VELEUČILIŠTE U RIJECI POSLOVNI ODJEL
KARMEN ČULJAT
Moja razmišljanja o značaju i ulozi elektroničkog poslovanja na budući razvitak društva i gospodarstva (Očekivanja u području elektroničkog bankarstava) SEMINARSKI RAD
RIJEKA, 2009.
VELEUČILIŠTE U RIJECI POSLOVNI ODJEL
Moja razmišljanja o značaju i ulozi elektroničkog poslovanja na budući razvitak društva i gospodarstva (Očekivanja u području elektroničkog bankarstava) SEMINARSKI RAD
Predmet: Elektroničko poslovanje Mentor: Prof. Dr. Sc. Ninoslav Novak Studentica: Karmen Čuljat, MB 2422024068/07
Rijeka, travanj 2009.
SADRŽAJ: 1. UVOD
4
2. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE
5
2.1. POJAM I DEFINICIJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA
5
2.1.1. Definicije
5
2.1.2. Usluge koje pruža elektroničko bankarstvo
6, 7
2.1.3. Vrste elektroničkog bankarstva
7
2.2. FAZE ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA
8
2.3. ZAŠTO KORISTITI ELEKTRONIČKO BANKARSTVO 2.4. CIJENA KOŠTANJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA
8, 9 9, 10
2.5. SIGURNOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA
10
3. RASPROSTRANJENOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA
11
3.1. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U EUROPI 3.2. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U HRVATSKOJ 3.3. TRŽIŠNI UDJELI BANKA
11, 12 12 12, 13
3.4. NOVI PODACI
13
4. ZAKLJUČAK
14
5. LITERATURA
15
1. UVOD
Internet, kao suvremeni gospodarski prostor, otvara velike mogućnosti stvaranja novih vrijednosti, na potpuno nov način u odnosu na tradicionalno poslovanje. Kupac ima veće mogućnosti pronalaženja onoga što mu najviše odgovara po cijeni i kvaliteti. Ovaj seminarski rad govori o Internet bankarstvu te mojim razmišljanjima o njemu. Internet bankarstvo je svakim danom sve zastupljeniji pojam. Spada u vrstu elektroničkog poslovanja. Najvažnija komponenta u razvoju elektroničkog poslovanja je bio Internet bez kojeg nebi mogli govoriti o elektroničkom poslovanju. Razvoj elektroničkog poslovanja se odvijao u kratkom razdoblju od svega jednog desetljeća. Od samog razvoja do danas, elektroničko poslovanje, uz manje poteškoće bilježi stalan rast u svojoj primjeni. Osnovna informatička pismenost odavno je postala sastavni dio svakog čovjeka. Vrlo je korisna u svakodnevnu životu, jer može uštedjeti ono čega gotovo svakome nedostaje vrijeme i novac! Internet bankarstvo pojavilo se kao alternativa nervoznom cupkanju u redovima banaka i poštanskih ureda. Jedna od najneugodnijih i usto neminovnih obveza može se obaviti i elegantnije - iz svoje omiljene fotelje, kreveta ili u vrijeme bežičnog Interneta, s kakve egzotične lokacije. No, ne manje bitna činjenica je i višestruko niža cijena transakcije.
4
2. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE Elektroničko poslovanje je opći koncept koji obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije među tvrtkama, između tvrtki i njihovih kupaca ili između tvrtki i javne administracije. Razvoj e-poslovanja Početak bilježi još ranih 70-ih. Nove dimenzije elektroničko poslovanje dobiva ranih 90tih komercijalizacijom Interneta i World Wide Web-a, i tada je definiran kao novi način poslovanja: proces razmjene dobara, usluga i informacija online, putem Interneta, VANs, LANs i slično.
2.1. POJAM I DEFINICIJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA U ovom ulomku možete pročitati nekoliko definicija elektroničkog bankarstva, usluge koje nam pruža ta vrste elektroničkog bankarstva. Elektroničko bankarstvo je jedna od vrsta elektroničkog poslovanja uz npr. elektroničko učenje, elektroničku nabavu...
2.1.1. Definicije • E-banking ili elektroničko bankarstvo je opći pojam za procese kojima korisnik može obavljati bankarske transakcije elektroničkim putem bez posjećivanja institucije nadležne za transakciju. • Elektroničko bankarstvo predstavlja uporabu bankarskih usluga i izvođenje bankarskih transakcija koje obavlja sama stranka, vlasnik računa i komitent banke, posredstvom osobnih računala ili terminala s lokacija s kojih je moguć pristup telekomunikacijskoj mreži za prijenos podataka.
5
2.1.2. Usluge koje pruža elektroničko bankarstvo Usluge koje pruža elektroničko bankarstvo su: usluga Internetskog bankarstva, mobilnog bankarstva i usluga telefonskog bankarstva. Ovisno o vrsti usluge i vlastitoj infrastrukturi, banke korisnika opskrbljuju tokenom, pametnom karticom na kojoj se nalazi certifikat, čitačem i programskom podrškom za rad čitača - instalacijskim CD-om. U paketima s opremom za korištenje elektroničkog bankarstva, nalaze se detaljne upute svakog koraka u pristupu usluzi, što uključuje i upute za instalaciju sigurnosne opreme. Većina banaka nudi i besplatnu instalaciju opreme, uz kratku edukaciju korisnika. Loša strana je ta što na timove za instalaciju ponekad je potrebno čekati i nekoliko tjedana, a trebalo bi biti u interesu banke da dođu što ranije. Iako je elektroničko bankarstvo svakim danom sve zastupljeniji i sve korišteniji pojam banke imaju vrlo mali broj zaposlenih koji se bave tom tematikom. Što nam sve Internet bankarstvo omogućava? • uvid u stanje na tekućem, deviznom ili žiro računu, tj.uvid u promet po računima • pregled dnevnih izvadaka za žiro račune • iznos odobrenog okvirnog kredita po tekućem i/ili žiro računu • mogućnost kreiranja predložaka za elektronička plaćanja • online provjera izvršenja uplate • pregled realiziranih i nerealiziranih čekova • pregled tečajne liste za zadani dan • provjera iznosa dopuštenog prekoračenja i vremenskog roka do kojeg vrijedi • ispis potvrda o transakcijama • prebacivanje novca s jednog računa na drugi • uvid u kamate po računima • plaćanje računa (komunalnih, "običnih" uplatnica i slično) u kunama • kupnja i prodaja deviza • plaćanje računa počinjenih kreditnim karticama • provjera kartičnih limita • provjera broja neiskorištenih čekova i narudžba novih čekova • pregled i uplata stambene štednje • pregled tečajnih lista banke te ponegdje i HNB-ove tečajne liste 6
Internet bankarstvo omogućuje u svako doba pristup bankovnim računima, s bilo kojeg mjesta u svijetu gdje možete pristupiti Internetu, uključujući i javna mjesta kao što su Internet kiosci, Internet caffei, hoteli i slično. Banke najavljuju da će omogućiti i ugovaranje jednostavnijih kredita na ovaj način.
2.1.3. Vrste elektroničkog bankarstva Neki od pojmova vezanih uz Internet bankarstvo su: 1. bankarstvo putem osobnog računala 2. Internet bankarstvo 3. virtualno bankarstvo 4. online bankarstvo 5. kućno bankarstvo 6. udaljeno elektroničko bankarstvo 7. telefonsko bankarstvo U posljednje vrijeme Internet bankarstvo uključuje i upotrebu mobitela, PDA računala i drugih bežičnih uređaja.
7
2.2. FAZE ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA Pojava elektroničkog poslovanja je imala jak utjecaj na elektroničko bankarstvo, koje se razvijalo u 4 faze: 1) inicijativa - tu dolazi do spoznaje da razvoj tehnologije u bankarstvu otvara niz prednosti (brži i bolji način rada, veća učinkovitost i sl.) 2) interaktivnost - klijent više ne mora dolaziti u banku već dio posla može obavljati sam preko Interneta uz tehnologiju koju mu banka stavlja na raspolaganje 3) personalizacija - želje i potrebe korisnika nisu uvijek u skladu s uslugama koje pruža takav način bankarstva stoga se u ovoj fazi uviđa potreba personalizacije usluga kako bi se zadovoljile te potrebe. 4) virtualizacije - razvijaju se virtualne banke. One nose sa sobom strah i nepovjerenje klijenata od strane prijevare ili pljačke.
2.3. ZAŠTO ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U ovom ulomku sam nabrojala nekoliko razloga zašto koristiti elektroničko bankarstvo: Najbrže: • Nema čekanja u redovima na šalteru • Nalozi se mogu unijeti neovisno o radnom vremenu banke • Nalozi se mogu unijeti s bilo koje lokacije u svijetu od 0-24 sata Najisplativije: • Aktiviranje usluge je besplatno • Naknada za transakcije unutar banke se ne naplaćuje • Naknada za međubankovne transakcije je vrlo niska Najjednostavnije: • Za korištenje ove usluge potreban je samo token, osobno računalo i pristup Internetu 8
Najsigurnije: • Korištenjem elektroničkog bankarstva usluge transakcije su višestruko zaštićene. • Za pristup usluzi potrebno je znati jedinstveni PIN te broj tokena
Internet bankarstvo je idealno za uredsko poslovanje jer štedi vrijeme, te ubrzava protok informacija. Također daje slobodu korisnicima da u bilo kojem trenutku pristupe svom računu, bez obzira na radno vrijeme banaka. Unatoč nekim manama, preporučujem ovaj način bankovnih transakcija svima, jer ima puno više prednosti nego nedostataka.
2.4 . CIJENA KOŠTANJA ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA Za građane nižih primanja nisu baš zanemarive ni cijene pristupnine i mjesečne naknade koje zaračunavaju banke. Uza svu tu kalkulaciju, prilično je jednostavno izračunati koliko se uštedi na plaćanju transakcija, no koliko svakome od nas vrijedi minuta više koju može provesti s obitelji i prijateljima individualno je i - nemjerljivo. No, Internetskim bankarstvom ne štede samo građani, veliki su i benefiti za tvrtke. Podaci iz nedavnog istraživanja o platnom prometu u zemlji, koje je provela Hrvatska narodna banka, govore da se ovom uslugom koristi oko 70 posto velikih i srednjih trgovačkih društava, od kojih većina navodi da im je u potpunosti olakšalo poslovanje, a polovica i da im je smanjilo troškove. Slabiji su rezultati obrtnika među kojima je svega trećina korisnika elektroničkog bankarstva. Na Internetu sam našla primjer koliko bi klijent mogao uštedjeti na godišnjoj razini, koristeći Internetsko bankarstvo umjesto plaćanja na šalteru, ovisno o tome koliko je mjesečno izdao naloga.
9
Broj naloga na mjesec 50 100 300 700 1000 2000 3000 6000
Ušteda 1.296,00 kn 2.712,00 kn 8.376,00 kn 19.704,00 kn 28.200,00 kn 56.520,00 kn 84.840,00 kn 169.800,00 kn
U ovom ulomku nisam htjela specificirati cijene banaka niti ih navoditi da nebi reklamirala banke.
2.5. SIGURNOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA
Kako se elektrničko bankarstvo bavi informacijama o novcu i ulaganjima preko Weba, važno je znati što više o sigurnosti tih transakcija. U daljnjem tekstu objasnit ću kako omogućiti veću sigurnost tijekom rada na Internetu. Kako biste lakše mogli provjeravati vaše transakcije sačuvajte zapise na papiru. Sačuvajte tiskani zapis za svaku Internetsku transakciju, jer vam to može pomoći i u otkrivanju nekih nepravilnosti, te u početku spriječiti bilo kakvu prijevaru. Uz to upišite jaku lozinku i čuvajte je. Naučite stvarati jake lozinke koje je teško otkriti, to je obično skup brojeva i slova, duži od 6 znamenaka. Nije preporučljivo za lozinku uzeti datum rođenja, ime članova obitelji i slično. Prema istraživanju povjerenja korisnika u elektroničke načine komunikacije najrašireniji je oblik "cyber" zločina krađa identiteta (osobnih i financijskih podataka) preko Interneta. Na povećavenju stupnja sigurnosti i ograničavanju mogućnosti napada na zatvorene sustave radi se na globalnoj razini, no banke posebno budno paze na zaštitu svojih podataka i korisnika. 3. RASPROSTRANJENOST ELEKTRONIČKOG BANKARSTVA 10
U ovom ulomku možete vidjete grafikone koji pokazuju rasprostranjenost elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj i Europi. Žao mi je što mogu prikazati samo stare rezultate (iz 2002.godine) jer nemogu biti mjerodavni. 7 godina je puno za informatičke tehnologije i vjerovatno su se podaci dosta promjenili. **svi podaci su iz 2002.godine. Dok se 2000. godine ovom uslugom koristilo tek dva posto populacije, odnosno 98.000 građana, sad su brojke mnogo impresivnije. Samo u dvije najveće banke ima gotovo 250.000 korisnika građana, a ukupna je brojka, s obzirom na njihov tržišni udio, vjerojatno barem dvostruka.
3.1. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U EUROPI
Grafikon 1. Korisnici elektroničkog bankarstva u 2002. i 2003. godini Na temelju grafikona 1. zaključujem velik porast u broju korisnika u 2003. godini u odnosu na 2002. Prema tim podacima koji pokazuju značajno povećanje s obzirom na 1 godinu mogu samo zamisliti koliko danas ima korisnika. Belgija se ističe kao zemlja sa najviše korisnika, a odmah iza nje se nalazi Austrija koja je gotovo udvostručila broj korisnika u odnosu na 2002. godinu. Hrvatska se nalazi na petom mjestu s prilično malo korisnika.
11
3.2. ELEKTRONIČKO BANKARSTVO U HRVATSKOJ U Hrvatskoj raste udio onih koji imaju osobno računalo, pristup Internetu kao i udio korisnika Interneta. Udio korisnika Internet bankarstva iznosi 2% odrasle populacije što bi odgovaralo oko 98.000 korisnika.
Grafikon 2. Udio korisnika elektroničkog bankarstva u Hrvatskoj
3.3. TRŽIŠNI UDJELI BANAKA
grafikon 3. Tržišni udjeli banaka U Hrvatskoj mogu primjetiti jako malen broj korisnika elektroničkog bankarstva, samo 2% ispitanika koristi takve usluge. Nasuprot tome, ponuda usluga je relativno velika, većina banaka u Hrvatskoj ima tu vrstu usluge u svojoj ponudi. Najviše korisnika u Hrvatskoj se odlučuje za Zagrebačku banku, čak 59%, a za njom slijede Privredna i Raiffeisenbank.
12
3.4. NOVIJI PODACI Analiza poslovanja Privredne banke Zagreb i PBZ Carda pokazuje sve veću popularnost korištenja elektroničkih kanala distribucije pa je od ukupnog broja transakcija u 2007. godini njih 77,5 posto obavljeno elektroničkim putem dok stopa godišnjeg rasta korištenja elektroničkih kanala iznosi 19,5 posto. Trenutačno PBZ Internet bankarstvo koristi 285.000 građana i poslovnih korisnika - poduzeća. Zanimljivo je istaknuti porast korištenja Internet bankarstva za poduzeća, naime, u tom dijelu poslovanja se broj transakcija u banci u zadnjih pet godina povećao za 30 puta, broj korisnika čak 11 puta dok je volumen prometa porastao preko 70 puta. Tako je samo prošle godine u PBZ-u putem Internet bankarstva obavljen promet u iznosu od 216 milijardi kuna te je obrađeno 18,5 milijuna transakcija, što je povećanje od 47% transakcija u odnosu na 2006. godinu.
13
4. ZAKLJUČAK
Prije svega želim reći da mi je žao šta nemam najnovije rezultate rasprostranjenosti i broja korisnika elektroničkog bankarstva. Taj podatak me jako zanima. Željela bi vidjeti koliko se situacija može promjeniti u 7 godina jer smatram da za još 7 ispred bankarstva neće više stajati e(elektroničko) već će se to podrazumjevati jer neće biti drugog (ovog današnjeg) bankarstva. Svakim danom i ja sve više i više koristim elektroničko bankarstvo, tj. većina moje generacije je ona koja nezna za čekanje u redovima u banci. Mi smo već početna generacija elektroničkog bankarstva. Postoji li čovjek koji će mi znati dati odgovor na moja pitanja: „Šta će biti za koju godinu? Hoće li banke postojati?..“.Već danas je neke kredite moguće rješiti preko Interneta, a to je zadnja funkcija kojom banke moraju srediti odvijanje preko Interneta. U današnje vrijeme ne mijenjaju se stvari iz godine u godinu već iz dana u dan. „Šta će biti sutra?“ To nitko ne može znati. O svemu tome zanima me još jedna stvar: „Ukoliko nestanu banke, hoće li nestat i novac? Hoćemo li sve obavljati pomoću kartica? Hoću li moći svojoj djeci dati sitno za sladoled ili će prvo šta će naučiti biti PIN i kako „provući karticu“? Ukoliko nestanu banke koliko će ljudi dobiti otkaz? Kuda mi to idemo? Bacamo li tehnologijom ljude u propast?“ Željela bi još napomenuti da i dalje smatram da su neke usluge preskupe s obzirom da ih sami obavljamo. Tu bi željela istaknuti mobilno bankarstvo. Uključite li tu opciju u banci i nazovete svog mobilnog operatera za sređivanje opcija on će vam odmah predložiti da to ne uključujete jer svi dosadašnji korisnici se bune na cijenu računa nakon uključivanja te opcije. Iz gore navedenih primjera možemo zaključiti kako se Internet bankarstvo sve više koristi. Razlozi za to su brojni, od jednostavnosti i brzine, do sigurnosti informacija i transakcija. Najveći broj korisnika čine poduzeća te računalno pismeniji pojedinci. Smatramo da će se sve većim širenjem računalne pismenosti i ovakav način poslovanja proširiti. Premda se elektroničko bankarstvo i priučenim korisnicima čini kao "viša matematika", ne treba zaboraviti da je u početku i bankomat djelovao zastrašujuće.
14
5. LITERATURA:
U ovom odlomku je nabrojana literatura koja mi je pomogla u pisanju ovog seminarskog rada. 1. http://www.erstebank.hr/elektronsko_bank.asp , travanj 2009. 2. http://www.erstebank.hr/gr_elektro_netbanking_opci_uvjeti.asp? pos=gr_elektro_mbanking , travanj 2009. 3. http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp , travanj 2009. 4. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-e/web/elektronicko-bankarstvo/, travanj 2009. 5. http://www.erstebank.hr/mpel_netbanking.asp, travanj 2009. 6. http://www.bpc.hr/netbanking.asp?pID=4 , travanj 2009. 7. http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp , travanj 2009. 8. http://www.hypo-alpe-adria.hr/bank/prikaz.asp?txt_id=169 , travanj 2009. 9. http://www.gfk.hr/press/ebank.htm, travanj 2009.
15
