Izvorna riječ
abadžija aberećkeabertute abuzenze ada adeš adžo aferim agda ahbab akrep akšamluk alat almaz alpina alčak ambar ambrela amidža amper anam avaz avlija avlijaner ašik ašićare ašlama aždaja baglama bagra bah bahnuti baildisati bajagi bajato bajka baklava bakrač
Prevod riječi
krojač specijalizi specijaliziran ran za pravljenje pravljenje ukrasa na narodnoj narodnoj nošnji. nošnji. uglavnom uglavnom vezovi. inte interes resan antn tnaa drev drevna na igra igra u kojo kojojj se ispo ispolj ljav avaj aju u prve prve simp simpat atij ijee prem premaa suprotnom spolu. sila dobra rakija (k'o izvorska voda abuzenze) riječno ostrvo (mn. ade). imenjak amidža skraćeno, ali se adžo i kaže za stariju mušku osobu, koja nešto vrijedi i uživa poštovanje u svojoj okolini. neki lokalni oblik paše. svaka čast, hvala na pomoći slatki zaljev koji se spravlja od vode i nehumanih količina šećera. za sad je još nepotvrđeno, ali kruže mahalske priče kako je agda u stvari radioaktivni materijal. jaran, drug, prijatelj rugoba, ružna osoba pijuckati piće (npr. domaću šljivovicu) uz meze u trenucima opuštanja konj specijalna vrsta noža kojom se siječe staklo. osvježa osvježavaj vajući ući bezalk bezalkoho oholni lni napita napitakk sastav sastavlje ljen n od šećera šećera,, vode vode i alpsk alpskih ih trava. Prije zadnjeg rata ga je bilo u uvozu iz Slovenije, a u Austriji se može kupiti kao "almdudler". muškarac, nezgodan i sebi i svojoj okolini pomoćna zgrada za odlaganje poljoprivrednih artikala, kukuruza, pšenice i sl. (izgovara se da dugim e). dolazi od engleskog umbrella, što znači kišobran. brat od babe (tate) kanta tamo, na tu stranu glas, havaz dvorište pas pas mješ mješan anac ac od zla zla oca oca i gore gore mate matere re,, bosan bosansk skaa obič obična na džuk džukel elaa ili ili skraćeno bodž. pričati sa suprotnim spolom (ašikovati) javno, naveliko, "u otkosima" otkosima" - "ti me ašićare počeo zezati" zezati" sorta krupne trešnje mitološko stvorenje, koje se u većini priča poistovjećuje sa zmajem koji bljuje vatru. aždaje ponekad pojedu i čovjeka. kod nas srećom nema ovih nemani, ali zato većina pušača ima aždaju u džepnom izdanju. neki još i kažu žabica. metalni dio koji pričvršćuje vrata za okvir (za štok). ološ, ološ, bandit bandit,, skupin skupinaa ološa ološa i probis probisvij vijeta eta.. poneka ponekad d se iz nerazu nerazumlj mljivi ivih h razloga koristi i od milja, "e jesi bagra" u smislu "svaka čast na obavljenom poslu" ili tako nešto. lokalizirana verzija riječi "baš". ući nekome u kuću nepozvan, iznenada. (htjela sam doći al' bahnu mi komšinica) izmoriti se od nekog posla, npr. joj baildis'o sam se kao da, tobože. poznata je i izvrnuta varijacija "bejagi". stanje hrane kad se ne potroši na vrijeme. npr. bajat hljeb. baja, buba, insekt koji puže tlima poslastica koja se u Bosni sprema za velike događaje (Bajram, nova godina, svadba, i sl.). sastoji se od više spratova jufki između kojih se ubacuju mljeveni i sječeni orasi, ponekad grožđice, i sve se to zalije mega slatkim zaljevom (vidi agda). posu posuda da koja koja služ služii da se vadi vadi voda voda iz buna bunara ra.. čest često o je u upot upotre rebi bi i lokalizirana verzija "bokrač" ili deminutiv "bokračić"
baksuz bakćati se baljega baljezgati baljezgati bamija baraba bardak basamak basca basma baterma baška begenisati behnuti bekrija belaj belegija belćim belćim bendati beraćak berićet besjediti bezbeli bešika beščeg bihuzuriti bilmez birluk birvaktile bleknuti bliška bljuhavica bluza boj bokal bokluk bona borija bošnjakuša
baksuz je čovjek koji je promašio loto za jedan broj, čovjek koji je zakasnio na autobus ili voz, čovjek koji je up'o u otvoreni šaht na cesti. baviti se nečim, imati problema s nekom određenom materijom. balega. marvenski izmet. pričati gluposti, baljezgariti. pričati ili pisati gluposti bamlja, povrće (bobice) nalik grašku od kojeg se sprema poznato staro jelo. navodn navodno o bamlja bamlja ima dejstvo dejstvo slično sličnom m onom onom koje koje ima "muška "muška voda" voda" sa obronoka konjuha. bezobrazna osoba sklona napastvovanju, fizičkim obračunima, pijanstvima, ološ, propalica. veliki ibrik, bokal. u okolici srebrenika može se čuti i "brdak". drvene stepenice na starim bosanskim kućama dvoriste, vrt, avlija sve vrste platna za šivanje suknji,dimija, bluza itd... ostolijež, ništavilo, bezveznjak, pjano. nešto posebno, odvojeno nalaziti nekog lijepim, privlačnim. on je nju begeniso = ona mu se sviđa. prepasti, uplašiti slobodan momak nevolja, nezgoda, nesreća po funkciji slična hegetu, ali se belegija više koristi za oštrenje kosa, a može se sresti i u domaćinstvu za oštrenje noževa. napravljena od kamena. "kao da nisi", ili "većem imaš" i sl vjerovatno, možda, haman. priznavati, pridavati važnost, "ma ne bendam je ni dva posto". manji sepet, berač, kaže se: "srce mi ko beraćak" rod, izobilje, berićetno - isplativo. berićetna godina - plodna godina, unosna žetva. pričati poučno i lijepo, obično kažu: kad ona besjedi i hajvan a kamoli insan ušuti i sluša. naravno, sigurno bešika je specijalni ležaj za malu bebu. bešika je koljevka, u beišici dijete se lahko uljulja da lahko zaspi. potez u drevnoj igri klikera, koji podrazumijeva "zvanje" na dva poteza s ciljem ciljem izbija izbijanja nja suparn suparniko ikova va klikera klikera iz roše roše i to bez promje promjene ne pozici pozicije. je. upravo zbog iznenadnog "zvanja" u igri klikera, potrebno je nakon svakog poteza reći "ništa", kako bi "zvanje" bilo zabranjeno. smetati. u našim krajevima ova riječ se često može čuti bez "h", nešto kao bijuzuriti. glupan, budala, neznalica, nevješt, neupućen čovjek, ljenčuga, neradnik veliki stari ekser davn davno o prošl prošlo o vrijem vrijeme. e. u gram gramat atič ičko kom m smis smislu lu bio bio bi to ekvi ekviva vale lent nt za plusquamperfekt. reći nešto, ali u pogrdnom smislu. jedna vrsta kockarske igre. novčići se bacaju prema liniji, i najbliži toj liniji kupi sve novčiće. na našim prostorima prvi susret mladih sa hazarderskim svijetom snijeg u polutečnom stanju, kaže se još i bljuzgavica ili kratko bljuzga gornji dio odjevne opreme, npr. vojnička bluza sprat, kat, dio. izgovara se sa kratkim o. "na spratu" -* "u gornjem boju". velika posuda za limunadu ili vodu septička jama "draga moja" a u rečenici r ečenici veoma često, "đesi bona","jami bona" specijalna vrsta svirala koja se pravi od vrbove kore u rano proljeće kada vrba ima najviše soka. autohotna vrsta kruške.
bošča brabonjak breposlen brion brlja brunjo budžak bugarija bugija bujrum bunjište bunjište buranija burazer burek buvljak bućkati cakliti se cekara cic cicati cicvara cimati ciponja cirka civare ciča cola coloman crknuti crkotina crta crvotočina cuna
pokrivač za glavu, stolnjak, platno četverouglastog oblika u koje se nešto zamotava. izmet od ovce, koze, zeca, miša. bresposlen. neko ko dangubi, ko luta po komšiluku, neko bez obaveza je breposlen. izraz je vjerovatno nastao stapanjem izraza "bez" (lokalizam "brez") i "posao". osvjezavajuci higijenski balzam koji se nanosi na lice poslije brijanja rakija rakija loše loše kvalit kvalitete ete,, konzum konzumira iranje nje u većim većim količi količinam namaa izaziv izazivaa opasnu opasnu glavobolju momak koji ima dužu kosu, čest sinonim za rokere ćošak u prostoriji, ugao, skroviti dio prostorije. mali izvorni instrument u obliku mandoline 1. "bježi odavde", "gubi se" 2. para, dim. riječ dobrodošlice, izvolite, uzmite puno trunja mjesto ili ćošak gdje se ostavljala prašina poslije čišćenja sobe ili neke druge prostorije vrsta biljke iz porodice mahunarki, koja se obilato koristi u domaćoj kuhinji. u prenesenom značenju buranija je nešto slabo, beznačajno. za protivničku u ekipu u npr. fudbalu se može reći, ma kakvi oni - oni su buranija. u rejonu srebrenika "u" se počesto pretvori u "o" =* boranija. bor anija. sin od matere, brat. uz ćevape, najpopularnije jelo u bih. ustvari, jufka s mesom umotana u "kovrčiće" ili polagana (jufka-meso-jufka) pijaca na kojoj se prodaje nova i polovna roba, ponekad i šverc pijaca. priča pričati ti nepo nepove veza zano no,, govo govori riti ti glup glupos osti ti,, izja izjavl vlji jiva vati ti pogr pogreš ešne ne stva stvari ri na pogrešnom mjestu. sijati, presijavati se. za nešto novo može se reći, cakli se. zima, hladnoća sjedište na prevoznom sredstvu, na biciklu, konjskim kolima, pa čak i u automobilu. dolazi od njemačkog "sitz" [zic] što znači "sjedište". spaljivati dlake. neugodna situacija u djetinjstvu, kad se uči pušiti, pa se zbog zbog nest nestru ručn čnog og ruko rukova vanj njaa džep džepno nom m ažda aždaho hom m desi desi da se osta ostane ne bez bez trepuša, obrva a počesto i šiški. bosanska igra ni nalik tenisu drmati, pomijerati. vrlo krupan momak (obično mlad i ne baš pametan), riječ se uglavnom koristi u negativnom kontekstu. oko, otprilike. dolazi od latinskog circa, skraćeno ca. građevinska kolica sa jednim točkom, poznato i kao tačke(dugo "a"). koristi se uglavnom u hercegovini period veoma niskih temperatura zimi. kaže se još i ceka. totalno, sasvim (obično se kaže "cola pjan") neko razmažen i beskoristan. npr. tinejdžer od 17 godina koji plače kod doktora zbog injekcije je coloman. coloman je neko ko bi fizički mogao obavljati neku aktivnost, ali jednostavno nema volje, nema dovoljno znanja ili ga neka druga viša sila sprečava da to obavi. umrijeti, umoriti se, npr. "crk'o mi ker" (vidi livsati) ili ''danas sam crko radeći''. životinja životinja koja je umrla na bilo koji način osim klanjem. klanjem. oko crkotine crkotine širi se neugodan miris. izgubi se, ostavi me na miru, idi mjesto u kućnom namještaju, stolariji i sl. gdje se crv udomaćio i prorovio svoje kanale. metaforično je crvotočina osoba koja je u stanju nepopravljivo sjeba sjebati ti neku neku stva stvar, r, idej ideju, u, pokr pokret et.. u slič slično nojj meta metafo fori ričn čnoj oj upot upotreb rebii je i smrdibuba, koja se osim za poznati insekt, koristi i za bez-karakternu osobu, tračaru. muski polni organ, kita, kara, karina, matrak, on ima veliku cunu. cesce se
cvariti cvolika cvorkati cvrcnuti cvrko dajder dajdža dajnica danguba deder degenek demir dera dernek dernečiti dete dibidus digitron dimije dimije dimirlija direk djenuti se djever dolikarce dolobaša domikarce donaljevak dotuha dotužiti dočim drečati drincati drmati drndanje drnđele drnđeli drobonja dronjak drzmonja drzmonja duganja
upotrebljava za djeciju kitu, nego za odraslu. pušiti. cvariti se znači pušiti se ili u prenesenom značenju ležati na jakom suncu. dio noge ispod koljena. za isti dio tijela kaže se još i cjevara ili cjevura. često otvarati vrata na kratko vrijeme, ulaziti i izlaziti, (npr. ne cvorkaj ishladi mi sobu!) popiti (neko jače alkoholno piće). za nekoga ko je popio par čašica može se čuti: "jesi ti to malo cvrcn'o?" obično mali pas ili nešto što je malo daj mi, izričita naredba. brat od mame. dajdžina žena (vidi dajdža). odmor u doba kad bi se trebalo raditi. prijetnja ili zapovijedanje (deder ženo pristavi kafu) dobiti dobiti degenek degenek,, znači znači dobiti dobiti batine batine,, biti biti b'jen. b'jen. izdegen izdegenječ ječiti iti znači znači razbit razbitii nekog. prozorski kapak. služi kao današnje žaluzine i roletne de da vidim vrst vrstaa druže druženj njaa i okup okuplj ljan anja ja uz konz konzum umac acij iju u razn raznor oraz azni nih h opij opijat ataa koje koje završava intervencijom policije provoditi se izvolite, npr. "dete žene sjedite malo" tota totaln lno, o, potpu potpuno no,, do kraja kraja.. na naši našim m prost prostori orima ma udom udomać aćen en je izra izraz: z: "dibidus p'jan". dzepni kalkulator, u vecini slucajeva porijeklom iz japana il' iz amerike al' eto mi ga zovemo po onoj slo. tvornici kalkulatora iz buja nosnja nasih nena, neka vrsta siroke suknje, koja se uz noge zavrsava puhama. ženski odjevni predmet, vrsta "suknje", jako široka sa puno materijala, čiji je glavni cilj da pokrije sve što se nalazi ispod. dimije se završavaju suženjima koje se zovu puhe. velika tepsija na kojoj se servira kompletna sofra drveni stub, koc. nešto kao izgubiti se, ali za neki predmet: "kud li su mi se djeli ključevi?" mužev brat. dolje glavni na sijelu, onaj koji sjedi na vrhu stola i vodi glavnu riječ način na koji se nešto uradi do kraja, domaknuti. kafa slabog kvaliteta, ona što se dobije kad se donalije vode dosadna, naporna osoba. dosaditi, smoriti. međutim plakati balansirati između sna i jave. stanje polutransa u kome se smjenjuju kratki snovi i budni intervali. tresti vožnja po neravnom terenu, a i zajebavanje druge osobe: "šta me drndaš" nepot nepotreb rebne ne stva stvari ri,, predm predmet eti. i. drnđ drnđel eliš iš - mnoš mnoštv tvo o nepot nepotreb rebni nih h stva stvari, ri, predmeta. izraz za narukvice, privjeske, lančiće koji se prodaju obično na pijacama. može se još čuti i džidže midže. pogrdan naziv za nekog muškarca povećih tjelesnih mjera. dolazi od drob. stara, pocijepana krpa krupan i jak čovjek velik, krupan, nezgrapan, neuravnotežen tip duga oranica ili njiva, uska a dugačka
dugendža duhandžija duhanska dulum dumina dunjaluk dunđer durdubak duvar dzehenem dzenaza dzigabeze džada džam džamadan džemre džep džezva džidža džigara džudžo džulup džumbus efendija eglenisati ejs enac evlad fajcak fajda farcule fendelj fenjer fermati fes ficviriš fifti-fifti finjco firaun firgoš fis fiskija
neko ko je visok strastven pušač. pauza koja se pravi tokom dugog i napornog posla (npr. kopanje na njivi). ovakva pauza se provodi pušeći cigarete, otuda naziv duhanska. mjera mjera za površi površinu nu (ispr (ispravn avno o se kaže kaže "dunum "dunum"). "). dunum dunum je jedini jedinica ca za 100x10metara, odnosno 1000m2. šuplja šuplja priča, priča, lafina lafina,, mlaćen mlaćenje je prazne prazne slame, slame, "udara "udarati ti dumine dumine"" - pričat pričatii naučno fanatastičnu priču koja je odavno izgubila kontakt sa realnošću. svijet samozvani majstor nekog zanata. ovakav "stručnjak" više pravi štete nego koristi, i obično se za njega veže izreka: "drži vodu, dok majstori odu". posebna vrsta pijavica (insekt užasnog izgleda, op.a.) koje se koriste kao mamac u ribičiji (uglavnom na savi) zid, pregrada u sobama pakao sahrana, sprovod puno raznih, sitnih stvari na jednom mjestu, alata, alata, igracaka; igracaka; npr. sklanjaj sklanjaj te dzigabeze da prodjem. cesta, drum, put (ne idi sredinom džade, vec nako) prozor, posebno prozorsko staklo stari otrcani kaput. ljeti kad se pogleda recimo na asfalt vidiš kao plamen džep je najpot najpotrebn rebnija ija rupa. rupa. džepova džepova ima svakak svakakvih vih:: bogati bogati,, siroma siromašni šni,, prljavi i čisti. svoju ruku nikad ne guraj u tuđi džep. posuda u kojoj se pripravlja i iz koje se služi kahva. ukras, modni detalj. "oj djevojko džidžo moja, džidžala te majka tvoja..." izraz za novokomponovanu muziku, džigara te zaboli zbog teksta pjesme, a pobornike ove vrste muzike zbog alkohola. džigara je inače "narodni" izraz za jetru. muški polni organ u dječije doba, a ponekad i mali horoz. neko ko pravi probleme i nestašluke haos gospodin. dolazi od turskog efendim. u našem kraju se koristi kao sinonim za hodžu. pričati zaista!! ma, ne vjerujem!!! mora da se šališ!?!! nedozvoljeno igranje rukom u fudbalu. potomstvo upaljač, dolazi od njemačkog "feuerzeug" [fojercojg]. korist, svrha, bit, poenta. "nema fajde boriti se" - nema svrhe boriti se. marama kojom naše nene pokrivaju glave posuda za pekmez, "imam fendelj pekmeza". pe kmeza". petrolejska lampa imati obzira prema nekome ili nečemu. ma ne ferma ti on mene ni dva posto. vrsta kape. nekad vrlo raspropstranjena, danas vrlo rijetka kapa. uglavnom je nose imami. kod njih je fes zamotan bijelim platnom, pa se ova vrsta kape zove ahmedija. fesovi se danas koriste u skoro izumrloj igri prstena. mizeran, zanemariv pola-pola. fifti na engleskom znači "50". ugovorili smo posao a dobitak će biti fifti-fifti (50:50). odrpanac, neko ko je obučen u dronjke vragolan, šaljivdžija cigan (vidi gurbet). osoba koja sve zna a u stvari ne zna ništa. kaže se da je ženski fis najgori. izreka za nešto što veoma brzo istječe npr. voda pod pritiskom
fićfiriš fišek frljacnuti frljatati frtalj frtutma frula fucija fukara fuksa funjara furuna gabor ganja ganjak ganjc gariti gida gilipter glavit glomnuti gobelja golemo gorikarce grinuti gubica gubice gubičar guglati gunj gurabija gurbet guviti guvno haaa haber hafifno hairlija hajvan hak hala hala hala halaliti
zajebancija od čojka, lokalni krivac za šegu i ostale spletke. papirna vrećica baciti sjeći na neodredjene komade. koristi se u negativnom kontekstu, npr. kad neko ne zna isjeći suho meso, kaže se da frljata. četvrtina nečega, dolazi od njemačke riječi "viertel" [izgovara se firtel] što znači četvrtina, četvrti dio zbrka, metež, trka (kakva je ono tamo frtutma) svirala. duvački instrument, drveni, sa nizom rupica koje kad se zatvore daju svaka specifični ton. zadnja rupa na svirali je narodna izreka za nešto nevažno. drvena posuda u kojoj se nosila voda. siromah. potiče od arapske riječi fakir sto znači siromah, beskućnik. osoba sumnjivog morala (vidi funjara). osoba, uglavnom ženskog spola, sumnjivog morala peć rugoba, ružna osoba još jedna drevna igra u kojoj su najvažnije trkačke sposobnosti. "zaleđeni čiča" je jedna od varijacija koja se najčešće igrala na našim prostorima. hodnik, predsoblje uobi uobiča čajen jen je izra izrazz "gan "ganjc jc novo novo"" za nešto nešto skro skrozz novo novo.. ganj ganjcc dola dolazi zi od njemačke riječi "ganz" [izgovara se ganc] što znači potpuno, cijelo. trčati, bježati munjevitom brzinom, voziti brzo, a u prenesnom značenju i spolno općiti. "gara, gara gariš li se sada" zabava, dernek, žurka. nestašan dječak, a ponekad i starija osoba. vidi šejtan. lijep, zgodan naglo i nezgrapno popiti, mahom na eks. "glomni jednu s nogu". drveni obruč svezan na konopac kojim se doteže breme sijena veliko, ogromno. gore svisnuti od sreće, pretjerano se radovati usna usne neko ko ima velike usne traziti informacije uz pomoc www.google.com po internetu pokrivač široke namjene, često vodootporan. vrsta poslastice. jako zdravi jer se umjesto šećera koristi pekmez. domaći izraz za cigana, a i za nekoga ko je strašno neuredan. muka. guvi mi se - muka mi je mjesto gdje je se nekada vrhla pšenica. u sredini je kraći drveni stub za koji je privezan konj koji ide u krug kr ug i gazi po pšenici koja se na taj način odvaja od ljuske. poslije se pšenica baca lopatom u zrak kako bi vjetar opuhao odvojeni, nejestivi dio. šta je, molim, izvoli - sve to izgovoreno nešto manje suptilno. vijest pokvareno; sa greskom neko ko voli mnogo da pije i šenluči a malo brige vodi o familiji i samom sebi životinja (obično se misli na kravu) ili podrugljivo "hajvanu jedan" životinjo jedna nešto stečeno bez halala, na nepošten način. toalet uzvik čuđenja, gle čuda, aman jarabi. dobrovoljno dobrovoljno se odreći nečega u tudju korist, korist, dati od srca, oprostiti oprostiti grijehe. na dženazi se za preminulog pre minulog pita: "hoćetel' mu halaliti?"
halačuga halisati haljinka haljinče halovijesati halovijesti haluga halva haman hamandžik hamandžik hambar handrc handriti handrmolja handžar hantraga hanuma hapiti haram harač harač hasta hastal hasura hateriti hatma hava havan havaz hašim hebe hedija hegav hege helać hendek hevenjak hevtenjača hećim hikmet hin
neko ko voli da se mnogo zeza 1. ukrasti. 2. jesti (nahaliso se - najeo se) odjeća komad odjeće, majica, pantole, džemper, suknja, bluza, itd. (vidi haljinka) budalasati, dangubiti, tumarati, hodati bez cilja, pričati gluposti. hodati bez cilja visoka trava vrsta poslastice. tri najpoznatije vrste su ćeten, tanan i domaća halva koja se sprema sa brašnom, uljem i šećerom, a može i sa pekmezom. kad se neka roba dobro prodaje ili kad poso uopšte ide dobro, kaže se: ide ko halva. izgleda (haman će kiša da padne) preteča današnjeg kupatila ili tuš kabine. specijalno određeno ćoše jedne sobe, nerijetko jedine sobe u kući gdje je bio instaliran jedini mokri čvor. ćošak (budžak) sobe određen da bude kao tuš kabina. drveni drveni objeka objekatt na seoskom seoskom imanju imanju koji koji služi služi za skladi skladišten štenje je određen određenih ih namirnica, najčešće žitarica (kukuruz, pšenica). nemora nemoralno lno izbiva izbivanje nje od kuće, kuće, kucani kucanija, ja, kurval kurvaluk. uk. "opet "opet si sinoć sinoć bio u handrcu"! uznemiravat nekog na nepristojan način neka bezveze stvar, bez značaja, nekome ko se zdao kaže se: šta si se zdao k'o handrmolja. malo veći nož ili čakija. vrsta duboke trave totalno loše kvalitete. može se čuti i za neku osobu da je prava hantraga ili samo hantraga. hantraga. žena, supruga, gospodja. ukrasti, đonirati, pođoniti. nešto loše misliti ili učiniti visoki visoki porez u doba osmanske osmanske vladavine vladavine našim prostorima. prostorima. od 1.1.2006. 1.1.2006. u bih se uvodi novi harač u vidu pdv-a na hljeb, so, mlijeko, knjige, sveske, lijekove, itd. veoma visoki porez. bolesnik. "hasta sam" - bolestan sam sto nešto ko ponjava, umjesto tepiha ili slamarica zamjeriti, "nemoj mi haterit'" = nemoj mi zamjeriti gotovo, kraj, nema više vazduh, zrak, vjetar sprava za rezanje duhana glas. vidi ga što ima jak havaz pa se slušat ne može ili havaz mu je ko tanana žica od tamburice. žestok, potentan i egzibicionistički orijentiran ljubavnik kada nekom predmetu trenutno ne znamo naziv koristimo izraz za njega "hebe" ili u prevodu "neka stvar" - na primjer "dodaj mi to hebe" poklon šepav, ima manu u hodanju. turpija, uglavnom od metala, koristi se za oštrenje noževa biti helać znači nastradati, uništiti, ponegdje se čuje i jako lokalizirana varijanta halać. halaćiti se znači uništavati se (vidi još i uhalaćiti se). kanal, potok mnoštvo, raznovrsnost, puno nečega. dosadna kiša, slabijeg intenziteta ali zato poznata po trajanju (hevta == hevtenjača). light verzija hevtenjače se zove vazdanuša. doktor. hajvan hećim - veterinar puno nečega, hićmet njih, ovih (evo hin)
hise hitati se hititi hitro hića hićme hlopov hodera holovanta hop hopa hora hornjaš horuk hošaf hoštapler hraknuti hraljati hralje hroka hruljak hudan hudžara hudžera huja hukati huke hunjerli hurljati hurmašica hučka insan iskati iskučiti se ispiditi izbiljam izbirikati izlapiti
dio koji ti pripada (ne diraj moje hise - ne diraj moj dio; zemlje, z emlje, jela,....) bacati se, npr. kamenjem, izraz se upotrebljava i za situacije kada krava udara nogama ženu koja je muze 1. žuriti 2. baciti (zavisno od naglaska) brzo, što prije žurba, frka. puno, mnogo. lopov u valu h-nizacije (dodavanje glasa h i gdje treba i gdje ne treba) bosanskog jezika. dođi (hodera vam - dođi ovamo) nevrijeme, oluja, katastrofa povik pri namjeri da se uklone/pomaknu oni ispred, ili koji smetaju na putu do cilja. npr- "hajmo djeco hop odavde, neka žena prođe". izgovara se sa dugim o. riječ nepoznatog porijekla. kad se igra klikera, onaj koji kaže "hopa" (obrati pažnju na dugo o) baca zadnji igra koja bi se mogla opisati sa "vodena ganja". cilj igre je roneći dodirnuti protivnika. igru prate povici tipa: "roni do žila" veliki orah koji služi za obaranje kuća u istoimenoj igri ova ova rije riječč se kori korist stii kada kada treb trebaa sinh sinhro roni nizo zova vati ti snag snagu u više više osob osobaa pri pri obavljanju neke iznimno naporne fizičke aktivnosti. koristi se kao znak da treba isključiti pamet i podmetnui leđa, al' muški. (ošaf) osvježavajući napitak koji se sprema od sušenog voća (krušaka ili šljiva, šljiva, pretežno). mala haiku pjesma: graha prde, luka smrde, ošafa piše i ništa više. drogeraš ko što naše žene rekle - uglavnom posla nema i luta našim gradom u nadi da će nešto postići, te tako iz dana u dan. pljunuti nakon detaljnjog isisavanja sadržaja iz svih respiratornih kanala (nos, usta, ždrijelo,..) galamiti, hraljav-galamdžija ralje, usta, "šta si razvalio te hralje?" drevna bosanska igra, ponekad opasna i iritirajuća za komšiluk nije cjepanica nego nako, u komadu spremno za cijepanja, deblo drveta. jadan i čemeran magaza, šupa magaza bijes, srdžba, ljutina. puhati u ruke da bi se zagrijale babine huke su varljivo vrijeme od sredine 9. do sredine 10. kalendarske sedmice. karakteriše ih iznenadna promjena vremena u roku od samo par minuta (sunce, snijeg, kiša, sunce, itd.) vrijedan, radin proticanje vode u velikim količinama kroz užu prepreku. domaća poslastica koja se vrlo lako spravlja (ulje, šećer, brašno, orasi, i ostatak je mašta) a još lakše jede. tipična za vandredne prilike (svatovi, nova godina, bajram). nalet, navala, prepad. čovjek tražiti, zahtijevati izmaknuti se, odmaći se, povući se iz igre. "deder, ti se iskuči". ispasti iz igre, izgubiti pravo na učešće. najprije se ovaj izraz koristio samo u drevnoj igri klikera, a poslije je naišao na širu upotrebu u životu, "hajde momak, pida" - nestani odavde, gubi se. ozbiljno, stvarno. ući u fazon, ušteliti se izgubiti izgubiti prvobitnu prvobitnu jačinu jačinu ili funkcionalnost funkcionalnost.. npr. koka-kola koka-kola može izlapiti, izlapiti, flomaster može izlapiti, ali i čovjek može izlapiti posebno pamćenjem.
izvam ičkija išaret jagle jagma jako jambezi jami jamiti japija japunče jarak jaram jaran jaruga jasma jazija jazuk jebandžija jebivjetar jera jera jereza jeribasma jetim jetrva jufka kabadahija kabadahija kabuliti kaca kaharli kahpija kajla kalavare kaldrma
posve, skroz npr. "dijete ti je izvam hlopov" ćeif za nečim. ičkija sigurno nije uvijek najpametnije rješenje, ali je ono što se želi uraditi po svaku cijenu. govori govoriti ti išaret išaretom om znači znači govorit govoritii pokret pokretima ima dijelov dijelovaa tijela tijela - gestik gestikuli ulirat rati, i, obično očima ili cijelom glavom vrsta poslastice, sutlijaš navala i gužva oko neke stvari. npr. kad se prodaje nešto jeftino a dobro onda je jagma oko toga. (vidi ujagam) sada, pod ovim (novim) uslovima, u ovom trenutku ukrasi, izvezeni ili iskerani za stare jastuke za z a naslonjače nemoj pomjeriti, skloniti, maknuti, zaustaviti neku aktivnost - jami to = prestani, u prenesenom značenju jamiti znači ukrasti. aktuelni hit mostarskog benda "zoster" veli: "ko je jamio, jamio.." drveni drveni građev građevins inski ki materij materijal. al. "od dobre dobre japije japije"" se kaže kaže za osobe osobe jake jake tjelesne konstrukcije. jakna. često se isključivo misli na krznenu jaknu bez rukava (prsluk) od jagnjeće kože (izgovara se "japunche") kanal pored puta naprava za uprezanje volova. prijatelj, ponajbolji drug (đesi jarane moj) 1. malo vode u udubljenju na putu ili negdje u sumi, ponekad dovoljno da se konj napije. 2. dobar jaran, prijatelj, dje si ba jaruga moj vrsta tkanine od koje su se recimo pravile dimije il nesto sl pismo kovanice šteta, "pojedi taj komad pite, jazuk je da se baci" uglavnom neki gost što stiže iz daleka ili rodbina koji su malo utegnuti na smještaj i na hranu. neozbiljna osoba sklona zajebavanju drugih i poprilično nepouzdan partner u bilo kojem smislu. zašto zašto, zbog čega brava vrsta kruške (samonikla autohtona) dijete, siroče djeverova žena, znači mojoj mami je jetrva moja strina, tj. žena od mog amidže (uhh, al' je ovo komplikovano). juka. tijesto koje se priprema za spravljanje pita. obična jufka se koristi za sve pite, a sušena se uglavnom koristi za pripremanje baklave i ekstra dobre maslanice. ponekad i za polagani burek (burek koji nije zamotan u zvrk). nepouzdana, neuracunjljiva osoba sklon tuči, naravan pristati, prihvatiti, udovoljiti nekome. odustajanje od neke aktivnosti da se ne bi zamjerio nekom, npr: "eh, to mu ja ne bi kabulio" - nikad ne bi pristao na to, ne bi mu to dozvolio. bure ili bačva velike zapremine. idealna za kišeljenje šljiva (vidi kom). kad je neko neraspoložen, utučen, sav jadan u emotivnom smislu. "nešto si mi kaharli danas", "šta si se okahario?" bezobrazna ženska osoba mali (uglavnom drveni, a rjeđe metalni) klin koji se koristi za fiksiranje kompleksnijih rukotvorina - najčešće se koristi na građevini, a u kućnoj primjeni za fiksiranje namještaja. stare cipele, nagaženog zadnjeg dijela. uglavnom se oblače za kratke izlete do poljskog wc-a ili za odlazak na kahvu kod prvog komšije ulica ulica poploč popločana ana kamenom kamenom karakt karakteris eristič tična na za stare stare čaršij čaršije. e. kamen kamen je u obliku obliku kocke kocke otpril otprilike ike 10x10x 10x10x10cm 10cm i jednost jednostavn avno o se reda reda na pješčan pješčanu u
kalja kaloša kam kamiš kandisati kandžija kanjavac kantar kapric karafeka kastile kavgadžija ker keramika keser kijamet kika kilavo kiseljak klanfa klasura kleba kleba klebariti se klempav klepiti kliha kličko kljakav kniga kobajagi kobiva koc kofa kofol kofrc kola kolač kolila
podlogu. jelo od krompira. peče se u tevsiji, a krompiru se može dodati luk, kajmak a ponekad i meso. stara cipela. koristi se oko kuće npr. za otići u štalu ili u halu (wc) ako je vanjska gdje, univerzalna upitna uzrečica, npr. "kam si ti nama" = gdje si ti nama, "a kam meni" = a gdje je meni. muštrika smrditi bič krpa za brisanje, obično stara i pocijepana potkošulja sprava za mjerenje težine. da bi se rukovalo ovom napravom, potreban je jak oslonac i fizička fizička snaga poslužioca. tvrdoglav, uporan potez koji se rijetko vidja, nešto neuobičajeno i efektno namjerno čovjek koji u svakom slučaju želi da isprovocira fizički sukob. pas, ćuko, pašče, pomija. kliker izrađen od keramike, bijele boje sa jednom šarom vrsta alata, pola sjekira pola čekić, najčešće se koristi u građevini naročito kod izrade krovova nevrijeme kosa na glavi. urad uradit itii nešt nešto o ali ali jedv jedva, a, bezv bezvol oljn jno o obav obavlj ljan anje je neče nečega ga ili ili urad uradit itii nešto nešto bezveze, bez pravog i očekivanog rezultata. prirodn prirodno o mineral mineralna na voda. voda. izvor izvor sa takvom takvom vodom. u srebren srebreniku iku je bio popularan izvor kiseljak kad se iz ulice maršala tita skrene u jednu bočnu ulicu. ova voda ima karakterističan ukus, kao da su u njoj rastopljene željezne šipke, valjda zbog hemijskog sastava. dio u alatu svakog tesara, špicasti komad želježa, služi za zakivanje krovne konstrukcije snop stabljika kukuruza, koristi se i izraz "klasurka". stara riječ za nož malo većih dimenzija kovani nož ili čakija. preglasno se smijati, obično bez razloga. "šta se klebariš?" neko ko je velikih i nezgrapnih ušiju, za neposlušnog dječaka se može čuti "klempo". udariti. klepiti dijete kao disciplinska mjera. klepiti nekog po ušima - zeznuti ga. kratko tanko drvo nalik (vidi oblićak). jako pogodno u bliskom obračunu prsa prsa u prsa prsa,, u vrij vrijem emee kad kad šeće šećeru ruša ša preu preuzm zmee prim primat at,, a razl razlik ikaa u mišljenjima mutira u razliku u snazi. izmet neko sa nedostatkom nekog uda ili dijela uda. knjiga, papir. npr. "sve ti to pise u knigama", "dodaj mi te knige da potpalim vatru". ko fol, nestvarno, kao u bajci, kao da. negdje i bivakarce, tobože, kobajagi, bejagi izgovara se sa dugim o. drveni stub u ogradi kanta kao da, kao đoja, ne misliti ozbiljno zvrk pite izgovara se sa dugim "o" a znači društvo u nekim kontekstima, a prije svega loše društvo, "sabrala se kola" proizvod od bilo koje vrste tijesta (slatko, slano), koji se peče u tevsiji. najpoznatiji kolači su: truljo, pekmezni i kukuruzni. štapovi koji se koriste u baštama za biljke penjačice (grah, paradajz) - vidi
količe koljak kolo kom konak konačište kovrdža koza koš kožuh krdžo kredenac krhati krhtina krivda kriška krompiruša kuburiti kucanija kudam kundure kurčiti se kuskun kuća kučiti lafiti laik laloke lani lapiti lapor laprdati laprdati lastra
koljak. mali točak, točkić. drveni štap koji se u bašti zabode pored biljke penjačice (npr. grah). koljaci za grah su duži i tanji, a oni za paradajz kraći i deblji. de blji. koljaci za paradajz su pogodni i za fizički obračun. kolo ima više značenja, kolo od tačaka, bicikla, fudbalsko kolo (u drugom kolu sastaju se...) sa harmonikom ili drugom muzikom je narodno kolo. šljive spremljene u bure u kome se kisele najmanje tri sedmice, da bi rakija bila što bolja. u početku liči na pekmez, poslije je kiseo. prenoćište. mjesto ili kuća gdje možeš prespavati, konak prirodno uvijeni pramen kose. osim što postoji životinja, postoji i drvena koza na kojoj se motorkom sijeku drva ili se na nju postavlja skela za radove oko neke građevine prateći objekat na seoskom imanju. u košu se uglavnom suši kukuruz. vrsta radnog prsluka od vodootpornog materijala iznutra obloženog krznom. tipičan je za strastvene ribare-amatere, ali i drvosječe u gradskom jezgru i prigradskim naseljima. duha duhan n loše loše kval kvalit itet ete. e. ovaj ovaj proiz proizvo vod d je stan stanov ovni ništ štvu vu pose posebn bno o osta ostao o u sjećanju iz ratnih vremena kada se pušilo sve živo, a krdžo je tada vrijedio kao nadprosječna sorta virdžinije. nešto između kuhinje i regala r egala (za smještaj suđa i posuđa). voditi ljubav (jesili je krhno ili kresno) meso bez kostiju nepravda, korištenje nedozvoljenih pomagala u igri. kad se neko u igri služi nedozvoljenim pravilima kaže se: "igra se krivde", a kad mu se to obije o glavu kaže se: "poznala se krivda". fino odrezani komad hljeba sa premazom (kajmak, pekmez, pašteta, itd). klasični dječiji obrok. pita sa krompirom mučiti muku, imati problema u bilo kojem segmentu života. "kuburim s folc folcik ikom om evo evo 2 mjes mjesec eca" a",, "ma "ma nest nesto o kubu kuburi rim m sa zeno zenom" m",, "kub "kubur urim im s matematikom". gomila pasa lutalica koja se uglavnom u ranim večernjim satima mota po stambenom kvartu. metaforički se ovaj izraz koristi za ljude sklone noćnim izlascima a u vezi sa seksualnim nevjerstvom. kuda, tamo gdje.. stari izraz za cipele. hvaliti se nečim na posebno arogantan način. kuskunom se pričvršćuje samar ispod repa konja/magarca. u prenesenom značenju može se čuti: "pritegnuću ja tebi kuskun" (izgovara se sa dugim u) 1. figurica od četiri oraha u istoimenoj igri 2. kuća graha predstavlja mjesto gdje je posijano 4-5 sjemenki graha 1. kucnuti (npr. kuči u prozor kad dođeš) 2. lakše se sudariti autom u kojem je jedina šteta uhlupljen lim pričati neko ko se ne razumije u nešto, amater.. vilica, zubi, proteza. prošle godine gubiti izvornu snagu, jačinu. gazirani sokovi, rakija, flomasteri, sve može lapiti. a kako kaže edo maajka i ljubav može lapiti: "jebo vaku ljubav što hlapi ko alpina". sanke pričati gluposti govori govoriti ti budala budalašti štine, ne, nepove nepovezan zano, o, bez ikakvo ikakvog g smisl smisla. a. kaže kaže se: de, ne laprdaj. plastična traka kojom se uvezuje građevinski blok ili crijep na paletama. ranije se od lastre pravila spirala nešto na fazon yo-yo-a.
latiti se leti leći leđen libudra libudra ligure ligurnik lihvar lijeha livsati ljesa ljuska ljuštilje ljuštiti lokati londra lotre luče magaza magla mahala maher maj maja makina maksuz maksuzija mal mandal mandrljati mangala marifetluk masa mazati mazlum mašala mašice maštrafa
prihvatiti se necega, npr. latiti se posla ili latiti se knjige.. trči, požuri stati, odustati, propasti, sklahirati. neki gazda može leći, ali isto tako može leći i sat-* lego sat - stao sat. lavor unutarnji probavni organi goveda upotrebljivi za ljudsku ishranu muški spolni organ sanke vidi pliza nemilosrdni sakupljač para (poreza) 1. fino obrađeni dio bašte za sadnju povrća npr. luka. 2. opis za nekoga ko je slab u određenom sportu koji se igra u novac ili ili piće (remi, pikado, ...). ...). može se čuti i lipsati. koristi se kada neka životinja preseli u vječna lovišta, npr. "livsalo mi pašče". (vidi crknuti) neka vrsta stalaže u pušnici. na ljesu se naredaju šljive, koje se onda suše. iz nekog razloga u slengu se kaže "pijan ko ljesa". jaje skup na kojem se ljušti kukuruz. nekada je to bilo poularno među mladima, tu su se rađala prijateljstva i ljubavi guliti guliti nešto, nešto, skidat skidatii omotač omotač,, ljušti ljuštiti ti grah grah ili npr. kukuruz. kukuruz. otuda otuda i riječ riječ ljuštilje, sijelo na kome se nešto ljušti. piti, najčešće alkoholna pića, "vidi ga jest se nalok'o" unutar unutarnji nji probavn probavnii organi organi goveda goveda upotreb upotreblji ljivi vi za ljudsk ljudsku u ishran ishranu u (ko i libudra) merdevine, ljestve, penjačice, pomagalo (izrađeno od drveta) za penjanje npr. na jabuku i sl. kažemo nekome ko nam se sviđa, dopada, odnosno ko nam je ljep. lijep k'o lutka. manj manjii prate prateći ći objek objekat at na seos seosko kom m iman imanju ju.. sast sastoj ojii se od jedn jednee veli velike ke prostorije koja služi za skladištenje svega, i eventualnog tavana. izgubi se, ostavi me na miru, idi ulica, naselje. stručnjak u određenom zanatu, onaj koji se dobro snalazi u svakoj situaciji. drži, uzmi. u upotrebi je i skraćen oblik: ma (kratko naglaseno a). (izgovara se sa prvim dugim a). vrsta kiselog tijesta, koje služi umjesto germe. hljeb sa majom ima karakterističan miris. dobro auto ili neko drugo prevozno sredstvo (npr. motor). "vidi, što vozi dobru makinu". riječ dolazi iz arapskog jezika i znači "mašina". specijalno, namjerno. "maksuz selam - specijalan pozdrav" rakija odlične kvalitete. ispečena za posebne prilike i za drage goste, a najčešće za sopstvenu upotrebu. ne izaziva mahmurluk. skup domaćih životinja pod jednim gazdinstvom. sigurnosna brava pomoću koje se iz gornjeg dijela kuće zatvarao/zaključavao zatvarao/zaključavao podrum. češati se o nešto kompletan kompletan pribor za ispijanje turske kahve. sastoji se od džezve, džezve, fildžana, fildžana, porcije rahatlokuma, a ponekad je u sredini mangale zdjelica sa žarom za pripaljivanje cigareta manipulacija. pomoću trikova doći do određenog cilja lončić ili posuda za piće, izrađeno od lima ili aluminijuma farbati, meljati, lagati, nanositi neki jestivi namaz (npr. eurokrem, kajmak, med) na hljeb. mazati krišku. nemoj me mazati. osoba koja nije baš sva pri sebi nema jedne riječi već se koristi kad se nešto želi pohvalit il reći da je dobro željezna naprava (slična pincetni, samo većih dimenzija) za prevrtanje žara u peći čaša, krigla
medekati mehana meljac meljac meljac merak metar međa međujufka meščini milać minđuša more motika motka mrcina mrgav mrk mrko mufljuz muhabetiti muhanat muhlija muhur murgo mutatluk mutvak muzevir mušebek mušmulja muštrika muštrika nadramiti nadžidžano nafaka nagraisati nahajncati nakantati
zapomagati, žaliti se na nešto. "medeče po svu noć, ušćakla ga leđa". kafana ručni mlin za kafu dio mlina za kahvu, sklopiva poluga - ručka koja se natakne na mlin i pomoću koje se mlin "pogoni". dio ručnog mlina za mljevenje mljevenje kafe (ručka), (ručka), bez kojeg bi spremanje kahve bilo neizvodivo. romantičan osjećaj, milina, udobnost mjerna jedinica, potpuno različita od istoimene jedinice iz si-sistema. metar drva ja kubni metar drva ili skraćeno kubik. metar brašna je 100kg brašna. granica između dva posjeda. "priko međe" se kaže i za prelazak iz jedne držav državee u drugu drugu.. međa međa je vrlo vrlo čest često o uzrok uzrok i veći većih h razm razmir iric icaa i fizi fizičk čkih ih obračuna (čak i među članovima familije). pita od sira - izmedju gornje i donje jufke nalazi se deblji sloj sira. u okolini srebrenika može se čuti jako lokalizirana verzija: mređuke. meni se čini, ili čini mi se zemljište, najčešće plac naušni naušnica. ca. vrsta vrsta nakita nakita,, u ranoj ranoj mlados mladosti ti ženski ženski članov članovii našeg našeg društv društvaa obav obavezn ezno o dobij dobiju u par par minđ minđuš uša. a. u dana današn šnje je vrij vrijem eme, e, trend trend se tota totaln lno o izmiješao, tako da je sasvim uobičajeno da i muškarci nose minđušu/e. moze ručna naprava za okopavanje npr. gdje traktor ne može dosegnuti drveni štap. veoma krupan čovjek, totalno neadekvatan protivnik u obračunima jedan na jedan. ako se neizbježno valja sukobiti sa mrcinom, treba paziti da se je brojčano nadmoćnije inače je ishod totalno nepovoljan. umazan po licu, neko kome je tokom ručka ostalo hrane oko usta crn, taman. crno zabušant pričati o svemu pomalo s nekim s kime se nismo dugo čuli , "hodi da promuhabetimo". onaj koji je muhanat je osoba teške naravi, osjetljiva na sve u svojoj okolini. ekser 1. štembilj, pečat 2. ostatak poslije žetve pšenice crni dud izdaja, prodaja. moj djed bi često znao reći: "rat ne dobija vojska nego mutatluk" objekat za raznorazne ostavke kao i ljetni boravak njuškalo jorgan ili dušek vrsta bosanskog voća, ni nalik banani a jede se gnjila (ima oko 4 košpe u sebi) pribor za pušenje, može biti od raznog materijala, najčesće od drveta. u selima oko srebrenika može se čuti i mustrikla. pribor za pušenje. lijepo izrezbareni komad drveta, šupalj u sredini a u gotivnijim slučajevim ukrašen rogom. najljepše muštrike su od šljivinog drveta. namjestiti, udramiti, potrefiti, naštimati pretj pretjera erano no ukra ukraše šeno no,, za neuku neukusn sno o obuče obučenu nu osob osobu u se može može reći reći da je nadžidžana. sreća, dobit izgubi izgubiti ti mental mentalnu nu stabil stabilnos nostt kao poslje posljedic dicu u izrazi izrazito to stresn stresnog og događa događaja, ja, poludjeti. može se čuti i kao naograjisati. napuniti, natrpati, npr. nahajncaj peć neka grije do jutra. pobijediti visokim rezultatom, rasturiti, razvaliti (sve u sportskom smislu).
nalet nalizati se namah naramak narediti natkasna natrnjačiti se natrockati se natropati se navabiti navrijeti nejse nesorta neudavača ni mukajet nidžaset nimet njakav nješto njiva nogostup nundam nunu nuto obalijestiti se obalinđati oblićak obotaliti obrlatiti odadrijeti odilamiti odlehumiti se ofrlje oglavina oha ohaniti ohljagati ohrdina oitra
šejtan, prokletinik (smiri se više nalet te bilo) unijeti u organizam veće količine alkohola. odmah, istog trenutka skup predmeta i stvari koje mogu stati u višesmijerni obruč jedne ili obje ruke. - "sine, prije nego legneš donesi naramak drva". dogovoriti neki posao. npr. narediti malterisanje kuće, narediti pjesmu kod orkestra koji svira za pare, itd. mala mala vitrin vitrina, a, dolazi dolazi od njemač njemačke ke riječi riječi nachtk nachtkäst ästche chen n [naht [nahtkes kesthe then]. n]. nahtkesthen je komad namještaja koji stoji pored kreveta u spavaćoj sobi. nadražiti se, dospjeti u stanje opšte napetosti. pretjerano se našminkati (npr. vidi je što se natrockala). nekome reci sve lose sto mislis o njemu u lice. navući nekoga u zamku, dovesti ga na tanak led, itd. navaliti, kidisati na nešto, želja za žurnim obavljanjem neke radnje. "kud si navr'o, k'o mutav na telefon". nema veze, nije važno, zanemarimo to. najčešće u upotrebi sa još jednom uzrečicom "elem, nejse" osoba bez trunke savjesti, ili uopšte negativac žena koja se nije nikad udala, a već je malo kao starija. ranije je u našim krajevima bilo uobičajeno da se ženska djeca vrlo rano udaju (od 15 do 20 godine). u današnje vrijeme se puno toga promijenilo, tako da je ova gornja starosna granica poprilično fleksibilna. ne hajati za nečim, "nije on ni mukajet" - baš ga briga sve ono što se nalazi ispod poljskog wc-a. hljeb ili jelo uopste, u odredjenim situacijama se taj termin koristi i za piće, npr. eno pazi, prolit ćeš nimet nekakav, npr. njakav cojk dolazio nešto veći komad zemlje za oranje, obradu ili za košenje trave. obično udaljena od kuće. ulazna kapija koja se morala prekoračiti na specifičan način da bi se ušlo u avliju. onuda, onim putem (može se čuti i "nundal") vidi, gledaj, pogledaj vidi, gledaj, pogledaj izgubiti svijest, onesvijestiti se usljed nekog šoka, slabosti, itd.. oralno zadovoljiti muškarca, krkanski rječnik - obalinđaj mi ga kraći komad oblog drveta, koji se osim za odlaganje jutarnje vatre koristi u vaspitno-popravne i disciplinske mjere. pokvariti. dolazi od bataliti što znači napustiti, ostaviti, iskvariti, prestati se baviti nečim, npr: "čuo sam da se više ne baviš pecanjem?! ma ja, batalio sam to.." uvjeriti nekoga u neistinu, prikazati iskrivljeno činjenično stanje, a sve u cilju sticanja prednosti, koristi. veoma glasno ispustiti vjetar dići ruke od nečega, ne čega, odustati, "ja sam to odavno odilamio". izgubiti prisebnost usljed unošenja velikih količina alkohola u organizam. otprilike, oko, odoka, po osobnom nahođenju, po slobodnoj prosudi. neko ko je budaletina ili pojma nema, taj nije uračunjiv, ne uzimati za ozbiljno šta priča izgubi se, ostavi me na miru, idi odmoriti se, odustati od nečega, popustiti. "ohani malo" - pusti me na miru, popusti me malo (vidi oha). ocrniti nekoga na najgori mogući način, ispričati i istine i neistine u totalno negativnom kontekstu. osoba nevrijedna pažnje, propalica, pijanica. izjutra, jutros
oklagija okorak omuljina onde onomad opanak opičen opuriti se oputra osafunjati se oseferati oseknuti se oskoruša osloboditi se osmoliti osoliti se osoljaj ostolijež osuditi se otojč otojč otoman očamuljati ošamutiti ošinuti ošinuti oškrinuti ošuriti ošuriti oždriblaj ožeg ožeći pajdaš paklić pala paloma paluze
drevno bosansko pomagalo za razvijanje pita neupotrebljivi rubni dio drvene građe, kora. okorci se mogu koristiti kao ograda, kao zidine za male, privremene građevine (npr. neka šupa na gradilištu) ili kao drvo za ogrev ostaci kore od nekog voća ili povrća. u prenesnom značenju omuljina je omot, papir, korice, i sl. tamo, onamo nekad davno tradicionalna seoska obuća izrađena od (u novije doba) gume, u starije doba od životinjske kože (vidi pašnjaci). lud, neuravnotežen, uglavnom nenormalna osoba sa fix idejama. kaže se još i "udaren" ili "udaren mokrim kanjavcom". kanjavcom". opržiti se, opeći se kožna traka, nalik na šnjiru (pertlu) napatiti se, umoriti se radeći neki posao, "osafunj'o sam se tražeći sliku", "pa gdje si ti, osafunja se čekajući" provesti svoje, obaviti, odraditi, izgubiti moć. "on je svoje osefero". za babine huke (vidi rječnik) kaže se: ako svoje ne oseferaju do pola desete, mogu trajati i cijelu jedanaestu (misli se na sedmicu u godini): isprazniti sadržaj nosa bez ikakvih stručnih pomagala vrsta jabuke (samonikla autohotna) svladati strah od vode, ako je hladna i sl, npr. kad neko ode na tinju ili ulazi u bazen. pravilo je, ko se zadnji osudi, taj hori (vidi hora). izgledati razočarano, tužno, rezignirano. npr. "sta si osmolio?" = u čemu je problem, sta te muči cakani? jesti malo prije glavnog jela, vidi halabrcnuti. halabrcnuti. jelo, obrok. "osoliti se" znači jesti, ali ponekad se koristi i za brzi obrok, onako "s nogu". otpad, bijednik, neradnik smočiti cijelo tijelo u vodu. pravilo je bilo: ko se zadnji osudi, taj hori priloška odredba za prošlo vrijeme maloprije, nedavno. krevet za spavanje bez stranica za naslonjanje sa specijalnim naslonom za glavu oguliti orahe iz one zelene ljuske. onesvijestiti udariti udariti otvoriti ili malo otvoriti prozor ili vrata post postup upak ak pri koje kojem m se vrelo vrelom m vodo vodom m prel preliv ivaj aju u pern pernat atee (i neke neke druge druge životinje) a sve u cilju lakšeg odstranjivanja perja (kože). u cilju lakšeg odvajanja perja od mezetluka (horoz, živičarka, i sl.) mrtvo živinče se najprije prelije ključalom vodom. riječ upotrebljiva u skoro svakoj situaciji. može se upotrijebiti umjesto: kreni, hajde, hoćemo li, rasturi, razvali, udri, žanji, itd. lopatica za žar opržiti, opeći. u slengu se ovaj izraz koristi za nedavno skončanu seksualnu aktivnost:"uf što sam je ožeg'o". vidi "žegnuti". jaran, drugar, prijatelj baterija, u sladnoj se još kaže i kiselina. kad se baterije potroše kaže se: "prigorile mi kiseline". drvena palica, dužine oko 1 metar, sa karakterističnim zavijenim čvorom na vrhu. uz piriz predstavlja sportski rekvizit u hrokanju. sinonim za papirnu maramicu. radi se o pojavi u našem jeziku koja se zove "pojmovni monopol", tako da neko umjesto paste za zube traži kaladont, umjesto praška za veš faks, umjesto žvakaće gume bazoku, itd. vrsta poslastice, nalik sutlijašu samo se umjesto šećera koristi pekmez
papuča papučar pastorak patoka patokar paziti se pačundrić pačurlija paša pašnjaci pecara peka pendžer pentranje perda perčin pesin pesin petljanija pećina pinde piriz pirliz pisća pičiti plaho plajvaz plajvaz platon plačipička pliza plizati se pljunka pljuska plot podbuhnuti podupirač
obuća u kojoj se hoda po kući i oko kuće papučar je čovjek pod uticajem žene, slijedi njene naredbe.a papučar je i čovjek koji pravi papuče. (fem. pastorka) sin (kćerka) od životnog saputnika, ali iz prošlog braka. nakon 7-10 litara dobre rakije, kazan baci i nekoliko litara kisele rakije, koja se još zove i patoka. uživ užival alac ac kako kako ljut ljutih ih,, nako nako i blaž blažih ih alko alkoho holn lnih ih napi napita taka ka,, koje koje kori korist stii u kontinuitetu duži vremenski period, ljubitelj dobre kapljice i poznat kao takav. biti sa nekim u dobrim odnosima: "oni se paze" = oni su dobri prijatelji, viđaju se. predmet nalik paku za hokej - korišten u drevnoj igri "hroka". vidi "piriz". gomila djece u dobi od 6 do 13 godina neovisnik od nikoga, zapovjednik koristi se i sinomnim putrovci. opanci od goveđe kože, domaće proizvodnje, opšiveni oputrom rerna slično saču, napravljeno od zemlje prozor penjanje na nešto. uglavnom bespotrebno i komplikovano. pentranje na drvo. pentranje na planinu. proširenje, balkon, drvena završna greda na ogradi, balkonu, verandi, terasi rep koji su prije nosili muškarci. peksi peksin. n. pogrd pogrdna na rije riječ, č, neko neko ko je prlj prljav av,, neur neured edan an,, ne vodi vodi raču računa na o higijeni. neko ko je neuredan i prljav osoba koja laže, mutikaša, petlja se u svašta kamen neko ko je mali, dijete, čovjek ili životinja, pindavče piriz je drveni rekvizit, sastavni dio drevne igre (vidi hroka). dugačak 5-7 cm i ravno je presječen (ima oblik malog cilindra) mali insan svirala, obično izrađena od vrbe u rano proljeće, a stariji ljudi za svaki duvački instrument često znaju reći pisća. često se upotrebljava kada nam neko ide na živce, npr. piči mi po živcima, a može imati i seksualne kontacije, npr. pičiš li šta? pičiti može opisivati i neko brzo kretanje, npr. joj što piči. u lokalnom žargonu plaho znaži puno. a u bosanskom "plah" se kaže za nekog ko je tankih živaca, ko burno i brzo reaguje, ko je nemiran, ne miran, itd. olovka ili neko pisalo pisalo, penkalo, olovka. specijalni dodatak na zaprežnom vozilu, pomoću kojeg se zaprega pretvori u veliki sanduk u kome se transportuje kukuruz emocionalno slaba i neuravnotežena osoba koja na svaku sitnicu reaguje isto, neopravdanim plačom i kuknjavom. nizbrdica niz koju se djeca spuštaju na ligurama, sankama, laporima i slićurama (vidi rječnik). što duža i strmija nizbrdica, to je pliza bolja i omiljenija. spuštati se niz plizu (vidi pliza u rječniku). ovo je iskrivljen oblika glagola klizati se. pljuvačka npr. "pu, pljunka se razbi, ja se ne razbi!!" udarac otvorenom šakom, šamar. ranije je pljuska mnogo češće nego danas upotrebljavana kao osnovna disciplinsko-popravna mjera. ograda, taraba. nateći, dobiti podočnjake od predugog spavanja ili teškog mahmurluka. deblja drvena motka kojom se sijeno podupire sa strane da se ne bi skotrljalo niz njivu/ bašču/ avliju. u ekstremnim slučajevima podupirač je
podvore pogača poguzija pohititi poletiti poležaka polovka pomijati se ponjava ponoviti se poplašiti poredovnička posa posjediti potaka potegnuti poteći se potkajlati potkriža
potporanj povarisati prangija praviti se prco prepečenica presnac prevazlija preče prijeranjak prijevarka prijutka prikonožiti prikučiti se prisamititi
pogodan za fizički obračun, ali je težak za rukovanje. dvije deblje motke za nošenje sijena specijalna vrsta hljeba bez dodavanja germe ili kvasca. ovakav "hljeb" se jede dok je još potpuno vreo, najčešće sa pekmezom ili ili sirom. halapljivac, proždrljivac požuriti potrčati tanka proha flaša flaša od pola litra, litra, uglavnom uglavnom se koristi koristi za alkoholna alkoholna pića (naspi (naspi nam jednu polovku rakije) lutati, hodati bez cilja, najcesce se ovaj izraz koristi za one koji cijeli dan hodaju po kafama i nista produktivno ne rade. mali ručno istkani tepih ili staza, uglavnom jako šarenih boja dobiti ili kupiti nešto novo (odjevni predmet, auto, stan, itd). ukrasti nešto, a ponekad i pojesti nešto na brzinu. vodenica sa grupom privilegovanih korisnika, mještana koji su učestovali u izgr izgrad adnj njii vode vodeni nice ce,, i kao kao takv takvii imaj imaju u pred predno nost st u kori korišt šten enju ju iste iste.. u konfliktnim situacijima redovnici bi znali iskoristiti svoje pravo i izgrnuti tuđe žito, kako bi svoje samljeli. šal koji se stavlja oko vrata ili glave sjediti u društvu, sijeliti, npr. ah, sto smo dobro posjedili neki dan. potaka su sitni klipići ili trijeske za potpalu vatre. majka kaže , pripremi za sutra potaku lakše ćeš vatru potpaliti (zapaliti). 1. konzumirati (uglavnom alkoholno) piće iz flaše. 2. fizički se dodatno založiti u izvršenju nekog zadatka, npr. prilikom nošenja nečega teškog može se čuti prigovor: "potegni to malo". utrki utrkiva vati ti se na bilo bilo koji koji nači način n (trče (trčeći ći,, na bici bicikl klu, u, auto autom) m).. stari stariji ji kad kad pokušavaju isprovocirati trku između dva dječaka pitaju: "ko ne boji uteć'?" učvrst učvrstiti iti,, fiksir fiksirat, at, zakuc zakucati ati kajlu, kajlu, a u prenesen prenesenom om značen značenju ju provoc provocira irati ti nekog, podbosti, zajebavati. negd negdje je i "pop "popar ara" a" ili ili "pod "podva vara ra". ". skrom skromno no jelo jelo od star starog og hlje hljeba ba,, luka luka i mlij mlijek eka. a. u ratu ratu se zali zalije jeva valo lo i sa slan slanom om vodo vodom. m. u luks luksuz uzno nojj izved izvedbi bi zaljev zaljeveno eno masnom masnom čorbom čorbom i prekriv prekriveno eno komadi komadima ma mesa. mesa. poneka ponekad d se sprema i maksuz pogača za potkrižu, koja je tvrda čim ohladi i kao takva vrlo pogodna za ovaj bosanski bo sanski specijalitet. podupirač. drvena motka dužine oko tri metra kojom se podupire sijeno. zbog zbog svoj svojee mase mase nepo nepogo godn dno o za ulič ulične ne borb borbee i drug drugee vrst vrstee ljud ljudsk skih ih razmirica. potrefiti, pogoditi, tačno odrediti. manji top bez bojevog punjenja (koristi se striktno za prepad ili kod nas za bajram) radi se o nedovršenoj konstrukciji "praviti se važan". uobičajena upotreba je: "de, šta se praviš" ili "joj, "joj, što se pravi" izraz za male ljude rakija koja se nakon prve destilacije ponovo vraća u kom, i peče po drugi puta. uglavnom je skroz jaka (čak preko 60°). koristi se kao lijek pita od sira - umute se jaje i sir sa malo kukuruznog brašna i gozba može da počne. plitka bakrena tevsija hitnije, važnije od nečeg drugog. mladi luk udariti nekoga iz prijevarke, znači iznenaditi ga. pritka. drveni štap koji se koristi u poljoprivredi za podupiranje penjačica, npr. pritka za grah. deblji oblik koristi se za paradajz, a zove se koc. koc je pogodan i za fizičke obračune, obr ačune, i kao takav se vrlo često i koristi. sjesti prekrstivši noge, odmoriti se malo. primaći se nečemu. prikučiti znači približiti presaviti
pristraviti priuze proha proluftirati promaha proštac prošće prpa prtina prutna čorba prčvara pršulja puce puhe puhe puljka pume pumparice pust pućkati pušnica rahat raso raspušćenica rastopljaj račve rašlje resto resum rešmeta riknuti ritati roljka rospija roša ruda
prepasti, uplašiti konjske uzde vrsta hljeba od kukuruznog brašna provjetriti, promijeniti zrak u prostoriji istovremeno otvarajući sve moguće prozore i vrata. ova radnja je usko vezana sa pojavom promahe (vidi rječnik). propu propuh. h. pojav pojavaa stru struja janj njaa vazd vazduh uhaa od koje koje star starij ijii obav obavez ezno no dobi dobiva vaju ju glavobolju, te je široko rasprostranjeno upozorenje: "zatvori prozor, ubi promaha!!". uži komad drveta (nešto (nešto oko 5 cm, debljine debljine oko 1 do 2 cm i visine oko 1,5 m). sastavni dio karakteristične drvene ograda (vidi prošće) karakteristična drvena ograda koja razdvaja srebreničke avlije strah, panika, trema. npr. "uhvatila me prpa". staza u snijegu koja je nastala tako sto su ljudi utabali snijeg. jedina čorba koja se ne srče. djetetu koji je napravilo neki belaj obično roditelj prijeti: dobićeš ti prutnu čorbu! otrcana otrcana kafana kafana za svakodnevn svakodnevno o okupljanje okupljanje alkoholičara alkoholičara (npr. bivša kafa kafana na kod nurije brice u Željezničkoj ulici u srebreniku). zemljani sud u kome se uvaruje mlijeko veliko dugme donji dio dimija (prišiveno na donjem djelu, uvjek sa lastikom da stoji uz nogu) a da ne spada donji dio dimija dugme, u smislu prekidača, potenciometra i sl. sportska obuća bilo koje marke. igrom slučaja "puma" su bile prve patike na našim prostorima i taj izraz se odomaćio za svu sportsku obuću. vrsta dugih zimskih gaća ili hlača nestašno, vragolasto dijete nagov nagovori oriti ti neko nekoga ga da fizi fizičk čkii nasr nasrne ne na neko nekog g drugo. drugo. najč najčeš ešće će se pas pas napućka na nekog. prateći objekat koji služi za sušenje voća (šljive, kruške, jabuke) i sireva, kao i uvarivanje mlijeka u posebnoj posudi (vidi pršulja). na miru, u miru, u tišini, bez žurbe, lagano voda iz bureta gdje se kiseli kupus, plaho dobra za lijecenje glavobolje poslije propijene noci. raspuštenica. ženin status nakon razvoda braka i malo duže stanke glede ponovnog vezanja za nekog slobodnog muškarca. brzi obrok koji se sastoji od mlijeka, mladog sira i kajmaka. mlijeko se ugrije, doda se sir i kajmak i to je to. drvo ili grana koja se jednako grana na obje strane ugao od nekih 45° idealno za pravljenje praćke, naslonjača za ribarski štap, a na dvije račve je najbolje postaviti ražnjiće. gornji ugao na golu, mjesto gdje se spajaju prečka i stativa. "dao gol pod rašlje". ostata ostatak, k, dio koji koji preosta preostaje. je... dolazi dolazi od riječi riječi "rest" "rest" što na englesk engleskom om i njemačkom znači ostatak. porez koji se plaća državi prilikom kupovine zemlje, kuće, stana ili bilo kojih drugih nekretnina. široka ženska narukvica od srebra umrijeti, prestati sa radom, može se i reći onda kada ode neki dio kod auta ili čitav motor, npr. rikno mi motor (vidi crknuti) obicno obicno se ovo kaze za nemirne nemirne zivotinje zivotinje koje pokusavaju pokusavaju udariti nogom. il kada neku osobu prisilno lisavaju slobode, pa se rita. ženska osoba krupne tjelesne građe (one što za sebe vole reći da imaju krupne kosti). nečista (pretežno žena) centralna rupa u igri klikera vrsta ovce, poznatija pod punim nazivom "dubrovačka ruda". u metaforičnoj
rudara rudare rugafet rugafetiti se rugoba ruho runjo ruta sabah sabliti se sabur safurgija sahan salamac salandžak salaukovina salgija satrica saz saće sač sedef sefte sehara sepet serbes sevap shorgati se sibijan sijaset sikirati se sikter sikteruša sinan sindžir singerica
upotrebi ruda je naivna, lakovjerna, smotana osoba, neznalica. duboka gumena čizma, naziv je dobila po tome što je koriste rudari. gumene čizme. dobile naziv po tome što ih rudari nose na svom putu u središte zemlje. može se čuti i obrađena varijanta: rudaruše ružnoća, nešto što je ružnije od najružnijeg. ružn ružno o se našm našmin inka kati ti,, neuk neukus usno no se obuć obući, i, kreve krevelj ljit itii se. se. "šta "šta si se to narugafetila?" = "baš si ružno našminkana" neko ko je ružan, osoba koja liči na sve samo ne na insana. pokretni miraz, sve ono što mlada donese od roditelja u novu kuću 1. osoba muškog muškog spola korpulentnije korpulentnije građe, rmpalija, čomagalj čomagalj 2. neko ko je dlakav dlaka, stidna dlaka, npr. rutav – dlakav. riječ se može koristiti i onda kada je neko smotan ili bezvrijedan, npr. kakav kakav je k'o ruta. jutro. oprati se, okupati se na brzinu, istuširati se. mir, smirenost slično kao i salaukovina. loše vremenske prilike, jako nevrijeme. tanjir mrskoradija, neradnik, onaj koji čeka sve na gotovo. drvena preteča današnje ljulje, jednostavna drvena kuka dužine po par metara na čijem je dnu prikovana daska na koju se stane i ljulja. nevrijeme većih razmjera, snijeg, poplava, kiša (vidi hevtenjača). muški polni organ salata salata od mladog mladog luka začinjena začinjena kajmakom. kajmakom. odlična odlična za konzumiran konzumiranje, je, vrlo teška za probavu. podrigivanje nakon ovakve salate je fatalno za ukućane. autentični žičani instrument sa osam žica. za razliku od šargije koja je više meraklijski (pijanski) instrument, saz ima umjetničku težinu. u saću pčele čuvaju med. saće je sastavljeno od puno šestougaonih ćelija (naučno je dokazano da je za ovakav oblik i raspored potrebno najmanje voska i iskorištenje prostora je maksimalno) nagetih prema unutrašnjosti pod uglom od 13 stepeni (kako med ne bi curio u toplim danima). metalni alat za pečenje pita, pečenja i sl. u davna vremena sač je služio umjesto današnje rerne. kažu "sedef njega mi se to desilo" ili "on je bio sedef svemu tome" što znači - radi njega - ili zbog njega ritual kojim se kod prijatelja/poznanika pozdravlja nova frizura. prijatelja treba otvorenom otvorenom šakom udariti u predjelu predjelu glave i pri tome izgovoriti: izgovoriti: sefte sefte od tri hefte. manji drveni sanduk, služi za čuvanje vrijednih vr ijednih stvari, npr. nakita korpa, košara ispletena od pruća, služi za nošenje sitnijih stvari (npr. šljiva, jabuka, itd.) na miru, bez muke, bez problema. dobro djelo. činiti sevap znači nekome učiniti dobro djelo, pomoćo nekome, a dobro se dobrim vraća. strmog strmoglav laviti iti se, strmek strmeknut nutii se niz basama basamake, ke, zadobi zadobivši vši pri tome tome teže teže tjelesne povrede. porodica, familija mnoštvo nečega brinuti se idi, bježi, "goni mi se s očiju", "mrš tam" kahva za "ispraćaj gostiju" ime od milja koje koriste stariji kada se obraćaju nekome nepoznatom i mlađem. raja bi rekla care, lave, kralju, jarane. lanac sinonim za pouzdanost i trajnost. riječ vuče korijene od šivaćih mašina marke singer koje su uvijek prednjačile svojom kvalitetom i dugotrajnošću. osnivač isaac singer, usa polovina 18. vijeka.
sinija sirogriz skalamerija skalavidati skasapilo skemlija sklahirati skolobatati se skotrljati se skrhati se slatka slinci slipa slićure smucati se smustafiti socijalke sofra soha sokak soleknuti se somun soška splaviti sprčiti spucati spudra spuriti srditi srijemoš srklet srča stahor stan stanica staniovac
niski sto za razvijanje jufke ili sto za jelo vrsta gljive specifičnog ukusa. jede se sirova te je tako i dobila ime. predmet, naprava, stroj, sastavljen od usput pronađenih dijelova, koji više ničemu ne služe, a koji ugrađeni u cjelinu skalamerije ipak imaju neku vrijednost. napraviti nešto od ničeg, čest izraz kod domaćica: šta ćeš za ručak? ma skalavidat ću nešto! nešo sto je izgubilo svoju vrijednost mala stolica bez naslonjača ostati bez snage radeći neki naporan fizički posao. isto što i skotrljati se prevrnuti se niz neku nizbrdicu, neravninu praveći pri tome karakteristične kretnje u vidu salto mortale. "skotrlj'o se niz brdo" razbiti se npr. "skrho se sa kolima". to je kahva koja se pije sa komšijama (i eventualno rodbinom), a nakon što se kupi nešto novo u kuću (drugo a se izgovara dugo). kaže se: "haj'i na slatku". situacija u drevnoj igri klikera kada se dva klikera nađu istovremeno u roši lizalo, nastalo od riječi slipavo što znači ljepljivo na specifičan način. nakon prosječne kafanske tuče, pod u kafani je slipav zbog prolivenih sokova i piva. skije veličine stopala. obično se prave od ukradenih plastičnih gajbi hodati bez cilja, vidi pomijati se preciznim i odmjerenim udarcem, uglavnom u predjelu glave, nokautirati protivnika umjetni umjetni zubi. naziv proizašao proizašao iz činjenice činjenice da su u prošlom prošlom sistemu ovi zubi bili sponzorirani od strane socijalnog osiguranja. sto za jelo (sto sa hranom) kaze se "haj za sofru", "de te bujrum" drvena toljaga, motka. najviše se upotrebljava za z a fizički obračun manja ulica, uglavnom neasfaltirana. jesti, najesti se hljeb. u srebreniku i okolini češće se može čuti lokalizirana verzija, samun. mjesto za odlaganje pušaka ili nekog drugog oružja, oruđa i prateće opreme (papuče, čizme, šljemovi, sve se slaže u soške). pokupiti kajmak iz posude u kojoj je ukislo kiselo mlijeko. riječ se koristi uglavnom kao zamjena za seksualno općenje, npr. ''prčiš li šta?'', ''jesi li sprčio?''. žegnuti, udariti vrlo preciznim i jakim udarcem, u prenesenom značenju spucat spucatii znači znači pojest pojesti: i: "spuc' "spuc'o o četeres četeresku ku pitu". pitu". u svršen svršenom om obliku obliku ovog ovog prenesenog značenja kaže se npr. "jesam se napuc'o" za "jesam se najeo". bikov polni organ, koji se specijalnom tehnologijom prerade pretvarao u policijsku palicu aka pendrek (dok nisu izmislili plastične i sl). 1. prije perutanja kokoši, ista se prelije vrelom vodom, da bi se perje lakše čupalo. 2. ponekad se ova riječ koristi i sa izvjesnom dozom seksualnih konotacija ljutiti. blaži oblik. vrst vrstaa bije bijelo log g luka luka koji koji rast rastee "na "na divl divlje je". ". izuz izuzet etno no je cije cijenj njen en među među ljubiteljim ljubiteljimaa dobre kapljice kapljice i mezeta, mezeta, a koji svoje terevenke organizuju organizuju pod vedrim nebom daleko od radoznalih očiju. obično raste na livadama, a jestiv je u kasno proljeće. osjećaj nelagode. "srklet me hvata u ovoj jakni, moram je odmah skinut" staklena flaša pacov drvena naprava za tkanje - proizvodnju ćilima i tepiha. centar grada srebrenika. iz istorijskih razloga ovaj se izraz odomaćio za centar. izvor pitke vode na kojem ozidano betonsko korito služi za napajanje i ljudi
stidnjak stojadin stožina struga strunci stuha stupica sturiti se sudje suhva suknuti sulajisati surduknuti surdulica susak sustati svisnuti svitnjak svukudam tabakera taksirat tam tandrkati tandžara tangirati taraba tarlašika tazbina taze tačke tefter tegliti teke telal tendžera tenjak terdžak ters
i životinja. posljednji komad hrane ili meze/mezeta koji ostane na zajedničkom tanjiru. svi se stide dokrajčiti ga. poluproizvod iz kragujevca, ponos srbijanske auto-industrije. odlikuje se neponov neponovlji ljivom vom aerodi aerodinam namikom ikom i krhkom krhkom karose karoserij rijom. om. pocetk pocetkom om 90-ih 90-ih vrhunac slave dostiše "skala" izvedbom. drveni stub oko koga se sadiva sijeno (sa dugim u) najukusniji dio pršulje, mliječni talog na dnu posude, često predmet svađe među ukućanima zbog toga ko će je sastrugati. selo za koje se ne zna da li postoji, obično se upotrebljava onda kada nekoga želimo ismijati pa kažemo: ''kakav si k'o iz donjih strunaca'' mršavo mršavo i neuhra neuhranje njeno no žensko žensko niskih niskih moralni moralnih h standa standarda rda.. poneka ponekad d se "stuha" koristi za opis karakternih osobina i onda je sasvim svejedno da li je ciljna osoba žensko ili muško. zamka, spletka, zasjeda. stupica je kad ti i neko nešto podvali, čemu se nisi nadao. izmoriti se, premoriti se suđe. ne radi se o zabuni, nego se za suđe često može čuti izraz sudje ("d" i "j" se izgovaraju kao dva slova) osjećaj nelagode izazvan lošim razvojem događaja pobjeći, a često znači i zavući nekome, napraviti mu spletku, podmetnuti lijepo zemljom obraditi površinu bez ikakvih pomagala. obično se sulajisalo tlo u kući ili hudžeri. sulajisati kuću bukvalno znači nabaciti fasadu od blata. zavući, napraviti spletku nekome, podmetnuti (vidi šuknuti). mala greška uzrokovana sopstvenom krivicom i nepažnjom iz koje izraste problem velikih razmjera. na primjer kada sitno zamrsiš konac u ribolovu kažeš: "ja surdulice mama draga!" posebna vrsta tikvice. služi kao vrč za vodu umoriti se. posustati. crknuti. umrijeti od muke. umrijeti od umora. gumena ili platnena šnjura za dimije. sigurnosni opasač na dimijama koji sprečava iste da spadnu. svugdje kutija u kojoj se nalazi materijal za pripravljanje cigareta (duhan, papirici) a u novije vrijeme gotove cigarete. vjerovatno potiče od njemačke riječi tabak što znači duhan. nesreća, nevolja, belaj. postoji izreka: "ne valja se smijati tuđem taksiratu". tamo (biži tam) lupati, klepetati: pokvareni auspuh na autu tandrče. stara puška ticati se nečega. ne tangira me - ne tiče me se. visoka drvena ograda nešto neozbiljno, loše, dosadno, glupo, bez smisla, užasno famelija sa suprugine strane novo, friško. građev građevin insk skaa koli kolica ca,, ona ona mala mala s jedn jednim im točk točkom om u koji kojima ma se pril prilik ikom om izljevanja ploče prevozi beton (ručno naravno). sveska, bilježnica, teka vući ili nositi nešto teško. malo telal je čovjek koji je po mahalama bubo u bubanj i viko šta naređuje vlast. kad neko priča nešto a ne treba da se zna, kažemo: šta telališ. šerpa tenk, množina su "tenkovi" kons konstr truk ukci cija ja po kojo kojojj rast rastee grož grožđe. đe. hlad hladov ovin inaa ispod ispod terd terdža žaka ka ljet ljetii je najugodnije mjesto na avliji. ljutica
testija tevećelija tevsija tečić tešto tihomir tlima tobejarabi toljaga torkulja torokuša tranzistor trijeska trneće trnka troge truhla kobila truljo trunje trutko tufahija tuhafli tura turunka tuta tvorizati ubaliti ubeketiti se ucmekati udesiti udunuti ugajguliti ugursuz uhaberiti uhalaćiti uhalaćiti uhalaćiti se uhavizati uhljup uhonja ujagam uljez
glinena posuda u kojoj se čuva voda. miran i čudan tip, povučen, zanesenjak riječ potiče od turskog tepsi, plitka metalna (emajl, lim, teflon, bakar) posuda za spravljanje pita, pretežno okrugla. tetkin sin znak odobravanja, dobro, u redu nečujno ispušten vjetar, a smrdi da oči ispadnu, ujeda kao kiselina. na podu. kaže se: sjedi tlima ili hodi tlima bože mi oprosti štap za tjeranje stoke ili štap za samoodbranu sprava za razbijanje jabuka i krušaka, a daljim procesom se dobija pekmez žena pričalica. torokanje je nastalo s pojavom običaja ispijanja kafe, te se tako i kafa za koju je vezan iscrpan razgovor (update o događajima u mahali i šire) naziva "torokušom". tranzistor je u elektroničkom svijetu zamijenio lampe. u domaćem slučaju radi se o kompletnom radio prijemniku, kojeg nazivaju još i radion. (mn. triješće) sitni komad drveta, koristi se za odlaganje vatre. iz ko zna kojeg razloga kaže se još i "p'jan k'o trijeska". komad lima ili predmet napravljen od lima košnica za pčele; tradicionalno napravljena u obliku konusa (za razliku od "modernih" kockastih) nosila. dolazi od njemačke riječi "tragen" što znači nositi drevna bosanska igra često fatalna za krsta-krizi-lumbago kolač truljo je obična jufka, kojoj se prilikom "zamotavanja" ili "slaganja" doda "sos" napravljen od kajmaka/jogurta/masla/ulja. krupnija prašina sastavljena od svega i svačega (npr. kada se pomete tepih dobije se trunje) povelik kliker desert desert koji koji osvjež osvježava ava - prokuha prokuhana na jabuka jabuka,, filova filovana na orasim orasima, a, ukraše ukrašena na šlagom i mljevenim orasima. osoba lošeg raspoloženja, "ma pusti me, nešto sam ti danas tuhafli". glava kovanice bundeva ili tikva noćna posuda za malu i veliku djecu. non-stop otvarati i zatvarati vrata nekog tečno poljubiti, izljubiti zauzet zauzetii nepriro neprirodnu dnu pozu, pozu, izvjes izvjestač tačiti iti se. prilik prilikom om sniman snimanja ja kamero kamerom m ili slikanja starije tetke, strine, dajnice se često ubekete kako bi izgledale sto ljepše. lišiti nekoga života na posebno brutalan br utalan način. srediti, dobiti, pronaći (vidi uhavizati) ugasiti namjestiti, nanišaniti, dovesti nešto u funkcionalno stanje. nesretnik, nesređen, zapušten čovjek prenijeti neku vijest - haber, obavijestiti. upropastiti nešto, pokvariti, obotaliti, a povratna forma "uhalaćiti se" znači izvršiti nuždu u gaće. pokvariti nešto, refleksivna forma "uhalaćiti se" znači isto što i ukakiti se, usrati se. usrati se, umazati se srediti nešto da funkcionira. skontati princip rada nečega. ništarija onaj koji ima klempave uši, a riječ se može upotrijebiti i onda kada nekom to kažemo odmilja, npr. ''gdje si uhonja, nema te 100 godina''... raditi nešto u grupi, koja je jako koncentrisana na to što radi, i svi se trude da imaju što više od tog što rade. pojesti pitu ujagam. uljez je osoba koja je ostavila sve svoje i otišla da živi u kući žene svoje ili
ulučiti umočiti usehviti uskurđel uteći utres utrnuti utrosa uvardati se uzengije uzinad ućariti ućurisati učkur uštrocati ušur ušćaknuti ušćaviti se užeći vabiti vagda vakat vam vandol vangor vangor vas vazda vehtiž vehto veker verige vesta većem vijer vim vo vodek vodenica
tako reć na punčevini ugoniti, utjerivati. pretežno se koristi za smiještanje kokoški u kokošinjac nekad u rani akšam. "odoh da ulučim kokoši". skvasiti nešto ili ga namjerno pokvasiti u vodu, koristi se i sa izvjesnim seksualnim paralelama, npr. ''jesi li umočio?''. zaboraviti nešto đavo pobjeći, izgubiti se iz vidokruga krađa klikera nešto ugasiti (utrni taj tv) sorta, vrsta, markantni predstavnik. koristi se najviše za ljude, npr. "da se sačuva utrosa od neke familije".. uhodati se, privići se na nove uslove rada. "snaha nam se pravo uvardala s novom džezvom" dio pribora iz kolekcije za uprezanje konja namjerno (vidi kastile). zaraditi, uštedjeti upropastiti, potrošiti u besposlicu špaga na dimijama ili bilo kojem odjevnom predmetu. prepasti se nečega, prestraviti se.. "što si bolan uštroc'o" naplata u robi, ne novcu. svaki mlinar uzima ušur za samljeveni kukuruz ili pšenicu, npr. 5% od samljevenog. bolno prikliještiti uglavnom u leđima (kada neki živac "zakaže") -"ušćaklo me nešto od potiljka do trtice, maknut' ne mogu". usmrditi se (od znoja i ostalih tjelesnih tekućina) ali ne malo, nego ukiseliti se! negdje poznato kao i "ušćufnuti se" ili "ušćahnuti se". upaliti dozivati, zvati. ovaj izraz se prije svega koristi za dozivanje neke zivotinje (kuca, maca, itd) prokuhana smjesa vode i šećera. služi kao zaljev za bosanske poslastice, npr. npr. baklav baklava, a, hurmaš hurmašice ice.. na instit institutu utu za istraž istraživa ivanje nje radioradio-akt aktivn ivnost ostii iz prokosovića u toku su ispitivanja o radio-aktivnosti vagde. vrijeme ovamo (dodji vam) ovamo, dole, npr. hodi vandol domaća verzija pojma gore. valjda nastalo stapanjem pojmova ovamo i gore. u upotrebi su još i "vandol" za dole, kao i "vu" za ovdje. ovamo, gore, npr. hodi vangor. radi se o izvrnutoj riječi "sav" (vas dunjaluk) uvijek buvlja pijaca, mjesto gdje se prodaje polovna roba. staro, nošeno, otrcano, iskorišteno, polovno. budilnik, sat. još jedan germanizam u našem jeziku - wecker. lanci na koje se okači kotao iznad ognjišta majica dugih rukava kao da, k'o biva udubljenje udubljenje u koritu koritu rijeke. mjesto na kome bi se mlađa mlađa raja kupala kupala i igrala hore sredstvo za ciscenje ovo ovdje, u nekim selima oko srebrenika može se čuti i skraćena verzija "vu" što isto tako znači ovdje. preteča preteča današn današnjih jih veliki velikih h mlinov mlinova. a. mala mala kuća, kuća, naprav napravlje ljena na direkt direktno no na rijeci, gdje se pomoću vodene bujice pokreće vodenički kamen koji melje žitari žitarice. ce. postoj postojee slobod slobodne ne vodeni vodenice, ce, i poredov poredovnič ničke. ke. ove druge druge imaju imaju privilegovane korisnike, koji su materijalno učestovali u izgradnji vodenice, i koji koji u specif specifičn ičnim im situac situacija ijama ma imaju imaju pravo pravo "izgrn "izgrnuti uti"" žito, žito, da bi svoje svoje
vodijer vrcit se vrgnuti vrljike vucibatina zabazati zabiberiti zabredemet zadlanak zadrt zafrljaciti zaglajsati zagondžija zahandravati zahira zahmet zahod zaiskati zalizak zamandaliti zanivljati zaobadati se zapuriti zastronuti zavežljaj zavornjaš zažagati zbobliti zdumanati zdunuti zehmerija zehra zejtin zema zeman zepe zgubidan zijan zijančer zimuga zlopnjak zuberica
samljeli. posuda koju kosac drži na kaišu, služi za nošenje i kvašenje belegije. trznuti se, prepasti se, naglo se trznut staviti, ostaviti dio ograde koji se može otvarati neko ko ne uvazava verbalne argumente, nego mu svaka rijec "vuce motku s monja". lutati lutati,, uvalit uvalitii se u nevolj nevoljee (pusti (pusti ga, skroz skroz je zabaz' zabaz'o), o), ubijat ubijatii dosadu dosadu,, prodavati zjale po putu. zeznuti nekoga. podvaliti nekome nešto. u specifičnom kontekstu koristi se i sa izvjesnim seksualnim prizvukom, obilježavajući potpuni coitus. interesantno, zanimljivo, kad je dijetu nešto interesantno. majstorski udaren šamar tvrdoglav, neko ko rijetko prihvata tuđe mišljenje. baciti neki predmet malo jače ogladniti, izgubiti snagu usljed dužeg gladovanja. ljubavnik, muškarac koji uspješno zadovoljava ženske seksualne apetite i kao takav poprilično imaginaran lik. dosađivati, zajebavati, zbijati šalu, oduzimati vrijeme. "nemoj me, dijete, zahandravati!" poklon, nešto što gosti donesu domaćinu teret, težina. kod nas se obično kaze, kada nekog molimo za uslugu: "ako ti nije zahmet.." toalet, wc, hala. zatražiti, zamoliti prednji dio glave koji najranije ostane bez kose. ranije je bilo puno manje ćelavih ljudi, a za oni kojima je falila kosa bi se govorilo kako su učeni ljudi. zaključati npr. vrata. ranije je u starim kućama bio u upotrebi mehanizam za zaključavanje vrata, koji se zvao mandal. otuda i ovaj izraz za zaključati. previ previše še pažn pažnje je posv posveć ećiv ivat atii neče nečemu mu ne tako tako važn važnom om,, priča pričati ti glup glupos osti ti,, dosađivati. trčati brzo i u neodređenom smjeru, npr. kad krava trči kaže se: vidi što se zaobadala zaliti kafu ili čaj, preliti nešto ključalom vodom, umjesto "opekao se" može se čuti i "spurio se". izgubiti orijentaciju, izgubiti se, zabazati, zalutati, zastraniti materijalno dobro zamotano u bilo koju vrstu tkanine. može se raditi o ručku, zlatu, parama, odjeći. sarma. jedan zavijeni dio. udariti jako, poslije takvog udarca neprijatelj obično ne ustaje. uzeti brzo, pojesti, oteti, ukrasti, udariti brzinski ispušiti cigaretu. pobjeći, nečasno napustiti mjesto sukoba. zima, hladnoća, npr. napolju zehmerija, upek'o minus 1. samo malo 2. muslimansko zensko ime jestivo ulje dućan, trgovina, prodavnica mješovite robe. doba dana. vrijeme. u fizickom ne meteoroloskom smislu. vrsta lagane obuce, platnene, od crnog robusnog platna potpomognutog crnim gumenim djonovima. koriste se za oko kuce i za blize destinacije osoba koja ne radi a mogla bi. učinjena šteta sitni lopov, onaj sto u sve voli dirnuti, zariti. klimatsko stanje, višednevna dosadna hladnoća. stari izraz za životinjski želudac. upotrebljava se kada neko ima ružne ili rastavljene zube, npr. ''zuber''
zurla zvizgo ćage ćalapurija ćalov ćalovina ćasa ćejf ćemane ćenifa ćerpić ćitab ćopavo ćorav ćorsokak ćufte ćul ćumez ćumurati ćup ćuprija ćurta ćutiti čabar čabrenjak čaira čakariti se čamiti čanak čardaklija čarsaf čehre čekmedža čekrk čekulada čepati čestita čibuk čifut čivija
truba napravljena od vrbove kore, dječija igračka (vidi borija). pogrdan naziv za nekog muškarca papir, hartija. u našem govoru ćage je dokument: diploma, priznanica, račun, potvrda, u trgovini mjera, omot. npr: daj mi ćage duhana ili jesi dobio ćage da ideš u inostranstvo. gomila sitnije djece, do 10 godina starosti ćalovina. budala. umno ograničena osoba. nu, ćalova = vidi budale. budala, idiot. u šali se za neozbiljnu osobu može reći da je ćalovina. u upotrebi je i skraćeni oblik "ćalov". veća posuda za jelo iz koje se jede kolektivno ćeif. užitak. uživati u nečemu na poseban način. meraklijski. kako pjesma kaže: "..sve sam svoje prokocko, pa šta, bio mi ćeif.." sve se može raditi s ćeifom. od ćeifa je nastao i glagol ćejfiti (ćefiti). violina zahod, wc prvi građevinski materijal poslije drveta na našim prostorima. nešto ko cigla, samo od nepečene zemlje knjiga šepavo slijep slijepa ulica. ćufteta. turski izraz za pljeskavice [köfte]. šnicla od faširanog mesa. tvrđi komad tekstila koji se je koristio za podbacivanje ispod konjskog sedla izraz za nešto prljavo (npr. ljudski izmet), kokošinjac, neuredna soba, itd. pričati, razgovarati, ponekad i bez određene teme, a ponekad u povjerenju zemljeni sud, posuda u kojoj su se uglavnom čuvale namirnice, npr. grah. u nekim ćupovima se može i kuhati. mali most, prelaz preko manje rijeke (npr. tinje) vrsta bundeve. poznata je poslastica "ćurta u pekmezu", a još je poznatije da sjeme ćurte nije baš upotrebljivo na fudbalskim utakmicama i drugim sportskim priredbama kao pribor za "ubijanje" nervoze. slušati drvena posuda u koju se sprema zimnica npr. sir, salata, kupus. cijenjen i poznat je sir čabrenjak. sir s paprikom spravljen u za to specijalno pripremljenoj drvenoj posudi nalik - čabru (čabar). neprohodna, visoka trava. pomalo odaje utisak zapuštenosti. šminkati se neukusno, biti brnjav, rugafetiti se, stavljati razne boje na lice npr "šta si se načakarila?! tužno i usamljeno čekati na nekoga tanjir stara kuća na sprat turska riječ. većinom bijelo platno kojim se prekriva krevet. upotrebljava se i prilikom umotavanja mejta (mrtvaca). izgled, faca veći sanduk u kome se čuvaju namirnice, brašno, šećer, itd.. mašina za vađenje vode iz bunara. stariji ljudi tako nazivaju čokoladu, deminutiv čekuladica štipati, gnječiti. seoska svadba, koja vrlo lako poprimi oblike opštenarodnog veselja. zvani i nezvani gosti se isprepliću u kolu, a djevojke i momci maksuz idu na čestite ne bi li i oni našli ljubav života svog. pribor za pušenje sličan kamišu jevrej, židov. kuka na koju se može objesiti odjeća, alat, itd. koristi se kao sinonim za uticajnu osobu (" on je čivija, ba"). više čivija jedna pored druge čine čiviluk.
čiza čokalj čopati čugelj čuka čundurica čuturica čvalakuša čviljak čvoka đalati đelep đeriz đevrek đigoderce đilasnuti điritnjak đozluci đuture đuturum đuvegija šalabajzer šalabajzer šalovati šargija šejtan šejtan šepav šeperuša šestoperac šećerica šećernica šećeruša šiba šifer šiljte šira šiš šišet škafiškafnjak škatulja
linija, crta manja flaša u kojoj se kao najveće blago čuva rakija maksuzija. u upotrebi je i deminutiv čokaljče. otkidati od nečeg sitne komade, npr. čopati hljeb. štap kojim se poštapaju stari poveći lijepi sat čuna, kita odmilja, obično babo tepa djetetu - čundurica babina mala mobilna flaša ili posuda za vodu koja se lako priveže za kaiš. motka koja se koristi za stresanje šljiva, tako se naziva i visoka i mršava osoba bubuljica udarac prstom u nečiju glavu galamiti, drečati, itd. gomila, mnoštvo. đelep ovaca = stado ovaca. ovu sam riječ izvorno čuo od halila gutića i to baš vezano za đelep ovaca. mjesto za bacanje smeća vrsta peciva punjena kremom od vanilije. đegoderce, negdje, npr. ostavi to đigoderce skočiti sapun za pranje odjeće naočare skupa, zajedno sakata, nesposobna osoba. pogrdno se nekom ko nije sposoban ili neće da uradi nešto kaže: e, jesi đuturum. zagondžija, ljubavnik, švaler, momak. prevarant, petljanija, neko ko zanivlja neozbiljna, nepouzdana osoba pripremiti prostor predviđen za betoniranje tako što se željeni oblik (npr. temelj kuće) sastavi i učvrrsti pomoću drvenih dasaka (ponekad i većih drvenih ploča). autentični domaći žičani instrument, često u kombinaciji sa ćemanetom (vidi rječnik). uz šargiju se pjeva karakteristična haiku pjesma, npr.: curica mi opsovala sve'ca, ubiću je ko u šumi zeca. vrag, vragolan. đavo. za nestašno dijete kaže se "šejtane "šejtane jedan", ali i "nalete "nalete jedan". (vidi nalet) hegav. ima manu u hodanju. stambeni objekat načinjen od blata i baljege. kliker sa šest listova u središtu. rijetkost na našim prostorima. vrlo često objekat utresa jedan od najboljih vijerova u srebreniku srebre niku (svih vremena). nalazio se između današnjeg bazena i kafića "cepelin" posuda za šećer rakija sumnjive kvalitete. obično se pravi u drugoj turi, odnosno već pečeni kom se fata, miješa sa šećerom i ponovo kiseli za rakiju. drveni prut za nanošenje manjih tjelesnih povreda isključivo kao vaspitnopopravnih mjera. drva za odlage, mahom neupotrebljive letve i fabrički materijal, vidi okorak podmetači za sjedenje ili spavanje sok voća od kojeg se daljim kuhanjem dobija domaći pekmez karakteristična sprava za prženje kahve. radi se o metalnom cilindru, manje zapremine, koji sa strane ima otvor u koji se naspe sirova kahva. cilindar je navaren na dužu metalnu šipku, pomoću koje se drži direktno na plamenu. drveni plafon nema neko značenje a koristi se da bi se djeca vježbala lomiti jezik kod učenja izgovora i komunikacije na relaciji mozak - jezik. kutija cigara
škembići škernuti škija šklopac šklopšir šlajbuk šlajf šlajfarica šljepić šljiva šmirglati šor špiglo šprcfrzna štanjga štucovati štura štura šuga šuhveli šuknuti šupa šuperdin švabo švaler šćipiti šćuhnuti se šćuhnuti se šćuhnuti se šćućuriti žaka žara žbljoha ždrholj ždronfulja žegnuti žećka žgljocati žlimfur žmira
vrsta vrsta čorbe čorbe od životi životinjs njskih kih ponutr ponutrica ica (drob) (drob).. jako jako ukusno ukusno jelo jelo ako se ponutrice prije spravljanja propisno operu. u restoranima nije preporučljivo uzimati škembiće. posebno su ukusni ako se malo zasuše. vertikalno šutnuti loptu s ciljem zadovoljenja instiktivnih potreba. potre ba. najgora sorta duhana koja se upotrebljava za pravljenje cigareta. vrsta čakije (noža) na sklapanje. vrsta životinje, još neispitane i neistražene (ne zna se ni kako izgleda), te je stoga nauci interesnatna. baja koja jede dna od džezve. novčanik ručna kočnica na konjskoj zaprezi. da bi se zakočilo kočijaš mora sići sa zaprege i brzim okretima okr etima u hodu privući kočnicu gumama, zaslajfati. sprava za šmirglanje ili šlajfanje drveta ili metala nit zmijuga nit gušter nit kišna glista. vrsta gmizavca totalno bezopasnog po ljude. u hercegovini ga zovu blavor. skraćeni, uobičajeni naziv za rakiju šljivovicu. obrađivati šmirgl-papirom. ulica, sokak, naselje. ogledalo - germanizam [spiegel]. šprcvrcna. imaginarni stroj upotrebljiv u svakoj situaciji. npr. "ne radi mi tv, otišla mu šprcfrzna". metalna šipka, dolazi od njemačkog "stange" (čita se "štange"). potkratiti rožnate izrasline na tijelu (nokte, kosu, dlačice iz nosa, dlačice iz ušiju, itd.) bijeg glavom bez obzira, momentalni nestanak. kad nekog želimo otjerati kažemo "hajmo, štura!" bježanija, naglo početi bježati od nekoga šuga šuga je vrst vrstaa kožn kožnee bole bolest sti. i. u prene prenese seno nom m znač značenj enju u šuga šuga je i osob osobaa prevrtljivog karaktera, niskog morala, i sl. sumnjiv, sumnjivo (meni je to nešta šuhveli) zavući, napraviti spletku nekome, podmentnuti (vidit surduknuti) specijalizirana zgradica manjih dimenzija namjenjena za odlaganje drva i uglja, i ostalih ne tako često korištenih stvari. obimna ženska zadnjica. aka šupenhagen nijemac, onaj što živi u njemačkoj - švabija, nastalo od pojma "schwaben" što se po mnogima veže za stare alemane ili za sve koji govore njemački. ljubavnik uzeti nešto i čvrsto držati usmrditi se usmrditi se usljed nedovoljne higijene. usmrditi se, tuknuti na kanafu. sramežljivo se skupiti, sakriti se, zaštititi se od lošiih vremenskih uslova. vreća kopriva. vrsta biljke koja u dodiru s kožom izaziva neugodnu reakciju od koje nastaju plikovi. sa ovom biljkom svako ima barem jedan bliski susret u ranoj mladosti, prilikom prvog pijanstva ili nestručnog rukovanja biciklom. osoba, uglavnom ženskog spola, sumnjivog morala. vrsta životinje, još neispitane i neistražene (nezna se ni kako izgleda), te je stoga nauci interesnatna. baja koja jede bijele linije po asfaltu. prostitutka, osoba niskog morala. vrlo vrlo jak i preciz precizan an udarac udarac bilo bilo koje koje vrste vrste (autom (autom,, motkom motkom,, stisnu stisnutom tom šakom, itd.) preneseno značenje ima seksualne konotacije. pauza koja se pravi da se nešto popije polako jesti, meziti novo-srebrenički izraz koji opisuje crni talog koji se nakupi između nožnih prstiju. drevna igra. fazon je sakriti se, da te onaj koji žmiri ne može pronaći. ko se nije sakrio magarac je bio.
žrvanj žrvnjati žvalje
vodenički kamen halapljivo jesti usta, vilica
