1. Primjer: PREDUSJEK TUNELA SA DVIJE TUNELSKE CIJEVI Izbor i planiranje planiranje tehnike i tehnologije minerskih minerskih radova pri iskopu predusjeka predusjeka 1.1. Položaj i oblik predusjeka (prilog 1) Predusjek se izvodi na portalnom dijelu dviju uprednih tunelskih cijevi budućeg tunela autoceste. Količina iskopa predusjeka je oko 80.000 m3. Podina (razina dna) iskopa predusjeka nalazi se na koti od 547 m.n.m. Najviša točka terena do koje se izvodi iskop je 563 m.n.m. te je“relativna”visina iskopa tunela najviše 16 m. Ova najveća visina iskopa nalazi sa u kutu užeg dijela predusjeka prema brdskom masivu. Tlocrtno je iskop predusjeka razveden te je različite tlocrtne duljine i širine. Ukupne je tlocrtne duljine oko 210 m (od stac. 22 + 60 do oko 22 + 170). Po osi lijeve tunelske cijevi (gledajući prema brdskom masivu), čiji dio predusjeka manje zadire u brdski masiv, duljine je oko 180 m (od stac. 22 + 90 do oko 22 + 170) a po osi desne tunelske cijevi, čiji dio predusjeka više zadire u brdski masiv, duljine je oko 170 m (od stac. 22 + 60 do oko 22 + 130). Širina predusjeka ide od prosječno 10 m na početku iskopa, preko prosječnih 45 m u sredini iskopa do oko 15 m na kraju užeg “isturenog” dijela iskopa predusjeka prema brdskom masivu. Bočni pokosi iskopa predusjeka nagiba su 3:1. Čelni pokosi portala obe tunelske cijevi budućeg tunela nagiba su 5:1.
1.2. Inžinjersko-geloška obilježja stijenskog masiva predusjeka Teren predusjeka morfološki je razmjerno složen. Padina je općenito nagnuta u smislu vodoravne razine podine predusjeka pod kutem (oko 300) te presiječena plitkom poprečnom jarugom. Trošni površinski sloj terena je crvenica i pokriva dijelove padine u obliku manjih ili većih nepovezanih površina, ili ispunjava prostor između izdanaka stijene podloge. Sastoji se od gline s malo do dosta odlomaka kršja te većih ili manjih odlomaka breče koji su plitko uronjeni u glinu i razmjerno su u uvjetno stabilnom položaju. Debljina trošnog površinskog sloja iznosi od 0,5 do 1,5 m prosječno oko 1 m. Stijensku masu ispod trošnog površinskog sloja čine vapnenjačke breče koje su srednje- do krupno-zrnate, čvrste, neuslojene, osrednje do jako raspucane i okršene, te mjestimično gromadaste. Pukotine su različitog prostornog pružanja odnosno položaja. Nepravilne su, otvorene do nekoliko desetaka centimetara te prazne ili ispunjene glinom.
1.3. Organizacija minerskih radova na izvedbi predusjeka 1.3.1. Organizacija radova na iskopu predusjeka Obilježja, vrsta i količina radova: količina radova: oko 80.000 m3 sraslo → razmjerno masovni zemljani radovi razmjerno složeni površinski iskop na granici širokog plošnog iskopa (gdje je širina iskopa oko 45 m) i skučenog iskopa (gdje su širine iskopa ispod 20 m odnosno 15 m) → op ćenito u većem dijelu prostora predusjeka razmjerno skučeni površinski iskop, također razmjerno cjelovit iskop također razmjerno razvedene površine iskopa. Odabire se (zbog količine radova i veličine prostora predusjeka) iskop stijenskog masiva prethodnim potpunim miniranjem do lomljenja (→ radovi na bušenju i miniranju), koje zatim slijede uobičajeni radovi na utovaru i odvozu miniranog kamena na nasipavanje udnosnu ugranju u nasip koji se odmah nastavlja na iskop predusjeka. Masovnom površinskom iskopu stijene miniranjem prostora usjeka prethodi čiščenje terena koje obuhvaća siječu i odvoz raslinja (stabala), strojni iskop panjeva i površinskog trošnog sloja (crvenice sa kršjem) i izradu pristupnih puteva za bušilice te odvoz iskoanih materijala na trajno odlganje u neposrednoj blizini predusjeka. Planira se prosječni u činak izvedbe razmatranih radova iskopa od oko (U(p) 150 m3/sat srasle stijene ili (uz pretpostavku koeficjenta rastresitosti ta vapnenac 1,69) oko 270 m3/sat rastresite stijene. Iskopani materijal se ugrađuje u nasip koji se neposredno nastavlja na predusjek tunela pa je duljina transporta najviše 500 m. -
185
186
186
1.3.2. Razrada iskopa predusjeka Najveća visina iskopa od 16 m, prosječna visina iskopa od 8 m, glavnina iskopa ispod (do) visine 10 m, omogućava provedba iskopa predusjeka miniranjem u jednoj razini (iskop sa razine podine ili “dna” predusjeka). Nagib terena i visina iskopa pretpostavlja u načelu čelni pristup radovima iskopa predusjeka. Nagib terena, čelni pristup prostoru iskopa te provedba iskopa u jednoj razini utvr đuje tlocrtnu razaradu iskopa predusjeka u tri podcjeline koje slijede jedna za drugom (vidi prethodni prilog 1) : 1. dio iskopa od početaka (najnižeg dijela iskopa, stac. 22+170) do oko stac. 22+110 odnosno do promjene (“zuba”) na pokosu iskopa → plići do srednje duboki (visoki) iskop, 2. dio iskopa od od stac. 22+110 do oko stac. 22+90 odnosno do početka užeg “isturenog” dijela predusjeka prema brdskom masivu → srednje duboki (visoki) do duboki (visoki) iskop, 3. dio iskopa od od stac. 22+90 do oko stac. 22+60 uskog (u prosjeku 15 m) “isturenog” dijela predusjeka prema brdskom masivu → razmjerno duboki (visoki) iskop do 16 m visine. Cjeline omogućavaju uporedno odvijenje glavnih radova na iskopu predusjeka. Nakon miniranja prve podcjeline odnosno prvog dijela slijedi iskop, u tovar i odvoz odminiranog o dminiranog materijala na tom prvom dijelu te sa tim radovima uporedno bušenje mina u drugom dijelu. Nakon miniranja drugog dijela slijedi iskop, utovar i odvoz odminiranog materijala na tom drugom dijelu te sa tim radovima uporedno bušenje mina u trećem dijelu. Na kraju slijedi iskop, utovar i odvoz odminiranog materijala na trećem dijelu. Prva podcjelina, posebice u slučaju plićih dubina iskopa, dobrim dijelom bi se iskopala strojno bez prethodna miniranja bilo ripanjem bilo bagerom u okviru prethodnog iskopa trošnog površinskog dijela prilikom čišćenja terena.
1.4. Izbor gra đevinskih strojeva 1.4.1. Izbor opreme za bušenje (izbor nije nikako reklamiranje strojeva jer oni nisu više na tržištu) Odabire se (prema priručniku Crawlair Drill PRODUCTION CALCULATOR) samohodna bušilica na gusjenicama (Crawlair model No.) ECM 350 sa vanjskim bušaćim čekićem tipa (drifter, Drill Model No.) VL 140 na pogon stlačenim zrakom (utrošak zraka 21,2 m3/min). Izvodi bušotine promjera 64 do 102 mm u svim vrstama stijena. Uz bušilicu je kao pogonski stroj vučeni kompresor (Compressor) na kotačima (Model No.) DXL 750 = XP 750 učinka 21,2 m³/min i radnog pritisak zraka do 8,6 bara snage pogonskog motora (Caterpillar) 151 kW . Za bušenje se odbiru obične ( slika desno) i povratne ( slika slika lijevo) bradavičaste krunice promjera (D) 76 mm (3 in.) firme Sandvik (izbor se osniva na izboru omjera patrona eksploziva od 60 mm – vidi dalje Parametri miniranja). U dijelovima stijenskog masiva gdje se prilikom bušenja nailazi na miješani materijal, stijena sa glinom ili zemljom, koristi se povratna bušača krunica koja dodatno pospješuje iznošenje izbušenog materijala s dna bušotine. Brzina prodiranja (“vb”) odabrane bušilice i bušaće bušače ovio o vrsti stijene koja se buši odnosno o njezinim njezinim geotehničkim obilježjima. Prema navedenom priručniku (Crawlair Drill PRODUCTION CALCULATOR) brzina prodiranja (“vp”, “AVERAGE DRILLING RATE) bušilice ECM 350 (masa sa č eki ekićem 5,8 t; duljina gusjenica 2,90 m, najve ća širina sa gusjenicama 2,5 m, širina gusjenica 25,4 cm, najveća visina sa uspravnim lafetom 5,8 m, duljina sa krakom podignutim 60 i uspravnim lafetom 4,3 m) sa vanjskim bušaćim čekičem VL 140 (hod buša ćeg č eki ekića po lafetu do 4,4 m) za dubine bušenja oko 40 ft. (oko °
12 m) i za promjer bušotine 3 in. (oko 76 mm) bila bi u granitu 74 ft./sat (22 m/sat). Brzina bušenja (“vb”) je oko 50 % brzine prodiranja (“vp”) odnosno u ovom slučaju za granit 11 m/sat. Brzina bušenja (“vb”) u vapnencu bila bi od (ako se brzina bušenja isparavi sa Drillabillty Factor-om preme istom priručniku) od oko 7 m/sat (D.F. o,60) do 20 m/sat (D.F. 1,79) odnosno prosječno oko 14 m/sat što potvr đuju, kao prosječnu vrijednost, ostvarenja brzina bušenja razmatranom opremom u našim vapnencima pri masovnom površinskom miniranju.
187
1.4.2. Izbor ostalih građ evinskih evinskih strojeva Za prethodno čišćenje terena odabiru se jedan dozer sa riperom snage 160 kW, tri srednja hidralična bagera gusjeničar mase 20,5 t, sange 96 kW, sa najvećom mogućom dubinskom lopatom obujma 1,15 m3 (pretpostavlja se kvalitetno minirani materijal) te dvoosovinski zglobni damperi snage 194 kW, nosivosti 23 tone. Treći hidralični bager gusjeničar mijenja po potrebi utovarnu lopatu sa hidrauličnim čekićem. Za iskop i utovar te prijevoz minirane stijene odabire se isti dozer (priguravanje), isti hidraulični bageri sa dubinskom lopatom, isti hidraulični bager sa utovarnom lopatom ili udarnim čekičem (isti bager koji mijenja lopate sa udarnim čekićem radi dotjerivanje i obrisa pokosa iskopanog predusjeka) te isti zglobni damperi. Provjera učinka bagera na utovaru kamenih materijala: - očekuje se planski učinak jednog bagera kako slijedi: Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito) ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv * kkz = 1,00 * 0,95 * 0,83 * 0,88 = 0,69 Up = 0,77 * 0,69 * Ut = 0,53 * Ut Ut = nc * Qc = (3600 / tc) * qc * kpu = (3600 / 18) * 1,15 * 0,90 = 207 (m3/sat) Up = 0,53 * 207 = 110 (m3/sat) (m3/sat) - za tri bagera 3 * Up = 3 * 110 = 330 (m3/sat) > U(p) = 270 m3/sat (rastresito) (postoji rezerva u učinku bagera od (1 –270/330) oko 18 % koju će koristiti treći bager za rad sa hidrauličnim čekićem (kod oko 1/5 količine iskopa stijena će se prethodno razbijati udarnim čekičem). Utvr đivanje potrebe broja dampera: Odabiru se dvoosovinski zglobni damperi sanduka qc = 14 m3, nosivosti 23 t (pa se puni uz gustoću «rastresitog» vapnenca 7 % povrh = 23 t / 1,54 t/m3 / 14 m3) a prosječane brzine kretanja pun vpo = 30 km/sat te prazan vpp = 60 km/sat. Nrosječna duljina prijevoza 0,5 km a prosječna duljina prijevoza 0,3 km. Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito) ko = 0,77 kp = 1,00 Up = 0,77 * 1,00 * Ut = 0,77 * Ut Ut = nc * Qc = (1 / tc) * qc *kpu tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = Qc / U(u) + Ldo / vpo + Ldp / vpp + ti + Σ tm tm tc = [(14 *1,06) / (0,69 * 207) + 0,3 / 30 + 0,3 / 60 + 0,10] = 0,26 sata Ut = (1 / 0,26) * 14 * 1,06 = 57 m3/sat Up = 0,77 * 1,00 * 57 m3/sat = 44 m3/sat n (zglobnih dampera) = U(p) / Up = 270 / 44 = 6 komada
1.5. Odabir parametara miniranja 1.5.1. Odabir eksploziva Za punjenje mina odabire se (određeni) vodoplastični eksploziv (ovdje šifriranog naziva ili kratica) “Rg2”. To je visokoenergetski vodootporni eksploziv namjenjen za miniranje srednje čvrstih do jako čvrstih stijena. Sastavni su mu dijelovi: amonij-nitratna satavnica (13-24 %), aluminij (0-8 %), voda (3-24 %), goriva (1-7 %) i ostali razni dodaci (0-4 %). Osjetljiv je na klasična sredstva za paljenje eksploziva (za iniciranje). Patrone (promjer 60 mm, duljina 500 mm, masa 1,67 kg) pakirane su u plastičnim crijevima i prikladne za lako rukovanje. čko-minerska čnog og eksploziva“Rg2” tehni č k o-minerska obiležja vodoplasti č n gustoć a 1,17 kg/l detonacijska brzina (brzina detonacije) 4500 m/s energija eksplozije 3410 KJ/kg obujam plinova 932 l/kg č ni specifi č ni pritisak 12*108 Pa
188
1.5.2. Linija najmanjeg otpora ( izbojnica ), w Stijena, koja se u ovom slučaju minira, je vapnenjačka breča dakle vapnenac (limestone). Prema priručniku Crawlair Drill PRODUCTION CALCULATOR za ovu vrstu stijene (medium rock, limestone → vapnenac) i promjer bušotina 3 in. ili 76 mm preporuča se razmak redova (burden, ujedno izbojnica) oko 6 ft. ili oko 1,8 m a razmak bušotina u redu (spacing) oko 8 ft. ili oko 2,4 m ili u prosjeku (ako uzimamo isti razmak redova i bušotina) oko 2,1 m. Prema preporukama ATLAS COPCO MCT AB, Pratical burden in multiple, RZ 201, XMPP/SEB za promjer bušaćih krunica (bit diameter) 76 mm i za (ovom slučaju najveću) visinu iskopa 16 m daje se razmak redova (burden, ujedno izbojnica) od 1,9 m do 2,7 (prosječno 2,3 m) a razmak bušotina u redu (spacing) daje se kao 1,25 * razmak redova odnosno od 2,4 m do 3,4 m (prosječno 2,8 m) ili u ukupnom prosjeku (ako uzimamo isti razmak redova i bušotina) oko 2,5 m. Prema priručniku DRILLING and CHARGING TABLES; guide Values, Nitro Nobel, najveći razmak redova mina (max. burden) bio bi 45 x promjer bušotine (bootom diameterof drill hole) ili u ovomm slučaju 45 * 0,076 m (= 76 mm) = 3,4 m., nadalje primjenjeni (stvarni) razmak redova mina (practical burden) bio bi najveći razmak redova mina (max. burden) umanjen za tzv. “otklon” bušotina (faulty drilling→ mine se ustvari buše sa različitim otklonom od planiranog položaja odnosno usmjerenja) odnosno max. burden – faulty drilling otklon mina (faulty drilling) uzima se 0,05 + 0,03 x visina bušenja (hole depth) odnosno u ovom slučaju (za najveću visnu iskopa od 16 m) bio bi 0,05 + 0,03 * 16 m = 0,5m, iz čega slijedi primjenjeni (stvarni) razmak redova mina (practical burden) 3,4 m – 0,5 m = 2,9 m, primjenjeni (stvarni) razmak mina u redovima (practical hole spacing) 1,25 x stvarni razmak redova (practical burden) odnosno u ovom slučaju 1,25 * 2,9 = 3,6 m odnosno u prosjeku (ako uzimamo isti razmak redova i bušotina) oko 3,2 m. U prvom slučaju odabira uzeta je u obzir stijena i promjer bušotine (a time i njezina obilježja kao jedna od kriterija izbora). U drugom slučaju je uzet u obzir promjer bušaće krunice i visina etaže iskopa .U trećem slučaju je uzet u obzir promjer bušotina i duljina bušenja (dubina bušotina). Prosječna vrijednost veličine (duljine) izbojnice između rezultata prthone tri metodologije izbora bila bi 2,7 m. Razlika između dobivenih dviju krajnjih vrijednosti je 1,1 m odnosno treća vrijednost (3,2) ima index oko 1,5 na prvu vrijednost (2,1m) veličine izbojnice. Veličine izbojnice (burden, u sva tri slučaja) kreće se od 1,8 m tj. 1,9 m pa do 2,4 tj. 2,9 m. Ovdje se usvaja veličina izbojnica od 2,0 m. Na osnovu ovog odabira veličine izbojnice planira se, nadalje, kako bi se “glavne” mine pri širokom iskopu predusjeka cjelovitim ili potpunim miniranjem izvodile na međusobnom njihovih redova i razmaku bušotina u redovima od 2 m (razmak redova i bušotina u redovima je isti kao izbojnica tj. 2 m). Svrha ovakovog odabira veličine izbojnice, kao jednog od osnovnih parametara površinskog miniranja, bila bi što jače usitnjavanja izminiranog materijala radi lakšeg utovara kao i radi kasnijeg lakšeg nasipavanja. Zbog navedenog razloga ne bi se primjenjivale veličine (mjere) razmaka redova mina i razmaka mina u redovima od 2,4 odnosno 2,9 m m koji su također dobijeni dobijeni (prethodno prikazanim) odabirom odnosno proračunom izbojnice ili linije najmanjeg otpora.
1.5.3. Raspored i nagib mina Iskopi predusjeka izvodio bi se kao razmjerno skučeni čelni iskop prethodnim cjelovitim odnosno potpunim (“masovnim”) miniranjem stijene uz provedbu tzv. konturnog miniranja pokosa (kosina) iskopa predusjeka, i to u jedoj razini sa podine (ili dna) iskopa predusjeka. “Glavne” mine pri širokom iskopu predusjeka potpunim miniranjem izvodile bi se na međusobnom razmaku bušotina 2 m * 2m (vidi prilog 2, vidi prilog 3 gore i dolje desni dio, vidi prilog 4 gore) Konturne mine izvodile bi se na međusobnom razmaku bušotina od 0,9 m (vidi priloge 2, 3, 4, 6 i 7). Red konturnih mina izvodio bi se sa nagibom bušotina 3 : 1. “Dokonturni” red mina (prvi red “glavnih” ”mina odnosno mina “masovnog” miniranja stijenske mase predusjeka) izvodio bi se od reda konturnih mina na udaljenosti 2,5 m (razmak redova konturnih mina i “dokonturnih” mina) dok bi razmak mina tom “dokonturnom” redu bio 2,0 m te pod nagibom bušotina 5:1. Slijedeći red “glavnih” mina izvodio bi se također nadalje sa nagibom bušotina 10:1 još na razmaku (redova) 2,5 m dok bi razamak mina unutar toga reda bi 2,0 m. Dalje bi se sve ostale “glavne” mine pri širokom iskopu predusjeka potpunim miniranjem izvodile na razmaku redova i bušotina unutar redova od 2 m (vidi prilog 2, vidi prilog 3 gore i dolje desni dio, vidi prilog 4 gore). Konturne mine čelnih pokosa (pokosi portala budućih tunelskih cijevi) izvodile bi se sa nagibom bušotina 5 : 1 s međusobnim razmakom mina od 0,9 m (vidi prilog 3 dolje lijevi dio, vidi prilog 4 dolje).
189
1.5.4. Utrošak eksploziva (punjenje mina eksplozivom) i utrošak eksploziva 1.5.4.1. Specifi čn
Prema priručniku DRILLING and CHARGING TABLES; guide Values, Nitro Nobel, specifična količina utroška eksploziva (po njima Dynamex B) po m3 srasle stijene u slučaju masovnog površinskog miniranja (bench blasting) za bušotine 40 mm (najveći promjer koji se tu razmatra) i visinu miniranja 8 m (najveća visina koja se tu razmatra) bila bi 0,36 kg/m3 dobre (uobičajene, prosječne) stijene (solid rock). Prema uopćavanju velikog broja rezultata miniranja u vapnencima odnosno dobivenoj formuli (Božić) koja pokazuje zavisnost specifične potrošnje eksploziva i srednje duljine bušenja (odnosno visine iskopa) za visine miniranjdo 10 m specifična količina utroška eksploziva bila bi oko 0,30 kg/m3. Prema ATLAS COPCO MCT AB, Calculation of charge in benchblasting, RZ 202, specifična potrošnje eksploziva u kg po m3 srasle stijene - u ovom slučaju (za promjer bušenja “Ø” ili “d” 76 mm, izbojnicu “w” ili “V” od 2,0 m, duljinu bušenja “B” ili “H” 10 m odnosno visinu etaže 9 m - uz napomenu da su oznake prema oznakama za parametre miniranja u okviru zapisa predavanja i prema zapisu primjeru ovog načina proračuna) trebala bi biti prema slijedećem pojednostavljenom računu (ukoliko se razlikuje tri zone untar bušotine mine odozdo prema gore: zona osnovnog ili udarnog punjenja tj. naboja mine, zona ostalog ili pomoćnog punjenja tj. naboja mine, zona čepljenje mine): duljina ili visina čepljenja (stemming, ujedno teorijska duljina izbojnice) “č” ili “vmax” → 0,046 x d = 0,046 x 76 = 3,5 m koncentraacija osnovnog ili udarnog punjenja (concentration of bottom charge) lb = d 2 / 1000 = 762 / 1.000 = 5,8 kg/m, visina osnovnog ili udarnog punjenja (height of bottomcharge) 1,3 x v max = 1,3 x 3,5 = 4,5 m količina osnovnog ili udarnog punjenja (bootomcharge per hole) Q b = 1,3 x v max x l b = 4,5 x 5,8 = 26 kg koncentraacija ostalog ili pomoćnog punjenja (concentration of colmun charge) lp = 0,4 do 0,5 l b = 0,45 x 5,8 = 2,6 kg/m, količina ostalog ili pomoćnog punjenja (bootomcharge per hole) Q p = (H – 2,3 x v max) x l b = (10 – 2,3 x 3,5) x 3,6 = 5 kg ukupno punjenje ili naboj mine odnosno bušotine (total charge) Qtot = Q b + Q p = 26 + 5 = 31 kg za promjer bušaće krunice (bit diameter) 76 mm i dubinu miniranja (visinu etaže) od 10 (9) m linija najmanjeg otpora ili izbojnica (burden, razmak redova, “V”) prema tabeli ATLAS COPCO MCT AB, Practical burden in multiple row benches, RZ 201, bila bi od 2,5 m do 3,0 m (prosječno 2,8 m) a razmak mina u redovima E = 1,3 x V = 1,3 x 2,8 = 3,6 m, specifična potrošnje eksploziva (specific charge) = Qtot / [(H – 0,3 x v max) x V x E] = 31 / [(10 – 0,3 x 3,5) x 2,8 x 3,6] = 0,35 kg/m3. U razmatranom slučaju, primjerice, bušotine od 10 m (sa usvojenom duljinom izbojnice odnosno istim razmakom redova mina i razmakom mina u redovima od 2 m) pune se sa vodoplastičnim eksplozivom “Rg2”, pakovanim u patronama promjera 60 mm, duljine 500 mm i mase 1,67 kg/ patroni, na duljini osnovnog ili udarnog punjenja tj. naboja od (1,3 x 4, 5 m ~) 6 m sa 12 patrona ukupne mase svih tih patrona 20 kg a ostali dio na duljini pomoćnog punjenja tj. naboja duljine od /(10 m – 2,3 x 3,5 m) ~ / 2 m sa 2 patrone (45 % naboja ili duljine punjenja) ukupne mase tih dviju patrona oko 3 kg. Specifični utrošak eksploziva bio bi za duljinu miniranja od /(10 - 0,3 x 3,5) ~ / 9 m oko 0,63 kg/m3 srasle stijene ( 23 kg / (9 m x 2 m x 2 m) što je dvostruko više od proračunom dobivenog tj. “dozvoljenog”. Navedeno zanači da bi se bušotina duljine 10 m trebala puniti umjesto sa 14 patrona ustvari sa 7 patrona ukupne mase oko 12 kg odnosno u tom slučaju bi specif čni utrošak eksploziva bio za duljinu miniranja od /(10 - 0,3 x 3,5) ~ / 9 m oko 0,33 kg/m3 srasle stijene ( 12 kg / (9 m x 2 m x 2 m). Punjenje mina sa odabranim eksplozivom izvodilo bi se sa međučepljenjem – primjerice za bušotinu od 10 m punila bi se eksplozivom (7 patrona) duljina bušotine 7,5 m (3,5 m je duljina čepljenja) na način da je punjenje (odozdo) četiri patrone u duljini 2 m (osnovno ili udarno punjenje ili naboj), međučepljenje 1,5 m, dvije patrone 1 m, međučepljenje 1,5 m, 1 patrona 0,5 m, čepljenje 3,5 m (vidi prilog 5 desno). Eksploziv u bušotini inicirao bi se dvojako – ili sa se neelektričnim sustavom paljenja mina (vidi prilog 6) koji se sastoji od sporogorećeg štapina, rudarske kapice broj 8 i detonirajućeg štapina uz primjenu milisekundnih usporivača (retardera); za povezivanje eksplozivnog punjenja unutar pojedine mine koristio bi se detonirajući štapin (riocord c12, sadrži 12 grama pentrita po metru štapina); iz bušotina bi izlazili krajevi detonirajućeg štapina duljine 20 – 30 cm koji bi se spajali na obuhvatni detonirajući štapin a koji prolazi cijelim minskim poljem te tako povezuje sve bušotine; na obuhvatnom detonirajućem šatapinu bi se nalazili retarderi kojima bi se odvajao određeni broj (grupa) bušotina od slijedeće grupe bušotina utvr đene po onoj količini njihova eksploziva koja s smije u jednom vremenskom intervalu aktivirati a koja količina je dobivena pretpostavkom dozvoljenog seizmičkog efekta miniranja; na početak obuvatnog detonirajućeg štapina, koji se nastavlja u produžetku prvog reda
190
-
minskih bušotina, povezala bi se rudarska kapica broj 8 u koju bi bio umetnut sporogoreći štapin čijm paljenjem bi se ukupno minsko polje, ili neonel-sustavom (vidi prilog 7) gdje bi se u bošotinama za aktiviranje eksploziva koristili 17 ms konektori osatlo bi bili isto kao kod paljenja mina detonirajućim šatpinom.
191
192
193
1.5.4.2. Konturno miniranje Svrha izvođenja tzv. konturnog miniranja je očuvanje linije pokosa iskopa trase od razaranja kod iskopa miniranjem. Konturne mine (vidi prilog 5 lijevo) izvodile bi se na međusobnom razmaku 0,9 m ( kako je prije opisano ) po liniji pokosa u nagibu kao što je nagib završnog pokosa iskopa. punjenje konturnih mina izvodi se pomoću posebnog detonirajućeg štapina c 80 (gustoća punjenja iznosi 80 g/m ) koji je u dnu bušotine povezan na polovinu patrone eksploziva “Rg2” kao udarnom patronom. Povezivanje takovih konturnih mina odnosno njihovo aktiviranje izvodilo bi se pomoću detonirajućeg štapina c 12 koji se nastavlja na detonirajući štapin c 80. Duljiina čepa ovisia bi o dubini bušotine a iznosila bi iznosi od 1 m do 2 m . Mine konturnog reda aktivirale bi se prve, odnosno prije svih ostalih mina ( tzv "prespliting" metoda ).
1.6. Kalkulacije troškova miniranja predusjeka i izrada nasipa od miniranog materijala Proračun troškova miniranja odnosno prodajne (ponudbene, temeljem ugovor ugovorene cijene) radova na iskopu usjeka zasniva se na dodatnoj kalkulacija građevinskih radova, proizvoda, usluga i konstrukcija za slijedeće stavke troškovnika sa analizama pripadnih cijena: strojni iskop trošnog površinskog sloja sa trajnim odlaganjem toga iskopa, miniranje stijenskog masiva predusjeka (miniranje stijene) → sa pomoćnim analizama cijena za strojni rad na bušenju mina u stijeni i za (ručni) rad na punjenju i otpucavanju mina izrada nasipa od miniranog materijala Također je uz analize cijena priložen proračun cijene koštanja radnog sata pojedinih tipova građevinskih strojeva.
1.6.1. Analize jedini čn ih cijena ANALIZA CIJENA: Strojni iskop trošnog površinskog sloja (n.j. /m2 površine sraslog tla odnosno trošne stijene) OPIS RADA: strojni površinski (plošni) iskop u dubinu od 0,5 do 1,5 m prosječ no 1,00 m, razbijanjem kamena samaca, iskop panjeva, utovar, prijevoz do 0,5 km, odlaganje OBJEKT (GRA Đ EVINA): Predusjek tunela autoceste trošak po jedinici mjere a jedinica jedini čn opis rada koli či na mjere cijena rad materijal strojevi na iskopu, razbijanju kamena samaca, iskopu panjeva, utovaru u vozila i odvozu planiara se radna grupa strojeva: - 1 dozer (radi dijelom na iskopu a dijelom na planiranju odloženog materijala) - 1 bager izmjena dubinska lopata i i č eki ć hidrauli čn - 2 bagera sa dubinskom lopatom - 6 zglobna dampera - pripomoć : 3 radnika ukupno radna grupa strojeva i radnika uč inak radne grupe 1,5 * 200 m3/sat tj. 225 m2/sat (sraslo) za 1m3/1m2 površine (pretpostavlja se 50% pove ć anja uč inka u odnosu na u č inak u miniranoj stijeni) jedini č ni direktni trošak manager faktor jedini čn a cijena koštanja dobit jedini ča ponudbena ili prodajna cijena
sati sati sati
1,00 1,00 2,00
sati
6,00
sati sat
2,00 1,00
sati/m2
0,00444
m2 m2 m2 m2 m2
1,00 1,00 1,50 1,00 5% 1,00
45,00 125,00 285,00 45,00 80,00 185,00 45,00 75,00 165,00 40,00 125,00 130,00 25,00 2.710,00 495,00 1.005,00 1.580,00
45,00
125,00
45,00
80,00
90,00
150,00
240,00
750,00
285,00 185,00 330,00 780,00 75,00 495,00
1.005,00
1.580,0 0
2,17 4.47 2,17
4,47
7,02 7,02
13,66 20,49 1,02 21,51
194
ANALIZA CIJENA: Miniranje stijenskog masiva predusjeka (miniranje stijene) (n.j./m3 sraslo) OPIS RADA: iskop stijene miniranjem (bušenje i miniranje stijenskog masiva predusjeka) OBJEKT (GRA Đ EVINA): Predusjek tunela autoceste jedinica mjere
opis rada 1 a p 2 a p
bušenje mina razmak redova i bušotina 2 m x 2 m 0,25 m bušotina / 1 m3 iskopa rad na miniranju tj. punjenje minskih bušotina i otpucavanje utrošak bušać eg pribora i eksploziva za miniranje po m3 srasle stijene: - eksploziv - retarderi - detonirajuć i štapin - bradavi ča ste krunice - usadnici - šipke jedini č ni direktni trošak manager faktor č jedini na cijena koštanja dobit jedini ča ponudbena ili prodajna cijena
m1/m3
koli či na
jedini č na cijena
0,25
5,71 7,85 14,99
m3
1,00
0,90
kg kom m kom kom kom m3 m3
0,33 0,01 0,50 0,00050 0,00025 0,00030 1,00 1,00 1,50 1,00 5% 1,00
10,00 15,00 2,00 1.000,00 900,00 1.300,00
m3 m3 m3
trošak po jedinici mjere rad 1,42
materijal
strojevi
1,96 3,74 1,79
-
-
3,21
3,30 0,15 1,00 0,50 0,23 0,39 7,53
3,74
14,48 21,72 1,09 22,81
POMOĆ NA ANALIZA CIJENA PA - 1 : i direktni troškovi rada po m1 bušenja (n.j./m1) Miniranje stijenskog masiva predusjeka - jedini čn OPIS RADA: strojni rad na bušenju mina a jedinica jedini čn trošak po jedinici mjere opis rada koli či na mjere cijena rad materijal strojevi bušenje dubinskom bušilicom uč inak bušenja vb = 14 m/sat 80,00 5,71 - bušilica ECM-350 sati/m1 0,071 10,00 150,00 10,71 0,71 - kompresor XP750 sati/m1 0,071 100,00 60,00 4,28 7,14 i direktni trošak bušenja jedini čn m1 1,00 5,71 7,85 14,99 POMOĆ NA ANALIZA CIJENA PA -2 : i direktni troškovi rada na miniranju m3 srasle stijene (n.j./m3) Miniranje stijenskog masiva predusjeka - jedini čn OPIS RADA: (ruč ni) rad na punjenje i otpucavanje mina (ina č ica paljenja mina detoniraju ć im štapinom) trošak po jedinici mjere a jedinica jedini čn opis rada koli či na mjere cijena rad materijal strojevi
radna grupa - 1 fogin vkv - 2 minera vkv - 3 minera kv ukupno uč inak radne grupe 150 m3/sat i direktni trošak rada pri jedini čn miniranju
sati
1 2 3 1,00
sati/m3
0,00666
m3
1,00
sati
60 45 40
60 90 120 270
-
-
1,79
-
-
270 -
195
ANALIZA CIJENA: Izrada nasipa od miniranog materijala (n.j./m3 ugra đ eno) OPIS RADA: razbijanjem kamena samaca, priguravanje, dotjerivanje iskopanog obrisa predusjeka, utovar, prijevoz do 0,5 km, razastiranje i planiranje, zbijanje OBJEKT (GRA Đ EVINA): (najbliži) Nasip autoceste (od iskopa materijala iz predusjeka tunela autoceste) trošak po jedinici mjere a jedinica jedini čn opis rada koli či na mjere cijena rad materijal strojevi na razbijanju kamena samaca, priguravanju, dotjerivanju, utovaru, prijevozu i nasipavanju planira se radna grupa strojeva: - 1 bager s hidraul. č eki će m (utovar/razb.) - 2 bager sa dub. lopatom (utovar) - 6 zglobna dampera (prijevoz) - 1 dozer (razastiranje, zbijanje) - 1 samohodni vibro-valjak (zbijanje) ukupno (svih 11 strojeva): uč inak radne grupe 150 m3/sat * 1,69 / 1,25 = 200 m3/sat ugra đ eno i direktni trošak jedini čn manager faktor jedini č na cijena koštanja dobit č jedini a ponudbena ili prodajna cijena
sati sati sati sati sati sat
1,00 2,00 5,00 1,00 1,00 1,00
sati/m3 m3 m3
0,005 1,00 1,00 1,5 1,00 5% 1,00
m3 m3 m3
3101 285 295 455 205
→ → → → →
→
→
→
310 570 1.770 455 205 3.310 16.55
16,55 24,83 1.24 26,07
1.6.2.Troškovnik radova troškovni čk a stavke
jedinica mjere
koli či na
jedini č na cijena
cijena
m2 m3 m3
10.000 80.000 110.000
21,51 22,81 26,07
215.510 1.824.800 2.867.700
Iskop trošnog površinskog sloja Miniranje stijenskog masiva predusjeka (miniranje stijene) Doprema i izrada nasipa iz miniranog materijala
ukupno
4.908.010
1
radi pojednostavljennja daje se ukupna cijena radnog sata stroja
196
1.6.3. Cjene radnog sata strojeva i vozila Cijena koštanja radnog sata dozera (160 kW, masa 20 t, obujam rada noža oko 7 m3, tvorni č ka cijena 1.470.000 n.j., i radni vijek 12.000 sati / 5 godina) ekonimi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 1.470.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (prtpostavlja se 1,35 nabavne cijene stroja) 1.984.500 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje: 1.832.355 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 1.470.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 1.470.000 * 0,2439 kamate: (1.832.355 n.j. – 1.470.000 n.j.) 362.355 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja: 1.984.500 n.j. + 362.355 n.j. 2.346.855 n.j. 1.408.113 n.j. srednja kalkulativna vrijednost stroja KVS S : 2.346.855 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 285,00 ~ 63 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 2.346.855 n.j. / 12.000 sati 195,6 ~ 44 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenu 61,3 ~ 13 stroja): 1.470.000 n.j. * 0,10 / (12.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 28,1 ~6 1.408.113 n.j.* 0,05 / (12.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 125,00 ~ 27 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 20 i vijek stroja): (1.470.000 n.j. * % nabavne cijene kroz ekonomi čn 24,5 ~5 0,20) / 12.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 15% troškova održavanja na gradilištu): 0,15 * 24,5 3,7 ~1 Troškovi goriva: ((160 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,50) / 0,84 = )16 l /sat * 5,5 n.j./l 88,0 ~ 19 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10% troškova goriva): 88 n.j /sat • 0,10 8,8 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~ 10 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 455,00 100 Cijena koštanja radnog sata hidrali č nog bagera gusjeni ča ra sa otkopnim č eki č em (96 kW, masa 21t, obujam utovarne lopata 0,60 -1,15 m3, nabavna cijena bagera 863.000 n.j. a otkopog č eki ča 75.000 n.j. zajedno 938.000 n.j., ekonimi č ni radni vijek 11.000 sati / 5 godina) Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 938.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,25 nabavne cijene stroja) 1.172.500 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje: 1.143.891 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 938.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 938.000 * 0,2439 kamate (1.143.891 n.j. – 938.000 n.j.) 205.891 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja 1.143.891 n.j. + 205.891 n.j. 1.349.782 n.j. 809.869 n.j. srednja kalkulativna vrijednost stroja KVS S : 1.349.782 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 185,00 ~ 60 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 1.349.782 n.j. / 11.000 sati 122,5 ~ 40 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenu 42,5 ~ 14 stroja): 938.000 n.j. * 0,10 / (11.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 5,5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 20,0 ~6 809.869 n.j. * 0,055 / (11.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 80,00 ~ 26 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 15 i vijek stroja): (938.000 n.j. * % nabavne cijene kroz ekonomi čn 12,8 ~4 0,15) / 11.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 50 % troškova održavanja na gradilištu): 0,50 * 12,8 6,7 ~2 Troškovi goriva: ((96 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,50) / 0,84 =) 11 l /sat * 5,5 n.j./l 55,0 ~ 18 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10 % troškova goriva): 60,5 n.j /sat • 0,10 5,5 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~ 14 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 310,00 100 Cijena koštanja radnog sata hidrali čn og bagera gusjeni ča ra sa dubinskom lopatom (96 kW, masa 21t, obujam utovarne lopata 0,60 -1,15 m3, nabavna cijena 863.000 n.j., ekonimi č ni radni vijek 11.000 sati / 5 godina) Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 863.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,25 nabavne cijene stroja) 1.078.750 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje: 1.052.429 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 863.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 863.000 * 0,2439 kamate (1.052.429 n.j. – 863.000 n.j.) 189.429 n.j.
197
kalkulativa vrijednosti stroja 1.078.750 n.j. + 189.429 n.j. 1.268.179 n.j. 760.908 n.j. srednja kalkulativna vrijednost stroja KVS S : 1.269.179 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 165,00 ~ 58 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 1.268.179 n.j. / 11.000 sati 115,3 ~ 40 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 8 % godišnje na tvorni č ku cijenu 30,9 ~ 11 stroja): 863.000 n.j. * 0,08 / (11.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 5,5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 18,8 ~7 760.908 n.j. * 0,05 / (11.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 75,00 ~ 26 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 15 i vijek stroja): (863.000 n.j. * % nabavne cijene kroz ekonomi čn 11,8 ~4 0,15) / 11.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 25 % troškova održavanja na gradilištu): 0,20 * 11,8 2,7 ~1 Troškovi goriva: ((96 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,50) / 0,84 =) 10 l /sat * 5,5 n.j./l 55,0 ~ 19 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10 % troškova goriva): 55 n.j /sat • 0,10 5,5 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~ 16 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 285,00 100 Cijena koštanja radnog sata dvoosovinskog zglobnog dampera (194 kW, nosivost 23 tone, sanduk 14 m3, nabavna cijena i radni vijek 10.500 sati/ 5 godina) 600.000 n.j., ekonimi čn Kalkulativna vrijednost vozila (KVS): nabavna cijena vozila 600.000 n.j. cijena vozila fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,15 nabavne cijene vozila) 690.000 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje: 731.700 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 600.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 600.000 * 0,2439 kamate (731.700 n.j. – 600.000 n.j.) 131.700 n.j. kalkulativa vrijednosti vozila: 690.000 n.j. + 131.700 n.j. 821.700 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 821.700 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata vozila css: n.j./sat % (O) Obveze 130,00 ~ Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti vozila): 821.700 n.j. / 10.500 sati 78,3 ~ Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku 28,6 ~ cijenuvozila): 600.000 n.j. * 0,10 / (10.500 sati / 5 god.) Troškovi godišnje registarcije i osiguranja vozila (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na srednju 23,1 ~ kalkulativnu vrijednost vozila): 493.020 n.j. * 0,10 / (10.500 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 125,00 ~ Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 20 i vijek vozila): (600.000 n.j. * % nabavne cijene kroz ekonomi čn 11,4 ~ 0,20) / 10.500 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 40 % troškova održavanja na gradilištu): 0,4 * 11,4 4,6 ~ Troškovi goriva: ((194 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,45) / 0,84 = ) 18 l /sat * 5,5 n.j./l 99,0 ~ Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10 % troškova goriva): 99,0 n.j /sat • 0,10 10,0 ~ (R) plać a strojara: 1 strojar odnosno voza č * 40 n.j./sat 40,00 ~ sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 295,00 100 Cijena koštanja radnog sata lafetirane samohodne bušilice sa vanjskim buša ć im č eki će m( nabavna cijena 600.000 n.j., i radni vijek 9.000 sati / 4 godina) ekooimi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 638.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,25 nabavne cijene stroja) 797.500 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje: 781.041 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 638.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 638.000 * 0,2439 kamate (781.048 n.j. – 638.000 n.j.) 140.041 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja: 798.041 n.j. + 140.041 n.j. 938.082 n.j. 781.735 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 938.082 n.j. * (4+1)/2*4 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 150,00 ~ 63 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti vozila): 938.082 n.j. / 9.000 sati 104,2 ~ 43 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenu 28,4 ~ 12 stroja): 638.000 n.j. * 0,10 / (9.000 sati / 4 god.) Troškovi godišnje osiguranja (pretpostavlja se oko 5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost 17,4 ~8 stroja): 781.735 n.j. * 0,05 / (9.000 sati / 4 godina) (P) Pogonski troškovi 10,00 ~4
198
Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 10 i vijek stroja): ( 638.000 n.j. * % nabavne cijene kroz ekonomi čn 0,10) / 9.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 10 % troškova održavanja na gradilištu): 0,1 * 7,1 Troškovi goriva: Troškovi maziva (pretpostavlja se (R) plać a strojara: 1 strojar i 1 miner tj. 2 * 40 n.j./sat sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera
7,1
~3
0,7 2,2 80,00 240,00
~ ~1 ~ 33 100
i Cijena koštanja radnog sata kompresora uz samohodnu lafetiranu bušilicu ( 153 kW, nabavna cijena 600.000 n.j., ekooimi čn radni vijek 9.000 sati / 4 godina) Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 263.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,15 nabavne cijene stroja) 302.450 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje: 320.729 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 263.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 263.000 * 0,2439 kamate (320.729 n.j. – 263.000 n.j.) 57.729 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja: 302.450 n.j. + 57.729 n.j. 360.179 n.j. 180.090 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 360.179 n.j. * (4+1)/2*4 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 60,00 ~ 37 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti vozila): 360.179 n.j. / 9.000 sati 40,00 ~ 25 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 15 % godišnje na tvorni č ku cijenu 17,5 ~ 11 stroja): 263.000 n.j. * 0,15 / (9.000 sati / 4 god.) Troškovi godišnje osiguranja (pretpostavlja se oko 3 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost 2,5 ~1 stroja): 180.090 n.j. * 0,03 / (9.000 sati / 4 godina) (P) Pogonski troškovi 100,00 ~ 63 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 10 i vijek stroja): ( 263.000 n.j. * % nabavne cijene kroz ekonomi čn 2,9 ~1 0,10) / 9.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 15 % troškova održavanja na gradilištu): 0,15 * 2,9 0,3 ~1 Troškovi goriva: ((153 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,50) / 0,84 = ) 16 l /sat * 5,5 n.j./l 88,0 ~ 55 Troškovi maziva (pretpostavlja se se oko 10 % troškova goriva): 88,0 n.j /sat • 0,10 8,8 ~6 (R) plać a strojara: 1 strojar odnosno miner – obra č unat kao trošak rada pri bušilici sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 160,00 100
Cijena koštanja radnog sata samohodnog glatkog valjka (115 kW, masa 11 t, širina valjka 2,15 m, ferkvenza 23-30 Hz, amplituda 1,2/1,7 mm, nabavna cijena 488.000 n.j., ekonomi č ni radni vijek 11.000 sati / 5 godina) Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 488.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,15 nabavne cijene stroja) 561.200 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 595.116 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 488.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 488.000 * 0,2439 kamate: (595.116 n.j. – 488.000 n.j.) 107.116 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja 561.200 + 107.116 n.j. 668.316 n.j. 400.990 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 668.316 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 95,00 ~ 46 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 668.316 n.j. / 11.000 sati 60,8 ~ 30 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenu 22,2 ~ 11 stroja): 488.000 n.j. * 0,10 / (11.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranja i registracije (pretpostavlja se oko 5 % godišnje na srednju kalkulativnu 12,0 ~4 vrijednost stroja): 488.000 n.j.* 0,05 / (11.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 75,00 ~ 37 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 15 % nabavne cijene kroz ekonomi č ni vijek stroja): (488.000 n.j. * 0,15) 6,7 ~3 / 11.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 25 % troškova održavanja na gradilištu): 0,25 * 6,7 1,7 ~1 Troškovi goriva: ((115 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,45) / 0,84 =) 11 l /sat * 5,5 n.j./l 60,5 ~ 30 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10% troškova goriva): 60,5 n.j /sat • 0,10 6,1 ~3 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 35,00 ~ 17 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 205,00 100
199
2. Primjer: GLINENI TEPIH DNA HIDROTEHNI ČKOG BAZENA Izbor i planiranje tehnike i tehnologije zemljanih radova na izvedbi glinenog tepiha 2.1. Opis građevine i količina zemljani radova Gradnja novog kompenzacijskog bazena (uz postojeći kompenzacijski bazen) obuhvatila bi radove na izvedbi slijedećih konstrukcija i građevina (vidi slijedeći Prilog 1): dno novog bazena, novi dovodni kanal kroz novi bazen, novi obodni nasip novog bazena te nova konstrukcija razdjelnog nasipa izme đ u postojećeg i novog bazena (nadogradnja postoje ćeg obodnog nasipa postoje ćeg bazena)
Ukupna tlocrtna površina novog bazena je oko 600.000 m2. Na tom prostoru izvodili bi se zemljani i betonski radovi. U okviru zemljanih radova planira se izvesti: raznih iskopa zemljanih materijala u tlu ili trošnoj stijeni oko 186.000 m3 (sraslo) ravnanja i nabijanja podtla oko 339.000 m2 raznih nasipavanja oko 642.000 m3 (ugrađeno) od toga o zemljanih i sličnih materijala iz iskopa oko 131.000 m3 gline oko 325.000 m3 o o drobljenaca oko 183.000 m3 o rešetanog kamena oko 3.000 m3 oko 30.000 m3 raznih kamenih obloga (ugrađeno) oblaganja humusom sa zatravljivanjem oko 10.000 m2 polaganja geotekstila oko 1.176.000 m2. Planirane količine ugrađene gline po pojedinim konstrukcijama (dijelovima) i zasebnim građevinama novog bazena bile bi okvirno slijedeće: tepih dna bazena podloga dovodnog kanala klin i jezgra obodnog nasipa klin i jezgra razdjelnog nasipa ukupna potreba gline
257.000 m3 15.000 m3 24.000 m3 29.000 m3 325.000 m3
Glineni tepih dna novog bazena u debljini od 50 cm prostira bi se na površini od oko 514.000 m2. Glineni tepih polagao bi se na prethodno uređeno prirodno podtlo dna bazena. Uređenje podtla obuhvatilo bi slijedeće radove: skidanje trošnog površinskog sloja u debljini 20 cm (oko 98.000 m3 sraslog zemljanog tla) – ovaj ukupni iskop dna bazena odvozi se na trajno odlaganje izvan područ ja bazena! ravnanje dna (iskop, prebacivanje, nasipavanje, ravnanje i nabijanje oko 84.000 m3), nabijanje podtla oko 515.000 m2, polaganje tepiha od razdjelnog geotekstila gustoće 350 g/m2 u količini od oko 515.000 m2. Nakon izvedbe glinenog tepiha u debljini 50 cm (ugrađeno) isti bi se pokrivao ponovo razdjelnim geotekstilom gustoće 350 g/m2 također u količini od oko 515.000 m2. Na njega bi se položio zaštitni sloj od drobljenca veličine i satava zrna 0 - 15 mm u ukupnoj količini od oko 155.000 m3 ugrađenog materijala. Prilikom masovnih zemljanih radova sa glinenim prirodnim materijalom poštivala bi se slijedeća načela: određivanje svih bitnih tehnoloških i gemehaničkih parametra (optimalna vlažnost, potrebna energija zbijanja: masa ježeva i valjaka, broj prelaza itd) na pokusnom polju prije konačne ugradbe gline u tepih dna bazena čija pri čemu primjena tako utvr đenih parametara mora ostvariti, kao bitno pri ovim radovima, najveću moguću gustoću ugrađene gline, obvezatno postizavanje veće moguće gustoće konačno ugrađenog materijala u svakoj slijedećoj dionici glinenog tepiha (što znači da je svaka dionica izvedenog glinenog tepiha na neki način pokusno polje za još kvalitetniju ugradbu gline u slijedeću dionicu glinenog tepiha), neprekidna tj. redovita kontrola stupanja zbijenosti i optimalne vlažnost na mjestu konačne ugradbe gline (kako bi se postigao prethodni uvjeti), ugradba gline ne smije se izvoditi po kiši i sa oborinama razmočenom glinom ježom uvaljane odnosno dovršene slojeve mora se neposredno po dovršetko zagladiti i uvaljati glatkim valjcima radi onemogućavanja prodiranja možebitnih oborinskih voda u ugrađene slojeve gline.
200
Iz prethodno navedenog slijedi da je u okviru područ ja izvedbe glinenog tepiha dna bazena potrebno prije početka (a i tijekom samih radova posebice nakon kiša i sličnih nepogoda koje bi mogle izvati poremećaje prethodno ustanovljenih tehnoloških i geomehaničkih obilježja gline) ustanoviti na pokusnom polju (vidi slijedeći Prilog 2) za glinu broj prelaza ježeva kako bi se tijekom same ugradbe gline ostvarila bez nekih većih zastoja u učincima ježeva. Sva pokusna polja nalazila bi se u okviru bazena kako bi se ugrađena glina pokusnog polja iskoristila ustvari (nakon ispitivanja te dodatnog nabijanja na traženu mjeru svih staza) kao dio trajne konstrukcije glinenog tepiha dna bazena.
201
202
2.2. Organizacija tehnološkog postupka ugradbe gline u dno bazena Izvedba glinenog tepiha dna bazena podrazumijeva nasipavanje oko 257.000 m3 ugrađene gline na površini od oko 514.000 m2 sa određenim padovimama prema dovodnom kanalu smještenom na sjevernoj strani bazena. Zbog tih padova glinu bi se ugrađivalo u pojasevima usporednim sa obodnim nasipom (koji omeđuje bazen na istočnoj strani) i pojasevima usporednim sa brdom (koje omeđuje bazen na jugozapadnoj strani i zapadnoj strani). Redoslijed ugradbe (vidi prilog p7) bi bi od obodnog nasipa i brda prema bazenu slijedom pada bazena. Osnovno načelo ugradbe gline bilo bi da uvijek postoji pad od ugrađenih pojaseva glinenog tepiha prema neugrađenim dijelovima u dnu bazena posebice iz razloga otjecanja možebitnih oborina (kišnice) sa ugrađenih pojaseva na neugrađene dijelove dna bazena. Između izvedenih pojaseva glinenog tepiha ne bi smijelo biti nikako neugrađenih dijelova kako ti dijelovi u slučaju možebitnih kiša ne bi postali bazeni vode. To znači da bi se izvedba slijedećeg pojasa uvijek oslanjala na već izvedeni pojas sa padom od izvednog pojasa prema neizvedenom pojasu odnosno dijelovima dna bazena bez ugrađene gline (prilog p8). Glina bi se ugrađivala (prilog p8) u dva sloja po 25 cm (visina sloja konačno ugrađene glina nakon zbijanja) s time da bi visina razastiranja rastresite gline prije samog ježanja ili valjanja bila do oko 45 cm (pretpostavlja se da se od 1,5 m3 rastresite dovežene gline nakon zbijanja dobiva oko 0,85 m3 ugrađene gline). Neposredno prije ugradbe gline obvezatno će se polagati geotekstil samo na površini dnevne ugradbe gline. Na taj način bi se onemogućilo možebitne štete na (sa glinom) nepokrivenom dijelu geotekstila. Također bi se moralo u što kraćem roku (dnevno) nakon izvedbe glinenog tepiha isti pokriti slojem geotekstila i nasipati zaštitnim slojem od drobljenca veličine zrna 0–15 mm u debljine 15 cm u ugrađenom stanju. Vrste građevinskih strojeva za izvedbu glinenog tepiha, uključivo prethodno i naknadno polaganje geotekstila te nasipavanje zaštitnog sloja, bili bi slijedeće: laki do srednje teški dozeri na širokim gusjenicama sa širokim ravnim nožem sa stražnje strane dodatno opremljeni priključkom sa tanjurač ama (radi usitnjavanja gline u svrhu lakše ugradbe ili radi možebitnog prosušivanja gline) troosovinski grejderi dodatno opremljeni sa sa prednje strane manjim dozerskim nožem te sa stražnje strane trostrukim riperom kratkih rala (radi ripanja dijelova ugrađene gline u svrhu prosušivanja ili vlaženja) rotofrezeri = pulvimixeri samohodni vibroježevi samohodno glatki vibrovaljci autocisterne sa prskalicama (tuševima sastrane ili straga – bolje da su izbačeni satrane) vozila sa nosač ima bala geotekstila i opremom za njihovo odmotavanje te pravilno polaganje. Prilikom izvedbe glinenog tepiha dovoz svih materijala morao bi ići samo po prirodnom tlu na kojem nije izveden ni jedan dio (sloj) buduće konstrukcije dna bazena. Navedeno znači da bi istresanje glinenih materijala na mjestu ugradbe na prethodno postavljeni geotekstil bilo bočno. To je bez posebnih problema moguće kod kamiona kipera. Kod zglobnih damper bi to bilo moguće iz nekog kosog položaja prema pojasu ugradbe gline. Isto vrijedi i za izvedbu zaštitnog sloja od drobljenca. To znači i traži također da se zaštitni sloj izvodi neposredno iza glinenog tepiha.
2.3. Osnove tehnološkog postupka izvedbe konstrukcije dna bazena Tehnološki postupak izvedbe dna novog bazena u smislu prethodno navedenih načela, pretpostvki i polazišta obuhvatio bi slijedeće vrste te redoslijed osnovnih tehnoloških postupka i zahvata, kao i uporabu slijedećih odgovarajućih strojeva: skidanje trošnog površinskog sloja (ili humusa) u debljini 20 cm (uporaba strojeva: dozeri, utovarivači, tro- ili četveroosovinski kamioni kiperi ili damperi ) o struganje humusa dozerom i guranje radi privremenog odlaganja o utovar odloženog materijala bagerom ili utovariva č em u vozila o autoprijevoz utovarenog materijala dijelomično na privremeno (radi kasnije ugradbe u vanjski pokos obodnog nasipa) ili na trajno odalganje ravnanje prirodnog tla dna bazena iskopom, gurnjem, razastiranjem, planiranjem i zbijanjem dna bazeana (uporaba strojeva: dozer, samohodni glatki vibrovaljak ) o ravnanje terena dozerom o valjanje terena valjkom
203
-
-
-
nabijanje prirodnog podtla dna bazena (uporaba strojeva: samohodno glatki vibrovaljak ) o valjanje terena valjkom postava geotekstila 350 g/m2 po uređenoj posteljici nasipa i po dnu iskopa za glineni klin (uporaba strojeva: vozila sa nosač ima bala geotekstila i opremom za njihovo odmotavanje te pravilno polaganje) izvedba glinenog tepiha (debljine 50 cm u slojevima po 25 cm) - (uporaba strojeva: lakidozeri na širokim gusjenicama sa ravnim nožem opremljeni straga priključkom sa tanjurač ama, trosovinski grejder opremljen sprijeda dozerskim nožem a straga trostrukim riperom sa kratkim ralima, rotofrezer ( pulvimixer ), samohodni vibrojež , samohodni glatki vibrovaljak , autocisterna sa prskalicama) o istresanje gline iz vozila o razastiranje lakim dozeroma ili grejderom u vodoravnim slojevima do 25 cm ugrađeno o usitnjavanje i ujednačavanje gline sa rotofrezerom ( pulvimixerom) o (možebitno razrahljivanje gline tanjuranjem gline dozerom radi prosušivanja) o (možebitno vlaženje gline uz prethodno tanjuranje dozerom) o ježanje gline samohodnim vibroježom o ravnanje gline grejderom ili dozerom o završno valjanje gline samohodnim glatkim vibrovaljkom postava geotekstila 350 g/m2 na već postavljeni glineni tepih (uporaba strojeva: vozila sa nosač ima bala geotekstila i opremom za njihovo odmotavanje te pravilno polaganje ) ugradba zaštitnog-filterskog materijala 0-15mm (drobljenac) debljine sloja 15 cm (uporaba strojeva: dozer, grejder ) o pažljivo istresanje drobljenca iz vozila o razastiranje i ravnanje drobljenca dozerom ili grejderom
2.4. Okvirne potrebe učinaka strojeva i tehnološke opreme 2.4.1. Vrijeme građ enja kompenzacijskog bazena Ključna aktivnost u gradnji bazena bila bi izvedba glinenog tepiha dna bazena sa ostalim pripadnim aktivnostima na izvedbi geotekstila te nasipavanju zaštitnog sloja što znači nasipavanje oko 412.000 m3 (ugrađeno) zemljanih i kamenih materijala te postavu 1.030.000 m2 (tlocrtno bez preklopa) geotekstila. Te aktivnosti također utvr đuju ukupno vrijeme građenja razmatranog bazena. Navedene aktivnosti na izvedbi dna bazena moguće je kvalitetno provesti samo tijekom kasnih proljetnih, ljetnih i početnih jesenjih mjeseci i to u danima kada nema oborina odnosno kiše. Također je dosadašnje iskustvo pokazalo da je na razmatranom područ ju optimalno razdoblje izvedbe masovnih zemljanih radova od sredine ožujka mjeseca pa do kraja rujna što potvr đuje i sagledavanje zapisa građevinskih dnevnika i na temelju njih izvedni broj prosječnih dana rada mjesečno na pojedinim tehnološkim aktivnostima ostvarenih u nekoliko godina prilikom gradnje postojećeg bazena: Mjesec Dani rada ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan dani rada
Pripremni radovi 15 15 30
Vrsta tehnološkog postupka ili zahvata Iskopi Priprema podtla Ugradba gline 12 8 16 12 18 8 16 20 12 16 20 16 14 18 14 8 16 74 104 66
Prosjek dana rada 13,5 13 12,7 16 17,3 15,3 12 14,4
Planira izvedba bazena u dvije građevinske sezone sa slijedećim rasporedom vremena izvođenja radova: ukupno jedna građevinska sezona za izvođenje svih vrsta radova osim zemljanih radova u užem smislu pojma: 7 mjeseci (ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan) po 24 dana rada mjesečno odnosno od toga zemljani radovi na ugradba gline i sličnih zemljanih i kamenih materijala: najviše 4 mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz, rujan) po oko 15 dana rada mjesečno ((64-8)/4) ostali radovi sa po 18 dana rada mjesečno (104/6) Ukupno se očekuje u jednoj građevinskoj sezoni 140 radnih dana (oko 80% od mogućih oko 168 radnih dana koje građevinari uobičajeno planiraju u tim mjesecima ili oko 14 % više od po navedenim podacima -
204
dobivenog ukupnog broja 123 dana rada dobivenog zbrajanjem njavećeg broja dana rada po pojedinom mjesecu). Na ugradbi gline planira se oko 64 dana rada (oko 65 % od mogućih oko 100 radnih dana koje građevinari uobičajeno planiraju u tim mjesecima ili oko 4 % manje od po navedenim podacima dobivenog ukupnog broja 123 dana rada dobivenog zbrajanjem najvećeg broja dana rada po pojedinom mjesecu). Kako je zbog tehnologije odnosno metodologije planiranja ali i vremena rasporeda radnih dana tijekom mjeseca potrebno sve mjesece rada jedne građevinske sezone računati sa 25 radnih dana to je potrebne radne učinke radnih grupa strojeva, vozila i ostale tehnološke opreme za 25-dnevni radni mjesec na provedbi zemljanih radova na ugradbi gline i sličnih kamnih i zemljanih materijala uvećati za oko 60 % (24 radnih dana /15 dana rada) koeficjentom povećanja učinaka okvirni k (p.u.) = 1,6 na provedbi ostalih radova za oko 33 % (24 radnih dana /18 dana rada) koeficjentom povećanja učinaka okvirno k (p.u.) = 1,3.
2.4.2. Raspored radova po pojedinoj građ evinskoj sezoni Prva građevinska sezona u trajanju sedam mjeseci obuvatila bi slijedeće radove: pripremne radovi prva tri mjeseca (ožujak,travanj, svibanj): o između ostalog smještaj radnika i djelatnika organizacija radnih prostora djelatnika početak dopreme teške građevinske mehanizacije i vozila otvaranje nalazišta kamenih materijala, postava drobilane (i možebitnih rešetljki ako nisu u okviru koncepcije drobilane) uređenje tehnoloških prostora i otvaranje glinokopa izvedba tehnoloških prometnica postava tehnoloških pogona pripremu glavnih radova nakon prvog radnog mjeseca (travanj, svibanj, lipanj) čišćenje terena, skidanje humusa i ravnanje dna bazena o o iskopi dovodnog kanala o izrada tijela obodnog nasipa usporedo sa iskopom dovodnog kanala o iskopi za glineni klin obodnog i razdjelnog nasipa o dobava i doprema (izrada i doprema) betonskih ploča kanala nakon prva tri radna mjeseca ostala četiri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz, rujan) o izvedba razdjelnog nasipa (nadogradnja postojećeg obodnog nasipa sadašnjeg bazena) o izvedba obodnog nasipa o izvedba podloge i obloge dovodnog kanala o izvedba dna bazena između razdjelnog nasipa i dovodnog kanala kao i izvedba dna bazena uz dovodni kanal (oko 1/3 površine dna bazena) te uz brdo, o (konzervacija glavnih i pripremnih radova) Druga građevinska sezona u trajanju sedam mjeseci obuvatila slijedeće radove: prva dva mjeseca (ožujak,travanj) priprema i dekonzervacija izvršenih radova i građevina koje treba nastaviti te nalazišta materijala i tehnoloških pogona, nakon prva dva radna mjeseca ostalih pet (pro)ljetnih mjeseci (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan) (nastavak) izvedba dna bazena između razdjelnog nasipa i dovodnog kanala kao i izvedba dna bazena uz dovodni kanal (oko 2/3 površine dna bazena) Ukoliko bi se svi radovi planirali sprovesti na prethodni način u dvije građevinske sezone to bi značilo slijedeću potrebu satnih učinaka na ugradbi gline i na ugradbi gline i zaštitnog sloja zajedno dna bazena kao ključne i kritične aktivnosti u drugoj građevinskoj szoni (uz pretpostavku organizacije radova sa jednom produženom smjenom na dan ili 11 sati stvarnog rada na dan): U(p) ugradbe gline = [2/3 * 257.000 m3 / (5 mj. * 24 radna/dana * 11 sati/dan)] * 1,6 U(p) ugradbe gline = ∼200 m3/sat (ugrađeno) U(p) ugradbe gline = ∼ 350 m3 /sat ili oko 4.000 m3/dan (rastresito dovezeno vozilima) U(p) ugradbe gline i tamnpona = [2/3 * 412.000 m3 / (5 mj. * 24 radna/dana * 11 sati/dan) ] * 1,6 U(p) ugradbe gline i tamnpona = ∼330 m3/sat (ugrađeno) U(p) ugradbe gline i tamnpona = ∼ 510 m3 /sat ili oko 5.600 m3/dan (rastresito dovezeno vozilima) -
205
206
2.4.3. Okvirne potrebe uč inaka strojeva i tehnološke opreme U prvoj građevinskoj sezoni u trajanju sedam mjeseci omogućilo slijedeće potrebne dnevne okvirne radne učinke po pojedinim vrstama glavnih zemljanih i betonskih radova odnosno po pojednim tehnološkim grupama strojeva (samo na gradilištu novog bazena): o (travanj, svibanj, lipanj) o zemljani radovi na čišćenju terena područ ja novog bazena (veći dozeri, grejderi, radnici, utovarivači, vozila): ((490.000 + 28.000 + 29.000 + 24.000 m2) : (3 mj * 24 rd)) * 1,3 = 10.500 m2/dan o zemljani radovi na skidanje humusa (trošnog površinskog sloja) i ravnanje dna bazena, oboje na čitavom područ ja novog bazena uključivo (veći dozeri, grejderi, utovarivači na kotačima, vozila): ((98.000 + 6.000 + 6.000 + 4.000 + 85.000): (3 mj * 24 rd) * 1,3 = 3.600 m3/dan o (nabijanje podtla čitavog područ ja novog bazena (vibrovaljci): 339.000 m2 : (3 mj * 24 rd) * 1,3 = 6.100 m2/dan – rad koji se obavlja tijekom čitave izvedbe dna bazena pa je ovo najveći potrebni učinak) o (svibanj, lipanj) o zemljani radovi na iskopu dovodnog kanala i iskopu rova za glineni klin obodnog i razdjelnog nasipa (manji dozeri, bageri, utovarivači na kotačima, vozila): ((55.000 + 9.000 + 8.000 m3): (2 mj * 24 rd) * 1,3 = 2.000 m3/dan o zemljani radovi na izradi tijela obodnog nasipa i tijela razdjelnog nasipa uporedo sa iskopom dovodnog kanala (manji dozeri, bageri, vibracijski glatki valjci): ((43.000 + 3.000 m3): (2 mj * 24 rd)) * 1,3 = 1.300 m3/dan o (srpanj, kolovoz, rujan) – vidi Prilog 3 o zemljani radovi na izvedba obloga pokosa razdjelnog i obodnog nasipa (nadogradnja postojećeg obodnog nasipa sadašnjeg bazena, tijela nasipa izvedeno uporedo sa iskopom kanala; geotekstili se izvode uporedo sa nasipavanjem) (manji dozeri, bageri, vibroježevi, mali vibracijski glatki valjci za koso valjanje, radnici): (((29.000 + 10.000 + 8.000 + 6.000 + 1.000 m3) + (24.000 + 11.000 + 3.000 + 9.000 + 5.000 + 1.000 + 1.000 m3)) : (3 mj * 24 rd)) * 1,6 = 2.500 m3/dan o zemljani radovi na izvedbi podloge obloge dovodnog kanala i dna bazena između razdjelnog nasipa i dovodnog kanala kao i izvedba dna bazena uz dovodni kanal te uz brdo (oko 1/3 površine dna bazena; geotekstili se izvode uporedo sa nasipavanjem) (manji dozeri, grejderi, rotofrezeri, vibroježevi, vibracijski glatki valjci, autocisterne): ((15.000 + 7.000 m3) + 1/3 * (257.000 + 155.000 m3)) : (3 mj * 24 rd) * 1,6 = 3.600 m3/dan o (kolovoz, rujan) o betonski radovi na izvedbi obloge te stepenica dovodnog kanala (armirački radovi uporedo sa ugradbim betona) (automješalice, autodizalica, radnici, rezači sljubnica, vibratori, gladilice): o ugradba betona na licu mjesta: (3.000 m3 : (2 mj * 24 rd)) * 1,3 = 80 m3/dan o postava betonskih ploča na licu mjesta: (3.781 kom : (2 mj * 24 rd)) = 80 kom/dan U drugoj građevinskoj sezoni u trajanju sedam mjeseci moralo bi se omogućiti slijedeće potrebne dnevne radne učinke na izvedbi glavnih zemljanih i betonskih radova dna bazena (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan) - vidi Prilog 3: o zemljani radovi na izvedbi ostalog dijela dna bazena (oko 2/3 površine dna bazena; geotekstili se izvode uporedo sa nasipavanjem) (manji dozeri, grejderi, rotofrezeri, vibroježevi, vibracijski glatki valjci, autocisterne): (2/3 * (257.000 + 155.000 m3)) : (5 mj * 24 rd) * 1,6 = 3.700 m3/dan
2.5. Procjena troškova ugradbe gline brtvenog sloja dna novog kompenzacijskog bazena Izvodi se slijedeći brtveni sloj dna kompenzacijskog bazena površine oko 515.000 m2: zaštitni sloj drobljenca 0 - 15 mm debljine 15 cm (ugrađ eno) geotekstil glineni sloj debljine 50 cm (ugrađ eno) (glina se prema T.U. ugrađ uje u dva sloja po 25 cm ugrađ eno) geotekstil
207
Ukupna količina ugrađene gline: dno bazena 257.000 m3 podloga betonske obloge kanala 15.000 m3 (ista konstrukcija brtvene konstrukcije kao dno bazena) ukupno 272.000 m3 ugrađeno gubici u glinokopu: 20 % rastresitost: sraslo tlo rastresit glina u prijevozu ugrađ ena glina 1 m3 1,50 m3 0,85 m3 Proizlazi: potrebno je za 272.000 m3 ugrađene gline dopremiti 480.000 m3 rastresite gline potrebno je iskopati u glinokopu (320.000 m3 + 20%) = 384.000 m3 sraslog glinovitog tla potrebno je za 1 m3 ugrađena gline iskopati 1, 41 m3 sraslog glinovitog tla Vrijeme ugradbe gline: prva godina: (srpanj + kolovoz + rujan) * 15 dana rada na ugradbi gline * 11 sati/dan = 495 sati druga godina: (svibanj + lipanj + srpanj + kolovoz + rujan) * 14 dana rada * 11 sati/dan = 770 sati ukupno sati ugradbe: 1265 sati Potrebni učinci: iskopa u glinokopu iU(p) = 384.000 m3/1265 sati = 300 m3/sat transporta tU(p) = 480.000 m3/1265 sati = 380 m3/sat ugradbe uU(p) = 272.000 m3/1265 sati = 220 m3/sat Iskop gline Radna grupa na iskopu gline učinka iU(p) = 384.000 m3/1265 sati = 300 m3/sat (uz napomenu da se glina se kopa na dva načina uz obvezatnu uporabu više strojeva manjeg učinka kako bi se izbjegli repovi čekanja vozila): jedan dio iskopa dozerima i utovar utovarivačima (ova grupa bila bi najmanjeg učinka 150 m3/sat): o 2 dozera sa stražnjim trostrukim riperom za ripanje tla (pojedini dozer 160 kW, teorijska količina guranja ispred noža oko 7 m3 ) na širokim gusjenicama radi kretanja po glini, o 2 utovarivača na kotačima (pojedini utovarivač 129 kW, qc = 3,2 m3) jedan dio iskopa bagerima u visini iskopa najviše 3 m sa neposrednim utovarom (ova grupa bila bi također najmanjeg učinka 150 m3/sat ): o 2 hidraulična bagera gusjeničara sa čeonom lopatom (pojedini bager 192 kW, qc = 2,3 m3) na širokim gusjenicama, u glinokupu uz navedene strojeve radi na iskopu rovova za prosušivanje gline i jaraka za odvodnju glinokopa o 1 manji hidraulični bager gusjeničar u činka do 25 m3/sat sa dubinskom lopatom (82 kW, qc = 0,45) na širokim gusjenicama, U glinokopu se predviđa rad 2 dozera snage 160 kW teorijska količina guranja ispred noža oko 7 m3. Provjera učinka dozera: pretpostavljena duljina guranja i odlaganja iskopanog materijala do oko (lg + lo = lgo =) 25 (m), pretpostavljena dubina rezanja gline prilikom iskopa od oko (hi =) 20 (cm) radi lakšeg prosušivanja, očekivana prosječna brzina iskopa gline (vi =) 3 (km/sat), guranja i odlaganja (vgo =) 6 (km/sat) te povratka (vp =) 9 (km/sat), te očekivano vrijeme svih manevara (2*tm =) 2 (minute). Up = ko * kp * Ut ko = 0,77; kp = kvm * krp * knt = 0,71 * 1,00 * 1,00 = 0,71 Up = 0,77 * 0,71 * Ut = 0,55 * Ut (m3/sat, rastresito) Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu ili Ut = nc * Qc = (1 / tc) * qc * kpu kpu = kn * kg = 0,90 * (1 – 0,005 * 25) = 0,79 tc = (li / vi) + (lgo / vgo) + [(li + lgo) / vp)] + 2*tm li * hi * l n * r = qc
li = qc / (hi * ln * r) = 6 / (0,20 * 4 * 1,50) = 5 (m) tc = (0,005 / 3) + (0,025 / 6) + (0,030 / 9) + (2 / 60) = 0,048 → 0,04 (sati) Ut = nc * Qc = (1 / 0,04) * 7 * 0,79 = 138 (m3/sat) Up = 0,55 *138 = 76 (m3/sat) … (* 2 dozera = 152 (m3/sat) ~ 150 (m3/sat) ) U glinokopu se predviđa rad dva utovarivača snage 129 kW obujma lopate 3,2 m3 koji tovare u vozila glinu iskopanu i doguranu dozerima. Provjera učinka utovarivača: - očekuje se planski se učinak jednog utovarivača kako slijedi:
208
Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito) ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv = 0,48 * 0,95 * 0,83 = 0,38 Up = 0,77 * 0,39 * Ut = 0,29 * Ut
Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu = (60 / 0,70) * 3,20 * 0,72 = 309 (m3/sat) Up = 0,29 * 309 = 93 (m3/sat) ratresito - za dva utovarivača 2 * Up = 2 * 90 = 180 (m3/sat) ratresito >> U(p) = 300/ 2 = 150 m3/sat (rastresito) U glinokopu se predviđa rad dva bagera snage 192 kW obujma lopate 2,0 m3 koji kopaju i tovare glinu u vozila. Provjera učinka bagera: - očekuje se planski učinak jednog bagera kako slijedi: Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito) ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv * kkz = 0,48 * 0,95 * 0,83 * 0,88 = 0,33 Up = 0,77 * 0,33 * Ut = 0,25 * Ut
Ut = nc * Qc = (3600 / tc) * qc * kpu = (3600 / 22) * 2,3 * 0,95 = 358 (m3/sat) Up = 0,25 * 358 = 90 (m3/sat) - za dva bagera 2 * Up = 2 * 90 = 180 (m3/sat) ratresito >> U(p) = 300/ 2 = 150 m3/sat (rastresito) Prijevoz gline Radna grupa na prijevozu gline (udaljenost jednog glinokopa 3,5 km i drugog 7,5 km u prosjeku 4,5 km) učinka tU(p) = 480.000 m3/1265 sati = 380 m3/sat: pojednostavljena računica (uz deterministički pristup u određivanju broja vozila) pokazuje da bi uz pretpostavku niže navedenih parametara bilo potrebno imati slijedeći broj vozila: o dvosovinski ili troosovinski zglobni damper snage oko 287 kW, sanduk 22 m3, nosivost 37 t, punjenje (povrh) 25 m3 (za gustoću rastresite gline oko 1,5 t/m3), o prosječna brzina prijevoza pun 30 km/sat o prosječna brzina prijevoza prazan 60 km/sat o prosječni učinak utovara 63 m3/sat (iskop i utovar gline bagerom u glinokopu oko 50 m3/sat, utovar dozerom iskopane gline 75 m3/sat) o prosječna duljina transporta 4,5 km o vrijeme raznih manevriranja i istresanja 5 minuta o vrijeme ciklusa tc = (25m3/63m3/sat) + 4,5 km/30 km/sat + 4,5 km /60 km/sat + 5 min/60 min/sat ≅ 0,71 sata/c o broj ciklusa na sat n(c) = 1sat/0,71 sat = 1,41 o učinak kamiona kipera Up = 25 m3/c * 1,41 c/sat = 31 m3/sat broj vozila n = 380 m3/sat / 31 m3/sat = 12 vozila (zglobnih dampera) o Ugradba gline Radna grupa na ugradbi učinka uU(p) = 272.000 m3/1265 sati = 220 m3/sat: 2 lakša dozer sa širokim gusjenicama opremljen sa stražnje strane priključkom sa tanjuračama (60 kW, teorijska količina guranja 1,6 m3) 2 troosovinska grejdera (135 kW, širina daske 4,3 m) opremljen sa prednje strane manjim dozerskim nožem a sa stražnje strane trostrukim riperom kratkih rala (on ujedno jedini radi na ugradbi zaštitnog sloja odnosno razastire drobljenac pa se 62 % njegova učinak koristi za ugradbu gline a 38 % za ugradbu tampona) 2 rotofrezera (pulvimixera) 2 samohodna vibroježa (115 kW, širina cilindra ježa 2,1 m) oko ili iznad 11 t (jedan je zapravo rezerva jer ne smije biti zastoja u ugradbi gline) 1 samohodno glatki vibrovaljak oko ili iznad 11 t (isti kao samohodni jež samo glatki cilindar) jedna autocisterna sa prskalicama
209
Dijagrama toka zemljanih radova na iskopu, transportu i ugradbi gline u brtveni sloj dna kompenzacijskog bazena (sa prikazom rada odabranih građevinskih strojeva):
210
211
2.5.3. Analize cijena Analizom prethodnih podataka (vidi u prilogu analize cijena) dobijena je (vidi dalje analize cijena) jedinična ponudbena ili prodajna cijena izvedbe za 1 m3 glinenog tepiha (brtvenog sloja) dna kompenzacijskog bazena od 79,98 → 80 n.j./m3 (ugrađeno) Ova cijena je dobivena uz ključ raspodjele (manager faktor) indirektnih (posrednih) troškova na direktne troškove (neposredne troškove: rada, materijala i strojnog rada) od 1,30 i uz dobit 5 %. Značajniji radovi (i njihovi troškovi koji su, uz ostale posredne ili indirektne troškove, dio općeg ključa raspodjele indirektnih troškova na direktne tj. faktora) pripreme i korištenju glinokopa (vidi rtethodni Prilog 4) površine oko 120.000 m2 (600 m * 200 m) bili bi primjerice izrada dva pristupna puta ili makadamske ceste duljine oko 250 m širine 6 m od seoske ceste preko polja do nalazišta gline skidanjem humusa, ravnanjem, sabijanjem i nasipavanjem podloge prirodnog tla slojem kamenog materijala širokog granulometrijskog sastava u debljini 0,5 m (strojevi: dozer, vibrovaljak; količina kamenog materijala oko 1500 m3) skidanje humusa u koločini oko 18.000 m3 sraslog tla po čitavoj površini glinokopa sa odlaganjem po vanjskom obodu glinokopa u obliku nasipa duljine oko 1.600 m, širine 7 m i prosječnoj visini 2 m odnosno tlocrtne površine odlaganja 10.000 m2 (strojevi: dozeri, bager) izrada prostora (područ ja) površine 250 m x 40 m (oko 10.000 m2) u sredini nalazišta za potrebe parkirališta i privremenih objekata iskopom i ravnanjem terena te zatrpavanjem depresija kao i nasipavanjem slojem kamenog materijala širokog granulometrijskog sastava u debljini 0,5 m (strojevi: dozer, vibrovaljak; količina kamenog materijala oko 5.000 m3 ugrađeno) izrada tehnološke makadamske ceste duljine oko 1.600 m a širine oko 6 m (površine oko 10.000 m2) oko čitavog glinokopa najmanjim mogućim iskopom, ravnanjem, sabijanjem i nasipavanjem podloge prirodnog tla slojem kamenog materijala širokog granulometrijskog sastava u debljini 0,5 m (strojevi: dozer, vibrovaljak; količina kamenog materijala oko 5.000 m3) Potrebna količina kamenog materijala za nasipavanja prometnica i radnih ploha u glinokopu je oko 11.500 m3 ugrađeno (pristupni putevi 1.500 m3, radni prostori 5.000 m3, cesta oko glinokopa 5.000 m3) ili oko 13.000 m3 rastresitog bilo kakvog kamenog materijala širokog granulometrijskog sastava. Doprema materijala iz tunelskih kipa (materijal se ne plaća) sa prosječne udaljenosti oko 4,5 km. ANALIZA CIJENA: izvedba glinenog tepiha (brtvenog sloja) dna kompenzacijskog bazena (n.j./m3 ugra đ eno) OPIS RADA: iskop, prijevoz i ugradba gline OBJEKT (GRA Đ EVINA): kompenzacijski bazen opis rada jedinica mjere Koli či na ugrađ ene gline 272.000 m3 Koli či na prijevoza gline 480.000 m3 Koli či na iskopa gline 384.000 m3 (sraslo) iskop 384.000/272.000 = 1,41 m3 /1 m3 (1,41 * 10,47 = 14,76 = ) m3 prijev. 480.000/272.000 = 1,78 m3/1m3 (1,78 * 13,73 = 24,44 =) ugradba ( 1,00 * 11,58 =) jedini čn i direktni trošak izvedbe glinenog tepiha (14,76 + 24,44 + 11, 58 ) manager faktor a cijena koštanja jedini čn dobit č jedini a prodajna cijena
m3 m3
koli č ina
1,41 1,78 1,00
jedini čn a cijena
1,26 2,97 6,30 1,26 5,84 6,63 1,86 3,93 5,79
m3
1,00
m3
1,00
50,78
m3 m3 m3
1,50 1,00 5% 1,00
76,17 3,81 79,98
trošak po jedinici mjere rad 2 strojevi 3 materijal 2
1,69 4,19 8,88 2,24 10,40 11,80 1,86 3,93 5,79
18,52
5,79 26,47
2
troškovi (cijena) r ada strojara, 2 materjalni tj. pogonski troškovi strojnog rada, 3troškovi obveza (amortizacija stroja, troškovi obveznog inveticijskog održavaanja, osiguranje itd,
212
POMOĆ NA ANALIZA CIJENA PA - 1 : Iskop gline za brtveni sloj kompenzacijskog bazena (n.j./m3 sraslo) OPIS RADA: strojni rad na iskopu i utovaru gline u vozila jedinica jedini čn a trošak po jedinici mjere opis rada koli č ina mjere cijena rad materijal strojevi Koli či na iskopa gline 384.000 m3 (sraslo) Vrijeme radova 1.265 sati. U či nak iskopa gline U(p) = 300 m3/sat Radna grupa: 45,00 90,00 2 dozera sa riperima sati 2,00 125,00 250,00 285,00 570,00 45,00 90,00 2 utovarivač a na kotač ima sati 2,00 95,00 190,00 170,00 340,00 45,00 135,00 3 bagera gusjenni ča r s utovar. lopatom sati 3,00 130,00 390,00 280,00 840,00 1 bager gusjeni ča r s dubinskom 45,00 45,00 lopatom sati 1,00 60,00 60,00 140,00 140,00 ukupno radna grupa (svih 8 strojeva) sat 1,00 3.140,00 360,00 890,00 1.890,00 uč inak radne grupe: 360,00 1,20 300 m3/sat sati/m3 0,00333 890,00 2,97 1.890,00 6,30 jed. direkt. trošak iskopa i utovara gline m3 1,00 10,47
POMOĆ NA ANALIZA CIJENA PA - 2 : Prijevoz gline za brtveni sloj kompenzacijskog bazena (n.j./m3 rastresito) OPIS RADA: prijevoz gline zglobnim damperima strojni rad na iskopu i utovaru gline u vozila jedinica jedini čn a trošak po jedinici mjere opis rada koli č ina mjere cijena rad materijal strojevi Koli či na prijevoza gline 480.000 m3 (rastresito) Vrijeme radova 1.265 sati. U či nak prijevoza gline U(p) = 380 m3/sat Radna grupa: 40,00 480,00 sati 12,00 185,00 2.220,00 12 zglobnih dampera 210,00 2.520,00 ukupno radna grupa (svih 12 vozila) sat 1 5.220,00 480,00 2.220,00 2.520,00 uč inak radne grupe: 480,00 1,26 380 m3/sat sati/m3 0,00263 2.220,00 5,84 2.520,00 6,63 i direktni trošak prijevoza gline jedini čn m3 1,00 13,73
213
POMOĆ NA ANALIZA CIJENA PA - 3 : Ugadanja gline u brtveni sloj kompenzacijskog bazena (n.j./m3 ugrađ eno) OPIS RADA: gomilanje (istresanje), razastiranje, planiranje i zbijanje gline (po potrebi vlaženje, prosušivanje) jedinica jedini čn a trošak po jedinici mjere opis rada koli č ina mjere cijena rad materijal strojevi Koli či na ugrađ ene gline 272.000 m3 Vrijeme radova 1.265 sati. U či nak ugradbe gline U(p) = 220 m3/sat Radna grupa: 40,00 80,00 110,00 sati 2,00 55,00 2 laka dozera sa tanjura č ama 110,00 220,00 45,00 90,00 2 grejdera sa stražnjim riperima i sati 2,00 80,00 160,00 prednjim dozerskim nožem 135,00 270,00 45,00 90,00 2 rotfrezera (pulvimixera) sati 2,00 150,00 300,00 220,00 440,00 35,00 115,00 1 ježa i 1 glatki valjak (samohodni) sati 2,00 75,00 225,00 95,00 285,00 35,00 35,00 1 autocisterna za vodu sati 1,00 70,00 70,00 60,00 60,00 ukupno radna grupa (svih 9 strojeva) sat 1,00 2.550,00 410,00 865,00 1.275,00 uč inak radne grupe: 410,00 1,86 220 m3/sat sati/m3 0,00455 865,00 3,93 1.275,00 5,79 i direktni trošak ugradbe gline jedini čn m3 1,00 11,58
2.5.4. Cjene radnog sata strojeva i vozila Napomena: cijena radnog sata dozera od 160 kW i samohodnog ježa odnosno glatog valjka od 115 kW kao u Primjeru 1 . Ostale cijeneradnog sata ostalih strojeva vidi dalje ↓
Cijena koštanja radnog sata utovariva č a – utovar dozerom iskopane gline (129 kW, masa 17 t, obujam utovarne lopate 3,2 m3, i radni vijek 13.000 sati / 5 godina) nabavna cijena 975.000 n.j., ekonomi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 975.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,35 nabavne cijene stroja) 1.316.250 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 1.145.138 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 975.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 975.000 * 0,2439 kamate: (1.145.138 n.j. – 975.000 n.j.) 170.138 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja: 1.316.250 n.j. + 170.138 n.j. 1.486.388 n.j. 891.833 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 1.486.388 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 170,00 ~ 55 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 1.486.388 n.j. / 13.000 sati 114,3 ~ 37 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenu 37,5 ~ 12 stroja): 975.000 n.j.* 0,10 / (13.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 6 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 19,2 ~6 891.833 n.j.* 0,06 / (13.000 sati / 5 godina)
214
(P) Pogonski troškovi Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 15 i vijek stroja): (975.000 n.j. * 0,15) / % nabavne cijene kroz ekonomi čn 13.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 45 % troškova održavanja na gradilištu): 0,45 * 11,3 Troškovi goriva: (129 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,50) / 0,84 =) 13 l /sat * 5,5 n.j./l Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10% troškova goriva): 71,5 n.j /sat • 0,10 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera
95,00
~ 31
11,3
~4
5,0 71,5 7,2 45,00 310,00
~2 ~ 23 ~2 ~ 14 100
Cijena koštanja radnog sata hidrali č nog bagera gusjeni ča ra sa utovarnom lopatom – iskop i utovar gline (192 kW, masa 43 t, i radni vijek 14.000 sati / 6 godina) utovarna lopata 1,8 - 2,3 m3, masa 43 t, nabavna cijena 1.762.500 n.j., ekonimi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 1.762.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,25 nabavne cijene stroja) 2.202.500 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 2.148.759 n.j. petogodišnji anuiteti 5a = 5 * 1.762.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 1.762.000 * 0,2439 kamate (2.148.759 n.j. – 1.762.000 n.j.) 386.759 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja: 2.202.500 n.j. + 386.759 n.j. 2.589.259 n.j. 1.510.401 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 2.589.259 n.j. * (6+1)/2*6 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 280,00 ~ 61 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 2.589.259 n.j. / 14.000 sati 185,0 ~ 41 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 8 % godišnje na tvorni č ku cijenu stroja): 60,4 ~ 13 1.762.000 n.j. * 0,08 / (14.000 sati / 6 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 5,5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 34,6 ~7 1.510.401 n.j. * 0,055 / (14.000 sati / 6 godina) (P) Pogonski troškovi 130,00 ~ 29 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 15 % i vijek stroja): (1.762.000 n.j. * 0,15) / nabavne cijene kroz ekonomi čn 18,4 ~4 14.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 15 % troškova održavanja na gradilištu): 0,15 * 18,5 2,7 ~1 Troškovi goriva: (192 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,45) / 0,84 =) 18 l /sat * 5,5 n.j./l 99,0 ~ 22 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10 % troškova goriva): 99,0 n.j /sat • 0,10 9,9 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~ 10 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 455,00 100 og bagera gusjeni ča ra sa dubinskom lopatom – iskop rovova u glinokopu (82 kW, masa Cijena koštanja radnog sata hidrali čn i radni vijek 11.000 sati / 5 godina) 18 t, utovarna lopata 0,45 -1,15 m3, nabavna cijena 1.762.500 n.j., ekonomi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 750.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,20 nabavne cijene stroja) 900.000 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 914.625 n.j. petogodišnji anuiteti 5a = 5 * 750.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 750.000 * 0,2439 kamate (914.625 n.j. – 750.000 n.j.) 164.625 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja: 900.000 n.j. + 164.625 n.j. 1.064.625 n.j. 638.775 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 1.064.625 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 140,00 ~ 57 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 1.064.625 n.j. / 11.000 sati 96,8 ~ 39 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 8 % godišnje na tvorni č ku cijenu stroja): 27,3 ~ 11 750.000 n.j. * 0,08 / (11.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 5,5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 15,9 ~7 638.775 n.j. * 0,055 / (11.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 60,00 ~ 25 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 15 % i vijek stroja): (750.000 n.j. * 0,15) / nabavne cijene kroz ekonomi čn 10,2 ~4 11.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 15 % troškova održavanja na gradilištu): 0,15 * 10,2 1,4 ~1 Troškovi goriva: ((82 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,45) / 0,84 =) 8 l /sat * 5,5 n.j./l 44,0 ~ 18 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10 % troškova goriva): 44,0 n.j /sat • 0,10 4,4 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~18 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 245,00 100
215
Cijena koštanja radnog sata trosovinskog zglobnog dampera – prijvoz gline iz glinokopa do ugradbe (287 kW, nosivost 37 i radni vijek 11.000 sati / 5 godina) tone, sanduk 22 m3, nabavna cijena 1.012.500 n.j., ekonomi čn Kalkulativna vrijednost vozila (KVS): nabavna cijena vozila 1.012.000 n.j. cijena vozila fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,15 nabavne cijene vozila) 1.163.800 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 1.243.134 n.j. petogodišnji anuiteti 5a = 5 *1.012.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 1.012.000 * 0,2439 kamate (1.243.134 – 1.012.000 n.j. n.j.) 231.134 n.j. kalkulativa vrijednosti vozila n.j. 1.163.800 + 231.134 n.j. 1.394.934 n.j. 836.960 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 1.394.934 * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata vozila css: n.j./sat % (O) Obveze 210,00 ~ 48 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti vozila): 1.394.934 n.j. / 11.000 sati 126,0 ~ 29 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenuvozila): 46,0 ~ 11 1.012.000 n.j. * 0,10 / (11.000 sati / 5 god.) Troškovi godišnje registarcije i osiguranja vozila (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na srednju 38,0 ~8 kalkulativnu vrijednost vozila): 836.960 n.j. * 0,10 / (11.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 185,00 ~ 43 Troškovi održavanja (pretpostavlja održavanja oko 20 % nabavne cijene kroz ekonomi čn i radni vijek vozila): (1.012.000 n.j. * 18,4 ~5 0,20) / 11.000 sati Troškovi habajuć ih dijelova (pretpostavlja se oko 50 % troškova održavanja na gradilištu): 0,50 * 18,4 9,3 ~2 Troškovi goriva: ((287 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,45) / 0,84 =) 26 l /sat * 5,5 n.j./l 143,0 ~ 33 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10 % troškova goriva): 143,0 n.j /sat • 0,10 14,3 ~3 (R) plać a strojara: 1 strojar odnosno voza č * 40 n.j./sat 40,00 ~9 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 435,00 100 Cijena koštanja radnog sata dozera sa tanjura č ama - ugradba gline (60 kW, masa 8 t, obujam rada noža oko 1,6 m3, nabavna i radni vijek 11.000 sati / 5 godina) cijena 563.000 n.j., ekonomi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 563.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,15 % nabavne cijene stroja) 647.450 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 686.579 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 563.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 563.000 * 0,2439 kamate: (686.579 n.j. – 563.000 n.j.) 123.579 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja 647.450 n.j. + 123.579 n.j. 771.029 n.j. 426.618 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 771.029 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 110,00 ~ 54 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 771.029 n.j. / 11.000 sati 70,1 ~ 34 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na tvorni č ku cijenu 25,6 ~ 13 stroja): 563.000 n.j. * 0,10 / (11.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranje (pretpostavlja se oko 5,5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost stroja): 14,3 ~7 563.000 n.j.* 0,055 / (11.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 55,00 ~ 27 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 20 i vijek stroja): (563.000 n.j. * 0,20) / % nabavne cijene kroz ekonomi čn 10,3 ~5 11.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 25 % troškova održavanja na gradilištu): 0,25 * 10,3 2,4 ~1 Troškovi goriva: ((60 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,55) / 0,84 =) 7 l /sat * 5,5 n.j./l 38,5 ~ 19 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10% troškova goriva): 38,5 n.j /sat • 0,10 3,8 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 40,00 ~ 19 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 205,00 100 Cijena koštanja radnog sata grejdera sa riperima i dozerskim nožem - ugradba gline (93 kW, masa 14 t, daska 3,7 m* 0,6 m, i radni vijek 14.000 sati / 6 godina) nabavna cijena 638.000 n.j., ekonomi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 638.000 n.j. cijena stroja fcco gradilište kupca (pretpostavlja se 1,25 nabavne cijene stroja) 797.500 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje 778.041 n.j. petogodišnji anuiteti: 5a = 5 * 638.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 638.000 * 0,2439 kamate: (778.041 n.j. – 638.000 n.j.) 140.041 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja 797.500 n.j. + 140.041 n.j. 937.541 n.j.
216
546.899 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 937.541 n.j. * (6+1)/2*6 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 135,00 ~ 52 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 937.541 n.j. / 14.000 sati 67,0 ~ 26 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 15 % godišnje na tvorni čk u cijenu 41,0 ~ 16 stroja): 638.000 n.j. * 0,15 / (14.000 sati / 6 god.) Troškovi osiguranja i registracije (pretpostavlja se oko 10 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost 27,0 ~ 10 stroja): 638.000 n.j.* 0,10 / (14.000 sati / 6 godina) (P) Pogonski troškovi 80,00 ~ 31 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 20 i vijek stroja): (638.000 n.j. * 0,20) / % nabavne cijene kroz ekonomi čn 9,1 ~4 14.000 sati Troškovi habajuć ih dijelova (pretpostavlja se oko 45 % troškova održavanja na gradilištu): 0,45 * 9,11 4,3 ~2 Troškovi goriva: ((93 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,55) / 0,84 =) 11 l /sat * 5,5 n.j./l 60,5 ~ 23 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10% troškova goriva): 60,5 n.j /sat • 0,10 6,1 ~2 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~ 17 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 260,00 100 Cijena koštanja radnog sata rotofrezera / pulvimixera – ugradba gline (250 kW, masa 13 t, nabavna cijena 1.088.000 n.j., i radni vijek 12.000 sati / 5 godina) ekonoimi čn Kalkulativna vrijednost stroja (KVS): nabavna cijena stroja 1.088.000 n.j. cijena stroja fcco tvrtka ili gradilište kupca (pretpostavlja se 1,25 nabavne cijene stroja) 1.326.816 n.j. kupnja na kredit na 5 godina otplate sa kamatama 7% godišnje petogodišnji anuiteti: 778.041 n.j. 5a = 5 * 1.088.000 * (1,07 5 * 0,07) / (1,07 5- 1) = 5 * 1.088.000 * 0,2439 kamate: (1.326.816 n.j. – 1.088.000 n.j.) 238.816 n.j. kalkulativa vrijednosti stroja n.j. 1.326.816 + 238.816 n.j. 1.565.632 n.j. 939.379 n.j. srednja kalkulativna vrijednost KVS S : 1.565.632 n.j. * (5+1)/2*5 Cijena koštanja radnog sata stroja css: n.j./sat % (O) Obveze 220,00 ~ 53 Troškovi amortizacije (kalkulativne vrijednosti stroja): 1.565.632 n.j. / 12.000 sati 130,0 ~ 31 Troškovi održavanja u servisu ili radioni (pretpostavlja se oko 15 % godišnje na tvorni č ku cijenu 68,0 ~ 16 stroja): 1.088.000 n.j. * 0,15 / (12.000 sati / 5 god.) Troškovi osiguranja i registracije (pretpostavlja se oko 5 % godišnje na srednju kalkulativnu vrijednost 22,0 ~6 stroja): 1.088.000 n.j.* 0,05 / (12.000 sati / 5 godina) (P) Pogonski troškovi 150,00 ~ 36 Troškovi održavanja na gradilištu (pretpostavlja se oko 10 % nabavne cijene kroz ekonomi čn i vijek stroja): (1.088.000 n.j. * 0,10) 9,1 ~2 / 12.000 sati Troškovi habaju ć ih dijelova (pretpostavlja se oko 25 % troškova održavanja na gradilištu): 0,25 * 9,1 1,7 ~1 Troškovi goriva: ((250 kW* 0,17 kg/kW/sat * 0,45) / 0,84 =) 23 l /sat * 5,5 n.j./l 126,5 ~ 30 Troškovi maziva (pretpostavlja se oko 10% troškova goriva): 126,5 n.j /sat • 0,10 12,7 ~3 (R) plać a strojara: 1 strojar * 45 n.j./sat 45,00 ~ 11 sveukupno Obveze, pogonski troškovi i pla ć a strojara tj. cijena radnog sata dozera 415,00 100
217
218
. Primjer: NASUTA (“ZEMLJANA”) BRANA Izbor i planiranje tehnike i tehnologije nasipavanja brane 3.1. Opis brane i pripadnih gra đevinskih radova
Dijelovi konstrukcije brane tj. pripadni radovi (u skladu sa oznakama brojeva na gornjem prikazu brane): 1. jezgra od č iste gline 2. nizvodni dren od kamena šakavca 3. sitni filterski slojevi (tepih, dren) od k amene sitneži 4. krupni filterski slojevi (tepih, dren) od kamene sitneži 5. uzvodni nasip tijela brane od č istog kamenog materijala 6. obloga uzvodnog pokosa od lomljenog kamena 7. nizvodni nasip tijela brane od miješanog kamenog materijala 8. kruna od zaglinjenog šljunka 9. obloga nizvodnog pokosa od zemlje
3.1.2. Koli či ne radova nanasipavanju brane Dio tijela nasute brane 1. 2. 3. 4. 5. 6.
jezgra nizvodni dren sitni filterski slojevi krupni filterski slojevi uzvodni nasip tijela brane obloga uzvodnog pokosa
7.
nizvodni nasip tijela brane
8. 9.
kruna obloga nizvodnog pokosa
Oznaka / gradivo (materijal) č ista glina kamen šakavac obluci šljunka veli č ine već e od 64 mm sitna kamena sitnež 4 - 16 mm krupna kamena sitnež 16 - 64 mm č isti minirani kameni širokog sastava veli či ne komada do oko 0,50 m č isti minirani kamen lomljenjak veli či ne komada od oko 0,50 m do najviše jedne mjere oko 1,00 m miješani kameni materijal širokog sastava trošnog kamena i kamena bez ograni če nja veli či ne komada zaglinjeni šljunak veli či ne kamenih sastavnica (sitneži) do 16 mm "h." č ista zemlja ukupno
Koli či na (ugrađ eno) 35.000 m3 2.000 m3 15.000 m3 10.000 m3 25.000 m3 5.000 m3 50.000 m3 5.000 m3 3.000 m3 150.000 m3
Zemljani radovi na izvedbi prikazane nasute («zemljane) brane obuvaćaju iskop, transport i ugradbu zemljanih i kamenih (miniranih, iskopanih, sijanih) gradiva. Pretpostavlja se slijedeći odnos obujma sraslog prirodnog tla ili stijene, rastresitog (iskopanog, miniranog, prevezenog i ugrađenog materijala: stanje materijala prirodno sraslo tlo ili stijena iskopani u prijevozu rastresiti materijal ugrađ eni, zbijeni materijal
stijena, kamen 1,00 m3 1,75 m3 1,40 m3
vrsta materijala šljunak i pijesak 1,00 m3 1,20 m3 0,90 m3
glina 1,00 m3 1,50 m3 0,85 m3
219
3.1.3. Potreba gradiva gradivo 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
glina šakavac > 64 mm kamena sitnež 4-16 mm kamena sitnež 16-64 mm minirani kamen do 0,5 m kamen lomljenjak 0,5/1 m miješani minirani kamen zaglinjeni šljunak 2/5 gline 3/5 kamena sitnež 4-16 mm zemlja ukupno
koli či na ugrađ eno 35.000 m3 2.000 m3 15.000 m3 10.000 m3 25.000 m3 5.000 m3 50.000 m3 5.000 m3 2.000 m3 3.000 m3 3.000 m3 150.000 m3
rastresito / ugra đ eno 1,50 m3 → 0,85 m3 1,00 m3 → 0,99 m3 1,00 m3 → 0,95 m3 1,00 m3 → 0,97 m3 1,75 m3 → 1,40 m3 1,75 m3 → 1,10 m3 1,75 m3 → 1,40 m3
ugrađ eno / rasresito 1 m3 ← 1,76 m3 1 m3 ← 1,01 m3 1 m3 ← 1,05 m3 1 m3 ← 1,03 m3 1 m3 ←1,25 m3 1 m3 ←1,60 m3 1 m3 ←1,25 m3
koli či na rastresito ~ 62.000 m3 ~ 2.000 m3 ~ 16.000 m3 ~11.000 m3 ~ 31.000 m3 ~ 8.000 m3 ~ 63.000 m3
1,50 m3 → 0,85 m3 1,00 m3 → 0,99 m3 1,50 m3 → 0,85 m3 (1,00 m3 → 0,73 m3)
1 m3 ← 1,76 m3 1 m3 ← 1,05 m3 1 m3 ← 1,76 m3 (1 m3 ← 1,37 m3)
~ 4.000 m3 ~ 3.000 m3 ~ 6.000 m3 (~ 206.000 m3)
3.2. Nalazišta gradiva 3.2.1. Glinokop Nalazište kvalitete gline je u polju udaljenom 5 km od brane . Potrebna količina gline je jezgra brane 62.000 m3 rastresito kruna brane 4.000 m3 rastresito ukupno 66.000 m3 rastresito rastur (gubici u prijevozu, ostali gubici) oko 6% 4.000 m3 rastresito sveukupna potreba glinenog materijala 70.000 m3 rastresito
Potrebna količina iskopa srasle gline u glinokopu: 70.000 m3 rastresito / 1,5 = 47.000 m3 sraslo (površina iskopa uz dubinu iskopa od oko 4,7 m je oko 10.000 m2 ili 100 m * 100 m)
3.2.2. Šljunč ara Nalazište kvalitetog šljunka je udaljeno 25 km od brane. Šljunak je takvog prirodnog granulometrijskog sastava da je njegova prerada u kamenu sitnež tražene kvalitete moguća prosijavanjem. Naime, po tehničkim uvjetima traži se za šakavac prirodni oblutak tj. krupni šljunak a za filterske slojeve vrlo čista sijana prirodna kamena sitnež bez organskih primjesa. Potrebna količina sijane kamene sitneži je šakavac 65–130 mm 2.000 m3 rastresito kamena sitnež 16–64 mm 18.000 m3 rastresito kamena sitnež 4–16 mm 10.000 m3 rastresito ukupno 30.000 m3 rastresito rastur (u prijevozu) oko 5% 2.000 m3 rastresito sveukupno potreba proizvodnje sijanog kamenog materijala 32.000 m3 rastresito rastur (gubici na postrojenju, ostali gubici) oko 5% 2.000 m3 rastresito nedgovarajuć i granulometrijski sastav šljunka oko 10% 4.000 m3 rastresito sveukupna potreba sijanog kamenog materijala 38.000 m3 rastresito
Potrebna količina iskopa šljunka: 38.000 m3 / 1,20 (rastresitost sijanog u odnosu na iskopani šljunak) / 1,20 ~ 32.000 m3 sraslo (površina iskopa uz dubinu iskopa od oko 3,2 m je oko 10.000 m2 ili 100 m na 100 m). Proizvodnja kamene sitneži planira se zasebnim manjim privremenim polupokretnim postrojenjem. Potrebna proizvodnja sijane kamene sitneži glede veličine zrna: šakavac 65 – 130 mm kamena sitnež 16–64 mm kamena sitnež 4–16 mm Dijagram potrebnog toka tehnološkog postupka sijanja kamene sitneži odnosno tzv. tehnološka “shema” postrojenja:
220
3.2.3. Kamenolom Nalazište kvalitetnog kamena udaljeno je 10 km od težišta brane. U kamenolomu se nalaze (na odlagališta jalovine i kamenog materijala širokog granulometrijskog sastava) potrebne količine gradiva za izvedbu općeg nasipa nizvodne strane brane u količini 63.000 m3 rastresito. Potrebna količina čistog miniranog kamenog materijala je veli či ne komada do 0,50 m 31.000 m3 rastresito veli či ne komada 0,50 do 1,00 m 8.000 m3 rastresito ukupno 39.000 m3 rastresito rastur (gubici u prijevozu) oko 5% 2.000 m3 rastresito sveukupno potreba miniranog č istog kamenog materijala 41.000 m3 rastresito
Potrebna količina iskopa miniranjem: 41.000 m3 rastresito / 1,75 ~ 24.000 m3 sraslo (obujam eksploatacije stijenskog masiva kamenoloma).
3.2.4. Nalazište zemlje Zemlja u količini 6.000 m3 rastresito za oblaganje općeg nizvodnog nasipa brane odnosno nizvodnog pokosa brane uzima se sa odlagališta iskopanog humusa iz iskopa trošnog površinskog sloja područ ja izvedbe brane. Odlagalište je u područ ju gradnje brane otprilike udaljeno 0,5 km od težišta brane.
221
3.3. Učinci nasipavanja brane 3.3.1. Vrijeme građ enja brane trajanje građ enja – jedna gra đ evinska sezona broj mjeseci rada (nema radova zimi) priprema građ enja – kraj zime pripremni radovi – poč etak proljeć a glavni radovi pripreme nasipavanja brane: skidanje humusa priprema (sabijanje) podtla iskop temelja glinene jezgre injektiranje zavjese izvedba nizvodnog drena od šakavca izvedba 1/3 filterskih slojeva (vodoravni slojevi) glavni radovi izvedbe (nasipavanja) tijela brane: izvedba glinene jezgre izvedba 2/3 filterskih slojeva (uspravni slojevi) izvedba uzvodni i nizvodnih kamenih nasipa tijela brane izvedba obloga pokosa brane završni radovi: izvedba krune brane ostali završni radovi ugovorna rezerva vremena za izvedbu brane
1 godina 9 mjeseci 1 mjesec 1 mjesec
1.III. – 30.XI. III. mjesec IV. mjesec
2 mjeseca
V. i VI. mjesec
3 ljetna mjeseca
VII. VIII IX.
1 mjesec
X.
1 mjesec
XI.
planirani broj radnih dana mjese č no na nasipavanju tijela brane: 4 tjedna po 5 radnih dana tjedno umanjeno za 30% zbog mogu ć ih kišnih dana planirani broj radnih sati dnevno: produžena smjena sa 1 sat za ruč ak Ukupni planirani broj radnih sati na izvedbi glavnih radova nasipavanja tijela brane: 3 mjeseca po 14 radnih dana i po 11 radnih sati na dan
14 radnih dana mjeseč no 11 radnih sati / dan 462 sata
3.3.2. U či nci nasipavanja brane Dio tijela brane 1. glinena jezgra 3. i 4. filterski slojevi 2/3 * 25.000 m3 ~ 5. uzvodni nasip ( či sti kameni materijal) 6. uzvodni pokos (kamen lomljenjak) 7. nizvodni nasip (miješani kameni materijal) 8. nizvodni pokos (zemlja) ukupno
Koli či na ugrađ eno 35.000 m3 17.000 m3 25.000 m3 5.000 m3 50.000 m3 3.000 m3 135.000 m3
Vrijeme nasipavanja a t a s 2 6 4
462 sata
Potrebni uč inak U(p) (ugrađ eno) 76 m3/sat 37 m3/sat 54 m3/sat 11 m3/sat 108 m3/sat 6 m3/sat 292 m3/sat
3.4. Odabir strojeva i vozila na pripremi i dopremi gradiva 3.4.1. Glinokop Potrebni učinak na pripremi gline za izvedbu jezgre brane je U(p) = 76 m3/sat (ugrađeno) * 1,76 * 1,06 (gubici u transportu) = 142 m3/sat (rastresito). Planira se rad slijedećih strojeva u glinokopu na iskopu, odlaganju te utovaru gline kao i njezinom prijevozu do mjesta ugradnje iskop same gline sa dozer-om/-ima gusjeničarima, iskop rovova za prosušivanje gline hidrauličnim bager-om/-ima gusjeničar-om/-ima. utovar gline utovarivač-om/-ima na kotačima prijevoz gline zglobnim damperima. Odabir dozera za iskop gline: pretpostavljena duljina guranja i odlaganja iskopanog materijala do oko (lg + lo = lgo =) 25 (m), pretpostavljena dubina rezanja gline prilikom iskopa od oko (hi =) 20 (cm) radi možebitnog prosušivanja, očekivana prosječna brzina iskopa gline (vi =) 3 (km/sat), guranja i odlaganja (vgo =) 6 (km/sat) te povratka (vp =) 9 (km/sat), te očekivano vrijeme svih manevara (tm =) 2 (minute).
222
Up = ko * kp * Ut ; ko = 0,77; kp = kvm * krp * knt = 0,71 * 1,00 * 1,00 = 0,71 Up = 0,77 * 0,71 * Ut = 0,55 * Ut (m3/sat, rastresito) → Ut = Up / 0,55 = U(p) / 0,55 Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu → qc = Ut / (m3) = (U(p) / 0,55) / [(60 / tc) * kpu] kpu = kn * kg = 0,90 * (1 – 0,005 * 25) = 0,79 tc = (li / vi) + (lgo / vgo) + [(li + lgo) / vp)] + tm li * hi * l n * r = qc → li = qc / (hi * ln * r) = 6 / (0,20 * 4 * 1,50) = 5 (m) tc = (0,005 / 3) + (0,025 / 6) + (0,030 / 9) + (2 / 60) = 0,048 → 0,04 (sati)
qc = ( 142 / 0,55) / [(1 / 0,04) * 0,79] = 13,1 m3
Odabire se 2 dozera snage 160 kW, mase 24 t te (teorijskog) obujma guranja materijala ispred noža (qc =) 6,9 m3 (tj. 2 dozera * 6,9 m3 = 13,8 m3 > (traženih) 131, m3. Odabir bagera za iskop rovova za prosušivanje gline polazi od pretpostavke da mora biti na širokim gusjenicama te imati razmjerno veći dohvat i tome primjerenu snagu. Odabire se 1 manji hidraulični bager gusjeničar snage 82 kW i mase 18 t, te najveća dubina iskopa 7,3 m sa (otkopnom) lopatom konstruktivna obujma 0,5 do 1,2 m3. Odabir utovarivač a za utovar gline u vozila: Up = ko * kp * Ut = U(p) = 142 (m3/sat, rastresito ); ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv = 0,80 * 1,00 * 0,91 = 0,73 Up = 0,77 * 0,73 * Ut = 0,56 * Ut = U(p) → Ut = Up / 0,21 = 142 / 0,56 = 254 (m3/sat) Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu → qc = Ut / [(60 / tc) * kpu] = 254 / [(60 / 0,55) * 0,80] = 2,91 m3
Odabire se 1 utovarivač snage 129 kW, mase 17 t i konstruktivna obujma utovarne lopate 3,2 m3. Odabir vozila na prijevozu gline: Prosječna daljina prijevoza gline od glinokopa do mjesta neposredne ugradnje na brani je 5 km. Prijevoz ide djelomice po lokalnoj prometnici. Odabiru se troosovinski zglobni damperi (smiju prevoziti po javnim prometnicama) snage 203 kW konstruktivna obujma sanduka qc = 17 m3, nosivosti 17 t, te očekivane prosječne brzine kretanja pun (vpo =) 30 km/sat te prazan (vpp =) 60 km/sat. Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito); ko = 0,77; kp = 1,00; Up = 0,77 * 1,00 * Ut = 0,77 * Ut Ut = nc * Qc = (1 / tc) * qc *kpu tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = Qc / U(u) + Ldo / vpo + Ldp / vpp + ti + Σ tm
tc = [(17 *1,00) / (0,73 * 254) + 5 / 30 + 5 / 60 + 0,20] = 0,54 sata Ut = (1 / 0,54) * 17 * 1,00 = 32 m3/sat Up = 0,77 * 1,00 * 32 m3/sat = 25 m3/sat
n (broj vozila) = U(p) / Up = 142 / 25 = 6 zglobnih troosovinskih dampera obujma sanduka 17 m3
3.4.2. Šljunč ara Potrebni učinak proizvodnje kamene sitneži U(p) = 37 (m3/sat) * 1,05 * 1,05 (rastur, gubici na postrojenju, ostali gubici oko 5%) * 1,10 (nedgovarajući granulometrijski sastav šljunka oko 10%) = 45 (m3/sat) (sijano tj. rastr. Iskop šljunka je hidraličnim bagerom gusjeničarem koji neposredno puni samohodno postrojenje za sijanje šljunka na gusjenicama a koje prati svojim kretanjem odnosno premještanjem iskop bagera. Odabir bagera za iskop šljunka: Up = ko * kp * Ut = U(p) = 45 (m3/sat, rastresito ); ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv * kkz = 0,93 * 0,95 * 0,91 * 0,71= 0,57 Up = 0,77 * 0,57 * Ut = 0,44 * Ut = U(p) → Ut = Up / 0,44 = 45 / 0,44 = 103 (m3/sat) Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu → qc = Ut / [(60 / tc) * kpu] = 103 / [(3600 / 22) * 0,80] = 0,78 m3
Odabire se 1 hidraulični bager gusjeničar snage 96 kW, mase 21 t i konstruktivna obujma utovarne lopate 0,6 m3 do 1,2 m3 (prosječno 0,8 m3). Odabir postrojenja za sijanje: proizvodnja kamene sitneži planira se manjim samohodnim postrojenjem na gusjenicama nazivnog (instaliranog) učinka Ui = 45 (m3/sat) naviše smještenog uz glavno postrojenje. Tehnološki postupak postrojenja prikazan je na dijagramu toka a samo postrojenje slici u prethodnom poglavlju. Odabir utovarivač a za utovar u vozila i premještanje kamene sitneži sitneži oko postrojenja: Up = ko * kp * Ut = U(p) = 45 * 2 (radi premještanaja) = 90 m3/sat (m3/sat, rastresito ); ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv = 0,80 * 1,00 * 0,91 = 0,73 Up = 0,77 * 0,73 * Ut = 0,56 * Ut = U(p) → Ut = Up / 0,21 = 90 / 0,56 = 160 (m3/sat) Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu → qc = Ut / [(60 / tc) * kpu] = 160 / [(60 / 0,50) * 0,80] = 1,7 m3
Odabire se 1 utovarivač snage 82 kW, mase 11 t i konstruktivna obujma utovarne lopate 1,9 m3. Odabir broja tegljač a sa poluprikolicom prijevoz kamene sitneži do brane: Prosječna daljina prijevoza kamene sitneži od šljunčre do mjesta privremenog odlaganja pri brani je 25 km. Prijevoz ide većim dijelom po regionalnoj odnosno magistralnoj prometnici. Odabiru se se tegljači sa poluprikolicama snage 368 kW registrirani za prijevoz po javnim prometnicama konstruktivna obujma sanduka qc = 25 m3 a prosječane brzine kretanja pun (vpo =) 25 km/sat te prazan (vpp =) 60 km/sat. Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito); ko = 0,77; kp = 1,00; Up = 0,77 * 1,00 * Ut = 0,77 * Ut Ut = nc * Qc = (1 / tc) * qc *kpu tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = Qc / U(u) + Ldo / vpo + Ldp / vpp + ti + Σ tm
tc = [(25 *1,00) / (0,91 * 90) + 25 / 25 + 25 / 60 + 0,15] = 1,87 sata Ut = (1 / 1,87) * 25 * 1,00 = 14 m3/sat Up = 0,77 * 1,00 * 14 m3/sat = 10 m3/sat
223
n (broj vozila) = U(p) / Up = 37 * 1,05 / 10 = 4 tegljača sa poluprikilicom
3.4.3. Kamenolom Potrebni učinak dopreme miješanog kamenog materijala sa odlagališta jalovine i ostalog otpadnom kamenog materijala u kamenolomu za izvedbu nizvodnog nasipa tijela brane U(p) = 108 (m3/sat ugrađeno) * 1,25 (rastresito / ugrađeno) * 1,05 (gubici) = 169 (m3/sat, rastresito). Potrebni učinak pripreme čistih kamenih materijala te lomljenjaka miniranjem stijenskog masiva sve za ugradbu u uzvodni nasip i pokos brane U(p) = 54 (m3/sat, ugrađeno) * 1,25 (rastresito/ugrađeno) * 1,05 (gubici) + 11 (m3/sat, ugrađeno) * 1,10 (rastresito/ugrađeno) = 71 (m3/sat) + 12 (m3/sat) = 83 (m3/sat, rastresito). Potrebni učinak bušenja i miniranja stijenskog masiva je U(p) = 83 (m3/sat) / [1,75 (rastresito, sraslo)] = 48 (m3/sat, srasle stijene) Planira se rad slijedećih strojeva u kamenolomu na bušenju, miniranju te utovaru i prijevozu miniranog kamena neposredno do mjesta ugradnje bušenje i miniranje bušilice sa kompresorom, utovar hidrauličnim bagerima gusjeničarima sa utovarnom lopatom. Odabir bušilice: Potrebna količina iskopa miniranjem čistog kamenog materijala i lomljenjaka je 24.000 m3 prostora stijenske mase kamenoloma. Izvedba uzvodnog nasipa od čistog kamena kao i obloge tog uzvodnog nasipa od lomljenjaka traje 3 ljetna mjeseca. Tjedni raspored radova na bušenju i miniranju: 5 radnih dana tjedno / 4 dana bušenje / 1 dan miniranje (punjenje, žaštita minskog polja i okoliša, otpucavanje, možebitnno sekundarno miniranje). Potrebni tjedni učinak iskopa srasle stijene: U(p)tjedno = 24.000 (m3) / (3 mjeseca * 4 tjedna) = 2.000 m3 Utrošak bušotina: 0,30 (m1/ (m3 srasle stijene)) za promjer bušotine 76 mm Duljina bušenja tjedno: 2.000 (m3) * 0,30 (m1/m3) = 600 (m1/tjedan)
Potrebni satni učinak bušenja: U(p) = 600 (m1/tjedan) / (4 dana * 11 (sati/dan)) = 14 m/sat
Odabire se samohodna lafetirana bušilica sa zračnim pogonom na gusjenicama ECM 350 sa vanjskim bušačim čekičem (promjer bušenja 64 do 102 mm, utrošak zraka bušilice 21 m3/min) i pripadnim kompresorom 1050 /WCU proizvodnje oko 28 m3/min stalačenog zraka: Učinak bušenja bušilice: U(p) = vb = ko * kpb * vp ko * kpb = ko * k1* k2 * k3 * k4 * k5 =
= 0,77 * 0,90 * 0,85 * 0,98 * 0,90 * 0,70 = 0,36 vb = 0,36 * 22 = 8 m1/sat
n(bušilica sa kompresorom) = U(p) / vb = 14 / 8 = 2 kom Odabir bagera za utovar svih kamenih materijalu: Up = ko * kp * Ut = U(p) = 83 + 169 (m3/sat, rastresito ); ko = 0,77 kp = kvm * krp * kuv * kkz = 0,95 * 0,95 * 0,91 * 0,68= 0,56 Up = 0,77 * 0,56 * Ut = 0,43 * Ut = U(p) → Ut = Up / 0,43 = 252 / 0,43 = 586 (m3/sat) Ut = nc * Qc = (60 / tc) * qc * kpu → qc = Ut / [(60 / tc) * kpu] = 586 / [(3600 / 28) * 0,80] = 5,7 m3
Odabire se 3 hidraulična bagera gusjeničara snage 192 kW, mase 43 t i konstruktivna obujma utovarne lopate 1,8 m3 do 2,3 m3 (prosječno 2,0 m3 * 3 = 6,0 > (traženih) 5,7 m3). Odabir vozila za prijevoz svih materijala iz kamenoloma: Prosječna daljina prijevoza svih kamenih gradiva iz kamenoloma a izvedbu uzvodnog i nizvodnog nasipa tijela brane je 10 km po lokalnoj javnoj prometnici. Potrebni učinak utovara i dopreme (prijevoza) kamenih materijala je U(p) = (83 + 169) = 252 m3/sat (rastresito). Odabiru se ponovo troosovinski zglobni damperi (smiju prevoziti po javnim prometnicama) snage 203 kW konstruktivna obujma sanduka qc = 17 m3, nosivosti 17 t, te očekivane prosječne brzine kretanja pun (vpo =) 30 km/sat te prazan (vpp =) 60 km/sat. Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito); ko = 0,77; kp = 1,00; Up = 0,77 * 1,00 * Ut = 0,77 * Ut Ut = nc * Qc = (1 / tc) * qc *kpu tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = Qc / U(u) + Ldo / vpo + Ldp / vpp + ti + Σ tm
tc = [(16,5 *1,00) / (0,73 * 250) + 4,5 / 30 + 4,5 / 60 + 0,20] = 0,52 sata Ut = (1 / 0,52) * 17 * 1,00 = 33 m3/sat Up = 0,77 * 1,00 * 33 m3/sat = 25 m3/sat
n (broj vozila) = U(p) / Up = 252 / 25 = 10 zglobnih troosovinskih dampera obujma sanduka 17 m3
224
3.5. Odabir strojeva i vozila pri nasipavanju brane 3.5.1. Širi izbor vrste i broja građ evinskih strojeva Radna grupa na izvedbi glinene jezgre: razastiranje i planiranje : grejder(i) sa tanjuračom i prednjim dozerskim nožem zbijanje: samohodni jež(evi) gumenjaci (stražnji dio sa više kotač a kao kod valjka gumenjaka) (nabijanje skučenih djelova: žaba ili skakavac) Radna grupa na izvedbi filterskih slojeva (potrebni zajednički učinak U(p) = 32 m3/sat ugrađeno): razastiranje i planiranje: oko 70 % grejder (i) sa gline i oko 30 % bager sa ugradbe humusa lagano statičko zbijanje: mali tandem valjak (nabijanje skučenih djelova: vibro-ploča) Radna grupa na izvedbi uzvodnog i nizvodnog kamenog nasipa: razastiranje i planiranje: srednji dozer(i) zbijanje: samohodni vibracijski glatki valjak (valjci) Radna grupa na izvedbi uzvodne obloge od lomljenjka: pripomoć kod priguravanje krupnog kamena: srednji dozer(i) ugradba: manji hidrauli č ni bager na kota č ima sa polipom Radna grupa na izvedbi uzvodnog pokosa od zemlje: razastiranje, planiranje i nabijanje: manji hidralič ni bager na kota č ima sa širokom okretnom lopatom Broj i potrebni učinak pojedine vrste građevinskih strojeva: Radni postupak, proces ili zahvat razastiranje kamenog materijala izvedba (priguravanje) obloge lomljenjaka razastiranje gline razastiranje filterskih slojeva razastiranje filterskih slojeva izvedba obloge od zemlje izvedba (slaganje) obloge od lomljenjaka
potrebni uč inak pojedinog stroja U(p) (ugrađ eno)
1
9 m3/sat
9 m3/sat
1
162 m3/sat
1
76 m3/sat
1
37 m3/sat
broj strojeva
dozer
3
grejder
1
zbijanje kamenog materijala
i bager na hidrauli čn gusjenicama sa širokom lopatom i bager na hidrauli čn gusjenicama sa polipom samohodni vibracijski glatki valjak
zbijanje gline
samohodni valjak - jež
zbijanje filterskih slojeva
potrebni uč inak radova U(p) (ugrađ eno) 54 m3/sat + 11 m3/sat + 108 m3/sat = 173 m3/sat 76 m3/sat + + (0,70 * * 37 m3/sat) (0,30 * * 37 m3/sat) + + 6 m3/sat
građ evinski stroj
1
mali tandem valjak
58 m3/sat 102 m3/sat ili 510 m2/sat (za sloj 0,2 m) 17 m3/sat
162 m3/sat ili 324 m2/sat (za sloj 0,5 m) 76 m3/sat ili 380 m2/sat (za sloj 0,2 m) 37 m3/sat ili 185 m2/sat (za sloj 0,2 m)
3.4.2. Uži izbor tipova pojedinih vrsta strojeva i vozila Odabir utovarivač a za utovar kamene sitneži i humusa na odlagalištu: Kamena sitnež se privremeno (među)odlaže u blizini brane kako njezina doprema do brane ne bi utjecala na učinke njihove ugradbe na brani. Prosječna udaljenost od međuodlagališta do mjesta ugradbe na brani je 0,5 km. Potrebni učinak utovara i otpreme kamene sitneži sa privremenog međuodlagališta na samu branu U(p) = 45 m3/sat (rastresito). Odabire se isti utovarivač kao u šljunčari pri utovaru sijane kamene sitneži (jer je potreban isti učinak) tj. 1 utovarivač snage 82 kW, mase 11 t i konstruktivna obujma utovarne lopate 1,9 m3. Odabir broja minidampera za prijevoz kamene sitneži i humusa sa odlagališta na branu: Odabiru se manji gradilišni zglobni (mini)damperi snage 38 kW, konstruktivna obujma sanduka (qc =) 3 m3 (povrh) a prosječane brzine kretanja pun (vpo =) 10 km/sat te prazan (vpp =) 20 km/sat. Up = ko * kp * Ut (m3/sat, rastresito); ko = 0,77; kp = 1,00 Up = 0,77 * 1,00 * Ut = 0,77 * Ut → Ut = nc * Qc = (1 / tc) * qc *kpu tc = tu + tvo + tvp + ti + tm = Qc / U(u) + Ldo / vpo + Ldp / vpp + ti + Σ tm
tc = [(3 / (0,91 * 90) + 0,5 / 10 + 0,5 / 20 + 0,20] = 0,31 sata
225
Ut = (1 / 0,31) * 3 = 9,7 m3/sat →Up = 0,77 * 1,00 * 9,1 m3/sat = 7,5 m3/sat
n (mini dampera) = U(p) / Up = 45 / 7,5 = 6 komada Odabir ostalih strojeva na izvedbi odnosno ukupnom nasipavnju tijela brane: Odabir dozera osniva se na određenju teorijskog obujma materijala koji gura ispred noža (qc) a koji proizlazi iz određenja temeljnog teorijskog učinka dozera na razastiranju (doziranju) materijala (Ut). Pretpostavalja se duljina doziranja i povratka (ld = lp =) 25 m a brzina doziranja (vd =) 3 km/sat i povratka (vd = vp=) 4 km/sat. Slijedi: Up = ko * kp * Ut → Up = U(p) = 58 (m3/sat, ugrađeno) * 1,25 = 73 (m3/sat, rastresito) ko = 0,77 ; kp = kvm * krp * knt = 1,00 * 0,95 * 1,00 = 0,95; Up = 0,77 * 0,95 * Ut Up = 0,73 * Ut (m3/sat, rastresito) → Ut = Up / 0,73 = U(p) / 0,73= 73 / 0,73 = 100 (m3/sat, rastresito) Ut = nc * Qc = nc * qc * kpu → qc = Ut / (nc * kpu); nc = 60 / tc; kpu = kn * kg = 1,00 (dozer ne kopa) tc = (li / vi) + (lgo / vgo) + [(li + lgo) / vp)] + tm → (nema iskopa, lgo = ld = lp) tc = (ld / vd) + (lp / vp)] + tm
tc = (0,025 / 3) + (0,025 / 4) + (2 / 60) = 0,048 (sati) * 60 = 2,87 min nc = 60 / 2,87 = 20 → qc = 100 / (20 * 1,00) = 5 m3
Odabire se 3dozera snage 123 kW, terijske količine guranja ispred noža 5,6 m3 i mase 18 t. Odabir grejdera osniva se na određenju širine njegove daske (lr) a koji proizlazi iz određenja temeljnog teorijskog učinka grejdera na razastiranju (doziranju) materijala (Ut). Pretpostavalja se brzina obrade površinskog nasipavanja (v =) 1 km/sat i broj prelaz (n =) 5 a preklop (lp) se u ovom proračunu zanemaruje. Slijedi: Up = ko * kp * Ut → Up = U(p) = 324 (m2/sat) ko = 0,77 → kp = kvm * krp = 0,80 * 0,95 = 0,76; Up = 0,77 * 0,76 * Ut Up = 0,59 * Ut (m2/sat) → Ut = Up / 0,59 = U(p) / 0,59= 324 / 0,59 = 549 (m2/sat) Ut = [v * (lr - lp) * 1000)] / n → (za lp = 0) lr = (Ut * n) / (v * 1000) lr = (549 *5) / (1 * 1000) = 2,8 m
Odabire se najmanji mogući grejder 93 kW, mase 14 t, te mjera njegove daske 3,6 * 0,6 m. Odabir bagera: Potrebni teorijski učinak bagera na izvedbi kamene obloge uzvodnog pokosa brane od lomljenjka je 9 (m3/sat, ugrađeno) ali kao takav podatak ne služi za odabir bagera. Za odabir služi masa pojedinog kamenog bloka koju bager prenosi na mjesto ugradbe. Pretpostavlja se najveća masa kamenog bloka od 1 m3 ili oko 2,7 t. Odabire se hidraulični bagera na kotačima sa polipom snage 101 kW, mase 22 t, dohvata 7,7 / 10,8 m, nosivost na najvećem dohvatu u smjeru osi gusjenica 1,2 m3 *1,7 (t/m3) = 2 t. Potrebni planirani teorijski učinak bagera na izvedbi (gomilanju, razastiranju i planiranju) zemljane obloge nizvodnog pokosa brane te dijelomice (30%) na razastiranju i planiranju filterskih slojeva je (zajedno) 17 (m3/sat, ugrađeno) ali ne služi također kao polazište za odabir bagera. Za odabir služi činjenica kako bager mora biti razmjerno stabilan što znači na širokim gusjenicama i da mora imati razmjerno veći dohvat ali mora biti također manjih mjera. Stoga se odabire srednji veliki hidraulični bagera gusjeničara sa širokom lopatom snaga 82 kW, mase 18 t, dohvata 7,5 m, sa širokom lopatom za razastiranje i planiranje konstruktivna obujma oko 1,00 m3. Odabir valjaka: Učinak valjaka: Up = ko * kp * Ut; ko = 0,77; kp = krp = 0,95 → Up = 0,95 * 0,77 * Ut = 0,73 * Ut (m2/sat, zbijeno)
Samohodni vibracijski glatki valjak:
Odabire se 1 samohodni vibracijski valjak snage 115 kW, masa 11 t; širina valjka 2,1 m; ferkvenca 23-30 Hz, odskoka 1,2-1,7 mm. Planirani potrebni teorijski učinak na zbijanju gline Ut = Up / 0,73 = 324 / 0,73 = 444 (m2/sat, zbijeno). Ovaj učinak (prema tabelama) odbrani valjak ima prilikom valjanjanja 0,50 m debelog sloja miniranog kamena brzinom kretanja 2 km/sat sa najviše do 8 prelaza. Samohodni valjak jež:
Odabire se 1 samohodni valjak jež (ustvari isti prethodni valjak) snage 115 kW, masa 11 t; širina ježa 2,1 m; ferkvenca 23-30 Hz, odskoka 1,2-1,7 mm. Planirani potrebni teorijski učinak na zbijanju gline Ut = Up / 0,73 = 380 / 0,73 = 520 (m2/sat, zbijeno. Ovaj učinak (prema tabelama) odbrani jež (prilikom valjanjanja 0,20 m debelog sloja gline brzinom kretanja između 2 km/sat sa najviše do 6 prelaza Tandem (vibracijski) valjak:
Planirani potrebni teorijski učinak tandem valjka na zbijanju filterskih slojeva Ut = Up / 0,73 = 160 / 0,73 = 219 (m2/sat, ugra đ eno = zbijeno). Odabire se 1 manji tandem (vibracijski) valjak snage 24 kW, mase 2,5 t; širina valjka 1,00 m za lagano valjanje filterskih slojeva pritiskom bez vibracija.
226
