarske tvrtke Dastin d.o.o., koncesionara kabelske

televizije za grad Bjelovar. Preuzimanjem bjelovarske tvrtke Dastin, Vipnet širi dostupnost vlastite fiksne infrastrukture na novih 4,5 tisuća kućanstava, a vlastitom optičko-kabelskom HFC mrežom trenutno pokriva više od 350 tisuća kućanstava diljem Hrvatske. Ovim preuzimanjem, Vipnetove usluge Interneta s brzinama do 120 Mbit/s, televizije i fiksne telefonije postat će dostupne i na području grada Bjelovara. (R.I.) l


23

RADAR MOJ ZABA START

Milijun kuna inovativnim projektima I ove godine Zagrebačka banka nastavlja s projektom Moj Zaba Start, kroz tri natječaja: Moja prilika za inovativne poduzetničke i startup projekte; Moja zelena zona za zeleno poduzetništvo; Moja kreativna crta za kreativnu industriju.

24


Projekt MOJ ZABA START predstavila je u poslovnici Gradske štedionice u Zagrebu članica Uprave Zagrebačke banke Daniela Roguljić Novak koja je istaknula: „Za razvoj ovog društva i konačni izlazak iz recesije, između ostalog, ključno je potaknuti i nagraditi poduzetnički duh, kako bismo kao poduzetnička zemlja postali konkurentni i uspješni. Nakon uspjeha projekta Moj Zaba Start u 2013., na koji se prijavilo čak 420 inovativnih poduzetničkih ideja, odlučili smo i u ovoj godini nastaviti s ovim pristupom potpore ukupnom gospodarstvu. Uz brojne partnere i ambasadore koji nam dolaze iz redova uspješnih poduzetnika, vjerujemo da ćemo zajedno pronaći nove poslovno kvalitetne priče“. O natječaju su govorili i predstavnici partnera - Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAGBICRO; Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a; Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, i Davor Bruketa iz agencije Bruketa&Žinić. Na web stranici www.mojzabastart.hr mogu se pronaći sve detaljnije informacije o projektu i natječajima te dodatni sadržaj vezan uz prošlogodišnje pobjednike, smjernice za pripremu poslovnog plana i prijavnice. U svakoj kategoriji tri pobjednika koje odabere stručna komisija dobit će potporu u iznosu od po 100.000 kuna, a iznos potpore za jedan projekt odabran od javnosti je 33.000 kn. Prijave se primaju do 1. prosinca 2014. (M.R.) l

Aktualnosti Hewlett-Packard se dijeli na dvije tvrtke S HP-om posljednjih godina nikad dosadno. Nakon tri CEO-a u manje od godinu dana, grandioznih pa odbačenih planova s tabletima, najavljenog pa otkazanog izdvajanja PC divizije i kojekakvih drugih zanimljivih poteza, najnoviji će doslovce izazvati pravi lom: tijekom sljedećih godinu dana legenda Silicijske doline dobrovoljno će se razdvojiti na dvije nezavisne tvrtke - jednu koja će se baviti PC-jima i pisačima, i drugu, koja će opsluživati enterprise segment…

Enterprise sustavi i pisači najzdraviji su dijelovi tvrtke - ovi prvi uprihodovali su 28,2 milijardi USD, uz operativnu maržu od 15,3%, a pisači su uprihodovali 23,9 milijardi, uz maržu od 16,3%. Prihodi od enterprise usluga i osobnih računala iznose 23,5 odnosno 32 milijarde dolara, no uz znatno manje impresivne operativne marže od 2,9% odnosno 3% (oba postotka su u odnosu na prethodnu godinu pretrpjeli ogroman pad). Vidljivo je da će svaka od novih divizija imati jednu snažnu i jednu manje snažnu liniju usluga i proizvoda. Ono što baš i nije vidljivo jest način na koji će dvije nezavisne tvrtke ostvariti prednosti dioničarima i kupcima - u odnosu na jedinstveni HP. Sjetimo se da je prije tri godine iz HP-a neceremonijalno odletio tadašnji šef Leo Apotheker, nakon svega 11 mjeseci na dužnosti. Kap koja je prelila čašu bila je njegova najava da „razmišlja“ o izdvajanju biznisa s osobnim računalima u zasebnu tvrtku. Analiza koju je kasnije naručila njegova nasljednica Meg Whitman, pokazala je kako bi HPov serverski biznis Toni Drabik zbog toga patio jer zadužen za divizibi se izgubila jaka ju PPS (Printing and pregovaračka poziewlett-Packard je 6. listopada obja- Personal Systems) u cija s dobavljačima vio kako će se do kraja svoje fiskalne postojećem HP-u. komponenti i OEM Postojeći dioničari godine 2015. (završava 31. listopada proizvođačima ra2015.) razdvojiti na dvije nezavisne tvrtke: dobit će razmjerni čunala. udio u obje tvrtke, a HP Inc. i Hewlett-Packard Enterprise. Zašto je taj arguHP Inc. zadržat će u svojoj ponudi tvrt- obje tvrtke zadržat ment vrijedio prikina osobna računala i pisače, a Hewlett- će i popriličnu količije tri godine, a ne Packard Enterprise bavit će se uslugama nu keša te u početku vrijedi sada - Whiza velike tvrtke, konzaltingom, softverom imati solidan postojetmanova nije objaći kreditni rejting koji i serverima. snila. Također, HP Prva tvrtka zadržat će poznati HP-ov logo, će im omogućiti da Meg Whitman - igrat će ulogu je trenutno u fazi u a Hewlett-Packard Enterprise dobit će posve se učinkovitije osau obje nove tvrtke kojoj se još uvijek mostale. Podjela je novi vizualni identitet. oporavlja od suludih Meg Whitman, trenutna glavna izvršna podložna odobrenju poteza prethodnih šefova - od Hurdovog direktorica postojećeg HP-a, zadržat će ovu nadzornog odbora postojećeg HP-a. višegodišnjeg zanemarivanja istraživanja funkciju u tvrtki Hewlett-Packard Enterprise, i razvoja, i ostvarivanja rasta akvizicijaa u HP Inc. bit će joj namijenjena uloga ne- Dragovoljni razvod Telegrafski, ovih nekoliko paragrafa gore ma i fanatičnim rezanjem troškova pa do izvršne predsjednice. Na čelo tvrtke HP Inc. zasjest će kao glavni izvršni direktor Dion opisuje što će se s legendarnom američkom Apothekerovih poigravanja „hoću-neću“ Weisler, trenutno izvršni potpredsjednik tvrtkom događati tijekom sljedećih mjeseci, s tabletima i sulude kupnje britanskog ukoliko najnoviji plan njenog vodstva Autonomyja za 10 milijardi USD, koja je trenutno predmet kaznenih prijava radi protekne bez poteškoća. Za fiskalnu godinu 2013. (zadnju za navodnog namještanja knjiga od bivših koju su predani podaci), HP-ove divizi- Autonomyjevih gazda. Nije baš najjasnije kako će još jedan šok je koje će ubuduće činiti Hewlett-Packard Enterprise generirale su promet od pomoći HP-u (sada već HP-ima) da se gotovo 60 milijardi dolara te neto dobit stabilizira i počne baviti proizvodima i kupod 6 milijardi. Divizija koja će činiti HP cima, umjesto još jednim od silnih internih Inc. generirala je, pak, u istom razdo- restrukturiranja. Zlobnici bi rekli da će, ako ništa drugo, blju gotovo 55 milijardi dolara prometa zainteresiranim kupcima u budućnosti te dobit od 4,8 milijardi dolara. Na prvi pogled, ovo su solidne brojke biti lakše birati kad imaju HP razrezan na i ne postoje razlozi za ovako radika- pladnju. U svakom slučaju - odluka podliježe odolan potez. No, treba imati na umu da su u 2013. godine svi ovi poka- brenju punog nadzornog odbora, a vjerozatelji niži nego u 2012.: prihodi jatno će se i neki dioničari osjetiti pozvani od enterprise sustava pali su izreći svoje mišljenje. S obzirom na HP-ovu 5%, a od enterprise usluga 8%; noviju povijest, ne bismo se čudili ako nam prihodi od pisača pali su 3%, a to u idućim mjesecima da materijala za HP je izgubio poziciju tržišnog lidera u osobnim računalima koju mu je preoteo Lenovo barem još jedan tekstu na ovu temu… od računala čak 10%.

Veliki lom

H


25

SLIKA MJESECA

Najveći tehnološki kreativci 26


Čak četiri od petnaest timova koji su nastupili na Idea Knockoutu, natjecanju tehnoloških ideja, dobilo je dodatne prilike za poslovni uspjeh nakon svojeg nastupa pred žirijem. Ova fotografija objedinjuje predstavnike sva četiri tima,

ispred vizure Las Vegasa, koji će posjetiti dvojac iz pobjedničkog startupa DivIT (drže u ruci „aviokartu“) koji je nastupio s projektom Mash.me, o čemu možete čitati u našem detaljnom izvještaju objavljenom u ovom broju Mreže.

zagrebačkog kina Europa. Četvrti tim koji se okitio nagradom na Idea Knockoutu je Amodo (zadnji na slici) s projektom Driver Copilot – otputovat će u Krakov, u posjet glasovitom hub:raumu, poduzetničkom akceleratoru Deutsche

Telekoma gdje će imati priliku „pitchati“ i za investiciju. Ovu nagradu nije dodijelio žiri Idea Knockouta, već posebni „scout“ hub:rauma Luka Sučić, u ime generalnog pokrovitelja Idea Knockouta, Hrvatskog telekoma. (D. Petric) MREŽA studeni 2014.

Foto: Nina Djurdjevic/PIXSELL

Zajedno s drugoplasiranim timom Nagual Sounds iz Berlina (predzadnji na slici), kao i trećeplasiranim Fojo iz Zagreba (prvi na slici), pobjednici će imati priliku nastupiti i na Bug Future Showu 2015, jedinom tech showu u regiji, 29. siječnja 2015., u glavnoj dvorani

27

Mreža na terenu Combis konferencija

Prožimanje digitalnog i fizičkog Eddie Obeng, britanski profesor, motivacijski govornik, autor brojnih knjiga i provokator promjena

Osma Combis konferencija, središnje godišnje događanje u organizaciji Combisa, regionalnog sistem integratora, održana je u Šibeniku. Ovogodišnjom krovnom temom ‘Istražite digitalni svijet = Kreirajte novu poslovnu stvarnost’, inspiriranom prožimanjem fizičkog i digitalnog svijeta, želja je bila ukazati na pojavu transformacije fizičkog u digitalno, ali i obrnuto, digitalnog u fizičko “U digitalno doba prijeko je potrebno korisnicima osigurati jednostavne, kratke, sažete interakcije kako bi nam mogli prenijeti svoje želje i kako bismo na taj način mogli predvidjeti njihove buduće potrebe. Potrebno je izići izvan vlastitih granica, u interaktivnu komunikaciju s kupcima u realnom svijetu”, izjavila je Renée Saboti Slovenc, direktorica Combis konferencije. Govoreći o Combis konferenciji, Saboti je istaknula kako je ove godine program podijeljen u pet tematskih cjelina. Riječ je o Cloudu, sigurnosti, novom podatkovnom centru, tehnologijama sljedeće generacije i poslovnim rješenjima, a koje će publiku

zasigurno potaknuti na promišljanje o budućnosti njihova poslovanja i kako im pritom ICT može pomoći. Predsjednik Uprave Combisa Ivan Gabrić otvorio je Combis konferenciju te naglasio kako je ICT energičan sektor koji ima mnoštvo prilika za uspjeh, izazovno i zanimljivo područje poslovanja koje se brzo i nepredvidljivo mijenja. “Smatram da najveća vrijednost leži u novim idejama i njihovoj integraciji. Integraciji industrija koje imaju ideju s IT industrijom koja ima rješenje. Moderne telekomunikacije i bankarstvo već su ostvarili brojne pozitiv-

ne poslovne pomake u posljednjih desetak godina upravo zahvaljujući IT-u. Tako i realni sektor, a sve više i državna uprava, koriste IT kao ključni element unaprjeđenja vlastitog poslovanja. Na taj način kreira se opipljiva nova vrijednost, ne samo u IT-u, već i u sektoru primjene IT rješenja. Kreira se multiplikativni efekt”, izjavio je Ivan Gabrić. “Svijet oko nas mijenja se prevelikom brzinom, a znanje je ostalo na istoj razini. Ljudi

posebne kategorije Rješenje temeljeno na WI-FI platformi

Tijekom prvog konferencijskog dana publici je predstavljeno Combisovo napredno wireless rješenje, kojim se otvaraju potpuno nove poslovne mogućnosti. Naprednim rješenjem za Wi-Fi okolinu automatski se prikupljaju statistički podaci i detaljno analiziraju korisničke navike, stoga kompanije dobivaju uvid u navike i ponašanje kupaca na svojoj WiFi mreži. Rješenje se može primijeniti u mnogim sektorima; primjerice, u prodajnim lancima Combisovo wireless rješenje osigurava slanje obavijesti o proizvodima na temelju lokacije, personalizira prodaju i omogućuje detaljnu analizu ponašanja kupaca. U transportu smanjuje vrijeme čekanja, obavještava putnike o informacijama o putovanju, nudi pogodan sadržaj i sl. Odlična primjena može se postići i u zdravstvu aplikacijama za snalaženje u bolnici, pojednostavljenja prihvata pacijenata te ponudu različitih servisa.

160 poslovnica Hrvatske pošte u cloudu

Combis je u siječnju ove godine počeo s projektom implementacije cloud rješenja u Hrvatsku poštu. Implementacija je planirana u dvije faze, prvu čine virtualizacija i migracija poslužitelja poštanskih ureda na centralnu lokaciju te virtualizacija desktopa i aplikacija poštanskog ureda, a drugu čine virtualizacija back office desktopa i samouslužni aplikacijski portal. Combis i IT Hrvatske pošte dosad su cloud rješenje implementirali u više od 160 od 800 planiranih poslovnica Hrvatske pošte.

28


Combis Enterprise Marketplace

Combis Enterprise Marketplace prvo je rješenje ove vrste u Hrvatskoj koje smo razvili na temelju naših višegodišnjih iskustava, a namijenjeno je unapređenju internih IT usluga u velikim tvrtkama i B2B korisnicima. Koncept Combis Enterprise Marketplacea razvijen je na filozofiji, principima i tehnologijama internetskog poslovanja. Temelji se na načinu rada online trgovina koje korisnicima omogućuju direktnu kupnju robe ili usluga koristeći web browser u 24/7 modu. Sastoji se od dva glavna dijela, web izloga i kataloga proizvoda koji osigurava popust, ovisno o tvrtki ili volumenu prodane robe, te podršku za integraciju sa skladištem.

FINA: Projekt upravljanja ispisom

Financijska agencija (FINA) implementirala je Combisovo rješenje za upravljanje ispisom, čime je svoj sustav optimizirala sukladno svojim poslovnim potrebama. FINA je ovim projektom smanjila broj ispisnih uređaja sa 2000+ na 467, uključila u sustav 80 postojećih pisača, unajmila nove uređaje te stvorila sustav nadzora i upravljanja ispisom.

Combis Business Intelligence i Big Data koncept

Poslovna inteligencija kontinuirano nam daje odgovore na poznata pitanja relevantna za naše poslovanje, a Big Data nam pruža mogućnost otkriti nove dimenzije koje mogu unijeti dodatnu vrijednost u poslovanje. Prava analitička moć leži u iskorištavanju obje platforme istovremeno,

se ne prilagođavaju na Combis konferencinačin na koji bi trebali, ja trajala je dva dana, kako bi mogli pratiti propredstavljeno je semjene okoline u kojoj dam studija slučajeva, egzistiraju, a rezultat ove a ukupno je održano velike promjene jest to 27 predavanja u čijoj da je većina koncepata i je pripremi sudjelovalo pretpostavki koje obično pedesetak predavača, koristimo pri planiranju, što Combisa, što njegoupravljanju, vođenju, vih korisnika i partnera. organiziranju i reguliraDrugog dana konferennju, zastarjela i štetna cije održana je i panel za naše živote”, rekao je diskusija “Što najveći Eddie Obeng, britanski i najbolji kažu o saprofesor, motivacijski dašnjosti i budućnosti govornik, autor brojnih uređaja za pohranu knjiga i provokator propodataka?”, na kojoj su predstavnici vodemjena, na početku plenarnog izlaganja “The ćih informatičkih tvrtki world is changing” na govorili o aktualnim 8. Combis konferenciji. trendovima sustava za Obeng je profesor pohranu podataka, kao na vodećoj europskoj i smjerovima razvoja u poslovnoj školi Henley budućnosti. Business School, a FiPrema ocjenama sunancial Times ga kadionika, najboljim prePredsjednik Uprave Combisa Renée Saboti Slovenc, direktorica Combis rakterizira kao vodedavanjem proglašeno je Ivan Gabrić konferencije ćeg revolucionara i “Case Study Hrvatska provokatora promjena. Obeng je kreator stvarnost”, inspirirana prožimanjem fizičkog pošta: Poštanski ured u oblaku”, a naslov koncepta “New World Management”, i digitalnog svijeta, za svoj cilj imala je uka- najboljeg predavača konferencije ponovno kojem je temeljna teza da su promjene u zati na transformaciju fizičkog u digitalno, je osvojio Combisov Igor Dužević za sposvijetu postale toliko brze da čovjek gubi ali i obrnuto, digitalnog u fizičko, što je menuto predavanje. Gabrić je zahvalio svim korak pokušavajući ih točno percipirati. sve prisutnija pojava u današnjem životu i partnerima i korisnicima, kao i sponzorima Combis konferencija traje dva dana, a bit će poslovanju. konferencije, ostalim sudionicima i gostima “U ova dva dana, željeli smo vam prikazom ovogodišnjeg druženja, na tome što su odzaključena panelom “Što najveći i najbolji kažu o sadašnjosti i budućnosti uređaja za najboljih primjena ICT-a kod naših korisnika, vojili vrijeme i podijelili neke od svojih ideja pohranu podataka?”, diskusijom predstavni- prenijeti ideju o važnosti ispravne primjene i iskustava. “Mene su pojedine ICT primjene ka najvećih svjetskih IT tvrtki o najnovijim tehnologije. Željeli smo vas potaknuti na oduševile, nadam se da ste i vi imali takvo trendovima u razvoju uređaja za pohranu razmišljanje na koji sve način možete koristiti iskustvo, da volite tehnologiju i sve što ona podataka i tehnologijama koje moderni IT tehnologiju da riješite konkretne poslovne omogućuje! Combis, dakako, nastavlja raditi probleme i odgovorite na izazove s kojima na nizu zanimljivih projekata te se nadamo danas mora imati. Osma Combis konferencija, godišnje do- se susrećete u svakodnevnom poslovanju”, kako ćemo o njima ponovno uskoro moći gađanje u organizaciji Combisa, regionalnog rekao je Ivan Gabrić, predsjednik Uprave razgovarati kao o uspješnim implementasistem integratora, zatvorena je u petak u Combisa u svom govoru na zatvaranju cijama ICT-a i projektima koji su pomogli Šibeniku. Ovogodišnja krovna tema “Istražite događanja, koje je posjetilo više od 300 razvoju i rastu vašeg poslovanja”, rekao je digitalni svijet = Kreirajte novu poslovnu sudionika. Gabrić. (OM, ZP, RI)

Zagrebačka banka: Prva virtualna poslovnica u Hrvatskoj

Zagrebačka banka je u suradnji s Combisom u lipnju 2013. godine lansirala prvu hrvatsku virtualnu poslovnicu. Combis je rješenje integrirao s e-zabom, kontakt centrom i CRM-om (Customer relationship management) banke. Ovo je prvo takvo rješenje u regiji i među prvima u Europi, a Combis je za ovu tehnologiju ekskluzivni distributer za cijelu jugoistočnu Europu, ali i kompetencijski centar. Virtualna poslovnica realizirala se implementacijom kolaboracijskog rješenja koje omogućuje chat, audio i videokomunikaciju između klijenta i bankara korištenjem osobnih računala, prijenosnih računala, pametnih telefona i tableta, kao i multimedijskih kioska.

Planiranje i budžetiranje u cloudu

istaknuli su predavači predstavljajući novo Combisovo rješenje poslovne inteligencije, temeljeno na velikoj količini podataka. Ovo Combisovo rješenje primjenjivo je u financijskom sektoru za segmentaciju klijenata i otkrivanje prijevara. U maloprodaji je jedno od najboljih rješenja za optimizaciju lanca nabave, a u telekomunikacijama omogućuje filtriranje i analizu mrežnog prometa za potrebe unaprjeđenja kvalitete usluge ili detekciju odljeva korisnika.

Combis je prvi i jedini Oracleov partner u Adriatic regiji za rješenje planiranja i budžetiranja u cloudu, namijenjeno svim segmentima tržišta. Na Combis konferenciji predstavljeno je rješenje za poslovno planiranje i analitiku koje kombinira sve funkcionalnosti Oracle Hyperion Planninga s prednostima rada u cloudu. Sofisticirana aplikacija za planiranje i budžetiranje kompanijama omogućuje da se riješe “muka” izrade mnogobrojnih Excelovih tablica, snize troškovi i poveća profitabilnost.


29

mreža na terenu Mreža Smart Day struku? Primjera je mnogo i ne treba se bojati preuzeti iskustva uspješnih projekata, pa makar se radilo i igrama. Tržište nam je zbog društvenih mreža cijeli svijet, pa komunicirajte tako da vas svijet razumije”, kaže Vedrana Miholić, direktorica prodaje u tvrtki CROZ. Sven Marušić, direktor tvrtke InfoCumulus napominje: “Dva su IT svijeta - onaj okrenut krajnjim korisnicima, i onaj klasični, gdje prodajemo enterprise rješenja. Dok za prvi nema dvojbe, mnogo je izazovnije koristiti društvene mreže kako bismo promovirali ovaj drugi sektor. Tu je i dalje važnija jedna druga društvena mreža - ona osobna - koja se uz pomoć društvenih mreža može produbiti i proširiti.” Ivo Špigel, suvlasnik tvrtke Perpetuum Mobile, suosnivač Zagrebačkog Inkubatora Poduzetništva, na društvene mreže gleda kao na novu paradigmu, dakle ono što je prije desetak godina bio web, to su danas Twitter, Facebook i drugi servisi tog tipa. “Osobni branding je tu ponekad podjednako važan, ako ne i važniji od brandiranja same tvrtke, jer je posve drugačije kada vas ljudi na sastanku prepoznaju prema onome Krešimir Macan, Manjgura što radite na društvenim mrežama.” Marko Rakar također je istakao ulogu društvenih mreža za osobni branding: “ljudi dolaze do mene upravo preko društvenih mreža”. Barbara Slade Jagodić, specijalistica za web i content marketing u Agrokoru: “Kvalitetnim Za osobni branding su nenadmašne; no mogu li društvene content marketingom u kojem predstavljaju svoj proizvod ili uslugu pričom koja pomaže mreže poslužiti i prodaji ozbiljnih IT rješenja? objasniti kako njihova tvrtka rješava određeni problem, može se stvoriti prepoznatljivost te maloj dvorani kina Europa, u su- je osim moderiranja, aktivno sudjelovao i tvrtke kao ‘one koja zna i ima stručnost’, a drugi vole angažirati one koje poznaju i koji radnji s Manjgurom, održali smo u samoj diskusiji. treći Mreža Smart Day. Tema okup“Ne treba zaboraviti da je naš posao u su stručni. Oni koji imaju hit u rukama zbog ljanja bila je donekle potaknuta temom IT-u prije svega servisni, i kako na drugoj Interneta i viralnosti koju pružaju društvene u Mreži 10/2014 - Društvene mreže i IT, strani postoji korisnik, vanjski ili unutar- mreže, mogu brzo doći do svjetskih faca, pa ili specifičnije - Kako prodavati IT preko nji, koji prije svega mora biti zadovoljan čak i Baracka Obame. Ne zaboravimo, donašom uslugom. Kako svijet u kojem maći proizvod Wall of Tweets koristio se na društvenih mreža? Uvodne natuknice dali su Nina Išek dominiraju introvertirani stručnjaci foku- američkim predsjedničkim izborima nedugo Međugorac, izvršna direktorica, i Marko sirati na tzv. ‘customer satisfaction’ i kako nakon launcha te platforme, a glas do AmeMatejčić, savjetnik za integrirane online upravljati dojmovima korisnika, da ne ka- rike nije stigao pismom ili prekooceanskim komunikacije iz Manjgure. Uslijedio je žemo osjećajima, te tako unaprijediti našu letom, nego Internetom. I naša druga, sad već hrvatsko-američka okrugli stol pod brižnim tvrtka Pet minuta, počela moderatorskim nadzoje širenje kvalitetnom rom Krešimira Macaonline prezentacijom, na, direktora Manjgure. što je pomoglo da se “Svaki dobar posao ima predstave potencijalnim dobru priču - ispričajte klijentima. Danas su prije. Društvene su mremjer uspjeha domaćih že idealan kanal. Bit malih tvrtki.” dobrog PR-a, dobrih Ulogu donekle skepodnosa s javnošću, jest tične strane preuzeo stvaranje reputacije koje i Oleg Maštruko, ja je kombinacija onoga izvršni urednik Mreže što radite, što govorite i kolumnist Buga, koji o tome što radite i što se složio s ostalima drugi govore o vama. oko nenadmašne uloSve to danas najbolje ge društvenih mreža radite preko društvenih u osobnom brandinmreža, pričanjem priče. gu, ali ostao je skepI ne zaboravite novu tičan oko toga koliko paradigmu - KISS nije Facebook, Twitter, pa više samo keep it short čak i “profesionalni” and simple, na društveLinkedIn, zaista mogu nim mrežama je keep it pomoći u prodaji “ozsignificant i shareable” Barbara Slade Jagodić Nina Išek - Međugorac, Manjgura biljne” informatike. - rekao je Macan, koji

Društvene mreže i IT U

30


ti

Dan integracije 2014 OSIJEK

17.10.2014. Hotel Osijek

SPLIT

22.10.2014. Hotel Atrium

RIJEKA

24.10.2014. Hotel Bonavia

ZAGREB

29.10.2014. Double Tree by Hilton Hotel

Sigurnost je najjači adut

Tema: SIGURAN IT SUSTAV • Novosti u NGFW i UTM tehnologijama • Unified Wireless and Wired Security • Advanced Persistent Threat (APT) • Sandboxing • SSL Inspection • Cloud Security • DDoS • Aplication Delivery …

I N FO R M AC I J E I PRIJAVE NA :

www.integragroup.hr

mreža na terenu KONFERENCIJE IDF 2014, San Francisco

Mobilna ofenziva u 14 nanometara Zahvaljujući posjedovanju najmodernijih postrojenja za proizvodnju čipova, Intel je počeo ozbiljno pokazivati zube konkurenciji oboružanoj ARM-ovim licencama. I premda su s novim Atom SoC-ovima i Core M procesorima postignuti značajni napreci na mobilnoj fronti, nisu zaboravljeni ni klasični poslužitelji Denis Arunović

P

rije nego što je uopće počeo službeni dio konferencije, točnije dan ranije, Intel je predstavio novu generaciju Xeon procesora za poslužitelje oznake E5-2600 V3, temeljenu na varijanti arhitekture Haswell koja se već godinu dana rabi u platformama namijenjenim običnim korisnicima. Xeoni E5-2600 V3 izrađeni su 22-nanometarskim proizvodnim procesom, što im omogućuje da raspolažu s do 18 fizičkih jezgara i do 45 MB L3 cachea, uz TDP do 145 vata u serverskoj varijanti, odnosno 160 vata u varijanti za radne stanice. Što se tiče skalabilnosti, E5 serija podržava servere i radne stanice do dva utora. Samim time, u najsnažnijoj varijanti s novom je generacijom Xeona moguće kreirati servere s do 36 jezgri. Novi procesori posebno su brzi u izvršavanju aplikacija koje podržavaju nove

AVX2 instrukcije. U odnosu na prethodnu generaciju, E5-2600 V3 u ovom slučaju donose napredak u performansama do 90%. Napredak u performansama još je dojmljiviji ako uzmemo u obzir novu, rafiniraniju kontrolu energetskih stanja jezgri. V3 procesori podržavaju izmjene P-stanja po svakoj jezgri, što donosi uštedu u potrošnji do 36%. Dodatnu učinkovitost osigurava i prelazak s DDR3 na DDR4 memoriju. Nova memorija ima višu propusnost (do 44%), ali i veću energetsku učinkovitost (do 50% niža potrošnja). Novi procesor dizajniran je kako bi zadovoljio potrebe softverski definirane infrastrukture, odnosno računske infrastrukture koja je posve softverski upravljana, bez intervencija ljudskih operatera. Xeon E5 v3 zbog toga nudi naprednu telemetriju i praćenje cachea, što softveru omogućuje da automatski uočava i popravlja uočene anomalije i probleme. Tu je i Cache QoS, odnosno Cache Monitor - mogućnost

finog praćenja iskorištenosti cache memorije procesora. Riječ je o funkcionalnosti posebno prilagođenoj uporabi servera u podatkovnom oblaku, kojom je moguće preslagivati virtualne mašine tako da što učinkovitije iskorištavaju dostupan cache. Osim s performansama i učinkovitošću, Intel se pohvalio i velikim brojem specijalnih rješenja. To su varijante Xeona napravljene u suradnji i prema specifikacijama velikih kupaca kao što je, primjerice, Microsoft. Dok je prošle godine bilo svega 15 takvih rješenja, ove godine ih je čak 35.

Pariranje ARM-u

I dok smo na uspjehe u kontekstu klasičnih x86 procesora kod Intela odavno navikli, situacija s mobilnim SoC rješenjima za smartfone i tablete sasvim je drugačija. Napad na ovoj fronti Intel nije očekivao, pa ovo tržište već dugi niz godina potresaju tvrtke koje svoje čipove temelje na ARM arhitekturi. Ipak, stvari se mijenjaju. Intel je svoje goleme resurse prije nekoliko godina okrenuo u ovom smjeru, a sada se taj trud uvelike počeo isplaćivati. Uređaja temeljenih na SoC varijantama Atom procesora sve je više (prednjače vrlo popularni 7 i 8-inčni tableti), a Intelova nova nada u ovom smislu je novi procesor pod imenom Core M. Točnije, riječ je o SoC-u, no za razliku od dosadašnjih Intelovih SoC-ova koji su bili temeljeni na relativno jednostavnim Atom jezgrama, Core M u sebi ima nove Broadwell jezgre koje su temeljene na Core i arhitekturi. Core M ima TDP od 3 do 6 W, što treba zahvaliti uporabi naprednog 14-nanometarskog procesa koji na raspolaganju nema nitko od konkurencije. Novi SoC samim time ne treba aktivno hlađenje, a bit će temelj tankih konvertibilnih prijenosnika, odnosno tableta s prosječnom cijenom od oko 700 dolara.

Internet stvari

14-nanometarski Core M je SoC temeljen na Broadwell arhitekturi. S obzirom na TDP od maksimalno 6 W, ne treba aktivno hlađenje

32


Osim mobilnih uređaja, Intel posebno veliko tržište vidi u takozvanom Internetu stvari, odnosno povezivanju svih uređaja i predmeta koji imaju kompjutacijske mogućnosti. Trenutno oko 85% ovakvih uređaja nije spojeno na mrežu i tu Intel, zajedno s ostatkom velikih igrača, vidi mnogo prostora za rast i inovacije. Konkretno, očekuje se da će IoT tržište do 2020. godine rasti stopom od 17% godišnje, a da će 2020. godine na svijetu biti oko 50 milijardi ovakvih uređaja. Ekonomski potencijal je, naravno, golem - utjecaj na globalnu ekonomiju

Intel protiv karcinoma Diane Bryant, direktorica Intelove Dana Centar grupe, tijekom ovogodišnje IDF-a održala je nekoliko prezentacija, uključujući predstavljanje novih Xeon E5-2600 v3 procesora. Ipak, najviše nas se dojmilo predavanje o uporabi računske moći modernih podatkovnih centara u borbi protiv karcinoma. Bryantova je objavila suradnju s nekoliko vodećih instituta s ciljem boljeg istraživanja gena koji uzrokuju karcinom te razvijanja personaliziranih lijekova za tretiranje pojedine osobe. Također je stavljen naglasak na edukaciju onkologa i općenito doktora kako bi im se približila bioinformatika, ključna u bici protiv raka. Najimpresivnije je ipak to što je Bryantova najavila da Intel do 2020. godine praktički planira izliječiti rak, i to u tri etape - sekvenciranjem genoma, identifikacijom problematičnih gena, i naposljetku razvijanjem specijaliziranog lijeka. U sva tri slučaja, dakako, govorimo o procedurama koje se izvode za svakog pojedinog bolesnika jer, prema najnovijim istraživanjima, upravo tu leži ključ u borbi protiv raka. Što reći - dosta, pa čak i previše ambiciozno, no cilj je zaista plemenit.

Društveni Robot Jimmy zasnovan je na open source modelima i praktički svakome dostupnoj tehnologiji. U najjeftinijoj varijanti košta oko 1.600 USD

procjenjuje se na između 2,7 i 6,2 trilijuna dolara tijekom narednim 10 godina. Intel na IoT tržište dolazi s više od 30 godina iskustva u povezivanju inteligentnih sustava. Najnovija generacija proizvoda za ovo tržište zove se Gateway Solutions for IoT. Riječ je o porodici integriranih rješenja temeljenih na Intel Quark SoC X1000 seriji SoC-ova i Atom SoC-ovima. Intel također radi na još jednom bitnom problemu - postavljanju standarda i arhitektura koje su nužne da bi uređaji različitih proizvođača mogli pripadati jednoj cjelini. Ključnu ulogu u tome imaju dva industrijska konzorcija Open Interconnect Consortium i Industrial Internet Consortium. U sklopu ofenzive na IoT tržište, Intel je također predstavio minijaturno računalo Edison. Ovo računalo nešto je veće od

Najmlađi od Intelovih izumitelja ima svega 12 godina, a Edison je platformu iskoristio za izradu sustava za komunikaciju Brailleovim pismom

SD kartice, a u sebi ima dvije Atom jezgre, Quard jezgru, 1 GB memorije, 4 GB eMMC flash memorije, WiFi, Bluetooth i USB kontroler. Zamišljeno je kao razvojna i produkcijska platforma za razvoj različitih uređaja koji trebaju “mozak” pristojnih performansi i mogućnosti te povoljne cijene (Edison košta svega 50 USD). Tako smo na IDF-u vidjeli različite robote temeljene na Edisonu, Quadcopter dron koji može slijediti korisnika na bazi prepoznavanja njegovog

lika, pametnu biciklističku kacigu i pametne farmerske alate. Edison se zbog svojih karakteristika nameće kao vrlo zanimljivo rješenje za izumitelje, studente, pa čak i startup poduzetnike jer istodobno omogućuje, kako razvoj, tako i produkciju rješenja. Radi što lakšeg razvoja, Edison je kompatibilan s Arduino platformom i C/C++ jezikom, no u planu je i podrška za Node.HS, Phyton, RTOS i vizualno programiranje. MREŽA studeni 2014.

33

MREŽA NA TERENU Bug Club “Print & Foto”

Pisači i fotoaparati u kinu U vrlo ugodnoj i opuštenoj atmosferi, kako i priliči klupskom druženju i okupljanju, održan je još jedan Bug Club na kojem su predstavljeni noviteti iz svijeta pisača i fotoaparata, te je održan niz predavanja Miroslav Rosandić

U

suradnji sa svojim partnerima, bugovci su organizirali zanimljivu izložbu vrlo šarolikog postava u foajeu zagrebačkog kina Europa, dok su se u Dvorani Müller održavala predavanja i rasprave. Bogatu paletu uređaja izložio je Canon, među kojima su najznačajniji noviteti bili kompaktni PowerShot G7 X i impresivni PowerShot SX60 HS sa superzoom objektivom, a o velikom hitu Photokine DSLR-u Canonu EOS 7D Mark II mnogo toga moglo se saznati na zanimljivom predavanju Ivana Matića iz Canona Hrvatska. Osim spomenutog, canonovci su izložili PowerShot SX 520 HS, PowerShot SX 400 IS, PowerShot G 1X MarkII, PowerShot G 16, EOS 70D, EOS 1200D, MG 6650 i još jedan uređaj iz serije Maxify.

Posebna atrakcija Bug Cluba bio je foto tečaj, na kojem se moglo snimati i naučiti ponešto korisno

34

Agilna ekipa iz DIT-a uvijek je spremna na velike izazove pa je donijela i pisače velikih formata te održala nekoliko predavanja: o solventnim Epsonovim pisačima, pa onda o brojnim HP-ovim modelima za najzahtjevnije korisnike (s naglaskom na HP T920 i HP Z3200), a poseban interes izazvao je Epson F2000 pisač za tisak na majicama. Epsonovci http://www.epson.hr/ su nam u sklopu svog izlagačkog prostora predstavili pisače Epson L550, uređaj 4-u-1 s ugrađenim sustavom za tintu, pogodan za kućne urede i male urede koji žele smanjiti troškove ispisa. Posebno je bio zanimljiv model Epson L1800 s ugrađenim sustavom spremnika za tintu velike zapremine. L1800 namijenjen je kućanstvima i malim uredima u kojima se fotografije i dokumenti u boji ispisuju u velikim količinama te dolazi uz šest bočica velike zapremine od 70 ml. HP-ovci su predstavili kućne fotopisače i novu izvedbu Envy all-in-one touchscreen računalo s pomičnim zaslonom. Posjetitelji su na djelu mogli vidjeti i HGspotov Forcebook UltraPrint 3D, pisač koji je u nas jedan od najpovoljnijih 3D pisača, a na samom ulazu u izložbeni dio svoju ponudu predstavio je i Okvistragram, mlada tvrtka koja se bavi ispisom i uokvirivanjem Instagram fotografija (ali i ne samo njih). Vrhunac događaja u kinu Europa bio je Fight Club, na kojem su se na temu “Mobiteli vs. fotoaparati”, uz moderiranje Davora Šuštića, sukobili poznati internetski poduzetnik Damir

DIT-ovici su predstavili puno atraktivnih uređaja, a najviše pozornosti je privukao Epson F2000


Foto tečaj Posebna atrakcija Bug Cluba bio je Jadranko Begić Stripy, iz fotografske udruge Omnibus, koji je držao radionice fotografiranja modela, studijskog snimanja i rada sa svjetlom, uživo! Stripy je čovjek čije znanje fotografije nadmašuje jedino strpljivost i didaktičnost, pa su svi posjetitelji, bez obzira na to jesu li došli sa svojim fotoaparatom ili ne, mogli naučiti poneki detalj o blendi, ekspoziciji, postavljanju svjetla za rad s modelom i slično. Model je bila strpljiva i draga Maja. Ukoliko vam kratke Stripyjeve upute uživo na Bug Clubu nisu bile dovoljne - sugeriramo vam da upišete neki od punokrvnih tečaja koje Stripy i Omnibus drže, o čemu više možete vidjeti na: http://foto-tecaj.com/

Sabol (zastupnik teze da je mobitel nadmoćan izbor za fotografiranje u većini situacija) i novinar, urednik i kolumnist Oleg Maštruko, zagovornik DSLR-ova i svih drugih oblika suvremenih digitalnih fotoaparata za entuzijaste i profesionalce. Rasprava je dobrim dijelom bila miroljubiva, ali se potkraj razbuktala, poticana publikom koja je većim dijelom naginjala klasici, odnosno korištenju fotoaparata. Na kraju je Oleg dobio veću podršku publike. Ugodno druženje okončano je dodjelom iznimno atraktivne nagrade za posjetitelje Bug Cluba - Sony Xperije Z3. Taj fantastični mobitel osvojio je Pavao Sekulić najkreativnijom porukom/komentarom poslanom preko Twittera, a Xperiju Z3 uručila mu je Maja Badurina iz Sonyja.

Epson je prezentirao modele L550 i L1800, a posjetitelji su mogli dobiti ispis vlastitih fotografija

U Fight Cluba “potukli” su se Damir Sabol i Oleg Maštruko, uz suđenje Davora Šuštića

mreža na terenu Mobility Day 2014

U oblacima su rješenja za sve Cjelodnevna konferencija Mobility Day koja se ove godine održala već osmi put, 25. rujna u zagrebačkom hotelu Antunović, okupila je više od 300 hrvatskih i regionalnih profesionalaca koji se bave mobilnim tehnologijama i rješenjima, kako bi poslušali svoje favorite između 32 ponuđena predavanja Hrvoje Šarić

K

onferenciju je otvorio Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus, a nakon toga su uvodna predavanja održali Hrvoje Veselko, direktor prodaje iz VIPneta te Boris Bauk, direktor Hewlett-Packarda za Hrvatsku. Nakon što je u svom predavanju Veselko naglasio kako tvrtke žele privući kupce i korisnike svojom individualnošću i unikatnošću te individualiziranim pristupom kupcima, Bauk je podsjetio na to kako su pojmovi koje danas koristimo svakodnevno poput cloud, mobility, social, security, prije stotinjak godina predstavljali nešto sasvim drugo: „Cloud je prije 100 godina bio nešto o čemu su govorili vračevi, a mobility se odnosio na transportnu mobilnost. Danas mobilnost predstavlja nešto sasvim drugo, no bez kolaboracije različitih tehnologija i njihova povezivanja ne dobivamo prave rezultate“, istaknuo je Bauk. Zatim su se predstavnici dva partnera - Akos Deliaga ispred Hewlett-Packarda te Tomislav Makar iz VIPneta - u uvodnim predavanjima osvrnuli na temu na koju je stavljen naglasak ovogodišnjeg Mobility Daya: mobilna rješenja u oblaku (prema mogućnostima uz istovremenu primjenjivost na svim mobilnim platformama). Istaknuli su kako mobilna cloud rješenja omogućuju praktično neograničenu funkcionalnost Tomislav Bronzin otvara osmu po redu konferenciju Mobility Day

36


mobilnih aplikacija, kao i mogućnost pohrane podataka i mobilnost korisnika, te su danas iznimno važan dio ponude mobilnih rješenja, kako telekomunikacijskih pružatelja usluga, tako i proizvođača i implementatora tehnologije.

U četiri staze

Konferencija se nastavila u četiri tracka (hrvatski: smjera; nama profesionalcima je ipak lakše razumjeti engleski termin): poslovni, razvojni, IT Pro i onaj posvećen „pametnim“ uređajima.

Ovaj prvi smjer počeo je predavanjem Petre Kvesić iz VIPneta, koja je predstavila Cloud Office - uredsko poslovanje bazirano na oblaku koje se koristi unutar velike tvrtke. Slijedilo je predavanje Igora Grčić iz HP-a, koji je predstavio HP-ov One-Stop Shop za mobilna cloud rješenja. Iz poslovnog tracka svakako valja izdvojiti i kasnoposlijepodnevno predavanje Zvonimira Stanića, ravnatelja CARNet-a, o projektu eŠkola, koji će transformirati obrazovanje uz pomoć IT-a. Iz ITPro smjera izdvajamo predavanje Dalibora Kukoleče iz Microsofta, o upravljanu distribuiranim timovima pomoću mobilne tehnologije. Sada već tradicionalno predstavljanje novih mobilnih rješenja, projekata i start-upova, u formi kratkih 15-minutnih prezentacija, ove godine pružilo je priliku timovima iz Hrvatske i BiH da pokažu što su osmislili u području mobilnih rješenja u cloudu. Sa zanimanjem se pratilo i predstavljanje SPAN-ove spin-off podružnice za razvoj mobilnih aplikacija u Osijeku, koji se sve češće spominje kao grad softvera.

Pametni uređaji stvaraju gužvu

Sistem inženjeri i oni koje interesira infrastruktura, imali su prilike čuti o rješenjima koja omogućuju arhiviranje i replikaciju podataka - u svojoj tvrtki ili u „oblaku“ - te kako osigurati sigurnost i raspoloživost mobilnih SSL transakcija, kako upravljati mobilnim uređajima iz „oblaka“ ili kako pokretati desktop aplikacije na tabletima. Razvojni inženjeri informirali su se o tome kako razvijati univerzalne aplikacije za Windows Phone i Windows tablete, što je to web/internet of things, kako dobro dizajnirati korisničko sučelje mobilne aplikacije te kako napraviti visoko produktivne aplikacije i postići (gotovo) nemoguće - razvijati aplikaciju koja će istovremeno raditi na više mobilnih platformi. Najveća je gužva ipak vladala na smjeru Pametni uređaji, gdje su posjetitelji mogli čuti sve o sličnostima i razlikama među mobilnim uređajima, odnosno platformama koje ih pokreću i kako koristiti Windows Phone u poslovne svrhe. Predavači su pokazali i kako prosječni korisnici mogu razvijati aplikacije za mobilne uređaje bez imalo znanja programiranja. Govorilo se i o nativnim i web Office365 aplikacijama i o tome kako i zašto razvijati Office aplikacije. Posebna je poslastica bila predavanje o tome što je novo u svijetu senzora - na primjeru Microsoft Kinecta 2.

Nama klupko, vama mašnica.

Postoje zamršene situacije. Naoko nerazmrsive. Kompleksni IT sustavi koje projektiramo i gradimo katkad mogu izgledati upravo tako - nerazmrsivo. SPAN već više od 20 godina projektira i gradi kompleksne IT sustave omogućavajući korisnicima jednostavnije upravljanje i korištenje složenih tehnologija.

Kompleksnost je naš dio posla, a jednostavna upotreba vaš.

kompleksni sustavi, jednostavno korištenje

mreža na terenu JavaOne 2014. San Francisco

Duke Delorean - Internet of Things demo na primjeru električnog automobila budućnosti

Stvaranje budućnosti u/na Javi Tradicija ili navika

I ove se godine krajem rujna u San Franciscu okupila svjetska Java zajednica te prikazala trendove i evoluciju platforme i jezika Java Branko Mihaljević

S

vake se godine početkom jeseni u „Gradu pored zaljeva“ na obali Tihog oceana, ispije oko 150.000 šalica kave više nego što bi to bilo uobičajeno, ne ulazeći u kalkulacije povećanja konzumacije svih ostalih ića i pića te usluga. Razlog tome leži u činjenici da San Francisco početkom jeseni ugosti oko 50 tisuća posjetitelja, jer kompanija Oracle tada istovremeno organizira čak dvije velike konferencije - OpenWorld i JavaOne. Mi ćemo se pozabaviti onom ipak nešto manjom konferencijom JavaOne 2014, koja već 19. put zaredom označava najveće okupljanje Java zajednice na svijetu.

I tako već tradicionalno jedna od najstarijih developerskih konferencija na svijetu, sad već peti put u organizaciji kompanije Oracle, pod sloganom Create the Future, započinje posljednju nedjelju u rujnu koja, također već tradicionalno, donosi glavna strateška i tehnološka keynote predavanja te program Java University s intenzivnim treninzima i radionicama. Nakon toga slijede četiri (pre) natrpana radna dana s više od 500 događanja, podijeljenih u 15-ak različitih vrsta, najčešće predavanja i radionica, a kao novost istaknuli bismo ignite talks, u kojima je, osim automatske prezentacije i kratkog vremena od 5 minuta, zanimljivo i posluživanje piva tijekom predavanja. Ako podijelimo sva ta događanja po danima, neće biti teško zaključiti kako ih se stotinjak dnevno može dogoditi samo uz veliki paralelizam, pa se katkad održava i više od desetak stvari istovremeno, što ne olakšava odluku što treba poslušati. Već su predavanja prvog dana otkrila dobar dio toga što bi se moglo događati na konferenciji. Glavni arhitekti Mark Reinhold i Brian Goetz osvrnuli su se na dugogodišnju prošlost i mnogo su puta ponovili što nam je sve u protekloj godini donijela platforma Java

Za klince i zajednicu Jedna od stvari koja je, pak, oduševila sve prisutne, bila je organizacija događanja Kids Day u organizaciji Oracle Academy i Devoxx4Kids, na kojem je 150 klinaca

38

imalo prilike zabavljati se na platformama kao što su Arduino, Raspberry Pi i Lego Mindstorms, u jezicima poput Scratcha, Jave i Pythona, reprogramirajući uređaje ili, pak, igrice kao


što su Snake i Minecraft. Klinci su dobili i priliku pokazati što su sve napravili, a svi su dobili i maskotu Duke koju su netom ispisali na 3D pisaču.

SE 8 - od lambda izraza, preko streamova, tretiranja kôda kao podataka pomoću sučelja, novog JavaScript enginea Nashorn, kompaktnih profila za manje uređaje, platforme JavaFX i mnogo drugoga. No, to već sve znamo pa su nas više zabavljale izjave poput one da su veći dio toga zapravo pažljivo odabrane ideje iz drugih jezika i znanstvenih otkrića, a tek povremeno i novonastale vlastite zamisli, koje same po sebi i nisu novost, ali je novost njihova uspješna kombinacija u praktičnom paketu. Kad smo potkraj predavanja konačno naćulili uši za planove o budućnosti, nakon što smo brzinski mogli čuti o modularizaciji i projektu Jigsaw, memorijskom podatkovnom gridu Coherence i ugradbenim pametnim uređajima, predavanje je prekinuto zbog prekoračenja vremena, na opće razočaranje publike. No, stvar je ipak spasilo strateško keynote predavanje u kojem je bilo mnogo zanimljivosti. Tako se, primjerice, moglo čuti o iskustvima uspješne implementacije lambda izraza za značajno smanjenje nepotrebnog i nečitljivog koda, ubrzanjima već postojećih aplikacija i kôda samim prelaskom na novu platformu, novim načinima praćenja korištenja i debugiranja te sigurnosnim poboljšanjima. Sve je završilo preporukom za isprobavanje nove verzije platforme koja je već dostupna kao JDK 9 Early Access, a koju možemo službeno očekivati tek u 2016. godini. U drugom dijelu prikazano je prihvaćanje platforme Java ME Embedded, koja je dosad preuzeta pola milijuna puta, i već se može izvršavati na više od 20 platformi.

A što je s enterprise svijetom?

No, ako se ipak malo vratimo u svijet poslovnih aplikacija, posljednja platforma Java EE 7 objavljena je prije više od godinu dana, i tada se zbog nedovršenosti odustalo od mnogih očekivanih značajki. Stoga su iščekivanja publike o planovima za buduću platformu Java EE 8 bila zadovoljena kad je objavljeno da je upravo jednoglasno usvojen načelni sadržaj sljedeće verzije te kako se većina stvari odnosi na nove web standarde, jednostavnost razvoja, računalstvo u oblaku i ujednačavanje s platformom Java SE 8. Ako tražite detalje, možemo reći samo da su spomenute specifikacije kao što su CDI 2.0, JMS 2.1, MVC 1.0, JSF 2.3, je JAX-RS 2.1, Servlet 4.0, JSON Binding i Security JSR. Netom prije konferencije objavljena je i nova verzija aplikacijskog poslužitelja GlassFish, a zanimljivo je kako su neki već sada počeli ugrađivati nove mogućnosti iz Jave 8 u postojeću Java EE platformu. Na kraju, čuli smo da će Java korisničkih grupa, poput našeg HUJAK-a, na svijetu uskoro biti više od 300, a zanima nas samo kako će ovoliko posjetitelja konferencija JavaOne sljedeće godine primiti i sve ovo uspjeti nadmašiti.

Budućnost bez granica.

Microsoft Partner 2014 Partner of the Year Winner Learning

Odaberi jednu od najpopularnijih Microsoft akademija:

MCSA Windows Server 2012 MCSA SQL Server 2012 MCSD Web/ Windows Applications

0 000 0 9 e j a t s o d e U Europi n a! ICT stručnjak Jeste li znali da većina radnih mjesta u ICTu zahtjeva poznavanje cloud tehnologija? Upiši Microsoft akademije, stekni znanja cloud tehnologija, postani IT profesionalac!

www.algebra.hr/cloud

mreža na terenu IBC konferencija, Amsterdam

Komplementarni O broadcasting

Marina Pavlić

ve je godine IBC ponovno oborio sve rekorde, ali najupečatljivija je ipak brojka od 100 novih izlagača u odnosu na prošlu godinu. IBC2014 konferenciju došla su pozdraviti mnoga svjetska imena iz područja ICT-a i audiovizualnih medija poput predsjednika Googlea Europa Matta Brittina, zatim Tima Daviea, predsjednika Uprave i direktora Global BBC Worldwide, Neelie Kroes, potpredsjednice

IBC je medijski i broadcasting događaj godine koji se svaku jesen održava u Amsterdamu, a posjećuju ga najčešće profesionalci zaduženi za proizvodnju, održavanje i svakodnevni susret s opremom namijenjenom audiovizualnim medijima

40


Samsung UHDTV

IBC2014 Awards Europske komisije, Sama Barnetta, predsjednika Uprave MBC Group i Charlieja Vogta, direktora Imagine Communications & Gates Air. Ljubaznošću 20th Century Foxa na IBC2014 su prikazana dva filma, “Život Pija” i “Planet majmuna”, tehnologijom 6P Laser projekcije, za koju nam obećavaju da će na široka vraća ući u kinodvorane. IBC je objavio da su izložba i konferencija IBC2014 dosad bile najuspješnije. Ove je godine događaj privukao ukupno 55.092 sudionika, što je porast od 4% u odnosu na prošlu godinu. Sudionici iz više od 170 zemalja posjetili su više od 1.500 izlagača i mogli poslušati 280 govornika u tematski usklađenom programu, tijekom šest dana održavanja sajma. Predsjednik Uprave IBC-a rekao je da je osnovni cilj i smisao ove medijske konferencije i izložbe „dostaviti događaje i informacije relevantne za čitavu zajednicu“. Ono što ohrabruje organizatore svakako su pored kvalitete izlagača, i broj posjetitelja i izlagača.

Mobilnost i povezivanje

Ovogodišnji sajam održan je pod geslom „Mobilnost i povezivanje, komplementarni broadcasting“ te je u uvodnom predstavljanju David Abraham, direktor Channel 4 u Velikoj Britaniji, ustvrdio da televizijski gledatelji današnjice žele pokretljivost i povezivanje i ne postoji razlog zbog kojeg bi mediji izigrali takva očekivanja televizijskih gledatelja. Uopće, većina održanih sjednica i okruglih stolova bavila se temama preseljenog televizijskog sadržaja s klasičnog TV ekrana posvuda kao, i o tehničkim, financijskim i operativnim izazovima koji su se pojavili u novim okolnostima. Ovogodišnji je IBC2014 pokrenuo različite programe za popularizaciju mobilnosti televizije te je platforma IBC Content Everywhere Europe, prva u nizu usmjerenih na vrstu medija pomoću novih načina povezivanja. Lansirani događaj bio je dio IBC2014, a posjetitelji i izlagači imali su priliku osmisliti sadržaj i podijeliti ga preko mreže jedinstvenom IBC-jevom Touch & Connect tehnologijom. IBC Content Everywhere Europe platforma i ideja predstavljena je u svih četrnaest dvorana IBC2014, osmišljena je s ciljem da se spriječi narušavanje proizvodnje postojećih audiovizualnih tehnologija na tržištu; IBC Content Everywhere Cloud Solution, IBC Content Everywhere Workflow Solution i IBC Content Everywhere Hub Theatre.

Na proglašenju ovogodišnjih pobjednika internacionalnim nagradama FIFA-e posebno su nagrađene i jedna od najvećih svjetskih opernih kuća Wiener Staatsoper te Bečka državna opera za projekt Opera live at home. FIFA je nagrađena za globalno nogometno pokrivanje na ovogodišnjem svjetskom nogometnom prvenstvu, a Bečka državna opera za promicanje kulturnih sadržaja. Kako bi svoje operne i baletne predstave približila široj publici, Wiener Staatsoper je pokrenula www. staatsoperlive.com, koja pruža isporuku sadržaja

na multiplatforme te tako isporučuje čak 45 predstava godišnje iz vlastitih proizvodnih pogona. Usluge su prilagođene za bilo koji uređaj, od smartphonea pa sve do 4K Ultra-HD Samsung pametnih TV-a. Dodatni sadržaji uključuju sinkronizaciju i titlove, a preko različitih posebnih emisija kreirani su sadržaji koji uključuju raspravu o operi, probe uživo, backstage događanja u kazalištu i još mnogo toga. Za inovativno kreiranje sadržaja nagrađeni su Sky Sports i Monday Night Football, za content management Sky News Arabia i Project SkyNet, a za

inovativno content delivery rješenje Turner Sports i NBA League Pass. Nagradu za Best Conference Paper Award nagrađen je talijanski RAI za rješenje ‘DVB-T2 Lite - exploiting HDTV networks for services to mobile receivers’. Što se tiče nagrada za tehnološka rješenja, one su ove godine izostale. Razlog je vjerojatno sastav žirija koji je ove godine bio sastavljen isključivo od novinara, reportera i ljudi iz medija koji se isključivo bave sadržajem u medijima, a manje samom multimedijskom tehnologijom.

Sadržaj IBC Content Everywhere Canon CN7 x 17 svih je šest dana konferencije kao IBC TV streamingom bio prilagođen i dostupan za smartphone i tablete, kao i na webu. Program je bio mješavina najvažnijih događanja sajma, intervjua i prezentacija. Nakon događaja sadržaj je ostao dostupan online za gledanje na zahtjev na www.ibc.org/VOD, a televizijske kuće koje su zainteresirane za ovaj sadržaj same ga mogu editirati u cloudu prije downloadanja u HD razlučivosti videa.

Future Zone

IBC Leadres’ Summit okupio je više od 100 predsjednika uprava i visokopozicioniranih rukovoditelja u raspravi iza zatvorenih vrata. Ipak je u javnost isplivala informacija da je tema ovogodišnje rasprave bila - na koji način u uzburkanim vodama digitalnih komunikacija pronaći put svijetu medija. Iz Hrvatske su se, uz neke manje davatelje usluga, na sajmu mogli susresti zainteresirani za nove tehnologije predstavnici Odašiljača i veza, Hrvatskog Telekoma te B.net-a. Samsung, SES i SmarDTV ovog su rujna u Amsterdamu predstavili prvi prijenos Ultra HD sadržaja preko SES satelita do Samsung Ultra HD televizora, koristeći SmarDTV CI Plus CAM modul. Ova je demonstracija značajna zbog Ultra HD načina emitiranja sadržaja visoke razlučivosti (3840×2160 piksela) u HEVC formatu koji se dekodira pomoću standardnog SmarDTV CI Plus modula i prikazuje na Samsungovim Ultra HDTV-u. Rješenje je poIzlagači IBC2014

sebno zanimljivo Pay-TV davateljima usluga jer olakšava njihov pristup Ultra HD sadržajem sa SES satelita do sve rasprostranjenijih UHDTV korisnika. IBC Future Zone predstavile su mnoge izlagače. Cisco je iskoristio priliku da predstavi svoju viziju povezanog svijeta u bliskoj budućnosti, Sharp i NHK su demonstrirali 85 inčni UHDTV (7680×4320 piksela) displej od tekućih kristala. Posebnost ovog ekrana je, osim u nevjerojatnoj jasnoći, u mogućnosti gledanja sadržaja ekrana iz različitih kutova, pri čemu se dobiva osjećaj da ste zapravo na mjestu prikazanom na ekranu. Canon je predstavio svoj puni portfelj proizvoda, od profesionalnih objektiva i kamera, do opreme za kinodvorane. Poseban je naglasak stavljen na CN7x17 KAS S filmski objektiv opremljen servo pogonom. Proizvođač AMD je na IBC2014 izložio nove AMD FirePro W profesionalne grafičke kartice, zajedno sa hardverom i softverom proizvođača Adobe, AJA, ASSIMILATE, Dell, Autodesk, FUJITSU, Blackmagic Design, HP, SuperMicro, RealVNC i The Foundry te izveo praktične demonstracije. Uređaji s AMD karticama dobivaju povećanu količinu GPU memorije i izvrsne multi-displej 4K karakteristike te tako osiguravaju jednostavniju i bržu upotrebu. MREŽA studeni 2014.

41

mreža na terenu IDC Adriatics EXPO 2014

Informatika u sljedeće tri godine Događaji koje organizira IDC, tvrtka za istraživanje tržišta, provjerena su platforma na kojoj proizvođači tehnologija i direktori informatike zajedno istražuju mogućnosti uporabe novih rješenja u svladavanju izazova s kojima se tvrtke suočavaju u današnjem poslovanju Zvonko Pavić

I

DC Adriatics EXPO - prva regionalna konferencija te analitičke kuće - pružila je sukus znanja i iskustava koje je IDC stekao proučavajući već gotovo dva desetljeća, ICT tržišta u Hrvatskoj i bližim zemljama jugoistočne Europe. Prva regionalna konferencija analitičke kuće IDC - Adriatics EXPO - okupila je više od 250 direktora informatike vodećih tvrtki iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova. IDC je predstavio nekoliko svojih novijih istraživanja i iznio nekoliko predviđanja, tvrtke partneri predstavile su novosti u svojim tehnološkim ponudama, a u interakcijskom dijelu događaja - koji je tijekom dva konferencijska dana obilovao panel raspravama - glasno se promišljalo o nekoliko aktualnih tema informatike u regiji. Evo naglasaka. Do 2018. godine veći dio poslovanja obavljat će se pomoću tehnologija i industrijskih rješenja onoga što analitičari IDC-ja nazivaju trećom IT platformom. Riječ je o primjeni računalstva u oblaku, raznim prijenosnim uređajima, tehnologijama analize golemih količina podataka i društvenim mrežama. Tvrtke će - ustvrdio je Steven Franzen, glavni govornik IDC-jeve konferencije, održane polovicom rujna u Opatiji - čak 61 posto sredstava koja će imati

Ana Papež, regionalna direktorica, IDC Adriatics

Steven Franzen, stariji potpredsjednik IDC EMEA

na raspolaganju, koristiti upravo za financiranje tehnoloških projekata.

Glavna pitanja u tom segmentu bit će integracija, upravljanje, sigurnost i kvaliteta. Do 2020. godine tehnologije obrade golemih količina podataka rast će 300 posto u odnosu na prošlogodišnju vrijednost toga tržišta. Od sljedećih brojki navedenih u predstavljenom istraživanju analitičke kuće IDC, navest ćemo još dvije: do 2017. godine 80 posto kompanija koje se nalaze na listi poslovnog časopisa Fortune 500, bit će aktivne na društvenim mrežama. Globalno tržište pametnih telefona, tableta i računala rast će sa sadašnjih 1500 milijuna američkih dolara na gotovo 2500 milijuna američkih dolara 2017. godine.

IT inovator

Ta promjena mijenja i ulogu direktora informatike, koji se iz voditelja informacijskokomunikacijskog aspekta poslovanja tvrtke mijenja u inovatora i pojedinca koji prepoznaje tehnološki napredak i stvara preduvjete za rast poslovanja. Istraživanje tvrtke IDC navodi kako će čak 70 posto direktora informatike svoju ulogu u sljedeće dvije godine redefinirati upravo u tom smjeru. Sve više poslovnih funkcija izvodit će se „u oblaku“. IDC predviđa globalni rast tog tržišta na gotovo nevjerojatnih 115 bilijuna američkih dolara u 2017. godini. Najveći izazov tvrtkama, istaknuo je Franzen, bit će tehnologije analize golemih količina podataka - Big Data.

Novi kontekst Sljedeće tri godine neće biti ništa lakše od dosadašnjih pet kriznih, no uzrok napora bit će drukčiji. Transformacija koju analitičari tvrtke IDC predviđaju bit će nešto poput oluje u kojoj će tvrtke morati brzo osmišljavati nove načine zarade. Prodaja će i dalje biti važna funkcija, no u tome će uspijevati samo oni koji će znati pravodobno osjetiti promjene na tržištu i koji će biti u stanju na njih brzo

42

odgovoriti. To će moći samo one tvrtke koje će svoj IT znati postaviti u kontekst poslovanja, koje će znati tehnologije treće platforme pretvoriti u konkurentsku prednost, koje će znati uspostaviti najbolje prakse i osmisliti najbolja rješenja. I, u tome neće trebati biti posebno pametne - što god radili ili planirali, gotovo je sigurno da je to netko već napravio ili da je netko od proizvođača IT tehnologija


smislio rješenje za dani problem. U podlozi svega toga nalazi se, zapravo, promjena paradigme. Tvrtke će se, uz razvoj proizvoda, u čije istraživanje će morati ulagati sve više, žele li uspjeti, morati usmjeriti više na razvoj odnosa s korisnicima - kako u fizičkom svijetu, svijetu atoma, tako i u digitalnom svijetu, svijetu bitova, posebno interakcijom na društvenim mrežama i preko mobilnih uređaja.

Paneli i prezentacije

Na konferenciji IDC Adriatics EXPO 2014 održan je i niz okruglih stolova - panel diskusija - na razne teme. Raspravljalo se o sadašnjem položaju IT direktora u tvrtkama u regiji, kako se baviti outsourcingom u doba računalstva u oblaku, što su najbolje prakse u primjeni ICT tehnologija - što je bilo ilustrirano nizom studija slučaja, a održan je i okrugli stol na temu kako najbolje upravljati IT ekipom u tvrtki. IDC Adriatics EXPO podržale su brojne tvrtke iz Hrvatske i regije, koje su se na konferenciji predstavile tematskim prezentacijama. „Vjerujemo da smo našom konferencijom otvorili novi trend okupljanja vodećih direktora te kako će ovaj način druženja prerasti u tradiciju. Naše analize pokazuju da smo na pravome putu, a svakako su tome pridonijeli i naši partneri, bez kojih konferencija ne bi ostvarila svoje primarne ciljeve“, istaknula je Ana Papež, direktorica tvrtke IDC Adriatics, koja svoje sjedište ima u Zagrebu. Sadržaj cijele konferencije bio je dostupan i na mobilnoj aplikaciji koju je interni tim kreirao za potrebe IDC Adriatic EXPO konferencije.

VMWare

na brzim diskovima

KVM Cloud

za sustave podrške

Virtualni LAN

najpovoljniji brzi internet

krojimo oblake po vašoj mjeri

nezavisni domaći data centar s ISO27001 certifikatom za vaše sigurno poslovanje

www.altus-it.hr

mreža na terenu Intervju mjeseca 8. Sagena Security Day

Kibernetička sigurnost je strateško pitanje

Osmu konferenciju o informatičkoj sigurnosti zagrebačka tvrtka Sagena organizirala je u suradnji s američkom kompanijom Intel Security (bivši McAfee Inc.) - dijelom najvećeg svjetskog proizvođača poluvodiča, tvrtke Intel, koja je u svijet informatičke sigurnosti ušla prije nekoliko godina, ugrađujući tehnologije zaštite već na razini samog hardvera i čipova 44

Tvrtka Intel Security/McAfee trenutno je najveći svjetski proizvođač sigurnosnih tehnologija. Glavni govornik Sagenine konferencije bio je doktor vojnih znanosti i stručnjak za kibernetičku sigurnost Jarno Limnéll, profesor na Sveučilištu Aalto u Helsinkiju. „Posvemašnja umreženost (povezanost) uza sve svoje prednosti, donosi i nove opasnosti, a kibernetička sigurnost više je pitanje ponašanja ljudi dok su online, nego samih tehnologija“, izjavio je Limnéll u svojem govoru. O tome koliko je stvar ozbiljna govori i podatak da se samo 12 posto građana Europske unije osjeća sigurno dok surfa Internetom. Jarno Limnéll je i sigurnosni savjetnik NATO pakta pa je govorio i o kibernetičkoj inačici „Članka 5“. Temeljno operativno načelo kibernetičkog Članka 5 identično je temeljnom načelu nekibernetičkog


Članka 5.: U slučaju ozbiljnog kibernetičkog napada na jednu zemlju članicu, i ukoliko se ona pozove na njega, svaka članica NATO saveza pristupit će obrani napadnute članice. Kad je kibernetički Članak 5 u pitanju, izazovi koji se nalaze pred zemljama članicama NATO pakta prije svega se svode na velike razlike u spremnosti zemalja za borbu u kibernetičkim prostorima i o naravi te spremnosti te sredstvima kojima raspolažu (opsežan intervju s Jarnom Limnéllom čitajte u sljedećem broju Mreže). U drugom, praktičnom dijelu Sagenine konferencije, koja je okupila oko 120 stručnjaka informatičke sigurnosti u klubu Matis u Zagrebu, demonstrirane su mogućnosti raznih McAfeejevih proizvoda, prije svega rješenja Advanced Threat Defense. Više detalja o konferenciji možete naći na web stranicama: www.sagenasd.com. (Zvonko Pavić)

Jarno Limnéll, direktor kibernetičke sigurnosti, McAfee Intel Security

Kibernetička sigurnost zahtijeva sveobuhvatno razmišljanje. Uloga države u tome je da zaštiti svoje resurse - opremu i mreže ali i da koordinira sigurnosnom zaštitom na svim razinama društva Zvonko Pavić

J

arno Limnéll direktor je Odjela za razvoj kibernetičke sigurnosne zaštite u tvrtki McAfee, dijela tvrtke Intel Security, podružnice najvećeg svjetskog proizvođača poluvodiča, američke tvrtke Intel te profesor kibernetičke sigurnosti na Sveučilištu Aalto u Helsinkiju. U tvrtki Intel Security bavi se strateškim pitanjima kibernetičke obrane i internetske špijunaže. Doktorirao je vojne znanosti na Vojnoj akademiji u Finskoj i magistrirao sociologiju na Sveučilištu u Helsinkiju. Objavio je više radova na temu sigurnosti, a nedavno mu je objavljena i nova knjiga „Cybersecurity.“ Prije nego što se zaposlio u tvrtki McAfee, dr. Jarno Limnéll imao je dugu vojnu karijeru u Finskoj. U Zagreb je došao povodom Sagenine konferencije.

Geostrateg u svijetu bitova MREŽA studeni 2014.

45

‚

mreža na terenu Intervju mjeseca Jarno Limnéll, direktor kibernetičke sigurnosti,

Najvjerojatnije je da će kibernetički napad koji će izazvati primjenu Članka 5 uključivati masovne žrtve i veliku štetu

U jednom od članaka koje pišete na Internetu, govorite o korištenju kibernetičkih prostora u stjecanju geostrategijske prednosti. Kako je to uopće moguće? Možete li nam to ilustrirati na primjeru? Kibernetičke sposobnosti stvaraju određenu ravnotežu snaga i u digitalnom svijetu - no ta ravnoteža nije nužno isto što i ravnoteža snaga u fizičkom svijetu. Štoviše, zbog sve većeg prožimanja tih dviju sfera, kibernetičke sposobnosti mogu se koristiti i za promjenu ravnoteže moći. To znači da se geostrategijska prednost može postići i digitalnim sredstvima. Država koja je moćna u fizičkom svijetu, pronaći će načine kojima će svoj položaj dodatno osnažiti i u kibernetičkim prostorima, a ona zemlja koja je slaba u fizičkom svijetu, svoj položaj može osnažiti u kibernetičkim prostorima. Tu nije riječ o broju vojnika i kvaliteti opreme - važnije su vještine. Čak i vrlo mala zemlja, koja ima visoke kibernetičke sposobnosti i vješte ljude u svojim redovima, može biti nerazmjerno snažna u kibernetičkim prostorima. Ako njen, u fizičkom svijetu

‚

snažniji, protivnik slabije funkcionira u kibernetičkim prostorima ili zanemaruje tu sferu, to može biti odlučujuće u eventualnom sukobu.

Hibridno ratovanje Što je hibridni kibernetički napad? Koriste li Istok i Zapad iste metode, ili tu postoje neke razlike? Uporaba kibernetičkog prostora u vojne svrhe jedna je dimenzija hibridnog oružanog sukoba. Ono što je hibridno u tom kontekstu jest to što se tim (digitalnim) metodama sukoba zamagljuje ili prikriva ratno stanje koje se tada svodi na operativno okružje koje možemo nazvati sivom zonom. Štoviše, sudionici u takvim sukobima kreativno kombiniraju više elemenata borbe. Primjerice, koriste se konvencionalnim oružjem i vode asimetrične bitke. Pri tome, ni u jednom trenutku ne prelazi se prag nakon kojeg bi se sukob mogao okarakterizirati otvorenim ratom. Borbene operacije izvode se intenzivno i tako da protivniku čine toliko veliku štetu da mu politički i ekonomski otežavaju

Taj takozvani ‘kibernetički kalifat’ nije prva virtualna država. Takvih entiteta u nastajanju imamo već dugo, a neki od njih imaju i svoje paralelne strukture u fizičkom svijetu

46


primjenu izravne vojne sile. Hibridni rat obično počinje nezapaženo, namjernim remećenjem ravnoteže određenog operativnog okružja, najčešće bez uporabe vojne sile. Cilj je ostvariti određeni politički cilj i protivnika natjerati na željeno ponašanje. To zahtijeva vještu uporabu različitih oblika moći i utjecaja, a uporaba vojne sile u tom je smislu samo jedan od alata. Kibernetički napadi i informacijsko ratovanje sve su popularnije taktike, posebno u posljednjih nekoliko godina. Kad se gleda razlika u taktici primjene hibridnog ratovanja u odnosu na Istok i Zapad, bitnih razlika nema, no kultura, povijest, vještine i količina moći te drugi čimbenici utječu na kombinaciju alata koju će neka sila koristiti i kojim intenzitetom. Što mislite o ‘kibernetičkom kalifatu’ terorističkom proširenju u digitalni svijet? Oni prijete Zapadu raznim hakerskim napadima i računalnim virusima. Koliko su njihove prijetnje utemeljene? Taj takozvani „kibernetički kalifat“ nije prva virtualna država. Takvih entiteta u nastajanju imamo već dugo, a neki od njih imaju i svoje paralelne strukture u fizičkom svijetu. Ono što je novo u vezi s tim jest politički i ekonomski utjecaj koje te razne skupine hakerskih aktivista, troll vojski i kvazi privatnih kibernetičkih ratnika imaju na cijeli svijet. Drugim riječima, oni danas djeluju globalno. Želja za stvaranjem kibernetičke verzije kalifata odraz je današnjeg međudjelovanja između digitalnog i fizičkog svijeta. Hoće li oni biti opasni ili bezopasni,

McAfee - Intel Security

Koncepti i modeli internetske sigurnosti

gledano iz perspektive Zapada, ovisit će o vještinama ljudi koji će se pridružiti toj tvorevini, njihovoj spremnosti za aktivnosti koje žele provesti i koliko će uspješno širiti svoju poruku. Naravno, sve to ovisi i o sposobnostima Zapada da se svemu tome odupre i obrani se.

Kibernetički Članak 5

U početku se to zvalo ICT sigurnost, pa informatička sigurnost, a sad se o tome govori kao o kibernetičkoj sigurnosti. Je li tu riječ o istoj stvari koju se drukčije naziva svakih nekoliko godina? Tu je riječ o različitim stvarima, unatoč tome što se u jednoj mjeri preklapaju. ICT sigurnost svodi se na sigurnost same opreme, a informatička sigurnost je koncept koji obuhvaća zaštitu podataka bez obzira na formu koju poprimaju - preciznije, to nije zaštita samo digitalnih informacija. Što se tiče kibernetičke sigurnosti, tu je već riječ o sveobuhvatnijem

‚

NATO je usvojio novu politiku kojom Članak 5 iz Povelje proširuje i na kibernetičke prostore - što to zapravo znači za zemlje članice? Kakvi izazovi nas očekuju kad je to u pitanju? Temeljno operativno načelo Kibernetičkog Članka 5 identično je temeljnom načelu nekibernetičkog Članka 5. U slučaju ozbiljnog kibernetičkog napada na jednu zemlju članicu, i ukoliko se ona pozove na njega, svaka članica NATO saveza sama odlučuje o tome koliko će i kojim mjerama reagirati prema agresoru. To ovisi o dosta čimbenika, kao i o samoj kibernetičkoj spremnosti zemlje o kojoj je riječ i njezinoj snazi u samim kibernetičkim prostorima. Kibernetički Članak 5 manifestacija je kohezije Saveza i primjena načela „svi za jednog“ unutar samog NATO-a. Kakve će biti njegove praktične implikacije, tek trebamo vidjeti. Izazovi koji se nalaze pred zemljama članicama prije svega se svode na velike razlike u spremnosti zemalja za borbu u kibernetičkim prostorima i o naravi te spremnosti i sredstvima kojima raspolažu. Kibernetičko oružje je, kao i svako drugo oružje - najbolje je kad se ne mora koristiti. Zemlje članice moraju imati jasno i nedvojbeno povjerenje u Savez, u njegovu volju i spremnost za odgovor ako se neka od njih nađe izložena teškom kibernetičkom napadu. Međutim, što je prag koji bi trebao aktivirati Članak 5 pa i njegovo proširenje u kibernetičke prostore, zasad je ostalo pomalo nejasno. S jedne strane to je razumljivo, jer zemlje članice ne mogu odmah očekivati kolektivnu kibernetičku podršku Saveza. To je tako jer tu još nemamo presedana, a kibernetički napadi takve su naravi da je ponekad teško reći tko vas zapravo napada. S druge strane, bilo bi opasno definirati i objaviti što bi bio prag nakon kojeg se reagira na kibernetički napad. U kontekstu „rata u sivoj zoni“ nije mudro reći odmah što je prihvatljivo, a što ne, jer će protivnik namjerno djelovati odmah ispod tog praga kako bi izbjegao kolektivni odgovor NATO saveza. Najvjerojatnije je da će kibernetički napad koji će izazvati primjenu Članka 5 uključivati masovne žrtve i veliku štetu. Ipak, o tome će se odlučivati od slučaja do slučaja, i to će biti politička odluka, kao i u slučaju napada fizičkom vojnom silom. Ono što je u svemu tome najvažnije jest - kibernetički napadi se danas tretiraju kao ekvivalent kinetičkim napadima. Što bi bili minimalni koraci koje neka država mora poduzeti kako bi se višemanje zaštitila od kibernetičkih napada? Prvo na što svatko tko se zatekne u kibernetičkim prostorima mora usmjeriti pozornost je - sigurnost. Morate biti svjesni vlastite ranjivosti, vlastitih nedostataka i promisliti o tome kako se ti nedostaci mogu iskoristiti protiv vas. To vrijedi i za države. Kibernetička sigurnost zahtijeva sveobuhvatno razmišljanje o zaštiti.

konceptu. Probat ću to sažeti: kibernetička sigurnost odnosi se na cijeli digitalni svijet i temelji se na povjerenju koje se opet temelji na shvaćanju da će praktične mjere koje su primijenjene omogućiti preventivno odupiranje kibernetičkim prijetnjama i njihovim učincima. Kibernetička sigurnost uzima u obzir stapanje svijeta bitova i svijeta atoma, kao i subjektivnu i objektivnu dimenziju sigurnosti. Što biste preporučili onima koji se žele više uputiti u područje kibernetičke sigurnosti i koji žele preispitivati

U kibernetičkom prostoru ne postoje neprijeporne istine pa je zato važno skupljati informacije iz što većeg broja izvora, čitati i slušati suprotstavljene tvrdnje Uloga države u tome je da zaštiti svoje resurse - opremu i mreže - i da koordinira kibernetičkom zaštitom na svim razinama društva. Kibernetički napadi provode se protiv svih država, ali i svih drugih društvenih entiteta. Ono što bi svako društvo moralo moći učiniti jest oduprijeti se tim napadima i, u krajnjoj mjeri, zadržati sposobnost funkcioniranja čak i kad se nađe pod jakim napadom te se brzo oporaviti nakon napada. S obzirom na to da je potencijalno područje napada prilično veliko (sva oprema i sve mreže u nekom društvu, a najvažnije su one koje čine dio infrastrukture), niti jedan sudionik društva ne može se pouzdati u to da će se moći sam zaštititi. Tu je važna suradnja kroz sve administrativne sektore, kao i između javne i privatne sfere.

Oprez je majka sigurnosti Što pojedinac može učiniti kako bi se zaštitio? Kao što sam već rekao, najvažnije je biti svjestan mogućnosti napada i upoznati se s pravilima sigurnosti u kibernetičkim prostorima. Kad bi osnovna sigurnosna pravila svi primjenjivali - kibernetički kriminal bio bi osjetno bezazlenija pojava. Tu govorimo o stvarima kao što su zaštita od virusa, primjena vatrozida, česta promjena dobro osmišljenih

njene pretpostavke? Što čitati, koje autore, kojim aktivnostima se baviti? Prvo, u kibernetičkom prostoru ne postoje neprijeporne istine pa je zato važno skupljati informacije iz što većeg broja izvora, čitati i slušati suprotstavljene tvrdnje, procjenjivati vjerodostojnost svake informacije i svakog izvora. Naposljetku, važno je formirati i vlastiti stav o kibernetičkoj sigurnosti. To često nije ugodno jer zahtijeva puno vremena i napora. Međutim, važno je shvatiti da razmišljanje na temelju postojećih modela ne jamči najbolju zaštitu u kibernetičkom prostoru.

lozinki, oprez pri surfanju Internetom nezaštićenim bežičnim mrežama, neodgovaranje na poruke e-pošte koje djeluju sumnjivo, uskraćivanje podataka o kreditnoj kartici i drugih osobnih i financijskih podataka bilo kome tko ih zatraži preko Interneta. Svi bi morali biti svjesni činjenice da zločesti ljudi operiraju i Internetom te da je oprez nužan. Kako će političke promjene o kojima smo razgovarali utjecati na industriju IT sigurnosti? Ako se informatička sigurnost prije promatrala kao igralište privatnih tvrtki, to će se sada postupno promijeniti. Industrija kibernetičke sigurnosti morat će u obzir uzeti potrebe svih sudionika društva. Industrija mora proizvesti rješenja koja će se moći nositi sa sve izazovnijim problemima, a sve će to morati činiti unutar dogovorenih regulatornih okvira. To se često najbolje radi u suradnji s korisnicima. Kibernetički prostor globalna je pojava pa je i proizvodnja sigurnosnih rješenja zapravo globalna platforma koja će se morati nositi s izazovima prilagodbe lokalnim, nacionalnim i regionalnim okvirima. Koje će tehnologije, alati i znanja biti važni u kibernetičkoj obrani u budućnosti? Statička obrana, usmjerena na gradnju najvišeg mogućeg zida oko nečije imovine, sigurno nije put prema naprijed. U današnjem okolišu važno je znati otkriti, prepoznati i reagirati na prijetnje koje se stalno pojavljuju, kako vani na Internetu, tako i unutar nečije mreže ili opreme. Tu nije riječ o zaustavljanju napada na samom obrambenom zidu, već je riječ o gradnji slojevite obrane koja će reagirati odmah na prve, početne upade, i koja će ujedno imati i snažne zaštitne sposobnosti i unutar zida. Početna točka svake uspješne obrane od kibernetičkih napada je pravodoban i točan pregled situacije. Morate znati što se događa oko vaše mreže i unutar nje. Dinamičnost okružja traži od branitelja sposobnost brze modifikacije u skladu s okolnostima i prijetnjama. Tu je važna i otpornost, preciznije rečeno, sposobnost funkcioniranja kako pod samim napadom, tako i brzog oporavljanja nakon napada. MREŽA studeni 2014.

47

mreža na terenu FSEC 2014. Četvrti put zaredom konferencija FSEC okuplja domaće i strane stručnjake koji su u praksi najviše u dodiru s praktičnom stranom računalne sigurnosti

Sigurnost na FOI-ju Ivan Voras

K

onferencija FSEC ili FOI Security već je postala tradicija u svom području, specifična po tome da nije organizirana niti sponzorirana od velikih tvrtki ili od specifičnih organizacija koje se isključivo bave ovom temom, nego je praktički grass-roots, nastala jer je postojao vakuum u godišnjoj ponudi konferencija. Predavači i publika na FSEC-u odreda su profesionalci “iz rovova” koji prezentiraju svoje radove ili projekte na kojima su sudjelovali, i nisu ovdje kako bi reklamirali neko gotovo rješenje. To je ponajviše prilika za razmjenu znanja i informacija, pa čak i za povremeno saznavanje informacija do kojih bi inače bilo teško doći, a veliki broj predavanja sadrži i “žive” demonstracije projekata ili principa. Slično kao i prošlih godina, to je trodnevna konferencija u rujnu na Varaždinskom

Iznimno informativno i detaljno, no i malo zastrašujuće, bilo je predavanje Vedrana Vukovca o trenutnom stanju informatičkog (cyber) ratovanja u geopolitičkom okruženju

FOI-u, s otprilike oko 25 predavanja koja su raspoređena u jednom tracku. Prvi dan bio je cijeli popunjen predavanjima, a za sljedeća su dva dana popodneva rezervirana za grupne ili slobodne aktivnosti. Prisustvovalo je stotinjak posjetitelja i predavača.

Predavanje Elmera Hoeksema bavilo se sigurnošću u bankarskom sektoru te kao i mnoga slična predavanja, iznenađivalo obujmom problema

48


Moderni napadi na RSA za zabavu i zaradu

FSEC je otvorilo keynote predavanje poznatog old-school hackera Aluca, o tome koliko je većina ključeva za usluge na SSL-u i SSH zapravo nesigurno. Faktoriziranje RSA ključeva bio je samo mali dio predavanja (ukratko, zaključak je da se RSA ključ od 512 bita danas može faktorizirati za oko 250 USD), a veći dio bio je jednostavno izvještaj o tome što je sve u praksi vidio tijekom svog rada. Jedan šokantan podatak je bio o oko 60% ključeva koji jednostavno - nisu jedinstveni. Glavni izvor ovih ključeva su embedded uređaji kao ADSL routeri i slični koji su povezani na Internet, ali zbog štednje i nemara jednostavno nisu u stanju generirati kvalitetne ključeve. Ovo može prouzročiti znatne probleme onima koji se na takve uređaje oslanjaju pri izradi VPN-ova, koji ih koriste kao DMZ za SSH i slično - s nekvalitetnim ključevima na razne je zaobilazne načine relativno lako doći do privatnog dijela ključa. Predavanja ljudi kao što je Alec dobro je poslušati ponajviše zato što su zastrašujuća - ako su individualci sposobni pronaći ili stvoriti rupe ove vrste u sustavima, sasvim je sigurno da organizacije koje imaju veća sredstva mogu mnogo više. Predavanja iz nacionalnog CERT-a pobu-

Napadi svega na sve dila su velik interes svojim temama jer su dotakla teme u Hrvatskoj i izvan nje, no već tradicionalno odgovori su bili dosta mlaki ili nespecifični, više u smislu “ne znam, to je posao nekog drugog” ili “nije nam u nadležnosti” ili “ne znamo.” Prezentiran je (ponovno, ako se dobro sjećamo), web s informacijama za korisnike na kojemu mogu naći upute vezane uz sigurnost, ali i popratne sadržaje kao upute za instalaciju Windowsa. Lijepo je da CERT postoji, ali nekako se dobiva dojam kako postoji samo po službenoj dužnosti i ima puno prostora za jače djelovanje. Slijedilo je predavanje Katje Malvoni o napadu na algoritam bcrypt, koji se koristi u velikom broju modernih protokola ili proizvoda koji imaju veze sa sigurnosti. Taj algoritam dizajniran je tako da bude maksimalno kompliciran te memorijski i procesorski zahtjevan, s ciljem da namjerno bude spor. Nada iza svega je da bude težak za brute force napade, odnosno isprobavanje svih kombinacija, te neisplativ za implementaciju algoritma u hardveru (što je velika boljka ranijih algoritama). Međutim, bcrypt je dizajniran prije 15 godina i danas, iako još uvijek nije naročito brz, u međuvremenu je elektronika dovoljno pojeftinila da implementacija u hardveru bude dovoljno isplativa i za hobiste. Katja je predstavila uređaje s ASIC-ovima implementiranima u FPGA paketima, koji imaju performanse usporedive s modernim serverskim Xeonima, ali koji, za razliku od njih, troše po nekoliko vata električne energije. Slično njima, mogu se iskoristiti moderni agresivno višejezgreni procesori kao Parallela, koji nisu baš ASIC-ovi i sporiji su, ali su daleko pristupačniji. Slijedilo je predavanje Miroslava Štampara o povijesti i trenutnom stanju buffer overflowa kao sredstva za preuzimanje kontrole nad aplikacijama, odnosno računalima, te vrlo informativno predavanje Vlatka Košturjaka o načinu zaobilaženja osobnih firewalla na desktop računalima na način koji ih čini upotrebljivim u botnetovima. Prvi dan su zatvorila predavanja Adrieja Standera koji je govorio o akademskoj strani sigurnosti - koliko i kako se pojedine teme obrađuju u literaturi, Elmera Hoeksema o borbi s kriminalcima kojom se muče banke u Nizozemskoj, te Nathana Magnieza o naprednim tehnologijama exploitova. Spomenuto predavanje o raznim kriminalnim aktivnostima koje ciljaju banke ponovno je bilo jedno od onih koja su vrlo otrežnjujuća - od udvostručavanja kartica do “socijalnog inženjeringa”, radi se doslovno u utrci u naoružanju.

O Windowsima, studentima, Dogeima i drugim živinama

Završni dan počeo je predavanjem o novoj mogućnosti Windows PowerShella nazvanoj DSC (Desired State Configuration)

Tonimir Kišasondi otvorio je drugi dan predavanjem o napadanju korisničkih lozinki uz korištenje osobnih podataka koji su skupljeni o njima, koristeći u osnovi javno dostupne informacije koji sami korisnici postaju na društvene mreže, blogove i slično. Ovo je daleko pametniji način napada od jednostavnog brute forceanja lozinki i redovito ima više uspjeha. Taj dan održana su i još dva vrlo zanimljiva predavanja u istom, “napadačkom” tonu - o napadima na SSL/TLS koji su ove godine doslovno eksplodirali nakon otkrića greške heartbleed. Zbog velikog fokusa na OpenSSL koji je time pokrenut, došlo je do toga da se svakih nekoliko tjedana pojavljuju novootkriveni napadi koji uključuju ovu biblioteku. Vedran Vukovac je održao je zanimljivo fantastično predavanje o geopolitičkoj situaciji i cyber ratovanju trenutno međunarodno

aktivnih zaraćenih strana. Od Rusije i Ukrajine, do ISIS-a, svaka moderna kriza ima veliku komponentu elektroničkog ratovanja i špijunaže, koristeći napredne tehnologije i javno dostupne proizvode, a njihove se aktivnosti na Internetu mogu korelirati s velikim događajima u svijetu. Od profesionalnih trolova koji su unajmljeni (i plaćeni po satnici) od strana u sukobu, do špijunskog malwarea, hakiranjem bespilotnih letjelica i upravljanja medijima, cyber warfare odavno više nije SF. Prema predavanju, postoje indicije da je i na teritoriju Hrvatske dio aktivnih sudionika u takvim operacijama. O temi anonimizacije osjetljivih podataka govorio je Ivo Ugrina. Radi se o problemu koji imaju sve velike tvrtke koje na neki način daju podatke van, osobito istraživačke organizacije (sveučilišta,

Tomice Kaniskog, što je vrsta deklarativnog sustava za opis stanja sustava na temelju kojeg se detektiraju promjene i sustav dovodi u željeno stanje. Koncept će biti poznat svim skoro desetljetnim korisnicima Puppeta, zatim Chefa, Salta, Ansiblea i brojnih drugih koji su do sada to radili na ne-Windowsima. Slijedilo je predavanje o istraživanju svjesnosti o postojanju i prepoznavanju phishing napada u populaciji studenata Jakova Andrića, Darija Filipaja i Matije Kruljca, o (ne)sigurnosti raznih varijanti VPN mreža Filipa Sabalića, te reverznom inženjeringu elektronike preko JTAG portova Dobrice Pavlinišića. Dan i konferenciju zaključila su predavanja Roberta Perića o kompresorima i enkriptorima za Windows EXE izvršne datoteke, o payment procesoru za Dogecoine ovog autora, o praksi i teoriji korištenja zaporki za autentikaciju, odnosno o nužnosti korištenja rješenja kao što su tokeni Bernarda Toplaka, te o novoj implementaciji TLS biblioteke za sigurnu mrežnu komunikaciju u jeziku OCaml Davida Kalopera Meršinjaka. Već tradicionalno, konferencija je nudila mnogo prilika za upoznavanje i druženje te je taj društveni dio apsolutno nezaobilazan i iznimno koristan, barem toliko koliko i najbolja predavanja na samoj konferenciji. Rijetko dobra i sposobna ekipa predavača i posjetitelja u specifičnom i uskom području računalne sigurnosti jamči svakodnevne zanimljivosti koje se jednostavno moraju proživjeti na licu mjesta. Ovo je bilo dosad najbolje izdanje FSEC-a te jedva čekamo vidjeti kako će ga nadmašiti sljedeća godina.

zavodi), no postoji rizik da se iz naoko “anonimiziranih” podataka (iz kojih se ne bi trebalo doći do osoba na koje se odnose) statističkom analizom često može pročitati znatno više nego što je naoko vidljivo. Ugrina je na primjeru objavljenih podataka Njujorške taksi službe i Netflixa pokazao kako se analizom podataka i korelacijom s javno dostupnim informacijama s društvenih mreža iz takvih skupova podataka može prilično precizno zaključiti o kome se radi. Esteban Ribičić je govorio o svojem projektu eramba koji je namijenjen praćenju sustava i parametara njihove konfiguracije, s naglaskom na upravljanju računalnom sigurnosti. Eramba je napravljena kako bi pomogla pri nadzoru sukladnosti sa standardima kao ISO 27001, PCI i sličnima, te služila kao baza znanja, odnosno planova za upravljanje rizicima.

Katja Malvoni prezentirala je hardver za energetski učinkovito brute-forceanje lozinki, ali koji je iskoristiv i za “kopanje” BitCoina i sličnih


49

STARTUP MJESECA Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

Madbar z

Laptop, 100 kn za hosting i

Na web adresi www.madbarz.com 50.000 ljudi se već upisalo na listu čekanja na izlazak aplikacije koju stvara zagrebačko-splitski dvojac

Za startup vam trebaju samo stvari iz naslova, kažu dečki iz Madbarza, koji su za nešto više od godinu dana truda inkasirali lijepu svotu od mađarskih investitora - ne radi se doduše o milijun dolara, kako su brzopleto prenijeli hrvatski mediji, ali njihov trud sad je i službeno vrijedan šesteroznamenkaste svote u dolarima

Korisnici Madbarza točno mogu vidjeti koje su grupe mišića ojačali vježbanjem

do programera preko Mađarske Luka nam je u razgovoru otkrio kako se medijima obratio u prvom redu zato da bi regrutirao nove programere u razvojni tim (čemu je, uostalom, i namijenjena investicija mađarskog fonda - a ne osobnom bogaćenju Luke i Nikole, kako su prenijeli mediji). Jedno pojačanje u timu već smo upoznali, no dečki su nas zamolili da podvučemo kako je natječaj još otvoren: zainteresirani programeri, javite se na http://madbarz.com/jobs.

50


Madbarzovci se nadaju da će jednog dana ponuditi i gadgete poput narukvice koja će bilježiti stvarni napredak u vježbanju

O

fenomenu startupa u hrvatskim se medijima “srednje struje” često piše senzacionalistički i bez uvida u stvarno stanje stvari, ali hrvatski dnevni tisak “iz kategorije sedam kuna” dosegnuo je novo dno objavom članka pod naslovom “Priča uspješnog hrvatskog dvojca: U 25 dana zaradili smo milijun dolara”. Ispod takvog naslova i jednako stupidne opreme, kojom se sugerira da su dečki za poslić na kojem su radili manje od mjesec dana spremili u džep milijunčić, nastavlja se sasvim suvisli tekst autora koji zna, može i hoće razlikovati pojmove “procjena vrijednosti” i “zarada” (nakon što ga pročitate, jasno vam je da dečki nisu izjavili ništa nalik na bedastoću iz naslova), ali uzalud mu trud kad su tu uredničku ujdurmu uredno prenijeli u još jednom dnevnom listu iz kategorije uglednih novina; štoviše, njima naslov nije bio dovoljno senzacionalistički pa su mu dometnuli još jednu imaginarnu izjavu: “Uskoro idemo u Silicijsku dolinu”! Ajde, barem nema silikona... Na našu sreću (o njihovoj bi se dalo raspravljati), nismo morali potegnuti do Kalifornije kada smo odlučili provjeriti što su dečki zaista rekli: dovoljno je bilo otići u Zagrebački inkubator poduzetništva, popularni ZIP, koji smo u dvogodišnjoj povijesti ove rubrike već nekoliko puta posjetili, i iz kojeg je i prije ove izašlo nekoliko priča o uspjehu. “Prepoznavši potencijal Madbarza, investitori iz fonda Traction Tribe uložili su određenu svotu novca kako bi nam pomogli u što bržem dovršavanju aplikacije i izlasku na tržište (investicija je namijenjena prije svega zapošljavanju programera). U hrvatskim medijima može se naići na podatak da smo zaradili milijun dolara, što je netočno, već je jedan od uvjeta pri kojima smo prihvatili investiciju, procjena vrijednosti Madbarza u visini od 1,15 milijuna USD. Kad startup prvi put prima vanjsku investiciju, to je ujedno i trenutak kad prvi put dobiva nezavisnu procjenu vrijednosti, što među ostalim služi kao odlična validacija kod budućih investitora prilikom podizanja eventualnih novih rundi financiranja”, kaže Nikola Mratinić, student treće godine zagrebačkog FER-a, koji se prije nešto više od godinu i pol u ZIP-u upoznao s Lukom Macnerom, samoukim web/UI/UX dizajnerom (inače je po struci zubni tehničar) i pridružio se njegovom projektu Madbarz.

Ulični vježbači

Luka je početkom ovog desetljeća otkrio svijet street workouta, vježbanja kojim se možete baviti u vlastitoj režiji, bez sprava i skupe

Savjet budućim startupima

puno truda opreme, te bez ikakvih obaveza prema ikome - kada i kako vam odgovara. Street workout je u međuvremenu još više dobio na popularnosti, postavši globalni pokret, djelomice i stoga što ne zahtijeva skupu opremu (Luka je kao jedinu “posebnu opremu” koristio šipke u parku na Jarunu - otuda “lude šipke” u nazivu) kao niti još veći trošak: trenera. No, kad nemate osobu koja vas “drži za ruku” i vodi, još važnije postaje razmjenjivanje informacija i druženje s istomišljenicima on line. Stoga je Luka, nakon što je shvatio da ne postoji centralno mjesto na Internetu koje okuplja ljubitelje street workouta, proširio svoju stranicu koja je okupljala hrvatske ljubitelje (CroWorkout.com) na globalnu varijantu. Tadašnji Bar-Community.com bio je rađen u Joomla tehnologiji, s najosnovnijim korisničkim profilima i mogućnošću registriranja korisnika i workout timova. Potaknut entuzijazmom korisnika stranice, Luka je svoj hobi i “noćni posao” (danju je radio kao zubarski tehničar) pretvorio u pravi posao: od 1. siječnja 2013. stranicu je rebrandirao u Madbarz, a tijekom prve polovice te godine pridružio mu se Nikola Mratinić, kao .Net i Javascript developer. Krenuo je u rad na web aplikaciji... Nekih godinu i pol kasnije (a ne 25 dana), Madbarz je postao prepoznatljiv brend među ciljanim korisnicima diljem svijeta: na Facebooku ima čak 200.000 fanova. Oni nestrpljivo iščekuju da aplikacija (web, ali i mobilna - za Android i iOS) izađe iz closed beta faze, što bi se trebalo dogoditi vrlo brzo - madbarzovci izbjegavaju datume, ali stekli smo dojam da će se to dogoditi koji dan ili tjedan nakon izlaska ovog broja Mreže iz tiska. “Trenutačno imamo oko 300 testera u zatvorenoj beti, koji nam javljaju feedback u vezi web i mobilne aplikacije. Otvorili smo i listu čekanja, gdje zainteresirani korisnici mogu ostaviti svoj mail kako bi bili obaviješteni kada Madbarz postane javno dostupan. Svaki dan primimo između 300 i 500 novih signupova”, kažu Nikola i Luka. Red je da njima dvojici prepustimo prostor kako bi sami opisali rezultat svojeg rada. “Aplikacija nudi vrlo široki raspon vježbi za svakoga tko se želi baviti bilo kakvim oblikom treniranja vlastitom tjelesnom težinom (street workout, calisthenics, bodyweight workout). Velik izbor vježbi, kao i vlastiti algoritam koji prilagođava preporučeni broj ponavljanja za svaku vježbu na temelju prethodno ostvarenih rezultata (odnosno unesenih treninga), omogućuje nam da pokrivamo sve težine izvođenja, što aplikaciju čini prikladnom kako za početnike, tako i za one naprednije. Osim toga, od korisnika primamo i sugestije za dodavanje vježbi koje eventualno nedostaju.

Skupljajte informacije iz što više izvora, ali u konačnici sami donosite odluke i snosite odgovornost! Fokusirajte se i validirajte ideju čim prije, nemojte izgraditi cijeli proizvod i tek onda otkriti kako ga ljudi ne žele ili ih ne zanima, tj. da ga zapravo nemate kome prodati. Upalite YouTube i pogledajte sve videe kanala PandoDaily i ThisWeekInStartups te svaki intervju s CEO-ima poznatijih tvrtki. Ako vas zanimaju biznis modeli raznih startupa, otiđite na Crunchbase pa pogledajte koji su pravi načini zarade na Internetu. Budite spremni na mnogo truda i rada, brojne radne vikende i duge noći...

Potrudili smo se pružiti kompletno korisničko iskustvo, koje će obuhvatiti sve bitne aspekte treniranja - osim maksimalne personalizacije treninga, omogućit ćemo i nezaobilazno dijeljenje treninga na Facebooku, a vrlo brzo nakon izlaska dodat ćemo i organizator/planer treninga te ponuditi nešto originalniju interakciju između korisnika na samom Madbarzu u obliku social i battle grupa. Pri izlasku od navedenih će funkcionalnosti više toga biti na webu nego na mobitelu, koji planiramo nadopunjavati prema prioritetima, u skladu s povratnim informacijama od naših korisnika.”

Njima trebaju samo šipke: Nikola Mratinić i Luka Macner izgradili su community, web i mobilnu aplikaciju posvećenu street workoutu, vježbanju vlastitim tijelom, za koje nije potrebna skupa oprema

Najteže bitke tek dolaze

A što se u međuvremenu događalo? Nikola ima vrlo zanimljivu priču o razdoblju koje je prethodilo ocjeni mađarskog fonda da MadBarz vrijedi 1,150.000 dolara: “Danas vam treba laptop, 100 kuna za hosting i mnogo truda; već s time možete dokazati pojedine stvari. Na početku je najviše trebalo uložiti u učenje, a od opreme je bio potreban samo laptop koji je Luka već otprije imao. Sve u svemu, sam početak nije bio izrazito financijski zahtjevan, krenulo se laganim koracima: prvo vlastita web stranica, pa sadržaj, zatim Facebook stranica. Osvajali smo i razne nagrade (ponekad i novčane) po natjecanjima i hackathonima. Zašto je 97% korisnika muškog spola? Imali smo i određenu vlastitu ušteđevinu...” Na YouTubeu postoji mnoštvo videa u kojima prirodno nabildani ljudi izvode Premda bi se iz opreme norazne napredne vježbe, kao što su ruski zgib (engl. muscle up), zastavu (human vinskih članaka dalo zaključiti flag) i slično. Za sve nove u tom svijetu to ponekad izgleda toliko zadivljujuće drugačije, dečki nisu poletjeli u da obeshrabruje, stoga je moguće da se muškarci lakše odlučuju krenuti nebo: “Smatramo da nas prave usprkos intenzitetu i težini nekih od tih vježbi. Međutim, vježbanje vlastitom poteškoće i izazovi tek čekaju: tjelesnom težinom u posljednje vrijeme ima značajan porast popularnosti, kad izađemo na tržište, kad ćeposebice među ženama, pa očekujemo kako će se uskoro i na Madbarzu mo morati održavati brzi rast i omjer spolova među korisnicima mijenjati u korist žena. boriti se s konkurencijom.” MREŽA studeni 2014.

51

mreža na terenu Idea Knockout 2014

Od ideje do Las Vegasa

Najuzbudljivije natjecanje tehnoloških ideja u našoj regiji okupilo je petnaest timova koji su se borili za putovanje u Las Vegas, na CES 2015, ali i izlagački štand na tom sajmu. Pobijedio je zagrebački startup DivIT s projektom Mash.me

Nagual Dance je projekt berlinskog startupa Nagual Sounds koji je osvojio drugo mjesto na Idea Knockoutu

Poznati startup Fojo bio je trećeplasirani tim na natjecanju

52


Žiri Idea Knockouta brojao je osam članova, no „pitcheve“ natjecatelja mogli su gledati i protukandidati, kao i posjetitelji, pa je dvorana Müller u zagrebačkom kinu Europa bila dupkom puna

Lauren Santa iz Veleposlanstva SAD-a ispričala je natjecateljima kako zatražiti i dobiti poslovnu vizu za Ameriku

Dragan Petric

P

etnaest timova s inovativnim idejama o tome kako nove tehnologije iskoristiti da se njima kreira posve novi proizvod, koji će imati komercijalni potencijal i koji će biti od koristi krajnjim korisnicima, nastupilo je krajem rujna u zagrebačkom kinu Europa pred stručnim žirijem Idea Knockouta, natjecanja u organizaciji Buga. Idea Knockout održan je uz podršku Consumer Electronics Associationa, organizatora CES-a, najvećeg i najvažnijeg svjetskog sajma novih tehnologija koji se svakog siječnja održava u Las Vegasu. Pobjedu je odnio zagrebački startup DivIT s projektom Mash.me, osvojivši izuzetno vrijednu nagradu: povratne aviokarte do Las Vegasa za dva pripadnika tima i hotelski smještaj u Las Vegasu za vrijeme trajanja CES-a 2015, ali i nešto još vrednije - izlagački štand na Eureka Parku, dijelu CES-a na kojem izlažu startupi. Osnovna ideja projekta Mash.me je omogućiti svakome da izradi animirani 3D video pokretima tijela i lica ispred webkamere. Osim za stvaranje animacija, ova tehnologija omogućuje i kreiranje chata pomoću trodimenzionalnog avatara, kao i chat u virtualnoj stvarnosti korištenjem naočala za virtualnu stvarnost poput Oculus

Rifta. Izuzetno uvjerljivim nastupom DivIT je “nokautirao” preostalih 14 timova koji su se natjecali, sakupivši ukupno 362 boda žirija, od 400 maksimalnih. Samo dva boda manje imao je drugoplasirani tim Nagual Sounds iz Berlina s projektom Nagual Dance, koji omogućuje stvaranje glazbe pokretima tijela ispred Microsoftove Kinect 3D kamere, a treće mjesto osvojio je zagrebački startup Fojo, čiji spoj mobilne aplikacije i uređaja za izradu papirnatih fotografija omogućuje svakome da kod kuće ima pravi fotografski laboratorij za izradu snimaka napravljenih smartfonom.

Put i u Krakov

Uz organizatora natječaja, najtiražniji tech časopis u našoj regiji Bug, generalni pokrovitelj Idea Knockouta bio je Hrvatski Telekom, koji je među natjecateljima odabrao tim Amodo i njihov projekt Driver Copilot za posebnu nagradu - putovanje u Krakov gdje će, uz sve pokrivene troškove, svoju ideju moći “pitchati” za ulazak u glasoviti hub:raum, poduzetnički inkubator Deutsche Telekoma. Radi se o hardveru koji se ugradi u automobil, a softver tada može bilježiti navike vozača. Jedna korist je da vozaču ukaže na navike koje mu “troše” autobudžet. Dodatno namjena jest to da, primjerice,

treći partneri poput osiguranja, svojim korisnicima “izmjere” osiguranje. Fizički krajnji korisnik, mogao bi imati i primjerice, dodatnu korist kada želi prodati automobil, jer bi softver bilježio kako je auto održavan te bi tako pridonio dodatnoj sigurnosti za kupca. Naravno, podacima upravljaju vozači, i oni određuju ono što žele dijeliti. Razrađeni proizvod, sigurna i detaljna prezentacija, pridonijeli su tome da HT-ovci izaberu baš njih. Žiri Idea Knockouta sastojao se od predstavnika sponzora natjecanja, kao i medijskih pokrovitelja natjecanja te je brojao osam članova: Bojan Mušćet (Hrvatski Telekom), Igor Šabarić (Zagrebačka banka), Elizabeta Planinić (Putuj bolje), Ivan Brezak Brkan (Netokracija), Tanja Ivančić Belošević (Večernji list/IQ), Miroslav Wranka (T-Portal), Vjekoslav Hanžić (Croatian Traveller) te predsjednik žirija Dragan Petric (Bug).

Jedinstveno natjecanje

Natjecanje Idea Knockout jedinstveno je i po tome što je u potpunosti bilo otvoreno za javnost, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje koji su, osim prezentacija timova pred žirijem, mogli razgledati i izložbu tehnoloških ideja svih timova u zagrebačkom kinu Europa. Nadziranje regularnosti natjecanja bila je zadaća Suzane Vezilić iz Trgovinskog ureda Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu,

Igor Šabarić iz Zagrebačke banke održao je natjecateljima korisno predavanje o odnosu banke i poduzetnika Amodo s projektom Driver Copilot osvojio je nagradu Hrvatskog Telekoma putovanje u Krakov


53

mreža na terenu Idea Knockout 2014 CES 2015

Hub:raum

Prijavite se besplatno!

HT i DT nude poslovni uspjeh

www.cesweb.org

www.hubraum.com

Sljedeće izdanje CES-a održat će se od 6. do 9. siječnja 2015. u Las Vegasu. Radi se o najvećem, najvažnijem i najutjecajnijem sajmu potrošačke elektronike, gadgeta, tehnoloških inovacija i startupa na svijetu, no to već sigurno znate ako ste ikada do sada prolistali Bug. Ono što možda ne znate jest to da na CES ne može ući bilo tko jer ulaznica nema u slobodnoj prodaji. Za ulaz je nužno registrirati se, platiti registraciju i dokazati da ste zaposleni u sektoru potrošačke elektronike. Kako biste uštedjeli dio velikog troška nužnog za putovanje na CES, savjetujemo vam da se javite u Trgovinski ured Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, i oni će vam - ako kažete da ste se o tome informirali u Bugu - osigurati posve besplatnu registraciju za ulazak na sajam!

Generalni sponzor Idea Knockouta je Hrvatski Telekom. Ta je tvrtka posljednjih godina uvelike podupirala domaću startup scenu i samim time, posve je normalno da se odlučila podržati i naše natjecanje. HT je tako na Idea Knockoutu imao predstavnika Luku Sučića - svojevrsnog scouta - koji je među timovima odabrao tim Amodo, s projektom Driver Copilot, te ga pozvao u Krakov na tjedan dana. Tamo će se taj tim upoznati s hub:raumom, poduzetničkim akceleratorom Deutsche Telekoma, gdje će primiti tutorstvo i savjete profesionalaca te će, pokažu li se potentnima, biti primljeni u program hub:rauma koji podrazumijeva i izdašnu investiciju ovog akceleratora u sam projekt.

koji je ujedno i zastupnik CES-a za naše tržište. U pauzi natjecateljskih „pitcheva“, za predstavnike timova održano je i nekoliko zanimljivih predavanja. Tako je ispred konzularnog odjela Veleposlanstva SAD-a nastupila Lauren Santa, koja je rastumačila kako se dobiva poslovna viza za Ameriku te što sve od birokracije treba „odraditi“ netko tko je iz Hrvatske, a tvrtku želi otvoriti i u SAD-u. O troškovima pokretanja poslovanja zanimljivo predavanje održali su Livija Martinović i Dario Tomljenović iz Regus Zagreb City Centrea, koji su jednom timu - kroz nagradnu igru - poklonili šestomjesečno korištenje poslovnog prostora u Zagrebu. Konačno, još jednu veliku vrijednost za natjecatelje osigurala je i Zagrebačka banka, čiji je Igor Šabarić, direktor Centra za poduzetničko bankarstvo, zainteresiranim natjecateljima održao predavanje o odnosu banke i poduzetnika, ponudivši niz korisnih savjeta o tome kako oni koji kreću u stvaranje biznisa mogu najučinkovitije surađivati s bankom.

Čemu Vegas?

CES je, da se podsjetite, najveći svjetski sajam novih tehnologija koji se svakog siječnja održava u Las Vegasu, nagovještavajući koji će tehnološki trendovi obilježiti narednih dvanaest mjeseci te predstavlja jedan od najvećih medijskih događaja na cijelom svijetu. Eureka Park je najpropulzivniji dio CES-a, koji posljednjih godina uživa 54


CES 2015

Agencija za tech putovanja www.putujbolje.com Želite otputovati na CES, kao i to da vam netko osigura najpovoljniju aviokartu i najpovoljniji, a opet kvalitetan, smještaj? Isto tako, želite i za put na IFA-u u Berlin? Ili na Photokinu u Köln? Ili na MWC u Barcelonu? Ili na CeBIT u Hannover? Ili bilo gdje drugdje? Naša preporuka je putnička agencija Putuj Bolje, s kojom i mi najradije putujemo. Upravo zbog tog osjećaja pouzdanosti i sigurnosti, kao i najbolje moguće cijene, odlučili smo putovanje u Las Vegas za pobjednički tim povjeriti agenciji Putuj Bolje. Tako možemo biti sigurni da će do odredišta ekipa stići najsigurnije i na vrijeme te kako će im eventualni problemi koji iskrsnu putem biti promptno riješeni.

najveću pozornost medija i posjetitelja tog sajma, a na njemu su svoj put prema poduzetničkim zvijezdama započele i danas globalne zvijezde tržišta novih tehnologija, Pebble Technology i Oculus VR. Bugovci su, tijekom svečanosti proglašenja pobjednika Idea Knockouta, najavili i kako će tri prvoplasirana tima, kao i još nekoliko

timova koji su osvojili simpatije publike, nastupiti i na Bug Future Showu 2015 koji će se održati 29. siječnja 2015., također u kinu Europa. Na Bug Future Showu 2015 pobjednički tim s Idea Knockouta DivIT pred publikom će ispričati kako su iskoristili svoj nastup na CES-u 2015 i kako su se proveli u Las Vegasu.

HTML PDF API

Cloud servis za konvertiranje HTML-a u PDF zadaću, nisu bili rješenje kojim smo u potpunosti bili zadovoljni te smo odlučili napraviti vlastito rješenje kao odvojeni servis. Prvi funkcionalni prototip razvili smo unutar mjesec dana, koji smo potom tijekom idućih godinu dana unaprijedili i testirali na stvarnim projektima. U tom smo razdoblju također razvili web stranicu i aplikaciju za korisnike te 1. 4. 2014. pustili servis u javnost.

Arhitektura sustava

Servis se sastoji od dva glavna dijela: sučelje (web stranica, korisničko sučelje) koje je izgrađeno na Ruby On Rails frameworku i API koji je izgrađen na Node.JS frameworku kako bismo maksimalno iskoristili prednosti svakog od njih. Cijeli sustav je od početka osmišljen modularno kako bi se mogao brzo skalirati i odgovoriti na povećanje broja korisnika. Trenutno servis koristi 5 servera i 4 vanjska servisa koji su vezani samo uz korisničko sučelje.

HTML PDF API je cloud servis koji omogućuje konvertiranje HTML koda u PDF. Namijenjen je programerima/IT tvrtkama koji imaju potrebu izrađivati PDF dokumente unutar svojih aplikacija te žele rješenje koje je: pouzdano, jednostavno za integraciju i skalabilno Što je HTML PDF API servis? Cloud servis koji vam omogućuje konverziju HTML dokumenta u PDF koristeći standardne web tehnologije (HTML, CSS i Javascript). Podržava više načina pretvorbe HTML koda u PDF te za ulazne parametre prima: adresu internetske stranice, HTML kod kao string ili dokument te komprimirani dokument. Servis je kreiran na REST principu te je neovisan o programskom jeziku aplikacije koja ga koristi. Zbog toga ga je vrlo lako integrirati s bilo kojim programskim jezikom koji podržava HTTP.

Servis je namijenjen programerima/IT tvrtkama kojima je potrebno pouzdano rješenje za izradu PDF dokumenata. Korištenjem servisa uvelike se smanjuju troškovi vezani uz razvijanje i održavanje vlastitog rješenja. Kao tvrtka koja se od 2008. godine bavi izradom internetskih stranica i aplikacija, često smo od naših klijenata imali zahtjeve za mogućnošću izvoza podataka u različite formate, među kojima je i PDF. Tijekom tog vremena imali smo prilike koristiti i isprobati različite alate za izradu PDF dokumenata koji, iako su korektno odradili svoju

Funkcionalnosti API dijela servisa:

• podrška za CSS i Javascript • podrška za SVG znakove i grafiku • podrška za prilagođene

Tim: Effectiva studio

d.o.o.

HTML PDF API Broj članova tima: 2 Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2008. Komercijalizacija projekta: Projekt je komercijaliziran Ciljana tržišta: Programeri i IT tvrtke Tvrtke uzori: 37signals, Rocket Science Group, GitHub, Litmus Software Proizvodi uzori: Basecamp, MailChimp, GitHub, Litmus Crowdfunding kampanja: Ne Opis projekta: HTML PDF API je cloud servis koji omogućuje konvertiranje HTML koda u PDF. E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: https://htmlpdfapi.com

fontove • Base64 podrška za slike i fontove • savršeni font kerning (razmak između slova) • definiranje zaglavlja i podnožja dokumenta s preddefiniranim varijablama

Značajke servisa: • prijenos neiskorištenih kredita u sljedeći mjesec • svaka nova kupnja produžuje valjanost kredita za iduća 3 mjeseca • sigurnost pomoću SSL enkripcije • podaci klijentskog upita za izradu PDF dokumenta u potpunosti se brišu nakon što je upit uspješno izvršen • svakom korisniku dodijeljen je određeni prostor za pohranu datoteka kao što su slike, fontovi, css i sl., što pridonosi brzini konverzije • korisnik sam odlučuje o količini i načinu kupnje kredita (jednokratno, mjesečna i/ili godišnja pretplata) s mogućnošću izmjene • detaljna analiza

Budući planovi i ciljevi

Planovi koje namjeravamo provesti u budućnosti uključuju izradu predloška na servisu s podrškom za JSON, dodatnu manipulaciju s PDF dokumentima (watermark, postavljanje lozinke), unaprjeđenje programskog dijela za konverziju, integraciju sa sustavima poput Heroku, Mashape i sl. te izradu adaptera za sve moderne programske jezike. Naravno, nužna je i promocija servisa. Uzmemo li u obzir to da aplikacije svakim danom postaju sve kompleksnije te kako postoje uspješni servisi za bazične dijelove većine aplikacija kao što su pregledavanje logova i slanje e-maila koji pružaju puno mogućnosti te su naposljetku višestruko isplativije od vlastitih rješenja, možemo jasno definirati potencijalno tržište, kao i njegov rast za HTML PDF API servis.


55


FacePay

Kartice su prošlost, dolazi FacePay PIN ili sl.) upisivati isključivo u svoj uređaj, a daljnja komunikacija do trgovca ide preko FacePay hosta.

Dobro, ali koliko je to sigurno?

Novčanik vam je pretrpan plastičnim karticama? Uskoro ćete sve imati u digitalnom formatu koji će vam donijeti i sasvim nove i uzbudljive usluge

U

posljednjih nekoliko godina razvoj smartfona omogućio je sasvim novu uporabu mobilnih telefona koju, zbog svojih dimenzija, stolna i prijenosna računala nisu mogla ni sanjati. Jedno od takvih, a možda i najuzbudljivijih novosti, digitalni su novčanici. Velike kartične kuće na elektroničkom (kartičnom) su plaćanju zaradile milijarde, no kako to i inače biva s velikim kompanijama koje nisu pod konstantnim pritiskom konkurencije, kasne s inovacijama. Zato su to prepoznale tvrtke koje inače nemaju veze s ovom industrijom, ali znaju procijeniti gdje leži zarada. Tako je Google na tržište izbacio Google Wallet, PayPal je izašao sa svojim Walletom, a Apple je pokrenuo svoju mobilnu platnu shemu s izlaskom iPhone 6 uređaja. Ono što je nama posebno zanimljivo zove se FacePay. Radi se o inovativnom mobilnom platnom sustavu koji je u tehničkom i koncepcijskom smislu možda i napredniji od gore nabrojanih perjanica IT divova, a proizvod je hrvatske startup tvrtke Digitalni Mobilnik d.o.o. Sustav je prvi put prezentiran 2012. na 56

GOAP konferenciji u Zagrebu, a od tada je postao još zanimljiviji i napredniji.

Što digitalni novčanici donose?

Prema širini usluga i konceptu, FacePay spada u sam vrh ponude. Naime, s FacePay Walletom moći ćete kupovati u dućanu, na webu, slati novac prijateljima i rodbini, ili kupiti kartu preko ticketing sustava. Na početku ćete izabrati način komunikacije s trgovcem (QR kod, NFC ili geolokacija), odabrati račun s kojeg želite platiti, otipkati PIN u svoj uređaj, a neposredno prije potvrde plaćanja, možete dodati i napojnicu. Takav princip vrlo je pogodan za web plaćanja. Ako web stranica omogućuje plaćanje FacePayem, na njihovom payment gatewayu pojavit će se QR kod koji ćete skenirati te izvršiti gore opisanu transakciju. Ono što je vrlo zanimljivo, platit ćete sa svog bankovnog ili prepaid računa, bez potrebe za unosom broja kartice ili bilo kakvog drugog osobnog podatka na web stranicu. Tu zapravo i leži i cjelokupna ideja ove platne sheme, a to je spajanje kupca i trgovca pomoću servera. To znači da ćete sve podatke (tipa


Sustav svoje ime duguje konceptu u kojem trgovac vidi fotografiju kupca. Standardne platne kartice koriste dvofaktorsku identifikaciju (kartica - ono što imam, PIN - ono što znam), a FacePay koristi trofaktorsku identifikaciju (mobilna aplikacija - ono što imam, PIN - ono što znam, fotografija - ono što jesam). Takav koncept uz troslojnu enkripciju s ključem koji se mijenja u svakoj transakciji, te činjenicom da su PIN i fotografija isključivo na serveru, a nakon svake transakcije dolazi vam i e-mail poruka, ovu platnu shemu stavlja daleko iznad bankarskog standarda.

Kakav hardver mi je potreban?

FacePay je sustav koji eliminira kartice, POS terminale, čitače i sav ostali usko namjenski hardver. Sastoji se od tri osnovne aplikacije: Wallet za kupce, Terminal za trgovce i Host (frontend i backoffice) koji autorizira i procesira transakcije. Gdje će se softver vrtjeti, ovisi o korisnicima (i kupcima i trgovcima) - od smartfona, preko budućeg smartwatcha do PC-ja ili tableta. Prednost sustavu donosi i korištenje statičnog QR koda pomoću kojeg trgovac u isto vrijeme može poslužiti više kupaca, što je dosta praktično u restoranima ili kafićima. Također, to omogućuje da trgovac stavi QR, recimo, na plakat za nekakav koncert ili događaj koji kupac u prolazu može skenirati i odmah kupiti kartu. Takva se karta pohranjuje na mobilnom uređaju, a posjeduje i vlastiti QR za identifikaciju. Isti princip može se primijeniti na flyere, newslettere ili televiziju. Sve te prednosti te izbacivanje hardvera omogućit će drastičan pad cijene transakcije koju trgovci danas plaćaju da bi mogli prihvaćati plastiku.

Kartici su dani odbrojani, a budućnost elektroničkog plaćanja preuzet će digitalni novčanici. FacePay svakako ima predispoziciju za ozbiljnog igrača na tom području.

Tim: Digitalni Mobilnik d.o.o. FacePay Broj članova tima: 2 (Danijel Mulugeta, Daniel Cazin) Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2009. Komercijalizacija projekta: Sustav je funkcionalan, za izlazak na tržište traži se partner ili investitor Ciljana tržišta: Hrvatska, regija, EU Tvrtke uzori: Google, Apple, Square, Uber Proizvodi uzori: Možda Apple Pay ako pokrene globalnu tržišnu tranziciju Crowdfunding kampanja: zasad samo u planu Opis projekta: FacePay je sustav za autentikaciju, autorizaciju i procesiranje novčanih transakcija, a koristi mobitel kao instrument plaćanja. E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: www.facepay.biz

e-Monumentum

Digitalno oživljavanje uspomena na pokojnika

Kako osuvremeniti nadgrobne spomenike te time oživiti uspomenu na najdraže? Rijetko tko tijekom života razmišlja o tim pitanjima, ali projekt itekako ima smisla

P

rojektom e-MONUMENTUM želimo prilagoditi mjesta uspomene na pokojnike (spomenike i nadgrobne ploče) u skladu s trenutno dostupnim tehnologijama. U planu su tri linije proizvoda i usluga: DOX, LUX i NOX. U sklopu DOX linije koristile bi se postojeće kamene nadgrobne ploče uz uključivanje QRCode tehnologije (brušenjem oznake na ploče ili dodatnim oznakama na metalnim pločicama koje bi se postavljale na nadgrobne ploče) za dohvat dodatnih sadržaja (tekst, slika ili druga multimedijska datoteka) smještenih na našim poslužiteljima. LUX linija bi također obuhvaćala korištenje postojećih nadgrobnih ploča,

no kod nje bi se koristila tehnologija proširene stvarnosti (AR tj. augmented reality) koja se aktivira vizualnim markerima, GPS pozicijom ili preko NFC-a, uz što manje vidljivih intervencija na postojećim nadgrobnim pločama.

Nema do Interneta

Za korištenje linije DOX i LUX posjetitelji bi trebali koristiti pametne telefone ili mobitele za aktiviranje, dohvat i pregled dodanih sadržaja (bilo korištenjem mobilnog Interneta ili bežične mreže dostupne na groblju). Kombinacijom proizvoda i usluga iz linija DOX i LUX moguće bi bilo ostvariti i označavanje pojedinih dijelova groblja kombiniranim QRCode, AR i GPS oznakama,

omogućujući lakše snalaženje i pronalazak traženog ukopnog mjesta korištenjem mobilnog uređaja. Kod treće linije NOX, umjesto kamene ili druge ploče s podacima o pokojniku, na grobno mjesto postavili bi se zasloni (LED monitori) na kojima bi se prikazivali podaci o pokojniku, fotografije, videomaterijali i drugi željeni sadržaji koji bi podsjećali na pokojnika i ukrašavali grobno mjesto. Proizvodi iz linije NOX obuhvaćali bi i senzore

za pokret te analogni natpis na manjoj ploči, koji bi se nalazio na svakoj nadgrobnoj ploči (u slučaju gubitka napajanja, mrežne povezanosti ili kvara). Mrežna povezanost rješenja NOX bila bi riješena mesh bežičnom mrežom, a jedinice ugrađene u nadgrobne ploče imale bi certifikat IP67, odnosno, potpunu otpornost na prodiranje prašine i potapanja u vodu. Veličine LED ekrana kretale bi se od 8,4“ do 32“ (prilagodljivo i za uporabu na kasetama na krematorijima).

Tim: Vetom-alfa d.o.o.

Moderno sjećanje na pokojnika

e-MONUMENTUM Broj članova tima: 3 Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2013. Komercijalizacija projekta: proljeće 2015. Ciljana tržišta: EU i zemlje zapadnog Balkana Tvrtke uzori: QR Memories (UK) Ltd Proizvodi uzori: Crowdfunding kampanja: Ne Opis projekta: Digitalno oživljavanje uspomena na pokojnika korištenjem kombinacije QR, AR i LED rješenja E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: www.vetom-alfa.hr/emonumentum

Sve tri linije dijele zajedničke elemente i karakteristike: zajednička mrežna i poslužiteljska infrastruktura za sve sadržaje, upravljanje sadržajima sa središnje lokacije, mogućnost dodavanja, mijenjanja i uklanjanja sadržaja, održivost korištenjem obnovljivih izvora energije (sunca i vjetra), modularnost, skalabilnost, otpornost na vanjske utjecaje i trajnost. Sva tehnička rješenja bila bi izvedena uz dužnu pažnju prema postojećim nadgrobnim pločama i pokojnicima koje one predstavljaju, kao i prema okolišu u kojem se nalaze. Time bi groblje od mjesta tame postalo mjesto svjetla i oživljavanja uspomena na pokojnika.


57


Katalog TV

Kupnja preko televizije

Prvi hrvatski interaktivni TV program sve je popularniji u domaćinstvima. Katalog TV omogućuje brz i jednostavan pregled akcijskih i drugih zanimljivih ponuda poznatih trgovaca, a gledatelji će uskoro na ovoj platformi moći i kupovati omiljene proizvode

bimce. Neprestano se osluškuje bilo gledatelja i sukladno tome uvode nove kategorije. Uz današnji životni ritam važno je detaljno isplanirati kupnju kako bi se racionalno utrošilo vrijeme i novac, pri čemu je Katalog TV kupcima od velike pomoći.

K

Od začetka ideje do realizacije prošlo je skoro dvije godine. Sama ideja prvotno se odnosila na kupnju preko televizije prema principu online shoppinga, iskorištavajući sve prednosti interaktivne televizije (IPTV). Kako do te faze ipak treba proći neko vrijeme, u kojem se korisnicima takva mogućnost mora približiti, kao logična prva faza projekta pokazao se pregled ponude trgovačkih kuća. S obzirom na to da mnogobrojni trgovci distribuiraju svoje kataloge po domaćinstvima diljem Hrvatske, a nemaju dovoljno kvalitetnu povratnu informaciju koliko je tih kataloga uistinu i pregledano, Katalog TV im omogućuje da dobiju vrlo točan i detaljan izvještaj pregledanih kataloga. Za korisnika, pak, s druge strane, ti su isti katalozi uvijek dostupni pomoću nekoliko

atalog TV jedinstveni je interaktivni TV kanal koji na jednome mjestu pruža sve informacije o atraktivnim akcijskim ponudama poznatih trgovačkih kuća. Novi TV kanal predstavlja jednostavniji, povoljniji i ekološki prihvatljiviji način direktnog komuniciranja. Trgovački lanci povoljno promoviraju svoje proizvode te dobivaju direktnu informaciju o učinkovitosti samog medija, a potencijalnim kupcima željene su informacije u svakom trenutku dostupne.

Zbogom papiru

Televizijski kanal Katalog TV pokrenut je u veljači ove godine na MAXtv platformi, na poziciji 58

broj 13, te je tako ušao u više od 300.000 domova. S obzirom na veliki broj pregledanih kataloga koji se broje u milijunima te ogromnog interesa gledatelja, tijekom mjesec dana Katalog TV pojavit će se i na TV prijemnicima IskonTV-a i OptiTV korisnika. Praktičnost i funkcionalnost pregledavanja akcijskih ponuda na TV ekranu, gledateljima dostupnih u bilo kojem trenutku, bile su ključne za pozitivne ocjene i interes korisnika, ali i važnih partnera u koje ubrajamo više od 50 vodećih hrvatskih trgovaca. Ponuda Katalog TV-a pokriva cjelovitu paletu proizvoda koja uključuje prehranu, kozmetiku, namještaj, tehniku, sve za dom, sve za djecu, sport, kućne lju-


klikova daljinskog upravljača na velikom ekranu i ne zauzimaju njegov životni prostor. Dakle, win-win situacija. Klijenti Katalog TV-a nisu samo najveće trgovačke kuće, već i svi oni koji smatraju da im ovakav oblik promocije može pomoći u prezentaciji proizvoda i usluga, pa čak i ako nemaju pripremljenu katalošku ponudu. Klijentima se naplaćuje prema pregledanom katalogu/ponudi, odnosno prema „per view“ sustavu. Ako klijent želi, može se ograničiti na pojedine županije, kao i prilagoditi različita reklamna rješenja za svaku županiju posebno. Na taj način klijent jednostavno kontrolira trošak te vrlo lako dolazi do svoje željene ciljane skupine. Također, linearni kanal Katalog TV-a idealan je za dodatnu promociju i isticanje pojedinih brandova iz cjelokupne ponude. Vrlo brzo, do kraja ove kalendarske godine, preko Katalog TV-a bit će moguća kupnja proizvoda naših partnera, čime će se dodatno olakšati pozicija kupca koji će jednostavno i po najpovoljnijim cijenama moći kupiti omiljene proizvode doslovno iz naslonjača.

Kako je nastao projekt

Tim: Katalog TV Katalog TV Broj članova tima: 10 Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2014. Komercijalizacija projekta: Počela sredinom godine, nakon tri mjeseca emitiranja Ciljana tržišta: Hrvatska i regija, srednja i zapadna Europa Tvrtke uzori: nema sličnog projekta Proizvodi uzori: nema sličnog projekta Crowdfunding kampanja: Ne Opis projekta: Prvi hrvatski interaktivni TV kanal za pregled akcijske ponude trgovačkih lanaca s mogućnošću kupnje preko TV-a E-mail kontakt za investitore: [email protected]; [email protected] URL: www.katalog.tv

Mini podatkovni centar (MDC)

Sigurnost u jednom ormaru

Jesu li aparat za kavu, šuko utičnica, sobna klima i aparat za gašenje vatre u hodniku idealno okruženje za rad vaše skupe IT opreme i sigurnost vaših podataka? In a galaxy far, far away…

međutim dugoročno im to nije isplativo. Prepoznata je potreba za podatkovnim centrima koji bi pružali usluge MSP segmentu te na izdvojenim lokacijama velikih poduzeća i organizacija, a bili bi cjenovno prihvatljivi i lokalno implementirani. Dobro osmišljen, kompaktan i modularan podatkovni centar s definiranom strategijom budućeg razvoja i nadogradnje mogao bi drastično smanjiti troškove poslovanja. Takav podatkovni centar veličine jednog ili više poslužiteljskih ormara riješio bi sve probleme napajanja i hlađenja ICT opreme, uz mogućnost nadogradnje (modularni podatkovni centar). Male i srednje tvrtke bi, između ostaloga, uštedjele i na prostoru jer bi se ovakvo rješenje hlađenja i napajanja računalne opreme moglo smjestiti bilo gdje u prostoru tvrtke. Novi proizvod - mini podatkovni centar (Mini Data Centre - MDC) s modularnim bi dizajnom povećao prilagodljivost zahvaljujući otvorenoj arhitekturi koja se može konfigurirati u svakom informatičkom okruženju. Rješenja koja se danas u ovom segmentu koriste nisu profesionalno izvedena,

Tim: MEP MDC Team Tko je inovator MDC-a? MEP d.o.o, osnovan 1993., posluje u četiri osnovne djelatnosti, među kojima se ističe izgradnja podatkovnih centara prema sustavu „ključ u ruke“. Podatkovni centar je infrastrukturno rješenje koje obuhvaća idealne uvjete rada i zaštitu računalne opreme implementacijom precizne klimatizacije, besprekidnog napajanja, vatrodojave, zaštite od požara i fizičke zaštite od neovlaštenog ulaza. Prvi veliki podatkovni centar MEP je izgradio 1999. godine, a reference MEP-a uključuju i izgradnju prvog hrvatskog TIER 3 klasificiranog podatkovnog centra. MEP d.o.o. je ISO 9001:2008 certificirana tvrtka za područje djelatnosti: prodaja, projektira-

nje, instalacija, servis i održavanje energetskih i rashladnih sustava za telekomunikacijske i računalne centre.

Zaštita podataka i ICT opreme u MSP segmentu

Zaštita podataka i IT opreme predstavlja jedan od najvećih izazova poslovanja današnjice. Izgradnja velikog podatkovnog centra vrlo je skupa, kao i njegovo održavanje. Veća poduzeća i organizacije mogu si priuštiti posjedovanje takvih računalnih sustava, ali manjima to predstavlja problem jer izrada pouzdanog podatkovnog centra zahtijeva iznimne novčane izdatke. Manja i srednja poduzeća (MSP) danas u najboljem slučaju unajmljuju podatkovne centre,

Mini podatkovni centar Broj članova tima: 9 Grad i zemlja: Rijeka, Hrvatska Otkad postoji: 2013. Komercijalizacija projekta: u planu 2014. Ciljana tržišta: Hrvatska, regija, EU Tvrtke uzori: Proizvodi uzori: Crowdfunding kampanja: Ne Opis projekta: Mini podatkovni centar (MDC) rješenje je koje omogućuje idealne uvjete rada i zaštite ICT opreme i podataka implementacijom precizne klimatizacije, besprekidnog napajanja, vatrodojave, zaštite od požara i fizičke zaštite u jednom proizvodu koji kao osnovu ima standardni 19“ poslužiteljski ormar E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: www.mep.hr

ne nude kompletno rješenje po prihvatljivoj cijeni i nisu skladu s predviđenim normama. Osnova MDC-a je standardni 19“ poslužiteljski ormar, u potpunosti modificiran i opremljen sustavima koje čine veliki podatkovni centar. Predviđena je proizvodnja MDC-a u varijantama Basic i Premium. MDC Basic bi uključivao 1-2 rack ormara sa sustavom besprekidnog napajanja, PDU jedinicama, klimatizacijskim rješenjem i sustavom nadzora za smještaj ICT opreme snage do 5kW, a MDC Premium bi uključivao 1, 2, 3 i više rack ormara sa sustavom besprekidnog napajanja, PDU jedinicama, sustavom nadzora i redundantnim profesionalnim klimatizacijskim rješenjem za smještaj ICT opreme snage 5-20kW po jednom racku. Obje inačice MDC-a moguće je dodatno opremiti sustavima vatrodojave, gašenja, sigurnosti i nadzora okoline, videonadzora, kontrole pristupa opremi, toplinske i zvučne izolacije. MDC je moguće koristiti i na lokaciji za Disaster Recovery.

Osnovne prednosti

• Profesionalna razina sigurnosti podataka i opreme uz prihvatljivu cijenu • Kompaktnost - male dimenzije • Modularnost i proširivost • Brza isporuka i montaža • Cjelokupno rješenje zaštite podataka i IT opreme


59


Mobicon

Uključi se u predavanje Mobicon na moderan način obogaćuje iskustvo predavanja te korištenjem mobilnih uređaja podiže komunikaciju publike i predavača na novu razinu

Kako stvar šljaka? Mobicon se sastoji od dva sučelja - jednoga za sudionika, a drugoga za predavača. Svaki sudionik pomoću svog pametnog telefona ili tableta može tijekom predavanja postavljati pitanja ili se javljati za riječ, što se pokazuje predavaču na njegovom računalu. Predavač na svom računalu može reagirati na upite iz publike te im i sam postavljati pitanja. Korištenje Mobicona vrlo je jednostavno: za predavača to je pristupanje Mobicon web aplikaciji, a sudionik treba instalirati Mobicon mobilnu aplikaciju. Glavne mogućnosti sudionika su pisanje tekstualnih komentara, odgovaranje na postavljene ankete, i na kraju korištenje vlastitog mobilnog uređaja kao mikrofona koji je spojen na razglas dvorane u kojoj se predavanje održava. Pisanje komentara je pogodno kada slušatelj ima kratko pitanje ili mu odgovor na njega nije hitan. Postavljanjem pitanja predavaču dolazi obavijest i on tada na njega može odgovoriti u trenutku koji mu najbolje odgovara, bez 60

prekidanja predavanja. Također, cijeli auditorij je povezan u zajednički “chatroom”, tako da u međuvremenu može odgovoriti i neka druga osoba iz publike. Predavač može tijekom predavanja aktivirati unaprijed ili na licu mjesta pripremljene ankete. Nakon njihova aktiviranja, na mobitel svakog sudionika dolazi anketa koju može ispuniti u zadanom vremenu. Svaki odgovor se odmah sprema i uključuje u konačni rezultat, a predavač u stvarnom vremenu prati rezultate koji se prikazuju na odgovarajućim grafikonima. Kako je predavač svojim računalom obično spojen na projektor, rezultate lako može podijeliti s publikom. Uobičajena praksa na predavanjima pri postavljanju pitanja je da predavač ponovi pitanje na razglas ili da se jedan mikrofon dijeli među publikom. Oba pristupa imaju svoje mane jer se često dogodi da predavač zaboravi ponoviti pitanje, a tu je i vrijeme izgubljeno na čekanje mikrofona i ponavljanje pitanja. Mobicon ovom problemu pristupa na moderan način: korištenjem mobilnog uređaja kao mikrofona. Pritiskom gumba “Javi se za riječ” sudionik daje do znanja da želi nešto reći, na što se na predavačevom sučelju pojavljuje zahtjev za riječ. Predavač odabire osobu kojoj će dati riječ - njoj se tada otvara zvučni


kanal i može govoriti u mikrofon svog mobilnog uređaja, a zvuk se prenosi preko razglasa dvorane.

Ne bojte se, nije skupo

Mobicon je zamišljen kao freemium proizvod, što znači da je osnovna funkcionalnost dostupna svima, a za dodatne opcije potrebno je izdvojiti novčanu naknadu. Tako je, primjerice, aplikacija besplatna do određenog broja sudionika, a korištenje iznad tog broja plaća

Tim: Loopus Mobicon Broj članova tima: 6 Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2013. Komercijalizacija proizvoda: početkom 2015. godine Ciljana tržišta: akademska zajednica, konferencije Tvrtke uzori: Google Proizvodi uzori: – Crowdfunding kampanja: ne Opis projekta: Mobicon je web/mobile rješenje koje obogaćuje interakciju publike i predavača korištenjem mobilnih uređaja i integracijom sa zvučnim sustavom auditorija. E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: mobicon.loopus.co, loopus.co

organizator predavanja. Aplikacija je za sudionike predavanja uvijek besplatna, oni je moraju samo instalirati i unijeti kôd predavanja koji predavač objavljuje prije početka. Također, moguće je kupiti module specijalizirane za određene vrste predavanja. Ukoliko se radi o predavanju u školi ili na fakultetu, tu je modul koji prati ocjene i statistike svakog korisnika. Moguće je dokupiti i nove vrste anketa, ovisno o potrebama naručitelja. Očekuje se skoro izdavanje beta verzije aplikacije; zasad je podržana Android platforma, ali je u bliskoj budućnosti planiran izlazak i iOS izdanja.

O timu

Iza Mobicona stoji tim Loopus, sastavljen od šestero netom diplomiranih studenata FER-a. Članovi tima redom su bivši natjecatelji na informatičkim natjecanjima, završili su fakultet s odličnim uspjehom, a u slobodno vrijeme odrađivali prakse u vodećim IT tvrtkama kao što su Google, Facebook, Palantir i Noom, ali i u vrhu istraživačke zajednice poput bioinformatičkog instituta u Singapuru. Širokog spektra znanja i obogaćeni stečenim iskustvom, odlučni su sve to pretočiti u rješavanje teških problema i stvaranje proizvoda koji će njihovim korisnicima pružiti stvarnu vrijednost.

Nagual Dance

Tijelo kao orkestar Nagual Dance je više od zabave

Budite skladatelj i stvarajte glazbu, i to samo pomoću pokreta tijela. Softver za glazbenu produkciju Nagual Dance jedinstveno je iskustvo koje omogućuje da glazbu osjećate, reproducirate i stvarate na zabavan i intuitivan način

N

agual Dance je komad softvera koji „prevodi“ pokrete tijela te ih pretvara u glazbu. Koristeći 3D kameru (Kineckt), Nagual Dance „lovi“ pokrete tijela jedne ili dvije osobe, te svaki pokret u realnom vremenu pretvara u glazbu. Pokreti tijela ne kontroliraju efekte ranije snimljenih glazbenih dijelova, ali omogućuju svakom plesaču da stvara individualnu glazbu, ovisno o svojem plesačkom umijeću i izvedbi. Nogama i rukama se dodjeljuju različiti instrumenti, kojima plesač lako upravlja.

Jedna od mogućnosti je i vrlo zabavan collaborative mod u kojem glazbu stvarate zajednički s prijateljem. U ovom modu s dva igrača jedan od njih upravlja bubnjevima i udaraljkama, a drugi „svira“ bas podlogu i melodiju. Ova tehnologija svakome otvara mogućnost samoizražavanja na glazbeni način. Plesni proces zapravo se obrće u suprotnom smjeru. Umjesto da kao plesač samo reagirate na glazbu, vi je stvarate onako kako želite, što vas vodi daljnjim pokretima. Nije više nužno imati glazbeno obrazovanje da biste bili kreativni; dovoljno je da se znate kretati.

Konverzija pokreta u glazbu Softver koji sve obavlja je Soundscape. Kao što jazz glazbenik stvara glazbu koristeći tonske ljestvice i akorde, tako i računalo čini potpuno isto koristeći relevantni softver. Softverom koji je stvorio Nagual Sounds ulazni podaci se mogu iskoristiti kao alat kojim se personaliziraju glazbeni dijelovi kako bi glazbu interpretirali na vlastiti način u realnom vremenu. Pomoću ove tehnologije glazba je uživo i intuitivno kontrolabilna, a tajna je u tome što softver svakom instrumentu pruža priliku. Naš tim pažljivo dizajnira svaki pojedinačni interaktivni glazbeni element, pri čemu je definiranje glazbenog modusa i tempa, proučavanje ljestvica, akorda i melodija, oblikovanje sintetiziranih zvukova te sviranje bubnjeva i udaraljki, naš svakodnevni posao. Nakon detaljnog testiranja i velike količine plesa, sve pohranjujemo u jednu jedinu soundscape datoteku.

Tijekom dvogodišnjeg razvoja, prezentirali smo prototipove na različitim događanjima, od velikih priredbi s profesionalnim plesačima i stotinama gledatelja, do malih događanja s gejmerima po podrumima ispunjenima znojem. Ova iskustva pokazala su da se Nagual Dance, osim za kućnu zabavu, može koristiti na razne načine, od plesnih događanja i fitness tečajeva, do terapeutskih seansi. Nagual Sounds je osnovan u Berlinu prije dvije godine. Stvorili smo svjetski priznat softver te smo vlasnici patenta za tehnologiju pretvaranja bilo kakvog podatkovnog lanca u glazbu u realnom vremenu. Naša tehnologija kombinira razvoj senzorne tehnologije, njene prilagodbe za praktičnu primjenu i današnje brzine računala i IT uređaja koja omogućuje stvaranje digitalne glazbe. Tijekom proteklog razdoblja Nagual Sounds je priznat od profesionalaca i predvodnika u ovoj industriji. Priznanje je okrunjeno nagradama Midemlab 2014, Design Prize Berlin-Brandenburg, Rethink Music, TechPitch 4.5 i Society 3 GoToStartups.

Tim: Nagual Sounds Nagual Dance Broj članova tima: 7 Grad i zemlja: Berlin, Njemačka Otkad postoji: kolovoz 2012. Komercijalizacija projekta: početak 2015. Ciljana tržišta: korisnici plesnih i glazbenih igara, profesionalni plesači, umjetnici, terapeuti Crowdfunding kampanja: http:// igg.me/at/nagualdance/x/7057720 Opis projekta: Nagual Dance pretvara vaše tijelo u orkestar E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: http://nagualsounds.com


61


SmartLoyaltyHR

Sve grupne kupnje na jednome mjestu

SmartLoyaltyHR je mobilna aplikacija namijenjena lakom pregledu web stranica s grupnim kupnjama i popustima, no također nudi i funkcionalnost objavljivanja vlastitih promotivnih ponuda, odnosno oglasa namijenjenih ostalim korisnicima aplikacije

P

rvotna ideja bila je aplikacija namijenjena kafićima i nagrađivanju lojalnosti stalnih posjetitelja popustima i/ili besplatnim pićima, npr. svaku n-tu konzumaciju, otuda ime SmartLoyalty. Ipak, prije samog početka rada na aplikaciji u razgovoru s jednim poznatim zagrebačkim ugostiteljem testiran je koncept „na papiru“. Na kraju je od izvorne ideje ostalo samo ime, a sama aplikacija je bitno promijenila namjenu. Kako su web stranice s grupnim kupnjama u posljednjih nekoliko godina postale vrlo popularne, ideja je bila objediniti sve te ponude na jednome mjestu, da budu lako dostupne u svakom trenutku, preferirano na mobilnom uređaju. Osim ove funkcionalnosti, 62

kao poželjnu osobinu aplikacije želja je bila dodati i mogućnost da mala prodajna mjesta poput sitnih obrta, trgovinica, prodajnih štandova, pa čak i privatnih osoba, mogu plasirati svoje ponude i oglase, ostaviti kontakt podatke te prema potrebi, sliku koja se može povezati s objektom oglasa, odnosno ponude.

Dostupne kupnje...

Rad s aplikacijom počinje registracijom novog korisnika, odnosno ulogiravanjem postojećeg, bilo internim sustavom prijave ili povezivanjem preko Facebook ili Twitter servisa. Nakon toga, aplikacija pamti korisnika te mu omogućuje pregled preddefiniranih servisa za grupne kupnje, odnosno pregled postojećih ili kreiranje vlastitih oglasa. Pokretanjem i


prijavom korisniku u virtualni inbox pristižu oglasi koji pripadaju kategorijama na koje se prethodno pretplatio. Trenutno je u razvoju sustav ocjenjivanja tuđih ponuda, koji bi omogućio isticanje kvalitete pojedinih ponuda, odnosno kritiziranja onih nepouzdanih i loših. Također, bilo koje prodajno mjesto korisnik može i pojedinačno isključiti. Prilikom registracije novog prodajnog mjesta, aplikacija očitava GPS koordinate, koje se kasnije koriste za navigaciju na mapi, te za filtriranje oglasa prema udaljenosti. Ako je korisnik zainteresiran za oglas, može kontaktirati vlasnika e-mailom ili telefonom, pogledati link na webu vezan za željeni proizvod ili uslugu, potražiti na mapi, a u planu je i implementacija automatskih objava na socijalnim mrežama. Sve usluge su integrirane u aplikaciju kao njezin sastavni dio.

…i još malo više

Aplikacija je trenutno na engleskom jeziku, no u planu je i lokalizacija na lokalne jezike. Sama pohrana u cloudu radi

se u UTF-8 formatu, što jamči bolju kompatibilnost s većinom europskih, no i s nekim egzotičnijim pismima koja se kodiraju do 16 bita (npr. uspješno je testiran unos ruskog ćiriličnog teksta preko Android uređaja i naknadni ispravan prikaz na iOS uređaju). Također, korisnik može birati zemlju po želji, te samim time dobiti listu preddefiniranih web stranica prilagođenu za tu zemlju. Aplikacija podržava skinove, odnosno theme, od kojih su neke specijalno prilagođene za iOS 7/8 i Android KitKat (4.4). Zasad je u planu da aplikacija bude besplatna, što bi trebalo osigurati veliku bazu korisnika, a načini monetizacije naknadno će se razmotriti. U obzir dolaze besplatne light verzije koje ograničavaju broj aktivnih oglasa i vrijeme trajanja oglasa od-do, te plaćene verzije koje nemaju navedenih ograničenja, in-app purchasing, oglašavanje, crowdfunding kampanja, a svakako će zanimljiv biti i interes potencijalnih partnera i investitora. Zasad je plan izdati aplikaciju na Android i iOS platformi, a na radaru je i Windows Phone platforma.

Tim: 46-16 SmartLoyaltyHR Broj članova tima: 1 Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2013. Komercijalizacija projekta: do kraja 2014. Ciljana tržišta: prije svega Hrvatska, a zatim i regija Tvrtke uzori: WhatsApp, Facebook, Twitter Proizvodi uzori: proizvodi gore navedenih tvrtki, zatim Njuškalo Crowdfunding kampanja: zasad ne, ali su u planu, jedna od opcija monetizacije ili barem financiranja hostinga i promotivnih troškova Opis projekta: Sve grupne kupnje na jednome mjestu i još malo više E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL : –

Supracontrol

Jednostavan i učinkovit nadzor sustava Aspekt konkurencije i konkurentnosti

Integracijom kontrole pristupa, nadzora uvjeta rada, mjerenjem potrošnje električne energije, upravljanjem vanjskim uređajima i videonadzorom stvorili smo kompletno rješenje za učinkovito i pametno upravljanje podatkovnim centrima. Naši trenutni klijenti iznimno su zadovoljni jer ih je sustav već u nekoliko navrata spasio od havarije u njihovim centrima. Što se tiče naših potencijalnih kupaca, tijekom prezentacija i razgovora dolazimo do zaključka kako postoji iznimna potreba za ovakvim sustavom. Upravo iz tih razloga konstantno ulažemo u poboljšanja i daljnji razvoj cje-

Supracontrol je prvi hrvatski sustav za kontrolu pristupa i nadzor uvjeta rada serverskih ormara i podatkovnih centara

P

odatkovni centri, serverski ormari koji rade danonoćno, čitavi napredni i skupocjeni sustavi, uza sve svoje svrhe i namjene, moraju na neki način biti i zaštićeni. I upravo to jest Supracontrol – sustav za kontrolu pristupa i nadzor uvjeta rada serverskih ormara i podatkovnih centara. Prateći svjetske trendove u ICT tehnologijama, uočili smo nedostatak cjelovitog rješenja za nadzor podatkovnih centara i IT opreme u ormarima. Proveli smo mnogo vremena implementirajući tuđa rješenja i u praksi se pokazalo da svakom od njih nešto nedostaje. Radi toga krenuli smo u razvoj vlastitog rješenja koje će biti moderno, fleksibilno i prilagodljivo svim zahtjevima korisnika.

Dakle, o čemu je ovdje riječ?

Osnovni zadaci Supracontrol sustava su fizička zaštita skupocjene opreme i servisa unutar ormara te nadzor uvjeta rada, u što spadaju senzori mjerenja temperature, vlage, vibracija, dima, prodora vode, čestica. Osim kontrole pristupa i nadzora uvjeta, pokriveno je i područje mjerenja potrošnje električne energije, upravljanje vanjskim uređajima te implementacija videonadzora. Supracontrol sustav sastoji se od hardvera koji čine master uređaji i periferija. Sustavom se upravlja preko web aplikacije, a dostupne su i mobilne aplikacije. Web aplikacija omogućuje uvid u stanje svih uređaja i senzora, praćenje trendova ponašanja senzora, analizu događaja i upravljanje kontrolom pristupa. Mobilne aplikacije su zanimljive zato što, primjerice, na daljinu možete otključati ormar ili vrata štićene prostorije. Kompletan sustav Supracontrola osmišljen je i razvijen u našoj tvrtki, počevši od hardvera, preko softvera pa do web i mo-

bilne aplikacije. Naravno, u sam proces proizvodnje uključene su i vanjske tvrtke (sve redom iz Hrvatske) koje obavljaju poslove kao što su izrada metalnih kućišta, samoljepljivih folija, strojno lemljenje komponenti, izrada ambalaže, itd.

Tim: Supranet Razvoj Supracontrol Broj članova tima: 10 Grad i zemlja: Zagreb, Hrvatska Otkad postoji: 2010. Komercijalizacija projekta: sustav je već u prodaji Ciljana tržišta: Telco, ISP, ICT, financijski, državni, vojni, zdravstveni i obrazovni sektori Tvrtke uzori: – Proizvodi uzori: – Crowdfunding kampanja: ne Opis projekta: Kontrola pristupa i nadzor uvjeta rada serverskih ormara i podatkovnih centara E-mail kontakt za investitore: [email protected] URL: www.supracontrol.com

lokupnog sustava. Na domaćem tržištu pojavljuju se slična rješenja stranih tvrtki, no pokrivaju isključivo određena područja, s time da rješenja koja nude, s tehnološkog stajališta, nisu na razini današnjih modernih sustava, a ni specifičnih potreba korisnika. U konačnici, korisnici dobivaju sustav koji pravodobno e-mailom ili SMS-om obavještava kako se i kada se nešto loše događa u prostoru koji se nadgleda. Također, velika konkurentska prednost Supracontrola je u prilagodbi individualnim potrebama svakog korisnika, a kombinacijom i konfiguracijom uređaja korisnici ostvaruju znatne uštede u količini potrošene električne energije.


63

tema broja

3G offload Rješenje za zagušenje mobilnih mreža

64


Rasteretimo mrežu Jedan od ključnih fokusa mobilnih operatora je dodavanje kapaciteta u postojeće radijske mreže implementacijom malih ćelija kao dijelom heterogenih mreža. To je jedini način za zadovoljavanje apetita milijuna smartphone i tablet klijentskih uređaja u potražnji za većim brzinama i dodatnim kapacitetima. Integracija Wi-Fi pristupa u jezgru mobilnih mreža može omogućiti neprekidan i siguran roaming, inteligentan odabir radijskog pristupa, skalabilnost i upravljivost kojima operatori mogu optimizirati iskustvo korisnika i ponuditi neke nove usluge

I

ako je Wi-Fi već duže vrijeme dostupan i prisutan na tržištima kao potrošačka i enterprise tehnologija, nikada nije plijenio toliko pozornosti koliko od početka 2013. godine na svjetskom, ali i našim tržištima, međutim još uvijek sve istočno od Engleske i Francuske poprilično kasni u trendovima koji su zahvatili zapadne europske i prekooceanske zemlje. Razlog tome je to što je Wi-Fi tehnologija prepoznata kao najekonomičnija i bogata kapacitetima pa može pomoći telekomunikacijskom sektoru u rješavanju problema naglog povećanja mobilnog podatkovnog prometa, pogotovo u urbanim sredinama, u situacijama kad je prisutna velika gustoća ljudi. Veći dio tržišta osjeća porast prometa od 50% do 100% godinu za godinom, bez usporavanja trenda. Izgledno je da postojeće infrastrukture mobilnih operatora još dugo neće moći udovoljavati zahtjevima

korisnika, čak i uz LTE implementacije. U posljednjih godinu dana pojavilo se brdo istraživanja koja su dala gotovo identične rezultate u procjenama trendova rasta za idućih nekoliko godina. Procjenjuje se da će do kraja 2018. godine svako prijenosno računalo mjesečno u prosjeku generirati do 12 GB podataka, tableti do 3 GB podataka, a smartfoni oko 2 GB podataka. Wi-Fi omogućuje visoke brzine pristupa mreži, kapacitet koji može zadovoljiti potrebe velikog broja klijenata i aplikacija velikih apetita za kapacitetima pa se smatra da će veći dio tog prometa biti stvoren preko Wi-Fi povezivosti. Korisnici ne mare za način povezivanja, bez obzira na to je li to 3G, LTE ili Wi-Fi tehnologija. Integracija Wi-Fi pristupa u jezgru mobilnih mreža istodobno je izazov i prilika za mobilne operatore koji imaju izvrsnu priliku omogućiti korisnicima maksimalno prikladan i neprekidan broadband u pokretu.


Ilustracija: HRVOJE BREKALO

Piše Kristijan Fabina

65

tema broja 3G offload Big data

Eksplozija podataka koja se događa posljednje dvije godine predvođena je masovnim korištenjem smartphonea i tableta. Početkom 2013. godine na tržištu je bilo u upotrebi oko 1,1 milijardu smartfona, uz isporučenih 1,6 milijardi u 2012., a procjena je da će broj u upotrebi narasti na 3,3 milijarde do kraja 2018. U 2014. godini očekivano je korištenje oko 1,4 milijarde pametnih telefona. Očekivan je i porast podatkovnog prometa na mobilnim mrežama od 50% svake godine, gdje glavnu ulogu igra videopromet. Potrošnja po korisniku također ima sve veći prosjek. Razna istraživanja potvrđuju da oko 90% korisnika preferira Wi-Fi pristup Internetu, 87% ih želi veću Wi-Fi dostupnost na frekventnim lokacijama, a oko 83% vjeruje da operatori trebaju ponuditi Wi-Fi kao skupnu uslugu sa 3G pristupom mreži. Tržište tableta također je u naglom porastu i stavlja još veći naglasak na Wi-Fi, konzumirajući u prosjeku i triput više prometa od smartphonea. Oko 70% prodanih Apple iPad uređaja na američkom tržištu je Wi-Fi only, a taj podatak dovoljno govori sam za sebe. Wi-Fi je postao popularan ne samo zato što nudi mogućnost rasterećenja mobilnih mreža od podatkovnog prometa, već i zato što je tehnološki napredovao do razine da je postao pouzdan i sveprisutan. Nudi veće kapacitete i prijenosne brzine 802.11n i 802.11ac tehnologijama, Hotspot 2.0 standard koji omogućuje neprekidan i siguran roaming, razne poslovne modele koji se koriste već duže vrijeme, a operatorima omogućuje raznolikost u pružanju usluga. Wi-Fi je postao novi bandwidth za ljude, ne mogu ga se zasititi i žele ga svugdje i u svakom trenutku. Trenutno u svijetu postoji preko sto milijuna javno dostupnih hotspotova. Procjenjuje se da će broj trostruko porasti te kako će u iduće tri godine biti preko 120 milijardi povezivanja na Wi-Fi mreže preko tih istih hotspotova. Podatkovni promet u istom razdoblju, odnosno do 2020. godine, mogao bi rasti 53 puta, pogotovo na frekventnim lokacijama kao što su stadioni, zračne luke, konvencijski centri,

Broj mobilnih broadband korisnika porast će četiri puta u idućih nekoliko godina, a mrežama će pristupati 10x više smartphone uređaja uz generiranje i do 50 puta više podatkovnog prometa do 2020. godine. Bit će i preko 120 milijardi povezivanja na Wi-Fi mreže preko javnih hotspotova

javne lokacije poput parkova, trgova, šetnica i sličnih. Biti mobilan traži potpuno novi pristup. Mobilne platforme će biti katalizator iskustva povezivosti. Ne čudi stoga da je i marketing u snažnom porastu na smartphone i tablet uređajima.

Izazov i prilika za mobilne operatore

Rast potražnje za mobilnim Internetom značajno nadmašuje rast kapaciteta današnjih radijskih mreža, s posebnim naglaskom na područja s gustom koncentracijom korisnika, kao i značajne probleme koji će pojaviti u narednih nekoliko godina. Mobilni operatori na povećane zahtjeve za kapacitetom reagiraju nizom mjera, uključujući LTE implementacije, akviziciju novog spektra i prenamjenu, nadogradnju transmisije, naplatu prema korištenju, a sve više i strateškom izgradnjom Wi-Fi mreža kao i mreža malih ćelija (small cells). U sustavima mobilne, odnosno ćelijske, telefonije to je neko vrlo malo zemljopisno područje pokriveno signalom.

Prvi televizori imali su iznimno malu brzinu odziva, što se poprilično popravilo sredinom prošlog stoljeća pojavom SD-a. Danas uživamo u punoj HD razlučivosti koristeći servise poput YouTubea, a nadolazeći Ultra HD koji posjeduje 4 puta više piksela nego Full HD, trošit će oko 125 Mbps po streamu koristeći MPEG4, odnosno oko 20 Mbps na manjim ekranima tableta. Što će tek biti kada holografska TV postane trend? Veća videokvaliteta zahtijeva veći kapacitet

66


Svaki od ovih pristupa ima svoje prednosti i nedostatke. LTE omogućuje značajan napredak u odnosu na 3G, kada govorimo o pokrivanju velikih prostora, ali je njegova uporaba problematična u područjima visoke gustoće korisnika zbog interferencije među ćelijama, kao i zbog problema s osiguranjem smještaja za bazne stanice. Novi LTE spektar je oskudan i skup, a i sama procedura ishođenja dozvola za spektar može trajati dugo. Mobilni operatori mogu iskorištenje mreže dodatno poboljšati aktivnim upravljanjem prometa izvan radijske pristupne mreže (RAN - Radio Access Network), odnosno unutar jezgrene mreže korištenjem keširanja (caching) sadržaja, fleksibilnih tarifa, kao i primjena raznih pravila kada i koliko korisnici mogu koristiti mrežu. Ovakva rješenja ne povećavaju kapacitet sama za sebe, već se podaci prenose učinkovitijim pakiranjem više sadržaja za prijenos unutar mrežne infrastrukture nepromijenjenog kapaciteta i mogućnosti. Povećanje RAN kapaciteta korištenjem Wi-Fi tehnologije ima niz prednosti. Gotovo svi pametni mobilni uređaji (smartphones) i tableti podržavaju Wi-Fi te danas značajno raste udio uređaja koji se oslanjaju na Wi-Fi kao jedinu opciju povezivanja na Internet. Većina korisnika očekuje da će u javnim prostorima pronaći bežični pristup Internetu od svog primarnog pružatelja usluga, zajednice pružatelja hotspot usluga ili od samog vlasnika javnog prostora. Kraći Wi-Fi domet, visoka propusnost, korištenje do 600 MHz spektra i niži jedinični troškovi operatorima znače veći kapacitet po utrošenoj jedinici novca u prostorima visoke gustoće korisnika u odnosu na LTE. Wi-Fi tehnologija je već na tržištu u odnosu na LTE tehnologiju malih ćelija, pa implementacija Wi-Fi infrastrukture operatorima omogućuje da odmah iskoriste priliku za zauzimanje ključnih lokacija na mjestima visoke gustoće korisnika, poput stadiona i zračnih luka (stupovi rasvjete, semafori itd.)

Svi putevi vode prema Wi-Fi offloadu

Vlasnici mobilnih mreža i dalje se bore s održavanjem integriteta mrežne infrastrukture uz snažan rast potražnje potrošača, a pomak

Pogled u budućnost Godina 2018. vrlo će brzo doći, a dotad bi se mogli dogoditi veliki tehnološki i trendovski skokovi. Istraživanja kažu da će oko 85% stanovništva biti pokriveno 3G mrežama, polovica stanovništva pokrivena 4G mrežama, broj korisnika pametnih telefona premašit će 3 milijarde, a broj korisničkih identiteta dosegnuti devet milijardi. I dalje je raste potreba za povezivosti, a sve je veći i rast mobilnog podatkovnog prometa. Procjena je da će do 2018. godine mobilni širokopojasni

pristupa narasti na oko 5 milijardi. Smartphone uređaji i dalje su glavni pokretač prometa, a uz zahtjeve za većim podatkovnim prometom, raste i zahtjev za kvalitetom te većom brzinom (Wi-Fi, LTE). LTE bi trebao rasti 75% godišnje do 2018., broj prijenosnih uređaja i tableta s podrškom za LTE 25%, a smartphone uređaja do 20%. Broj mobilnih broadband korisnika porast će četiri puta u idućih nekoliko godina, a mrežama će pristupati 10x više smartphone uređaja, uz

prema rasterećenju mreže od podatkovnog prometa preko nelicenciranog Wi-Fi frekvencijskog opsega biva sve značajniji. Većina mobilnih operatora najavila je Wi-Fi inicijative osmišljene kako bi osigurale dodatne kapacitete i kvalitetnu pokrivenost signalom u mjestima visoke gustoće i prostorima gdje tradicionalne mobilne mreže i ograničeni kapacitet spektra otežavaju osiguravanje prihvatljive razine kvalitete usluga. Međutim, izazov ostaje u nemogućnosti neprekidnog preuzimanja prometa s mobilne mreže na Wi-Fi vezu tako da korisnikov smartphone uređaj brzo uspostavi vezu prema Wi-Fi pristupnim uređajima u trenutku kada za to postoji mogućnost, i nema prekid u komunikaciji. Trenutno gotovo jedini Wi-Fi proizvođač koji ima potpuno funkcionalno enterprise rješenje, implementirano u više projekata širom svijeta, jest Ruckus Wireless. Međutim, i taj nedostatak kvalitetne konkurencije, odnosno raznih offload rješenja, ne predstavlja za mobilne operatore značajan problem, barem zasad, s obzirom na to da korisnici još uvijek dobro podnose taj vrlo kratki prekid veze pri prebacivanju između mreža. Ipak, priča postaje bitna kada se radi o govornoj komunikaciji. Prekid veze postat će osjetan i izazivat će negativne emocije. Također, tu je i problem praćenja korisničkog iskustva nakon što se prebace s mobilne mreže na Wi-Fi, a u tome svijetu ne pružaju sva rješenja jednako iskustvo. U Wi-Fi industriji pojavila su se razna rješenja koja će pojednostaviti neprekidnu povezivost prilikom kretanja između Access Pointova u okruženju, kao i između mobilnih mreža i Wi-Fi pristupnih uređaja. Jedno od takvih rješenja svakako je Hotspot 2.0 inicijativa Wi-Fi Alliance organizacije. U doglednoj budućnosti spominje se kako bi 5G trebao ponuditi niz rješenja poput mreža s mnogo više baznih stanica, mnogo veće kapacitete, korištenje frekvencijskog spektra na puno višim frekvencijama i slično. Trenutni standardi zahtijevaju dobavu i izgradnju LTE-Advanced ili WirelessMAN-Advanced mreža kako bi bili sukladni definiciji 4G mreže. S obzirom na vrlo ubrzan porast potreba za kapacitetom, za očekivati je i veće dostupne kapacitete na pristupnim uređajima, međutim s obzirom na ograničenje licenciranog frekvencijskog spektra, Wi-Fi će i dalje biti vrlo atraktivno i sveprisutno offload rješenje. Činjenica je da većina Wi-Fi proizvođača na tržištu neće moći odgovoriti na potrebe mobilnih operatora u smislu kapaciteta, pouzdanosti veze i kvalitete usluge.

generiranje i do 50 puta više podatkovnog prometa do 2020. godine. Prema istraživanju, glavni razlozi za odabir novog ili promjenu postojećeg pružatelja usluge svode se na tri parametra - pokrivenost, kvalitetne glasovne usluge i kvalitetan mobilni širokopojasni pristup. Glavni stalni trend je da sve postaje mobilno. Ova evolucija uglavnom je pokretana većom potrebom ljudi za povezanosti s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme te korištenjem videosadržaja,

usluga temeljenih na računalnom oblaku te Internetu, no također i porastom M2M povezivosti. Prijenos podataka u mobilnoj mreži nezaustavljivo raste. U 2012. godini rast je iznosio 70%. U 2011. godini ukupan podatkovni promet na mobilnim mrežama bio je 8 puta veći od ukupnog internetskog prometa 2000. godine. Kvaliteta mobilnog širokopojasnog pristupa tako postaje temelj zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, ali i dodatni izvor prihoda.

Zvijezde su naklonjene Wi-Fi tehnologiji jer korisnici traže bežičnost u korištenju smartphone uređaja, tableta i popularnih servisa na Internetu

Predviđanje porasta podatkovnog prometa i kapaciteta za američko tržište. Izvor je Signals Research Group


67

tema broja 3G offload Wi-Fi usluge za pretplatnike

Novo doba nakon PC-ja. Svijet ide u smjeru Wi-Fija bez znakova usporavanja

Jedna od najvažnijih usluga pretplatnicima je naplata korištenja Interneta. Naplata operatorima omogućuje monetizaciju svoje Wi-Fi mreže korištenjem obračuna i naplate temeljene na RADIUS-u ili 3GPP standardnim CDR-ovima u S-CDR ili W-CDR formatu koji se mogu prenijeti do vanjskog CGF-a (Charging Gateway Function - Funkcija Gatewaya za naplatu) preko Ga sučelja gdje kontroler ima ulogu CTF-a (Charging Trigger Function - Funkcija okidača za naplatu). WLAN kontroleri podržavaju i policy sučelje preko 3GPP Gx sučelja do vanjskog PCRF-a (Policy and charging rules function Funkcija za policy i pravila naplate). Kako bi Wi-Fi doista postao još jedna mobilna RAN tehnologija potrebno je pustiti sav promet do mobilne paketske mreže. To će pretplatnicima omogućiti da dobiju istu uslugu, bez obzira na pristupnu radijsku tehnologiju. Te usluge uključuju naplatu (prepaid/postpaid), logiranje prometa, roaming konzorcije, autentifikaciju, upravljanje mobilnošću, filtriranje sadržaja i drugo. Također, otvara mogućnost zadržavanja veze dok se korisnik kreće između 3G/LTE i Wi-Fi radijske pristupne mreže. Ključni sastojak je Trusted WLAN pristup prema 3GPP standardima. Takav pristup zahtijeva gateway koji će biti most između Wi-Fi pristupne mreže i jezgre mobilne mreže. Scenariji velike gustoće ljudi koji žele pristup mreži sve su češći, a Wi-Fi je najbolje rješenje za takve situacije. Takva mjesta su najčešće zračne luke, stadioni, konferencijski centri, kampusi, arene, trgovački centri i slične lokacije. Korisnici su već toliko navikli na Wi-Fi da ga jednostavno očekuju dostupnog dok se kreću takvim lokacijama. No, ne samo dostupnog, već brzog i pouzdanog.

Brzi povrat investicije

Mobilni svijet mijenja se brzo uz sve veći porast novih uređaja i različitosti njihovih primjena koje redefiniraju način povezivanja. Video zauzima 66% ukupnoga globalnog podatkovnog prometa na mobilnim mrežama

Jedna od najvećih prednosti Wi-Fi rješenja je to što se može jednostavno konfigurirati kao neutralno rješenje, što znači da vlasnik prostora koji je pokriven Wi-Fi infrastrukturom jednostavno treba samo pustiti operatora u svoj objekt nakon čega taj operator tu infrastrukturu može iznajmljivati drugim operatorima. Takvi veleprodajni scenariji počeli su se pojavljivati od početka 2012. godine, a priča postaje ozbiljnija kada se Wi-Fi integrira u jezgru mobilne mreže i naplatni sustav. U jednom trenutku to će postati sveobuhvatna usluga koju krajnji korisnik plaća na mjesečnoj razini. Još jedno područje u kojem se mobilni svijet ističe je i upravljanje uslugom pa ćemo tako vidjeti mnoštvo platformi koje se pojavljuju u svrhu analitike, stvaranja izvještaja, usluga baziranih na geolokaciji, personalizacija i slično. Lokacija je jedna od zanimljivih opcija kod koje mnoštvo ciljanih usluga može biti usmjereno korisnicima ovisno o njihovoj lokaciji. U konačnici Wi-Fi je tehnologija koja će učiniti najviše posla u izazovnim scenarijima visoke gustoće i potražnje za visokim kapacitetima odakle dolazi najviše podatkovnog prometa. No, popis ne bi bio potpun bez rasprave o sustavima upravljanja.

Male ćelije Primjer neprekidnog preuzimanja prometa s mobilne mreže na Wi-Fi vezu tako da korisnikov smartphone uređaj brzo uspostavi vezu prema Wi-Fi pristupnim uređajima u trenutku kada za to postoji mogućnost, bez prekida u komunikaciji

68


Iako se mobilni operatori okreću Wi-Fi tehnologijama u adresiranju kapacitivnih potreba na, primarno, lokacijama visoke gustoće, male ćelije su jednako tako primjer rješenja koje može ubrzati širenje mobilne mreže. Među-

Zašto Wi-Fi i zašto baš sada? Wi-Fi tehnologija naglo se pojavila kao vjerodostojna RAN (radio access network) tehnologija koja se može primijeniti uz 3G i LTE mobilne mreže. Inicijalne Wi-Fi implementacije počele su se pojavljivati zbog rasterećenja mobilnih mreža i dodavanjem velikih kapaciteta u mrežu na financijski povoljniji način, no budućnost je nešto drugačija jer se svodi na integraciju WiFi pristupa u jezgre postojećih

mreža, što će korisnicima omogućiti najbolja iskustva u povezivosti, bez obzira na lokaciju ili radijsku tehnologiju u pozadini pa tako neće trebati znati niti brinuti o Wi-Fi autentifikaciji ili roamingu jer će se sve događati automatski i na siguran način, kao što je to u svijetu 3G/LTE mreža. Podrška takvom pristupu sve je veća. U jesen 2012. Apple se pridružio Android kampanji u prelasku na dual-mode smartphone uređaje.

Predviđanje rasta WLAN tržišta u milijardama dolara do 2020. godine

tim, nije isto kada govorimo o zatvorenom ili otvorenom prostoru. Postavljanje takvih pristupnih uređaja na otvorenom prostoru mnogo je izazovnije jer do svake ključne lokacije treba doći optikom ili mikrovalnim linkom te treba osigurati i izvod električnog napajanja. Lokacije je teško dobiti, proces pregovora je dugačak, a u konačnici cijela priča je skupa i teška za održavanje. Razdoblje povrata investicije mnogo je duže pa se zbog tog razloga razvoju mreže pristupa oprezno i postupno. Najbolja mjesta za postavljanje malih ćelija (3G/LTE) su stupovi ulične rasvjete i semafori, jer su sveprisutna i imaju električnu energiju, ali nemaju optički kabel ili neki drugi medij za prijenos prometa. To predstavlja potencijal za Wi-Fi pristupne uređaje u stvaranju okosnice mreže i prijenosa prometa do najbliže točke povezivosti. To je jedan od izazova implementacije rješenja malih ćelija na otvorenom prostoru, ali ne i jedini. Subjekt koji kontrolira pristup gradskim lokacijama i rasvjetnim stupovima (obično grad) često ima vrlo specifične uvjete koji moraju biti ispunjeni za ustupanje lokacija. Dosadašnja praksa pokazala je kako je jedan od uvjeta odabir rješenja koje će omogućiti jednom operatoru da tu istu infrastrukturu ustupi na korištenje i drugim operatorima prema dogovoru, ovisno o potrebama i ugovoru o zakupu kapaciteta. Gradovi ne dozvoljavaju nagrđivanje objekata šumom uređaja svakog zainteresiranog pružatelja usluge. U takvim situacijama do izražaja dolazi Wi-Fi rješenje. Usluga može biti besplatna za sve korisnike,

Dodavanjem podrške za 5 GHz frekvenciju otvorili su vrata širokom spektru, uz mogućnost korištenja i do 500 MHz tog frekvencijskog prostora u većini zemalja. Čak i najveći mobilni operatori rijetko imaju više od 100 MHz licenciranog spektra u većim gradovima. Ovakav scenarij samo će motivirati korisnike pametnih telefona da istražuju više Wi-Fi spektra u potrazi za mrežama na koje se mogu povezati. Nakon

dugogodišnjeg rada, industrija je na putu prema komercijalizaciji Hotspot 2.0. tehnologije. To Wi-Fi čini jednostavnim za korištenje i sigurnim kao što je mobilna mreža. Korisnici neće više morati razmišljati o SSID-u, autentifikaciji i ručnom povezivanju na mrežu, što može biti zahtjevna i iscrpljujuća aktivnost. Umjesto toga, Wi-Fi će se samo utopiti u more mobilnih mreža po svijetu.

Predviđanje rasta globalnog IP prometa do 2020. godine u eksabajtima mjesečno

operator koji preuzme upravljanje nad takvom infrastrukturom može iznajmiti dio kapaciteta drugim operatorima, a isto tako i Hotspot 2.0., kao nadolazeći trend, može se koristiti za roaming na postojećoj infrastrukturi. Na kraju sve završava na estetici. Velika briga gradova, pogotovo onih čiji su objekti zaštićeni spomenici kulture, vodi se oko toga kako će sve to izgledati nakon instalacije. Posljedica je stavljanje svih tehnologija u jednu kutiju, odnosno 3G/LTE malu baznu stanicu, Wi- Usporedba globalnog IP prometa u razmaku od 2010. do 2015. godine Fi pristupni uređaj i mikrovalni uređaj za okosnicu mreže. Još intrigan- ih je moguće zamijeniti ili nadograditi kada se tnija opcija je kada treća strana postavi Wi-Fi ukaže potreba. U takvom slučaju, male ćelije pristupne uređaje i zatim iznajmljuje prostor na se povezuju na stražnju stranu Wi-Fi uređaja, stražnjoj strani tih istih uređaja mobilnim ope- odakle dobivaju napajanje, ali i okosnicu mreže, ratorima za male 3G bazne stanice, koje imaju ukoliko su uređaji povezani mesh tehnologijom. veći domet od Wi-Fi pristupnih uređaja i mogu Ruckus Wireless je, primjerice, napravio iskorak podržati ispreplitanje usluga preko malih ćelija u takvom pristupu te je razvio Ruckus SmartCell različitih mobilnih operatora. Mnogi operatori 8800 uređaj koji omogućuje upravo takav način prihvaćaju model koji im pruža fleksibilnost pristupa preko različitih radijskih sučelja. U pri implementaciji rješenja koja omogućuju konačnici konvergencija Wi-Fi i malih ćelija mehaničku separaciju između Wi-Fi pristupnog vrlo je uvjerljiva ideja u industrijskom zamahu, uređaja i malih ćelija, s obzirom na to da se ali je vjerojatno najbolje ukoliko Wi-Fi kao tehnologije razvijaju nekim svojim tempom pa tehnologija predvodi u pristupu. MREŽA studeni 2014.

69

tema broja 3G offload Zamah LTE tehnologije

Izazovi podataka

Alcatel-Lucent male ćelije kao samostalno LTE rješenje za urbane i ruralne sredine

Korisnici pred telekome postavljaju nove izazove, i to prije svega u segmentu podatkovnog prometa. On nezadrživo raste, bez ikakve mogućnosti zaustavljanja. Četvrta generacija mobilne telefonije donosi u svojoj srži upravo podatkovni promet, što od telekoma zahtijeva nova i prilično visoka ulaganja koja se na globalnom tržištu mjere u milijardama Četvrta generacija mobilne telefonije donosi i rast podatkovnog prometa. Mobilni širokopojasni pristup od telekoma zahtijeva da se ponovno snažno okrenu inovativnosti, kako u izgradnji novih mreža, tako i pri stvaranju novih usluga. Alcatel-Lucent (ALU) i Qualcomm (QCOM) udružili su se u razvoju malih ćelija za enterprise i rezidencijalne situacije. Odlučili su da će zajedno uložiti u razvoj Alcatel-Lucent lightRadio malih ćelija koristeći Qualcomm FSM9900 seriju čipseta za male ćelije. Qualcomm će, navodno, akvizirati udio u Alcatel Lucentu za neko vrijeme, 70


a s obzirom na to da je Alcatel-Lucent jedan od tržišnih lidera u malim ćelijama, ovakva suradnja je win-win za obje strane, a pogotovo za Qualcomm koji je nedavno pustio na tržište FSM9900 seriju čipseta i ugradio ih u svoj portfolio. FSM9900 u mogućnosti je integrirati više značajki od prethodnika, kao i poboljšati RF učinkovitost. RF pojačala često koriste svu dostupnu energiju u femto ćelijama. Procesori baznih stanica obično moraju raditi na ograničenoj energiji, a obzirom na to da Qualcomm koristi neke od tehnologija koje štede energiju, a koje se inače nalaze u procesorima na smartphone uređajima u svr-

hu maksimiziranja učinkovitosti - koristit će ih i u svojim quad-core procesorima za male ćelije. Qualcommove male ćelije kombiniraju 3G, LTE i W-Fi tehnologije. Partnerstvo Alcatel-Lucenta s Qualcommom transformirat će tvrtku u tržišnog lidera i specijalista za IP mreže i širokopojasni pristup. Qualcomm je predstavio i RF360 obitelj RF modema za mobilne uređaje. Riječ je o prvim ovakvim rješenjima na tržištu koja u jednom čipu nude podršku za sve svjetske 4G/LTE mobilne mreže, što će proizvođačima smartphonea zasigurno olakšati implementaciju ove mogućnosti u svoje uređaje. Qualcomm RF360 podržava oko 40 radijskih frekvencija, što uključuje 2G, 3G i 4G/LTE mobilne mreže te podršku za tehnologije LTE-FDD, LTE-TDD, WCDMA, EV-DO, CDMA 1x, TD-SCDMA i GSM/EDGE. Nedavno je Qualcomm pružio ruku i Airspanu, tržišnom lideru u proizvodnji rješenja malih ćelija čiju tehnologiju koriste Cisco, Ericsson, Alcatel Lucent, LGS i ECI.

I Cisco ima konja za trku

Cisco Systems novi je igrač na tržištu malih ćelija, a u pripremi je multimode rješenje malih ćelija, odnosno bazna stanica koja u paketu pruža 3G, 4G i Wi-Fi pristup. Priča ide slijedom Ciscove nedavne akvizicije izraelskog Intucella za nemalih 475 milijuna dolara - startup proizvođača LTE malih ćelija. Djelatnici Intucella integrirani su u Cisco Service Provider Mobility grupu. Istu sudbinu imala je i tvrtka Ubiquisys. Uz ove dvije tvrtke, multimodna mala ćelija bit će jednostavna za konstrukciju - smatraju u Ciscu. Rješenje za 3G i Wi-Fi već postoje - fokus je na LTE pristupnom i jezgrenom dijelu infrastrukture, ali i na rješenjima za zatvorene prostore visoke gustoće ljudi.

LTE u Hrvatskoj

Za heterogene mreže visoke gustoće ključ je smanjiti utjecaj interferencije i povećati ukupni kapacitet mreže. Mrežu je, kao u ovom projektu, potrebno dovesti bliže korisnicima koji traže brz i pouzdan pristup mreži pomoću 3G, 4G i Wi-Fi tehnologija

U tome smislu koristit će Intucellovu SON (self organizing network) tehnologiju za rješavanje netrivijalnih problema dinamičkog odabira mreže, izbjegavajući interferencije prilikom povezivanja mobilnih uređaja na malu ćeliju. Nije otkriveno s kojim su operatorima radili u fazi razvoja i testiranja, ali pretpostavlja se da se radi o AT&T Inc., s obzirom na to da ih opskrbljuju 3G femto ćelijama od 2009. godine. Iako i Verizon Wireless nije daleko od mogućnosti integracije rješenja u testnoj fazi. Ciscov plan je organski rast na tržištu malih ćelija uz opcionalne dodatne akvizicije u ime napretka. U području malih ćelija Cisco je dosad na akvizicije i razvoj potrošio 2 milijarde dolara, i to samo u proteklih godinu i pol dana.

LTE u regiji i svijetu

Od 2011. godine, zahvaljujući dual carrier tehnologiji, Vipnet mreža omogućila je najbrži prijenos i skidanje podataka u četiri najveća hrvatska grada pomoću LTE tehnologije na 800 MHz frekvencijskom opsegu. LTE (Long Term Evolution) tehnologija podržava brzine od 150 Mbit/s u downloadu i 50 Mbit/s u uploadu. Spoj propusnosti i frekvencija na 800 MHz najbolje je rješenje za cjelokupno pokrivanje Hrvatske stvarnim bežičnim broadbandom omogućujući Vipovim korisnicima na otocima i u ruralnim dijelovima zemlje nesmetano uživanje u svim prednostima mobilnog Interneta. U izgradnji mreže četvrte generacije mobilnih komunikacija za strateškog partnera odabran je Ericsson Nikola Tesla. Potpisanim ugovorom, Ericsson Nikola Tesla postao je jedini isporučitelj najsuvremenije radio

pristupne mreže (Single RAN) ovom domaćem operatoru, a ugovoreni poslovi dio su šireg petogodišnjeg strateškog ugovora Ericssona i A1 Telekom Austria grupe, vezanog uz modernizaciju i nadogradnju austrijske i hrvatske mobilne mreže na LTE tehnologiju. Vipnet je nedavno na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu oborio svjetski rekord u prijenosu podataka u fiksnoj mreži te tako pokazao mogućnosti buduće LTE-Advance mreže. Demonstrirali su kako operator u fiksnoj mreži postiže brzinu prijenosa podataka od 5,12 Gbps u skidanju podataka s mreže, i 68,2 Mbps u slanju podataka na mrežu. Prethodno je rekord držao operator Kabel Deutschland s brzinom od 4 Gbps. Hrvatski Telekom implementirao je „živu“ LTE testnu mrežu u Rijeci 2011. godine te prezentirao praktičnu primjenu četvrte

generacije mobilnih mreža. S partnerima iz tvrtke Huawei, čiju opremu je HT testirao u svojoj mreži, predstavljene su najveće brzine downloada podataka u mobilnoj mreži postignute u Hrvatskoj te godine. Tijekom demonstracije okupljeni uzvanici su imali priliku isprobati i neke od usluga koje je moguće ostvariti uz ovu najnapredniju tehnologiju, poput surfanja webom kojim je demonstrirana brzina rada s Internetom, streaminga kojim je demonstrirano kontinuirano prenošenje multimedijskih sadržaja visoke kvalitete te usluge „video na zahtjev“, koja jasno pokazuje vrhunsku kvalitetu mreže. Testna LTE mreža bila je postavljena u centru Rijeke, na frekvenciji 1.800 MHz, na kojoj se nalazi i HT-ova GSM mreža. Ova frekvencija izabrana je jer je realno očekivati da baš ovaj spektar bude dostupan za implementaciju LTE tehnologije.

Qualcomm UltraSON (Self Organizing Network) čipset zna prepoznati gdje je kapacitet najviše potreban i promet se učinkovitije balansira na mreži. Bazne stanice su dizajnirane tako da reguliraju promet automatski, bez potrebe za mikroupravljanjem operatera

Kompanija Telenor prvi je operator u Crnoj Gori koji je lansirao 4G/LTE mrežu nove generacije, koja korisnicima omogućuje brzine i do šest puta veće od dosadašnjih. Mreža je u produkciji od 2012. godine, a podržat će buduće inovativne proizvode i servise na crnogorskom tržištu. Telenor je u posljednjih 15 godina bio predvodnik kad su u pitanju globalni trendovi, a lansiranjem 4G mreže tradicija se nastavlja. Građani Podgorice, Cetinja, Nikšića i Bara među prvima su iskusili najbrži Internet. 4G je donio dvije značajne razlike - brzinu i vrijeme odziva. Brzina je važna zbog vremena u kojem je potrebno otvoriti neku web strani-

cu, a vrijeme odziva potrebno je za dobivanje brze povratne informacije na upit korisnika prema serveru. I američko tržište osjeća porast implementacije 4G mreža. Verizon Wireless objavio je da njegova 4G LTE mreža sada obuhvaća 500 tržišta u 49 država te je počeo s izgradnjom LTE mreže na 700 MHz u prosincu 2010. godine. Mreža koristi 20 MHz u 700 MHz frekvencijskom opsegu, a danas je dostupna za više od 95% cjelokupnog stanovništva SAD-a. Otprilike 57% ukupnog podatkovnog prometa na Verizon Wireless mreži prenosi se preko njihove LTE mreže. S obzirom na 4G pokrivenost na području cijele države, Verizon sada namjerava umiroviti svoju

3G CDMA mrežu na 800 MHz frekvencijskom opsegu i 1.9 GHz PSC band, koji će biti prenamijenjen za LTE 2015. godine. Međutim, razvoj tu ne staje. Verizon se sada okreće i malim ćelijama, a implementacija LTE malih ćelija započinje u urbanim sredinama na 1.7/2.1 MHz AWS (Advanced Wireless Services) frekvencijskom opsegu za koji je Verizon platio 3,6 milijardi dolara 2011. godine tvrtki SpectrumCo. Tvrtka Cox Communications također je pristala prodati svoj dio frekvencijskog spektra Verizonu za 315 milijuna dolara. Do kraja 2013. godine Verizon je upogonio oko 5000 malih LTE baznih stanica, a dodatne se očekuju i u 2014. godini. MREŽA studeni 2014.

71

tema broja 3G offload Heterogene mreže Kontinuirani rast podatkovnog prometa u mobilnim mrežama (uglavnom pod utjecajem sve većeg broja smartphone uređaja) zahtijeva brzo povećavanje kapaciteta mobilnog širokopojasnog pristupa, kao i poboljšanje performansi na rubu pokrivanja ili unutar zgrada

Ljepota različitosti

K

ako bi se krajnjim korisnicima mogla pružiti usluga visoke kvalitete, bez obzira na to gdje se nalaze, razvija se koncept heterogenih mreža (heterogeneous networks) koji kombinira različite radijske pristupne tehnologije i izvedbena rješenja. Njime se omogućuje učinkovita nadopuna kapaciteta i pokrivanja postojeće makro mreže u područjima gustog prometa, pri čemu su mogući različiti pristupi ispunjavanju rastućih potreba mobilnih podatkovnih korisnika: unaprjeđivanje postojeće makro mreže, npr. tehnološkim poboljšanjima 3GPP tehnologija (dodatni spektar, višeantenska rješenja, agregacija nosilaca i sl.); gušća izgradnja makro baznih stanica (olakšana npr. korištenjem antena s integriranim radijskim sustavom); nadopuna kapaciteta implementacijom tzv. malih ćelija (small cells), pri čemu se koristi kompaktna oprema s manjom izlaznom snagom (3G/LTE mikro ili piko bazne stanice ili WiFi pristupne točke). Pristup korištenjem malih ćelija, pogotovo u slučaju specifičnih hot spot lokacija (npr. aerodromi, kolodvori, hoteli, konferencijske sale, trgovački centri i sl.) omogućuje brzu i učinkovitu izvedbu, a niz operatora pritom se fokusira na upotrebu Wi-Fi rješenja. Wi-Fi uređaji sami donose odluke o povezivosti prema mreži, što je jedan od faktora koji utječu na performanse i korisničko iskustvo. WiFi klijentski uređaji mogu se povezati na Wi-Fi pristupne uređaje unutar dometa, iako ta veza neće isporučiti kvalitetno korisničko iskustvo, što svakako degradira performanse svim povezanim uređajima na tom istom pristupnom uređaju. Klijentski uređaji mogu se odlučiti povezati na mrežu koja je opterećena kapacitivno i brojem već povezanih klijentskih uređaja, jer ne postoji integrirana inteligencija u klijentskim uređajima koji bi omogućili raspoznavanje mogućnosti mreža. Frustracija 72


Ericsson Wi-Fi Access Point 6120 Series

Ericsson podržava punu integraciju 3GPP i Wi-Fi rješenja, kako s mobilnom paketskom jezgrenom mrežom, tako i s fiksnom pristupnom infrastrukturom

Ericsson Wi-Fi rješenje zbog nekvalitetne povezivosti sveprisutna je i neizbježna u sve češćim situacijama visoke gustoće klijentskih uređaja na lokacijama poput zračnih luka. Mrežne performanse određuju zadovoljstvo korisnika i lojalnost, a s obzirom na gotovo 100%-tnu penetraciju pametnih telefona, za operatore je od kritične važnosti osigurati izvrsne Wi-Fi performanse.

3GPP - Wi-Fi integracija

Kako bi se ostvarila mogućnost učinkovitog rasterećenja makro mreže Wi-Fi tehnologijom, nužna je njena integracija unutar mobilne pristupne i jezgrene mreže. Integrirano 3GPP-WiFi rješenje pruža mogućnost neprekinutog korištenja usluge uz osiguravanje svih aspekata sigurnosti i mobilnosti, kao i inteligentne mehanizme izbora najboljeg radijskog pristupa te nadzora i upravljanja. Za razliku od upotrebe kućnih ili poslovnih Wi-Fi mreža, gdje se korisnik sam odlučuje na povezivanje na izabranu mrežu, iz perspektive integriranog 3GPP-Wi-Fi rješenja, operatoru je nužno imati što bolju kontrolu nad izborom odgovarajuće pristupne tehnologije radi zadržavanja visoke razine korisničkog iskustva. Unutar standardizacije definirane su određene metode kojima se nastoji ostvariti prebacivanje kontrole nad izborom pristupa s uređaja na mrežu - 3GPP tako definira ANDSF (Access Network Discovery and Selection Function) mehanizam, a Wi-Fi Alliance uvodi Hotspot 2.0 specifikacije. Kako su ove metode isključivo vezane na primjenu odgovarajućih kriterija definiranih za pojedinog korisnika (policy), one ne mogu uzeti u obzir brze promjene u radijskom okruženju kojima je izložen tipični mobilni uređaj u mreži s više aktivnih tehnologija. Jedini način kojim se u takvom slučaju osigurava najbolje korisničko iskustvo jest to da se odluka o izboru mreže za svakog korisnika donese na temelju informacija dostupnih u 3GPP i Wi-Fi mreži, konkretno ovisno o: mobilnosti korisnika i njegovoj lokaciji; opterećenju pojedine mreže (iz perspektive radijskog, transportnog i procesnog opterećenja); ostvarivim trenutnim brzinama prijenosa u slučaju korištenja pojedine mreže. Ericsson prvi razvija ovakav integrirani pristup kojim je moguće ostvariti optimalan izbor pristupne tehnologije u realnom vremenu (Real Time Traffic-Steering), pri čemu sami uređaji nužno ne trebaju podršku za novo standardizirane funkcionalnosti, kao npr. u slučaju ANDSF (Access Network Discovery and Selection Function). Iz perspektive jezgrene mreže, integracijom Wi-Fi rješenja omogućuje se i podrška za jedinstvenu autentikaciju korisnika korištenjem SIM kartice (npr. pomoću EAP protokola - Extensible Authentication Protocol). Također je podržana i kontinuiranost IP sesije, pri čemu korisnik zadržava istu IP adresu prilikom prijelaza na drugu tehnologiju pa

Ericsson podržava punu integraciju 3GPP i Wi-Fi rješenja, kako s mobilnom paketskom jezgrenom mrežom, tako i s fiksnom pristupnom infrastrukturom, čime se operatorima omogućuje da u potpunosti iskoriste postojeće mrežne elemente, unaprjeđujući korisničko iskustvo i smanjujući ukupne troškove. Ericsson u svom portfelju nudi unutarnje i vanjske Wi-Fi pristupne točke (Access Ppint), kompaktne i čvrste izvedbe, s podrškom za najnovije 802.11n i 802.11ac standarde i širokim izborom snaga,

montažnih i transportnih opcija, koje omogućuju brzu i ekonomičnu implementaciju u različitim scenarijima upotrebe. U slučaju kolokacije s 3GPP baznim stanicama osigurana je visoka otpornost na moguće interferencijske smetnje. Također, nove generacije piko i mikro baznih stanica nude opciju ugradbenih Wi-Fi modula unutar istoga kućišta. Uz ponudu zasebnih Wi-Fi kontrolera, Ericsson omogućuje i integrirano rješenje mrežnih kontrolera s podrškom za 2G/3G i Wi-Fi u istom čvoru.

Također se objedinjuje i sustav za nadzor i upravljanje. Integracijom elemenata jezgrene mreže osigurava se podrška za jedinstveni skup usluga i funkcionalnosti. Carriergrade Wi-Fi nije alternativa infrastrukturi mobilnog operatora, već nadopuna i dio strategije heterogenih mreža, tehnologija malih ćelija za montažu u unutarnjim i vanjskim uvjetima, usmjerena na poboljšanje iskustva korisnika širokopojasnog pristupa i podršci novim poslovnim modelima.

Integrirano 3GPP-Wi-Fi rješenje pruža mogućnost neprekinutog korištenja usluge, uz osiguravanje svih aspekata sigurnosti i mobilnosti, kao i inteligentne mehanizme izbora najboljeg radijskog pristupa te nadzora i upravljanja

nema prekida u korištenju usluge (npr. pri videostreamingu).

Sveobuhvatno rješenje

U pregledu rješenja malih ćelija za heterogene mreže Ericsson ima potpuni portfelj. Wi-Fi bežični pristupni uređaj AP6000, male ćelije mRRUS12, mRBS i pRBS te indoor Pico Gateway, uz BelAir portfelj Wi-Fi rješenja za vanjsku montažu, koje je Ericsson akvizirao 2012. godine, čini kompletno rješenje i za najzahtjevnije projekte. AP 6120 serija u Ericssonovom portfelju rješenja je troškovno učinkovito rješenje za montažu u zatvorenim prostorima, optimizirano za zračne luke, shopping centre, kampuse, željezničke postaje, hotele i slično. Rješenje podržava 802.11n standard i ima dva radijska sučelja s podrškom za 2.4 GHz i 5 GHz frekvencijski pojas, 2x2:2 MIMO konfiguraciju po frekvencijskom pojasu, gdje svaki prostorni tok podržava 150 Mbps teoretski maksimalnu brzinu. Omogućuje razne sigurnosne mehanizme poput WPA/ WPA2 Enterprise/Personal, 802.1x (RADIUS) s EAP autentikacijom koja uključuje

EAP-SIM, EAP-AKA, EAP-TLS, TAP-TTLS/ MSCHAPv2, PEAPv0/EAP-MSCHAPv2 i PEAPv1/EAP-GTC. Od ostalih mehanizama podržani su WEP 64 i WEP 128 enkripcija, TKIP/MIC enkripcija, AES enkripcija prema IEEE 802.11i standardu i liste kontrolnog pristupa. EAP-SIM potvrda vjerodostojnosti je radijsko sučelje kojim se prenose podaci između WLAN terminala i pristupne točke. Zaštićen je TKIP protokolom (Temporary Key Integrity Protocol) koji je definiran u WPA (Wi-Fi Protected Access) sustavu zaštite podataka za WLAN. Kod EAP-SIM načina autentikacija korisnika obavlja se preko podataka vezanih uz njihovu SIM karticu. Pico RBS bazna stanica postaje sve popularnije rješenje u raznim situacijama za povećanje kapaciteta i ukupnih performansi kroz neizostavnu LTE/3G podršku i integrirano Wi-Fi rješenje u MIMO konfiguraciji za potrebe korištenja širokopojasnih usluga, kako na lokacijama zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima poput trgova, parkova, prometnih ulica, kafića, restorana i slično. WLAN oprema je u skladu sa IEEE standardima te ima Wi-Fi Alliance certifikat. MREŽA studeni 2014.

73

tema broja 3G offload

RADWIN je globalni lider u osiguravanju kapaciteta u frekvencijskom području ispod 6 GHz: Primjer instalacije RADWIN malih ćelija

Primjer instalacije RADWIN malih ćelija

Male ćelije za ruralna područja Krajem 2013. godine UK Telegraph objavio je kako bi mobilne operatore na prostoru UK vlada mogla prisiliti da investiraju u infrastrukturu, nakon što su rezultati mjerenja na terenu pokazali kako tisuće kilometara cesta uopće nemaju 3G pokrivenost

R

egulator je objavio kako samo 35% britanskih cesta ima pokrivenost 3G mrežom (Vodafone i EE) te da broj frekventnih lokacija koje nemaju pokrivenost signalom UK ekonomiju koštaju oko 1,3 milijarde funti godišnje. Fokus na rješavanje tog problema - jeftina rješenja malih 3G ćelija za ruralna područja - na neki način ima RADWIN. Međutim i ruralna područja imaju svoje izazove za implementacije. Prije svega, upitan je poslovni model zbog ograničenih prihoda. Područja su rijetko naseljena i nizak je ARPU (Average Revenue Per User), a postoje i visoki troškovi implementacije. Postojeća infrastruktura u poprilično je lošem stanju (stupovi, pogodne zgrade, objekti...), sustav napajanja ne postoji ili je također u lošem stanju, kao i mrežna povezivost. Jedan od faktora je i komplicirano održavanje te dodatni troškovi zbog nepristupačnosti, odnosno daljine.

Ruralno područje kao niša

RADWIN, globalni lider u osiguravanju kapaciteta u frekvencijskom području ispod 6 GHz, krenuo je u projekte malih ćelija u suradnji s Tier-1 operatorima diljem svijeta. Fokus su ruralna područja, ali i urbane metro zone, u kojima lokacije s integriranim malim ćelijama međusobno 74


nemaju čistu optičku, odnosno radijsku, vidljivost, što predstavlja izazov u planiranju i osiguravanju pouzdanih kapaciteta gdje RADWIN svojim rješenjima u konfiguraciji točka-točka i točka-više točaka dolazi do izražaja. RW6000 3G (HSPA+) bazna stanica novo je rješenje u RADWIN-ovom portfelju, a dolazi kao samostalno 3G rješenje ili opcionalno, s dodatno integriranim 802.11 b/g/n Wi-Fi Access Pointom i mikrovalnim Point-toPoint/Point-to-Multipoint sustavom za agregaciju prema jezgri mreže, s maksimalnim dostupnim kapacitetom od 100 Mbps. Rješenje ima integrirani GPS za sinkronizaciju, ethernet switch s PoE/PSE portovima i AC/DC napajanje. Namijenjeno je prije svega ruralnim područjima kojima nedostaje kvalitetna 3G pokrivenost. Dolazi u paketu s gateway uređajem koji podržava upravljivost do 500 baznih stanica, IuH sučeljem prema baznim stanicama, i Iu-PS/Iu-CS sučeljem prema jezgri mreže. U potpunosti odgovara 3GPP TS-25.467/8/9 specifikaciji. Osigurava pokrivenost područja do 3 km zračne udaljenosti, uz potrošnju energije ispod 30 W. Rješenje je već u mrežama nekoliko većih mobilnih operatora integrirano kao testna platforma s postojećim rješenjima proizvođača poput Alcatel Lucenta, Ericssona, Nokia Siemens Networksa i ZTE-a.

Maksimalno optimiziran

RADWIN 6000 optimiziran je za instalaciju u ruralnim područjima i 3GPP je kompatibilno UTRAN (Universal Terrestrial Radio Access Network) rješenje koje sve komponente ima u jednom kućištu poput 3G (HSPA+) bazne stanice, integrirani backhaul uređaj koji je operativan na 5.x GHz, integrirani Wi-Fi 802.11n Access Point u 3x2 konfiguraciji, integrirani GPS za sinkronizaciju, integrirani ethernet switch s PoE/PSE portovima te nudi tri usluge istovremeno: 3G/WiFi/fiksni širokopojasni pristup. Od ostalih značajki treba spomenuti izuzetne radijske performanse, 5 W Tx i space diversity Rx, izvrstan domet do 3 km radijske vidljivosti, HSPA brzine prijenosa 21.1 Mbps/5.7 Mbps. Potrošnja je vrlo mala <30 W, a uređaj je moguće napajati malim solarnim panelom. Kućište je otporno na ekstremne vremenske uvjete, a krase ga visoka dostupnost i pouzdanost usluge, pasivno hlađenje (bez ventilatora), bez dodatne opreme i spojnih kabela. Instalacija ovog uređaja je iznimno jednostavna, uz automatizirano proviziranje, bez potrebe za periodičkim održavanjem. RADWIN je razvio i vlastiti gateway koji podržava do 500 RW-6000 baznih stanica te ima Iuh sučelje prema RW-6000 baznim stanicama. Sučelja prema jezgrenom dijelu mreže su Iu-PS/Iu-CS (GbE). Ima mogućnost nadzora i upravljanja mrežom. Platforma je Linux Server, ATCA/uTCA Platform (opcionalno). Omogućuje mobility, odnosno handover s makro mreže na makro mrežu i između baznih stanica.

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

softver Neos - Tableau Slika usmjerava na bitno

Tableau softver - Business intelligence alat namijenjen svim korisnicima, bez obzira na stupanj njihove informatičke pismenosti

Tvrtke koje se koriste alatima za vizualizaciju podataka postižu i do trideset posto bolje rezultate u poslovanju od tvrtki koje još nisu ovladale tim softverom

Dragan Petric

G

odinama već slušamo priče o nadolazećoj plimi podataka, o golemoj količini informacija koja će nas preplaviti kad zaživi Internet sljedeće generacije - Internet stvari: mreža koja će, što fiksnim što bežičnim mrežama, povezati sve osobe i predmete na ovom planetu. Ta budućnost nije više daleko. Štoviše, problem s podacima imamo već danas - ukupna količina podataka u svijetu procjenjuje na oko 3,8 zetabajta, a ta će se količina u sljedećim godinama povećavati eksponencijalno. Slušamo o tome kako te podatke, bilo oni strukturirani ili nestrukturirani, što brže i što kvalitetnije treba analizirati kako bismo ih razumjeli i iz njih izvukli razne uvide na temelju koji ćemo realizirali neku životnu ili poslovnu priliku. Međutim, moramo se zapitati što je u tim podacima, bez obzira na njihovu količinu, bitno, ili barem, novo? Ima li u tim podacima vrijednih informacija ili je riječ tek o pukoj statistici? Kako to možemo saznati?

Analiza podataka dosad se izvodila, i još se pretežno izvodi, standardnim softverom za poslovno izvješćivanje (business intelligence BI). Primjena tih alata, uz to što zahtijeva dosta predznanja, može biti komplicirana, skupa, dugotrajna i naporna. Usto, osim ako vam to nije jedini posao kojim se bavite, ponekad nemate ni vremena ni živaca za to. Morate odmah donijeti odluku. Za to vam treba brža, suvremenija metoda, a to je, u dvije riječi - vizualizacija podataka. Riječ je o interaktivnim infografikama i prezentacijama u kojima podatke prikazujete i povezujete nizom slika načinom koji im daje novu vrijednost. „Stvar je jednostavna: ljudi brže i bolje shvaćaju slike nego riječi, pa onda i brže djeluju. Ne moraju znati matematiku pa čak ni statistiku, da bi razumjeli ono što vide. Usto, dobar slikovni prikaz podataka ljude tjera da se usredotoče na bitno - na vrijednost podataka i uvide koje donose. Zato je vladanje softverom za vizualizaciju podataka nova vrsta poslovne pismenosti“, objašnjava Davorin Capan, direktor zagrebačke tvrtke Neos, koja već više od desetljeća slovi kao specijalist za poslovnu inteligenciju i skladištenje podataka. Istraživački ogranak časopisa The Economist, često citirani trust mozgova Intelligence Unit, u jednoj je svojoj nedavnoj analizi utvrdio da tvrtke koje se koriste alatima za vizualizaciju podataka postižu i do trideset posto bolje rezultate u poslovanju od tvrtki koje još nisu ovladale vizualizacijskim softverom. Postoji još jedan dodatni razlog za korištenje alata za vizualizaciju podataka: neka više ili manje utemeljena istraživanja koja se navode na Internetu tvrde da čak 80 posto BI projekata završava neuspjehom. To je možda pretjerana procjena (stvar je u tome kako definirate uspjeh i neuspjeh), no razlozi za to dijele se u dvije glavne kategorije - počevši od nedostatka podrške uprave tvrtke u kojoj se alat implementira, do nejasno definiranih poslovnih i tehničkih ciljeva takve instalacije. Usto, imamo i treći razlog: pokazalo se da BI projekti često muku muče s nedostatkom ljudi koji bi sve podatke koji se obrađuju znali pametno i elegantno ilustrirati. „Možete izgraditi sveobuhvatno skladište podataka, pročistiti podatke bez ijednog propusta, integrirati desetak baza, no na kraju dana, ukoliko ljudi koji donose odluke ne shvate informaciju prikazanu u izvještaju ili dashboardu - sve to će biti uzalud“, dodaje Capan. Ljudi bolje shvaćaju ono što vide, što im je jasno predočeno.

Alat za pojedince i korporacije

Jedan od najboljih alata za vizualizaciju podataka proizvodi tvrtka Tableau Software - brzorastuća američka tehnokompanija sa sjedištem u Seattleu, s kojim se tvrtka Neos nedavno udružila kao njihov zastupnik za Hrvatsku i zemlje bliže regije. Počeli su prije jednog desetljeća sa samouslužnim alatom za poslovno obavješćivanje, koje su nedavno razvili u alat za raznovrsnu ilustraciju podataka.

Naučite jezik vizualizacije podataka 76


Tableau Desktop 8.2

Tableau Desktop trenutno se nalazi u i inačici 8.2. Novosti su spajanje s većim brojem baza podataka, kao i mogućnost izrade posebno prilagođene baze, Custom SQL. Poveznice između tablica s različitim podacima su vizualizirane. Nova funkcija je i Story - cilj te funkcije je okupiti sve potrebne informacije koje se mogu nalaziti u većem broju dashboarda u jednu priču. Kratko rečeno, dashboardi odgovaraju na pitanje Što, a Story na pitanje Zašto. Što se tiče ostalih funkcija u novoj inačici, ovdje ćemo spomenuti još novu konekciju za Excel, koja omogućuje učitavanje preko 255 stupaca te bolju detekciju tipova podataka i bolje prepoznavanje funkcija. Tu su i nove karte s velikom mogućnošću uvećavanja i detaljnijeg prikaza podataka. Tableau se odnedavno može pokrenuti i na uređajima zasnovanima na Appleovom OS-u, a ima i ugrađenu potporu za SAP HANA platformu.

granama. Što se tiče poslovnih funkcija unutar tvrtke, Tableau koriste svi: od marketinga, prodaje i ljudskih resursa, do proizvodnih pogona i laboratorija za istraživanje i razvoj“, kaže Davorin Capan.

Obrazovanje, javni sektor

Studentska prehrana - Udruga studenata informatičkog menadžmenta na svojim je stranicama objavila primjer vizualizacije uz pomoć Tableaua

Postoje dvije osnovne inačice - besplatni Tableau Public koji, uz tekstualne, prihvaća i podatke u Excelu, Accessu. U profesionalnoj verziji prihvaća formate podataka gotovo svih važnijih proizvođača softvera. Tableau je alat s jednostavnim sučeljem i još jednostavnijom

„logikom“ rada: povuci-i-spusti. Ima module za (tzv. prediktivnu) analizu i integraciju podataka te module za nove načine njihova prikazivanja. „Tableau se danas koristi u svim značajnijim industrijama - financijskoj, telekomunikacijskoj, farmaceutskoj te u raznim proizvodnim

Tableau u financijskoj industriji - Kvalitetna vizualna prezentacija podataka za posljedicu ima brže razumijevanje informacija i efikasnije donošenje kvalitetnih poslovnih odluka

Tableau koriste i obrazovne ustanove (pogledajte: www.tableausoftware.com/academic) i razne agencije i ministarstva javnog sektora - nažalost, još ne i javni sektor u Hrvatskoj. Zasad jedina primjena Tableau u Hrvatskoj bila je vizualizacija poskupljenja studentske prehrane, koju je izradila udruga IMEF iz Splita. No, da zaključimo, Tableau ima dva glavna akademska programa - Tableau for Teaching i Tableau for Students. Kao što i ime kaže, Tableau for Teaching namijenjen je učiteljima koji taj alat koriste u nastavi, a Tableau for Students je potpuno otvoren i slobodan program koji studentima bilo kojeg fakulteta pruža besplatni pristup alatu.

Jednostavnost i interaktivnost - Tableau softver podatke prikupljene u najkompleksnijim industrijama, poput telekomunikacijske, čini razumljivima


77

softver SoapUI, alat za testiranje SOAP i REST poziva travnju ove godine izbačena je nova verzija 5.0 nakon koje je ubrzo izašla i verzija 5.1, koja prije svega popravlja uočene nedostatke petice. Kao i prethodne verzije, soapUI dolazi u dva okusa: kao besplatna, open-source inačica te „profesionalna“ Pro verzija, koja se plaća. Najvažnije novine petice su u nadograđenom radu s REST servisima, koji je sada prema mogućnostima izjednačen sa SOAP dijelom, te podrška za OAuth2, no krenimo redom.

Moj prvi test

Poželjni tester Ako se bavite razvojem ili testiranjem servisno orijentiranih aplikacija, onda postoji velika vjerojatnost da ste se već susreli sa soapUI alatom. On je u proteklih nekoliko godina potiho ali sigurno postao nezaobilazno sredstvo u domeni testiranja rada SOAP i/ili REST servisa. Šireći se uglavnom usmenom predajom, doživio je i petu reinkarnaciju te je došao na red za predstavljanje u Mreži Krešimir Pavić

S

uvremeni razvoj softvera gotovo se ne može zamisliti bez paralelnog korištenja više alata. Integrirano razvojno sučelje zauzima i dalje središnje, stožerno mjesto. Ono je s godinama strašno nabujalo u svojoj veličini i broju podržanih funkcionalnosti, no unatoč velikim naporima, nikada nije izguralo sve druge alate. Tipični developer redovito pokreće neki od dodatnih, priručnih alata koji u određenim područjima nadopunjuju i proširuju funkcije integriranog razvojnog sučelja, ili

pak pojednostavljuju svakodnevni rad, a često su u nezasluženoj sjeni mnogo razvikanijih razvojnih sučelja. SoapUI spada u kategoriju takvih alata, koji je polako ali sigurno izborio mjesto pod developerskim suncem. Ukratko, radi se o programu namijenjenom prije svega testiranju SOAP i REST poziva. Ako bismo definiciju podigli na višu razinu, rekli bismo da je soapUI alat za funkcionalno testiranje servisno orijentiranih aplikacija. U

Instalacija alata je standardna. Počinje se downloadom oveće instalacijske datoteke, zatim slijedi niz klikanja dalje, dalje, uz jedno izbjegavanje instalacije dodatnog programa loadUI i - gotovo. Korisnika će nakon pokretanja dočekati uobičajeno razvojno sučelje podijeljeno u tri dijela: izbornik, lijevo smješten sablasni prikaz projekta i središnja radna površina. Odmah je vidljiva i prva razlika između besplatne i profesionalne verzije. Besplatna inačica je neupitno neuglednija i bazira se na starom look & feel Swing Java sučelju, a Pro je nešto moderniji i uglađeniji, no niti on nije posljednji modni krik. Preduvjet bilo kakvog testiranja je kreiranje novog projekta u koji se dodaju definicije servisa. Ako ste stari korisnik, vaši će projekti automatski biti uvezeni u novu verziju. Za nove korisnike slijede pojednostavljene upute. U novi projekt se upisuje putanja do WSDL-a, ako se radi o SOAP servisu, ili WADL za REST varijantu. Nakon uspješnog importa definicije servisa, soapUI generira i jedan poziv za svaku pojedinu metodu servisa. Taj generirani poziv jednostavno se može prepraviti novim ulaznim podacima, izvršiti te na kraju pregledati dobivene rezultate. Uređivanje pojedinog poziva obavlja se na staromodni način, prepravkom XML kôda ili pomoću forme koja je dostupna samo u Pro verziji. U ovom trenutku mnogi će odustati od daljnjeg istraživanja ostalih mogućnosti soapUI-a, ponajviše zato jer im opisana funkcionalnost u potpunosti zadovoljava osnovne potrebe. No, ovime smo tek zagrebli ispod površine i zapravo nismo napraviti niti jedan pravi test. Nakon importa servisa potrebno je kreirati grupu/knjigu testova (Test suite) koja sadrži testne slučajeve (Test case). Svaki testni slučaj

SoapUI 5.1.2 Pro Proizvođač Tip Min. konfiguracija Prep. konfiguracija Cijena

SmartBear Software Alat za testiranje 1 GHz CPU, 512 MB RAM, 200 MB HDD, Java 6 1+ GHz CPU, 1024 MB RAM, 260 MB HDD, Java 7 godišnja licenca 449 USD (open-source verzija besplatna)

+ Dobra balansiranost, fino podešavanja testova

+ Grafičko sučelje, osnovna proširivost

Dojam Vjerojatno jedini alat koji ćete koristiti za testiranje SOAP/REST poziva

Url http://www.soapui.org/ http://www.smartbear.com

78


Jednostavnim klikanjem do željenih podataka. Odgonetanje potpisa REST servisa može se najjednostavnije obaviti unutar ugrađenog internetskog preglednika

Poželjan balans sastoji se od jedne ili više akcija čiji se rezultati izvršavanja provjeravaju prema unaprijed zadanim kriterijima. Podržano je petnaestak različitih tipova akcija, ili kako se u soapUI terminologiji nazivaju, testni koraci (Test Steps). Tipovi variraju od standardnih poziva servisa do upravljanja tijekom izvršavanja testa, a njihov broj treba jamčiti implementaciju i kompleksnih testnih scenarija, što se u samom radu i potvrđuje. Kombiniranjem koraka stvaraju se više ili manje kompleksni testni scenariji. Očekivano, u koraku pojedinog testa moguće je izvršiti poziv prema željenom servisu, pri čemu su osim SOAP i REST protokola podržani i JDBC, AMF (binarni protokol vezan uz Adobe Flash svijet) te „običan“ HTTP(S). Koraci testa izvršavaju se slijedno s mogućnošću jednostavnog grananja ili višestrukog izvršavanja pojedinog koraka. Dozvoljeno je ponavljanje istog poziva s različitim ulaznim vrijednostima, koji se dohvaćaju iz nekog vanjskog izvora kao što je baza podataka ili datoteka. SoapUI podržava i fino podešavanje poziva servisa (npr. rad sa zaglavljima i sl.), što je od velike pomoći pri testiranju specifičnih sustava. Ujedno, dobiveni rezultati mogu se spremati i u datoteku.

Više para, više muzike

Pojedini tipovi koraka podržani su samo u Pro verziji, što je možda najvažniji motiv nadogradnje na Pro inačicu. Kao poseban tip koraka, koji može gotovo sve, navodimo onaj u kojem se izvršava programski kôd. Radi se o pokretanju kôda napisanog u Groovyju ili u JavaScriptu. Ti custom napisani koraci dozvoljavaju veliku slobodu u generiranju testova, što uključuje i pozivanje drugih prije definiranih koraka. Na taj se način nedostaci besplatne verzije soapUI-a mogu donekle nadomjestiti dodatnim razvojem. Rezultati izvršavanja koraka provjeravaju se na više razina. Prva i osnovna razina je uspješno izvršavanje koraka (npr. samo pozivanje udaljenog servisa). Druga razina je nefunkcijske prirode, u kojoj se provjerava npr. vrijeme odziva servisa, a treća razina je najzanimljivija jer se u njoj provjeravaju dobivene vrijednosti u odnosu na očekivane. Na pojedini korak dodaje se jedna ili više provjera dobivenih podataka, pri čemu je poznavanje XPath-a i XQuery-ja poželjno.

SoapUI proteklih je godina potiho ali postojano izrastao u de facto standard za testiranje SOAP servisa te ga je lako pronaći instaliranog na velikom broju developerskih strojeva. Razlog popularnosti prije svega nalazimo u dobrom balansu između jednostavnosti korištenja i širokog spektra mogućnosti, čime se pokrivaju različiti tipovi korisnika: od početnika i povremenog korisnika do

profesionalca u domeni testiranja. Korisnik se ne gubi u prevelikom broju opcija, nego kreće od kreiranja osnovnih testova te, kako se ukaže potreba, otkriva nove mogućnosti, što u konačnici dovodi do zaokružene cjeline izgradnje, izvršavanja te automatizacije testova. Uz relativno dobru dokumentaciju, treba spomenuti i službeni internetski forum koji

se dobro nadopunjuje s osnovnom dokumentacijom. Rast popularnosti naveo je proizvođača da pokrene program certificiranja za korištenje soapUI-a pa ako netko ima vremena i želju, otvoren mu je put. Besplatna verzija zadovoljit će potrebe velikog broj korisnika, no nije naodmet pogledati i skuplju verziju. Možda vam se svidi i investirate u njezinu nabavu.

Što nas ne ubije, jača nas. Ugrađena funkcionalnost generiranja opterećenja na testiranim servisima neće zadovoljiti najzahtjevnije korisnike, ali za potrebe većine korisnika ona je dovoljno dobra. Generirani grafovi mogu više zbunjivati nego informirati te ih treba koristiti samo kao ilustrativni prikaz

Izvještaj o cjelokupno provedenom testiranju kao PDF dokument dostupan je samo u Pro verziji. Nakon što se završi s generiranjem svih željenih testova, obično se postavlja pitanje kako se ciljani sustav ponaša pod opterećenjem. Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan - soapUI dozvoljava i testiranje performansi sustava. U postojeći testni slučaj doda se novi objekt, nazvan test opterećenja. On se prvo mora konfigurirati, pri čemu se, pojednostavljeno rečeno, određuje koliko „snažno“ napadamo ciljani sustav. Rezultati se prikazuju dinamički tijekom izvršavanja testa opterećenja pa je moguće detektirati kada je sustav pred „slomom“. Ugrađeno testiranje performansi nije posljednji krik mode, već samo nužnost koja zaokružuje funkcionalnosti soapUI-a. Ako spadate u zahtjevniju skupinu korisnika, onda vam se

Bez izvještavanja kao da nismo niti testirali. Iskreno, nismo sigurni u preveliku korisnost ugrađenog izvještavanja u ovom obliku, no možda dobro dođe određenoj skupini korisnika. Korisnije je uzeti ‘sirove’ podatke testiranja i onda iz njih kreirati prilagođenije izvještaje

nudi drugi alat istog proizvođača - loadUI (isti onaj koji smo preskočili tijekom instalacijskog procesa). Jedna od značajnih novina posljednje verzije soapUI-a je otkrivanje sadržaja REST servisa. Često moramo testirati rad pojedinog REST servisa, a da zapravo vrlo malo znamo o njemu. U tom slučaju uključujemo snimanje prometa prema ciljanom REST servisu te nakon nekoliko različitih poziva dobivamo „potpis“ servisa. Snimanje se obavlja ili preko ugrađenog preglednika ili uključivanjem proxyja. SoapUi omogućuje i simuliranje rada servisa (engl. mocking) koji još ne postoje. Osim u grafičkom načinu rada, soapUI može se pokrenuti i u modu s naredbenim retkom. Dakle, ako svoje testove želite pokrenuti u redovitim vremenskim intervalima i tako provjeravati napravljene izmjene na programskom kodu ili nadgledati rad servera, sve je to podržano i implementira se bez imalo muke.

Za one koji žele novu diplomu na zidu. Program certificiranja za obje verzije uveden je nedavno. Za polaganje je potrebno točno odgovoriti na 70% pitanja od njih 60


79

softver Elementary OS

Dobra osnova Čist, appleovski desktop

Elementary OS je zanimljiva distribucija Linuxa vođena željom za lijepim i funkcionalnim dizajnom korisničkog sučelja. Iako je još uvijek u razvoju, oduševljava elegancijom i jednostavnošću Tihomir Katulić

T

renutni trendovi u razvoju operativnih sustava, ili barem njihovih GUI-ja, mnoge korisnike ostavljaju u ponešto zbunjenom stanju. Ne treba biti genijalac da se oklijevanje s prijelazom s Windowsa 7 na 8 poveže s novim korisničkim sučeljem koje odbija i plaši korisnike naviknute na dvadeset godina konvencionalnih prozora. Slične misli proganjaju i korisnike Linuxa. Ubuntuov Unity i neprekinuta marketinška po-

Tzv. slingshot meni sadrži popis instaliranih aplikacija

Elementary OS Ime programa Elementary OS Luna 0.2 Proizvođač elementaryos.org Tip Linux distribucija opće namjene Minimalna konfiguracija Core 2 Duo, 2 Gb RAM Preporučena konfiguracija i3, 4 Gb RAM Cijena Besplatan

+ Jednostavan i elegantan dizajn, fluidnost i brzina sučelja

+ Mali broj vlastitih rješenja, još u razvoju

Dojam Privlačna i vizualno atraktivna distribucija

Ustupio www.elementaryos.org

80


plava priča o konvergenciji polarizirali su korisnike ove vrlo popularne distribucije. Nekima je takav razvoj prirodan i predstavlja logičnu evoluciju korisničkog sučelja i potreban korak ako Linux zaista misli postati svakodnevnom okolinom za najšire mase korisnika (ignorirajmo postojanje Androida za trenutak). Drugima se čini da je riječ o evolucijskoj slijepoj ulici, dizajnersko-programerskom larpurlartizmu koji veze nema sa željama svakodnevnih, običnih korisnika koji žele funkcionalan desktop na kojem mogu surfati, pisati, programirati, igrati se ili što drugo. Momci i djevojke iz projekta Elementary OS očito pripadaju ovoj drugoj grupi, pa su prionuli izradi nove distribucije, zasnovane na Ubuntuu, koja je u prvoj inačici svjetlo dana ugledala prije više od tri godine - u ožujku 2011. Od tada su uslijedile druga inačica (0.2, Luna) i uskoro treća (0.3 Freya, trenutno samo kao preview i za one posvećene lovu na bugove).

Čisto i pregledno sučelje

Filozofija iza ove distribucije, koju odlikuju dizajnerski elementi koji očito vuku na MacOS X korisničko sučelje (ali posuđuju i od Unityja i drugih), vrlo je jednostavna. Korisnici žele lijepo, pregledno i brzo sučelje, stabilan rad i jednostavne svakodnevne aplikacije. Brzo, lijepo i pregledno, epiteti su koji prate Elementary od instalacije nadalje. ISO image od sedamstotinjak megabajta moguće je skinuti na elementaryos.org, pa podići sustav s CD-a ili snimiti ga na USB drive, pokrenuti instalaciju ili ga isprobati kao live session. Na nekoliko desktop računala (jedno opremljeno i5 procesorom s Intelovim čipsetom, drugo Athlon x2 s ATI grafikom) te nekoliko laptop računala, nije bilo nikakvih problema, i Elementaryjevo desktop sučelje pod nazivom Pantheon dočekalo nas je za svega desetak minuta. Ipak, treba napomenuti da su sva testirana računala imala 2 ili više gigabajta radne memorije. Premda autori na stranicama projekta ističu kako će Elementary veselo raditi i s gigabajtom radne memorije, čini se da u praksi to i nije uvijek tako, barem prema komentarima korisnika.

Elementarne aplikacije U okviru Elementary OS distribucije dolazi vrlo ograničeni broj aplikacija. Primjerice, sa samim operativnim sustavom ne dolazi neki od besplatnih Office alata, grafičkih editora, standardnih preglednika poput Firefoxa ili Chromiuma itd. Umjesto toga, Elementary nudi svoj izbor aplikacija prilagođenih radu s Elementary sučeljem ili onih koje su razvili Elementary developeri. Kao web browser, Elementary nudi Midori, light-weight preglednik, originalno

razvijan kao dio Xfce desktop okoline, a koji je svoje mjesto pronašao u raznim lightweight Linux distribucijama, kao i u popularnom Raspbianu. Midori (japanska riječ za “zeleno”) zasnovan je na Webkitu, i u radu je iznimno brz i nezahtjevan. Lista podržanih featurea uglavnom sadrži sve što se očekuje od suvremenog internetskog preglednika, uključujući podršku za html5, ekstenzije, private browsing itd. Ulogu mail klijenta igra Geary Mail, a za messaging

brine se Empathy. Tu je Noise audioplayer, Totem videoplayer, pantheon-files file manager i pantheon terminal. Kako je ova distribucija zasnovana na Ubuntuu, za pribavljanje dodatnog softvera u potpunosti su dostupni Ubuntuovi repozitoriji - sve što je dostupno za Ubuntu trebalo bi raditi i na Elementary OS-u. Za automatski update brine se Update Manager, s kojim u radu, unatoč činjenici da je riječ o razvojnoj verziji, nije bilo problema.

Jednostavni System Settings izbornik

Sve što radi pod Ubuntuom, radi i na Elementary OS-u

Osnovni vizualni elementi Pantheona su traka na vrhu ekrana (WingPanel), podijeljena u dva dijela (tzv. Slingshot lijevo, i system tray desno) te aplikacijski dock u sredini na dnu (pod nazivom Plank). Datum i vrijeme nalaze se na sredini WingPanela.

Pokretanje i upravljanje

Korisnik može pokrenuti aplikacije preko doka ili Slingshot menija. Osim odabranih ikona aplikacija, u doku se nalaze i ikone drugih, trenutno aktivnih aplikacija. Aktivnim prozorima i desktopima moguće je upravljati pritiskom na kombinaciju tipki super (windows tipka) +s, odnosno super+w. Elementary OS ima mnogo potencijala. Vizualni dizajn i iznimna jednostavnost privlače i korisnike nesklone Linuxu - za nekoga tko prelazi s Windowsa ili Mac OS-a na Linux, a nije sklon pravcu u kojem se razvija Ubuntu, teško je preporučiti nešto drugo. Prema Dis-

troWatchu, Elementary je već sada među deset najpopularnijih Linux distribucija. S druge strane, ne treba smetnuti s uma da je Elementary OS još uvijek duboko u razvoju. Povremeni glitchevi i bugovi su svakodnevna pojava, što je i normalno za distribuciju u inačici 0.2 (odnosno 0.3). Isto tako, kao i za druge distribucije, vrijede standardni disclaimeri i liječenje od fobije komandnog retka kad nešto zapne. Bilo bi zgodno kad bi developeri malo ubr- Update Manager brine se za nadogradnje zali razvoj, no s obzirom na jasno deklarirani pristup “bit će gotovo kad ustrajati u svojoj viziji, a možda ponuditi i bude gotovo”, kao i dosad učinjeno, ne treba ozbiljniji broj vlastitih aplikacija razvijenih pod istim smjernicama te tako približiti ovu Linux biti previše kritičan. Za budućnost ostaje nada da će developeri distribuciju najširem krugu korisnika.


81

HARDVER Fujitsu FI-7160, IX-500, SV600

Malo drugačiji Iz Fujitsua nam stižu tri skenera - no ne uobičajena plošna, A4 formata, kakve viđamo u višefunkcijskim uređajima ili samostalnom obliku. Modeli FI-7160 i IX-500 su dokumentski skeneri, a SV600 je uređaj svoje vrste, namijenjen skeniranju zahtjevnijih predložaka… Davor Šuštić

Fujitsu SV600 Tip Sučelje Cijena +

Skener za knjige i časopise A3 USB, Wi-Fi 4.499 kn

Fujitsu SV 600

Inovativnost, način rada, jednostavnost, brzina, dizajn

+ Ne podržava TWAIN, ostaju „valovi“ nakon skeniranja

Dojam Ako skenirate mnogo knjiga ili časopisa, ovo je zanimljivo rješenje

Ustupio Fujitsu Technology Solutions, Podružnica Zagreb, tel. 01/7788-870

D

anas, kad svaki pristojni pisač više nije samo pisač, nego višefunkcijski uređaj s ugrađenim skenerom (bolji imaju i automatski uvlakač dokumenata), postavlja se pitanje ima li smisla kupovati zasebni uređaj. Za kućne korisnike - praktično i nema, a nema ni za mnoge urede. No, ako u uredu baratate gomilom ulaznih papira, praktično je imati negdje i njihovu digitalnu arhivu, budući da je pretraživanje i slanje tako pohranjenih dokumenata znatno brže nego da se, svaki put kad vas netko zamoli „onaj revers s printerima iz svibnja“ šetate do police s registratorima. Tu na scenu stupaju samostalni dokumentski skeneri, namijenjeni brzom digitaliziranju papirologije - obično nisu plošnog formata (dakle, ne možete uz pomoć njih skenirati knjigu ili časopis, nego samo papire koji mogu proći kroz uvlakač), a kvaliteta skena im je lošija od one koju očekujete od skenera ugrađenog u tipični višefunkcijski uređaj (štoviše, samostalnih dokumentskih skenera se još uvijek može naći i monokromatskih; što je za višefunkcijske uređaje godinama nezamislivo). No, ove nedostatke nadoknađuju značajnim

prednostima - obično su vraški brzi, u stanju su obraditi poveliku količinu dokumenata u svega nekoliko minuta, a često dolaze i s odgovarajućim softverom koji olakšava pohranu i kasnije pretraživanje skeniranih dokumenata - jasno, s ugrađenim OCR-om.

Mali crni

Jedan od upravo takvih skenera je Fujitsuov model ScanSnap IX-500. Iako je riječ o stolnom, a ne prijenosnom skeneru, IX-500 je prilično kompaktnih dimenzija, pogotovo u neaktivnom stanju, kada mu zaklopite ulazni i izlazni pladanj. Crne je boje, vrlo elegantno dizajniran, lagano se smješta uz svaki prijenosnik, a na računalo se vezuje USB-om. Prva stvar koja će vam upasti u oči nakon što instalirate ovaj uređajčić - munjevito je brz. Fujitsu deklarira 25 stranica jednostranih skenova po minuti, a

Ugrađeni Wi-Fi modelu IX-500 omogućuje korištenje s mobitela ili tableta

82


ovaj mališan ne samo da dostiže, nego i često prestiže tu brojku - mi smo izmjerili brzine više od 30 stranica po minuti. List papira na prihvatni pladanj izlijeće za manje od dvije sekunde nakon što ste pokrenuli skeniranje (pritom govorimo o skenu u boji na 200 ili 300 tpi), a istovremeno se skenirani dokument pohranjuje u softveru na računalu. Fujitsu s ovim modelom isporučuje dvije aplikacije - ScanSnap i Rack2-Filer Smart, kao i posve funkcionalnu verziju Adobe Acrobata X Standard (pazite - nije riječ o čitaču, nego o punokrvnom Acrobatu). Svi korisnici zabavljat će se prvom aplikacijom, jer služi za upravljanje samim skenovima, konverziju u PDF-ove, slanje mailom ili u servise u oblaku i tako dalje. ScanSnap omogućuje pohranu skeniranog sadržaja u PDF ili bilo koji popularni slikovni format, kao i naknadnu izradu pretraživog PDF-a. Ovu opciju možete uključiti da bude aktivna i tijekom skeniranja (dakle, skenirani dokument se odmah automatski OCR-a i PDF se pohranjuje u takvom obliku), no u tom slučaju do neke mjere usporava skeniranje - pa ako vam je brzina primarna, isključite je i konvertirajte dokumente prema potrebi. Sama brzina naknadne konverzije ovisi o složenosti dokumenta i količini teksta.

skeneri Fujitsu IX-500 Tip Sučelje Cijena +

Fujitsu IX-500

Dokumentski skener A4 USB, Wi-Fi 3.099 kn

Brzina, dizajn, jednostavnost

+ Ne podržava TWAIN

Dojam Izvrsno rješenje za sve one koji skeniraju mnogo dokumenata


Osim u PDF, ScanSnap nudi i opcije izravnog skeniranja u servise u oblaku, kao što su Dropbox, Google Docs ili Evernote. Na ovaj način štedite vrijeme prilikom skeniranja. Za naprednije - možete na popis „Skeniraj u…“ dodati i bilo koju drugu aplikaciju koja zna otvarati PDF dokumente ili JPEG slike. Zahvaljujući ugrađenom Wi-Fi-ju, IX-500 može funkcionirati i bez uključenog računala. Ako se pitate kome to treba - Fujitsu isporučuje kvalitetne aplikacije za Android i iOS koje vam omogućuju da bez po muke obavljate sve poslove koje biste inače obavljali u računalu. Skenovi se mogu pohraniti lokalno, u oblak ili poslati mailom. Na žalost, bežična veza funkcionira samo s prijenosnim uređajima - za korištenje s PC-a, uređaj ćete morati spojiti USB kabelom. Skener obiluje raznim dodatnim mogućnostima poput skeniranja stranice A3 papira pomoću posebnog uloška (presavijete je na pola, skener skenira obje strane i spoji ih), ispravljanja nakošenih stranica, uklanjanja praznih stranica i sl., a mehanizam za uvlačenje papira iznimno je robusan i vrlo ga je teško zaglaviti. Fujitsu FI-7160 Tip Sučelje Cijena +

Za kraj opisa ovog mališana napomenimo i jedan minus - Fujitsu ne podržava TWAIN/ISIS standard pa ga nećete moći koristiti iz drugih aplikacija.

Warpom naprijed

Veći model FI-7160 prema mnogim je karakteristikama sličan manjem bratu vrhunski, dodatno poboljšani, mehanizam za uvlačenje papira s ultrazvučnim senzorom praktički onemogućuje zaglavljivanje, a podržava skeniranje predložaka debljine do 1,4 mm (idealno za „umjetničke“ vizitke), a softverske opcije su mu vrlo slične, uz dodatak Scanner Central Admina za središnji nadzor uređaja. No, ono čime FI-7160 šokira je - brzina. Skener je u stanju progutati i ispljunuti impresiv-

nih 120 stranica (odnosno 60 listova) po minuti. Drugim riječima, napunite li ulazni pladanj kapaciteta 80 listova dokumentima u potpunosti, bit će ispražnjen za manje od minute i pol. Skenovi se šalju na računalo u već poznati ScanSnap Manager na daljnju obradu - a za zahtjevnije

Dokumentski skener A4 USB 5.099 kn

Brzina, jednostavnost upotrebe, softver

+ Ne podržava TWAIN, nema Wi-Fi, cijena

Dojam Papreno skupo, ali vrlo kvalitetno rješenje za profesionalnu primjenu


Fujitsu FI-7160 MREŽA studeni 2014.

83

HARDVER Fujitsu FI-7160, IX-500, SV600 koja investiciju u ovaj uređaj opravdava samo ukoliko su vam ovakve performanse zaista potrebne.

ScanSnap Manager: najvažniji softver za interakciju sa skenerima, ovdje u akciji skeniranja Mreže na modelu SV600

Knjiga se ne boji

korisnike tu je softverski paket Rack2Filer Smart koji omogućuje inteligentno arhiviranje i pretraživanje svih skeniranih dokumenata. Na prednjoj ploči nalazi se monokro-

matski LCD s nekoliko gumba, tako da je elementarne operacije i promjenu bazičnih postavki moguće obaviti i bez pokretanja softvera na računalu. Imate li potrebu za skeniranjem ogromnih količina dokumenata, FI-7160 jedno je od boljih stolnih rješenja koje možete nabaviti, no dolazi s dva nedostatka. Pr vi je nedostatak bilo kakvog mrežnog sučelja (znači, zaboravite elegantno mobilno skeniranje kakvo nudi IX-500), a drugi je poprilično paprena cijena Kontrolna ploča na modelu FI-7160 omogućuje podešavanje osnovnih parametara izravno na skeneru

Posljednji u Fujitsuovom trojcu odaziva se na ime SV600 i zaista je inženjerski dragulj. Izgledom podsjeća na stolnu svjetiljku, no riječ je o skeneru namijenjenom za skeniranje osjetljivih predložaka poput knjiga, časopisa i sličnih stvari za koje je poželjno da se prilikom skeniranja ne oštećuju. SV600 radi na vrlo jednostavan način crnu „plahtu“ iz paketa montirate (bolje rečeno, postavite) uz podnožje skenera, na nju postavite otvorenu knjigu i stisnete gumb za skeniranje. Zraka svjetlosti iz pomičnog skenerskog dijela smještenog na vrhu uređaja prijeći će preko knjige i - to je to. Možete okrenuti sljedeću stranicu. Softver je u stanju inteligentno prepoznati „crtu“ između stranica i razlomiti ih svaku zasebno, a tu su i mogućnosti prepoznavanja teksta o kojima smo govorili u opisima prethodna dva modela. Zanimljiva mogućnost je i uklanjanje vaših prstiju sa skena, ukoliko ste izravnavali stranice tijekom skeniranja. Osim knjiga, SV600 može skenirati i druge predloške (do veličine A3), a moguće je na crnu „plahtu“ staviti i više papira - skener će sam shvatiti da se radi o različitim dokumentima koji trebaju biti skenirani na zasebne stranice. Kada, pak, skenirate knjigu, nije praktično stiskati „Scan“ nakon svake stranice pa skener nudi mogućnost da automatski shvati kada ste okrenuli stranicu i pokrene skeniranje nove. Ova mogućnost radi poprilično pouzdano, iako se tu i tamo zna dogoditi da „omaši“. Sve ovo izgleda nevjerojatno dobro i djeluje kao pravi spas za sve one koji imaju potrebu skenirati knjige i časopise na dnevnoj bazi, no SV600 pati od jednog problema - unatoč algoritmima koji ispravljaju obline, ne može pobjeći od činjenice da predložak ničim nije pritisnut za površinu skeniranja. Drugim riječima - stranice knjige ili časopisa uvijek će imati „valove“ nastale zbog slobodnog položaja u prostoru. Ako vam to nije iznimno važno, ovo je zaista kvalitetno i neinvazivno rješenje za skeniranje knjiga i časopisa koje poslije neoštećene možete vratiti u regal.

karakteristike, recenzije, komentari...

...sve na jednom mjestu www.bug.hr/digitalije

84


PROMO

DOGAĐAJI Dan Integracije

Integrinih 11 za veću sigurnost IT sustava

O

va tradicionalna konferencija namijenjena je IT menadžerima, profesionalcima i stručnjacima odgovornima za razvoj, unaprjeđenje i funkcioniranje informacijsko-komunikacijskih sustava u svojim organizacijama, a osnovni joj je cilj sudionicima pružiti nova znanja i priliku za razmjenu iskustava. Sudjelovanje je, uz registraciju, besplatno za sve zainteresirane, a prezentacijama i konkretnim primjerima sudionicima će se predstaviti rješenja za njihove potrebe i za situacije s kojima se svakodnevno susreću u svom radu. Glavna je tema ovogodišnjih radionica, zajedničkog naziva „Integrinih 11“, sveobuhvatna sigurnost sustava, onako kako je vidi tvrtka Fortinet, vodeći svjetski proizvođač sigurnosnih rješenja. Naime, Integra Group nositelj je zlatnog statusa, najvišeg partnerskog statusa za partnere Fortineta, a može se pohvaliti s četiri FCNSP certifikata (Fortinet Certified Network Security Professional) i više uspješno odrađenih kompleksnih projekata. „Ove godine očekujemo rekordan broj sudionika, s obzirom na to da brojni IT stručnjaci žele iz prve ruke saznati novosti i rješenja proizvođača Fortinet, koji je, prema neovisnom Gartneru, pozicioniran u samom vrhu gornjeg desnog kvadranta, znači broj 1 u svijetu. Pratimo sigurnosne trendove Na ovoj radionici, uz teoretski dio, velik naglasak stavljamo na demonstracije i prikaze rješenja konkretnih situacija. Sve će to demonstrirati naši djelatnici koji suvereno barataju naprednim sigurnosnim rješenjima, što dokazujemo zlatnim Fortinet partner statusom, koji ima rijetko koje poduzeće u Hrvatskoj, velikim iskustvom i brojnim referencama koje smo stekli u 23 godine rada na IT tržištu. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za radionicu i pridruže nam se u razmjeni znanja i iskustava“, izjavio je Mate Ćavarović, direktor tvrtke Integra Group. Jedanaesti Dan integracije stavit će tako poseban naglasak na trenutne i nadolazeće sigurnosne trendove te pokazati kako u

Jedanaesti po redu Dan integracije, u organizaciji tvrtke Integra Group, ove godine počinje 17. listopada u Osijeku, gdje će biti održana prva od četiri jednodnevne stručne radionice. Nakon Osijeka, uslijedit će radionice u Splitu 22. listopada, u Rijeci 24. listopada, i u Zagrebu 29. listopada.

dinamičnom okruženju izgraditi siguran sustav. Uz teorijski dio, sudionicima će se i praktičnim primjerima na demo opremi predstaviti načine kojima se u praksi može boriti protiv naprednih usmjerenih napada (Advanced Persistent Threats) te upravljati i kontrolirati bežične mreže primjenom istih pravila kao i za korisnike spojene iz lokalne mreže. Stručnjaci iz Integre pokazat će kako se braniti od, još uvijek najveće, prijetnje data centrima - DDoS napada - koji se sve češće koriste i za prikrivanje drugih hakerskih upada, kao i kako kontrolirati i skenirati promet kriptiran SSL enkripcijom (SSL Inspection). Na radionicama će biti riječi i o revolucionarnim načinima obrane od virusa i zloćudnog softvera, mnogo učinkovitijima od standardnih AV rješenja (Sandboxing), te o zaštiti mail i web servisa prema najvišim dostupnim standardima (FortiWeb, FortiMail). Na konferenciji će sudionici saznati i kako osigurati visoku dostupnost i performanse aplikacija (Application Delivery Controller), kako štititi podatke pri korištenju cloud usluga te kako spriječiti curenje osjetljivih podataka (Data Leakage Prevention). Bit će govora i o korištenju bežičnih mreža za poboljšanje poslovnih procesa analizom navika kupaca (FortiPresence) te o mogućnostima kvalitetnije provjere korisnika na mreži, (2-way authentication, FortiToken, FortiAuthenticator). U konačnici, sudionicima će se prezentirati kako se riješiti starog TMG servera i zamijeniti ga vatrozidom nove generacije (NGFW) te kako iskoristiti sve ostalo što Fortigate UTM pruža (AD integracija, Intrusion Detection/ Prevention, izvještavanje, dubinska analiza aplikacija…). Konferenciju Dan integracije Integra Group organizira uz podršku partnera Fortinet te medijsko pokroviteljstvo časopisa Mreža.

VO NO

Čitajte Mrežu na osobnim računalima i tabletima s Windows 8.1 operacijskim sustavom! www.bug.hr/winstore novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

Tehnologije Sustav cijevne pošte Potrebno je izraditi izvedbeni projekt, što podrazumijeva da se sustav cijevne pošte usuglašava sa svim ostalim potrebnim projektima (arhitektonski, strojarski, elektroinstalacije). Sâma instalacija može trajati od tri do dvadesetak dana, ovisno o terminskom planu, veličini ili kompleksnosti sustava. Računalo prati cjelokupni rad sustava cijevne pošte. Također, optički senzori prate prolaz kazete i obavještavaju sustav gdje se kazeta u tom trenutku nalazi.

Željeni predmet stavimo u kazetu

Neograničeni potencijal

Sigurna pošiljka koja stiže za sekundu Novac, dokumenti, uzorci ili dijelovi šalju se kroz mrežu sustava cijevi u okviru jednog ili više objekata na siguran i brz način. U svijetu se najviše koristi u zdravstvu, a kod nas u financijskom sektoru Hrvoje Kralj,

Sektor

mrežne

infrastrukture i povezivanja,

C

Combis

ijevna pošta, pneumatski sustav transfera prijenosnih kapsula kroz mrežu cijevi, za svoj cilj ima što sigurnije i brže transportirati predmete, neovisno o duljini koja se želi pokriti. Novac, dokumente, ili dijelove, od jednog grama do 28 kilograma, cijevna pošta prenosi predmete od točke A do točke B u vrlo kratkom vremenu - pri brzinama 6-9 m/s što je znatno brže nego što je itko od nas ikada potrčao, a sve se pokreće motorom od 0,95 kW, što je upola manje snage od prosječnog kućnog usisivača. Predmeti se prenose u predviđenim kazetama, jednosmjerno ili dvosmjerno, s više ili jednog mjesta prema centralnom, kao i među sobom. Sustav cijevne pošte je rasprostranjeno rješenje - od primjene u bankarskom sektoru, u supermarketima i bolnicama, pa do autoindustrije, u kojoj se, primjerice, uz pomoć cijevne pošte transportiraju dijelovi motora. Dobar primjer je Švedska, gdje se otpad prikuplja upravo pomoću sustava podzemnih cijevi, a zatim putuje prema mjestima za reciklažu. U Hrvatskoj je najveća zastupljenost u bankarskom sektoru, gdje se šalju gotovina, kartice i dokumenti.

Brza instalacija

Sustav cijevne pošte apsolutno se prilagođava potrebama korisnika. Stoga je i prvi korak u planiranju ovog projekta razgovor s korisnikom koji odlučuje za što mu sustav cijevne pošte treba služiti, koliko radnih mjesta će povezati, a zatim se na temelju tih informacija dimenzionira cijeli sustav, broj i snaga motora (pogona), ovisno o udaljenosti i broju radnih stanica.

Trenutno u Hrvatskoj, a i regiji, sustave cijevne pošte najviše koriste banke. U svijetu, situacija je nešto drugačija, odnosno sustavi cijevne pošte najčešće se koriste u bolnicama. Ako se fokusiramo na Europsku uniju, praksa je da se svaka nova bolnica koja ima preko 200 ležajeva oprema sustavima cijevne pošte, koji se koriste za prijenos bioloških uzoraka s hitnog prijema pacijenata ili bolničkih odjela u centralni laboratorij, ili za transport lijekova iz centralne ljekarne na bolničke odjele. Takvim načinom centralizacije laboratorija i bolničkih ljekarni, bolnice ostvaruju značajne uštede. Naravno da to nisu jedine mogućnosti primjene sustava cijevne pošte. Potencijalni korisnici sustava cijevne pošte su trgovački centri, kompanije u industriji igara na sreću, naplatne postaje na autocestama, tj. sve one djelatnosti koje u svakodnevnom poslovanju imaju velik protok gotovog novca. U tim slučajevima sustavi cijevne pošte koriste se za potpuno siguran, nadziran i brz prijenos gotovog novca s naplatnih mjesta, odnosno blagajni, u neki štićeni prostor ili direktno u trezor, čime je mogućnost prepada svedena na najmanju moguću mjeru. U ovoj situaciji značajne uštede ostvaruju se upravo na premijama osiguranja i na troškovima fizičke zaštite objekata. Ne treba izostaviti proizvodne pogone svih vrsta gdje postoji potreba slanja uzoraka iz proizvodnje u laboratorije za kontrolu kvalitete, primjerice u farmaceutskoj, auto ili prehrambenoj industriji. Globalno gledajući, sustavi cijevne pošte mogu se koristiti svugdje gdje postoji potreba za sigurnim i brzim prijenosom materijala, dokumenata, novca i raznih drugih elemenata, a ovisno o djelatnosti, ulaganje u sustav cijevne pošte može se vratiti već unutar prve godine korištenja. Cijevna pošta može se koristiti i u sektoru prometa, veza i logistike. Premda je većina komunikacije u elektroničkom obliku, još uvijek se dokumenti moraju transportirati s jednog mjesta na drugo. Primjeri uključuju račune, pakiranja, bilješke, dostavne dokumente itd., zapravo svu prateću dokumentaciju koja se svakodnevno koristi u poslu. Mnogi očekuju da će se ubrzo dogoditi izraženiji boom potražnje za ovim sustavom, kada se dovoljno osvijeste prednosti cijevne pošte te prevlada strah od nepoznatog i kad potencijalni korisnik uvidi kakve će mu uštede, vrijeme, novac i pogodnosti donijeti. Pomoću jednostavne tipkovnice određujemo destinaciju unutar zgrade ili u nekom drugom objektu, gdje predmet putuje pri brzinama od 6 do 9 metara u sekundi


87

VO NO

Čitajte Bug na osobnim računalima i tabletima s Windows 8.1 operacijskim sustavom! www.bug.hr/winstore novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

Aktualnosti Transatlantsko tržište štu Europske unije od preko 500 milijuna ljudi. Mogućnosti su neograničene. To je upravo ono što smo, barem mi u IT-u, tražili, pogotovo kad vidimo kolege iz SAD-a kako lako rade i surađuju između svojih država. Europska komisija ne radi to samo zato što to želi, već zato što mora. No, potrebno je raditi i mnogo više kako bi se IT-u omogućio bolji i lakši razvoj, prije svega zato što još uvijek mnogi europski startupovi odlaze i otvaraju tvrtke u SAD-u. Ako želite zaraditi, onda je SAD - jedinstveno ujedinjeno veliko tržište - zasad jedini izbor, zar ne? Zato EU traži svoje mjesto u svijetu da postigne isti cilj, ali pritom ima previše država i razlika koje onemogućuju brzinu razvoja kojom bi se stvari trebale odigravati...

Ubrzanje da, ali ne i za Hrvatsku Neelie Kroes

Prekooceanska IT budućnost

Dok stvaramo jedinstveno IT tržište unutar EU, čelnici Digitalne agende pri Europskoj komisiji rade na stvaranju najvećeg mega tržišta. Ideja je započela... Bruno Podvezanec

V

jerojatno ste svi čuli za Neelie Kroes, potpredsjednicu Digitalne agende Europske komisije, no ako niste, sjetite se inicijative za ukidanje roaminga; to je došlo iz njezina ureda. Ona je inače vrlo aktivna osoba koja se itekako trudi napraviti nešto u digitalnoj industriji unutar EU. Digitalna agenda iznimno potiče ICT sektor, obrazovanje u ICT-u sektoru, Big Data, cloud, robotiku, startupove, SME (Small and Medium sized Enterprises), tehnologiju u medicini i biomedicini, itd. Gospođa Neelie Kroes ove godine završava svoj mandat koji želimo pamtiti kao jedan od

značajnih u EU, mandat osobe koja je donijela mnogo pozitivnih stvari, a negativne digitalne probleme uspješno inicirala da se rješavaju.

Jedinstveno IT tržište u EU

Jedna od dugotrajnijih inicijativa koju potiče Digitalna agenda jest jedinstveno IT tržište u EU. Ako već ne možemo imati sve ujedinjeno kao u SAD-u, možemo barem započeti tako nešto pomoću IT-a. Europska komisija zalaže se za tu inicijativu koja će vjerojatno uspjeti, no proći će neko vrijeme dok se realiziraju sve prepreke, donesu regulative i potrebni zakoni kako bi se to ostvarilo. Razmislimo malo što nam to donosi... Sada će svatko iz male Hrvatske imati priliku predstaviti svoje proizvode i usluge na ujedinjenom IT trži-

Bitno je to da se stvari ipak događaju i ubrzavaju, ali to se ne događa i u Hrvatskoj, u kojoj ne znamo povući ni novac iz EU fondova ni za kakve značajne IT-digitalne projekte koji će pomoći cijeloj državi - do samog građanina, a ne pojedinim interesima. Npr. gdje nam je optika izvan gradova? Kako nuditi IT usluge ljudima kad nemaju niti pravilnu infrastrukturu, odnosno tko će koristiti IT usluge ako infrastruktura ne prati trendove? EU fondovi, primjerice, nude novac za izgradnju optike, no nitko to u HR ne koristi na državnoj razini, a na lokalnoj, ako se i radi, to je premalo da bi utjecalo na veći broj ljudi. Projekti i inicijative postoje, no naši čelni ljudi na vlasti još uvijek nisu odlučni u tome da i kod nas pokrenu danas najunosniju industriju na svijetu. Dok se mi bavimo uvijek beskonačnom papirologijom, EU i svijet napreduju i ozbiljno rade, a mi smo, kao i uvijek, u svemu tome samo promatrači. Iako postoje projekti koji Hrvatsku ozbiljnije mogu označiti na svjetskom globalnoj IT karti, to se ipak ne događa jer vladajući ne gledaju projekte od velike važnosti. Gubi se vrijeme na “rekla-kazala” - a takav začarani krug ne donosi nam ništa drugo osim nepotrebnih rasprava - umjesto da se već jednom istaknemo nečime velikim i tako pokažemo EU i svijetu da možemo, da zaista možemo donijeti nove, velike projekte koji će, ne samo potaknuti gospodarstvo i zapošljavanje, nego otvoriti proizvodne procese koji će biti pozadina budućoj IT industriji. Zašto IT industriji? Pogledajmo realne svjetske brojke - 2/3 ekonomskog gospodarstva u SAD-u čini upravo IT sektor, dok je EU na 1/3 i pokušava dosegnuti i preteći SAD, što je težak, ali i hrabar potez.

Mega tržište Ako ste ikada slušali Neelie Kroes ili barem pročitali neka njezina mišljenja, ideje, govore, onda ste shvatili koliko je ova potpredsjednica Digitalne agende inspirirajuća osoba i koliko znači za EU i napredak digitalne tehnologije općenito. Najnovija inicijativa koju je pokrenula jest stvaranje transatlantskog jedinstvenog tržišta između EU i SAD-a, iliti mega IT tržišta. Ideja se bazira na sličnim/istim budućim ciljevima Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, te na budućim ciljevima koje usmjeruje IT industrija. EU i SAD imaju zajedničke interese u tom pogledu: dijele zajedničke društvene vrijednosti, slobodu govora (Internet) i demokraciju. Iako je u posljednje vrijeme bilo loših vijesti oko špijuniranja europskih čelnika iz SAD-a, kako kaže Neelie, trebamo biti optimistični te surađivati u rješavanju problema kako bismo poboljšali sigurnost svih

građana. Stoga posljednje regulative EU rade na tome da podignu razinu sigurnosti građana EU. No, takve stvari, ma koliko bile velike ili male, ne bi smjele stati na put prema transatlantskom mega tržištu, najvećem takvom tržištu na svijetu. Skeptike pritom ne treba ignorirati, s njima treba razgovarati, svima treba pružiti priliku da izraze mišljenje te zajedno doći do zaključaka koji će osigurati korist građanima EU. EU treba učiti od SAD-a, posebice u IT sektoru, jer SAD ima jedinstveno tržište zbog kojeg je svima u svijetu popularno tamo otvarati tvrtke, a ne u Europi. Europske tvrtke, pojedinci, ideje, projekti od ovakvog tržišta mogu samo profitirati jer dobit će jedno veliko, jedinstveno tržište, na koje mogu plasirati svoje proizvode i usluge, uz manje problema oko papirologije i ostalih regulacija i zakona.


89

Pretplatite se i profitirajte! 199 kn

Pristup Win 8.1 izdanju Mreže

GODIŠNJA PRETPLATA

Sadržaj posebno optimiziran za sva računala i tablete s Windows 8.1 operativnim sustavom Čitanje svih brojeva Mreže, uključujući i najnoviji Mogućnost kupovine samo digitalnog Win 8.1 izdanja i digitalne pretplate

169 kn* GODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa www.bug.hr/winstore

Pristup iPad izdanju Mreže

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za kraći period

399 kn DVOGODIŠNJA PRETPLATA

338 kn* DVOGODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa

Digitalizirana web arhiva

najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

PRETPLATE e-mail: [email protected] tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr

Agilne metodologije Scrum

Zamke Scruma Scrum je radni okvir (framework) za razvoj proizvoda (najčešće softverskih) i najpoznatiji je predstavnik agilnog pristupa upravljanju životnim ciklusom proizvoda. Razvojni timovi koji koriste agilni pristup u razvoju softverskih proizvoda puno brže pokazuju rezultate, a naručitelji imaju priliku da cijelo vrijeme razvoja utječu na proizvod. No i ovaj pristup ima svojih velikih zamki

Nenad Trajkovski

S

crum je lagan; jednostavno ga je razumjeti, a vrlo teško njime potpuno ovladati. Najpoznatiji teoretičari Scruma kao što je Ken Schwaber, koji se smatra ocem Scruma, kažu da on nije metodologija nego radni okvir. Po definiciji, radni je okvir “nepotpuna struktura koja prilagođava druge poznate prakse, tehnike i alate”. Metodologija je “set propisanih i međusobno povezanih procesa, alata i praksi, koji služe da bi se postigao neki cilj”. Scrum jest radni okvir, ali nije istina da nije metodologija. Naime, u Scrumu postoje jasno propisani artefakti, uloge i događaji. Točno se zna za što se koji artefakt koristi i što mora u njemu biti, kao što se točno zna što koja uloga radi u Scrumu. Događaji su strogo propisani, kako svojim sadržajem tako i svojim trajanjem. U Scrumu nema dodavanja novih uloga ni događaja, kao niti artefakta. U nastavku slijedi detaljan opis svega što Scrum sadrži i gdje leže opasnosti.

Artefakti

Scrum artefakti jesu: Product Backlog, Sprint Backlog i Increment. Produkt Backlog je popis svih potreba vezanih uz proizvod. To mogu biti funkcionalnosti, zahtjevi za poboljšanjem samog proizvoda, bugovi, kvarovi i sl. Glavna mu je karakteristika da je promjenjiv. On se može mijenjati tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda (od ideje pa do povlačenja s tržišta). Potrebe u Product Backlogu zovu se stavke (Items). Vlasnik Product Backloga isključivo je vlasnik proizvoda (Product Owner) i on može neprestano dodavati, mijenjati, micati ili reorganizirati stavke u Product Backlogu. Stavke se sortiraju prema vrijednosti, od najvrednije na vrhu. Vrijednost MREŽA studeni 2014.

91

Agilne metodologije Scrum može biti doslovce sve, a određuje ju vlasnik proizvoda. To može biti zahtjev tržišta, najbrži povrat investicije ili nešto treće. Zamka je ovog artefakta nemogućnost određivanja točnog trajanja projekta jer se stavke stalno mijenjaju. Nemoguće je reći - završit ćemo proizvod do točno određenog datuma. Da bi se to izbjeglo, ovom se artefaktu može i drugačije pristupiti. Ako je krajnji rok za isporuku fiksiran, tada će proizvod sadržavati samo one stavke iz Product Backloga koje je u zadanom periodu moguće napraviti. A ako je i cijena fiksirana, onda će se napraviti samo one stavke koje se u zadanom vremenskom periodu mogu napraviti, a da ne prelaze zadani budžet. Naravno, tu postoji opasnost da proizvod ima znatno manje funkcionalnosti od onih koje bi tržište ili naručitelj željeli. Sprint Backlog je podskup stavaka Product Backloga, na kojem razvojni tim trenutno radi. Stavke za Sprint Backlog odabire isključivo razvojni tim tako da od vrha prema dnu iz Product Backloga uzimaju one koje mogu isporučiti u zadanom, striktno ograničenom vremenu. Budući da se ovdje radi o procjeni, zamka je da projektni tim neće moći isporučiti ono što je preuzeo u Sprint Backlog. Naravno da će iskusniji tim raditi bolje procjene od onog manje iskusnog. No prema definiciji Scruma, razvojni se tim ne obavezuje da će učiniti sve što je u Sprint Backlogu, nego samo da će napraviti sve što je u njegovoj moći da to stvarno i učini. Inkrement je ono što je razvojni tim napravio na kraju svakog sprinta. To može biti dio softvera koji može ići u produkciju, dokumentacija, ispravljeni bugovi, prepravljena funkcionalnost itd. Vlasnik proizvoda određuje što će učiniti s inkrementom (hoće li ga staviti u produkciju, čekati na nekoliko idućih inkremenata i sl.). Inkrement sadrži samo one stavke koje su završene. Ako neka stavka iz Sprint Backloga nije završena, ona ne ulazi u inkrement. Zamka koja se ovdje nalazi jest da timovi vrlo često ne isporučuju završene stavke iz Sprint Backloga po jedinstvenoj definiciji završenosti. Jedinstvena definicija završenosti ista je za sve stavke Sprint Backloga, bez iznimke. To može značiti da neka stavka mora biti testirana, dokumentirana, određene razine kvalitete i, primjerice, spremna za isporuku. Prema prethodnoj definiciji, ako bilo koja stavaka Sprint Backloga nema, recimo, napisanu dokumentaciju, ona nije završena. Kako bi se ova zamka izbjegla, svi članovi tima moraju imati jasnu definiciju završenosti i u potpunosti ju razumjeti.

Uloge u Scrumu

Scrum tim sastoji se od vlasnika proizvoda, razvojnog tima i tzv. Scrum Mastera. Vlasnik proizvoda zastupa naručitelja. Bitno je napomenuti da je to uvijek i bez iznimke jedna osoba. On zastupa proizvod i isključivo on skuplja zahtjeve za funkcionalnostima proizvoda od raznih dionika (zainteresiranih strana, stakeholders). Već je rečeno da samo on određuje raspored stavaka u Product Backlogu i njegov je isključivi i jedini vlasnik. Ovdje velika zamka leži u tome da kod razvoja složenih proizvoda razni dionici imaju razna očekivanja i zahtjeve. Ti dionici - po 92


Scrum artefakti u vidu Product i Sprint Backloga te Incrementa

definiciji, a i u praksi - nikad ne smiju razvojnom timu dati nalog da nešto promijene, dodaju ili izbace iz proizvoda. To vodi samo do jednog zaključka: ako vlasnik proizvoda nije po svojoj hijerarhiji dovoljno utjecajan, podložan je dioničkim nestrukturiranim promjenama zahtjeva, a time i nelogičnim promjenama Product Backloga, pa postoji ogromna opasnost da proizvod nikad ne ugleda svjetlo dana. Rješenje te zamke samo je jedno: da svi dionici imaju jasno određene uloge i izvanredno poznaju i prihvaćaju teoriju Scruma. Razvojni je tim samoorganizirajuća, multifunkcionalna grupa ljudi (od troje do devetoro ljudi), koji razvijaju proizvod u inkrementima. Pod “samoorganizirajuća” podrazumijevamo da razvojni tim sâm bira koje stavke iz Product Backloga mogu završiti u jednom sprintu te kako će ih napraviti. Nitko mu se ne smije miješati u posao. Pod multifunkcionalnom grupom podrazumijevamo da tim ima sva potrebna znanja kako bi napravio sve stavke iz Sprint Backloga. U razvojnom timu ne postoje uloge. Nema razvojnog inženjera, analitičara, sistemskog administratora, testera i sl. Svi rade sve. Članovi tima ne bi se smjeli mijenjati (ako to nije krajnje neophodno) tijekom razvoja proizvoda (ma koliko on trajao), a nikako tijekom razvoja jednog inkrementa (sprinta). Ovdje postoji nekoliko velikih zamki. Prva je samoodgovornost. Na papiru to zvuči prelijepo: članovi tima surađuju, sami se organiziraju, sami odabiru što će i kako raditi i svi su odgovorni.

O’šlo po zlu!

No što ako nešto krene po zlu? Što ako neki član tima nije za suradnju, nego voli sve raditi sâm, neophodan je za razvoj proizvoda, a drugog člana jednostavno - nemate? Što ako se konstantno ne isporučuje što je preuzeto? Tko je kriv? Odgovor je - tim. Ali u praksi, vrlo često, ako nešto ide po zlu, da

biste to ispravili, morate ustanoviti razlog. Ako je tim kao cjelina odgovoran, to znači da ustvari nitko nije odgovoran. Kako takve probleme izbjeći? Najteže, jer trebate promijeniti mentalni sklop ljudi. N eke ljude ne možete promijeniti nikad, a neke vrlo teško. Druga velika zamka leži u dostupnosti ljudi. Npr. u poduzeću postoje dva administratora baze podataka i svaki radi na jednom proizvodu. Ako oni imaju samo po par sati posla nad bazom podataka za svaki od ta dva proizvoda, preostali dio vremena rade s ostalim članovima tima na razvoju i drugim poslovima. Tako je to po definiciji. To znači da ako dobijete posao razvoja nekog trećeg proizvoda, a trebate administratora baze, morate uposliti novu osobu. Budimo realni: barem u našem okruženju, to se rijetko događa. S druge strane, seljenje ljudi s projekta na projekt, tj. mijenjanje članova razvojnog tima, stvara pad kvalitete u Scrumu. Scrum Master je osoba koja ima menadžersku ulogu, ali on nije tipičan menadžer. Njegova je zadaća da osigura propisnu implementaciju Scruma u organizaciji u kojoj radi, da ukloni sve prepreke svom timu kako bi on nesmetano radio te da olakša i pomogne da se sastanci pravilno održavaju. On također usko surađuje i pomaže vlasniku proizvoda oko ažuriranja Product Backloga tako što mu daje smjernice, kako se to u Scrumu radi. U Scrumu ne postoji voditelj projekta. Po definiciji, voditelj projekta jest osoba koja je odgovorna za projekt. Jedino ona odgovara sponzoru projekta, naručiteljima i menadžmentu. U Scrumu, budući da takva uloga ne postoji, direktno ne postoji ni odgovorna osoba koju možete imenovati. I tu je zamka. Kada sve ide po planu, nema problema. Kada stvari krenu nizbrdo, u Scrumu su svi samoodgovorni, dakle svi odgovaraju za loše stvari. No kako naći osobe zbog kojih je razvoj produkta zapao u teškoće? Kad-tad će doći

Scrum poznaje četiri događaja koja zajedno čine sprint

Sastavnice Scruma Vremensko ograničenje

Artefakti

Product Backlog - Što će sadržavati proizvod Sprint Backlog - Na čemu se trenutno radi Increment - Što dobivamo završetkom sprinta

Uloge

Vlasnik proizvoda - Predstavnik naručitelja, jedna osoba, odgovorna za Product Backlog Razvojni tim - Samoorganizirajući skup od troje do devetero ljudi koji razvija funkcionalnosti iz Sprint Backloga Scrum Master - Menadžerska funkcija koja služi kao pomoć, a ne naredbodavac razvojnom timu i vlasniku proizvoda u pravilnoj i efikasnoj implementaciji Scruma

Događaji Sprint - vremenski ograničeno trajanje razvoja funkcionalnosti iz Product Backloga pretočenih u Sprint Backlog, a sastoji se od: Planiranja sprinta - vremenski ograničen sastanak s ciljem kreiranja Sprint Backloga Dnevnog Scruma - 15-minutni sastanak koji otkriva što je urađeno, što će se raditi i ima li problema u radu Revizije sprinta - demonstracija napravljenog na kraju sprinta vlasniku proizvoda i svim zainteresiranim dionicima Retrospektive sprinta - sastanak projektnog tima i Scrum Mastera s ciljem poboljšanja rada na sljedećim sprintovima

onaj ružni moment kada netko postavi pitanje: “Tko je kriv?” Odgovor je - svi. A to se čita - nitko. Ako Scrum nije dobro uveden, onda je kriv Scrum Master, jer nije timu dao dovoljno znanja. Je li imao vremena? Je li tim imao vremena? Je li tim kooperativan? Je li vlasnik proizvoda kooperativan? Pitanja je bezbroj, a lakog rješenja kod ove zamke jednostavno nema.

Događaji u Scrumu

Tri su uloge u Scrumu vlasnik proizvoda, razvojni tim i Scrum Master

Događaji u Scrumu jesu: planiranje sprinta, dnevni Scrum, revizija sprinta i retrospektiva sprinta, a svi oni zajedno čine sprint. Važno je napomenuti da su ovi događaji neophodni i ne mogu se izostaviti ni u jednom sprintu, nikada. Planiranje sprinta je, jasno, vremenski ograničen sastanak. Njegovo je trajanje ovisno o trajanju cijelog sprinta i računa se kao dva sata po tjednu sprinta, što znači da ako sprint traje tri tjedna, planiranje sprinta može trajati najviše šest sati. Tijekom ovog događaja vlasnik proizvoda, razvojni tim i Scrum Master određuju što će se raditi u sprintu. Vlasnik proizvoda objašnjava što se nalazi u Product Backlogu, koje su stavke prioritetne (od vrha prema dnu) i po potrebi daje dodatne informacije. Razvojni tim određuje koje stavke misli da može napraviti tijekom sprinta i stavlja ih u Sprint Backlog. Ovaj se sastanak često dijeli na dva dijela. U prvom se dijelu radi upravo prethodno

opisano, a u drugom članovi tima među sobom rade dekompoziciju stavaka preuzetih u Sprint Backlog na radne zadatke odnosno aktivnosti. Svi rade sve, ali si tim međusobno svakodnevno dodjeljuje zadatke. Zamka je ovog događaja u fiksiranosti Sprint Backloga, koji se samo u izuzetnim slučajevima mijenja. Razlog je tome fokusiranost tima na zadatke u Sprint Backlogu, a ne na promjene unutar jednog sprinta. Sâm sprint traje od dva do četiri tjedna. Više od četiri tjedna nema smisla jer je osnovna filozofija Scruma kratkoročno planiranje i stalne izmjene. Ni pod kojim se uvjetima trajanje sprinta ne produljuje. Ako nešto nije završeno, nema veze. Ovdje zamka leži u procjenjivanju. Tim stalno radi na novim funkcionalnostima, a one su okružene nepoznanicama, pa se pojavljuju teškoće u procjeni. Iako članovi tima stalno prate koliko su uspjeli napraviti u prethodnim sprintovima, čime postaju i precizniji, u svakom sprintu rade nešto novo i nepredvidivo te postoji opasnost da neće isporučiti što su si zadali u Sprint Backlogu.

Dnevni je Scrum sastanak vremenski ograničen na maksimalno 15 minuta, na kojem smiju govoriti samo članovi tima, i to tako da daju odgovor na tri fiksna pitanja: “Što sam napravio od našeg prethodnog sastanka?”, “Što ću raditi do sljedećeg sastanka?” i “Imam li nekih prepreka koje mi onemogućavaju efikasan rad?” Na tom sastanku nema diskusije niti se rješavaju tehnički problemi. Ako ima problema, oni se rješavaju na zasebnom sastanku. Karakteristika dnevnog scruma jest da se održava svaki radni dan tijekom sprinta, uvijek na istome mjestu i u isto vrijeme. Zamka je u tome što svi članovi tima moraju u to vrijeme biti dostupni, bez iznimke, što često nije slučaj. Revizija sprinta je sastanak koji je zapravo - demo. On je ograničen po formuli: za svaki tjedan sprinta jedan sat revizije. Ako sprint traje tri tjedna, revizija se radi maksimalno tri sata. Ovdje se ne vrte PowerPoint prezentacije, nego se pokazuje što je učinjeno. Na sastanak su pozvani svi dionici, dakle svi zainteresirani. Dozvoljeno im je postavljati bilo kakva pitanja i davati svoje sugestije kako bi vlasnik proizvoda mogao ažurirati Product Backlog. Revizija sprinta odlična je stvar i bez nje nitko u razvoju ne bi znao idu li stvari u pravom smjeru ili ne. Zamki ovdje nema - samo prednosti. Retrospektiva sprinta jest sastanak na kojem sudjeluju samo članovi tima i Scrum Master. Tu se daju odgovori na tri pitanja: “Što je bilo dobro u prethodnom sprintu?”, “Što nije bilo dobro u prethodnom sprintu?” i “Koji su prijedlozi za poboljšanje i unapređenje rada?” Ovaj sastanak ima za cilj isključivo unapređenje i prilagodbu rada kako bi sljedeći sprint bio bolji i efikasniji. Ovdje postoji samo jedna, ali vrlo opasna zamka. Na pitanje: “Što nije bilo dobro?” članovi tima često odgovaraju tako da jedan drugoga optužuju. Ova se zamka lako izbjegava tako da Scrum Master jasno i nedvosmisleno pripremi sastanak i tim tako da se usredotoče na činjenice koje nisu valjale, a ne na ljude.

Zaključak

Scrumom je, kao što smo rekli i na početku, vrlo teško potpuno ovladati. Ipak, izvanredan je za postizanje puno boljih rezultata nego kod klasičnog planiranja projekata, gdje se unaprijed mora znati i najmanji detalj proizvoda i gdje naručitelj taj proizvod vidi tek na kraju. No da bi se uspješno radilo, potrebno je veliko znanje i iskustvo, kao i spremnost poduzeća na učenje. Najbolje prakse pokazale su da se pri uvođenju Scruma prvo počne s malim proizvodima, relativno jednostavnim i svima lako razumljivim. Važno je znati da će se, ako sami pokušate uvesti Scrum, a nemate iskusnu osobu koja dugo vremena s njime radi, vaš entuzijazam vrlo brzo pretvoriti u razočaranje. Neke proizvode nikad neće biti moguće razviti Scrumom, a neka ga poduzeća nikad neće ni upotrijebiti. Toga treba biti svjestan. Scrum je dobar, ali nije magični lijek za sve probleme, kao ni bilo koji drugi radni okvir i/ili metodologija. MREŽA studeni 2014.

93

IZDVOJENO

Aptana Studio 3.6.0 Svakom inačicom bolje i dotjeranije integrirano razvojno sučelje za razvoj web aplikacija

MREŽA

download

FOG Project 1.2.0

Masovno kloniranje Aptana Studio 3.6.0 Opis IDE Cijena Besplatan URL http://www.aptana.com/products/studio3

Brackets 0.43.0 Zgodan editor za web dizajnere i sve one koji razvijaju frontend sučelja sve je prihvaćeniji

Brackets 0.43.0 Opis Editor Cijena Besplatan URL www.brackets.io

FarStone VirtualXP 1.0 Virtualizacija računala s Windowsima XP ili Windows Serverom 2003, konverziju obavlja u VHD-u FarStone VirtualXP 1.0 Opis Pomoćni alat Cijena Besplatan URL http://www.farstone.com/software/ VirtualXP.php

Veliki broj instalacija klijenata u tvrtkama s velikim brojem korisnika i nerijetko potkapacitiranim IT odjelima, obično predstavlja problem ne samo s praktične nego i s financijske strane

Upravljanje preko web preglednika prilično je dobro izvedeno, a sve počinje klasičnom prijavom

su potrebni za operaciju FOG-a su integrirani oftversko rješenje za finalnu distribuiranu pa se oko toga ne treba zabrinjavati, a dobro instalaciju računala zapravo je konač- je i to što je FOG u stanju image napravljen ni korak u procesu masovni deployment na računalu s diskom većeg kapaciteta pripremljenih imagea na hardverski isti tip distribuirati i na računalo s diskom manjeg računala. Prije nego što se dođe do tog kapaciteta. FOG poslužitelj nudi DHCP, NFS, PXE, koraka, potrebno je izvesti niz predradnji i pravilno prirediti image iz kojega će se FTP, HTTPD i WOL servise što, ukratko, klonirati računala, kako kasnije ne bi došlo znači da nudi sve što je potrebno kako bi se do mogućih problema (potreban je sysprep, s centralnoga mjesta relativno lako instalia valja pripaziti i na HAL). Jednom kada rala računala dokle god su dostupna preko je to spremno, valja izabrati i prikladno lokalne mreže, i to bez intervencije korisnika rješenje za distribuciju imagea. Jedno od klijentskog računala. No, to su tek osnove; FOG je daleko moćnajzanimljivijih, i to niji i opremljeniji te ne samo zbog nači- FOG Project 1.2.0 je sposoban izvesti na na koji radi nego Kratki opis Instalacija računala i cijeli niz drugih i zbog činjenice da Cijena Otvorenog je koda operacija upravo zaje otvorenog koda + hvaljujući tome da pa ga se nesmetaintegrira niz drugih no može besplatno PXE, ugrađeni alati, sučelje alata otvorena koda. koristiti, upravo je + Srećom, sve je priličFOG Project. Bugovi, katkad spor no dobro opisano u Riječ je o projektu dokumentaciji, a tu koji se temelji na URL www.fogproject.org je i Wiki koji pojašLinuxu, a pod istim njava najvažnije konkrovom okuplja hrpicu različitih alata otvorena koda te nudi cepte. Sve u svemu, FOG je odlično rješenje PHP sučelje za jednostavnije upravljanje. za masovnu instalaciju računala koje ima i Budući da se sve odvija preko TFTP-a i svoje prednosti i mane (oboje izravno ovisi PXE-a (ovo potonje vrlo je važan uvjet pa o postojećoj računalnoj arhitekturi i željenim ga računala koja će prihvaćati image moraju ciljevima) no, uzimajući u obzir činjenicu da zadovoljiti), nema potrebe za bootabilnim ga se može koristiti besplatno, bez obzira na diskovima, bilo da su u pitanju optički mediji to hoće li se instalirati 200 ili deset tisuća ili USB memorije. Upravljački programi koji računala, itekako je zanimljivo. (M.G.)

S

GnuPT 5.5.0 Poznati sustav za šifriranje poruka e-pošte i običnog teksta, kombinira GnuPG i WinPT GnuPT 5.5.0 Opis Šifriranje e-pošte Cijena Besplatan URL www.gnupt.de

94


Upravljačka ploča sasvim je tipična i ne nudi mnogo mogućnosti, ali zato nudi hrpicu statističkih podataka

Za pripremu image datoteke (klona) potrebno je instalirati klijent i još hrpicu dodataka, a u dokumentaciji je jasno objašnjena i preporučena procedura za pripremu budućeg klona

mjeseca

IZDVOJENO

Pripremio: Matija Gračanin

Hddb File Search 3.0.4

OpenMediaVault 1.0.20

Moj privatni NAS Iako postoje već gotova rješenja za jednostavno stvaranje vlastitoga NAS-a, dostupan je i cijeli niz otvorenih rješenja koja u tren oka od starijeg (ili novijeg) računala krcatog diskovima mogu napraviti centralizirani sustav za skladištenje i dijeljenje datoteka. Pa čak i više od toga…

Sposoban alat za iznimno brzo pretraživanje lokalnih NTFS diskova na temelju generirane baze Hddb File Search 3.0.4 Opis Cijena URL Rad preko web sučelja dobro je osmišljen i ne razlikuje se previše od izravne konkurencije, što je, zapravo, dobro za sve one koji migriraju s jednog rješenja na ovo

O

penMediaVault jedno je od možda manje Zna što je agregacija linka (LAG), podržava poznatih, no svejedno prilično dobro opremljeno i solidno rješenje za relativno WOL i IPv6, a nudi i druge sitnice. Što se bezbolnu izradu vlastitog kućnog ili poslovnog tiče upravljanja diskovima, i tu je dobro NAS-a. Temelji se na Debianu (“squeeze”), a opremljen. Podržava razne vrste RAID polja nudi servise kao što su SSH, (S)FTP, SMB/CIFS, (softverski), podržava APM i AAM (ako to DAAP media server, RSync, klijent BitTorrenta podržavaju i sami diskovi), nisu mu strane i mnoge druge. Drugim riječima, već prema GPT particije, a podržava i EXT3/EXT4/XFS/ tome jasno je vidljivo da ne zaostaje za drugim JFS datotečne sustave. Naravno, moguće je sličnim rješenjima, a što je možda još važnije, određivati kvote, a upravljanje dijeljenim mapama niti ne treba lako će se uklopiti u posebno izdvajati. najrazličitije sredine. OpenMediaVault 1.0.20 Kako podržava Stoga je prikladan i Kratki opis NAS pluginove, mogućvećim ili manjim poCijena Otvorenog je koda nosti je moguće slovnim sredinama, prilično proširiti, a ali podjednako tako i + Sučelje, proširivost, podrška za Raspberry PI jedan od vrlo zgodkućnim korisnicima, nih detalja činjenica premda je naglašenije + je da postoje gotovi usmjeren potonjima Uzima cijeli disk za instalaciju imagei za upogopa to svakako valja URL njavanje OpenMeimati na umu. diaVaulta na mini Kao i kod drugih www.openmediavault.org računalu Raspberry sličnih rješenja, instalacija je vrlo jednostavna (može ga se Pi pa mu je to svakako jedna od zanimljivih koristiti i s bootabilne USB memorije, no to prednosti, tim više što je zamišljen da radi ima i svoje nedostatke), a upravljanje samim odmah nakon instalacije. Bez previše (ili NAS-om i konfiguracija izvode de preko gotovo imalo) konfiguracijskih koraka. Stoga, sasvim lijepo odrađenog web sučelja. Nudi svi oni koji traže solidno opremljeno rješenje dodavanje i upravljanje korisnicima, kao i za stvaranje vlastitog NAS-a i alternativu namještanje zadataka koji će se izvršavati u legendarnom FreeNAS-u, ovome bi rješenju zadano vrijeme, a ažuriranje se izvodi preko otvorena koda svakako trebali pružiti priliku. tipičnog Debianovog upravljanja paketima. (M.G.)

Pretraživanje diskova Besplatan http://hddb.xp-zed.com/

SoftPerfect Network Scanner 5.5.12 Možda i najpopularniji besplatni alat za detekciju uređaja i računala u lokalnoj mreži SoftPerfect Network Scanner 5.5.12 Opis Mrežni alat Cijena Besplatan URL www.softperfect.com/products/ networkscanner/

WebDrive 12.0 Postavlja FTP, SFTP i WebDAV poslužitelje kao mrežne diskove, podržava i S3, Dropbox WebDrive 12.0 Opis Cijena URL

Pomoćni alat 69,95 USD www.webdrive.com

Zoom Search Engine 7.0 Izrađivanje vlastitog rješenja za pretraživanje optičkih medija, web stranice ili intraneta

Servisi koje nudi sasvim su tipični, no sasvim dovoljni da se odmah nakon instalacije uklope u najraznovrsnija okruženja

Inicijalno ne nudi veliki broj proširenja, no daleko je važnije to da ih nudi pa je inicijalnu ponudu mogućnosti relativno lako proširiti

Zoom Search Engine 7.0 Opis Razvojni alat Cijena 99 USD (Professional), 299 USD (Enterprise) URL http://www.wrensoft.com/zoom/


95

29. siječnja 2015. / Kino Europa / Zagreb

EXPECT THE UNEXPECTED

powered by

KOLUMNA Piše: Oleg Maštruko

Nova radna okruženja G

Iako se u Hrvatskoj i regiji posljednjih godina vrtimo u mjestu - kad je u pitanju transformacija posla i radnog mjesta, svijet ne miruje...

98

ledam na ZDnetu tekst o budućnosti rada, zaposlenja, kako će se korporacije i radna mjesta prilagođavati zahtjevima i trendovima u sadašnjosti i budućnosti. Vijesti za nas nisu dobre, kao jedinu mogućnost vidim daljnje zaostajanje i kaskanje za svijetom. No, za one koji se planiraju zaposliti u nekima od tih velikih stranih i globalnih korporacija, kojima su, kaže ministar Mornar, otvorena vrata nedavnim posjetom Vladine delegacije SAD-u, ima nade. Ideja iza promišljanja novih trendova u organizaciji rada i radnog mjesta temelji se na buzzwordima i trendovima koji kod nas slabo prodiru, slabo su prodirali i prije krize, a iz nekog svog anegdotalnog opažanja ne mogu reći da ih je kriza ni ubrzala, ni usporila. Ide se od toga da većina današnjih uposlenika jači hardver i infrastrukturu za rad ima doma i u privatnom vlasništvu, nego u uredu - multimedija, tableti, broadband... sve je dostupno kod kuće, barem u bogatijim zemljama zapada. To je dovelo do dva osnovna trenda o kojima bruje techno mediji razvijenog svijeta - rad od kuće, odnosno telecommuting, te BYOD, bring your own device, donesi vlastiti uređaj - u ured, naime. Na zapadu je osnovni motiv za rad od kuće ušteda vremena u smislu putovanja na posao (commute) koja su u mnogim zemljama, posebno u SAD-u, zbog prometnih gužvi i udaljenosti, iznimno dugačka i naporna. Drugi je motiv produktivnost, no tu se istraživanja ne slažu u potpunosti - neka tvrde da je čovjek doma produktivniji, neki tvrde da nije, a naravno - to ovisi i o specifičnim elementima, ima li čovjek slobodnu sobu, živi li s obitelji, koliko su velika djeca i psihološkim elementima - kakva mu je samodisciplina. Rad od kuće, iz nekog osobnog anegdotalnog iskustva, dosta je slabo uhvatio korijena kod nas, a i u slučajevima gdje je - iz razloga banalne uštede u najmu prostora ili troškovima struje i drugih režija u uredu za poslodavca. Bolje da šljaker ostane doma trošiti svoju struju, nego uredsku. O BYOD-u smo u Mreži objavili nekoliko stidljivih tekstova, čak i stranih autora, ali stekao sam dojam da gotovo nikoga ne zanimaju, čak i meni kao uredniku činili su se pomalo strani. Vani je, naime, podjela na poslovno i privatno nekako stroža, i bez jasnog dopuštenja stručnjaka zaduženog za sigurnost, a možda i pravnog savjetnika, nikome ne bi ni palo na pamet spajati privatne uređaje na mrežu korporacije. Otud - BYOD, trend koji sa sobom nosi više ili manje rigidni set politika, pravila i zaduženja oko spajanja vlastitih uređaja na poslovnu mrežu. Usred krize i razmišljanja o svakoj kuni, kod nas je BYOD prošao gotovo posve nezapaženo - ljudi imaju i prečih briga, a u BYOD-u ne vide ni uštedu ni povećanje produktivnosti. Jedna od onih stvari koje ćemo staviti na listu: big deal u Americi, a kod


nas gotovo nebitno. Kod nas je češći trend nošenja doma stvari koje smo “zadužili” na poslu, ili na primjer vožnje službenog auta - kome ga je bog dao - u privatne svrhe. Vratimo se analizi ZDneta koja mi je i poslužila kao motivacija za kolumnu. Novi modeli rada? Navode se “community centric open collaboration” - što god to bilo, zatim nehijerarhijske organizacije, dinamična radna snaga bez granica (borderless dynamic workforce) i ekonomija dijeljenja (sharing economy). Nehijerarhijske organizacije nam idu, ponekad i zastrašujuće dobro, to bi se na balkanskom reklo “ne zna se tko pije, tko plaća”. Ekonomija dijeljenja je za ZDnetove autore, recimo, Airbnb, sustav razmjene ležajeva i prenoćišta preko Interneta, iako je vrlo dvojbeno koliko se on može koristiti u poslovnom smislu. ZDnetov autor navodi i primjere novih uređaja koji će transformirati radno mjesto - nosivi uređaji (wearables), zatim Internet stvari, mini tvornice na zahtjev, temeljene na 3D printerima, i roboti na radnom mjestu.

Nosivi uređaji - živo me zanima koja će hrvatska tvrtka prva implementirati Google Glass ili Appleov “pametni sat” u smislu obavljanja posla. Nije nemoguće, i nisam ironičan - iskreno kažem da me zanima. Neki su hrvatski startupi zapravo među pionirima poslovnih aplikacija za tablete i mobilne uređaje, koje, primjerice, pomažu prodavačima na terenu u ostvarivanju radnih poslova, pa nije isključeno da jednog dana isprogramiraju nešto slično i za iWatch ili Googleove naočale. O Internetu stvari u Mreži dosta smo puta pisali, u pitanju je vrlo aktivno i zanimljivo područje, moguće da u njemu i nećemo previše zaostajati za svijetom. Ovih dana je čak i tradicionalno spori ZET internetizirao i googleizirao neke svoje servise koji spadaju pod Internet stvari, iako su zahtjevniji korisnici još uvijek nezadovoljni. Nema rasporeda gibanja tramvaja u realnom vremenu, što je posve izvedivo, i što su dokazali čak i vanjski programeri, ako se ne varam - studenti s FER-a, koji su bez službene podrške ZET-a napravili aplikaciju za prikaz tramvaja u realnom vremenu, koju ih je ZET natjerao da povuku. Hrvatska klasika. 3D printing je definitivno trend koji se iznenađujuće dobro hvata kod nas, i o njemu smo dosta pisali, interesa ima, čak i za tako naizgled banalne primjene kao što je izrada turističkih suvenira u malim serijama. Zadnja stvar s popisa - roboti na radnom mjestu, još su nam daleki san. O temi kao što je transformacija radnih mjesta i okruženja prilično je nezahvalno razmišljati u povijesnom trenutku kada većina Hrvata koji su uopće te sreće da imaju posao, jedino razmišlja o tome kako ga zadržati. Ipak, jednom ćemo se morati trgnuti i početi sustizati one koji su nam odmakli. Bit će zanimljivo još jednom pogledati koji su se svjetski trendovi i buzzwordi udomaćili, a koje nismo prihvatili.

Mreza br. 11 - 2014.pdf

Recommend Documents