UNIVERZITET U BEOGRADU SAOBRAAJNI FAKULTET ODSEK ZA LOGISTIKU Predmet:
GRAEVINARSTVO SEMINARSKI RAD ARMIRANO - BETONSKE HALE
Nast avnik avnik :
Prof. dr. ********, d ipl ipl . in . Student: *********, 070105
BEOGRAD BEOGRAD 2011. 20 11.
SADRAJ 1.
UVOD ............................. ........................ ................................ ...................... ................................ .... 3
2.
ARMIRANO - BETONSKE KONSTRUKCIJE ............................ ................................ ...................... ......... 4
3.
MONTANI ELEMENTI ELEMENTI ZA IZGRADNJU INDUSTRIJSKIH OBJEKATA ............................. ........................ . 5
4.
PREDNAPREGNUTI BETON ........................... ............................. ...................... ................................ .. 6
5.
TIPSKO MONTANE HALE ........................... .............................. ...................... ................................ .. 7
6.
ZAKLJUAK .............................. ......................... ................................ ...................... .......................... 9
7.
LITERATURA ............................ ........................ ................................ ....................... ........................ 10
~2~
1. UVOD UVOD
Armirani beton je graevinski materijal nastao sprezanjem betona i elika. Osnovna ideja sprezanja je da se eliku povere naponi zatezanja koji se javljaju u zategnutim zonama betonskih konstrukcija, dok se betonu poveravaju naponi pritiska. Beton je sloen materijal i sastoji se iz agregata (ljunka i peska), cementa i vode. Agregat je inertan materijal, dok su pesak i voda aktivni materijali. eline ipke kojima se proima betonska masa nazivaju se armatura, a proces njihovog postavljanja - proces armiranja ili jednostavno armiranje. Njihov zajedniki rad omoguen je zahvaljujui injenicama da: beton i elik priblino isto reaguju na temperaturne promene beton
dobro prianja uz armaturu beton dobro titi armaturu od korozije Pronalazak armiranog betona dugo se pripisivao vrtlaru Josefu Monieru koji je svoj pronalazak patentirao 1867. godine, a odnosio se na posude za dekorativno bilje. Ideja zajednikog rada betona i armature javila se, meutim mnogo ranije. Godine 1855. Francuz Lambo izloio je na pariskoj izlobi amac od armiranog betona koji je inila iana mrea obmotana cemetnim malterom. Francuz Kognet je 1861. godine objavio memoare u kojima predlae primenu svojih konstrukcija: tavanica, svodova i cevi na principu armiranog betona. On je konstruisao armirane vodovodne cevi za Odesu, zatim potporne zidove i svetionik u Port Saidu 52m visine. Meutim, i pored toga Josef Monier se smatra ocem armiranog betona jer je on sa svojom upornou savladao poetne tekoe i uveo armirani beton u graevinarstvo. Na slikama 1 i 2 prikazani su primeri upotrebe armiranog betona u graevinarstvu.
S lika lika 1: Obezbeenje
S lika lika 2: Betonir anj anje k onstrukcije
og s armir an ano-betonsk og stuba
stuba mo st a ~3~
2.
ARMIRANO - BETONSKE KONSTR UKCIJE
Armirano - betonske konstrukcije predstavljaju jednu od najvanijih oblasti graevinarstva. Armirani beton nalazi primenu u svim oblastima graenja za izradu najrazliitijih vrsta konstrukcija: Mostogradnji Visokogradnji Industrijskim
objektima (hale, skladita)
Energetskim
objektima (termoelektrane) Hidrotehnikim objektima (brane, rezervoari, cevi) Podzemnim
konstrukcijama (tuneli, galerije) Specijalnih visokih objekata (dimnjaci elektrana i toplana, komunikacioni tornjevi) Zatitinih
objekata (sklonita, potporni zidovi)
Dobre osobine armiranog betona kao graevinskog materijala su: Jeftin osnovni materijal Trajnost Solidna
otpornost na kratkotrajne visoke temperature
Mogunost
prefabrikacije Velika mogunost jednostavnog oblikovanja konstruktivnih oblika Nedostaci armiranog betona: Velika
sopstvena teina Realtivno mala vrstoa betona Pojava
prslina i samim tim pojava korozije u armaturi Nemogunost betoniranja u svim vremenskim uslovima Gubitak
nosivosti pri duem trajanju visokih temperatura
~4~
3.
MONTANI ELEMENTI ZA IZGRADNJU IZGRADNJU INDU INDUSTRIJSKIH OBJEKATA
Montani elementi u izgradnji ovih vrsta objekata se primenjeuju kao elementi konstrukcije i konstruktivne celine. U elemente konstrukcije ubrajaju se: Temeljna aa Stub Kranska
staza
Grede
svih vrsta i veliina Reetke nosai i povrinski nosai tavanica i krovova Konstruktivne celine su: Ramovske konstrukcije Krovne
i fasadne celine Prema mestu proizvodnje montani elementi se javljaju u okviru gabarita objekta i u stacionarnim fabrikama. Na sledeim slikama prikazae se pojedini elementi konstrukcije:
S lika lika 3: Sto pa i asica asica , mont ani s ani stubovi i po jed ini ini t ip ipovi T no sa a ~5~
4.
PREDNAP REDNAPREGNU REGNUTI BETON
Prednapregnuti (prethodno napregnuti) beton je vrsta armiranog betona, kod koga se armatura pre ugraivanja betonske smee prethodno napregne zatezanjem (120-130 MPa). Armatura od visokokvalitetnog elika odrava se u zategnutom stanju sve dok beton dovoljno ne ovrsne i ne doe do prijanjanja betona za armaturu. Uklanjanjem optereenja armatura se skupi zbog svoje elastinosti i stisne beton, tako da je armirano betonska konstrukcija u stanju da bolje izdrava zatezna naprezanja. Primena prednapregnutog betona neizostavna je pri izvoenju konstrukcija koje trpe velike sile pritiska, zatezanja ili torzije, kao to su mostovi i vijadukti, vodotornjevi, montane graevine, hale, krovne konstrukcije, silosi, bunkeri, ali i za sanacije postojeih graevina. (slika 4) Prednosti prednapregnutih konstrukcija su: Poveanje trajnosti zbog izostanka pukotina Smanjenje
defleksije (savijanja) Velika otpornost na zamor (posledica male promene naprezanja u eliku za prednapiranje) Ubrzanje i racionalizacija montane gradnje Nedostaci prednapregnutih konstrukcija su: Potrebna
je struna radna snaga zbog zahtevnijih radova Potrebna je posebna oprema Velika
preciznost u projektovanju i izvoenju Skupi elementi gradnje
S lika lika 4: S anacija anacija vezne grede, stuba spoljnim pred napi napir anj anjem
~6~
5.
TIP TIPSKO MONTANE HALE
Tipske hale treba da slue za razliite potrebe, tako da pri projektovanju treba objediniti razliite zahteve. Razlog ovakvog pristupa projektovanju lei u potrebi pokrivanja ireg polja primene tipsko montanih hala. Konstrukcije tipskih hala treba da budu jednostavne (pre svega montane), a elementi konstrukcije to laki, da bi se na ovaj nain zadovoljili uslovi jednostavnog graenja u pogledu transporta i skladitenja. Broj elementa konstrukcije treba da bude to manji pri emu treba da postoji mogunost projektovanja raznovrsnih objekata u zavisnosti od konkretne potrebe. Izgledi ovako projektovanih hala treba da odgovaraju savremenom arhitektonskom oblikovanju i da u svakom pogledu predstavljaju uspena reenja. U pogledu postavljenih zahteva treba voditi rauna o ekonomskom efektu, jer on predstavlja jedan od najvanijih uslova za uspeh primene tipskih hala. Na sledeim slikam prikazae se pojedini tipovi AB hala.
S lika lika 5: H ala ala t ipa ipa "A" - A.D. Betonjar ka ka a ak ak
S lika lika 6: H ala ala t ipa ipa "B" - A.D. Betonjar ka ka a ak ak ~7~
S lika lika 7: H ala ala t ipa ipa "C" - A.D. Betonjar ka ka a ak ak
S lika lika 8: H ala ala t ipa ipa "D" - A.D. Betonjar ka ka a ak ak
lika 9: Pr imer AB H al al e u I vanjici vanjici S lika ~8~
6.
ZAKLJU ZAKLJUAK AK
Kroz seminarski rad opisan je armirani beton, prednapregnuti beton i njihova primena u graevinarstu sa osvrtom na armirano - betonske hale. U prvoj taki data je definicija armiranog betona kao graevinskog materijala nastalog spregom betona i elika, pri emu je posmatran i istorijski osvrt pronalaska i razvoja ovog graevinskog materijala. Druga taka se odnosi na armirano - betonske konstrukcije, njihovu primenu u graevinarstvu i prednosti i nedostake njihovog korienja. U treoj taki su prezentovani montani elementi za izgradnju industrijskih objekata. Definisanu su elementi konstrukcije (poput temeljne ae, stuba, kranskih staza), ali i konstruktive celine koje ukljuuju ramovske konstrukcije i krovne i fasadne celine. etvrta taka odnosi se na prednapregnuti beton kod koga se elinu umetci prednanpreu u smeru suprotnom od naprezanja. Cilj je da se bolje izdre zatezna naprezanja, a veliku primenu je naao u montanim konstrukcijama i halama. Kroz petu taku, konano je dat pregled armirano betonskih hala i njihov kratak opis. Naglaena je vanost da konstrukcije hala budu montane radi jednostavnije gradnje, transporta i skladitenja elemenata konstrukcije.
~9~
7.
LITERATU LITERATURA
Materijal
za seminarski rad http://sr.wikipedia.org/wiki/Armirani_beton http://sr.wikipedia.org/wiki/Armiranobetonske_konstrukcije http://www.betonjerka-cacak.co.rs/hale.htm
http://www.buildmagazin.com/index.aspx?fld=tekstovi&ime=bm0404.htm
~ 10 ~