VASKULARIZACIJA ARTERIJE Arterije glave i vrata vode poreklo iz dva velika, parna arterijska stabla: zajedničke karotidne arterije (a. carotis communis) i potključne arterije (a. subclavia).
ZAJEDNIČKA KAROTIDNA ARTERIJA ARTERIJA (A. CAROTIS COMMUNIS) Preko svojih završnih grana obezbeuje skoro čitav krvotok glave, a delimično učestvuje i u vaskularizaciji organa vrata. !ormalno ne daje nijednu bočnu granu. !jene završne grane su: " spo spolja ljašnj šnjaa karot karotidn idnaa arter arterija ija (a. caroti carotiss e#ter e#terna) na),, " unutraš unutrašnja nja karoti karotidna dna arteri arterija ja (a. (a. caro caroti tiss inter interna) na)..
Spoljašnja karo!"na ar#r!ja (a. $aro!% #&#rna) $vojim $vojim boč bočnim nim i završn završnim im granam granamaa vaskul vaskulari arizuj zujee gotovo gotovo čitavu čitavu glavu, glavu, izuzev izuzev unutrašnjeg uha, organa očne duplje i mozga. %sim toga, ona učestvuje i u vaskularizaciji organa vrata. Počinje u vratu kao završna grana a. carotis communis, a njen završetak odgovara vratu donje vilice i gornjem delu parotidne lo&e, gde se ova arterija deli na svoje dve završne grane: " površin površinsku sku slepo slepoočnu očnu arter arteriju iju (a. (a. tempor temporali aliss super'i super'icia cialis lis), ), " vili viličnu čnu arte arteri riju ju (a. (a. ma# ma#il illa lari ris) s).. svom toku spoljašnja karotidna arterija daje najčeše šest bočnih grana: " a. th* h*ro roiidea dea sup super eriior, or, " a. lingualis, " a. 'acialis, " a. ph phar ar**ng ngea ea asce ascend nden enss, " a. occipitalis, " a. auri auricu cula lari riss pos poste teri rior or..
Un'rašnja karo!"na ar#r!ja (a. $aro!% !n#rna) $nabdeva krvlju mozak i čulo vida i predstavlja drugu završnu granu a. carotis communis iz koje nastaje u vratu. '" u svom početnom delu le&i spolja i nešto pozadi od a. carotis e#terne. brzo, gradei krivinu konveksnu upolje i naviše, ona se postavlja unutra od a. carotis e#terne. Arterija se zatim penje uspravno, bočno od &drela (para'aringealni prostor), i dospeva do baze lobanje, gde gd e ulazi u karotidni kanal (canalis caroticus) slepoočne kosti. ko sti. Po izlasku iz ovog kanala na vrhu piramide slepoočne kosti , a. carotis interna ulazi u lobanjsku duplju. %na le&i u karotidnom &lebu (sulcus caroticus) na bočnoj strani tela s'enoidne kosti, smeštena u venskom kavernoznom sinusu (sinus cavernosus). Pošto proe kroz ovaj sinus, pru&ajui se vijugavo od nazad ka napred, ona probija tvrdu mo&danicu na gornjem zidu sinusa, izlazi iz njegove šupljine i završava se na donjoj strani mozga, podelom na četiri grane. 1
Kr!!n#" u toku svog puta a. carotis interna obrazuje više, a najčeše pet krivina, koje,, ako koje ako su norm normal alno no izra izra&en &ene, e, regu reguli lišu šu arte arteri rijs jski ki krvot krvotok ok u mozg mozguu (u patolo patološki škim m slučajevima ove krivine mogu da budu jako izražene i da čine smetnje u cirkulaciji, naročito kod starijih osoba u vezi sa arteriosklerotičkim arteriosklerotičkim promenama).
"
Prvu Prvu krivinu krivinu a. carot carotis is intern internaa obrazuje obrazuje u početn početnom om delu, delu, prelaz prelazei ei sa spolj spoljašn ašnje je na unutrašnju stranu a. carotis e#terne.
"
+ruga +ruga krivi krivina na nalazi nalazi se nepo neposr sred edno no pre ulask ulaskaa krvn krvnog og suda u karo karoti tidn dnii kanal kanal slepoočne kosti, tj. ispod baze lobanje. " rea rea krivi krivina na smešte smeštena na je u karotidn karotidnom om kanalu kanalu slepoo slepoočne čne kosti, kosti, gde gde je arterij arterija, a, kao i ovaj kanal, najpre uspravna, a zatim savija, pod skoro pravim uglom i postaje horizontalna. " -etvrt -etvrtuu krivinu krivinu,, koja najče najčeše še ima ima oblik oblik polo&eno polo&enogg slova slova $, arteri arterija ja obrazu obrazuje je u šupljini kavernoznog sinusa. " Petu krivi krivinu, nu, koja koja je konkavn konkavnaa unapred, unapred, arter arterija ija gradi gradi pri izlasku izlasku iz kavernoznog kavernoznog sinusa. O"no%!" u toku svog puta a. carotis interna prolazi kroz vrat, para'aringealni prostor, karotidni karotidni kanal i lobanjsku duplju. karotidnom kanalu arterija je okru&ena unutrašnjim karotidnim venskim spletom (ple#us venosus caroticus internus) i simpatičkim unutrašnjim karotidnim spletom (ple#us caroticus internus). Početni, uspravni deo ovog segmenta arterije, kao i uspravni deo njenog koštanog kanala, stiču vrlo bliske odnose sa bubnom dupljom (cavum t*mpani), i to sa njenim prednjim zidom. lobanjskoj duplji, po izlasku iz karotidnog kanala, a. carotis interna je najpre smeštena u šupljini kavernoznog sinusa i zajedno sa n. abducensom (/), koji se nalazi spolja od arterije, le&i usred venske krvi sinusa. duplikaturi tvrde mo&dane opne, koja gradi spoljašnji zid kavernoznog sinusa, nalaze se: n. oculomotorius (///), n. trochlearis (/), n. ophthalmicus (" 0) i n. ma#illaris (" 1) ( bliski odnosi arterije sa spomenutim 2
moždanim živcima objašnjavaju njihova oštećenja pri patološkim promenama ovog krvnog suda).
/ntrakavernozni segment arterije le&i u karotidnom &lebu (sulcus caroticus), na bočnoj strani tela s'enoidne kosti. %vaj deo arterije odvojen je od šupljine s'enoidnog sinusa često veoma tankom koštanom pločicom.
Po izlasku iz kavernoznog sinusa, pošto probije njegov krov, arterija se nalazi unutra od prednjeg klinoidnog nastavka, ukrštajui spoljašnju stranu n. opticusa (//). *o+n# ,ran#" pored manjih bočnih grana, koje vaskularizuju bubnu duplju (cavum t*mpani), trigeminalni ganglion, hipo'izu i delove tvrde mo&dane opne, a. carotis interna daje samo jednu veu bočnu granu: " o'talmičnu arteriju (a. ophthalmica)" odvaja se od a. carotis interne odmah posle njenog izlaska iz kavernoznog sinusa, unutra od prednjeg klinoidnog nastavka. Pru&a se unapred i upolje i zajedno sa optičkim &ivcem prolazi kroz canalis opticus i ulazi u očnu duplju. Arterija se spiralno obavija oko n. opticusa (//). Zaršn# ,ran#" a. carotis interna se završava na donjoj strani mozga, pozadi optičkog kanala, a spolja od chiasmae opticum, podelom u četiri završne grane: " pr#"nja -o"ana ar#r!ja (a. $#r#/r! an#r!or), koja se pru&a unapred i unutra i anastomozira se sa istoimenom arterijom suprotne strane, pomou kratke poprečne anastomoze" prednja komunikantna arterija (a. communicans anterior). !jen proksimalni segment gradi 2illis" ov šestougao i daje per'orantne grane (aa. per'orantes), od kojih je najjača 3eubner" ova arterija (a. recurrens 3eubneri). +istalni segment ide oko korpusa kalozuma dajui kortikalne grane za medijalnu stranu hemis'ere, kao i za deo donje i lateralne strane. 4ortikalne grane odvajaju se najčeše od dva završna stabla , a. pericallosa i a. callosomarginalis.
3
"
%r#"nja -o"ana ar#r!ja (a. $#r#/r! -#"!a) je najvea grana a. carotis interne. Pru&a se upolje i naviše i ulazi u bočnu mo&danu jamu ('ossa lateralis cerebri) na donjoj strani mozga. %na takoe ima proksimalni i distalni segment. Proksimalni segment ide izmešu 'rontalnog i temporalnog re&nja, kroz početni deo $*lvi" jeve jame i daje, pored ostalog, per'orantne grane koje su poznate pod nazivom aa. lenticulostriatae. %ne ulaze u mo&dano tkivo kroz otvore substantiae per'oratae anterior i ishranjuju najvei deo bazalnih ganglija i kapsule interne.
4
+istalni segment ide preko insule, tako da je potpuno pokriven operkulumom. sput daje kortikalne grane. %vi sudovi ishranjuju gotovo čitavu lateralnu stranu hemis'ere.
" "
0a"nja ko-'n!kanna ar#r!ja (a. $o--'n!$an% po%#r!or) odlazi unazad i spaja se sa odgovarajuom zadnjom mo&danom arterijom (a. cerebri posterior), završnom granom bazilarne arterije (a. bazilaris). pr#"nja 1or!o!"na ar#r!ja (a. $1oro!"#a an#r!or) ulazi u bočnu komoru (ventriculus lateralis) velikog mozga.
2!ll!%3 o š#%o',ao ($!r$'l'% ar#r!o%'% $#r#/r!) 2illis" ov šestougao je speci'ična anastomotična tvorevina na bazi mozga koja povezuje desni i levi karotidni sistem sa vertebro" bazilarnim sistemom. /ma oblik šestougla sa zaobljenim uglovima, a u njegovoj izgradnji učestvuju tri parne arterije: " napred" a. cerebri anterior, spojena sa istoimenom arterijom suprotne strane pomou a. communicans posterior, " bočno" a. communicans posterior, " pozadi" a. cerebri posterior, završna grana a. basilaris. anatomskom pogledu 2ilis" ov šestougao predstavlja dvostruku anastomozu. %n spaja arterije desne sa arterijama leve polovine mozga i karotidni sa vertebralnim arterijskim sistemom. 2illis" ov šestougao daje dve vrste grana, male i velike. 5ale grane se pru&aju prema centru baze mozga i ishranjuju: optički &ivac i trakt, hijazmu, hipotalamus i deo talamusa.
5
elike grane su, u stvari, najvee komponente 2illis" ovog šestougla. o su prednja i zadnja mo&dana arterija, kojima se priključuje srednja mo&dana arterija. %vi veliki sudovi daju tri vrste grana za mozak: per'orantne, horoidne i kortikalne.
6
#r4orann# ,ran# se odvajaju najčeše od početnih delova velikih mo&danih arterija. o su tanke, ali izuzetno značajne grane, jer ishranjuju bazalne ganglije, kapsulu internu i talamus. 5oro!"n# ar#r!j# daju, izmešu ostalog, grane za horoidne pleksuse bočnih komora i tree komore. Postoje dve glavne horoidne arterije: " prednja" a. choroidea anterior, koja se odvaja od unutrašnje karotidne arterije, " zadnja" a. choroidea posterior, koja nastaje od zadnje mo&dane arterije.
Kor!kaln# (p!jaln#) grane idu po površini mozga i nalaze se u subarahnoidnom prostoru. 6ranaju se po spoljnoj površini pije mater na sve manje sudove, do nivoa malih arterija ili arteriola. %d ovih sudova odvajaju se pod pravim uglom de'initivne arteriole, koje poniru u mo&dano tkivo. Postoje dve osnovne vrste ovih penetrannih krvnih sudova: intrakortikalni i supkortikalni. /ntrakortikalne arteriole ishranjuju koru velikog mozga, a supkortikalne vaskularizuju belu masu hemis'era. OTKLJUČNA ARTERIJA (A. SU*CLAVIA) askularizuje delove vrata, mozga i grudnog koša, a preko svoje završne grane, pazušne arterije (a. a#illaris), i ceo gornji ekstremitet. 7očne grane a. subclaviae pokazuju česte individualne varijacije, i to u pogledu njihovog broja, mesta postanka i rasporeda. !ajčeše se od a. subclaviae odvaja pet bočnih grana: " kičmena arterija (a. vertebralis), " unutrašnja grudna arterija (a. thoracica interna), " rebarno" vratno stablo (truncus costocervicalis), " štitno" vratno stablo (truncus th*reocervicalis), 7
"
poprečna vratna arterija (a. transversa colli).
K!+-#na ar#r!ja (a. #r#/ral!%)
4ičmena arterija je prva, najjača i najznačajnija bočna grana a. subclaviae, koja u retkim slučajevima mo&e da potiče i iz luka aorte. 8
' ! o"no%!" polazi sa gornje strane a. subclaviae, pa se zatim pru&a uspravno naviše ispred poprečnog nastavka 89 pršljena. lazi u otvor poprečnog nastavka ('oramen transversarium) 8 pršljena. !astavljajui svoj put uspravno naviše, a. vertebralis prolazi i kroz otvore poprečnih nastavaka svih ostalih viših pršljenova. Pošto proe kroz otvor na poprečnom nastavku atlasa, ona postaje horizontalna i ulazi u svoj koštani &leb (sulcus a. vertebralis) na zadnjem luku atlasa. Arterija zatim probija spoljašnji deo membrane atlantooccipitalis posterior, a potom i tvrdu mo&danicu i, prošavši kroz 'oramen magnum potiljačne kosti, ulazi u lobanjsku duplju. lobanji, ona se penje uz klivus, pru&ajui se unapred i unutra, u susret istoimenoj arteriji suprotne strane, sa kojom se spaja, oko sredine klivusa, u jedno arterijsko stablo, nazvano bazilarna arterija (a. basilaris). *o+n# ,ran#" daje svoje bočne grane u vratu i u lobanjskoj duplji. vratu, pored manjih mišinih grana, a. vertebralis daje i ;" < mo&dinskih grana (rami spinales), koje ulaze u kičmeni kanal i vaskularizuju kičmenu mo&dinu i njene omotače. lobanjskoj duplji od a. vertebralis se odvajaju najčeše sledee tri vee bočne grane: " zadnja mo&dinska arterija (a. spinalis posterior), koja napušta lobanjsku duplju kroz 'oramen magnum i silazi zadnjom stranom kičmene mo&dine, sve do njenog donjeg kraja, a paralelno sa istoimenom suprotnom arterijom, " prednja mo&dinska arterija (a. spinalis anterior), koja se pru&a koso nani&e i unutra i spaja se sa istoimenom arterijom suprotne strane, pa tako spojena, pošto napusti lobanju kroz 'oramen magnum, silazi niz prednju središnu pukotinu ('issura mediana anterior) kičmene mo&dine, sve do njenog donjeg kraja, " zadnja donja arterija malog mozga (a. cerebelli in'erior posterior)" P/8A, koja se pru&a upolje i unazad i vaskularizuje donju stranu malog mozga. Zaršna ,rana a. vertebralis je a. basilaris.
9
*a0!larna ar#r!ja (a. /a%!lar!%) Predstavlja završnu granu a. vertebralis. !astaje oko sredine klivusa, tj. u predelu
10
zadnje ivice mo&danog mosta (pons), spajanjem desne i leve a. vertebralis. !eparna bazilarna arterija se pru&a du& središne linije unapred i naviše, izmeu klivusa i donje strane mosta, sve do prednje ivice mosta, gde se račva u svoje dve završne grane. *o+n# ,ran#" bazilarna arterija daje sledee bočne grane: " prednju donju arteriju malog mozga (a. cerebelli in'erior anterior)" koja se pru&a upolje i unazad i vaskularizuje prednji deo donje strane malog mozga, " arteriju labirinta (a. lab*rinthi)" pru&a se upolje i prolazi kroz meatus acusticus internus i ulazi u unutrašnje uho (labirint), " grane za most (rami ad pontem" aa. pontis)" koje su mnogobrojne i malog kalibra, a ulaze direktno u unutrašnjost mo&danog mosta, " gornju arteriju malog mozga (a. cerebelli superior)" koja odlazi upolje i vaskularizuje gornju stranu malog mozga. Zaršn# ,ran#" u predelu prednje ivice mosta a. basilaris se račva u dve završne grane: " "#%n' ! l#' 0a"nj' -o"an' ar#r!j' (a. $#r#/r! po%#r!or)" proksimalni segment ove arterije gradi 2illis" ov šestougao. %n daje per'orantne grane (aa. thalamoper'oratae) za deo talamusa, suptalamusa, pretektuma i mezence'alona. +istalni segment obilazi oko mezence'alona, šaljui grane za njega, za talamus, metatalamus i epitalamus. !ajzad, a. cerebri posterior daje sledee kortikalne grane za temporo" okcipitalne i parijetalne delove hemis'ere: a. parietooccipitalis, a. calcarina, a. temporalis posterior, media et anterior. /zmeu kortikalnih grana zadnje, prednje i srednje mo&dane arterije uvek postoje anastomoze. • • •
11
NEANATOMSKA ODELA -o"an!1 ar#r!ja na %#,-#n# C!r$l# o4 2!ll!% " A63%#,-#n " anterior cerebral arter* 'rom carotid bi'urcation to anterior communicating arter* gives rise to the medial lenticulostriate arteries. " A73%#,-#n " part o' anterior cerebral arter* distal to the anterior communicating arter*. " 63%#,-#n" part o' the posterior cerebral arter* pro#imal to the posterior communicating arter*. he posterior communicating arter* is bet=een the carotid bi'urcation and the posterior cerebral arter*. " 73%#,-#n" part o' the posterior cerebral arter* distal to the posterior communicating arter* " 5or!0onal M63%#,-#n" gives rise to the lateral lenticulostriate arteries =hich suppl* part o' head and bod* o' caudate, globus pallidus, putamen and the posterior limb o' the internal capsule. !otice that the medial lenticulostriate arteries arise 'rom the A0"segment o' the anterior cerebral arter*. " S8l!an M73%#,-#n3 /ranches suppl* the temporal lobe and insular corte# (sensor* language area o' 2ernicke), parietal lobe (sensor* cortical areas) and in'erolateral 'rontal lobe. " Cor!$al M93%#,-#n" branches suppl* the lateral cerebral corte#.
VENE ene glave i vrata pripadaju sistemu gornje šuplje vene (v. cava superior" 8$) koja nastaje u gornjem delu prednjeg medijastinuma spajanjem desne i leve brahioce'alične vene (v. brachiocephalica). ensku krv iz glave i vrata izvode sedam parnih venskih stabala: " unutrašnja jugularna vena (v. jugularis interna), " potključna vena (v. subclavia), " spoljašnja jugularna vena (v. jugularis e#terna), 12
" prednja jugularna vena (v. jugularis anterior), " kičmena vena (v. vertebralis), " duboka vratna vena (v. cervicalis pro'unda), " donja štitna vena (v. th*roidea in'erior). nutrašnja jugularna vena i potključna vena predstavljaju dva glavna odvodna suda glave i vrata, koja svojim spajanjem, iza odgovarajueg sternoklavikularnog zgloba, obrazuju tzv. >>venski ugao>> (>>angulus venosus>>) koji predstavlja početak odgovarajue brahioce'alične vene. $ve ostale, gore navedene, vene glave i vrata se ulivaju ili u brahioce'aličnu venu, ili u jednu od njene dve sastavne vene.
SISTEM UNUTRA:NJE JU;ULARNE VENE (V. JU;ULARIS INTERNA) $istem unutrašnje jugularne vene sačinjavaju: " stablo unutrašnje jugularne vene, " početne grane unutrašnje jugularne vene, " bočne pritoke unutrašnje jugularne vene.
Sa/lo 'n'rašnj# j','larn# #n# (. j','lar!% !n#rna) o je najdublja i najvea po kalibru od tri jugularne vene. !jen kalibar (oko 0? mm) pokazuje česte varijacije, čak i kod iste osobe na suprotnim stranama vrata. ena je na oba svoja kraja (gornjem i donjem) znatno proširena.
nutrašnja jugularna vena počinje u predelu zadnjeg, šireg dela 'oramena jugulare, na zadnjem delu lobanjske baze, gde vena produ&uje nani&e venski sigmoidni sinus (sinus sigmoideus). %vaj sinus je smešten u istoimenom koštanom &lebu (sulcus sinus sigmoidei), na unutrašnjoj strani mastoidnog nastavka. $igmoidni sinus u predelu jugularnog otvora 13
menja sastav svojih zidova i naglo skree nani&e prelazei u početno, gornje proširenje jugularne vene (bulbus venae jugularis superior). %vo ovoidno vensko proširenje je smešteno u jugularnoj jami ('ossa jugularis) na donjoj strani piramide slepoočne kosti ( ima bliske odnose sa bubnom dupljom (cavum tympani)). nutrašnja jugularna vena se završava iza odgovarajueg sternoklavikularnog zgloba, gde se spaja sa potključnom venom iste strane i gradi venski ugao, koji predstavlja početak brahioce'alične vene. @avršni deo v. jugularis internae je takoe proširen i obrazuje donje proširenje jugularne vene (bulbus v. jugularis).
' ! o"no%!" unutrašnja jugularna vena se pru&a od baze lobanje do gornjeg otvora grudnog koša. !jen gornji deo se nalazi u para'aringealnom prostoru glave, a donji deo na prednjoj strani vrata. !a prednjoj strani vrata vena se nalazi spolja od unutrašnje i spoljašnje karotidne arterije, a zatim spolja od zajedničke karotidne arterije. %ba krvna suda (a. carotis communis i v. jugularis interna) i n. vagus obmotani su zajedničkim vezivnim omotačem (vagina carotica). o+#n# ,ran# 'n'rašnj# j','larn# #n#3 %!n'%! r"# -o"an!$# (%!n'% "'ra# -ar!%) . jugularis interna produ&uje nani&e venski sigmoidni sinus, tako da su njene početne grane, u stvari, sinusi tvrde mo&danice. %ni, preko svojih venskih pritoka, prikupljaju krv iz lobanjske duplje, i to iz: očne duplje, unutrašnjeg uha, kostiju krova lobanje, mo&danih omotača i mozga. Preko sigmoidnog sinusa ova krv dospeva u unutrašnju jugularnu venu. $inuse tvrde mo&dane opne gradi mo&dana tvrda mo&danica (dura mater encephali) koja je, u predelu sinusa, rastavljena na dva 'ibrozna lista, izmeu kojih se nalazi šupljina sa venskom krvlju. $inusna šupljina je iznutra oblo&ena endotelom, ali zidovi sinusa, za 14
razliku od venskih sudova, nemaju mišini, srednji sloj (tunica media) (zbog toga, na preseku, šupljina sinusa široko zjapi, tako da se krvarenja iz sinusa ne mogu zaustaviti retrakcijom njegovig zidova, nego samo hirurški).
upljina sinusa, a naročito u predelu gornjeg sagitalnog sinusa (sinus sagittalis superior), mestimično pokazuje bočna proširenja, ili bočne lakune (lacunae laterales), koje se takoe nalaze izmeu dva lista tvrde mo&danice. @rnasti paučinasti produ&etci (granulationes arachnoidales), koji se odvajaju od srednje, ili paučinaste mo&danice (arachnoidea encephali), prodiru u bočne lakune sinusa potiskujui i istanjujui njihove duralne zidove. Preko ovih paučinastih produ&etaka i bočnih lakuna sinusa evakuiše se cerebrospinalna tečnost u venski krvotok sinusa. $inusi tvrde mo&danice smešteni si ili u posebnim koštanim &lebovima na unutrašnjoj površini lobanje, ili u produ&ecima tvrde mo&dane opne. $inusi tvrde mo&danice se dele u dve grupe: " prednje" donju grupu, ili grupu kavernoznog sinusa, " zadnje" gornju grupu ili grupu uša sinusa. $vaka grupa ima svoj središni sinus, u kome se završavaju, odnosno od koga polaze ostali sinusi te grupe. @ato se u svakoj grupi mogu razlikovati središni sinus i njegovi dovodni i odvodni sinusi. %sim toga, bez obzira na grupu, sinusi tvrde mo&danice primaju i venske pritoke sinusa.
r#"nj#3 "onja ,r'pa3 ,r'pa ka#rno0no, %!n'%a $redišni sinus ove grupe je parni kavernozni sinus. 15
Ka#rno0n! %!n'% (%!n'% $a#rno%'%) 4avernozni sinus je paran, desni i levi, le&i u odgovarajuem karotidnom &lebu (sulcus caroticus) na bočnoj strani tela s'enoidne kosti. $inus se pru&a od unutrašnjeg šireg kraja gornje orbitalne pukotine ('issura orbitalis superior), unazad do vrha piramide slepoočne kosti. upljina sinusa je ispregraivana mnogobrojnim 'ibroznim trakama, tako da sinus ima izgled razgranate venske mre&e.
O"no%!" kavernozni sinus ima veoma va&ne odnose sa organima srednje lobanjske jame, preko svojih čvrstih duralnih zidova: " ,ornj! 0!" sinusa pokrivaju: napred" koštani prednji klinoidni nastavak, a nazad" n. oculomotorius (///), " "onj! 0!" sinusa le&i u koštanom karotidnom &lebu, koji odvaja kavernozni sinus od šupljine paranazalnog s'enoidnog sinusa, " %poljašnj! 0!" kavernoznog sinusa probijaju četiri mo&dana &ivca, i to odozgo nani&e i upolje: n. oculomotorius (///), n. trochlearis (/), n. ophthalmicus (" 0), n. ma#illaris (" 1). %vi &ivci su smešteni izmeu dva duralna lista spoljašnjeg zida sinusa., " 'n'rašnj! 0!" sinusa je u odnosu sa turskim sedlom i hipo'izom. 4roz samu šupljinu kavernoznog sinusa prolazi završni deo a. carotis internae, a spolja od nje i n. abducens (/). • • • •
16
4avernozni sinus, osim svojih dovodnih sinusa, prima i sledee venske pritoke: " površinsku srednju venu mozga (v. cerebri media super'icialis), " gornju o'talmičnu venu (v. ophthalmica superior), " donju o'talmičnu venu (v. ophthalmica in'erior), " središnu venu mre&njače (v. centralis retinae) u slučaju kada se ova vena ne uliva u gornju o'talmičnu venu. enska krv iz kavernoznog sinusa, pored njegovih odvodnih sinusa, izvode i odvodni venski spletovi, i to: " venski splet ovalnog otvora (ple#us venosus 'oraminis ovalis), " unutrašnji karotidni venski splet (ple#us venosus caroticus internus). %va dva venska spleta pripadaju emisarnim venama. Doo"n! %!n'%! grupe kavernoznog sinusa su sledea dva sinusa: " !n#rka#rno0n! %!n'%! (sinus intercavernosi), prednji i zadnji, jesu dva kratka poprečna sinusa, smeštena u duplikaturi tvrde mo&dane opne koja pokriva tursko sedlo (diaphragma sellae). %vi sinusi spajaju prednje i zadnje krajeve desnog i levog kavernoznog sinusa. " kl!na%o3 #-#n! !l! %4#nopar!j#aln! %!n'% (sinus sphenoparietalis), parni je sinus, desni i levi, koji se odvaja od gornjeg sagitalnog sinusa (sinus sagittalis superior), a zatim se pru&a uspravno nani&e niz prednju ivicu parijetalne kosti. +ošavši do spoljašnjeg kraja malog krila s'enoidne kosti, s'enoparijetalni sinus naglo skree ka unutra i pru&a se horizontalno du& zadnje ivice malog krila do prednjeg kraja kavernoznog sinusa, u koji se uliva. O"o"n! %!n'%! grupe kavernoznog sinusa su: " ,ornj! p#ro0n! %!n'% (sinus petrosus superior) smešten je u istoimenom &lebu (sulcus sinus petrosi superioris), du& gornje ivice petroznog dela slepoočne kosti. %n se pru&a od zadnjeg kraja kavernoznog sinusa koso unazad i upolje do početnog dela sigmoidnog sinusa, u kome se završava. 6ornji petrozni sinus obrazuje duplikatura prednje ivice duralnog šatora malog mozga (tentorium cerebelli). 17
"onj! p#ro0n! %!n'% (sinus petrosus in'erior) je smešten u svom &lebu (sulcus sinus petrosi in'erioris) na petroznom delu slepoočne kosti i bazilarnom delu potiljačne kosti. %n se pru&a od zadnjeg kraja kavernoznog sinusa koso unazad i upolje i , pošto proe kroz 'oramen jugulare, uliva se u gornje proširenje jugularne vene (bulbus venae jugularis superior). " /a0!larn! %pl# (ple#us basilaris) je u stvari predstavljen spletom izuvijanih vena, koje le&e u duplikaturi tvrde mo&danice na dnu klivusa. %vaj splet se pru&a od zadnjih krajeva oba kavernozna sinusa i od početnih delova oba donja petrozna sinusa, do prednje ivice velikog otvora ('oramen magnum). Preko ovog otvora bazilarni splet je u vezi sa unutrašnjim venskim kičmenim spletovima (ple#us venosi vertebrales interni), koji se nalaze u kičmenom kanalu. "
Za"nj#3 ,ornja ,r'pa3 ,r'pa 'š
Uš<# %!n'%a ($on4l'#n% %!n''-) še sinusa je smešteno u predelu unutrašnje potiljačne kvrge (protuberantia occipitalis interna) na unutrašnjoj strani ljuske potiljačne kosti. %blik i veličina uša su veoma različiti, što zavisi od rasporeda i razvijenosti njegovih dovodnih i odvodnih sinusa. @bog toga se i razlikuju simetrični i asimetrični oblici con'luensa sinuum.
še sinusa je smešteno u duplikaturi tvrde mo&danice na spoju šatora malog mozga (tentorium cerebelli), srpaste pregrade mozga ('al# cerebri) i srpaste pregrade malog mozga ('al# cerebelli). Doo"n! %!n'%! con'luensa sinuum su dva neparna sinusa: 18
,ornj! '0"'n! %!n'% (sinus sagittalis superior) je neparan sinus, smešten u duplikaturi gornje konveksne ivice srpaste pregrade mozga ('al# cerebri). !jegov prednji početni deo polazi nešto ispred cristae galli. $inus se zatim pru&a sagitalno unazad, du& središne linije, smešten u svom &lebu (sulcus sinus sagittalis superioris) na unutrašnjim površinama čeone, temene i potiljačne kosti. @avršava se, znatno proširen, u predelu protuberantiae occipitalis internae, bilo da se ulije u con'luens sinuum, bilo da se direktno produ&i jednim od poprečnih sinusa (sinus transversus), i to najčeše desnim. -eoni, a naročito temeni deo gornjeg sagitalnog sinusa često obrazuje bočne lakune (lacunae laterales), u koje štrče granulationes arachnoidales paučinaste mo&danice. 6ornji sagitalni sinus prima kao venske pritoke: gornje vene mozga (vv. cerebri superiores) i diploične vene (vv. diploicae). " pra! %!n'% (sinus rectus) nastaje spajanjem donjeg sagitalnog sinusa (sinus sagittalis in'erior) i velike mo&dane vene (v. cerebri magna). !eparni pravi sinus je smešten u duplikaturi donje pripojne ivice srpaste pregrade mozga ('al# cerebri). %n se pru&a od napred ka unazad, du& središne linije, preko gornje strane šatora malog mozga (tentorium cerebelli). @avršava se u ušu sinusa, ili se produ&uje direktno jednim od poprečnih sinusa, najčeše levim. "
"onj! '0"'n! %!n'% (sinus sagittalis in'erior), neparan, smešten je u prednjoj, konkavnoj, slobodnoj ivici 'al#a cerebri. Pru&a se od napred ka unazad i oko sredine prednje ivice tentoriuma cerebelli spaja se sa v. cerebri magna, obrazujui pravi sinus. O"o"n! %!n'%! grupe uša sinusa su dva parna sinusa: " po!lja+n! %!n'% (sinus occipitalis) je najmanji sinus iz ove grupe. %n polazi od con'luensa sinuum, smešten u zadnjoj ivici 'al#a cerebelli, i pru&a se nani&e i "
19
"
unapred, du& cristae occipitalis internae, do zadnjeg pola 'oramena magnum. ovom delu puta oba sinusa, desni i levi, priljubljeni su jedan uz drugi, a često i spojeni u jedno stablo. %d zadnjeg pola 'oramena magnum sinusi se razilaze i ulivaju se u završni deo odgovarajueg sigmoidnog sinusa. popr#+n! %!n'% (sinus transversus) je smešten u duplikaturi zadnje ivice tentorijuma cerebelli, i le&i u istoimenom koštanom &lebu (sulcus sinus transversi) na unutrašnjoj strani potiljačne kosti. %n se pru&a od uša sinusa horizontalno upolje do unutrašnje strane mastoidnog nastavka. %vde poprečni sinus naglo skree nani&e i produ&uje se direktno odgovarajuim sigmoidnim sinusom. Poprečni sinus prima kao venske pritoke donje mo&dane vene (vv. cerebri in'eriores).
V#n%k# pr!ok# %!n'%a r"# -o"an!$# enske pritoke sinusa tvrde mo&danice su sledei venski sudovi: " vene očne duplje: gornja o'talmična vena (v. ophthalmica superior), donja o'talmična vena (v. ophthalmica in'erior). " vene unutrašnjeg uha: labirintne vene (vv. lab*rinthi), vena pu&nog kanalia (v. canaliculi cochleae). " diploične vene (venae diploicae) su veoma tankih zidova i jako razgranate. %ne skupljaju krv iz sunerastog tkiva kostiju krova lobanje. %ne se izlivaju: unutra" ili u venske sinuse ili u vene tvrde mo&danice. +iploične vene spajaju površinske vanlobanjske vene sa sinusima tvrde mo&danice, pa se preko njih • •
• •
gnojna zapaljenja na spoljašnjoj površini lobanje mogu prenositi na venske sinuse i moždane omotače.
"
emisarne vene (venae emissariae) takoe uspostavljaju komunikaciju izmeu površinskih, vanlobanjskih vena i sinusa tvrde mo&danice. Bmisarne vene su, u stvari, kratki venski kanali ili venski spletovi, koji prolaze kroz pojedine otvore ili kanale na kostima lobanje. Preko ovih vena spojnica odlazi jedan deo krvi iz venskih sinusa, odnosno iz lobanje, u spoljašnje, površinske vene, naročito u slučajevima povišenog intrakranijalnog pritiska. !ajva&nije i najstalnije emisarne vene ili spletovi su: emisarna temena vena (v. emissaria parietalis), emisarna mastoidna vena (v. emissaria mastoidea), venski splet hipoglosnog kanala (ple#us venosus canalis h*poglossi), venski splet ovalnog otvora (ple#us venosus 'oraminis ovalis), unutrašnji karotidni venski splet (ple#us venosus caroticus internus). " vene tvrde mo&dane opne prate (jedna ili dve) odgovarajue arterijske sudove. %ne su uglavnom pritoke sinusa tvrde mo&danice. !ajstalnije i najznačajnijeg kalibra su srednje mo&danične vene (vv. meningeae mediae). • • • • •
20
"
#n# -o0,a (#na# $#r#/r!) su lišene zalistaka i nemaju mišini, srednji sloj (tunica media). +elimo ih na površinske i duboke. porš!n%k# #n# -o0,a prate uglavnom odgovarajua arterijska stabla, ali se svojim završnim delom odvajaju od njih, pre nego što se uliju u sinuse tvrde mo&danice. %ve vene su uglavnom upravljene prema gornjem sagitalnom sinusu. %voj grupi pripadaju: gornje mo&dane vene (vv. cerebri superiores), donje mo&dane vene (vv. cerebri in'eriores), površinska srednja vena mozga (v. cerebri media super'icialis), bazalna vena (v. basalis), gornje vene malog mozga (vv. cerebelli superiores), donje vene malog mozga (vv. cerebelli in'eriores). "'/ok# #n# -o0,a prikupljaju krv iz unutrašnjosti mozga. 6lavno sabirno stablo ovih vena je kratka i neparna velika mo&dana vena (v. cerebri magna), koja nastaje spajanjem desne i leve unutrašnje mo&dane vene (vv. cerebri internae). . cerebri magna se spaja sa donjim sagitalnim sinusom (sinus sagitalis in'erior) i obrazuje pravi sinus (sinus rectus). . cerebri interna uglavnom nastaje spajanjem tri vene: v. thalamostriatae, v. choroideae i v. septi pellucidi. $ve tri vene se nalaze u predelu krova tree komore i odgovarajuih delova bočnih komora. •
•
*o+n# pr!ok# 'n'rašnj# j','larn# #n# 7očne pritoke stabla v. jugularis internae, idui odozgo nani&e, su sledee vene: " &drelne vene (vv. phar*ngeae), 21
" " " " "
vena lica (v. 'acialis), zadvilična vena (v. retromandibularis), jezična vena (v. lingualis), gornja štitna vena (v. th*roidea superior), srednje štitne vene (vv. th*roideae mediae).
KIČMENA VENA (V. VERTE*RALIS) 4ičmena vena odgovara istoimenoj arteriji, od koje je znatno manja po kalibru, a prati je samo u njenom vratnom delu. ena nastaje iz potpotiljačnog venskog spleta (ple#us venosus suboccipitalis), koji se nalazi izmeu potiljačne kosti i zadnjeg luka atlasa. 4ičmena vena, pratei istoimenu arteriju, silazi kroz otvore na poprečnim nastavcima vratnih pršljenova, pa pošto izae iz otvora 8 ili 89, naglo skree unapred i uliva se u >>angulus venosus>>. enske pritoke kičmene vene dolaze iz spoljašnjih i unutrašnjih kičmenih venskih spletova (ple#us venosi vertebrales e#terni i ple#us venosi vertebrales interni).
22