6.3. Rim Terme Slavoluci

Amir Pašić: Historija arhitekture Arhitektura prije 330.godine: 5.-Rim (3)

TERME

i sami Terme nisu samo dizajnirane dizajnir ane za luksuzno kupanje, kupanj e, u se Carskog grada. Mala cijena za ulaz je

amfit eatari.

careva da steknu popularnost. Terme su bile pod upravom aedilesa, a tu su bili i balneatoresi da prikupljaju novac na ulazu, i koji su radili na osvjetljenju , i stotine robova su bili tu da bi proces kupanja bio luksuzni odmor. Terme su uglavnom podizane na . (a) Glavna zgrada. prostorije prostorije termi kupke sa sa negrijanom vodom. vod om. Os Ostale pros pro storije tor ije su bile b ile dupli d uplicirane cirane.. mponirali, nauljili , nabrusili i pomazivali pomazivali kupa

-om. Velike

(b) veliki veliki otvoreni ot voreni prostor prostor.. ke, sa podignutim sjedalima na strani za gledatelje. (c) vanjski prsten apartmana. apartm ana.

kolonade, kolon ade, Veliki rezervoar punjen posebnim akvaduktom

pr ostoro rom m nu Karakaline terme, Rim ( 211-17 n.e.), sa prosto ob j nom st anju, relat ivna pozicija t epidarijuma, kalidariuma, frigidarium, apodyt eria i drugih se ratiti rati ti.. Terme su st ajale na 6,09 m visokoj platf pl atformi ormi,, u svakom pravcu, a ispod su bile -kom omor ore e, hodn hodnic icii pok pokaust ust i cij cije evi sa top topli lim m zra zrak kom za grij grija anje nje zgrade. Kolonada olo nada na ulaznoj ulaznoj strani tr ani prikazuje pr ikazuje koje klizna' klizna' kupatila na platformi. platf ormi. prikaz pri kaze e i predavanja. Na Na supr suprot ot ukturi. otvori otvo ri sa stub tubovima ovima prema vrtovima vrtovim a bili su karakteristika karakteristika jugode.

33


Gene eneralni ralni plan Karakali nih (Caracalla) (Caracalla) termi u Rimu Rimu 1. Periferni 2.Natat 2.N atatio io ili i li veliki bazen bazen 3. Bazilikalna dvorana 4. Iza Iza tepidariuma, tepidariuma, velika rotunda (okrugli) caldarium 5. Palaestre flanki f lankirane rane exedrama 6. Exedre sa apsidal apsi dalni nim m sobama

Velika s karakter karakteristika istika plana pl ana i oko nje su grupirane grup irane To je 55, 55,77 77 m sa 24,08 24,08 m prostora, natkrivenog s ogromnim polukrugom, na kojem je ispresijecani svod od betona, u tri odjeljka visine 32,91 m, koji su stajali na osam masivnih zidanih stupova, a sprijeda s granitnim stubovima 11,58 m visokim i 1,62 u pr u, koji su bili potpora pot pora kratkim kratkim komadima entablatu entablature re . Ova velika dvorana je bila osvijetljena sa neizdijeljenim prozorima pod ispresijecanim svodom, koji se izdizao iznad krovova susjedne dvorane, kao u Termi Dioklecijana, te u Bazilici Konstantina. Kalidarium je imao kupolu u onoj od Pantenona, a u t og prost ora p . Frigidarium je vjerojat no bi b io ot voren prema nebu, i to kupanje-plivanje na otvorenom zraku bilo je veoma to ih mjeseci u Carskom gradu. gr adu. Unu la a metod me toda ama ma.. P form formir ira ani od od moz mozaika ika svije ijetlih tlih boja boja sa geom geome etrijs trijski kim m uz uzorc orcima ima ili ili sa sa lik likovim ovima a sporti portis sta; ta; donj donjii dijelovi betonskih zidova su ob mramorom raznih boja, i gornji dijelovi s oslikanom i modelira stubovi tu bovi pod svodovima su od granita, porfira, porfir a, Giallo antikoa, alabas alabastera tera ili drugog rijetkog rijet kog mramora. Mramorni stubovi raznih raznih boja su su se konstru konstruktivno ktivno koristi koristilili za potporu pot poru gornji go rnjih h balkona i krovova peristil peristila, a, i dekorativno u obliku obl iku okvira za za superponirane superponirane oblike obli ke na zidovim zidovima. a. i ud udubljenjima, modeliranom i oboj , ili ob obojenim st st ak aklenim mozaikom.

34


Ove

su ili donesene ih napravili Tokom iskopavanja termi u renesansnom razdoblju mnoga od tih remek-djela umjetnosti sklonjena su u Vatikan i druge muzeje u Rimu, odakle su neka od njih kasnije odnesena u muzeje u Europi. Dodatni interes za int erijer dali su neprekidni tokovi vode koja izlazi iz usta lavova isklesanih u mramoru ili h sjajnim im srebrom, koja zatim pada u mramorni bazen i nim vremenima. Eksterijeri tih velikih termi izgledaju kao da su , osim na strani otvorenoj prema glavnim vrtovima, gdje su .

35


Velike arkade u betonskom zidu u Caracalla (Karakalini m) kupatilima u Rimu i otvorena za javnost u 216 g. n.e. . Bazilikalna dvorana s krupnozrni m svodom na koji se ovi lukovi dali pristup

Freska predstavlj a Bacchus -a otkrivene ispod Caracalla (Karakalinih) kupatila. androgin karakt er dionizijske b (Museo Palat ino dell'Antiquario, Rim).

Terme u Agripi, Rim (st. 20 pne), koje su najranije nestale, a fragmenti su ostali i u sastavu posljednjih restauracija. Trajanove postojale i do 1795g. Terme su

36


Terme Tit usa, Rim ( 80 n.e.), stajale su na velikoj platformi, dijelom na temeljima Neronove kada su iskopane oko 1500god. n.e. mnoge izvanredne freske su bili otkrivene, a koje su imale zna tog vremena; neki od najboljih kipova antike rupa su

brdu Esquilin, i utjecaj na slikarstvo galerija u Europi.

ju na terme Karakale u generalnoj Terme Dioklecijana, Rim (302 n.e.), koje su primale izvedbi. m sa 24,38 m i 27,43 m visoka, ima originalni krstasti svod od betona (str. 177M), koji izvire iz osam monolitnih stubova od egipatskog granita, 15,24 m visok i 1,52 , sa kompozitnim kapitelima od bijelog mramora, koji su potpora entablaturi (p. 207A). Ova zgrada je od posebnog interesa, prvo velikih dvorana, a drugo, jer je Michelangelo 1563.god. pretvorio u crkvu S. Maria degli Angeli. Zborno mjesto je sa jedne strane dodao Vanvitelli (AD. 1749), koji pretvara brod u transept. Restauracija frigidariuma i efebiuma daje dobru ideju o karakteru zgrade.

Generalni plan Kupatila Diocletian -a u Rimu 1. Ulaz u vrtove 2. Natatio 3. Bazilikalna dvorana 4. Rotunda (okrugli) Tepidarium 5. Caldarium 6. Palaestrae S obje strane velike centralne exedre, rotunde su

Izvanredni arhitektonski kompleks Presjek centralne jezgre Kupatila Diocletian-

37


Generalni plan Terme Dioklecijana u Rimu

dvorana, fri gidarium

su

38


Predvorje crkve Santa Maria degli Angeli Sa svojim svodovima i oculusom i sedam redaka kaseta, dvorana tepidariuma iji je prostor reminiscencija na Pantheon, danas kao predvorje crkve Santa Maria degli Angeli, koje je Michelangelo pretvorio iz basilikalne dvorane Diocletian-ovih termi.

Kupatila pretvarena u crkvu kupatilima Diocletian-a pokrivaju bazilikalnu dvoranu koju su Michelangelo i Vanvitelli t ransformirali u crkvu Santa Maria izmijenjena po svojim radikalnoj novoj funkciji. Mramorne i glazure ostale su na mjestu.

u rimskim ma ama, a pod Republikom njihovo ime Balneum ili mala privatna kupatila promijenjeno je na javna kupatila, koja su jednostavnijeg karaktera nego kasnije terme Carstva, u kojem je kupanje postalo sekundarno u odnosu na luksuz i zabavu. Kupatila Stabia, Pompeii (oko 120.g.pne) i Forum kupatila, Pompeii (oko 80.g. pne), nalaze se na linijama ovih malih javnih kupatila. Gdje god su se Rimljani naselili tu su izgradili terme za narod, a time i nom rimskom gradu Timgad, Sjeverna Afrika, nalaze se ru nih termalnih objekata. Minerva Medica, Rim (st. 260.g.n.e. su brojni drugi os

nim Licinijanovim vrtovima, jer i u susjedstvu. Odsutnost hipokausta i opeke od dimnjaka za kupatila bilo koje vrste. To je dekagonalno prema planu, 24,38 m pr a, s pol a, a ulaz na desetoj. Ni i konstrukcijske. One su obrnut e u usporedbi s onima u zidovima Pantenona stabilnost strukturi. U uglovim potaknuti podupir znad uglova , u kojem se nalazi niz velikih prozora koji a obje strane. P pokazali preslabim da h blokova oko baze kupole na uobi ana dijelu s na . Ovi su se ponovo pokazali nedovoljnim, te , ali zapravo radi dodatne snage za u podr Kupola, koja ima izvanrednu razvijaju da postave

S. Vitale, Ravenna, je posebno zanimljiva jer se tu otprilike formirani 'pandantifi' ove na dekagonalnu bazu, ovaj sklop je dalje razvijan od strane Bizanta. U kupolu su 39


rebrasti okviri, povezani zajedno crijepom horizontalnim tokom, koji se penju gore prema tjemenu. Takav okvir je Bazilici Konstantina: oni se prvi put pojavljuju u rimskim radovima u svodovima na Colosseumu ( 70-82 n.e.), u preponskim svodovima krajem prv Crijep rebra m, m i jednostavnijim za graditi. Iako ova vrtna zgrada Rimljanima, ona prema laganijim konstrukcijskim sistemima Bizanta, i evoluciji kupole.

a

ih da bi odgovarali rimskoj drami, i - za ovu sjedala jedno iznad drugog, priz zbor, postao je ma i drugim dostojanstvenicima. P je pozornice, koja je podignut a i dovedena u neposrednu vezu s auditorijem. Rimska pozor bila samo udubljenja na brd gra a e sjedala, pod kojim koridori kori za .

Tlocrtna shema rimskog teatra prema Vit ruvi ju

Pozor (23-13.g.pne), bil o u ravni ne na razini brda, , poput onih od Colosseum zidova i bet onskih svodova. To je sada iako je njegovih dvorana i dalje postoje, a sastoje se od dva nivoa arkada, sa superponiranim dorskim i jonskim redom

40


-a I Claudius-a.

sprata stupova nestala. Cavea je postavljena

superponiranim arkadama.

Cezar dosegla je svoj vrhunac za vrijeme Hadrianove

uspio da se izgradi (izdigne) ponovo skupa sa velikim teatrom od kojeg su danas preostali samo

AMFITEATRI Amfiteari, nepoznanica za Grke, nalazimo m naselju i veoma su dobri eksponenti karaktera a Rimljana, koji su preferirali prikazivanje smrtonosnih borbi, smatra rim treningom za naciju ratnika. Gladijatorske borbe vodille su svoje porijeklo u sahranama kao vjerskim obredima povezanim sa ljudskim mrtvih. Elipt i nivoima pozornica na poz auditorij neprekinutim . Osim njihove ne cijevi za plavljenje nekih arena anjolski ringovi za bikove daju rimskih amfiteatara. Arena, pi , je tako nazvana zbog pijeska kojim je arena posuta da apsorbira krv boraca. Colloseum, Rim Amfiteatar Flavijevaca Vespazijana (70. Domicijana (82 n.e. brda, a prema planu je velika elipsa, 189 m sa 156,36 m, sa osamdeset vanjskih arkadnih ot vora nivoa sjedala (str. 212). Arena je ovalnog oblika 87,47 m od m visokim, iza kojeg je bio podijum, sa carskim prijestoljem i sjedalima za Pontifex Maximus, Vestal Virgin, Senatore, Praetor ke. Iza postolja izdizala su se oko 50.000 gledatelja, s hodnicima i stepenicama ispod, dok g nivoa, u nivou arene. Sjedala, koja su uklonjena, bila su podijeljena u ili velika nivoa za one om reda v zidom, iznad kojeg je bio vrh raspona i kolonada, kojima se moglo i stepenicama iz okolnih koridora postavljenih radijalnih zidova. Grad na zbog e kombinacije materijala, prema svrsi za koju su bili namijenjeni. 41


Sastavni dijelovi betona varirali su ovako: (I) lava a (II) sedra i opeka za potporne zidove, (III) za svodove da smanji njihov

.

Sedreni blokovi, postavljeni bez maltera koji su se vali zajedno sa met alnim spojnicama za fasade, dok je mramor upotrijebljen za stubove, sjedala, i ukrase. Potporna masa je pro tako da zauzima koliko je zgrade, a sastoji se od klinastih kamenih stupova, z svi pr strukturu velike inherentne snage ve-

Kad padne Koloseum

Colloseum, Rim,

Vanjska fasada, 48m visoka, podijeljena lukovima, gdje su umetnuti troskistuovi kvazidorskog, jonskog, korintskog reda, korintske stubove, s korbelom da vaju jarbole od velariuma koji su bili postavljeni po auditorijumu. Neki od posebnih arhitektonskih karakteristika ove predivne evine su: (i) (ii) (iii)

masivni stub i oblikuju ambulatorij, dekorati arhitekture, koji su superponirani upotrebom pojednostavljenog reda, velike izbrisive linije neprekinute entablature oko zgrade. Proporcije umetnutih stubova, koji svi imaju isti e su, za dorske stubove su oko 9 i 1 / 3 visoke, a jonske i korintske a.

42


Kamena elipsa Osnova Flavijevskog amfiteatra, ogromna konstrukcija

komplicirane probleme stereotomije.

Koloseum j

kturni problemi koji su se javljali su skog karaktera, u jednu gigantsk potpore koju su Grci osigurali u , sklanjanjem auditorijuma sa zemlje. Ovdje je, dakle, novi pristup izumom i upotrebom betona, u hodnicima i ma, i u komorama ispod same aren e temelje za nivoa iznad drugog u veliku elipsu, sve do krunaste kolonade sa stubovima koji stoje na krepidomu ispod i p entablature i pervaz na vrhu stuba. Rimska arhitektura, posebno ona izvedena prvo u pozor Marcellus, a nakon toga u brojnim amfiteatrima, postala je kompleksna u izgledu i skrivena u dizajnu, jer ne samo da su stubovi postavljeni ispred lukobrana, ali je bilo stubova iznad stubova, entablatura iznad entablature, a lukovi iznad lukova, dok su zakrivljeni svodovi oko cijele zgrade bili skrivena potpora za sjedala auditorijuma zakrivljene u redovitim razmacim u rimskom amfiteatru stepenice su u zasvo zgrade.

43


Aksonometrijski prikaz Colosseum-a -a prikazuje raspored unutarnji struktura

Ogroman u proporcijama, kompleksan u strukturi, a ipak dosljedan u stalnom ponavljanju vanjskog dizajna, Colosseum prizi sproveo do kraja tako ogroman popularnu zabavu. Colloseum i u svom propadanju, a pri borbe gladijat ora i zvijeri, po ana koja su se dogodila unutar njegovih divovskih zidina prije nego je postao srednjovjekovna utvrda ili je bio kako bi osigurao

Hljeba i Igara (Panem et Cir cences) Ogromna pozornica koloseuma mogla je primiti 70 000 gledalaca koji su posmatrali gladijatorske duele i prikaze pomorskih bitaka jer se arena mogla napuniti vodom.

Amfiteatar, Verona ( 290.g. n.e.) gotovo sva kamena sjedala su netaknut a, iako kompletna dijela gornjeg vanjskog zida . Amfiteatar, Pompeji (70.g. p.n.e. Kartage), su drugi primjeri, osim ostataka poznatih kao 'Maumbury prstenovi' u Dorchesteru, te Amfiteatar u Caerleon (Monmouth). 44


CIRKUSI Rimski cirkus, za konjske i utrke kola, izveden je ih hipodroma, a postigao je pravu utrkei sportske igre postojali su stadioni ih stadiona ih prije nego li se pojavljuju kao zasebne zgrade.) Utrke kola bile su iznimno popularne, a ogromne svote su na trening i izbor ljudi i konja. Poznati ot, ubirali su -konjska kola bila su e sa dva, tri, ili ponekad ' Rima natjecale su se jedna protiv druge. Velike opklade da intenzitet popularnom interesu, i doveo tako i do njegovog popratnog zla. Sve dok stalni amfiteatar .n.e., hipodrom je e je koje su potom protjerivane. Circus Maximus, Rimu, tako se zove zbog

, ali je

je Augustus, koji mu je prvidao monument alne proporcije zbog kojih je toliko i poznat, a kasnije i carevi, Klaudije, Neron, Titus i Trajan, dodali su svoj doprinos mramorom, stubovima i kipovima. Iz Heliopolisa je obelisk Ramsesa II, koji sada stoji u Piazza del Popolo, kojeg je donio Augustus kako bi zauze arene u blago zaobljenom smjeru, tako da kola mogu m kraju. Obnovljeni pogled, pokazuje njegovu vjerojatnu pojavu u n.e., dimenzija 609,6 m dug i sjedalima za 255.000 gledatelja. " sedam krugova oko spine, jednako udaljenosti od oko 3621 m. U vrije igara bio od dvanaest do dvade je ut rka u t oku, krugovi su sedam velikih drvenih jaja na spini carcere, u isto vrijeme. Bareljef daje dobru ideju ut rke quadriga (4-konjskih kola) i reljef na lampu pokazuje trij umfalnog pobjednika u utrci (str. 216B). Oko se klupe sa tri sjedala na betonskim svodovima: izvan, cirkus pokazuje tri raspona mramornih arkada poput onih u Colosseumu, pod kojima se masa ljudi, . Zadnja utrka koja u je oko 549 n.e.

Cir cus Mximus, Rim

45


Cirkus od Maxentius, Rim (311.g. uvijek postoje tragovi, sastoji se od duge, otvoren arene sa 'spinom nivoima mramornih potpornim svodovima. Na jednom kraju arene bili su 'carceres im ulazom za povorke kraju je 'Porta Triumphalis', a sve je opasano betonskim zidom.

Cir cus Maxentius, Rim

Cirkusi Flaminiusa i Nere su drugi primjeri u Carskom Gradu.

Neronov cirkus u Rimu, I st. n.e.

GROBNICE

anstvenoj

zabranjivalo ali pet klasa ukopnih mjesta: Coemeteria, monumentalna grobnica, piramide grobnice, hram u obliku grobova, isklesani spomenici raznih vrsta. 1. Coemeteria

columbaria i loculi. Columbaria u

Gen Catacumbas', mjesto46


2. Monumentalne grobnice tom krunom zemlje ili kamena. Grobnica Caecil ia Metell a, Rim cortilu Eksterijer, ob kojih je vjerojatno bio konusni zemljani nasip.

47


Na Via Appia, grobnica Metella Cecilia,koji datira od 30 g.

volovim lobanjama.

Mauzolej Augustusa u Rimu (oko 25st. p.n.e.), podignut za njega i njegove nasljednike, bio je ogroman cilindar, 88,39 m u bronzanim likom Augustusa. Unutra i bili ispunjeni zemljom, osim za grobne kom

te i koncertne dvorane, potom je uklonjen u 1934.

U Rimu,

-ovog

mauzoleja, koja

48


Mauzolej Hadri jana u Rimu

mramor, a bilo je i mramornih ili p

ugustusa, ali je u svakom pogledu superiornog dizajna.

Valjkastoitav krug oko bubnja prije okretanja prema unutra, iznad ulaznog prolaza, do grobne odaje. Ovdje, u ovoj zgradi ponovo postoje dokazi strukturne podjele prostora kako bi se o od uskih, strukturnih odaja, zakrenutih iz anas je muzej.

Hadrian-ov mauzolej u Rimu Izgled I presjek rekonstr ukcije Hadrian-ovog Mauzoleja u Rimu, gra enog od 130 g.n.e. pa nadalje, prikazuje originalni tumuIus koji se di e na kvadratnoj osnovi. Okruglo tijelo konstrukcije, prekriveno je vegetacijom, I podupire vr nu strukturu , a zavr eno je grandioznom bron anom o ijom koju vozi princ u izgledu Apollo-na. pogreba komora je dostupna samo preko tamnog spiralnog hodnika.

je ogromna

49


U Tunisu mauzolej kula Dougga (Thugga), sastoji se od tri na vrhu piramide. Ova punska

3. Piramidalne grobnice Rim

Pir amide Caestius,

grobnica Caius Cestius kod Vrata -12 pne

4. Hram u obliku grobnice fa

i s

grobnim odajama isklesanim u stijeni iza. Grobnica Annia Regilla, Rim 50


u dna udubljenja. Centralno ispod njih je ulaz u podrum. Izvorno, podij je bio -crvenu s bijelim l inijama kako bi se imitiralo zidanje opekom koje je Grob Caetennii, Rim iz simuliraju zidanje opekom u pozadini. Caetennii grob, 5

koji su bili u Grob nici Valerii i Pancratii na Via Latina, Rim. Mauzolej Dioklecijana, Spalato Oksagonalan je i ono jedno koje

Tlocrt Dioklecijanovog Mauzoleja u Splitu peripteralni oktogon ima karakteristike rimskih hramova

-spojenom zidanju

51


Dioklecijanov Mauzolej u Splitu

Grobnica 'EI Khasne', Petra ja i strukturu natkrivenu sa konusnim krovom i urnu. 5. Isklesani Spomenici. Manje grobnice vrlo su raznolike u svojim oblicima, ali iako relativno male, mogu biti bog

Grobnica Naevoleia Tyche, Pompeii

Cenotaphs

SLAVOLUCI

- bronzano kiparstvo na nivou mansarde, koje je kasnije imalo posvetu na njenoj prednjoj strani.

Slavoluk od Tiberi ja, Orange (30 st. p.n.e.), godine 25 n.e., Tiberije je dodao natpis na ovaj om atikom, te ima korintski tro)

52


Slavol uk u Orange . , slavoluk u Orange (Arausio),

-a strane luka.

Slavoluk Titusa, Rim postavljeni su umetnuti stubovi na bokovima otvora i na vanjskim uglovima, i ovo su najraniji poznati primjeri potpuno razvijenog Rimskog kompozitnog re sanducima , a reljef u sredini predstavlja apotozu Titu. Na jednoj strani otvora isklesan je reljef cara u trijumfalnom vozilu, a s druge je prikaz plijena uzetog iz Hrama u Jer bronzanom quadrigom.

Slavoluk Titusa, Rim

53


a)

b)

a) Titus-ov Luk Domicijan

-

b)

-ov luk

dvokolici.

Slavoluk Trajana, Ancona okim, sa obje strane na bokovima nalazi se par izdubljenih korintskih stubova na postolju, Slavoluk Septimij e Severa, Rim (203.g. n.e.), je troizdubljenim

Slavol uk Septima Severa sa centr alni m ot vorom vi 54


Slavoluk Konstantina, Rim quadriga. Veliki dio ukrasnih skulptura je doneseno iz ranijih spomenika iz vremena Trajana, i predstavlja trenutke njegove vladavine.

Konstanti nov slavoluk u Rimu (312.g. n.e.)

GRADSKE KAPIJE I LUKOVI Postoje tri glavna tipa gradskih kapija:

Africi i Siriji. ili

Porte S. Andre i Port e d 'Arroux, Autun, vjerojatno iz vremena Augustusa, ima

55


Port e S. Andre i Porte d 'Arr oux, Autun

Porte de Mars, Rheims k Portico Octavia, Rim, podignut od strane Augustusa kao rekonstrukcija starijeg poretka, imao je finu dvostruku kolonadu, ali

Slavoluk od Karakala, Tebessa

,u Sjevernoj Africi.

56


STUBOVI POBJEDE Stubovi pobjede ili spomenTrajanov stub, Rim nivoima na kojima se mogu vidjeti bareljefi. To je rimski dorski stub, pot puno od mramora, s ukupnom visinom od 35,23 m. U osvijetljeno malim otvorima i izvorno je bilo natkriveno sa bronzanim orlom, zamijenjeno bronzanim kipom Trajana nakon njegove smrti. To je pak bilo uklonjeno u nekom nepoznatom trenutku, a kip koji i danas stoji S. Petra okrunio je stub od 1588. pergamenta. Bilo je 2.500 ljudskih figura, punih m irok.

Trajanov stub, Rim

57


Trajan-ov stup u Rimu 80-ti . komemorativni spomenik protiv Dacii-ja- I jedan pogreb-Hadrian je postavio

pepeo svoga

prethodnika tamo -, Trajanov spomenik foruma koji je sagradio Apollodorus od Damaska.Stub je danas izoliran a nekada je stajao iza bazilike Ulpia, latinske

Na vrhu,

40 metara iznad

cara

posmatra njegovu kreaciju.(njegovo stvaranje).

200 metara spiralnog friza oko Trajanov stuba, formira izvanredne podvige Dacijskih ratova ( 101-107n.e.).

, inauguriran je 112.n.e.

58


Ratna hronika veli a mir Detalj plitkog reljefa Trajanovog stuba u Rimu.Ovdje vidimo izgradnju utvrde koju gradelegionari. Raznolikost tema tretira cijelu du inu ovog "crtanog stripa " hronika pru a dragocjen izvor informacija o anti kim tehnikama.

Stup Marka Aurelija u Rimu

59

6.3. Rim Terme Slavoluci

Recommend Documents