betonske konstrukcije knjiga za usmeni ispit,arhitektura, gradjevinaFull description
Sanacija betonskih konstrukcija
3.1 Redosljed izvođenja pojedinih radova i tehnološki proces Betoniranje ne smije otpočeti prije nego što nadzorni organ pregleda armaturu i pismeno odobri početak betoniranja. Kod armature…Full description
skripta iz betonskih konstrukcija, gradjevinski fakultet u Zagrebu, teorija betonskih konstrukcijaFull description
Full description
Betonske konstrukcije
seminarFull description
Odgovori na ispitna pitanja za prvi parcijalni iz Betonskih kontrukcija 1.Full description
Full description
Full description
betonFull description
BETONSKE KONSTRUKCIJE Proizvodnja betona Za proizvodnju betona koriste se sijede!i postup"i#
Su$o %je&anje a're'ata i "e%enta u %je&ai"i( poto% dodavanje vode i ostai$ dodataka(
Su$o %je&anje a're'ata) Odvojeno %je&anje vode( "e%enta i ostai$ dodataka u %aoj %je&ai"i) Poto% dodavanje "e%entne ka&e u %je&ai"u sa a're'ato%)
Agregat se suho ugrađuje u oplatu. Cementna kaša se ubrizgava sa donje strane pod pritiskom tako da kaša ispuni sve šupljine (prepaktbeton). (prepaktbeton). Ovaj postupak je štedljiv u pogledu utroška cementa i primjenjuje se za podzemne građevine.
UO! "vropska standardizacija standardizacija Seda%deseti$ 'odina pro&o' vijeka eksperti iz podru*ja 'ra+evinarstva( iz ze%aja *ani"a Evropske ekono%ske zajedni"e( radii su na izradi ko%petne serije novi$ uska+eni$ evropski$ standarda za projekovanje i 'ra+enje konstruk"ija) U toku rada na nji$ovoj pripre%i budu!i zajedni*ki evropski propisi dobii su naziv Eurokodovi) Osi% ze%aja tada&nje Europske ekono%ske zajedni"e ovoj ak"iji su se prikju*ie i ze%je E,T-( tako da su danas na izradi Eurokodova an'a.ovani stru*nja"i /0 ze%aja# -ustrije( Be'ije( 1anske( ,inske( ,ran"uske( Nje%a*ke( 2r*ke( Isanda( Irske( Itaije( 3ukse%bur'a( 4oandije( Norve&ke( Portu'aa( 5panije( 5vedske( 5vi"arske i Ujedinjeno' Krajevstva) Na"ionane or'aniza"ije za standarde ovi$ ze%aja *ani"e su Evropsko' ko%iteta za standardiza"iju CEN) U okviru CEN6a te$ni*ki ko%itet zadu.en za izradu Evrokodova za obast 'ra+evinsko' konstrukterstva je CEN7TC 89:( koji je podijejen na podko%itete SC/ ; SC<) Svaki od ovi$ podko%iteta radi na or'aniza"iji i i%pe%enta"iji Evrokodova)
"vropski standardi iz oblasti građevinskog konstrukterstva su#
"$ %&&% Euro"ode "C% ; Osnove prora*una i dejstava na konstruk"ije
"$ %&&& Euro"ode "C& ; Prora*un konstruk"ija od au%inijski$ e'ura
rora/un betonskih konstrukcija konstrukcija obuhva0en je u "urocode '. "C' podijeljen je u dijelove#
!io % 1 Osnove i pravila za prora/un zgrada
!io ' 1 Armiranobetonski i prednapregnuti mostovi
!io 1 2etonski temelji i šipovi
!io 1 3ezervoari
!io * 1 rivremene konstrukcije
!io + 1 4asivne konstrukcije
!io %5 1 Otpornost na po6ar betonskih konstrukcija
Osnovne zna/ajke armiranog betona
Beton je najpri%jenjivi 'ra+evinski %aterija u savre%enoj 'ra+evinskoj praksi)
5irina nje'ove pri%jene posjedi"a je to'a &to se beton %o.e prakti*ki uraditi u bio kojoj =or%i) Kako beton i%a reativno %au *vrsto!u na zatezanje dobre karakteristike betona na pritisak %o'u se sa%o iskoristiti ukoiko je zate'nuti dio betona oja*an ar%aturo%)
Pre%a to%e beton u prvo% redu preuzi%a pritisak( dok dodata ar%atura preuzi%a zatezanje)
>e+uti% beton i%a isto tako =unk"iju za&tite ar%ature od korozije) Za&tita ar%ature od korozije je kju*na za trajnost betonski$ konstruk"ija)
Ona zavisi od 'usto!e i bazi*nosti "e%entno' ka%ena) Za&tita od korozije je sa%o onda djeotvorna kada je beton ko%paktan i 'ust( 'ust( tj) ko%petna ar%atura %ora biti obu$va!ena betono%)
U su*aju korodiranja ar%ature doazi do pove!anja njeno' vou%ena( te razaranja okone strukture betona( tj) javaju se sie %e+udjeovanja iz%e+u betona i ar%ature) ,unk"ionanost ar%irano' betona po*iva na si*no% pona&anju ko%ponentni$ %aterijaa od koji$ je iz'ra+en( tj)
te%peraturni koe=i"ijent &irenja *eika i betona je pribi.no isti$ vrijednosti ?αt @ /:69 oC A) Kao i svaki %aterija( ar%irani beton i%a svoje prednosti i nedostatke) Prednosti ar%irano' betona su#
1ru'i %aterijai na bazi ka%ena ? near%irani beton( prirodni ka%en( "i'aA %o'u se pri%ijeniti sa%o za konstruktivne ee%ente koji su optere!eni iskju*ivo na pritisak ? kao zidovi( ukovi( &ipovi itd) A) -r%irani beton za$vajuju!i ar%aturi %o.e nositi i na zatezanje
Od betona( pa pre%a to%e i ar%irano' betona %o.e se izraditi =or%a po .eji
Odre+eni ee%ent se %o.e uraditi %onoitno( odjedno%
Nosivost na zatezanje ar%irano' betona otvara %o'u!nosti za kori&tenje razni$ konstruktivni$ ee%enata priiko% 'radnje objekta
Spektar pri%jene je &irok( od tanki$ zakrivjeni$ juski do %asivni$ brana( itd
Beton i ar%irani beton sastoje se od %aterijaa koji su reativno je=tini
Razvijena te$nika za izradu opate( skea( %ije&anje i u'radnju betona
Pri%jena nove te$noo'ije za izradu betona
2atkiD beton sa 'atki% povr&ina%a nije potrebno naknadno presva*iti dodatni% sojevi%a( pa pre%a to%e ne%a dodatni$ tro&kova
-r%irani beton koji i%a dovojno debei za&titni soj( te ne treba dodatnu za&titu od po.ara
vrsto!a betona raste sa staro&!u)
Nedosta"i ar%irano' betona su sijede!i#
S%anjena otpornost na uti"aje okoine ; voda( %raz( so( vatra
Kontroa kvaitete je %o'u!a tek nakon zavr&etka pro"esa vezivanja
Podo.nost ar%aturni$ &ipki koroziji
Uti"aj za'a+enja vode i okoine na beton
-r%iranobetonske konstruk"ije i%aju 8:6F: puta ve!i vou%en i 96/: puta ve!u te.inu ne'o npr) *ei*ne konstruk"ije)
Te.ina
Sana"ija i rekonstruk"ija ar%iranobetonski$ konstruk"ija je za$tjevan za$vat
Ukanjanje pojedini$ konstruktivni$ ee%enata je skup i te.ak posao)
4ISTORIJ- -R>IR-NO2 BETON
Sredino% /<)vijeka do&o se na ideju uba"ivanja *eika u beton i ti%e je ro+en ar%irani beton) Ta*no i%e pronaaza*a ar%irano' betona nije poznato ai ai su ostaa poznata i%ena u kora"i%a razvoja betona)
Izdvojit !e se nekoiko zna*ajni$ do'a+aja koji su dai po*etni poti"aj razvoju teorije i pri%jene ar%irano' betona( kao &to su#
/0G<) 'odine >onier je napravio saksiju za "vije!e% od betona ar%irano' %re.o%(
/099) 'odine 3a%bot je napravio *a%a" od *eiko% oja*ano' betonsko' %atera(
/0H/) 'odine Coi'net postavja prve teoretske postavke objekata od ar%irano' betona(
/0H0)'odine radi se rezervoar kapa"iteta /0: % F /0/) 'odine radi se prva z'rada od ar%irano' betona ?ards "aste NeL MorkA( /09)'odine prvi ar%iranobetonski %ost ?>onierA /00H) 'odine Koenen daje prve osnove stati*ko' prora*una ar%iranobetonski$ konstruk"ija
/<:8) 'odine >ors"$ pokre!e prvi *asopis 1er EisenbetonbauD koji je sadr.avao pravia konstruisanja i di%enzioniranja ar%irano' betona) Prakti*no sva saznanja i osnove ar%irano' betona poti*u iz doba pro=) >ors"$a)
/<80)'odine ,ressinet zapo*inje sa razvoje% prednapre'nuto' pre dnapre'nuto' betona)
O7$O" 8"9$O:O;<=" <>3A!" 2"8O$7?<9 ?O$783U?C<=A Oplate i skele
Beton se %o.e izraditi u bio kojoj proizvodnoj =or%i)
,or%a betona obikuje se po%o!u opata i skea)
Beton se u opatu %o.e u'ra+ivati sipanje% ii pu%panje%( &to zavisi od konzisten"ije betona)
Nakon u'ra+ivanja u opatu beton optere!uje stijenke opate)
Opata se di%enzionira za preuzi%anje ovo' optere!enja) Na narednoj si"i prikazana je opata koja se sastoji od strani"a i konstruk"ije za ukru!enje)
Strani"a opate %o.e biti od drveta( %etaa ?*eik( au%iniju%A ii pasti*ni$ %aterijaa) U dana&nje vrije%e za strani"e opate koriste se po*e 9:: 8::: F: %%) Strani"e opate e.e direktno na nosa*i%a opate od drveta( *eika ii au%iniju%a) Razikuju se $orizontane opate za po*e ?%e+uspratne konstruk"ije( koovozne po*e %ostova( itd)A i vertikane opate za zidove i stubove) Pri%jer $orizontane opate za %e+uspratne konstruk"ije dat je nanarrednoj si"i)
7astavne komponente svje6eg betona
Svje.i beton je %je&avina "e%enta( vode( a're'ata i dodataka)
Cement
Ce%ent se proizvodi od kre*njaka i 'ine razi*iti$ odnosa( od koji$ te$noo&ki% pro"eso% nastaje "e%entni kinker iz koje' %jevenje% dobija%o =ini pra$ ; "e%ent) Sastoji se od %oekua ka"iju% oksida sa sii"iju% oksido%( au%inij oksido% i .ejezni% oksido%) Po%ije&an sa vodo% daje "e%entnu ka&u koja na zraku o*vr&!ava u "e%entni ka%en) Ce%entna ka&a je ujedno i vezivno sredstvo u betonu)
Za proizvodnju betona dozvojeno je pri%jenjivati sa%o "e%ente u skadu sa va.e!i% standardi%a( tj) "e%enti sa odre+eni% $e%ijski% sastavo%( =ino!o% %iva( brzino% vezivanja i *vrsto!o%)
Ce%ent je podijejen u kvaitetne kase "e%enta koje se utvr+uju ispitivanje% na standardni% uzor"i%a ?priz%e GG/H "%A)
Za ar%irani beton pri%jenjuje se portand "e%ent)
$a slici '., prikazan je vremenski tok razvoja /vrsto0e betona u zavisnosti od primjenjenog cementa@ pri temperaturi '5 o C.
Razvoj čvrstoće betona u zavisnosti od vrste primjenjenog
Sa sike se %o.e uo*iti da pri%jeno% brzovezuju!e' "e%enta( *vrsto!a betona u po*etku br.e raste ne'o pri%jeno% nor%ano' "e%enta( &to na% o%o'u!ava br.e skidanje opate) >e+uti%( tako+e se uo*ava da na kraju pro"esa beton spravjen sa nor%ani% "e%ento% posti.e ve!u *vrsto!u ne'o sa brzovezuju!i% "e%ento%) No%inana vrijednost *vrsto!e na pritisak betona za potrebe projektovanja konstruk"ije je *vrsto!a na pritisak betonske ko"ke starosti 80 dana) Te%peratura uti*e na ubrzanje razvoja *vrsto!e) Kod betoniranja pod dejstvo% pare ?""a) 0: o CA %o.e se u roku od H sati posti!i 9 Q *vrsto!e betona nakon 80 dana) Ovakav postupak se pri%jenjuje kod pre=abrikovane proizvodnje) Kod te%perature ispod 9 o C prakti*ki ne%a razvoja *vrsto!e u betonu) >e+uti%( priiko% o*vr&!avanja "e%entno' ka%ena osoba+a se $idrata"iona topina ?/ k' portand "e%enta osoba+a G:: do 9:: kJA) Zbo' to'a se %o.e vr&iti betoniranje i na te%peratura%a koje su bizu ta*ke %r.njenja) Tako+e se %o.e razni% izoa"ioni% postup"i%a i doda"i%a za&tititi beton od pretjerano' $a+enja) U prin"ipu beton i%a odre+enu otpornost na niski% te%peratura%a tek nakon postizanja od'ovaraju!e *vrsto!e)
oda Za proizvodnju betona koristi se nor%ana *ista voda) >orska voda( kisea voda i ve!ina industrijski$ voda nisu pri%jenjive za proizvodnju betona)
Ce%ent i voda po%ije&ani 'rade "e%entnu ka&u koja o*vr&!avanje% preazi u "e%entni ka%en *iji je zadatak povezivanje a're'ata ?pijesak( &junakA) 1a bi nastao "e%entni ka%en %ini%ana potrebna koi*ina vode je 8Q) >e+uti% nije %o'u!e proizvesti beton sa tako %ao vode) Tako+e dio vode ostaje zarobjen u uski% pora%a i iz%e+u zrna a're'ata) Zbo' to'a je za $e%ijski pro"es potrebno oko G: Q vode od %ase "e%enta) Svaka ve!a koi*ina vode izazi izvan pora "e%entno' ka%ena i dovodi do zna*ajno' pada *vrsto!e betona) odo"e%entni =aktor L7" je od veiko' zna*aja za *vrsto!u betona) Pove!anje vodo"e%entno' =aktora od :(G do :(9 dovodi do pada *vrsto!e za H: Q)
-NO
Kod vodo"e%entno' =aktora L :( za&tita ar%ature od korozije nije osi'urana) Tako+e beton sa ovako veiki% vodo"e%entni% =aktoro% ne%a vi&e dovojnu otpornost na %raz) Pre%a to%e va.i osnovno pravio# 5to je %o'u!e vi&e su$oD)
-'re'at -'re'at koji se koristi za spravjanje betona %ora biti dobro' 'ranuo%etrijsko' sastava( kako se ne bi previ&e "e%entne ka&e tro&io na ispunjavanje &upjina u a're'atu) 2ranuo%etrijska krivuja prosijavanja a're'ata %ora se naaziti u upotrebjivo% podru*ju koje je o%e+eno sa ,uer i E>P- krivo%) >aksi%ana vei*ina zrna a're'ata ne s%ije biti ve!a od V naj%anje di%enzije konstruktivno' ee%enta ii ne ve!a od /(89 puta naj%anje' rastojanja iz%e+u &ipki ar%ature)
inija prosijavanja a're'ata >aksi%ano zrno V %ind /(89e
2ranuo%etrijski sastav zrna a're'ata uti*e na zbijenost betona i kod dobro' sastava zrna potreban je %anji rad na zbijanju betona) eiki uti"aj na obradjivost( *vrsto!u( vodonepropusnost i otpornost na %raz i%a koi*ina i sastav a're'ata) Tako+e je va.no da koi*ina %uja u a're'atu ne preazi dozvojene 'rani"e u skadu sa va.e!i% standardi%a)
Standardne krive prosijavanja agregata
U narednoj tabei daju se preporu*ene koi*ine "e%enta za / % F betona( za razne betonske konstruk"ije
konstruk"ija
1oziranje "e%ent
-
near%irani beton
/::
-
beton za %asivne zidane stubove
@ /9:
-
ar%irani beton kod %asivni$ 'ra+evina u vodi ii na dubini
8::
-
ar%irani beton op!enito
88:
-
ar%irani i prednapre'nuti beton
8G:
-
dodatni beton
8:
-
trajni( za&ti!en od korozije ar%irani i prednapre'nuti beton
F::
-
beton za =ine podvodne radova
F8:
-
beton za 'otove ee%ente
@ G9:
-
&pri" beton
@ 9::
1a bi se posti'ao proizvod za$tjevane kvaitete ?beton odre+ene proizvodne kaseA treba ispuniti sijede!e predusove# Ispravno skadi&tenje "e%enta( a're'ata i dodataka Ispravni ure+aji za va'anje "e%enta( a're'ata( vode i dodataka Ispravan rad ure+aja za %je&anje Siste% kvaitete( proizvodna aboratorija( eksterna kontroa) Proizvedeni beton treba da sadr.i sijede!e podatke# proizvedenu vrstu betona( vrstu i kvaitetu "e%enta( udio "e%enta( a're'ata( vode i dodataka u %je&avini betona( vrije%e trajanja %je&anja( konzisten"iju betona( zapre%insku %asu %je&avine
Sve ko%ponente betona %oraju biti ispitane u skadu sa va.e!i% standardi%a) Odnos %je&anja pojedini$ ko%ponenti dobija se na osnovu probni$ re"eptura) Beton se %o.e za%ijesiti ru*no i %a&inski) >a&insko %je&anje %o.e biti sa sobodni% pado% ii prisino ?turbo %ikseri( %ikser sa suprotni% toko% strujeA) Ukoiko se beton transportuje na %jesto
u'radnje( toko% transporta treba posebnu pa.nju posvetiti eventuanoj se're'a"iji betona)
Na osnovu sv$e pri%jene betona u konstruk"iji i na*ina u'ra+ivanja odre+uje se potrebna konzisten"ija betona)
Te*ni beton je posebno skon se're'a"iji se're'a"iji pa se nje'ov transport u posuda%a krano% %o.e sa%o vr&iti na kratke rea"ije( za ve!e distan"e %ora se pri%ijeniti auto %je&ai"a) Tako+e je %o'u! transport po%o!u kontinuirane trake) Kona*no beton se %o.e ispu%pavati "ijevi%a) 1a bi se %o'ao beton na ovaj na*in transportovati treba da sadr.i ve!u koi*inu "e%enta ?%in) 8:6F:: k'7%8A) Osi% to'a sadr.aj zrna %anji$ od :(89%% u a're'atu ne s%ije biti preveiki) Beton %ora biti te*niji) Tako+e je dobro koristiti aditive koji stvaraju zra*ne pore) Na ovaj ovaj na*in beton se %o.e transportovati do visine F8:%( s ti% da "ijev %ora uvijek biti puna) Beton se %o.e u'ra+ivati#
Usipanje%
Kontraktor postupko%( koji se pri%jenjuje za betoniranje pod vodo%
Osi% to'a radi se i "entri=u'irani beton( koji se pri%jenjuje za "ijevi( stubove( &ipove i &pri" beton ?torkretA( koji se transportuje zra*ni% pritisko% kao su$a s%jesa( a voda se dodaje na dozi za &pri"anje Nakon u'radnje betona u opatu( vr&i se nabijanje betona( dok ne dobije%o zatvorenu povr&inu betona bez zra*ni$ %je$uri!a) Naj*e&!e se to radi po%o!u vibratora koji se uranjaju u %asu betona( izazivaju vibra"ije i po%jeranje %ase betona Na naredni% sika%a su prikazana podru*ja djeovanja jedno' vibratora( te ukoiko .ei%o da bude potpuna e=ikasnost vibriranja( podru*ja djeovanja vibratora %oraju se prekapati) Pou%jer podru*ja djeovanja vibratora je oko 9 puta pro%jera vibratora ?R @ 9d Svojstva %aterijaa
vrsto0a betona 2eton je konglomerat koji se sastoji od agregata i cementnog kamena. Cementni kamen nastaje iz cementnog gela@ koji sadr6i kristale cementa hemijski povezane sa vodom. 7vojstva zrnastog skeleta zavise od primjenjenih materijala (lomljeni kamen@ okrugli kamen@ odlomci stijena@..)@ veli/ine zrna i granulometrijskog granulometrijskog sastava. 9eterogenost svih ovih komponenti uti/u na mehani/ke osobine. =edna posebna nau/na disciplina B8ehnologija B8ehnologija betona@ bavi se izradom receptura i proizvodnjom betona Mehanizam loma na pritisak
Zbo' $etero'enosti strukture betona( u betonu se zaista de&ava nepravian tok sia) e!ino% je %odu easti*nosti a're'ata ve!i ne'o %odu easti*nosti "e%entno' ka%ena) Pre%a to%e kru!i zrnasti skeet preuzi%a ve!i dio naprezanja) Na si"i F)/ &e%atski je prikazan prijenos sia kroz zrnasti skeet) Pri to%e vidi%o da se usjed djeovanja sie , javjaju popre*ni naponi zatezanja) Sa vodo% ispunjene pore pod stanje% naprezanja djeuju kao opru'e na zrnasti skeet)
Prionjivost iz%e+u "e%entno' ka%ena i a're'ata je daeko %anja ne'o &to su *vrsto!e na zatezanje pojedini$ ko%ponenti( k o%ponenti( &to predstavja sabu kariku an"aD) To dovodi do otvaranja %ikroprsina ?nevidjive 'oi% oko%A)
Sa daji% pove!anje% optere!enja doazi do razaranja veze iz%e+u "e%entno' ka%ena i a're'ata( sve dok pukotine ne prodru i u sa% a're'at i "e%entni ka%en)
Pro"es otvaranja pukotina dovodi do preus%jeravanja sie na kru!i zrnasti skeet u =or%i vertikane sie pritiska ( koja djeuje na "e%entni ka%en)
Ova preraspodjea naprezanja obja&njava neinearne pasti*ne de=or%a"ije u betonu pod pritisko%
'. ?:<4A87?< A3A4"83< •
Propisi%a su de=inisani reani ki%atski para%etri koji se uzi%aju u obzir priiko% razi"iti$ koraka ter%i"ko' prora"una
•
Podjea ze%je na F ki%atske zone uz uvazavanje okani$ ki%atski$ karakteristika ?ne osnovu vise'odisnji$ %eteorooski$ os%atranja utje"aja vjetraA K3I>-TSKE ZONE
•
Podjea na tri ki%atske zone ; okvirna poda"i se koriste sa%o za neke od prora"una koji%a se provjerava ispunjenost te$ni"ki$ usova
•
Na osnovu podjee na zone de=inisane su# /) %aksi%ano dozvojene vrijednosti koe=i"ijenata proaza topote za razi"ite vrste konstruk"ija 8) vrijednosti projektni$ te%peratura za prora"un di=uzije( broj dana u toku koji$ se di=uzija pojavjuje i broj dana jetno' isusenja kondenzata
?limatski parametri 1 temperature spoljnog prostora •
"Dtremne minimalne temperature vazduha Epotrebno dokazati da ni pri ekstremno niskim tempereturama nece doci do rosenja na unutrasnjim povrsinama omotaca zgrade 1
dokazuju se prikazom temperaturnog toka (koriste se podaci o ekstremnim temperaturama zabiljezenim za dato podrucje) •
4inimalne projektne temperature vazduha E odredene na osnovu visegodisnjih mjerenja 1 koriste se za proracun toplotnih gubitaka zgrada
•
Po"etne te%perature vazdu$a u periodu 'rijanja 6 oznaka 12 ; dani 'rijanja( odnosno( broj dana sa te%peraturo% vazdu$a ispod /8WC podatak pruza %o'u"nost da se izra"unaju ener'etske potrebe objekta za "itavu sezonu
•
Ra"unske te%perature jeti 6nisu propisane standardo%( ai se usvajaju kao F: ii F9WC potreban podatak za potrebe provjere ter%i"ki$ diata"ija konstruk"ije( odnosno u su"aju objekata sa Xobrnuto% ki%o%Y ?$adnja"eA
•
Te%perature vazdu$a za prora"un di=uzije zi%i 6 pro"es di=uzije je du'otrajan ; za prora"un se pri%jenjuju pri%jenjuju pretpostavjene te%perature toko% duze' perioda zi%i( za tri ki%atske zone ?reativna vaznost vazdu$a se uzi%a kao <:Q za sve tri ki%atske zoneA
•
Te%perature vazdu$a za prora"un isusenja jeti 6 pre%a standardu se pretpostavja da za sve tri ki%atske zone vazi da je T@ [/0WC( a reativna vaznost vazdu$a H:Q izuzetak je su"aj kada je broj dana sa te%peraturo% iznad /0WC %anji od broja dana za koje konstruk"ija treba da se isusi ; onda se uzi%aju stvarni poda"i
•
>aksi%ane povrsinske te%perature spojno' o%ota"a 6 u su"aju oni$ dijeova konstruk"ije koji su izozeni direktno% sun"evo% zra"enju ?dodatno usovjeno orjenta"ijo%( poozaje% u prostoru( bojo% povrsine i tipo% konstruk"ije ?aka ii teskaAA 6 zna"ajno pri provjeri ter%i"ki$ diata"ija
•
Unutrasnja prosje"na te%peratura vazdu$a 6 usovjena na%jeno% prostorija ; prosje"na ?%ijenja se u avisnosti od %jesta na ko%e se %jeri ; pod( ispod pa=ona( odnosno u zavisnosti od rezi%a 'rijanja toko% danaA koristi se za prora"un toka te%perature kroz konstruk"iju i za prora"une di=uzije
•
Unutrasnja povrsinska te%peratura 'radevinske konstruk"ije 6 kontroni kriteriji za %asivne( neprozirne konstruk"ije za provjeru povrsinske kondenza"ije
•
Pro Prosje" sje"na na povr povrssinsk inska a te% te%pe pera rattura ura pro prosstori torija ja 6 pre pre%a %a prop propis isi% i%a a se se trazi da prosje"na povrsinska te%peratura prostorije ne bude %anja za vise od 8WC od projektne te%perature prostorije
erFormanse materijala od znacaja za toplonu zastitu zgrada
•
•
Za pitanje topotno' ko%=ora zna"ajne su odredene 'rupe osobina %aterijaa ?konstruk"ijeA koje se ti"u# –
erFormanse erFormanse od znacaja za toplotnu zastitu zgrada Ter%i"ko zra"enje
upijena toplota
\ rad @ \ re= [ \ aps
Odnos odbijene i upijene toplote zavisi od# •
Prirode zra"enje
•
Taasne duzine zra"enja
•
Prirode povrsine sa%o'
%aterijaa ?ukju"uju"i i bojuA
8ermicko zracenje svojstvo neko' %aterijaa /) koe=i koe=i"i "ije jent nt re=ek re=eksi sije je
8) koe=i koe=i"i "ije jent nt apsor apsorp" p"ij ije e F) koe=i"ijent koe=i"ijent isijavan isijavanja ja ?odnos ?odnos sna'e zra"enja zra"enja na na te%peratura%a te%peratura%a od /: 6F0WCA
erFormanse od znacaja za toplotnu zastitu zgrada •
itanje kondenzacije i konvekcije toplote iziskuje objasnjenje odredenih pojmova#
-
8oplotni Fluks ; koi"ina topote u jedini"i vre%ena( odnosno( brzina prenosenja topotne ener'ije
-
;ustina toplotnog Fluksa ; topotni =uks po jedini"i povrsine( odnosno( topotna ener'ija koja u jedini"i vre%ena prode kroz jedini"nu povrsinu
-
Prenosenje topote provodenje% ; konduk"ijo%
desava se u# -
"vrsti% tijei%a
-
te"nosti%a ii 'asovi%a u stanju %irovanja
razmjena kineticke energije# -
sa %oekue na %oekuu
-
preko sobodni$ eektrona ?karakteristi"no za %atae i e'ure
Provodjenje topote Sposobnost %aterijaa da kroz svoju %asu prenese topotu kao posjedi"u razike u te%peraturi iz%edu nje'ove dvije povrsine predstavja nje'ovu provodljivost ii provodnost ; G
Koe=i"ijent topotne provodjivosti E G Ejeste svojstvo svakog materijala Koi"ina topote koja u sekundi prode kroz soj %aterijaa debjine /%( upravno na povrsinu od /% 8 ako razika u te%peraturi nje'ovi$ 'rani"ni$ povrsina u sta"ionarno% stanju iznosi /WK
Koi"ina topote koja se propusti u jednoj sekundi kroz neku 'radevinsku konstruk"iju( upravno na njenu jedini"nu povrsinu ukoiko je razika te%perature u sta"ionarno% stanju iz%edu njeni$ 'rani"ni$ povrsina /WK
Za ar$itektonske objekte od zna"aja i pitanje# prenosenja ?preaza ; konvek"ijeA topote s neko' =uida ?te"nost ii 'asA na "vrsto tijeo ; objekat( i obrnuto ?usjed razike u te%peratura%a
topotni dobi"i vazdu$
topotni 'ubi"i vazdu$
relaz toplote Para%etri de=inisani standardo%# •
koe=i"ijent preaza topote ?sa unutrasnje i sa spojne strane konstruk"ijeA
relaz toplote para%etri de=inisani standardo%# •
otpor 'rani"ne povrsine
•
otpor koji pruza konstruk"ija proasku topote kroz nju#
•
Ukopni otpor preazu opote#
?pred%et standardaA
Koe=i"ijent preaze topote# pred%et standarda
•
7posobnost akimulacije toplote je odredena #
aA spe"i=i"no% topoto% %aterijaa ?%asena koi"ina topoteA 6 Predstavja svojstvo %aterijaa koje ukazuje na brzinu nje'ovo' za'rijavanja7 $adenja
•
7posobnost akimulacije toplote je odredena # bA topotni% kapa"iteto%
6 ukazuje na sposobnost aku%ua"ije topotne ener'ije u neko% ee%entu7konstruk"iji
•
Ostaa ter%i"ka svojsva od zna"aja# 6 Pad te%perature po sojevi%a
•
Koe=i"ijent kontaktne ?osjetneA topote
•
Upijanje topote od strane %aterijaa7konstruk"ije ; S
6 sposobnost %aterijaa da %anje ii vise intenzivno apsorbuje topotu ukoiko postoje os"ia"ije te%perature na nje'ovoj povrsini ?^6 period os"ia"ijeA
•
Topotna stabinost i topotna topotna iner"ija 6 1
•
Koe=i"ijent upijanja topote od strane povrsine konstruk"ije ; U
•
Para%etri koji se provjeravaju u okviru provjere jetne stabinosti konstruk"ije
Opredjejenje za odredeni tip konstruk"ije je usovjeno# 6ki%atski% =aktori%a 6razika%a iz%edu dnevne i no"ne te%perature ?jetni usoviA 6na"ino%7rezi%o% 'rijanja ?zi%ski usoviA Usovi pri%jene odredeno' tipa konstruk"ije
•
U zavisnosti od svoje zapre%inske %ase ?%asa jedini"e zapre%ine zajedno sa supjina%a i pora%aA konstruk"ije u sastavu o%ota"a objekta %o'u biti# /) tesk teske e ?%as ?%asiv ivne neAA ispojavanje sposobnost aku%ua"ije topote
sporije se zagrijevaju ali sporije i odaju prikupljenu toplotu 1 polako se hlade 2. lake Ne ispoljavaju sposobnost akumulacije toplote; Brzo se griju i brzo hlade
- izbor tipa kostrukcijeDodatne mjere koje mogu da doprinesu uslovima toplotnog komfora: 1. Boja Boja mater materijal ijalaa (ljetn (ljetnii i zimsk zimskii rezimi rezimi !. "rirod "rirodna na venti ventilac lacija ija konst konstruk rukcij cijee (ljeti (ljeti #. $ladenj $ladenjee konstr konstrukc ukcije ije ispar isparava avanje njem m (ljeti (ljeti
Za svaki pojedina"ni tip konstruk"ije o%ota"a objekta ?=asadni zidovi( krov( konstruk"ije pre%a ne'rijani% prostori%a( pod na tu(A se provjerava da i zadovojava set kiterija odredeni$ propisi%a iz obasti topotne zastite
Ova vrsta provjere predstavja potreban( ai ne i dovojan usov ispunjenosti topotne zastite i iziskuje daju provjeru u po'edu topotni$ 'ubitaka( odnosno( ukupni$ topotni$ 'ubitaka objekta
/) korak prora"un koe=i"ijenata proaza topote k ?UA
>ahtjev ispunjen ; preazi se na sjede"i korak >ahtjev nije ispunjen ; konstruk"ija ne zadovojava postavjni za$tjev i iziskuje korek"iju 8) korak Postojanje povrsinske kondenza"ije ?te%peratura povrsine sojaA roseA
?te%peratura rosenja ; ta"ka
>ahtjev ispunjen ; preazi se na sjede"i korak >ahtjev nije ispunjen ; konstruk"ija ne zadovojava postavjni za$tjev i iziskuje korek"iju F) korak prora"un di=uzije vodene pare a) da i i%a kondenzata
nema ; preazi se na sjede"i korak ima ; konstruk"ija ne zadovojava postavjeni za$tjev i iziskuje daju provjeru# b) prora"un upijanja kondenzata da i konstruk"ija %oze da upije kondenzat_
moze ; preazi se na sjede"i korak ne moze ; konstruk"ija ne zadovojava postavjeni za$tjev i iziskuje daju provjeru# Prora"un di=uzije vodene pare b) prora"un jetnje' isusenja konstruk"ije 6 da i kondenzat %oze da se isusi toki jetnje' perioda isusenja_
moze ; preazi se na sjede"i korak ne moze ; konstruk"ija ne zadovojava postavjeni za$tjev i iziskuje korek"iju
G) Korak a) prora"un =aktora pri'usenja a%pitude os"ia"ija te%perature
>ahtjev ispunjen ; preazi se na sjede"i korak >ahtjev nije ispunjen ; konstruk"ija ne zadovojava postavjni za$tjev i iziskuje korek"iju b) provjera kasnjenja os"ia"ije te%perature
>ahtjev ispunjen ; preazi se na sjede"i korak >ahtjev nije ispunjen ; konstruk"ija ne zadovojava postavejni za$tjev i iziskuje korek"iju