BANKE I OKRUŢENJE - Predavanje 1 Bankovni Bankovni sustav- Bankovni Bankovni sustav je skup banaka koje međusobno su upućene jedna na drugu i regulirane od o d strane države. Bankovni Bankovni sustav čini jedan od sektora financijskog sustava .Bankovni sustav Bosne i Hercegovine čine: – centralna banka BiH, 1. CB BiH – 2. poslovne banke 3. Agencije za bankarstvo bankarstvo F BiH (Federacije (Federacije Bosne i Hercegovin Hercegovine) e) 4. RS (Republike (Republike Srpske) Srpske) Pojam i uloga banaka u financijskom financijskom i realnom sektoru - Banka Banka se može definirati kao posebno poduzeće.Banka je institucija koja ima za cilj ostvariti i maksimizirati bogatstvo vlasnika banke putem primanja Banka prima depozite i daje kredite te pruža financijske usluge.U EU za pojam depozita i davanja kredita. Banka banka koristi se kreditna institucija.Povijesno institucij a.Povijesno gledano banke se javljaju kao mijenjačke institucije već u VII. stoljeću prije n. e. .U 19. stoljeću treba tražiti začetak suvremenih banaka pojavom dioničarstva te razvojem industrije i trgovine Banke ostvarile ovu zadaću, sustav se koristi sa šest funkcija: Temeljna zadaća banaka - Banke 1.kliringom i platnim prometom kako bi se olakšala trgovina i proizvodnja 2.kumuliranjem i alociranjem tako akumulirane imovine i tijekova sredstava tako da svi projekti budu dostatno financirani financirani 3.transferiranjem ekonomskih resursa kroz vrijeme, prostor i gospodarske djelatnosti 4. stvaranjem, stvaranjem, akumuliranjem i širenjem informacija u svrhu donošenja odluka 5.iznalaženjem metoda osiguranja od neizvjesnosti i kontrola rizika ne postojanim, nedostatnim ili asimetričnim informacijama. 6.iznalaženjem načina na koji se može upravljati s nepostojanim,
Način djelovanja banaka na realni sektor Može se izdvojiti šest načina na koje banke mogu utjecati na realni sektor: 1.analiza kreditne sposobnosti banke pomaže utvrditi tko dobiva kredite u gospodarstvu 2.kreditno rangiranje od strane banaka ograničava ograničav a dostupnost sredstava pojedinim zajmotražiteljima 3.banka ima ključnu ulogu u kreiranju likvidnosti, dok istovremeno mora upravljati svojom likvidnošću u slučaju pojačanog povlačenja depozita ili potražnje za kreditima investicijske aktivnosti 4.bankovne kreditne linije, obveze i garancije olakšavaju trgovinu i investicijske 5.banke imaju ključnu ulogu u dužničkom restrukturiranju (LBOs – krediti za otkup vlastitih dionica u svrhu zaštite od preuzimanja) i drugim oblicima korporacijskog korporacijskog restrukturiranja 6.banke osiguravaju informacije o svojim korporativnim klijentima. Osnivanje banke - Banke Banke (kreditne institucije) se osnivaju kao dionička društva (d.d.); osnivači mogu biti fizičke
i pravne osobe, Prvi korak u osnivanju banke je zahtjev koji se daje središnjoj banci ili supervizoru (Agenciji za bankarstvo F BiH ili RS). Uvjeti koje treba ispuniti su: 1. dokaz o izdvojenim namjenskim sredstvima na ime temeljnog kapitala 2. najmanje dva rukovoditelja sa stručnim znanjem za vođenje banke 3. poslovni plan plan za prve tri poslovne poslovne godine 4. mišljenje i suglasnost nadzornog tijela banke države članice EU ili nadzornog tijela strane banke o banci koju nadzire 5. dokumentacija o kadrovskim, te hničkim i organizacijskim preduvjetima Izdavanje Izdavanje dozvole za rad (licence) (licence) ili odbijanje odbijanje zahtjeva zahtjeva u roku roku od 60 dana dana Banke kao financijski posrednici obavljaju više funkcija, a najznačajnije su: Funkcije banke - Banke 1. financijsko financijsko posredovanje između osoba s viškom i onih s nedostatkom slobodnih sredstava posredovanje u plaćanjima (platni promet i suvremeni načini i instrumenti plaćanja) 2. posredovanje 3.kreiranje novca (depozitna multiplikacija i kreditna ekspanzija) 4. funkcija funkcija rizika (disperziranje rizika rizika i pružanje zaštite od rizika) 5.funkcija politike (banke kanal monetarnog transmisijskog mehanizma).
Ciljevi poslovanja banke -Ciljevi banke su: 5. maksimiziranje blagostanja dioničara putem rasta dividendi ili dioničarskog kapitala 6. ostvarenje temeljnih funkcija banke (primanje depozita, davanje kredita te obavljanja usluga, npr. garancije, akreditivi, platni promet 7. socijalni ciljevi banka, npr. svi klijenti ravnopravni imaju isto pravo na korištenje usluga banke bez diskriminacije, potpora izvozu, stambenoj izgradnji i sl. Proizvodna funkcija banke -Banka ima svoju proizvodnu funkciju s ciljem ostvarenja profita Input: 6. Izvori sredstava Output: 1. Zemljišta i zgrade 2. Oprema 1. Krediti 3. Zaposlenici 2. Investicije 4. Tehnologija 3. Financijske usluge 5. Dioničarski kapital Bankarski poslovi -Bankarski poslovi su poslovi koje banka obavlja na zahtjev klijenata ili temeljem zakonskih propisa. Bankarski poslovi dijele se prema različitim kriterijima: 1. bilančno-analitičkim obilježjima, 2. funkcionalnosti, 3. ročnosti i 4. valutnoj strukturi. UPRAVLJANJE BANKAMA -Predavanje 2 Karakteristike poslovne politike banaka Deregulacija - ukidanje određenih odredbi zakona i propisa koji ograničavaju osnutak, poslovanje banaka Sekuritizacija – pribavljanje likvidnih sredstava putem izdavanja vrijednosnica na temelju određenih pozicija
aktive banke, kao što su krediti za automobil Globalizacija – banke druge ze mlje su konkurencija bankama domaćeg bankovnog tržišta Supervizorstvo – standardizacija pravila poslovanja banaka na razini svjetskog bankarstva Karakteristike suvremenog bankarstva Okrupnjavanje – fuzije banaka radi ostvarenja različitih ciljeva, kao što su veći profit, veći tržišni udio, izbjegavanje poreza Univerzalizacija – pružanje svih usluga klijentu os strane banka tzv. full service bank Internacionalizacija – globalizacija Primjena novih tehnologija u bankarstvu: 1. SWIFT, 2. IBAN, 3. bankomati, kreditne kartice, 4. SMS bankarstvo Menadţment banke -Upravu banke čine najmanje dvije osobe s iskustvom u bankarskim poslovima i ugledne karijere, a uprava: 1.vodi poslovnu politiku banke, 2.usklađuje poslovanje banke s zakonskim rješenjima, vodi računa o rizičnoj izloženosti banke, 3.vodi poslovne knjige, 4.unutarnja kontrola i revizija i sl. Nadzorni odbor 1.nadzire rad uprave 2.te daje suglasnost na predloženu poslovnu politiku i dostavljena financijska izvješća 3.komunicira sa supervizorom
Skupština koju čine dioničari s pravom glasa: 1.imenuje i razrješava upravu i nadzorni odbor banke 2.donosi odluke o mijenjanju visine temeljnog kapitala, 3.mišljenje o financijskim izvješćima, 4.imenovanju revizora i sl. Prilagodbama promjenama okruţenja - Banka da bi opstala u promjenjivom okruženju mora voditi računa o
sljedećim za nju bitnim čimbenicima: 1.transparentnost – jasnoća i razumijevanje njenog poslovanja za klijenta i ostale zainteresirane subjekte 2.izloženost rizicima – kamatni rizik, kreditni rizik, devizni rizik, rizik zemlje u koju banka ulaže itd. 3.informatička tehnologija – olakšava i smanjuje troškove usluge klijenata te čini bankovne usluge dostupne 24 sata dnevno 4.natjecanje za klijente – klijent i njegove potrebe središte pozornosti banaka 5.adekvatnost kapitala - kapital = aktiva i pasiva, kapital štiti banku od rizika, adekvatnost kapitala 12% u
BiH, u RH 10%, EU 8%, kapital čine: primarni kapital ( obične i povlaštene dionice) a sekundarni (subordinirani dug i note),
Trţišna struktura bankarskih sustava .Težišna struktura bankovnog sustava može se promatrati kroz: 1. broj komercijalnih banaka, 2.vlasničku strukturu bankarskog sektora, 3.bankovnu intermedijaciju, 4.koncentraciju i konkurenciju na bankarskom tržištu, 5.profitabilnost banaka i 6.učinkovitost njihova djelovanja. Okrupnjavanje banaka
Višestruki razlozi: 1. osvajanje tržišta
2. zarada 3. troškovna racionalizacija 4. porezne olakšice
1. 2. 3. 4. 5. zajednička
Oblici okrupnjavanja banaka: bankovni holding konzorcij multinacionalne banke sindikat banaka
poduzeća
–
joint
venture
VRSTE BANAKA -Predavanje 3
Klasična podjela banaka u odnosu na funkcije i vrste poslova koje obavljaju je: Središnja banka
Univerzalne banke Specijalizirane banke Središnja banka-Vrhovna novčana vlast neke zemlje Središnja banka predstavlja monetarno-depozitarno javno društvo zajedno s razvojnim bankama i bankama u
državnom vlasništvu. Središnja banka je financijska institucija koja se ne natječe s komercijalnim bankama te joj profit nije primarni cilj . Najstarija banka Švedska Sverige Riskbank 1668. Godine. Razlika između prihoda i rashoda središnje banke naziva se emisijska dobit (seignorage), koja u nekim zemljama predstavlja velike iznose, a redovito je prihod državnog proračuna. Ciljevi, funkcije i mjere centralne banke -Temeljni ciljevi središnje banke mogu biti:
stabilnost cijena zaposlenost ciljanje stope inflacije
Funkcije središnje banke:
izdaje novac brine o likvidnosti bankovnog sustava i gospodarstva nadzire bankovni sustav
osigurava međunarodnu likvidnost unaprjeđuje i razvija sustav platnog prometa predstavlja zemlju u međunarodnim institucijama i konferencijama
Mjere središnje banke su:
obvezna pričuva
Središnja banka susreće u svojem poslovanju s: rizikom deviznog tečaja,
rizikom kamatnih stopa, kreditnim rizikom,
tržišnim rizikom,
operacije otvorenog tržišta kvantitativna ograničenja
selektivna politika
operativnim rizikom, rizikom kredibiliteta, rizikom likvidnosti.
politika diskontne stope – eskontna politika
Sustav currency boarda ili valutnog vijeća-Valutno vijeće predstavlja sustav monetarnog uređenja.
Karakteristike valutnog vijeća su: potpuna konvertibilnost domaće valute u pričuvnu, fiksni devizni tečaj i ugrađenost valutnog vijeća u Zakon o Centralnoj banci .Središnja banka ne pruža funkciju posljednjeg utočišta bankama. Središnja banka mora poštovati načelo currency boarda u emisiji novca koje nalaže 100% pokrivenost monetarne pasive pričuvnom valutnom.Slučaj Bosne i Hercegovine: potpuna konvertibilnost KM u EUR, fiksni tečaj 1 KM = 0,511 EUR, centralna banka BiH ne pruža posljednje utočište bankama nema, lišena svake diskrecione snage Centralna banka Bosne i Hercegovine - Sustav currency boarda uveden u monetarno uređenje BiH 1995. Okvirnim sporazumom za mir u BiH .Središnja banka utemeljena 1997, počela s radom 1998. Godine .Temeljni kapital 25 milijuna KM . Banka poštuje pravilo valutnog vijeća pri tiskanju novca, te ne obavlja funkciju posljednjeg utočišta niti nadzor banaka .CB BiH upravlja upravno vijeće koje oblikuje monetarnu politiku i
izvršno odbor koji ju provodi Europska centralna banka - Utemeljena 1998. godine, sjedište je u Frankfurtu .Provodi monetarnu politiku za eurosustav . Euro sustav čine ECB i nacionalne središnje banke zemalja koje su prihvatile euro . ESCB čine ECB i
sve nacionalne banke uključujući banke zemalja koje nisu prihvatile euro (Danska, Velika Britanija i Švedska) ECB upravlja Savjet guvernera koji oblikuje monetarnu politiku i Izvršni odbor koji je provodi.Instrumenti monetarne politike EBC : gl avne operacije refinanciranja, dugoročne operacije refinanciranja, operacije finog prilagođavanja, operacije strukturnog prilagođavanja, ustaljene pogodnosti (kreditne i depozitne) Komercijalne banke - Banke koje najveći dio sredstava osiguravaju primitkom novca na depozit te na temelju tako prikupljenih sredstava plasiraju kredite u različitim oblicima nazivaju se komercijalnim (depozitnim) bankama. Financiraju tekuću proizvodnju i promet. Izvore sredstava komercijalnih banaka čine: depoziti – transakcijski, oročeni i štedni računi, posudbe od banaka u zemlji i inozemstvu i ostale obveze. Aktivu čine: krediti stanovništvu, komercijalni i investicijski krediti te realna imovina banke. Investicijske banke - Investicijske banke predstavljaju financijske institucije potpune usluge obavljajući više poslova vezanih uz funkciju opskrbe informacijama i likvidnošću na primarnom financijskom tržištu. Investicijske banke svojim vezama s klijentima koji mogu vrednovati svoje vrijednosne papire i zbog svoje
pozicije na financijskim tržištima pružaju relevantne informacije vezane za cijenu vrijendosnog papi ra posebice kod inicijalne javne ponude čime ostvaruju informacijsku mrežu tržišta. Investicijske banke imaju akt ivnu ulogu na sekundarnom financijskom tržištu Razvojne banke -Razvojne banke predstavljaju financijske institucije koje po svojoj prirodi udovoljavaju
posebnoj vrsti potražnje za kreditima vezanim za ostvarenje ciljeva ekonomskog razvoja na način kako to društvena zajednica definira sukladno socijalno-ekonomskom profilu zemlje u kojoj djeluje. Zadaća razvojnih banka je osigurati nacionalni gospodarski razvoj putem dugoročnog kreditiranja investicija. Ove banke anticipiraju potražnju, identificiraju nove sektore, poslovne djelatnosti, proizvode i/ili strateške proizovdne procese za nacionalnu ekonomiju i oblikuju programe investiranja u ta polja. Razvojna banka Federacije BiH - Prema Zakonu o razvojnoj banci Federacije Bosne i Hercegovine riječ je o posebno j financijskoj instituciji i utvrđuje koja predstavlja razvojnu i izvoznu banku F BiH .Razvojna banka F
BiH ima za cilj ostvariti poticanje razvitka gospodarstva i ukupnog društvenog razvitka, te poticanje održivog povratka na područje Federacije. Razvojna banka svoje ciljeve poslovanja definira sukladno općim strateškim ciljevima F BiH kako bi se osigurao sustavn, održiv i ravnomjeran gospodarski i društveni razvitak F BiH, i to:
financijske
općedruštvene ciljeve
Islamsko bankarstvo - Islamsko bankarstvo ili bankarstvo bez kamata . Islamsko bankarstvo može se definirati
kao bankarsko ili skupina bankovnih poslova koji su usklađeni s
Fiqh al-Muamalat (islamska pravila u financijskim transakcijama) i
temeljnim načelima Islamskog zakona (Šerijatom) i svojstveno islamskim ekonomijama. Islamski zakon zabranjuje prikupljanje i plaćanje kamata, u islamskom svijetu označenih kao «riba».
IZVORI
SREDSTAVA
Bankarski poslovi prema bilančno-analitičkom
BANKE-Bankarski
obiljeţju:
Aktivni bankarski poslovi Pasivni bankarski poslovi Neutralni bankarski poslovi
poslovi
Kreditni poslovi Poslovi mobilizacije sredstava Komisiono- posrednički poslovi Vlastiti poslovi Kontrolno-upravni poslovi Administrativno-planski poslovi
Bankarski poslovi prema funkcionalnosti: Depoziti - Banka sredstva pribavlja iz različitih izvora od depozita do emisije vrijednosnih papira.
Depozit je suma novca koju je depozitar (banka) dužan isplatiti ili transferirati po nalogu deponenta (ulagača financijskih sredstava). Depozitni novac je postao najrasprostranjenijom novčanom vrstom, a njegovi izvori su i u nefinancijskom i financijskom sektoru. Novčani se depoziti mogu definirati kao potraživanja na računima sredstava imatelja. Depoziti se mogu klasificirati po ročnosti, valuti, sektoru, porijeklu, vlasništvu. Nedepozitni izvori -Nedepozitni izvori predstavljaju sredstva pribavljena: njihovom kupnjom od drugih financijskih institucija, reeskontom i relombar dom kod središnje banke, prodajom vrijednosnih papira u okviru repo sporazuma,
zaduženjem u inozemstvu izdavanjem vrijednosnih papira na novčanom tržištu (komercijalnih papira i certifikata o depozitima). Politika formiranja strukture izvora -Pri donošenju odluke o izvorima prikupljanja i koncentracije novčanih sredstava koja su potrebita banci za njezino poslovanje, mora se voditi računa o sljedećim kriterijima
sigurnosti i stabilnosti likvidnosti rentabilnosti – profitabilnosti samostalnosti. PLASMANI SREDSTAVA BANKE -Krediti -Krediti predstavljaju skupinu aktivnih bankarskih poslova.
Kredit se može definirati kao sposobnost pribavljanja vlasništva i primitka dobara za uporabu u sadašnjosti, dok se za ta dobra plaćanje odgađa na neki datum u budućnosti Kredit ima značajne funkcije u odvijanju procesa društvene reprodukcije .Cijena kredita izražava se u visini kamatne stope čija visina ovisi o trajanju kredita, rizičnosti kreditnog posla, troškovima pribavljanja potrebnih sredstava za odobravanje kredita. Krediti imaju sljedeće funkcije: prikupljanja svih raspoloživih sredstava osigurava likvidnosti, kontinuitet, sigurnost i nesmetano odvijanje tekuće proizvodnje, financiranje proširene proizvodnje te uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu utječe na međunarodnu razmjenu kroz financiranje pripreme izvoza i osiguravanje izvoznih poslova financira razvoja nekih gospodarski nerazvijenih područja
poprima kontrolnu funkciju u gospodarstvu Vrste kredita - Kreditni plasmani se klasificiraju po različitim kriterijima:
roku dospijeća kredita namjeni kredita predmetu na koji glasi kredit i u kojem moraju biti podmireni subjektima kojima se odobrava kredit svrsi kredita domicilu davatelja kredita
načinu osiguranja kredita.
Krediti stanovništvu-Glavni uvjeti za kreditiranje građanstva su: prihodi pojedinca (plaća, mirovina), kvaliteta poduzeća u kojemu pojedinac radi te postojanje jamaca i sudužnika ili polaganje depozita ukoliko zajmotražitelj nije klijent banke
Vrste kredita stanovništvu potrošački krediti
krediti za stambenu izgradnju
krediti za unaprjeđenje gospodarske djelatnosti
kontnokorentni krediti kredit po kreditnim karticama i kupnju dionica
. Politika formiranja strukture plasmana -Temeljni kriteriji kojima se mogu koristiti bankari pri formiranju optimalne strukture plasmana banaka su: sigurnost likvidnost – unovčivost profitabilnost. Investicije banaka-Banka aktivan investitor i trgovac vrijednosnim papirima .Razlozi trgovanja: likvidnost,
zarada, porezne olakšice ili zaštita Instrumenti:
blagajnički zapisi središnje banke
trezorski zapisi Ministarstva financija komercijalni zapisi klijenata mjenice
obveznice države Posrednički poslovi - Razlikuju se sljedeći neutralni (posrednički) poslovi:
platni promet depo poslovi
skrbništvo nad imovinom klijenta kupovanje i prodaja valuta i deviza za tuđi račun izdavanje jamstava i garancija.
Specifični (netradicionalni) poslovi - Riječ je o poslovima vezanim uz:
financijska tržišta,
usluge savjetovanja, leasing poslovi, forfaiting, factoring, financijske izvedenice bankosiguranje.
Pruţanje usluge stanovništvu namjenjeni stanovništvu:
-
Proizvodi
Kreditna kartica Debitna kartica Smart card Pay card Bankomati ACH POS terminal Internet bankarstvo
Kapital -Upravljanje kapitalom banke predstavlja stalni proces utvrđivanja i održavanja kvantitete i kakvoće (strukture) kapitala. Neto kapital je obračunska kategorija. Koristi se za utvrđivanje sposobnosti banke da pokrije neočekivane gubitke. Neto kapital = osnovni kapital + dopunski kapital – odbitne stavke Temeljni kapital Adekvatnost kapitala -Bankovni regulatori tra ž e od banaka ili bankovnih holdinga osiguranje i odr ž avanje adekvatnosti kapitala.
Propisana adekvatnost kapitala od strane regulatora banaka trebala bi postići tri odvojena cilja: zaštiti depozite
manji moralni hazar
sprječiti paniku i juriš na banku
Stopa adekvatnosti kapitala predstavlja odnos kapitala i rizikom ponderirane aktive i predstavlja kapitalni zahtjev kao dio regulacije banaka. Rezerve banke - Rezerve (pričuve) su rezultat primjene računovodstvenog načela opreznosti nastale radi smanjenja rizika nastalih zbog neizvjesnosti i nesigurnosti u poslovanju.
Vrste rezervi:
Rizik držanja otvorenih pozicija u dužničkim
Zakonske rezerve Statutarne rezerve Posebne rezerve za identificirane gubitke i rizike Posebne rezerve za neidentificirane gubitke
Dodatne rezerve za opće bankovne rizike
banke, strukturi njezine aktive i pasive, otvorenih
Funkcije kapitala banke -Funkcije kapitala: Osnivanje banke
pozicija, rizične tolerancije, rizičnog profila i
Zaštita vjerovnika Sredstva za poslovanje
Pokriće neočekivanih gubitaka
Regulatorna funkcija Basel II. -Novi baselski standardi regulacije kapitala Ciljevi Basel II : Sigurnost Konkurentnost
Utvrđivanje adekvatnosti kapitala
Tri stupa Basela II: Minimalna adekvatnost kapitala Supervizorski nadzor bankarskog sektora
vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima vezanih uz kamatnu stopu zove se kamatni rizik
Upravljanje kamatnim rizikom ovisi o veličini apetita banke. Oblici kamatnog rizika: Rizik promjene cijene Temeljni rizik Rizik krivulje prihoda Rizik opcionalnosti
Učinci kamatnog rizika:
na stanje u kojemu odluka ima više od jednog mogućeg ishoda i u kojemu je vjerojatnost nekog od ishoda poznata ili se može izmjeriti. Vrste rizika u bankarstvu: Kreditni rizik Valutni rizik Rizik kamatne stope Rizik likvidnosti Rizik zemlje Granski rizik Operativni rizik Rizik e-bankarstva Sustav upravljanja rizicima -Sustav upravljanja
Analiza jaza prosječnog vremena vezivanja
imovine i obveza Simulacijski modeli Kreditni rizik -Rizik
neizvjesnosti
ugovora u cijelosti predstavlja kreditni rizik. Kreditni rizik je vjerojatnost da klijent neće platiti svoje obveze Pogreška tipa I. – kreditni odbor odobrava kreditni
zahtjev zajmotražitelja lošeg boniteta Pogreška tipa II. – kreditni odbor ne odobrava kreditni zahtjev zajmotražitelju dobrog boniteta, banka “škrta” Model utvrđivanja cijene kredita Aktivna kamatna stopa =
troškovi pribavljanja depozita ili kredita + troškovi bank e + kompenzacija za kreditni rizik
definiranu odgovornost donošenja odluka pri
+ neto profitna marža
upravljanju rizikom kvantitativne parametre kojima se definira prihvatljiva razina kamatnog rizika za banku, pojedine financijske instrumente, portfelje ili aktivnosti, tj. limite. razvijanje i primjena prikladnih tehnika
mjerenja izloženosti riziku razvijanje i primjena sustava učinkovitog utvrđivanje i primjena procedura kontrole.
Rizik kamatne stope
naplate
potraživanja banke prema uvjetima kreditnog
politika, procedura upravljanje rizikom
upravljanja rizikom
Analiza prosječnog vremena vezivanja imovine i obveza
rizicima u banci čine: utvrđivanje i provođenje pouzdane strategije,
Tržišna vrijednost banke
Metode upravljanja kamatnim rizikom: Analiza jaza imovine i obveza
Tržišna disciplina
RIZICI U BANKAMA -Predavanje 5 Rizici u bankarskom poslovanju -Rizik se odnosi
Depozite i kredite Novčani tijek
Pristupi u ocijeni kreditnog rizika: tradicionalni – statički i dinamički metoda
“6C”
moderan pristup ekspertni sustavi
Metoda “6C” karakteristike dužnika (engl. character) kapacitet dužnika (engl. capacity) dužnikov kapital (engl. capital) uvjete poslovanja dužnika (engl. conditions)
osiguranje
povrata
financijskih
dužnika (engl. collateral)
sredstava
Rizik likvidnosti - Banke se suočavaju s nelikvidnošću kada njihovi novčani odljevi (povlačenje depozita,
kredita) premašuju novčane priljeve banke (novi depoziti, otplate kredita). Likvidnost se može definirati kao sposobnost odvijanja nesmetanog poslovanja. Razlikuje se: primarna i sekundarna likvidnost banaka. Valutni rizik -Valutni rizik ogleda se u iznenadnom povećanju ili smanjenju vrijednosti jedinice određene
valute nastalom kao posljedica odluke nadležne vlasti (devalvacija ili revalvacija), odnosno kao odraz gospodarske politike zemlje i tržišnih kretanja (deprecijacija ili aprecijacija). «short hand» metoda Operativni rizik -Operativni rizik u banci određen je:
unutarnjim čimbenicima (strukture banke, prirodom poslova banke, raspoloživim ljudskim resursima, organizacijskim promjenama te flukutuacijom zaposlenih) i
vanjskim čimbenicima određenim promjenama u tehnologiji i industriji (visoko automatizirani sustavi transfera, rast e-trgovine, spajanja i pripajanja, veliki obujam transakcija, nove tehnike zaštite – kreditni
derivativi ili sekuritizacija). Operativni rizik se pojavljuje u obliku: unutarnje prijevare vanjske prijevare
politike zapošljavanja rušenja sustava i sl.
Rizici e-bankarstva- Implementacija modela e- bankarstva nosi sa sobom i određene oblike rizika za banku, a mogu se grupirati u tri skupine: odgovornost uspostavljanja e-bankarstva, sigurnost, pravni rizik i reputacija. Kako bi se izbjegao pravni i reputacijski rizik banke svojim klijentima trebaju osigurati potpune i pravovremene informacije kako bi klijenti mogli procijeniti kredibilitet banke glede pružanja usluga e -bankarstva. Vrlo je bitno da banke razvijaju metode i tehnike provjere identiteta korisnika e-bankarstva Rizik usklađenosti (pravni rizik) - Rizik usklađenosti predstavlja vjerojatnost gubitka zarade ili kapitala koji nastaje zbog
povrede ili neusklađenosti s zakonima, propisima, uredbama propisanom praksom,
internim procedurama i politikama ili etičnim standardima. Rizik neusklađenosti može se pojaviti u situacijama kada doneseni propisi i procedure nisu posve jasni niti razumljivi za primjenu u bankama. Rizik usklađenosti u poslovanju banke može se pojaviti u tržišnom ponašanju, sukobu interesa, u pristupu klijentu i njihovom savjetovanju.
Reputacijski rizik -Rizik reputacije (engl. reputational risk) banke je rizik gubitka povjerenja javnosti u banke i njezinu sigurnost uslijed problema u banci (operativni rizik) ili zbog utjecaja drugih rizika na poslovanje banke (kamatni rizik, pravni rizik ). Riječ je o riziku formiranja i izražavanja neagtivnog javnog mišljenja o banci usljed neprikladnog odgovora na kreditne zahjteve klijenata, osiguranja neučinkovitog sustava isporuke,
nepravovremenog odgovora na potrebe klijenata ili narušavanja privatnih očekivanja klijenata. Posljedice narušenog ugleda banke ogledaju se u nesposobnosti banke da uspostavlja odnose s novim klijentima ili pruža usluge već postojećim kl ijentima.
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Financijski izvještaji banke
BANKE
Bilanca uspjeha Prihodi: kamate i naknade Rashodi: kamate i naknade, administracija Račun dobiti i gubitka: P = R – C – T
Bilanca stanja Aktiva: koja nosi kamatu i ne nosi kamatu Obveze: upravljanje i neupravljanje obveze Kapital Izvješće o novčanim tokovima Bilanca: aktiva = obveze + neto dobit Izvješće o promjenama u glavnici Mjerenje uspješnosti banke ROE – povrat na kapital = neto dohodak/ukupni dioničarski kapital ROA – povrat na aktivu = neto dohodak / ukupna aktiva
REGULACIJA BANAKA -Regulacija banaka Razlozi regulacije: moralni hazard,
asimetrične informacije,
eksterni utjecaji
tržišna konkurencija
Ciljevi regulacije su: osiguranje solventnosti banaka – ograničavanje njihova bankrota osiguranje likvidnosti banaka
promicanje ekonomske efikasnosti: tehničke i alokativne principal – agent modelu nadzora banaka
regulatorni rizik
Izvještavanje supervizora- Banka mora izvješćivati središnju banku ili agenciju o sljedećim činjenicama i okolnostima odmah po njihovu nastanku:
o promjenama podataka koji se odnose na sjedište i adresu o sazivanju glavne skupštine dioničara i o svim odlukama usvojenim na toj skupštini o razrješenjima i imenovanjima članova uprave i nadzornog odbora o planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podružnice ili predstavništva, ili promjenama u vrstama usluga koje podružnica pružaju o svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu bank e za 10% i više o prestanku pružanja određenih bankovnih Bankarska tajna- Banka mora čuvati, kao povjerljive, podatke o stanju pojedinačnih štednih uloga i ostalih novčanih depozita banke te stanju i prometu po tekućim računima i žiro računima, kao i sve podatke, činjenice i okolnosti koje je saznala na temelju pružanja usluge klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom. Obveza čuvanja bankovne tajne ne odnosi se: ako se klijent pisanim putem izričito suglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti ako je priopćenje povjerljivih podataka neophodno za prikupljanje i utvrđivanje činjenica u kaznenom
postupku i postupku koji mu prethodi
ako se povjerljivi podaci priopćavaju za potrebe Ureda za sprječavanje pranja novca ako je priopćenje povjerljivih podataka potrebno za utvrđivanje pravnog odnosa između banke i klijenta u sudskom sporu za potrebe ostavinskog ili drugog imovinsko-pravnog postupka za provedbu ovrhe nad imovinom banke
ako se daju središnjoj banci, Deviznom inspektoratu ili drugom nadzornom tijelu za potrebe nadzora registri obveza po kreditima – ako se daju pravnoj osobi koje mogu osnovati banke
ako su potrebni poreznim tijelima u postupku koji oni provode
za potrebe institucija za osiguranje štednih uloga.
Zaštita potrošača-Pod pojmom potrošač podrazumijeva se svaka fizička osoba – građanin, koja je korisnik bankarskih usluga, kao i ostalih financijskih usluga, ako te financijske usluge pruža banka .Cilj regulacije je zaštita potrošača banke koji sudjeluju u kreditnim poslovima banke, kao i u depozitnim poslovima i poslovima
po transakcijskim računima. U uvjetima asimetričnih informacija potrošači bankarskih proizvoda i usluga mogu raspolagati nepotpunim i nepravovremenim informacijama kako bi se zaštitili od nepoštenog ponašanja komercijalnih banaka. Ugovaranje usluga
Objava općih uvjeta poslovanja Obavještavanje potrošača
Osiguranje depozita Razlozi pojave sustava osiguranja depozita: Prelijevanje krize- Juriš na banke “run on bank” Glavni ciljevi sustava osiguranja depozita su:
očuvati štedna i transakcijska sredstva malih štediša sprječavanje krize likvidnosti prouzrokovane visokom frekvencijom povlačenja depozita pomoć u stabilizaciji bankovnog sustava.
Organizacijska struktura osiguranja depozita u BiH Supervizija -Supervizija banaka nadzorom uprave banke i načina poslovanja banke, tj. prudencijalna
supervizija ima za zadaću sprječavanje negativnih eksternalija u bankovnoj industriji. Supervizori obavljaju poslove prikupljanja i analiziranja informacija vezanih uz p oslovanje banke, podružnica stranih banaka ili podružnica domaćih banaka u inozemstvu. Učinkovit sustav supervizije banaka čini analiza financijskih izvješća «off -site» i izravni nadzoro u banci «on-site». Cilj nadzora je:
na makrorazini održati stabilno st bankovnog sustava, a na mikrorazini spriječiti propadanje pojedinih financijskih institucija.
