Finansijski sistem BiH

UNIVERZITET U SARAJEVU

Ekonomski fakultet u Sarajevu

Predmet – Meñunarodno bankarstvo

Seminarski rad

Tema: FINANSIJSKI SISTEM BIH

MENTOR:

STUDENT:

Prof.dr.Fikret Čaušević

Dizdarević Selma 188-64893-BiO/08

Sarajevo, februar 2010. godine

2

Finansijski sistem BiH

Uvod U okviru privrednog sistema jedan od najvažnijih podsistema je finansijski sistem. Sastavljen je od više elemenata koji omogućavaju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno-ekonomskoj zajednici. Pomoću finansijskog sistema vrši se transfer finansijskih sredstava izmeñu različitih grupa i subjekata u privredi. Obavlja ogroman broj funkcija u privredi: funkciju štednje, funkciju blagostanja, likvidnosnu funkciju, kreditnu funkciju, funkciju plaćanja, funkciju zaštite od rizika, makroekonomsku funkciju, funkciju transfera resursa kroz prostor i vrijeme, obezbjeñivanje informacija, funkciju kreiranja novca. Najvažnije osobine finansijskog sistema su dinamičnost, otvorenost i kompleksnost. • •

•

Dinamičnost znači da se u finansijskom sistemu stalno dešavaju promjene i pojavljuju novi dogañaji koji sistem dovode u privremena stanja ravnoteže i neravnoteže. Karakteristika otvorenosti je jako izražena kod finansijskog sistema, tu se prvobitno misli na otvorenost prema inostanstvu, pa se stoga govori o globalnom karakteru finansijskog sistema. Karakteristika kompleksnosti nam govori da je i sam finansijski sistem sastavljen iz većeg broja podsistema. Finansijski sistem se sastoji od kombinacije većeg broja institucija i učesnika (Centralna banka, komercijalne banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne institucije, lizing kompanije, investicioni fondovi), finansijskih tržišta (devizno, tržište novca i kapitala) i finansijskih instrumenata (instrumenti duga, vlasnički instrumenti i derivativni – izvedeni instrumenti).

Finansijske institucije čini veliki broj fizičkih i pravnih lica koja se pojavljuju u najrazličitijim ulogama i često sa dijametralno suprotnim motivima. Finansijsko tržište je organizovani tržišni prostor na kome se susreće ponuda i tražnja finansijsko-novčanih sredstava i formira cijena tržišne alokacije finansijskih sredstava. Finansijsko tržište predstavlja instituciju kreiranu od strane društva kako bi se na što bolji način alocirali ograničeni i oskudni finansijski resursi i kako bi se na najefikasniji način zadovoljila tražnja za njima. Ono je mjesto gdje se kreiraju finansijski instumenti gdje se okupljaju svi učesnici. Po svom predmetu poslovanja, finansijsko tržište se obično dekomponuje na novčano tržište, devizno tržište i tržište kapitala. Finansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na finansijskim tržištima. Njihova razvijenost i diverzifikovanost su najbolji pokazatelj stepena razvijenosti pojedinih finansijskih tržišta. Finansijski instrumenti su: vrijednosni papiri, depoziti, potraživanja, finansijska prava, žiralni novac, devize i devizni kursevi kao i zlato i plemeniti metali. Vrijednosni papiri su najvažniji i najzastupljeniji finansijski instrumenti. U seminarskom radu predstavit ću sve relevantne finansijske institucije u BiH, te finansijsko tržište BiH kojeg čine tržište novca i kapitala.

3


1. Finansijski sistem BiH Iako finansijski sitem BiH još uvijek nije dovoljno razvijen, čine ga odgovarajuće institucije i učesnici koji su i sami na različitom stupnju razvoja. Finansijski sistem BiH čine: Centralna banka, komercijalne banke, osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije, leasing kompanije, tržište kapitala i tržište novca.

•

Struktura sektora finansijskih usluga u BiH 2005 Vrijednost Udio (u mil.KM) (%)

2006 Vrijednost (u mil.KM)

Udio (%)

2007 Vrijednost Udio (u mil.KM) (%)

2008 Vrijednost Udio (u mil.KM) (%)

Banke

11.440

77,3

14.622

79,6

19.570

79,9

20.815

80,9

Investicioni fondovi

1.793

12,1

1.553

8,5

1.762

7,2

1.225

4,8

Lizing kompanije

660

4,5

1.025

5,6

1.422

5,8

1.600

6,2

Društva za osiguranje i reosiguranje

587

4,0

684

3,7

800

3,3

890

3,5

Mikrokreditne organizacije

314

2,1

486

2,6

946

3,9

1.213

4,7

Ukupno

14.794

18.370

24.501

25.743

Tabela 1 Struktura sektora finansijskih usluga u BiH

Posmatrajući period od 2005. do 2008. godine, možemo vidjeti da je finansijski sektor BiH „bankocentričan“, njime dominira bankarski sektor. Udio bankarskog sektora se svake godine sve više povećava da bi u 2008. godini činio više od 80% udjela u ukupnoj aktivi cijelog finansijskog sektora BiH. Najveći rast u sektoru finanijskih usluga u BiH bilježe mikrokreditne organizacije i lizing kompanije. Mikrokreditne organizacije su zabilježile rast u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu od čak 28%, dok lizing kompanije za isti period bilježe rast od 12,5%. Društva za osiguranje i reosiguranje bilježe rast ukupne aktive iz godine u godine u godinu, meñutim njihovo učešće u ukupnoj aktivi sektora finansijskih usluga opada. Može se uočiti značajan pad udjela investicionih fondova u ukupnoj aktivi finansijskog sektora, kao posljedica krize na svjetskom finansijskom tržištu (tržištu kapitala).

4


•

Broj zaposlenih u finansijskom sektoru BiH

Broj zaposlenih u: CBBiH

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

190

241

250

264

276

287

295

315

326

Bankama

6.986

7.315

7.519

7.623

7.840

8.292

9.164

10.208

11.054

Osig. društvima Mikrokr. organizacijama

N.P.

N.P.

1650

N.P.

N.P.

2727

2850

3147

3.362

N.P.

N.P.

100.000

N.P.

603

878

N.P.

1441

1779

Tabela 2 Broj zaposlenih u finansijskom sektoru BiH

Na prethodnoj tabeli je prikazan broj prijavljenih zaposlenih osoba u institucijama finansijskog sektora. Ako se podatak o broju zaposlenih u finansijskom sektoru1 uporedi sa zvaničnim podacima CBBiH o ukupnom broju zaposlenih u BiH (890 hiljada), dolazimo do procentualnog učešća ovog sektora u ukupnom broju zaposlenih od približno 2%. Meñutim, ne zna se koliko je taj broj zaposlenih veći kada se dodaju i neprijavljeni radnici. Obavljena studija uticaja mikrokredita na klijente pokazuje da jedan aktivan kredit zapošljava 2,1 radnika, što ukazuje na značaj ovog sektora i na radno angažovanje po ovom osnovu. Prema ovom pokazatelju pretpostavka je da je ovaj sektor u 2005. godini mogao obezbjediti zapošljavanje 306.350 radnika (broj se dobije kada se broj aktivnih klijenata pomnoži sa brojem radnika koje jedan aktivan kredit zapošljava), što bi trebalo omogućiti prelazak zaposlenih iz neformalnog u formalni sektor. Tako veliki broj zaposlenih samo ukazuje na značaj mikrokreditnih institucija.

1.1. Centralna banka Bosne i Hercegovine Najvažnija finansijska institucija u finansijskom sistemu je centralna banka. Centralna banka BiH je osnovana 20.06.1997. godine. Njene osnovne funkcije su: voñenje monetarne politike, „posljednje utočište banaka“, i supervizija nad poslovanjem. Najznačajniji instrument monetarne politike CBBiH i jedini koji ova centralna banka ima na raspolaganju su obavezne rezerve. •

Stopa obavezne rezerve

Godina Stopa obavezne rezerve

2001

2002

20032

2004

2005

2006

2007

2008

15%

20%3

5%

10%

15%

15%

15%

18%4

Tabela 3 Stopa obavezne rezerve BiH 1

Ne treba zaboraviti da podaci o broju zaposlenih u ostalim finansijskim institucijama nisu dostupni. Pravila za izračunavanje obavezne rezerve su promijenjena 1.juna 2003. godine s ciljem da se osigura jednak tretman domaće i stranih valuta. Osnovica je proširena tako da uključuje pasivu denominovanu u stranim valutama, ne samo u domaćoj valuti. Stopa obavezne rezerve smanjena je sa 10 na 5 procenata. 3 Stopa je 10% na depozite u KM. 4 Rast stope obavezne rezerve u 2008. godini desio se da bi se usporila kreditna ekspanzija. 2

5


Centralna banka povećavala je stopu obavezne rezerve u cilju usporavanja intenzivnog kreditnog rasta sve do oktobra 2008. godine. Tada, stopa obavezne rezerve je smanjena sa 18% na 14%. Od 1. januara 2009. godine stopa obavezne rezerve je 14% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine, a 10% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine. Od 1. maja 2009. godine stopa obavezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine iznosi 7%. Ovo sniženje stope obavezne rezerve u periodu finansijske krize izvršeno je u cilju podsticanja banaka da više sredstava usmjeravaju na plasiranje kredita. Meñutim, banke su u krizi smanjile odobravanje kredita unatoč smanjenju stope obavezne rezerve.

1.2. Komercijalne banke Komercijalne banke su finansijski posrednici koji prikupljaju sredstva izdavanjem transakcijskih, štednih i oročenih depozita pojedinaca i institucija i tako prikupljena sredstva koriste za odobravanje poslovnih, potrošačkih i hipotekarnih kredita. 2000. godina je obilježena kao godina u kojoj je bankarski sektor konačno počeo da se kreće u pozitivnom smjeru. Povjerenje se vraća i deponenti se počinju vraćati u banke. Banke daju više kredita, a uslovi kreditiranja su realniji. Nadzor nad poslovanjem banaka vrši Agencija za bankarstvo, koja takoñer vrši i nadzor nad mikrokreditnim organizacijama i lizing kompanijama. Zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala koji jedna banka mora da ima je 15 miliona KM i taj iznos je na snazi od 2002. godine kada je podignut sa 10 miliona na 15 miliona što je uzrokovalo veće spajanje banaka. •

Broj banaka u BiH

Godina Ukupan broj banaka

Banke u privatnom vlasništvu Banke u državnom vlasništvu

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

55

48

40

37

33

33

32

32

32

36

36

34

30

27

27

27

30

30

19

12

6

7

6

6

5

2

2

5

Tabela 4 Broj banaka u BiH

U posmatranom periodu je proces privatizacije banaka u državnom vlasništvu je priveden kraju. Nivo stranog vlasništva je nastavio da raste, a broj banaka je opadao kroz ujedinjavanje i zatvaranje banaka. 5

http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01_09_bs.pdf

6


Finansijski sektor BiH je 95% u vlasništvu nerezidenata i to: Italije, Austrije, Njemačke. •

Učešće banaka u većinskom stranom, većinskom domaćem privatnom i većinskom državnom kapitalu u ukupnoj aktivi bankarskog sistema.

Strane

2005 U Učešće u hiljadama ukupnoj KM aktivi




11.012.705

86,1%

14.185.796

90,3%

18.764.264

91,0%

20.283.182

678.718

5,3%

399.155

2,5%

860.359

4,2%

882.528

1.098.500

8,6%

1.122.016

7,2%

1.003.375

4,9%

1.058.068

Domaće Državne

91,3% 4,0% 4,8%

Tabela 5 Učešće banaka u većinskom stranom, privatnom i državnom kapitalu

Primjetno je da banke u većinskom stranom vlasništvu još imaju dominantan udio (91,3%) u ukupnoj aktivi bankarskog sistema i da domaće privatne i državne banke kontrolišu vrlo mali segment tržišta, te stoga ne mogu imati uticaj na tržišna kretanja.

•

Stopa adekvatnosti kapitala

Godina Prosječni KAK (%)

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

28,4

25,1

20,5

20,3

18,7

17,8

17,7

17,1

16,3

Tabela 6 Stopa adekvatnosti kapitala u BiH

Supervizorske institucije u odreñenoj zemlji mogu da odrede i više stope kapitala od 8%, tako da je stopa adekvatnosti kapitala u BiH 12%. Ona ne smije biti ispod 12% i ne bi trebala da bude veća od 12%. Banke u našoj zemlji je drže na znatno većem nivou od minimalno potrebnog. Efekti globalne finansijske krize nisu se negativno odrazili na stopu adekvatnosti kapitala koja sa 30. 06. 2009. godine iznosi 16,6%. •

Osiguranje depozita u BiH

Godina Iznos osiguranih depozita Broj banaka koje osig.depozite

20006

2001

2002

20037

2004

2005

2006

2007

2008

-

5.000

7500

7500

7500

7500

7500

7500

20.000

-

7

10

19

21

22

24

24

24

Tabela 7 Osiguranje depozita u BiH

Kao odgovor na nadolazeću finansijsku krizu, u decembru 2008. izvršena je promjena zakona kojom se povećava iznos osiguranog depozita za fizička lica na 20.000 KM.

6

2000. godine osnovana je Agencija za osiguranje depozita u FBiH, a uskoro treba da počne sa radom i Agencija za osiguranje depozita u RS-u. 7 Osiguranje depozita postaje obaveza za sve banke. Banke da bi postale članice spomenutih Agencija moraju da ispunjavaju odreñene kriterije.

7


Posljednje informacije vezano za osiguranje depozita su: • •

•

Potpisan ugovor sa EBRD-om o kreditnoj liniji u iznosu od 50 miliona eura, a u svrhu povećanja iznosa osiguranog depozita na 50.000 KM, Union banka d.d. Sarajevo (banka u državnom vlasništvu) je ušla u program osiguranja depozita u okviru Agencije za osiguranje depozita.

Ročna struktura depozita i kredita

S obzirom da bh. tržište kapitala još uvijek nije razvijeno, klijenti, za potrebe finansiranja svojih aktivnosti, koriste bankarske usluge kao dominantni izvor finansiranja.

Ročna struktura depozita i kredita Depoziti po viñenju Kratkoročni depozit Dugoročni depozit

Iznos

Učešće

Iznos

Učešće

Iznos

Učešće

Iznos

Učešće

2.148.903

65%

2.390.674

58%

2.679.691

51%

3.258.456

48%

743.263

22%

780.295

19%

932.523

18%

1.005.101

15%

431.078

13%

982.776

24%

1.620.746

31%

2.548.487

37%

Ukupni depoziti

3.323.244

100%

4.153.745

100%

5.232.960

100%

6.812.044

100%

2001

2002

2003

2004

Kratkoročni krediti Dugoročni krediti Dospjela potraživanja

646.742

31%

883.864

27%

985.411

24%

1.292.619

22%

1.175.201

56%

2.097.558

65%

2.955.554

71%

3.909.498

72%

278.974

13%

237.092

7%

237.404

6%

255.355

6%

Ukupni krediti

2.100.917

100%

3.218.514

100%

4.178.370

100%

5.457.472

100%

Tabela 8 Ročna struktura depozita i kredita u BiH

U hiljadama KM

Pored sveobuhvatnog rasta depozita, dodatni pozitivni trend je poboljšanje u strukturi njihove ročnosti. Udio dugoročnih depozita raste iz godine u godinu, to ukazuje da grañani imaju povjerenja u bankarski sektor. Dugoročni krediti bilježe rast i čine 72% (u 2004.godini) ukupnih potraživanja od banaka što ukazuje na to da stanovništvo i preduzeća preferiraju finansiranje na dugi rok. Visoko učešće depozita po viñenju i dugoročnih kredita ukazuje na ročnu neusklañenost izmeñu izvora i plasmana u bankarskom sektoru.

8


•

Sektorska struktura depozita i kredita 14 12

1,9

10 1,6

8 6 4 2 0

5,2

1,3 0,7 1,6 0,6 0,8

1 2,5 0,9 1,2

0,2 1,9 0,8 1

2,1

Domaćinstva 5,2

4,1 3,2 1,1 1,4

1,5 1,7

Nefinansijska privatna preduzeća

Vlada 3,1

2,3

1,9

1,9

Ostalo

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Grafik 1 Sektorska struktura depozita u BiH

Ukupni depoziti bankarskog sektora na kraju 2008. iznosili su 12,01 milijardi KM. U poreñenju sa prethodnom godinom zabilježili su pad od 125,5 miliona KM, odnosno za 1%. Takvo kretanje posljedica je smanjenja depozita vlade pošto su ostale kategorije depozita zabilježile porast. Na depozite stanovništva na kraju 2008. otpadao je najveći procenat (43,3%) ukupnih depozita domaćeg bankarskog sektora. 16 14 12 10 8 6 4 2 0

6,7 5,3

Preduzeća

4,1

Stanovništvo

3,2 1,4 1,5 1,4

1,9 2 1,3

2,5 2,6 0,8

3,5 0,8

4,4 0,9

5,7

6,7

1

1,1

Ostalo

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Grafik 2 Sektorska struktura kredita u BiH

Najveći dio rasta kredita se odnosi na dva sektora: domaćinstva i privatna preduzeća. Na ova dva sektora zajedno se odnosi preko 95% ukupnog rasta kredita. Očigledno je da i dalje komercijalne banke uzimaju ova dva sektora kao najpouzdanije klijente, dok ostali sektori imaju vrlo malo kapaciteta za zaduživanje. Posmatrajući strukturu potraživanja u 2008. godini najveći dio se odnosi na privatna nefinansijska preduzeća (46,30%), i po prvi put imala su najveće učešće za razliku od predhodnih godina, zatim na domaćinstva (46,02%), dok se na sektor vlade odnosi samo mali dio (manje od 1%) ukupnih potraživanja. U 2009. godini zabilježen je pad i kredita odobrenih stanovništvu i kredita odobrenih privatnim preduzećima.

9


•

Kamatne stope na depozite i kredite

Datum

Kamatne stope na kredite denomirane u KM Privatna preduzeća Stope na kratkoročne Stope na dugoročne zajmove u % zajmove u %

12,07 10,54 9,92 9,03 7,66 7,03 7,26 8,28

2002 2003 2004 2005 2006 2007 11.2008. 01.2009.

10,59 9,18 8,23 7,70 7,39 7,13 7,21 9,14

Kamatne stope na depozite denomirane u KM Stanovništvo Stope na a-vista depozite Dugoročna štednja u u% %

1,44 0,96 0,77 0,63 0,49 0,35 0,32 0,35

4,38 3,40 4,02 3,63 3,48 3,98 3,57 3,30

Tabela 9 Kamatne stope na depozite i kredite

U periodu od 2002. do 2008. primjetan je pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, što se prije svega može povezati sa privatizacijom bankarskog sektora i smanjenim rizikom poslovanja u BiH. U 2009. godini primjetan je rast kamatnih stopa kao jedna od posljedica finansijske krize.

1.3. Osiguravajuća društva Odgovornost nad poslovanjem osiguravajućih društava ima Agencija za osiguranje na nivou BiH. Zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala za osnivanje društva za osiguranje koje se bavi poslovima neživotnog osiguranja je 5 mil.KM, životnog osiguranja je 3 mil.KM i društva za reosiguranje je 3 mil.KM. Segment osiguranja kao dio ukupnog finanijskog sistema ima značajan udio na finansijskom tržištu BiH. •

Broj osiguravajućih društava u BiH Godina Broj osig. društava

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

28

N.P.

26

25

25

25

27

Tabela 10 Broj osiguravajućih društava u BiH

Stanje na tržištu osiguranja u BiH je takvo da postoji veliki broj osiguravajućih društava u usporedbi sa npr. susjednom Hrvatskom, a tamo je privreda u boljem stanju i po slobodnoj procjeni stanovništva ima za 1 milion više. U budućnosti se može očekivati dolazak društava iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, a za zemlje van regije BiH tržište je suviše malo.

10


•

Neživotno Životno Ukupno

Ukupna premija društava za osiguranje u BiH 2004

Udio (%)

2005

Udio (%)

2006

Udio (%)

2007

Udio (%)

2008

Udio (%)

268.054.119

90,2

302.000.164

90,4

320.650.450

88,9

347.721.898

86,5

387.155.865

85,5

29.176.486

9,8

31.946.987

9,6

39.944.571

11,1

54.504.117

13,5

65.937.908

14,5

297.230.605

100

333.947.151

100

360.595.021

100

402.226.015

100

453.093.773

100

Tabela 11 Ukupna premija društava za osiguranje u BiH

Važno je naglasiti da je udio neživotnog osiguranja dominantan ali udio životnog osiguranja u ukupnom osiguranju8 u BiH bilježi rast iz godinu u godinu, što je pozitivan znak. U sklopu neživotnog osiguranja dominantno učešće ima osiguranje od autoodgovornosti sa učešćem od 49,2% u 2008. godini, s tim da premija po osnovu ovog osiguranja iz godine u godinu i dalje raste, ali učešće ovog osiguranja se smanjuje postepeno. U budućnosti se očekuje da autoodgovornost neće više puno rasti u pogledu broja vozila (ali novi viši limiti će zahtijevati veću premiju). Perspektiva su imovinska osiguranja, autokasko, te odgovornost. Posebno perspektivno je životno osiguranje i mirovinsko osiguranje. Stepen razvijenosti osiguravajućeg sektora se mjeri odnosom premije i broja stanovnika. Taj odnos u 2006. godini u BiH je iznosio 83 KM po stanovniku (uz pretpostavku 4,3 miliona stanovnika). Samo poreñenja radi iznos premije po jednom stanovniku u Sloveniji iznosi 1.687 KM. •

Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH 2005

Aktiva Kapital

Banke 12.156.809 1.295.177

2006

Osiguranje 676.065 254.300

Banke 15.231.189 1.612.918

Osiguranje 707.633 263.776

2007 Banke 19.682.436 1.967.104

Osiguranje 853.339 301.287

2008 Banke 20.820.631 2.237.198

Osiguranje 888.896 332.579

Tabela 12 Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH

1.4. Mikrokreditne organizacije U junu i augustu 2006. nadležni organi RS i FBiH donijeli su nove Zakone o mikrokreditnim organizacijama koji predviña da entitetske Agencije za bankarstvo preuzmu supervizorsku ulogu u ovom segmentu finansijskog sistema BiH. Poslovanje mikrokreditnih organizacija u BiH je zakonski regulisano od početka 2007. godine kada su na snagu stupili entitetski zakoni o mikrokreditnim organizacijama. Sve MKO ispunjavaju zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala uplaćenog u novcu koji od 50.000 KM za mikrokreditne fondacije i 500.000 KM za mikrokreditna društva. 8

Udio životnog osiguranja se povećao sa 9,6% u 2005. godini na 14,6% u 2008. godini.

11


Glavni klijenti mikrokreditnih organizacija nemaju sredstava za kolateral i imaju nikakve ili male prihode. Ove organizacije imaju značajnu ulogu u smanjenju siromaštva i podršci razvoju malog i srednjem poduzetništva meñu socijalno ugroženom populacijom. •

Broj mikrokreditnih organizacija, broj i vrijednost plasiranih kredita, broj aktivnih klijenata Godina 2004 2005 2006 2007 2008 Broj mikrokr. 9 10 46 50 N.P. 24 27 organizacija Broj plasiranih 90.073 155.261 203.485 N.P. N.P. kredita Vrijednost plasiranih 282 441 605 971 830,1 kredita (u mil.KM) Broj aktivnih klijenata 88 146 198 287 390 (u hiljadama) Tabela 13 Broj mikrokreditnih organizacija, broj i vrijednost plasiranih kredita, broj aktivnih klijenata

•

Sektorska i ročna struktura mikrokredita

Mikrokrediti Pravna lica Fizička lica Ukupno

Kratkoročni krediti 3.576 91.363 94.939

Dugoročni krediti 11.970 707.526 719.496

Dospjela potraživanja

Ukupno

325 15.421 15.746

15.871 814.310 830.181

Tabela 14 Sektorska i ročna struktura mikrokredita

Prema sektorskoj strukturi mikrokredita 98% (814,3 mil.KM) od ukupnih kredita plasirano je fizičkim licima, a 2% (15,8 mil.KM) pravnim licima. U ročnoj strukturi mikrokredita na kratkoročne kredite, u koje se uključuju i dospjela potraživanja odnosi se 11% (94,9 mil.KM), a na dugoročne kredite 87% (719,4 mil.KM). Podaci ukazuju na značajno povećanje finansijskih sredstava koja se koriste za podržavanje mikrobiznisa. Kao rezultat uspješnog rada mikrokreditnog sektora u BiH, sedam mikrokreditnih organizacija iz BiH se nalaze meñu prvih 100 rangiranih mikrokreditnih organizacija u svijetu prema izvještaju „2008 MIX45 Global:Microfinance institutions“. Performanse ostvarene u mikrokreditnom sektoru u BiH, pokazuju da ovaj sektor ostvaruje i socijalnu i ekonomsku funkciju.

9

Od toga članice udruženja mikrokreditnih organizacija drže većinu aktive i njihov broj je 14. Od toga njih 12 drži 97% učešća na tržištu i članice su Association of Microfinance Institutions in BiH (AMFI). 10

12


1.5. Lizing kompanije Lizing je pisani ugovor izmeñu lizing kompanije (davaoca lizinga) i korisnika predmeta (primaoca lizinga). U BiH lizing je regulisan putem dva zakona: „Zakona o lizingu Federacije BiH“ i „Zakona o lizingu RS“. Bankarske agencije FBiH i RS vrše nadzor i licenciranje kompanija za lizing. Minimalan iznos osnovnog kapitala lizing društva iznosi 250.000KM. Brzo su prepoznate prednosti leasinga, kao što su ekonomičnost i laki pristup, jer nisu potrebna dodatna sredstva obezbjeñenja, brza obrada zahtjeva i fleksibilnost. Na bh. tržištu ove kompanije su prisutne od 2001. kada je osnovana prva leasing kompanija. •

Broj lizing kompanija, broj i vrijednost lizing ugovora Godina 2004 2005 2006 2007 2008 Broj lizing 4 6 6 8 8 kompanija Broj lizing N.P. N.P. 5.560 7.301 7.218 ugovora Vrijednost lizing 208 358 466 757 690 ugovora (u mil. KM) Tabela 15 Broj lizing kompanija, broj i vrijednost lizing ugovora

Vidljivo je smanjenje vrijednosti iz tabele u 2008. godini za razliku od 2007. godine i to zbog finansijske krize i neprilagoñenosti regulative koja prati lizing poslovanje. •

Struktura lizing kompanija u BiH

Sredstva

2005

Udio (%)

2006

Udio (%)

2007

Udio (%)

2008

Udio (%)

Vozila Oprema Nepokretna imovina Ostalo Ukupno

159,68 152,97

44 42

171,96 113,94

37 24

262,12 174,98

35 23

268,14 153,53

39 22

45,14

12

177,57

38

307,19

41

264,43

38

4,07 361,87

2 100

3,92 467,39

1 100

12,82 757,11

1 100

1,66 687,77

1 100

Tabela 16 Struktura lizing kompanija u BiH

U milionima KM

U strukturi lizinga, kada je riječ o vrijednosti ugovora, najviše ih je sklopljeno za vozila (39%) i nekretnine (38%), na opremu otpada 22%, a na ostale aranžmane 1%. Globalna ekonomska kriza ostavila je traga na našem tržištu kada su u pitanju lizing kompanije. U posljednjem kvartalu 2008. godine lizing kuće su gotovo u potpunosti obustavile finansiranje nekretnina (nepokretne imovine). U nekom budućem vremenu se očekuje dalji razvoj lizing poslovanja i otvaranje novih lizing kompanija u Bosni i Hercegovini. Da bi lizing doživio uspjeh na BH tržištu, kao što je to slučaj sa susjednim zemljama, potrebne su izmjene Zakona o PDV-u u oblasti nekretnina, što bi svim lizing kompanijama u

13


BiH omogućilo povoljnije uslove za poslovanje i doprinijelo razvoju i modernizaciji privrede u BiH. Još neki problemi sa kojima se suočavaju lizing kompanije u BiH su: raslojenost tržišta lizinga po entitetima koje stvara poteškoće lizing kućama koje posluju na teritoriji cijele države, još uvijek nije riješen ni problem koji proizlazi iz odredbi Zakona o cestovnom prevozu FBiH.

1.6. Finansijsko tržište Finansijsko tržište je mjesto na kom se trguje finansijskim instrumentima i na kom se susreću ponuda i potražnja za finansijskim instrumentima. Finansijsko tržište čine tržišta kapitala i tržišta novca. Tržišta kapitala su ona na kojima postoje dugoročni finansijski instrumenti, tj. instrumenti čije je dospijeće neodreñeno ili se njima trguje barem jednu godinu dana. Na tržištima novca se trguje vrijednosnim papirima čije dospijeće je manje od godinu dana. Finansijsko tržište BiH ima tržište kapitala, ali nema razvijeno tržište novca. Instrumenti finansijskog tržišta su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog instrumenta). 1.6.1. Tržište novca BiH

Tržište novca u BiH je u ranoj fazi razvoja, ne postoji trgovanje svim instrumentima koje podržava tržište novca. Naime, postojeći institucionalni okvir domaćeg bankarskog sektora, prije svega nedovoljna razvijenost novčanog tržišta, uslovljavan da se komercijalne banke pri upravljanju likvidnošću u znatnoj mjeri oslanjaju na investiranje u instrumente novčanih tržišta u inostranstvu kroz mehanizam kupovine i prodaje KM kod CBBiH (engl.forex window). Od 1. januara 2008. godine postoji platforma gdje će komercijalne banke na dnevnoj osnovi moći ponuditi viškove i prijaviti potrebe. 1.6.2. Tržište kapitala BiH

Tržište kapitala BiH je organizovano i regulisano na dva tržišta kapitala, od kojih je jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Vrijednosnim papirima se takoñe trguje na dvije berze, SASE (sarajevska berza) i BLSE (banjalučka berza). Tržište kapitala u BiH, po obimu prometa i broju učesnika i investitora na tržištu, još uvijek spada u red malih i slabo razvijenih tržišta kapitala. Njegov ubrzaniji razvoj onemogućavali su entitetska raslojenost tržišta, njegova nelikvidnost, ograničena ponuda tržišnog materijala i nedovoljna ekonomska razvijenost zemlje. Pad domaćeg tržišta kapitala bio je konstantan još od sredine aprila 2007, a istovremeno je prouzrokovan negativnim dešavanjima u zemlji, kao i svjetskom ekonomskom krizom.

14

Sarajevska i banjalučka berza

37

Broj transakcija

6.469.641

116

64.554

555.354

2005

11.404.787

78

50.084

654.717

2006

15.518.257

159

7,808,682

39

17.116

477.079

1.274.34011

70.773

2008

2007

871.580

-

-

72.529

2003

1.601.032

86

348.093

100.807

2004

Tabela 17 Promet na berzi, broj trgovanih VP-a i transakcija, tržišna kapitalizacija

3.751.848

61

38.647

201.137

2004

2.874.140

191

360.153

278.108

2005

7.459.179

183

787.970

388.465

2006

Banjalučka berza, BLSE

3.685.730

31

506.993

275.090

2008

U hiljadama

7.747.850

191

702.488

742.582

2007

11

Samo je u septembru mjesecu prometovano 62% ukupnog prometa.

U 2003. godini osnovano je državno Vijeće za tržište kapitala. Ovo tržište je u tom momentu igralo samo ograničenu ekonomsku ulogu u BiH. U 2005. godini značaj tržišta kapitala ubrzano raste.

762.128

25.470

Broj trgovanih VP-a

Tržišna kapitalizacija

118.889

Promet

2003

Sarajevska berza, SASE

Berza je mjesto za povezivanje ponude i potražnje vrijednosnih papira i poslovanje vrijednosnim papirima po unaprijed utvrñenim pravilima

•


U BiH tržišta kapitala investicioni fondovi koji su prisutni nemaju uticaja na realni sektor jer su proizašli iz privatizacije, tu nema stvarnog toka finansijskih sredstava. Broj brokerskih kuća i društava za upravljanje fondovima u BiH

Brokerske kuće Društva za upr.fondovima

2005

2006

2007

2008

26

27

35

35

24

24

24

12

26

Tabela 18 Broj brokerskih kuća i društava za upravljanje fondovima u BiH

Ekonomska kriza i povlačenje investitora sa tržišta kapitala, najviše se odrazila na rad brokerskih kuća u BiH. Pad prometa na burzama uzrokovao je gubitke mnogih brokerskih kuća, koje su zahvaljujući velikoj dobiti iz prethodnih godina nastavile sa radom. Meñutim, tri brokerske kuće su likvidirane, uslijed niske likvidnosti, te je na kraju godine posao berzanskih posrednika u BiH obavljalo 35 brokerskih kuća.

12

Dugo očekivana transformacija privatizacijskih investicionihfondova (PIF) u investicione fondove u FBiH završena je i u FBiH posluje 11 investicionihfondova.

16


Zaključak Iz rada se može zaključiti da najvažniju kariku finansijskog sistema BiH čine bankarske institucije. S obzirom da je sistemom dominira bankarski sektor logičnim se nameće da treba po svaku cijenu treba sačuvati stabilnost ovog sektora. Stabilnost bankarskog sektora je proizašla iz privatizacije koja je može se reći uspješno završena. Neke od karakteristika ovog sektora su: banke u većinskom stranom vlasništvu još imaju dominantan udio u ukupnoj aktivi bankarskog sistema, banke drže stopu adekvatnosti kapitala znatno iznad minimalno propisanog nivoa, sistem osiguranja depozita je prisutan i dovoljno stabilan iako ima nizak iznos osigurane vrijednosti, udio dugoročnih depozita raste iz godine u godinu, to ukazuje da grañani imaju povjerenja u bankarski sektor. Svakako su i druge institucije prisutne u BiH važne karike finansijskog sistema. Te institucije imaju još dosta prostora za napredak i iako su neke prisutne dugo koliko i banke (kao npr. osiguravajuća društva) one su zbog ratnih dešavanja zapale u krizu gdje se još uvijek nalaze. Mikrokreditne organizacije i lizing kompanije bilježe najveći rast u sektoru finansijskih usluga i njihovo vrijeme tek dolazi. Za finansijski sistem u cjelini može se reći da nije dovoljno razvijen. I da predstavlja tradicionalan oblik finansijskog sistema. Veliki nedostatak predstavlja slaba povezanost finansijskog sistema sa realnom ekonomijom što posebno predstavlja problem u uslovima trenutne finansijske krize. Finansijski sistem u BiH jeste pretrpio odreñene udarce finansijske krize, on se ipak pokazao stabilnim. Jedan od glavnih nedostataka predstavlja i podjeljenost na dva entiteta koja se oslikala i na finansijski sistem. Potrebno je izvršiti još reformi u finansijskom sektoru kako bi se on uskladio sa standardima Europske unije. Meñu reformama potrebnim za pristupanje Europskoj uniji nalazi i zahtjev za formiranje, odnosno uspostavljanje bankarske supervizije na državnoj razini.

17


Literatura •

CBBiH, „Godišnji izvještaji“ od 2000 do 2008 godine,

•

CBBiH „Bilten“, juli 2009. godine,

•

CBBiH, „Izvještaj o finansijskoj stabilnosti za 2007. i 2008. godinu“,

•

Mr Ljubiša Vladušić, mr Vidosav Pantić, Specijalne teme istraživanja: „Štednja stanovništva i porast povjerenja u bankarski sektor u BiH“, CBBiH, decembar 2007. godina,

•

Agencija za bankarstvo FBiH „Informacija o bankarskom sistemu FBiH na dan 31.12.2006., 31.12.2007, 31. 12. 2008“

•

Agencija za osiguranje BiH, „Statistika tržišta osiguranja u BiH – godišnji izvještaji za 2006, 2007 i 2008. godinu“,

•

Udruženje mikrofinansijskih organizacija u BiH „AMFI Bulletin, Brošura izdata u povodu godine mikrokreditiranja u BiH“, 2005. godina,

•

„Informacija o mikrokreditnom sistemu FBiH sa stanjem na dan 31.12.2008. godine“, Agencija za bankarstvo FBiH,

•

Almir Peštek, „Edukacijski materijal – tržišta kapitala“, CBBiH.

Internet: http://www.cbbh.ba/ http://www.azobih.gov.ba/ http://www.nados.ba/ http://www.fba.ba/hr/ http://www.amfi.ba/ http://www.leasing.org.ba/bs

Finansijski sistem BiH

Recommend Documents