8/18/2010
YILDIZ
BONJAKA NARODNA MEDICINA
| Raif Esmerovi
Prema kazivanju starijih Bonjaka nekada su ljudi bili b ili puno zdraviji i manje su oboljevali, oboljevali, unato teim uslovima ivota i nedostatku hrane. I danas se pripovijedaju pripovijedaju prie o starcima duge bijele brade koji su umirali u poznim godinama ivota, doivjevi, doivjevi, nerjetko, preko stotinu godina... Sve to se sa dananje take gledita pripisuju pripisuju zdravom nainu ivota, skoro nikakvom nikakvom uticaju stresa, te istom okoliu. No ipak, ne treba zaboraviti da su prijanji uslovi ivota bili izuzetno teki uz esto haranje zaraznih bolesti poput tifusa ili tuberkoloze. Jedini argument tezi da su nekada ljudi ipak bili zdraviji zdra viji moe se, vjerovatno, nai u sistemu prirodne selekcije; to jest nejaka i boleljiva boleljiva djeca umirala su, su, a ona jaa i zdravija zdravija preivljavala; preivljavala; to je oito bilo presudno za opstanak naroda u prolim vremenima. Da bi razumijeli kako su to nekada ljudi ivjeli moramo se vratiti u prolost i saznati kako smo tada izgledali izgledali ili kako su nas drugi opisivali. Doktor Karl Steinar, lijenik iz Ljubinja, zabiljeio zabiljeio je u svom etnolokom radu sljedee: ÄV isoko uzrasli Bonjak i Hercegovac predstavljaju nesumnjivo najljepi tip junoslavensko -ilirske -ilirske mjeovite rase... Tako je primjerice u katolika i muslimana arenica (iris) oiju preteno svjetla, esto modra i utkasta, dok su oi u pravoslavnih obino tamno -mrke, esto i crne. U muslimanske i katolike katolike djece est o se via plava kosa, njena, ko mlijeko bijela put, uope isti arijevski tip, tip, no boja kose i puti potamnie malo po malo, dok su ove osobine u pravoslavnih u velike rijetke. Ponegdje se nae muslimana tamnih, crnkastih obraza i isto takove kose, to biva od primjese arapske i maurijske krvi. Uope je boja koe u mukaraca svjetlo svjetlo smea, u ena svjetlija, bjelkasto bjelkasto -ukasta: ene su obino manjeg boja nego mukarci. mukarci. Visoka, oiroka, pri tome ali kratka lubanja pokazuje pokazuje s prijeda redovno vie iroko nego uz ano lice sa izboenim jagodicama, malenim ustima, tankim usnicama, snanom bradom, u zanim ravnim nosom sa splotenim nosnim krilima (katkad i izvinutim nosom) i velikim, uvaljanim onim dupljama, iznad kojih kojih su uzrasle guste obrve od odstojeih dlaka. Fizi Fizi onomija je inteligentna, pogled vatren, igra lica puna izraza, pri tome obino dosta ozbiljna. U mukaraca je dlaka u brade obilna i gusta, isto tako i po drugim mjestima na tijelu. Umjereno dugaak vrat zasaen je na jedroj iji. iji. irina irina u ramenima je spra m duljine tijela srazmjerno srazmjerno uzana, naprotiv su noge i ruke obino prekomjerno dugake, stopala i dlanovi iroki i kotunjavi. Tijelo je naprijed ugnuto, korak odugaka koraka, koraanje pravilno pravilno i slino hodanju drugih brana, brana, primjerice Tirolaca, Tirolaca, na koje su nai ljudi i u toliko nalik, to su vrlo ustrajni u daleku hodanju i uspinjanju na brda. Na ovjek se redovito dostatno hrani, rjetko kad obilno i tako biva, da u naeg seljaka neopaamo, da bi naginjao na debljanje....³ debljanje....³ Prema datom prikazu stiemo dojam da su ljudi unato njenijem, pitomijem pitomijem izgledu imali jaku konstrukciju i tijelo naviknuto na rad i napor. Po brzini hodanja moe se zakljuiti njihova njihova marljivost a po licu ivost to je bilo neophodno za preivljavanje preivljavanje u esto dugim bosanskim zimama i kratkim ljetima. ljetima.
Kako to i sam autor u daljnjem opisu zakljuuje stari stari Bonjaci vjerovali su da bolest dolazi iz dva smjera, oba nadnaravna; od Boga u vidu kazne ili da je ona uzrokovana djelovanjem dina. dina. No, iako je narod esto prema samoj bolesti p ostupao fatalistiki fatalistiki lijek se ipak traio kako u samoj prirodi tako i kod narodni iscjelitelja hoda, travara i stravarki. Ili se on traio u starim ljekaruama.
U Zborniku narodni bosanskih lijekova iz 1749. godine predstavljen predstavljen je cijeli niz recepata za lijeenje raznih bolesti prepunih magijski elemenata: Ä Od kuge kako se razboli neka (j)ede lubiicu travu smreti imati nee. Ili: kako se razboli pa rekne ako ga neko drugi upita upita Äta ti je?³ ± ÄUjela me abica³ ± nee od kuge smreti imati. Liek od dalka: nogu meti uz drevo (orahovo), okrui koru oko lieve noge i m)eti na dalak neka prenoi pa da obisi u pante onu koru neka se sui nestae dalka...³. Prema narodnom sudu zdravlje je sinonim za ivot kao i to je srea pojam zdrave due te upravo zbog toga kroz vijekove se akumuliralo akumuliralo iskustvo mnogih generacija u cilju prevencije i lijeenja. Treba konstatirati i ovo; iza svih metoda lijeenja bolesti, u prolosti a i danas, krije se ljudski strah od smrti, koja moe doi po narodnom vjerovanju i od ne kih naoko bezazlenih bolesti poput strunjenog eludca. Upravo zato nita manja elja za zdravljem nije ni danas, te stoga moderni ovjek ne odstupa ni od starih tradicionalnih tradicionalnih metoda iscjelivanja posebno zbog nesporazuma u odnosu pacijent-lijenik, neadekvatne medicinske medicinske usluge, pogrenih dijagnoza i tretmana ili usljed neke hronine, po ivot f atalne bolesti. Iako se bez sistematske analize vrlo bogati materijal naeg folklornog podruja ne moe obraditi, i samim time u cjelosti razumijeti, u cilju cilju nekih buduih istraivanja, korisno ga je prezentirati prezentirati iroj javnosti. Po standardnim okvirima etnografsko istraivanje je zainteresirano za sistem u cjelini kako bi se imao to jasniji uvid posebno u segmente koji se se tiu narodne medicine. medicine. Zapravo, prema nekom mom linom miljenju najkvalitetnije najkvalitetnije informacije za razmatranje odnosa ovjeka prema duhovnim pojavama mogu se pronai u tradicionalnoj narodnoj medicini u kojoj za razliku od oficijalne oficijalne ne postoji postoji strogo utvrena granica granica djelovanja i shvatanja. shvatanja. Sve informacije o lijeenju prenose se najee usmenim putem, sa koljena na koljeno, vie vie meu enskom populacijom, populacijom, vjerovatno zbog drevne drevne podjele da su ene te koje imaju i maju tradicionalnu tradicionalnu ulogu majke i njegovateljice njegovateljice porodice ( M ati ati rodila, mati lijeila...). lijeila...) . Zbog obaveza u mladosti uslijed uslijed udaje, raanja djece i kuanskih poslova, veina takvih ena ozbiljnije se posveti iscjeliteljskom radu tek u poznijim godinama ivota. esto im je takva djelatnost predstavljala predstavljala i jedini izvor sredstava za ivot, ali uvijek po ustaljenom pravilu: ÄDaj koliko moe i koliko je od srca³. Izbor ili selekcija nastavljaa porodine tradicije obino se prenosi na najmlae ili najstarije dijete zbog vjerovanja da ona imaju bolje predispozicije, mada to nije strogo pravilo. Jo u samo m djetinjstvu budui iscjelitelji, posebno ako ve imaju u familiji osobu koja se aktivno bavi lijeenjem, pokau elju za nastavkom tradicije, te tako ue iz prve ruke. Nekada se desi da uspiju svojim radom zasjeniti prethodnika ili prethodnicu ali ipak ee to nije sluaj poto se kroz sve to mjenjaju vremena i naini razmiljanja te prihvatanja medicinskih medicinskih metoda lijeenja. Pojedini bonjaki iscjelitelji saglasni su u tvrdnji da na svijetu ima oko tri hiljade vrsta bolesti od ega samo hiljadu moe li jeiti oficijalna medicina, medicina, sve drugo spada u
resor duhovne medicine. Bolest se svijetom iri preko oiju (urok), vjetra (nagaziti na kovitlac vjetra), dinova (ograjisati), vode (popiti au vode u koju se pomokrio po mokrio din ), zemlje (nagaziti na raskru) raskru) itd. it d. Bolest se esto doivljava do ivljava boijom boijom kaznom kazno m usljed lanog zaklinjanja (Jes' tako mi zdravlja!) ili grijeha zbog zanemarivanja bolesne osoba o soba ili pak uskraivanja eljenog jela kojeg ova poeli. poeli. Zato se i danas smatra da je sevap odnijeti bolesniku bolesniku da pojed e ono to je u bolesti poelio. U narodnoj svijesti bolest se poistovjeuje sa enom i veina duhovni uzronika bolesti enskog su spola ± dinica Sibjan, Sibjan, porodiljski dini dini Al Karisi, Mora, Vjetica, Vjetica, Vila... Direktni susreti susreti sa zlim duhovima (prikaze) ili dinovima obavezno je ostavljao traga na psihikom i tjelesnom zdravlju zdra vlju ovjeka. Naa narodna predaja prepuna je legendi i pria o susretima sa nonim prikazama; ograjisavanju od dine, nagazi na vilinska kola i slino. Pripovijedala Pripovijedala mi jedna stara ena iz Nevesinja, kako je ona svojim roenim oima vidjela koleru. Bilo joj je preko osamdeset godina, pa je ne htjedoh pobijati, nego je zamolih, da mi pripovij p ripovijedi, edi, kako je to bilo. Ona se nakalje dvaput, pa poe: ÄBeli (zaista) ja mislim da ima od tada pedeset godina, ako nema vie, kako je to bilo. U jednoj sobi leasmo: ja, moj brat Asif i sestra mi Vasfija. ojk (ovjek) mi bijae otiao u selo, da dotjera garonju, da ga zakoljemo u pastrmu. Svi spavahu k'o zaklani, a meni se se ne da san na oi, pa ne d a. Kad oko pola noi zazveketae nekakvi sindiri (lanci), stade huka arabe (kola), psi se uzbunie,...laju, laju, aman jarabi, gore neg' na vuka. Ja ne budem lijena, te ustanem i pogledam kroz pend er, kad imam ba to vidjet! Pred naom kuom stoji araba bez konja i u njoj sjede dvije ene, obuene pod naku (kao turkinje) i svaka dri u ruci po jedan api. U jedne bijae bijae api bijel, bijel, kao da je oguljen, a u druge crn. ula ula sam od svoje rahmetli (pokojne) matere: matere: koga udari ona, to nosi bijel ap, ap, da e se poboljeti, ali e opet izdraviti, ali koga udari ona, to crni ap dri, onome, grdna rano, ne ima lijeka. Kako izioe iz kola, ja vie ne vidjeh ni njih, ni kola, ni nita, kao da nita nije ni bilo, ali paad-aman jarabi (mili (mili boe!) - nikad ne patiu, ve sve vie i vie laju. U to se probudi moj brat Arif, pomoli glavu kroz pender i stade vikati pse. Zaludo sam ga molila, kumila, zaludu zaklinjala, da ne pika pasa, jere se more ljuto pokajati. Pa ba tako i bi. bi. Ne proe ni dva sahata, stade stade ± dul vam vam na obraz (s oprotenjem) ± bljuvati, nokti mu pocrnie, pa sjutra ne doeka ni podne. Ah kako e doekati ± rano moja Arife ± kad te crna dohvatila dohvatila apom!. To rekav, obali prste, otare ih o zid i ree: Spomenula se, ne zavratila se³
Neke su bolesti povezane sa godinjim dobima; tako u periodu zehmerije (januar) vai pravilo da se izbjegava pijenje hladne vode zbog grla i plua, u ljetnjim mjesecima krajem jula i poetak augusta, kada se vozi ito sa polja kui, vjeruje se da mala djeca i stari ljudi imaju problema problema sa proljevima i stomanim tegobama. Kako bi odbranila svoje dijete dijete od toga majka, im se povezu prva kola natovarenih peninih snopova kui, pod toak baci neki dio djeije odjee da pree preko nje. Na zdravlje utjeu i atmosferske atmosf erske pojave poput mjeseine koja uzrokuje nesanicu ili ivotinje. ovjeka moe razboljeti i zmija, koja koja osim ugriza, moe ui u njega kroz usta dok ovaj spava i ispijati mu ivotnu snagu. U narodu se maka, pas i pauk pau k smatraju uzronicima uzronicima nekih konih ob oljenja (sugreb), dodir sa goveim jezikom ili balegom kod ovjeka moe izazvati debelu bolu (bolest slezene). Ako neko dri gavrana u ruci prema vjerovanju zabolit e ga glava, itd. Uloga nebeskih nebeskih tijela ini vanu ulogu kako kako u pojavi bolesti tako i u n jenom lijeenju. lijeenju. Period oko zalaska sunca izrazito je po narodnom vjerovanju tetan za ljudsko zdravlje zbog pojave dinova koji se tada rairuju po zemlj i poinju sa svojim aktivnostima. Uz to smatra se da je upravo akam vrijeme vrijeme kada se izmjenjuju dnevn i sa nonim sihirima pa se najvie ograjisavanja i pogoenosti urokom dogaa za vrijeme tog kratkog ali rizinog vremena. Drugo nita manje rizino vrijeme u toku noi dogaa se u gluho doba i traje sve dok se ne zauju pijetli. Ipak, u bonjakoj magijskoj tradiciji postoje postoje obredi lijeenja vezani za zalazak sunca, primjerice, kako bi sugreb ili svrabe nestao Äspao³ uzimalo se u sam akam malo soli i tri puta potiralo niz oboljelo mjesto govorei: ÄSunce ÄSunce spalo da otpoine a moj svrabe da otpadne amin veledalin³ Prije nego li zae sunce stare Bonjakinje upozoravale su mlade majke da sa t rika pokupe svu djeiju odjeu i pelene da ih ne uhvati mrak jer bi u protivnom djeca mogla oboljeti od mranice. mranice. Za razliku od navedenog izlazak izlazak sunca ili zora obiljeav obiljeav a se idealnim vremenom za lijeenje, ispijanje Änauene³ vode i slino. Zora je povezana sa pojmom istoe i poetka dok akam, zbog zalaska sunca, asocira na smrt i prolaznost. Mjesec ima jo veu ulogu u narodnom poimanju bolesti i zdravlja zdravlja te se iz to g razloga prati njegov ciklus. U BiH su i danas popularni rituali odstranjivanja bradavica sa ruku za vrijeme Mlaaka kada osoba koja ih ima gledajui gl edajui u mjesec govori: ÄMladi mjesee, tako ti tvoje mladovine skini sa mene ove bradavine³ ene su donedavno u cilju ouvanja ljepote i mladalakog izgleda upirale kaiprst desne ruke u tek vieni Mlaak govorei: ÄKako ti raste i obnavlja se mjesee, tako podstakni i obnovi moje oblije (ehru)³ Druge, one sa djecom, vidjevi po prvi put mladi mjesec na nebu prouile bi mu, drei dlanove okrenute licu, ÄAmentu billahi³ billahi³ namjenivi to za zdravlje svoje djece. OTKRIVANJE BOLESTI
Bitna panja se poklanjala i dijagnosticiranju bolesti kako bi se to efikasnije intervenisalo intervenisalo u iscjelivanju. iscjelivanju. U tu svrhu redovito se posjeivao hoda koji bi metodom Äebded hisaba³; sistem arapske numerologi nu merologije je i astrologije, tojest preraunavanjem bolesnikovog imena i njegove majke traio t raio odreenu numeroloku vrijednost svakog
pojedinanog slova, sabirao ih i dijelio. Finalni broj koji bi tada dobio otkrivao je uzroke ovjekovog naruenog zdravlja. U bonjakoj etnomedicini snovima se itekako pridaje veliki znaaj to potvuje praksa biljeenja biljeenja snova tokom lijeenja. Naime, veina iscjelitelja iscjelitelja suge rira bolesniku da pamti snove, to e mu doi na san, kako bi se kroz njihovo tumaenje detektiralo trenutno stanje i odredio tempo ozdravljenja. Dobar dio iscjelitelja iscjelitelja poznaje islamsku metodu snovienja ± istihara, uz iju iju se pomo, kako se tvrdi meu narodom, nar odom, moe odrediti taan lijek za bolesnika. Navodno, bilo je sluajeva kada je iscjelitelj nakon klanjanja istihare uputio bolesnika u odreenu apoteku da kupi taj i taj lijek koji se nalazi na odreenoj polici i slino. U cijeloj Bosni i Hercegovini ostale su najpoznatije po prakticiranju prakticiranju ovog rituala dvije osobe, obje ene, vidovita vidovita Semiza iz Miljevine kod Foe i Uma Huski iz Tenja. Ova zadnja posebno je postala poznata kao vrsna iscjeliteljka. iscjeliteljka. ÄZa svaku bolest ima lijeka³; lijeka³; njene su rijei; ÄSamo o d smrti nema lijeka!³ Prema vlastitom kazivanju, Uma uoi petka klanja istiharu i im zaspi Äprobudi³ se prvo na Kabi a onda se iznenada pojavi na Ajvatovici kod Dedine peine na Pruscu. U toku istihare pojavio pojavio joj se u snu sam Ajvaz Dedo, najpoznatiji bo njaki svetac, koji joj odgovara na pitanja o bolesti i otkriva kako se lijee. Osim toga, vjerovalo se da pojedini snovi mogu pouzdanom sigurnou nagovjestiti bolest ili jo u gorem sluaju smrt, primjerice; sanjati vatru ili poar najavljivalo je bolest dok bijeli konj u snu, personifikacija personifikacija meleka Azraila, smrt. Do potrebnih informacija dolazilo dolazilo se putem pute m i drugih divinacijski metoda; bacanjem graha (velika nosila, mala nosila, bolnica, ozdravljenje...), redanjem ciganskih karata (bolest, smrt...) ili falanjem u kafu gdje simboli poput utog taloga, ribe, zmije zmije ili raka upozoravaju na trenutno ili budue loe zdravstveno stanje dok figure lava, sunca, zvijezde ili konja boljitak i ozdravljenje. KUNI RECEPTI I LIJEKOVI
Neki od recepata za lijeenje ukljuivali su upotrebu ivotinjskih izluevina ili organa, primjerice; kamen u ui lijeio se uvarkom od kokoijeg eluca a zubobolja se pokuavala smiriti smiriti stavljanjem suhog kokoijeg izmeta. izmeta. Mlijekom od kobile lijei lijei o se kaalj i plune bolesti a kujinim mlijekom oi. Za lijek se trailo i subotnje maslo tojest ono koje je domaica izmela na mladu subotu. Maslo se koristilo za dodavanje melemu ili na neki drugi nain. Dobije li dijete male ranice po licu (vokojedine), narod ih lijei uz pomo vatre. Metne se komad hladnog gvoa na nakovanj, pa se udara ekiem sve dok se ono ne ugrije toliko da moe drvo zapaliti. Poto se i to desi naloi se vatra od suhih lipovi granica i eka da u cjelosti izgori. izgori. Ugljen koji ostane ost ane pomijea se sa mladim maslom i tom smjesom mau se ranice. esto su lijekovi vrlo jednostavni i bezopasni... U lijeenju glavobolje glavobolje i danas pojedine ene, uglavnom po seoskim sredinama, praktikuju ispijanje kafe bez eera
u koju su nakapale nekoliko kapi limuna, na elo stavljaju kolutie kolutie svjee narezanog krompira ili odsjeene odsjeene vrhove krastavaca Äzalijepe³ za elo i ostave tako dok sami ne otpadnu. Ili se koriste ljudske izluevine poput pljuvake za ublaavanje opekline, smola iz uha mae se po herpesu ili jameru (miak), svjeom mokraom kropi se mala ranica i slino. Hrana isto tako ima povoljan uticaj na zdravlje. U narodu se vjeruje da eer i openito slatko Ährani³ ivce. Hoaf od suhi ljiva ili kompot od jabuka i danas se preporuuju preporuuju osob ama koje pate od zatvora. Za med obino kau: ÄDobro ga je jesti³, bez nekih daljnih objanjenja, objanjenja, iako, bez obzira na to, od davnina je bio u irokoj upotrebi, posebno za ljude oslabljenog imuniteta. Smatra se da je med u kombinaciji kombinaciji sa orasima dobar afro dizijak. U ozdravljenju nita manje bitnu ulogu nemaju metali, primjerice; noenje zlatnog prstenja ima, navodno, dobar uticaj na srce. Bolesno dijete kroz prozor Äprodaje³ se zdravoj osobi nakon ega e ga majka otkupiti od nje za jednu srebrenu srebrenu kovani cu zbog starog bonjakog vjerovanja da je srebro simbol zdravlja. Srebrnom kovanicom se takoer djetetu rezala bijela bijela ilica ispod jezika, od srebra srebra su se pravili pravili razni tilsumi poput ibriia kojeg su djevojke obiavale nositi za bolji rast kose itd. Nailazimo i na koritenje koritenje zemlje i kamenja kamenja u lijeenju, lijeenju, tako kada kada je kosa slaba (alopecia) u Tenju se koristi zemlja zvana il. Poto se ispee i usitni potapaju je u vodu sa kojom e se kosa ispirati. Krovna ili obina cigla zagrijavala zagrijavala se na plehu pore ta i koristila za lijeenje stomanih tegoba tako to bi bolesnik posjedio na njoj ili je prislanjao prislanjao na stomak. Ekcemi i liajevi mazali su se plavim kamenom, problemi sa krajnicima rjeavali su se pijanjem adora (niadora). Liaj se jo lijeio dijeljen dijeljenjem jem na etiri dijela i Äslanjem³ na etiri brata ili sestre: Ä Ako Ä Ako se zna da su gdje etiri brata vlaha, onda na liaju naine prstom znak krsta i tako ga podijele na etiri dijela a svaki dio namjenjuju na jednog brata govorei Äovo je peken za tebe³. TRAVA, NO I SLOVO
O odnosu Bonjaka prema bolesti i uope lijeenju najbolji opis dao je Antun Hangi primjeujui da su Bonjaci Ä veliki kneipovci, mada ih veina nije ni ula za toga glasovitog lijenika lijenika koji je sve bolesti lijeio ne skupim umjetnim medikamentima, nego vodom i ljekovitim travama. Oni se peru najmanje pet puta na dan svjeom vodom iz vrela i potoka, oni se esto kupaju i ivu priprosto i vrlo umjereno, a ako obole, prvo su im hladni oblozi, oblozi, ond a metvica, bokvica, kopriva, poganeva i druge druge trave, koje je i pokojni Kneip toliko preporuivao. Osim toga prave oni razne mehleme, kojima uspjeno lijee ne samo rane, nego i razne unutranje bolesti³. ÄLijenik ima tri oruja ± travu, no i slovo³, kae se u drevnoj Avesti, svetoj knjizi proroka Zaratustre utemeljitelja dualizma, izvorita na kojem su nastale
monoteistike religije. Pod Ätrava³ misli se na biljne lijekove, Äno³ se odnosi na instrument kirurgije kirurgije dok Äslovo³ znai pojam magije ± basmi, bajalica i zapisa. Upravo sve to u prolosti Bosne i Hercegovine imali su narodni ljekari, travari i vidari. TRAVA
Navodno, kako se to vjeruje po Bosni, ljudi ljudi nisu znali nita o ljekovitosti ljekovitosti bilja bilja ka dok im vile nisu odluile rei o njihovim svojstvima. To potvruju brojne narodne pjesme koje su prema miljenju one voljele pjevati: ÄDa nije soli, krecelja i luka becelja i cvijeta devesilja devesilja i korjena ne bi majka odhranila odhranila sina³, ÄDa mi ne bude ive i omana, ne bi odgojila svoga sina Osmana.³ Ljekovite biljke se beru prema njihovoj ljekovitosti i koriste za pripremu ajeva i melema uz dodavanje nezasoljene masti, meda, ulja, voska i slinih materijala. Biljni lijekovi lijekovi se obavezno piju do tri puta toko m etrdeset dana posebno ujutro Äna prazan eludac³, o podne i naveer, pred spavanje. ajevi su bili nezaistostavni dio svakog lijeenja lijeenja ± aj od kunice (hajduka trava) koristio se za stomane tegobe, za sve nervne bolesti pio se aj od macine trave; Äda znaju ljudi koliko macina trava umiruje, u jastuk bi je metali³. Za sve bolesti srca koristio se aj od sedefila (ruta graveolena) itd. Osjea li neko probade ispod rebara i boli li ga stomak traila sa Ätrava od sastave³ (Geum urbanum) iji se korjen sitno isjeckao i mjeao sa usitnjenim bijelim lukom. Sve se to mjealo sa medom i svako jutro Äna prazan stomak³ uzimalo sve dok se osjeala bol.... Haptika (Sambucus aeulus) smatra se najstarijom ljekovitom ljekovitom biljkom te kao takva oduvijek je uivala posebni status u bonjakom narodu. ene u Cazinskoj krajini griju njene listove pa ih privijaju uz noge da Äizvuku reumu³ . Listovi repuha zastupljeni su u lijeenju enski bolesti, tretman sa njima obino se radi tako to se bolesni dio tijela tijela namae uljem a onda se na njega stavi repuh. Jako veliku upotrebu zabiljeila zabiljeila je kamilica, ka milica, za stomane bolesti i probleme sa oima, sedefil (ruta), macina trava (enske bolesti), ubar (za rast kose) i slino. Dosta puta narodni ljekari ljekari ne umiju kazati pravi naziv nek e biljke pa esto susreemo recepte poput ovog: Äda skine bradavice sa ruku nai trave koja raste na kamenu i lii na dud. Njome se u akam potare po bradavicama a onda se baci u smjeru zalaska sunca³ Trava od pet prsta (listova) dobra je za privijanje na svaki ir, kurje oi, micinu...jo je je bolja ona koja se nae i uzbere blizu kakve lijeske, itd. U narodu se vjeruje da pojedine biljke biljke i drvee imaju veliku veliku iscjeliteljsku iscjeliteljsku mo u sebi , a time i kultni znaaj, poput are are (kopriva), tisovine, drena i lije lije ske. Mladom arom u proljee ene po Cazinskoj krajini redovito obiavaju natrljati natrljati kou po rukama i
nogama; Äkako se ne bi pojavila reuma.³ Mlada ara, takoer, je nezaobilazni nezaobilazni sastojak prve proljetne zeljanice, zeljanice, za koju je pravilo nalagalo nalagalo da se pripremi prije prvog oglaavanja pjevaice (kukavice) te godine. Navodno, onaj ko pojede takvu zeljanicu bit e cijele godine zdrav i nee ne e imati konih bolesti. Tisovina, omiljeno drvo svih Bonjaka, od davnina predstavljala predstavljala je snanu prirodnu hamajliju hamajliju ija je mo da odbije svako zlo zlo i bolest koja se se moe urokom i sihirom nametnuti na ovjeka. Izreka Äzdrav k'o dren³ dovoljno govori sama za sebe te ne ude razna narodna vjerovanja i obiaji u vezi ovog naroda poput udaranja na Hidirlez Hidirlez djece drenovinom Äda budu jedra kao dren³. Za lijesku, inae poput tisovine smatrana je monim apotropejonom, vjeruje se da je vrlo ljekovita ljekovita te da djecu treba udarati upravo ljeskovom granom da bi rasla i bila zdrava. Idui dalje dalje nailazimo nailazimo na jo mistinih mistinih vjerovanja vjerovanja o biljkama. biljkama. N aime, stara bosanska bosanska predaja pripovijeda pripovijeda kako nekada nije bilo mukih glava sve dok iz zemlje nije niknuo odoljen. Prije nicanja ove biljke svako muko dijete umiralo bi u toku 24 sata od poroda. udotvornu djelotvornost djelotvornost za Bonjake ima jo jedna biljka biljka ± sedef. Prisutan je u kultu mrtvi poto se esto sadi na mezarju ali i u narodnoj medicini koja mu pripisuje blagotvorno svojstvo na srce. Svoju primjenu naao je i u mistinoj medicinskoj praksi zbog svojih svojih pogubni efekata na svaki oblik zla. zla. Dok mu kida lie i baca ga u posudu ispred sebe bolesnik apue.; ÄHazreti Alija batu ograiva, hazreti Fatime cvijee sadi i zaliva, ko me trg'o zdrav bio, ko me pio lik mu bio veledalin amin³. U drugoj basmi bolesnik se ali biljci ovim rijeima: Ä Sedef trava, mene boli glava, priznajem ti sve...³ Do spoznaja o prirodi i njenim ljekovitim moima dolazilo se ponekad i magijskim magijskim ritualima: ÄOsamdestih godina negdje na polovini putnog pravca izmeu Velike Kladue i Buima ivjela je stravarka M .K .K koja je imala imala udesno znanje znanje uz iju iju je pomo pomo uspijevala uspostaviti direktnu komunikaciju komunikaciju sa silama prirode. U to vrijeme njenom muu ljekari us konstatirali rak iznad i znad gornje usne, ve u stadiju kada operacija nije dolazila u obzir. Svjesna svoje moi stravarka je oti la u umu da potrai zmiju koju je po pronalasku zatukla tapom. M rtvu rtvu zmiju donijela je kui i u staroj tepsiji pekla u poretu sve dok se nije pretvorila u prah. Njega je, potom, iz tepsije prebacila u au i sa njom se uputila u prirodu, na livadu livadu pok raj velike ume. Tu je, sigurna da niko od ljudi nee naii, na jezik stavila malo zmijskog praha i izgovorila samo njoj poznate rijei (koje nije nije htjela odati ni na samrti). Navodno, uz pomo po mo tog praha sticala je mo komunikacije sa biljnim svijetom svijetom te do bijala izravno od duhova biljaka odgovore odgovore na svoja pitanja. Prema svjedoenjima njenih komija upravo na ovaj nain dola je do
spasonosnog lijeka za svog mua kojem je izljeila rak. Bijeli luk ± lijek za sve
Bijeli luk ima posebno mjesto u narodnoj medicini dostiui skoro status panaceje. Svoju reputaciju stekao je kroz brojne narodne prie: ÄPripovijeda se, da je prije nekoliko godina u selu Bilaj, blizu Bosanskog Bosanskog Petrovca, ugrizao bijesan pas jednu bonjaku curu, i to pred podne. U vee istog dana poela je djevojka derati na sebi odijelo i gristi, to god je stigla, pa ak i nalijetati na ljude. Roditelji ne mogavi odoljeti bjesnilu svoje keri, zatvore je u hambar (itnicu), u kojem ne bijae nita drugo do li jednog vjenia bijelog bijelog luka, a u jutro e je voditi u Biha heimu (lijeniku). Kad su se brini roditelji u jutro spremili, da vode svoju unesreenu Zarfu (vele da joj je tako bilo ime), otvorie hambar, ali se obradovae, kad im se kerka suznim oima jecajui baci u naruaj i ree: ÄDragi oe, mila majko, ta sam vam va m jadnica skrivila, da me zatvarate poput kakva katila (razbojnika) u zatvor?³ Cura, budui zatvorena, poto nije imala nita drugo u onom bjesnilu gristi, kao to obino ovjek, kada pobjesni trai, da to ujeda i grize, izjela je cijeli onaj vjeni bijelog luka i tako spase svoj ivot³. Stari Bonjaci obiavali obiavali su kazivati da Äod svega ima ilada samo nema od smrti a i od nje bi bilo lijeka kada bi ovjek mogao uhvati ti sjeme od saransaka (bijelog luka³. Njega, prema narodnom vjerovanju, redovito pokupe vile kako bi osigurale svoju besmrtnost. U narodu se jo kae da je bijeli luk rekao ovjeku ovjeku da ga uva od noktiju a on e njega, zauzvrat, sauvati od 77 bolesti. U snizavanju holesterola ili za njegovo potpuno izljeenje, ako je u poetnoj fazi, koristi se suhi plod ljive i een bijelog luka. Svaku no, tokom etrdeset dana, u plod suhe ljive ugurao bi se een bijelog luka i ostavljao preko noi da odstoji. Ujutro bi se Äna prazan stomak³ ljiva zajedno sa lukom pojela. Nadalje, u Tenju za sniavanje eera praktikovalo se svaki dan pojesti sa medom po list uva rkue. Bolesnike za koje se sumnjalo da su ograjisali (na nokte, prljavu vodu, smee, krv, mokrau...) kadili su nad zapaljenim ljuskama bijelog luka. NO
Prvi medicinski zahvat koji se dogaao u ivotu jednog Bonjaka bilo je presijecanje pupane vrpe a odmah drugi suneenje ili ili obrezivanje (cirkumcizija), kada bi obino berber odsjecao koicu penisa britvom a ranu posipao prakom ili sprejem (akutol). (a kutol). Vaenje zuba u prolosti se povjeraval po vjeravalo o narodni zubarima, osobama o sobama koje su raspolagale skromnim skromnim priborom, uglavnom uglavnom no, klijeta i krpa. U p oetku zubobolje na bolestan zub stavljao se Äkonjski kamen³ ili se vakao duhan Äkako bi se ubio onaj
crv u zubu to ga izjeda.³ No, ukoliko ni to nije pomagalo ilo ilo se nekom ovjeku u selu uvenom po vaenju zubu. On bi vrhom noa rasjekao desni iznad iznad il i ispod zuba a zatim klijetima zahvatio Änoge³ (panoge) to jest korijen zuba i povukao ga van. Rana nakon vaenja zuba ispirala bi se slanom vodom. Otvorene rane, opekline, prelomi i uboji su po narodnom shvatanju ozljede koje zahtjevaju neposrednu panju panj u i njihovo lijeenje treba prepustiti iskusnijima. iskusnijima. U svome radu narodni ljekar koristi esto zagrijanu iglu od srebra ili eljeza za probadanje ireva i gnjojnih gnjojnih mjesta. U narodu se ovako kae: ÄNo i igla zagrijani spram vatre ± manje boli kada ue u ins ansko tijelo.³ Svaka rana se prvo oisti od stranih tijela kako bi se izbjegla infekcija infekcija a potom poto m se izapirala izapirala ajem od kunice i brljena. Na rane se posipalo i kukuruzno brano a na one manje, posebno na nogama ili dobijene dobijene od pada, polijevala polijevala se mokraa ili bi se dala psu da je polie. Otvorene rane takoer premazivale su se sokom kobiljae kobiljae (Saloia vericillata) da bre zamlade a u sluaju zagnojenja ili da se rana ucrva na nju se stavljalo lie ili korijen divizme (Varbascum (Varbascum sp.). Bitnu ulogu u lijeenj u imali su melemi pravljeni od voska, masla, kozjeg loja, smole itd. Äivom ranom³ oznaavale su se fistule f istule i povrinske povrinske rak -rane. U narodu se vjerovalo da ovakve rane teko zarastaju zbog Äivine³ koja neprestano razjeda meso do kosti. Kako bi ih zalijeili rana se posipala Äkonjskim kamenom³ (modra galica) a im se rana prestane iriti i razjedati bacali su na nju eera Äda zamladi³. Kako bi se kod bolesnika smanjio otok ali i smirili razni bolovi koji su se pojavljivali u glavi, rukama, nogama ili nekom n ekom drugom dijelu tijela berber bi izvodio tehniku tehniku putanja Äprljave³ Äprljave³ krvi tkz. hidama (od al-hadm ± isisati). Berber bi prvo zarezao odreeno mjesto na koi nakon ega bi na njega postavljao ivotinjski ivotinjski rog i isisao zrak iz njega. Prilikom Prilikom iaenja zgloba z globa bolesnik se vodio iscjelitelju vjetom u namjetanju na mjetanju uganua. Cijeli proces odvijao se tako to bi ovaj napipao mjesto preloma i naglim potezanjem tijela zglob vraao u prijanji poloaj. Ili se zglob pario a zatim previjao tkaninom na koju je razmazan sapun. Za razliku od toga prelomima ruku ili nogu posveivala se znatno vea panja, poto bi namjestio prelom oko tog mjesta se omotavalo ketenovo (laneno) platno poliveno jajima i podvezalo. Po Po tom prevoju stavljale su se dlage uglavnom vrsto vrsto priteg nute. Korjen omana koristio se takoer za saniranje iaenja i namjetanja preloma kostiju; ÄKo ne zna ta je oman trava, ne zna ta je zlato u ruci³. Kad bole lea (kima) bolesniku se davalo klupko pletiva na koje bi on legao leima i tako ma sirao kimu. Masaa je uz to i danas sastavni sa stavni dio lijeenja lijeenja bolesnog eluca (Gastritis spastica): ÄBila u Trepi Gari Hanka, bila eludarica. Kad se ko struni masirala bi ga niz lea pa od grudne kosti prema pleima i od slabina ka Masaa:
elucu da ga namjesti. Onda bi stavljala ture od uvrnutih pekira i njime bi potpasavala bolesnika da tako hoda neko vrijeme.³ Nakon tretmana bolesniku se neko krae vrijeme vrijeme preporuuje poseban reim ishrane sa to vie kuhane hrane, voa i povra dok treba izbjegavati masnu hr anu, konzervirane zijafete i grah. Od strunjenog eluca, tvrdi se u narodu, mogu se razboljeti i drugi organi. Podizanje tjemena - U narodu i danas postoje starije ene koje umiju namjestiti enama krug maternice, koji ponekad padne nakon poroda, ili ili po dii djetetu tjeme tjeme (Angina Tonsillaris). Tonsillaris). Naime, deava se da dijetetu prilikom pada sa kreveta ili neeg drugog Äpadne tjeme³,(naziva tjeme³,(naziva se i trei krajnik), krajnik), zbog ega puno povraa povraa i izgubi izgubi na kilai. ena vina tom poslu naulji naulji srednji prst na ruci i onda g a polako gura djetetu u usta Äu brdo³ to jest na gore. Kad to zavri, malo ga izmasira iza uiju a onda uhvati za noge, okrene naopake, i protrese.
rjetkih ivui osoba koje Vaenje truna: Hava ebi iz okolice Banovia jedna je od rjetkih se bave pomalo bizarnim nainom vaenja trunja iz oiju. Naime, u situacijama kada u oko upadne trun od drveta, kameni, sitni komadi eljeza ili sijeno sijeno doe do nadraenja sluznice oka koje usljed takvih deavanja pone da boli i pocrveni. Hava prije tretmana, koji traje dvadesetak dvade setak sekundi, izapere usta alkoholom a onda rairivi prstima natrunjeno oko vrhom jezika trai trun te ga naglim pokretom izvue van. SLOVO
Razne bolesti od davnina lijeile lijeile su se uz u z pomo volebnih rijei takozvanih takozvanih basmi, kraih magijskih formula, i bajalica iji je sadraj sadra j znatno dui. Dok u Srbiji, na primjer, postoji bogata bajalika tradicija nastala usred jakog uticaja bugarskog i rumunjskog folklora u BiH je ona marginizirana i dosta skromn a. Bajanje se u Bosni oduvijek smatralo ciganskim ciganskim zanatom tako da nije bilo cjenjeno a uz to ulogu narodnih udotvoraca preuzeli su pojedine hode i dervii iji su zapisi u narodu glorifikovani od samog poetka. Svaki tekst basme za lijeenje u sebi jasno naglaavanja obraanje obraanje duhu bolesti utjelovljenom utjelovljenom u uroku, nametu, sihiru ili ili neem drugom. Jasan primjer moemo vidjeti u slijedeem sluaju. im ih zaboli neki dio tijela stare Bonjakinje obiavale su tri puta dotaknuti to mjesto rukom govorei: ÄRekao si da nee bolovati, da e mirovati, dok ne bude otiao na ahiret, amin od Boga.³ Odbrojavanje unazad u basmama za lijeenje ima za cilj oslabljivanje i nestanak bolesti: ÄU Serme devetero djece, od devet osam, od osa m sedam....od dva jedno, od jedno nijedno!³ Ako bi nekog boljela glava ili udovi Ätako da mu udaraju igovi u glavu, ruke i noge, onda kau, da ima bolest Äudarac³. Njemu se onda bajalo sa noem: ÄAko je u n.n. devet udaraca,
devet brataca, neka bude od devet osam, od osam sedam, od sedam est, od est pet, od pet etiri, od etiri tri, tri, od tri dva od dva dva jedan, od jedan jedan nijedan. Izai udare iz osamdeset i osam zglavaka, na 77 damara, iz glave, iz vrata, iz ruku, iz srca i iz nogu³
Dok izgovara bajalicu bajalicu lijenik prati udarcima udarcima noa imenujua mjesta po tijelu i nastavlja:
Izii u zemaljske irine, u nebeske visine, u morske dubljine, preko sto polja, preko sto uma, za devet brda, u pustu zemlju, u neznanu meu, gdje pas ne laje, gdje svijea ne gori, gdje se beika ne ljulja, gdje lupaa ne lupa, gdje sjekira ne kuca! Izai u nespomenuto mjesto za Kavdag i u Jaban -planinu!
Tokom itavog bajanja lijenik polako polako udara golim noem a na kraju ga stavi bolesniku u usta, da ga dri meu zubima. Odmah zatim izvadi ga iz usta i baci ba ci na pod viui: ÄIzai, izai!³ izai!³ Pa pljune tri puta na no. Svi tretmani moraju se ponoviti tri puta; ujutro, u podne i u veernjim veernjim satima, tri uzastopna dana. U sluajevima kada je potrebna vea iscjeliteljska iscjeliteljska snaga onda se basma ili postupak ponavlja po devet puta ili devet dana. Magija brojeva (3, 7, 9, 21, 40, 41), vrlo je vana u procesu ozdravljenja. ozdravljenja. Posebno se esto susree broj 40 u narodnim metodama lijeenja; Ä etr'est trava sabrati i pokiseliti u zemljani lonac, lonac, pa ga dobro poklopiti, i u zemlju zakopati, da stoji 40 dana, i onda tu vodu piti kroz 40 dana jest ilad za sve. Pije se po findan na esrce.³ Lijeenje vodom sastavni je segment tretmana bonjakih iscjelitelja iscjelitelja poto se smatra da je ovjek sainjen od 70% tekuine. Zbog takve strukture ljudskog tijela jedina koja ima mogunost da u potpunosti ue u sve ovjekove pore i oisti ga od svih
negativnosti i bolesti jeste voda. Volebna snaga iscjelivanja iscjelivanja pridaje se aprilskoj kinici, izvorima vode i rosi. Ä Koga peku i pre tabani, neka hoda po jutarnjoj jutarnjoj rosi.³ ÄRosu piti sa lista lista dobr o je za svaku bolest, a dabater kome utroba gori.³ Vjersko lijeenje - ÄU Kur'anu M i objavljujemo ono to je lijek i milost vjernicima, a nevjernicima Kur'an samo propast poveava³; El-Isra', 82.
Iscjeliteljski Iscjeliteljski tretman prema velikom ljekaru i filozofu Paracelzusu Paracelzusu mora biti utemeljen na vjeri kako bi se kroz nju kanalisala snaga ozdravljenjenja. -Bolesti organizma mogu se izlijeiti izlijeiti ili fizikalnim kurama ili zahvaljujui duhovnoj moi ljekara i spiritualnom spiritualnom metodom. Posebno se bolesti due lijee lijee spiri tualnom intervencijom, intervencijom, ali se to ne postie samo mrmljanjem molitvi ili mehanikim obredima ± potrebno je da duih bude prisutan da bi izvrio ono to je cilj samog lijeenja, ponovno zdravlje pacijenta³. Tradicionalna Tradicionalna medicina poiva na vjerovanju vjerovanju u udesn u snagu njenih strunjaka, ono to bi se u arapskom narodu nazvalo baraka (duhovna mo, boji blagoslov); obiluje empirijskim sadrajem (magijskim i religijskim) te ima duboku kulturoloku podlogu. U njoj naziremo vrlo jasno neraskidivi neraskidivi koncept dobra i zla predstavljen kroz zdravlje zdravlje i bolest. Ozdraviti znai pobjediti zlo. Strunjaci iz ovog segmenta narodne medicine kroz svo vrijeme svog djelovanja predstavljali su ono to danas u modernom svijetu znae psiholozi i psihijatri. psihijatri. Vrlo esto su bili izuzetno u vaavani a nerjetko zavravali i u narodnim predajama koje su ih redovito nadivljavale. Jedan od glasovitih glasovitih hoda kojeg spominje u svojim etnolokim etnolokim radovima R. Filipovi Filipovi Fabijani jeste Mujkan piodi iz Krueva dola kod epe. O njegovoj njegovoj slavi dovoljn dovoljn o kazuje poslovica iskovana u narodu: ÄKad ÄKad nije muka ± ne treba Mujka! A kad je muka ± hajde mi Mujka! Skidaj ovo sa mene!³ Hoda, osim to je stekao veliku popularnost popularnost svojim metodama iscjelivanja, mirenja suprunika, suprunika, pisanja zapisa i hamajlija, imao je i dug ivotni vijek pa je prema kazivanju kazivanju doivio duboku starost ± 111 godina. Po uspjenom otklanjanju sihira bio je nadaleko poznat M ujkan ujkan piodi. Jednom ovjeku otekao stomak. Otiao njemu. Ovaj ga golog sapirao u banjici govorei neku basmu kao: ÄDragi boe, bo e, oslobodi roba...³ Zatim je gasio ugljevlje ugljevlje i vidio da mu je podbaeno. Rekao mu da e ena koja je to uradila ubrzo doi da mu trai neto na zajam, ali da joj on nita ne da. Te veeri doe jedna da trai soli. Taj ovjek joj nije dao i nikome do M ujkanu ujkanu nije rekao koja je to ena bila. M eutim, eutim, svi nasluuju koja je to ena. Sam M ujkan ujkan je s njom i njenom porodicom po rodicom cijelog ivota imao okapanja, ali nikad izriito i imenom nije rekao da je ona sihirbazica. sihirbazica. M eutim, eutim, cijelo selo to Äzna³, kao i to ko je su ene danas sihirbazice, ali to nee nikad rei jer se boje njihove osvete. Ovaj ovjek mi je to priao u kafani, pred mnogo ljudi, od kojih su mnogi potvrivali M ujkanovu ujkanovu sposobnost; priajui svoje ili njima poznate sluajeve u kojima je M ujkan ujkan pomagao. Bonjaci su oduvijek imali veliku vjeru u ljekovitu mo Kur'ana tako da su esto praktikovali prislanjati komadie papira sa ispisanim ajetima na bolna mjesta.
Zapisi:
Ako bi se desilo da su porodiljini bolovi veliki a sam poroaj se ve oduio brzo se ilo do hode da ovaj zapie prva etiri ajeta 84. sure na papir koji e se privezati za enin trbuh. Tradicionalno za prilian broj bolesti lijek se traio u zapisima: Ä Vrui hastaluk lijei lijei se zapisom. Taj zapis napie hoda za ovu bolest; ima ih pet. Donese iste vode u ibriku, a zapis turi unutra, pa onu vodu pije 3, 4 ili 5 dana, kako ve hoda rece. Drugi zapis turi u muemu mue mu (navoena krpa) i u nju zamota, pa ju dri pod fesom; treim zapisom se kadi. Donese mu ena erave na mai ili u sahan sahan iu, pa baci trei zapis na eru, a da onog dima malo ufati, pokrije po glavi arafom, pa se nanese, da mu dim ue u usta i nos. etvrtim zapisom kadi se drugu veer a petim zapisom treu vee. Kome hastalik ha stalik potlan treeg kaenja nestane, tome je nafaka³ I u sluaju padavice lijeenje bi se obavljalo uz konsultaciju sa hodom koji bi bolesnome nainio odgovarajui zapis. Potom bi otac bolesnog djeteta uzeo mladog crnog ovna (bez ijedne bijele dlake) i zajedno sa bolesnim b olesnim djetetom otiao do najblieg raskra. Tamo bi iznenada oborio dijete na zemlju, prinosei prinosei mu no uz uz vrat, kao da e ga zaklati, u namjeri na mjeri da ono zadrhti od straha, a potom bi brzo oborio ovna i zakalo ga. Meso rtvovane ivotinje se ne jede, nego se raskomada i baci niz rijeku a koa se ostavi da dijete spava na njoj do konanog izljeenja. U situaciji da neko dobije igove u zubima, a nisu mu pokvareni, u Visokom se ta bolest nazivala poganac. Nju bi obavezno lijeio hoda svojim zapisom na kojem bi rastavljenim harfovima (slovima) pisao sljedei ajet: Ä Ve ersele alehi alehum keasfin mes kjulin.³ U kjulin.³ U zapis se jo unosio, napisan na arapskom, broj 5 (o), kako bi se kroz taj krui mogao provui ekser i prikovati iznad gornje arke na vratima sobe gdje bolesnik spava. Osim ovakvog naina zapis se takoer mogao prokuhati sa listom dunje nakon ega bi se usta ispirala toplom tenou. Nema sumnje da je u prolosti Bosne i Hercegovine bilo na desetine glasovitih glasovitih hoda ija slava je prelazila prelazila esto puta i granice nae zemlje zemlje a njihova imena s u izgovarana u narodu sa potovanjem. Neki od njih bili su vjeti egzorcisti, sakupljai daire, dok su drugi bili na glasu po svoijm udesnim zapisima i hamajli ha majlijama. jama. Na teritorije Bosanske krajine poetkom prolog vijeka naroito su se isticala dva imena ± Muratbeg Kulenovi iz Bosanskog Bosanskog Petrovca i Hadi Alihoda Muminovi iz Ribia, pokraj Bihaa. ÄSvi moji bolesnici dobivali su po tri zapisa³, pojasnio je jedne prilike svoju metodu iscjelivanja iscjelivanja duevnih bolesnika hoda Kulenovi. ÄJ edan zapis bi se zam otao najprije u suhu, onda u votanu krpicu i nosio uz tijelo, tijelo, drugi bi se odsjecao i za sedam dana bacao postepeno u vatru, u kojoj je bilo i tamjana, pa bi se di m udisao, trei bi se stavljao u vodu, u kojoj bi bilo bilo vode sa tri vrela, onda bi se ta voda pila dvadeset i jedan dan, i sa njom bi se umivao u mivao bolesnik izjutra i uvee etrnaest dana³. Sazivanje daire: U sluajevima teih psihiki poremeaja (ludilo ili shizofrenija) hoda je Äsazivao dairu³ dairu³ ± egzorcistiki ritual ritual prilikom kojeg se prizivaju prizivaju di ni uz pomo djeteta-medija i fildana vode. Naravno, daira se moe sa zvati na vie naina ali svaka od njih zavrava tako da hoda, preko djeteta, komunicira sa dinskim vladarem kako bi ga uvjerio da naredi oslobaanje bolesnikovog tijela od strane pojedini dina, njegovih njegovih slugu ili ili pripadnika pripadnika plemena. Bude li hoda dovoljno dovoljno vijet vijet te
podastre li dobre argumente dinski vladar e ispuniti njegovu elju i tako e bolesnik ozdraviti. Prema kazivanju znak uspjene daire se moe potvrditi tako to e se sutradan na najblioj upriji pronai mrtav mi. vjetar - Posebnu opasnost za ovjeka predstavljao je dinski ili vilin vjetar. Po kazivanju bonjakih stravarki vjetrova vjetrova ima vie vrsta, neki su slabije snage a neki jai pa se od njih moe ak i umrijeti. umr ijeti. Vjetar je jedini krivac, krivac, po kazivanju stravarke Aje B. za sva kona oboljenja (ospice, crvenilo, svrabe, psorijaza). Dinski
Kada ovjeka zapuhne vjetar ili ejtansko kolo na putu onda ga danima prvo boli glava a deava se da nekontrolisano trepe, trepe, vidi t okice pred oima i pomjera pomjera glavu tamo - amo. Od vjetra Aja izgovara dugu bajalicu koja poinje poinje ovako:³ Vihor vjetar sa mrtvih nigdje se ne ustavi, ustavi se u planinama, ustavi se u dubokim dolinama, to si uza se ponio to si u dolinu spustio spustio n. na se bo iji emer prima vihor vjetrove sa tijela tijela snima, n. vodu doziva vihor vjetar sa tijela odbija. Divlja vatra nije postala..... Tekije, turbe, kurban - Sveta mjesta od davnina su bila stjecita bolesnika gdje su se oni molili i nalazili utjehu za svoje duevne i tjelesne tegobe. tegob e. Hodoaenje za veinu bolesnika bio je vaan element ozdravljenja iji je uticaj bio neosporan na njegov intezitet , koji je pored duhovnih izljeva, imao za cilj socijalna dogaanja, upoznavanja i susrete, kada su se razmjenjiva li recepti za lijekove ili ispovijedali ispovijedali sluajevi udesnih ozdravljenja upravo na mjestu koje hodoaste.
Po Bosni i Hercegovini ima znatan broj turbeta (mauzoleja), gdje lee ostaci ehida (muenika poginulih u ratu) ili ili ejhova poglavara poglavara dervikih dervikih redov a poznati po svojim udesnim moima. No privilegiju da im se podigne turbe imaju i posebne ene koja su onda omiljena sveta mjesta za okupljanja djevojaka i udatih ena. Jedno od najpoznatijih bosanskih turbeta nalazi se na Kolunu kod Foe. Zarudinsko turbe gdje poivaju dva preobraenika na islam, bogumili otac i sin, po narodnom vjerovanju lijee lijee neplodnost, posebno koritenjem zemlje ze mlje sa njihovih kabura. Osim turbeta bolesnici su redovito obilazili tekije a naroito dvije najpoznatije u BiH tekiju na Buni u Blagaju i onu u Visokom iji je osniva ejh Vefik efendija Hadimejli. Posebnu panju narod je oduvijek poklanjao pojasevima dervia. im bi neko obolio donosio se iz tekije te kije pojas i prebacivao preko bolesnika. Ako je bolest ozbiljna obavezno se kl ao kurban, posebno u sluaju kada je bolesno dijete. Sa krvlju od kurbana potare mu se malo po elu, svo meso se razdijeli a koa pokloni u damiju. Meutim, dogodi li se unato svemu da je bolest zala u zadnji stadij, onda se ide na Äolakavanje³ Äolakavanje³ bolesni ku kako bi lake skonao svoje muke i umro. Tom prilikom se daje i prima halal (oprost), kako bi dua imala kamo na onaj svijet. Kazuje se: ÄJa halilm tebi, halali i ti meni.³ odlazilo se u banje, posebno ene, kojih Ljekoviti izvori i banje: Vrlo rado i esto odlazilo prema zvaninim podacima u naoj zemlji zemlji ima ukupno esnaest, ili do hair -esmi i ljekovitih ljekovitih vrela, to uostalom ne treba uditi uzmemo li u obzir injenicu da je Bosna i Hercegovina bogata vodom. Svako vrelo ili ili esma imali su svoju ljekovitu ljekovitu osobn ost
pa su se one bolesti lijeile lijeile na vrelu Studenac u zenikom kraju ili na Studen bunaru u Buimu. Lijek za bolesti tipine za stariju ivotnu dob poput iijasa, reume, vene na nogama ili kona oboljenja traio se na ljekovitim vodama Zlatarica, bogata magnezijem, magnezijem, i Vrua voda ili pak na termalnom izvoru u Tiiima. Za stomane tegobe i podsticanje apetita ilo se na Dindino vrelo u Rogatici itd. Ljekovita vrela vrela i hair-esme hair -esme iz kojih tee, prema narodnom n arodnom vjerovanju, bir -ilad (jedini (jedini lijek) nisu samo imali ima li blagotvoran uticaj na ljude ve i na ivotinje. U Ljeskovcu pokraj epa postoji takozvano Konjsko Konjsko vrelo iji kiselkasto -slani sastav vode privlai od davnina konje. Blato sa ovog vrela, po tvrdnji mjetana, lijee neke kone bolesti. SEKSUALNI IVOT, BRAK I PORO D Neplodnost: Mukom djetetu treba od svega to je za jesti a on to vidi ponuditi jer mu u suprotnom mo e izii vasuz, ko bijeli konac, pa mu se nee ne e dati u djeci kada naraste to jest postat e neplodan. Zavisno od podruja u BiH vasuz se naziva i evlasuz od evlad-suz, onaj koji nema djece.
Pria se kako je jedna ena jela pitu. Dolo jedno muko dijete iz komiluka. Bilo golo, u kratkoj kouljici. kouljici. Htjelo i ono pite, gledalo gledalo u enu, a ona se nije sjetila sjetila da g a ponudi. Jede ona i pogleda u njega, a njemu na vrh kitice kao jedna kap. Ona to bre uhvati u flau i uvala je po malo nalivajui nalivajui vode. M ali ali odraste i oeni se, ali, nema djece. Ova ena se sjeti, odnese onoga to je jela kad je on gledao i da mu ono iz flae da ne znajui popije. Poslije toga mu ena odmah zanese. Impotencija: Za razliku od neplodnosti, impotenciju se uglavnom na metala mukarcu uz pomo sihira ili ju je on mogao dobiti nekom od nedozvoljenih radnji poput prolaska preko mjesta gdje su ene snovale.
Izrazitu ulogu u vraanju za oduzimanje muke spolne moi a time i plodnosti u nekom braku imala je ivaa igla ili balija. Nekad je meu bonjakim nevjestama bio njegovan pomalo udan udan obiaj da mlada prve brane noi pod jezik stavi savi jenu iglu kako mladoenja ne bi mogao obaviti svoju branu dunost. Time bi ona odgodila defloraciju kako bi se sutradan mogla pohvaliti prijateljicama da je i dalje nevina. Savijenu iglu nosile su uza se i one udate ene koje nisu htjele vie raati. Po vjerovanju igla bi na udan, voleban, nain djelovala na njen reproduktivan sistem uvajui je od zaea. Impotencija se oduvijek lijeila hodinim zapisima koji bi za taj problem napisao tri zapisa od kojih bi jedan mukarac mukarac nosio na miici desne ruke ili mu se davalo da jede vrapca peenog u pirinu. Prema kazivanju starijih postoje ene sa kojima je spolni odnos komplikovaniji i zbog toga sa njima mukarac ee Äzakae³ u krevetu. One su ene duge koje imaju obiaj da otpalu kosu nakon eljanja eljanja mo taju na prstu u krug. Plodnost i pobaaj - Glavni zadatak nevjeste bio je da izrodi zdravu muku djecu kako bi se osigurao produetak te loze. Od roenja ro enja mukih prinova esto je ovisio
njen ostanak u novoj familiji. familiji. Neplodna ena postaje muu nevoljena nevoljena ma koliko je prije volio. volio. On se, u narodnoj pjesmi, uporeuje sa vokom bez ploda, ruom bez cvijeta i kao takvu potrebnu ju je sasjei to jest ubiti: ÄVid nevista te ute narane, da narana svake godine ne raa, davno bi je bratac posikao. Vid nevista tog utog limuna, da limun svake godine ne raa, davno bi ga bratac posikao. Vid nevista rumene ruice, da ruica svake godine ne cvate, davno bi je bratac posikao.³ Naravno, u svim pjesmama glavni i jedini krivac za brak bez djece jeste ena zbog svog potinjenog poloaja. U nekim od njih stvara se jo jasniji osjeaj njene krivice poto ju mu, navodno, toliko voli i cijeni a ona mu neplodnou sve to uzvraa. Ali-beg ima predivnu enu kojoj je godinama poklanjao veliku ljubav i panju no ona mu u tom vremenu nije rodila dijete. Doivivi to kao udar na svoju mukost i ast u narodu on jednog dana odlazi u selo na begluk zapovijedivi bratu da mu Äposijee³ enu: ÄO Boga ti, brate M uhamede, uhamede, ja odoh u nove Timare. Kad ti doe mlada nevistica, ti je vodi mladu u haz -bau, pa je ondi mladu ti posici. Kad ja nemam od srca evlada, nek mi nije ni mlade!³ Da bi ena ostala u drugom stanju izvodile izvodile su se razne maijske maijske radnje; vraara bi je vodila na Äusjelinu³ (mjesto sa kog se zemlja osipa) i tu je oblijevala vodom u koju je prethodno stavila ive rakove. Osim toga ena bi ispijala ispijala razne ajeve, nosila zapise, potpasivala se i posjeivala posjeivala turbe neke svete en e. Ako su im umirala djeca pomo su traile kod hode koji bi drei ruke iza lea, vezao vorove na ibriimu od sedam razliitih boja. Tako zauzlan ibriim ene su nosile sve do poroaja. ene su pokuavale, opet maijskim maijskim putem, odgoditi raenje ili izvriti izvriti kontracepciju zabadanjem noa meu dvije grede od stropa (ie), i to onoliko greda, koliko godina bi eljele odgoditi trudnou. Vraanjem se trudnoa onemoguaval i po elji zle svekrve, kao bi je na taj nain lake odvojila odvojila od sina. Nosila bi n ekoj lokalnoj sihirbazi snahine snahine gaice, sedam zrna penice i tri zrna graha koje bi ova zamotala za motala i drei iznad vatre izgovarala magine formule. Mada su se abortusi i prekidanje trudnoe izriito zabranjivali zbog opeprihvaenog miljenja da je to grij eh i diranje u boiji emer (volju), oni su se ipak dogaali daleko od oiju javnosti. ene su u elji da pobace pile neprenu kafu, parile se nad vrelom lukijom lukijom a neke od njih su posjeivale ene Äna glasu³ koje su umijele izazvati pobaaj uz pomo vretena ili biljke biljke kukurijek. Porod: Ako bi se poroaj oduio u posudu sa vodom potapala se biljka zvana ruica hazreti Fatime (hypericum perforatum), koja poto upije neto vode u sebe nabubri. To se tumailo da se Äruka³ otvorila pa su zatim porodilju porodilju napaj ali i prskali prskali tom vodom aludirajui tako i na njeno otvaranje, to jest porod. U okolini Nevesinja porodilju su
napajali iz kurantasa (zdjele doneene sa Kjabe), u koje se prethodno potopio mevludski eer. zabiljeenih sl uajeva da su ene rodile snijet Snijet: U naem narodu ima dosta zabiljeenih (mola hydalidora). Rije je o plodu koji se u utrobi deformisao def ormisao ili uginuo pa usljed toga doe do prijevremenog poroda obino do etvrtog mjeseca t rudnoe. Postoji dosta kontradiktornosti vezanih vezanih za ovaj neobini medicinski sluaj. Naime, iako neki etnoloki podaci govore govore kako se snijet uglavnom rodi u treem ili etvrtom mjesecu trudnoe drugi terenski podaci napravljeni u okolini Sarajeva i Doboja kazuju da su snijet ene raale i sa devet mjeseci. im bi se poroaj oduio odui o ili zakomplicirao starije ene posumnjale posumnjale su na raanje snijeti jer od takvog poroda ena obilno krvari i treba joj vie vremena za oporavak. Iako se smatralo sevapom roditi snijet, navodno ona ena koja rodi za ivota tri snijeti nakon smrti ui e direktno dire ktno u denet, ona se redovito ubijala metlom i omotana u deku zakopavala u ubrite. U prolosti pod izgovorom da se rodila snijet snijet deavale su se kriminalne radnje (edomorstvo) kada bi se ena ili djevojka eljele rjeiti vanbranog ili nepoeljnog djeteta. DJEIJE
BOLESTI
Vrisak se kod djece lijeio lijeio tako to bi ga majka nosila u kuu u kojoj jo jo nije bio pa ga domain tri puta prebacio preko grede. Od sibiluka, bolesti koju izaziva dinica Umu Sibjan, dijete se tri puta, zajedno sa kockom eera, provlailo provlailo ispod kestenovog korijenja. U sluaju da dijete ima probadanje u prsima (sandija), onda bi se trailo dijete koje je mezimac (najmlae u kui) kako bi u brdu (dio stana na kome se tkalo), ranije potopljenim u bari, donosilo vodu sa te bare istresalo u posudu iz koje bi bolesno dijete napojili. Kad dobije krupu po jeziku majka bi uhvatila crnu maku i provukla njenim repom izmeu djetetovih usana. O kliniima (Hydrocoele), (Hydrocoele), se u narodu vjeruje da ih mogu dobiti samo samo muka djeca do godinu dana, ako njihova majka, dok ih nosi u sto maku, uini neku nedoputenu radnju za njeno stanje: u jednoj ruci ponese nacijepanih drva a u drugoj vode ili ponese vode u obje ruke. Izuzev ovog, klini se mogu dob iti i ako trudnica trudnica prikuplja kline oko drvljanika (gdje se cijepaju drva) kojima je njen mu cijepao drva. Klina ili klinia ima ima od Äetiri ruke³ a manifestiraju manifestiraju se oteklim monjicama Äu koja koja se skuplja voda.³ Ako je otok manji i mekan onda su u pitanju vodeni klini klini no budu li testisi na dodir tvrdi i napeti onda se dijagnosticiraju Ädrveni³ klini pored kojih postoje jo i ³ vjetreni³ te Ägvozdeni³. U narodu se upozorava da ukoliko se ne lijee na vrijeme mogu prerasti u kilu (bruh). Predispoziciju Predispoziciju za uspjeno usp jeno lijeenje klinia a time i nastavak iscjeliteljske iscjeliteljske tradicije imaju djeca iji je otac preminuo prije nego li su se ona rodila Äkoja nisu zapamtila
oca³ ali i najmlae dijete (mizinac). Bolest se lijei uz po mo ibrika, sa etiri borova ivera ili tek samo dodirom pete iscjelitelja iscjelitelja po nateklim monjama.
Fras (Colapsus infatum) u prolosti BiH bila je jedna od smrtonosnih smrtonosnih djeijih bolesti usred ega se ustalio preventivni adet da se maloj djeci, posebno mukoj, proui na uho Ezan. Vjerovalo se da je uzrok frasa, kao i usluaju epilepsije, dolazi od djelovanja dina dina na ovjeka. Ako bi fras uhvatio dijete pod nos bi mu se podmetao sedef (ruta) da ga pomirie, igosana u narodu kao denetska biljka. Tjemenjaa (Ezcema capiliti) capiliti) se nije smatrala nik akvom boleu ve sasvim normalnom pojavom kod svakog novog djeteta koja Ädoe i proe³ kao i u sluaju krzamaka (morbili). Vjerovalo Vjerovalo se i to da se tjeme kod djeteta zatvori tek onda kada je ono u stanju izrei rije Äjaje³.
LITERATURA
Antun Hangi: iv iv t i obiaji musl muslimana imana u BiH, Sarajev Sarajevo, o, 1907. Radmil Radmila Fil Filipov ipovi-Fabijani -Fabijani: Narodna me m edicina i narodna v je jerov rovanja, Gl Glasnik Z , Sarajev Sarajevo o. Stanko Siels Sielski: ki: Lije Lijeenje nje dje djeteta po narodnoj me medicini Augus Augu stin Kris Kristi ti: Ure Urenjaci njaci iz narodnog lije ijeenja BiH Karl Karl St Steeine iner: B Bosans anska narodna me medicina, Gl Glasnik Z , Sarajev Sarajevo o. Abdul Abdulah kal kal ji ji: O obiajima i v je jerov rovanjima u srezu Jajakom Mile Milenko nko S. S. Fil Filipov ipovi: iv ivot i obiaji narodni u Vis Vi sokoj nahiji, nahiji, SANU , Beograd Beograd..
