DIOSKURI-leda, mati lijepe helene imala je 2 sina kastora i polideuka.polideuk je bio besmrtan(zeusov sin) a kastor smrtan(tindarejov sin).bili su jako slični i jako bliski te su ih nazvali dioskurima, što će reći zeusovi sinovi.stekli su besmrtnu slavu,ljudi im se mole u svim nevoljama života. EPIGONI-sinovi junaka palih pod tebom,odlučiše povesti novu vojnu protiv toga grada.bilo ih je 8: alkmeon i amfiloh, sinovi amfijarajevi, egijalej, sin adrastov, diomed, sin tidejev,promah, sin partenopejev, stenel, sin kapanejev, terzandar, sin polinikov, eurijal, sin mekistejev.i stari kralj adrast.alkemon je bio vođa. OLIMPIJSKI BOGOVI-zeus, hera, ares, afrodita,posejdon,demetra,apolon,artemida,hermes,atena,hafest i hesija. SKAMANDAR-riječni bog, bog glavne rijeke blizu troje.sin okeanov,pomaže trojancima protiv razljućenog ahileja. HERMO I IRIDA-bogovi neba(zeusova djeca). postojali su bogovi neba, bogovi voda te bogovi svijeta i zemlje.zeus je imao vlast nad njima.hermo je sin zeusa i maje,najspretniji među bogovima. TAURIDA-(mjesto) KIKLOPI-divovski, jednooki graditelji zidina.kasnije dobivaju individualna imena: bront(grmljavina), sterop(grom) te arger (snaga i moć svih zanata). HAD(PLUTON)- bog podzemnog svijeta.kronov i rejin sin.gospodar mrtvačkog carstva, neumoljivi bog, mrzak bogovima i ljudima.žena mu je perzefona-kći zeusa i demetre. KARPI-DRVENI KONJ. Videći da nikako ne mogu da probiju zidine Troje, Grci su smislili novo lukavstvo – ogromnog šupljeg drvenog konja. Konja je sagradio Epej i ispunio ga grčkim ratnicima, koje je predvodio Odisej. Ostatak grčke vojske je tobože napustio bojište, a u stvari se sakrio iza planine Tened. Trojanci su prihvatili konja kao znak mira. Grčki špijun Sinon je ubijedio Trojance da je konj poklon, uprkos upozorenjima Laokoona i Kasandre. ODISEJ: glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve su karakteristike mudrost, lukavost i oštroumnost. ANTIGONA: Antigona je kći Edipa i njegove majke te djevojka Kreontova sina Hemona. Ona predstavlja tragičnog junaka, koji se bori za pravdu i moralne zakone.
ARGONAUTI-družba heroja iz grčke mitologije koji su u godinama što su prethodile Trojanskom ratu pratili Jazona u Kolhidu (današnja Gruzija) u njegovoj potrazi za Zlatnim runom. Jazon je s kraljicom Hipzipilom imao blizance, a ostali Argonauti imali su muške potomke sa ženama.(Argonauti na lemnu i argonauti u zemlji dolionaca). HERAKLOVA SMRT-Nijedan protivnik nije mogao pobijediti Herakla u dvoboju ili ratu, ali je za njega bila kobna ljubomora vlastite žene. Pobijedivši Hidru Heraklo je umočio svoje
strijele u njenu otrovnu krv. Od tog otrova nije bilo lijeka. Kad se nakon vjenčanja sa svojom drugom ženom Dejanirom vraćao u Tirint, zamolio je kentaura Nesa da je prenese preko rijeke Euene. Nesu se Dejanira veoma svidjela pa ju je pokušao ugrabiti, ali Heraklova otrovna strijela je bila brža. Na samrti Nes savjetuje Dejaniru neka uzme malo njegove krvi i ako je ikad Heraklo prestane voljeti, neka Heraklov plašt natopi tom krvlju s nutarnje strane i ljubav će se vratiti. Dejanira je doista pokupila malo krvi ne znajući za njenu otrovnost. Kad je nakon mnogo godina Dejanira postala ljubomorna, s razlogom ili bez njega, poslušala je Nesov savjet. I to je bilo kobno. Heraklo je trpio takve bolove zbog Hidrinog otrova da je odlučio dobrovoljno napustiti ovaj svijet. Prema savjetu Delfijskog proročišta zamolio je svoje drugove da na gori Eti podignu pogrebnu lomaču. Položili su ga na nju, ali nitko je nije htio zapaliti unatoč Heraklovih molbi. Konačno je mladi Filoktet prinio baklju lomači, ali, mit govori, jače od plamena baklje planula je lomača od Zeusovih munja. S njima je s Olimpa sišla boginja Atena, vjerna Heraklova zaštitnica, i glasnik bogova Hermes, i oni su odvezli Herakla na zlatnim kolima na Olimp. ENEJA U KARTAGI-Eneja je sin princa Anhiza i božice Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu. Nakon oluje koju je poslala Junona (Hera), Eneja i njegova družina dolaze u Kartagu. Eneja je imao kratku vezu s kartaškom kraljicom Elisom, također znanom i kao Didona, koja je predložila da se Trojanci odmore u njezinoj zemlji i da njih dvoje vladaju. Bog Merkur (Hermes) bio je poslan od Jupitera (Zeusa) i Venere (Afrodita) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to Didona čula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomača te je, stavši na nju, bacila kletvu kojom će Kartaga uvijek biti protiv Trojanaca. Zatim je počinila samoubistvo ubovši se u prsa. GEA: u grčkoj mitologiji primordijalna je majka Urana, Giganata i Titana. Prema HeziodovojTeogoniji, poslije Kaosa, ona je sama od sebe postala. U ostalim mitologijama također je začetnica svakog života na Zemlji. MUZE: u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti. Ima ih devet, a vođa im je bio Apolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, a riječ muza rabi se u prenesenom značenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika. DIDONA: osnivačica i prva kraljica Kartage (u suvremenom Tunisu). JAZONOVA DJELA-Čarobnim uljem je mazao koplje, mač i štit.Sijao je zmajske zube.Žena mu je Medeja. NIOBINA SUDBINA-Nioba je bila tebanska kraljica,vladarica moćne države.Imala je 14-ero prekrasne djece.Kraljica Leta je prvo ubila Niobinoh 7 muškaraca te kasnije 7 djevojaka.Nioba ostaje sama te i ona umire. EDIPOVA SMRT-Kada mu je netko šapnuo da nije kraljev sin, odluči Edip poći u Delfe k proročištvu Aplonovu.Ali Feb Apolon mu ne odgovri na to pitanje nego mu je reko nešto gore a to jest da će ubiti vlastitog oca, oženiti se svojom majkom te da će imati groznu djecu.On se ne vraća u kući nego kreće u Dauliju.Na putu su mu prkosila dvojica mladića te starac, u
samobrani ubije jednog maldića i starca, kasnije se ispostavilo da je ubio svog oca Laja, kralja Tebanskog.... Kralju Edipu više nije bilo ni traga ni glasa, podigao je ruke visoko moleći se Bogovima na Olimpu, zatim se bacio na tlo moleći se Bogovima podzemnog svijeta. AHILEJEVA SMRT-Ahilej je sin smrtnika Peleja, kralja Mirmidonaca u Pitiji, i morske nimfe Tetide. Kad se Ahilej rodio, Tetida ga je htjela učiniti besmrtnim tako što ga je uronila u rijeku Stiks. No, zaboravila je smočiti petu za koju ga je držala dok ga je uranjala, tako da je to mjesto ostalo jedina ranjiva točka na njegovu tijelu.Razjareni Feb( Apolonov pomoćnik) ga je pogdio razjarenom strijelom u ranjivu petu te Ahilej umire. DEUKALIONOV ZADATAK-Deukalion je bio sin titana Prometeja i muž Pire te jedan od osnivača ljudskog roda.Prometej, koji je po svojoj majci Temidi naslijedio dar vračanja, na vrijeme je prozreo Zeusovu nakanu, ali nije bio dovoljno moćan da spriječi njeno izvršenje. Budući da nije m o g a o s p a s i t i c i j e l o č o v j e č a n s t v o , p o b r i n u o s e z a t o d a s p a s i b a r e m s v o g a s i n a Deukaliona i njegovu ženu Piru, koji će kasnije svojim potomcima opet napučiti svijet. Naredio je Deukalionu da sagradi natkritu lađu, natovari u nju zalihe hrane i da se ukrcazajedno s Pirom u nju kad Zeus pošalje na svijet nezaustavljiv prolom oblaka. Ubrzonakon toga doista je naišao strahoviti prolom oblaka. Vode s neba pomiješale su se s vodama mora i cijeli je svijet nestao pod površinom pobješnjelih voda. Devet dana i devetnoći traj ao je potop hranj en Zeus ovom kiš o m. K ad su vode poče le opadati lađa s Deukalionom i Pirom pristala je na vrhu gore Parnasa.Radost Deukaliona i Pire ubrzo se pretvorila u žalost zbog uništenja čovječanstva.Ipak, prinijeli su Zeusu žrtvu zahvalnicu za svoj spas. SEDMORICA POD TEBOM-Tijekom Edipove vladavine, neplodnost je bila veliki problem u Tebi i pa je poslao Kreonta na Delfe, kako bi otkrio uzrok neplodnosti, zatraživši odgovor od proročišta koje se tamo nalazilo. Dobio je odgovor, da je to kazna zbog ubojstva Laja, Edipovog oca, prethodnog kralja. Edip je pokrenuo istragu tko ga je ubio, međutim, otkrio je preko proroka Tiresija da je čovjek koga traži, zapravo on sam. To je uzrokovalo, da Edip pomisli kako Tiresija i Kreont kuju zavjeru protiv njega i javno je optužio Kreonta pred tebanskim starješinama za to. Međutim, prema pisanju Sofokla, Kreont ga je uvjeravao da nema ambicija da ponovo postane kralj. Ipak je to postao, ali ni nastavak njegove vladavine nije bio sretan. Doduše, Tebom je nakratko zavladao Eteokle, Edipov sin, ali je grad zadesio rat, poznat kao pohod Sedmorice protiv Tebe. U tom ratu se žrtvovao Kreontov sin Menekej, po savjetu proroka Tiresija, kako bi svojim sunarodnjacima osigurao pobjedu, unatoč protivljenju svog oca. Kako su u ratu stradali i Eteokle i njegov brat Polinik, Kreont je ponovo zavladao. Eteokla je sahranio uz sve počasti, ali ne i Polinika, koga je proglasio neprijateljem države. ODISEJ KOD KIRKE-Stigli su potom na Kirkin otok gdje je Odisej poslao ljude da izvide teritorij. Kirka ih je pozvala na gozbu koja je bila začinjena magičnim napicima, a potom ih je čarobnim štapićem pretvorila u svinje. Samo je Euriloh uspio pobjeći i obavijestiti Odiseja. Odisej je zatim krenuo spasiti svoje ljude, ali presreo ga je Hermes rekavši da će mu dati posebnu biljku koja će spriječiti Kirkinu čaroliju. To je i bilo učinjeno te je Kirku natjerao da
njegove suborce pretvori iz svinja opet u ljude.Kirka se zaljubila u Odiseja i nije htjela da ode, ali nakon godinu dana ipak ih je pustila da odu. MEDEJINA ZLOČINSTVA-Medeja je čarobnica, kći kolhidskoga kralja Ejeta i njegove žene Ejdije, moćne čarobnice. Medeja je dar vračanja je dobila od boginje Hekate. Boginje Hera i Atina su je izabrale da pomogne njihovom ljubimcu Jasonu koji je sa 50 izabranih junaka zaplovio u Kolhidu po zlatno runo. To runo je pripadalo njenom ocu Ejetu, a poticalo je od zlatnog ovna koji je mladog Friksa, sina orhomenskog kralja Atamanta i boginje oblaka Nefele, donio prije mnogo godina u Kolhidu. Jason je htio da dođe do tog runa da bi ispunio uslov jolskog kralja Pelije koji je nezakonitim putem došao na vlast. Kad mu Jason donese to runo, Pelij će mu „vratiti“ vladavinu na Jokom koja mu je s pravom pripadala kao nasljedniku kralja Kreteja. Kad je Jason došao u Kolhidu, on se prvo najavio kod kralja Ejeta i zamolio ga je da mu preda zlatno runo. Ejet je obećao da će to da uradi, ali pod uslovom da uzore polja boga rata gvozdenim plugom sa ognjenim bikovima i poseje zubima svetog zmaja boga Aresa. Onda mora da pričeka da iz tih zuba izrastu vojnici i kada te vojnike poubija, onda će dobiti runo. Jedina osoba koja je mogla da pomogne jasonu da taj zadatak ispuni bila je Medeja. Friksov sin Argos je doveo Jasona do Medeje da je zamoli za pomoć. Boginje Hera i Atina su sve učinile da se Medeja zaljubi istog trena u Jasona, čim ga vidi. Odmah je pristala da mu pomogne, dajući mu čudotvornu mast koja je čovjeka činila potpuno neranjivim i za jedan dan snažnim; odala mu je zaklinjanja kako da izmoli pomoć od boginje Hekate i kako da među vojnike kad izrastu iz zuba baci veliki kamen. Oko tog kamena ti vojnici će se pobiti, pa će ih on lako savladati. Jason je ispunio svoj zadatak, ali Ejet nije održao svoju riječ i odbio je da mu preda zlatno runo. Medeja je opet pomogla Jasonu, tako što ga je u toku noći dovela u Aresov gaj. Ona je sa čudotvornom vodom uspavala zmaja, a Jason je uspio da skine runo sa stabla. Kad je Jason predložio da Medeja pođe s njim natrag u Jolk, ona je bez kolebanja pristala. Tri dana bez prekida je brod Argo plovio preko Crnog mora na zapad i pristala je kod ušća velike rijeke koju su Grci zvali Istros (iliti Dunav, danas). Jason i Argonauti nisu uspjeli da se odmore, jer je za njima išla flota kojom je zapovjedao Ejetov sin i Medejin brat Apsirt. Zahvaljujući zamci, Jason je ubio Apsirta, isjekao ga je na komade i bacio ga u more. Dok se flota pozabavila da pokupi dijelove tijela, brod Argo je krenuo dalje.Tokom cijelog putovanja Medeja je željela da se uda za Jasona, ali on to nije htjeo. Ipak, na ostrvu Feačana Jason je to uradio pošto je zapovjednik jedne od kolhidskih lađa je stigao na tom ostrvu i po zakonu je tražio da se Medeja kao Ejetova kćer vrati ocu, jer ona pripada njemu; ako se kojim slučajem kćer udala, ona ostaje mužu.Kad su se vratili kući, brak nije dugo trajao. Kralj Pelija nije imao namjeru da vrati Jasonu presto. Zato je Jason želio da se osveti uz pomoć Medeje. Način kako je osveta išla je prilično gadna... Pelijev sin Akast je otjerao Jasona i Medeju iz Jolka. Njih dvoje su dugo lutali po cijeloj zemlji dok ih nije primio korintski kralj Kreont. Ali, uprkos tome što su imali dvoje djece, Jason se udaljio do Medeje i počeo je da se interesuje za
Kreontovu kćer Glauku, čineći sve da on jednog dana postane kralj Korinta. Medeja iz ljubomore ubija Glauku. Epigoni: sinovi poginulih junaka u Tebi. Olimpijski Bogovi: Zeus, Hera, Ares, Afrodita, Posejdon, Demetra, Apolon, Artemida, Hermes, Atena, Hefest, Hestija. Demetra: u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći,Zeusova sestra i Perzefonina majka. Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera. Antički su narodi smatrali da je identična Izidi uegipatskoj mitologiji. Mirmidonci: su bili legendarno pleme iz grčke mitologije. Povijest govori da su bili vješti i hrabri ratnici, a njihov najpoznatiji predstavnik je Ahilej. Njihov začetnik, od koga su nastali bio je junak Myrmidon, kralj tesalskog grada Ptije te Zeusov sin. Legenda kaže da su nastali od mrava, a mirmidonci na starogrčkom znači ljudi-mravi. Kada je Hera odlučila kazniti sve stanovnike otoka Egine na njih je poslala pošast zmija otrovnica, tame, kuge, suše i oskudice. Gotovo svo stanovništvo je pomrlo. Naposljetku se Eginin sin Eak, kralj otoka, molio svome ocu Zeusu, koji mu je uslišao molitvu. Pala je blagotvorna kiša, tama se podigla sa otoka, a zmije su pobjegle u svoje jazbine. No, otok je bio pust. Eak, je međutim, zaspao. U snu je vidio mrave kako nose zrna žita prema svetome hrastu. Svoj san je priopćio Zeusu, koji je otišao do toga hrasta, i pretvorio mrave koji su po njemu hodali u ljude, koji su nazvani Mirmidoncima, od grčke riječi , što znači mravi. Eak, kralj otoka Egine, sin Zeusa i nimfe Egine, ponovno je imao svoje podanike. Skamander: Rijeka s kojom se Ahilej borio. Personificirano bozanstvo -Skamander Infigenija na tauridi: ce puhati jedino ako ona bude zrtvovana. Pristaje na to i u trenutku kada treba biti zrtvovana artemida je spasava i za zrtvu podmece srnu. Infigenija tada postaje artemidina svecenica. Arahna: ličnost iz grčke mitologije koja je u čitavoj Libiji bila slavna po svojoj veštini tkanja. Rekla je da moze tkati bolje od ikoga i izazvala atenu. Atena je pobjedila te poprska Arahnu sokom čarobne trave i njeno telo se skupi, gusta kosa joj opadne i devojka se pretvori u pauka. Od tog vremena visi pauk-Arahna u svojoj paučini i večno tka, kao što je i za vreme svog života. Lapidi: su u grčkoj mitologiji bili pleme koje je u prvo vreme nastanjivalo sever Tesalije, a potom se proširilo ka jugu doPeloponeza i istoku do Roda i Krita. Hermo: glasnik bogova, zastitnik putnika, pastira. Irida: bozica je duge, i glasnica bogova. Taurida: otok na koji je poslana Ifigenija Kiklopi: čudovišni divovi s jednim okom nasred čela; kradljivci stoke Had: podzemni svijet, ili Bog podzemnog svijeta Harpije: Iridine ruzne sestre, nakazne poluptice Argonauti: pratili su Jazona u njegovoj potrazi za zlatnim runom, ime dobijaju po brodu "Argu". herkul, tezej,kastor i polideuk, pelej, meleagar, orfej, mops, asklepije
Kalidonski vepar: naziv je za čudovišnu životinju u grčkoj mitologiji, koju su savladali i ubili grčki heroji, a koju je boginja Artemida poslala da pustoši oblast grada Kalidona u Etoliji jer je tamošnji kralj propustio da njoj prinese žrtvu. Zlatno runo: U grčkoj mitologiji je runo od zlatogrivog krilatog ovna. Pojavljuje se u priči o Jasonu i njegovoj družini Argonauta koji su sepo nalogu kralja Pelije otišli potražiti runo kako bi na taj način Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestolje Jolka u Tesaliji. Prometej: sin Titana. U glinene figure bi udahnuo duse, tako su figure postale ljudi. Deukalion i Pira: Deukalion, sin Prometeja. Koji je bacajuci kamenje iza sebe stvorio ljude. spaseni barkom koju su izgradili kad je Zeus unistio ljudski rod. spasio ih Prometej jer ih je upozorio koji je bio Deukalionov otac oni su opet 'izrodili' novi rod ljudi. Ija: kcer Inaha, na nju je Zeus bacio oko. Zeus je pretvorio u kravu da je sakrije od Here,Hera cuvala da slucajno je netko ne bi preobratio u ljudski oblik. Kad je Hermo ubio Arga, stookoga diva, Hera je na nju poslala obada. Prometej je na Kavkazu savjetuje da ide u Egipt gdje konacno postaje opet zena. Po njoj je nazvano jonsko more i bospor. Faetont: sin suncanog boga Helija, koji je trazio dar od oca da upravlja krilatim suncanim kolima - s kojima je nastradao. Europa: kci kralja Agenora, odrasla u zemlji Tira i Sidona. Zeus je zaveo i rodila mu je 3 sina,on je zbrinuo i postala zena kretskog kralja.pobrinuo se i da joj ime ne padne u zaborav i novom kontinentu dao ime Europa Kadmo: sin fenicanskog kralja Agenora i brat Europin, poslan po sestru Europu, ubije cudoviste i sagradi grad Kademiju - Teba. Akteon: tebanski junak, Aristejov i Autonejin sin. Artemidina zrtva: vidio je golu i oduzela mu je govor a ako bi progovorio pretvorio bi se u jelena. Kada je zacuo svoje lovacke drugove zapomagao je te istog trenutka bio preobrazen a njegovi su psi navalili na njega i razderali ga. Perzej: junak koji je ubio meduzu i osnovao Mikena, i dinastiju Perzeida. Prokna i Filomela: ubile Terejevog sina, te mu posluzile vlastitog sina za veceru jer je bio muz prokne a zaljubio se u filomelu koju je pokusa nasilno obljubiti. Tifon: je bio golemo cudoviste sa stotinjak zmijolikih repova s tamnim treperecim jezicima. Vatra mu je bljeskala iz ociju a zmije iz bedara. Cesto ga se smatra bogom i ocem opasnih vjetrova i oluja te vulkanskim demonom. Tifon se rodio uz afroditinu pomoc- od ljubav gee i tartara. Lamija: u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv. U novije vrijeme Lamija se smatra bezopasnim strašilom koje plaši djecu i naivne ljude. Ahilej: junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide. Kad je počeo Trojanski rat, sudjeluje u njemu na strani napadača. Štoviše, ne samo da sudjeluje nego je u Homerovoj Ilijadi predstavljen kao glavni junak na čelu svoje male vojske Mirmidonaca. Ubio je Hektora, trojanskog junaka i sina kralja Prijama. Fedra: u grčkoj mitologiji kći je Minosa i Pasifaje, a žena junaka Tezeja koji je bio kralj Atene. Fedra, Tezejova druga žena, rodila mu je dva sina - Demofona i Akama. Dok su
oni još bili djeca, Fedra se zaljubila u Hipolita, Tezejeva sina kojeg je imao s Hipolitom. Hipolit je ismijao Afroditu te je ona za kaznu natjerala Fedru da se zaljubi u nj. Hermes: u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin. Hermesov je pandan u rimskoj mitologiji Merkur. Ajant: je bio starogrčki mitološki junak koji se borio u Trojanskom ratu. Bio je sin od Telamona, kralja Salamine, inajade Peribeje.[1] Kako bi ga se razlikovalo od drugog Ajanta, imao je nadimke Telamonski Ajant i Ajant Veliki. Ajant je bio unuk odEaka, kralja otoka Egine te je tako bio u srodstvu sa Ahilejem. U Homerovoj Ilijadi opisan je kao kolosalan čovjek, visokog stasa, najjači od svih Ahejaca (Grka). Bio je na obuci kod kentaura Hirona gdje je stekao svoje vještine. U njegovom opisu još ga krase epiteti jakog, moćnog i neustrašivog ratnika koji je imao visoku borbenu inteligenciju. Kod Hirona je u isto vrijeme bio i Ahilej.Nakon Ahileja, Ajant je najveći i najbolji Agamemnonov ratnik u grčkom taboru. Iako nije bio lukav kao Odisej, krasila ga je iznimna inteligencija. Zapovjedao je svojom vojskom te je uvijek išao ispred noseći svoj ogromni štit koji je bio napravljen od sedam kravljih koža prekrivenih broncom. Vrijedno je spomenuti da Ajant nije ranjen nijednom u deset godina rata te za razliku od ostalih grčkih i trojanskih junaka nije imao pomoć olimpskih bogova tijekom bitke, već se oslanjao na svoju vještinu. Borej: je bog sjevernog vjetra i sjeverne strane svijeta. Roditelji Boreja su titan Astrej i božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, Eja (Zora). Borej se najviše zadržava u Trakiji, ali svojim krilima brzo prelijeće s jednog kraja svijeta na drugi, i on je jedan od najsilovitijih i najjačih vjetrova. Agamemnon: bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev iEropin sin te Menelajev brat.
Kefal: je u grčkoj mitologiji sin boga Hermesa i njegove ljubavnice Herse, kćerke prvog atinskog kralja Kekropa. Prema drugom predanju, on je Dejonov i Diomedin sin. Kefal je bio lep kao bog, a i njegova žena je bila ravna njemu. On je, pored svoje žene Prokride, voleo još samo lov, i nije težio ni za vlašću, a ni čeznuo za drugim ženama. Kefal je, sa svojom ženom živeo srećno i zadovoljno sve do trenutka kada se u njega nije zaljubila boginja zore Eos i odnela ga na kraj sveta.Kefal je, uprkos svim nastojanjima boginje Eos, sačuvao svoju ljubav prema Prokridi i stalno je molio Eos da ga vrati kući. Na kraju je Eos pristala da ga vrati, ali pod jednim uslovom - da se on sam uveri da li je njegova žena verna njemu isto toliko koliko on njoj. Kefal je pristao na taj uslov i vratio se kući preobražen u drugi lik.U početku je bilo upravo onako kako je Kefal i očekivao da bude. Prokrida je odbijala sve njegove ponude i udvaranja, stalno ponavljajući da je ona udata žena i verna svome mužu. Kada je on pokušao ubediti da je njen muž mrtav i da se neće vratiti kući, Prokrida je odgovorila da će mu ona ostati verna i ako je mrtav. Kefal je tada pred Prokridu stavio prekrasan nakit i ona se pokolebala. U času kada više nije bila verna supruga, Eos je vratila Kefalu njegov pravi lik, a Prokrida je ponižena i postiđena pobegla u planine.Dugo vremena Kefal nije mogao da se oporavi od razočaranja koje je doživeo, ali, kako je vreme prolazilo u njemu se ponovo javljalačežnja za Prokridom i on je, napokon otišao da je
traži.Kefal je, posle dužeg traženja, pronašao Prokridu koja je bila u pratnji boginje Artemide, pa mu je ona, kao svom velikom poštovaocu vratila Prokridu. Artemida je dozvolila Prokridi da pokloni Kefalu darove koje je ona njoj poklonila - čarobno koplje koje nikada ne promaši svoj cilj i lovačkog psa kome nijedno živo biće ne može pobeći.Vrativši se kući njih dvoje su nastavili sa svojim mirnim životom, dok jednog dana, Prokridi, jedan pastir ne reče u poverenju da njen Kefal odlazi u šumu i doziva neku „Nefelu“. Pastir nije znao da je „Nefela“ boginja oblaka i da je Kefal dozivao oblak, da bi se u njegovoj senci mogao odmoriti posle lova.Prokrida je idućeg juta pošla ranije od Kefala u šumu i sakrila se blizu proplanka gde se Kefal obično odmarao. Posle izvesnog vremena pojavio se Kefal, a Prokrida, kada je začula njegove reči:„O, Nefelo, ljubavi puna, dođi i odagnaj umor moj...“je bila sigurna da je Kefal došao na sastanak sa boginjom, i zaplakala se od žalosti. Kefal, začuvši šum iz grmlja u kome je bila Prokrida, misleći da je to šum skrivene divljači, baci koplje i kada začu krik svoje žene shvatio je koga je pogodio. Rana je bila smrtonosna, te Kefal uze u naručje Prokridu i objasni joj tragični nesporazum, tako da je Prokrida umrla sa osmehom na usnama. Sizif: u grčkoj mitologiji Eolov je i Enaretin sin. Prema nekim izvorima bio je Odisejev otac, prije nego što se Odisejeva majka Antikleja udala za Laerta. Poznat je po personifikaciji uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenugromadu gura uz planinsku strminu da bi ga postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primaknuo vrhu, kamena bi mu kugla izmaknula i sunovratila se u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali neuspješno. Ion: sin boga Apolona i Kreuse, praotac Jonjana Prokrida i Kefal:U njega se zaljubila Eos, bozica zore. zarobila ga,ali je ostao vjeran Prokridi. medjutim pustila ga je samo pod uvjetom da on ispita Prokridinu vjernost. Prokrida je pala na testu i bjezi u arteidin hram. on ipak odlazi po nju. dobila ona poklon koplje koje ne promasuje i lovacki pas kojem nista ne bjezi. ona pomislila da je on vara i on je slucajno ubio kopljem. Dedal i Ikar: Dedal, sin Metinov, najveci umjetnik i graditelj. Ikar, sin kojem pravi manji par krila. Ikaru se istope krila i upadne u dubine mora. Osveta Dedalu za ubistvo Tala. Eak: kralj Egine, jedan od tri suca u Hadu, bio je brizan i pravedan vladat. Kada se pojavila kuga oca Zeusa zamoli za pomoc, tada on sve mrave pretvori u Mirmidonce. Afrodita: u grčkoj mitologiji božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandan u rimskoj mitologiji Venera, a u egipatskoj Hathor. Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi niti ljudi nisu joj mogli odoljeti. Erinije: u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju. Eshil ih smatra Niktinim, a Sofoklo Skotovim i Gejinim kćerima. U orfičkim su himnama njihovi roditelji naznačeni kao Had iPerzefona, jer su oni vladari podzemlja.
Elektra: Agamemnonova i Klitemnestrina kći, Orestova i Ifigenijina sestra. Oresto i elektra su ubili majku i njezina ljubavnika a na kraju se elektra zaljubi u pilada te se oni vjencaju. Filomen i Baukida: starci koji su pogostili Zeusa i Hermesa kad su putovali svijetom u ljudskom oblicju. njih nisu kaznili kao druge i bili su odusevljeni njihovom gostoljubljivoscu.
ispunio im je i zelju da umru u isto vrijeme i pretvorio ih u stabla ispred hrama da budu zajedno zauvijek. Dioniz: u grčkoj mitologiji bog je plodnosti zemlje,veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Njegova je majka Selema, kći Kodmusa, sina kralja Fenikije i Europina brata. Selema je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otac Zeus, kralj bogova. Jedna od priča o Dionizu (iz orfičkih himna) govori kako je Hera, Zeusova žena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino poslala Titane da ga rastrgaju. Oni su dijete namamiliigračkama i rastrgali ga na komadiće te ga gotovo cijelog pojeli prije nego što ih je Zeus uspio rastjerati svojom božanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spašen bilo je njegovosrce. Zeus je srce usadio u Semelinu utrobu i Dioniz biva ponovo rođen.
Arahna: bila je vjesta u tkanju, da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njome.(atena je pretvorila u malu ruznu zivotinju i danas prede konac na konac.) Mida: obozavalac vina i boga Dionizija. ovaj mu obecava ispuniti svaku zelju: zeli da sve sto dotakne postane zlato. kada se doslovno sve pocelo pretvarat u zlato skuzio je da nece oc tako i zamolio D. da ga oslobodi toga i ovaj jest. Atena: boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važna kao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. metis). Atenin je pandan u rimskoj mitologijiMinerva, boginja mudrosti. Atena je žene naučila presti i tkati, a muškarce lončarstvu te izgradnji brodova i bojnih kola. Atena se rodila iskočivši naoružana
iz Zeusove glave. Hijakint: spartanski mladic koga je Zefir ubio u boju diskom boga Apolona. Atalanta: ratnica, trkacica, kcerka Jazija. Trka se s hipomenom, tri zlatne jabuke baca, usporava je i postane joj muz. Tantal: sin Zeusa i nimfe Plute, bio je kaznjen zbog uzaludno i neispunjivo iskusenje bogova. Pelop: peloponez dobio ime po njemu. u mladosti umro i uskrsno jer ga je otac Tantal pripremio kao gozbu bogovima. osvojio Hipodamiju u natjecanju protiv njenog oca. hermo mu se osvetio za ubojstvo sina tako sto ga je ubio rukama zene i djece. Zet i Amfion: sinovi Zeusa i Antiope. Plod ljubavne avanture. Nakon sto je zeus vidio antiopu kako se gola kupa u jednom izvoru, odmah ga je obuzela pozuda. osvetili svoju majku, postali kraljevi Tebe.. Amfionova zena Nioba,proboo se macem kad je saznao da su mu sinovi i kceri mrtve. Nioba: tebanska kraljica, Amfionova zena, hvalisala se nad Letom jer je imala 14 djece a Leta samo dvoje. Apolon i Artemida osvetili majku tako sto su Niobi pobili svu djecu Sizif i Salomonej: braca. prvi lukav,drugi uobrazen. drugoga ubio zeus jer je ovaj prico da je ko on. a prvi ulovio boga smrti Tanatosa pa se zeus naljutio. kad je ovaj doso u Had morali ga cekat jer mu zena po njegovoj zapovijedi nije prinosila zrtvu. on se tako izvuko opet da zivi. pa ga opet tanatos ulovio i otada valja kamen uzbrdo koji se uvijek vrati na pocetak taman kad on bude blizu vrha. Belerofont: je kralj Lakije. Sin korintskog kralja Glauka i njegove žene Eurinome. iz nehaja je ubio brata Licija, da bi se iskupio morao je ubiti cudoviste Himeru, sto je i uspio. Dioskur: Kastor i Polideuk, boziji Zeusovi sinovi. P besmrtan K smrtan. sve radili zajedno,
primjer iskrene bratske ljubavi. jedni od Argonauta. Melampod: sin amitaonov kojeg je rodila idomena ili prema drugima aglaja ili rodopa. U antici su ga smatrali prvim smrtnikom koje posjedovao prorocki dar prvim koji se bavio medicinom i prvim koji je u grckoj uspostavio dionisov kult. sposobnost vračanja dobio je jer su mu zmije kao djetetu oblizale usi te je shvatio da moze razumjeti jezik ptica i na taj nacin je mogao proricati buducnost. spojio tu sposobnost s lijecnistvom. svojom sposobnoscu dobio 2/3 Pretova kraljevstva i njegovu kcer za zenu. Orfej i Euridika: Euridiku ujede zmija kada je zgazila na nju dok je bjezala od aristeja koji ju je zelio silovati, Orfej ide u Had po nju i pjevao hadu i perzefoni. Da bi je vratio kad izlazila, nije smio da se okrene i da je pogleda, ali se okrenuo kako bi vidio lice svoje voljene i jer nije cuo njezine korake te je izgubio je Euridiku zauvijek. Meleagar (grč. Meléagros), u grč. mitologiji, junak iz Kalidona u Etoliji, sin Eneja i Alteje. Kod njegova rođenja suđenice su prorekle da će živjeti dok ne izgori cjepanica koja je već gorjela na ognjištu. Majka Alteja odmah je izvadi iz vatre i sakrije. Otac Enej bio je uvrijedio Artemidu koja je poslala vepra u Kalidon. M. ga je lovio s mnogim junacima, među kojima su bili i neki od Argonauta, a lovu se pridružila i Atalanta u koju se M. zaljubio. Kako je Atalanta prva ranila vepra, došlo je do sukoba oko podjele trofeja. M. je pritom ubio dva svoja ujaka. Na to je Alteja proklela vlastitog sina, udesila da bukne požar u kojem je izgorjela i ona cjepanica, i tako je umro i Meleagar.
podjela bogova u trojanskom ratu: Grčka: Hera, Atena, Posejdon, Hermo, Hefest. Troja: Ares, Afrodita, Artemida, Apolon, Skamandar (riječni bog) ODISEJA: Pjesnik nas uvodi u radnju in medias res govoreći kako bogovi odlučuju da je vrijeme da se Odisej vrati kući, pošto je sedam godina bio zatočen na otoku s nimfom Kalipso. Atena odlučuje posjetiti njegova sina Telemaha na Itaki. Atena se pojavljuje u liku Mentora i govori Telemahu kako osjeća da će mu se otac uskoro vratiti te ga ohrabruje. Prosci nemilosrdno troše Odisejev imetak i nestrpljivo čekaju da Penelopa izabere supružnika budući da svi smatraju kako je Odisejodavno mrtav. Penelopa ih je godinama varala govoreći kako će se udati čim satka tkaninu za mrtvoga muža. No, ona je svake noći uništavala ono što bi danju satkala. Na posljetku se za to saznalo te prosci žele da se odluči. Telemah putuje na otok Pil gdje mu kralj Nestor govori o sudbini mnogih junaka. Telemah zatim odlazi u Spartu posjetiti kralja Menelaja.
Menelaj govori Telemahu kako je saznao da je Odisej zarobljen na otoku s nimfom. Zeus šalje Hermesa, glasnika bogova, na otok k nimfi Kalipsi te joj govori kako joj bogovi naređuju da pusti Odiseja. Ona to nevoljko učini te otpravi Odiseja koji čamcem ode s otoka. No, bog Posejdon uništi njegov čamac te Odisej jedva preživi. Odiseja je na feničkoj obali probudio smijeh djevojaka u blizini. Bile su to Nausikaja, kraljeva kći i njene sluškinje. Ona mu govori kako da sretno stigne do kraljevih dvora. Atena se pretvara u djevojčicu i vodi Odiseja do dvora kako ga nitko ne bi vidio i raspitivao se. Kralj Alkinoj priređuje zabavu u Odisejevu čast. Uz gozbu je mladi pjevač pjevao o Trojanskome ratu, spominjući i Odisejeva junaštva, zbog kojih je Odisej gorko zaplakao nekoliko puta. Na posljetku kralj upita Odiseja tko je i zašto plače. Odisej priča sve o svojim pustolovinama. Govori o tome kako je susreo kiklopa Polifema koji mi je pojeo dvojicu ljudi u njegovoj pećini. Na kraju su ga pobijedili tako što ga je Odisej oslijepio. Odisej priča dalje kako mu je bog Eol dao vreću. Njegovi su ljudi otvorili tu vreću ne znajući da su u njoj vjetrovi. Ti su ih vjetrovi vratili natrag odakle su došli. Tamo bivaju začarani od čarobnice Kirke koja njegove ljude pretvara u svinje. Hermes daruje Odiseju travu koja sprečava Kirku da pretvori Odiseja u svinju. Potom ona vraća njegovim prijateljima ljudsko obličje i pušta ih da odu, davši Odiseju uputu kako doći do Aheronta i podzemnog svijeta. U podzemnome svijetu Odisej razgovara s Tiresijom te sa svojom majkom i brojnim grčkim junacima poput Ahileja, Herakla i drugih. Tiresije mu govori kako mora proširiti štovanje boga Posejdona koji se ljuti na njega, jer je oslijepo njegova sina Polifema. Zatim je uspio izbjeći sirene tako da je posada začepila uši, a on je bio privezan za jarbol te se nije mogao micati, inače bi ih očarala pjesma sirena pa bi se nasukali. Odisej nastavlja pripovijedati kako je plovio i prošao dvije nemani - Scilu i Haribdu. Zatim priča kako su stigli na otok gdje je njegova posada ignorirala Odisejeva upozorenja i žrtvovala stoku boga Helija Hiperiona. Zeus se razljutio i munjom uništio Odisejev brod te je samo Odisej preživio. Odisej se vraća na Itaku. Atena mu pomaže i daje mu upute. On odlazi svome vjernome svinjaru, pošto ga je Atena pretvorila u prosjaka tako da ga nitko ne može prepoznati. Svinjar Eumaj priča Odiseju o svome gospodaru. Odisej vidi kako mu je sluga vjeran sve te godine i obećava mu da će se Odisej vratiti.
Atena govori Telemahu kako ga prosci žele ubiti i nalaže mu da se vrati kući, davši mu upute. Istovremeno, Eumaj priča Odiseju o svojoj prošlosti. Telemah izbjegava zasjedu prosaca te, po Ateninim uputama, odlazi Eumaju gdje mu se Odisej razotkriva. Odisej se vraća u dvor te prosi hranu od prosaca kako bi vidio njihovu moralnost. Na ulazu ga je prepoznao njegov pas Arg koji od sreće umire. Na dvoru se pojavljuje pravi prosac te se on i Odisej posvade i potuku, što su ostali prosci ohrabrivali. Odisej svlada prosjaka. Penelopa upita Odiseja zna li što o njenome mužu, on joj obeća da će se on vratiti, ali joj ne otkriva svoj identitet. Penelopa nalaže sluškinji da ga opere, a ona prepozna Odisejev ožiljak. Odisej joj nalaže da šuti i govori joj o svome naumu. Penelopa sanja ružan san, ali je Atena umiruje. Sljedeće jutro Odisej traži znak, a Zeus pošalje munju iz vedra neba. Penelopa organizira streljačko natjecanje - udat će se za pobjednika. Iznesen je Odisejev luk, ali ga nitko od prosaca ne može potegnuti, čak ni Antinoj, glavni među njima. Htjeli su odgoditi natjecanje, ali Odisej, prerušen kao prosjak, potegne luk i pošalje strijelu kroza sve sjekire. Odisej i Telemah ubijaju sve prosce. Odisej otkriva Penelopi svoj identitet. Ona nije bila sigurna je li to istina te ga upita za njihov tajni znak. Naime, Odisejev je krevet napravljen od živa maslinova drveta i nitko ga ne može pomaknuti, a samo su njih dvoje to znali. Presretna mu se potom baci u naručje. Duše prosaca silaze u Had. Odisej se otkriva ocu Laertu. Itačani se žele boriti s Odisejem jer je pobio prosce, ali Atena sprečava sukob i miri obje strane. POSLJEDNJI TANTALOVICI: Ovo ime odnosi se na Agamemnonove potomke, kao i na samog Agamemnina jer je on takoder potomak Tantala. Na njihovom rodu bilo je prokletsvo jer je Tantal, inace pradjed Agamemnona nekad davno pozvao bogove na objed i posluzio im skuhanoga svog sina Pelopa, kojeg su bogovi ipak uskrnuli. Taj Pelop iako je bio dobar, ubio je Hermova sina Mirtila i tako samo nastavio prokletstvo. Pelop je imao sina, Atreja i Tijesta; prvi je vladao Mikenom, drugi južnom Argolidom. Atrej je imao ovna sa zlatnim runom kojeg je htio njegov mladi brat Tijest. On je zaveo Atrejevu ženu i ona mu je dala tog ovna. Kad je Atrej saznao, ubio je Tjestove sinove Tantala i plistena, skuhao ih i posluzio bratu te mu pomijesao njihovu krv u
vino i ponudio ga. Tijest je tada pobjegao u Epir. Zemlju Atrejevu tada je pogodila suša i glad, i proročanstvo je kazalo da ce tako biti sve dok Atjer je ne pozove brata da se vrati. Tijest se vratio zajedno sa sinom Egistom. Egist se zakleo osvetiti oca i braću. Ubrzo nakon sto su se vratili, Atrej je brata bacio u tamnicu. Egist se tada pretvarao da je uz njega, pa je slagao da će ubiti oca, ali je ubio Atreja. Tijest je oslobodjen iz tamnice, te je kratko vladao bratovom drzavom. No, Atrejev sin Agamemnon, ubio je Tijesta i osvetio oca te ponovno zavladao Mikenom. Tako, kad je Agamemnon otisao u rat pod Troju, a zena Klitemnestra mu ostala ljuta kuci jer je on zrtvovao njihovu kcer Ifigeniju radi ratne srece, poceo joj se udvarati Egist. Ona je iz osvete popustila udvaranjima te je žiuvjela s njim u palači te je on vladao Mikenom. U palači još življaše Elektra, Hrizotemida i Orest, djeca Agamemnonova. Egist i Klitemnestra su planirali po povratku iz rata Agamemnonu spremiti klopku te su na krov place smjestili strazara koji im je imao javiti kad se pojavi znak da se Agamemnon vraca. Agamemnona su na putu kuci pokusali vjetrovi odbaciti da se ne vrati, kako ne bi upao u klopku, ali nisu uspjele. I tako, kad se on vratio docekao ga je sav narod na celu s Egistom, a i sama Klitemnestra mu je dosla i poklonila mu se. Egistu je Agamemnon zahvlaio sto mu je cuvao zemlju . S Agamemnonom je dosla i Prijamova kcer Kasandra koja je bila prorocica a koju je on uzeo kao ratni plijen. Kad je Klitemnestra doznala da je ona prorocica, odlucila je da s Egistom sto prije provede svoj plan te da ubije i Kasandru. Na gozbi spremljenoj u čast Agamemnona, trebali su ga ubiti Egistove sluge, ali zbog prorocice, plan se promijenio. Agamemnon se umoran od putovanja odlucio okupati, te je usao u kadu a Klitemnestra i Egist su ga iz zasjede pokrili mrežom i izboli na smrt. Poslije toga ubili su i Kasandru. Klitemnestra je tada priznala pred narodom da je ubila muza, ali se opravdavala da je to ucinila zbog majcinske boli za kceri Ifigenijom koju je on nekad davno zrtvovao te da je ubila i njegovu ljubavnicu, kao Kasandru, koju je on bio doveo u palacu. Te su Ona i Egist zavladali. Elektru i Hrizotemidu ubojice nisu smatrali prijetnjom, a 12 godisnjeg sina Oresta, spasila je sestra Elektra koja ga je dala robu koji ga je poslao u Fanotu, u zemlju Fokidu te ga predao Strofiju, kralju koji je bio muž Agamemnonove sestre koji se o njenu brinuo kao da je njegov te je Orest postao prijatelj s njegovim sinom Piladom. Elektra je zivjela mucenicki u palaci, Egist i majka su ju non stop izrugivali jer je tugovala za ocem. Kruzile su glasine da ce se Orest vratiti iz tudine te osvetiti oca, ali ubojice i nisu pretjerano marile za to. Elektra je s nestrpljenjem cekla povratak brata. Jednoga dana, kad je Egist bio odsutan od kuce, Klitemnestri je dosao glasnik i javio da je Orest umro. Nju je to razveselilo, a Elektra je pala u tugu jer su joj se srusile sve nade. Glasnik je jos rekao da ce uskoro doci ljudi koji nose zaru s Orestovim ostatcima. Elektra je potom dugo razmisljala sto ce i kako ce, dok se nije pojavila Hrizotemida i rekla da je Orest dosao. Elektra joj je tada rekla da je on mrtav, al ova ju je uvjeravala da nije jer je bila na ocevu grobu i tamo nasla pramen kose koji nema bit ciji vec Orestov. Ali Elektra nije vjerovala u to, te je nagovarala sestru da njih 2 provedu osvetu, sto je ova odbila. Elektra je ostala sjedeci na pragu palace, kad su pred nju dosla 2 covjeka koja su rekla da su oni iz Fokide i da nose Orestove posmrtne ostatke. Ona ih je tada preklinjala da joj ih daju kao bi ih oplakala. Dok je ona tako zalila, jedan od glasnika, koji je zapravo bio preruseni Orest, rekao joj je istinu-da nije mrtav i da je dosao osvetiti oca. Tada je usao u palacu te u njoj ubio majku
Klitemnestru. Utom se vratio i Egist, te su ga doceklali s vijestima da su glasnici donijeli Orestovo tijelo sto je njega obradovalo. Kad su donijeli nosila, te on sav sretan poceo otkrivati tijelo da vidi mrtvog Oresta, zaprepastio se kad je vidio mrtvu Klitemnestru na nosilima. Tada ga je Orest ubio na istom mjestu gdje je on ubio njegova oca-u kupki. Nakon Orestova cina, pocele su ga pratiti i muciti Erinije koje su ga htjele kazniti zbog protunaravnog ubojstva majke., te je pobjegao iz Mikene. A pratio ga je njegov vjerni prijatelj Pilad, koji je u medjuvremenu zarucio njegovu sestru Elektru. Njih 2 dosli su u prorociste u Delfe te trazli prorocanstvo, a Aplon, ciji je Orest bio ljubimac, poslao ih je u Atenu kako bi mu u pravednom sudskom procesu konacno sudili za ubojstvo majke. Usto, Apolon je bacio tvrd san na Erinije kako ga ne bi mogle pratiti ali ih je Klitemnestrin duh nakon izvjesnog vremena probudio te su posle za njim. Orest je dosao u Atenu te se poklonio pred kipom bozice Atene te ju zamolio za pomoc. Atena je tada odvratila da ce mu ona suditi u parnici, zakazala dan sudjenja i otpustila sve 'stranke'. Na dan sudjenja, koje se odvijalo na Aresovom brezuljku Aeropagu. Presudjeno je u Orestovu korist te su se Erinije nezadovoljne vratile u podzemlje. Nakon toga, Pilad i Orest su otisli u Delfe vidjeti sto ce dalje, te su dobili prorocanstvo da trebaju otici una Tauridski poluotok (danasnji Krim) te ukrasti iz Artemidina hrama njen kip te ga donijeti u Atenu jer se bozici vise ne svidja biti u barbarskoj zemlji. No postojala je kvaka, Taurijci su imali obicaj svakog stranca koji se iskrca na njiihovu obalu zrtvovati Artemdi. A pravi razlog zasto je Orest poslan tu je taj sto je onda kad je umjesto Ifigenije, zrvovana kosuta, Artemida je odnijela djevojku na Tauridu kako bi bila svecenica u njenom hramu. Njen zadatak je bio procistiti strance za zrtvovanje u kupelji. Ona je godinama gledala kako ovi smicu njene sunarodnjake Grke. Orest i Pilad dosli su onamo te se odlucili sakriti u spilji te po noci ukrati kip i otici. Medjutim, vidio ih je jedan od pastira u trenutku kad je Orest vicuci izisao iz spilje jer je riku goveda i lavez pasa zamijenio sa hukanjem Erinija. Uhvatili su ih i odveli kralju Toantu koji je odredio zrtvovanje. Ifigeniji su isto ispricali tu pricu te su doveli Pilada i Oresta k njoj. Ona se odusevila njihovim lijepim likom, te ih je ispitala porijeklo. Pilad joj se prestavio, a Orest ne, jer je vec izgubio svaku nadu u prezivljavanje. Tada je ona od njih sazanala da dolaze iz Arga, i sve novosti o Troji, smrti Agamemnonovoj i Klitemnestrinij te da se ne zna sto je bilo s njom, Ifigenijom. Tada im je obecala pogodbu-jedan od njih ce prezivjeti kako bi mogao odnijeti njeno pismo u domovinu. Orest je odlucio da njegov prijatelj Pilad pozivi. Ifigenija je donijela pismo, te ipak odlucila Piladu prepricati sadrzaj kako bi bila sigurna da ce njena rijec stici u domovinu. Pismo je bilo za Oresta u kojem mu porucuje da je ziva i da ju dodje izbaviti. Pilad je rekao da ce odmah predati pismo, i dao ga je odmah Orestu pred njenim ocima. Ona ga je tada ispitivala neke obiteljske tajne od davnine kako bi dokazala da je to Orest. Tada je skovala plan za bijeg. Porucila je kralju da su stranici pocinili strasan zlovin u domovini i da ih mora ocistiti potpuno te ih okupati u moru, zajedno s Artemidinim kipom koji su dotakli kad su dosli te ga tako okaljali. Jos je naredila kralju da da proglas da ljudi ne izlaze iz kuca prilikom ciscenja stranaca kako ih ne bi okaljali te da pod vlastitim nadzorom okadi hram. Kralj je na to pristao. Nakon nekoliko sati, vratio se glasnik s mora koji je kralju ispripovjedio da su stranic i svecenica pobjegli s kipom. Kralj je krenuo u potjeru za njima ali mu se ukazala Atena i rekla mu da pusti bjegunce
na miru, jer to cine njoj iz ljubavi, a Posejdon ih svakako mirno nosi po moru u domovinu. Kralj je poslusao objavu. Ifigenija je posto su stigli u Atenu postala svecenica Artemidinog hrama u Ateni, Orest je zakraljevao Mikenom te ozenio Hermionu, kći Menelaja i Helene koja je bila zarucena za Ahilejevog sina Neoptolema. Sa zenine strane, dobio je jos vlast nad Spartom. (kojom je vladao Menelaj). Elektra se udala za Pilada te je bila na prijestolju u Fokidi, a Hrizotemida umrije neudana. Orest dozivi 90 godina te umrije od ugriza zmije za petu. Njegov sin Tizamen vladao je nad Peleponezanima, dok Heraklovici nisu zauzeli poluotok.