Alati

MAŠINSKI FAK FAKULTET ULTET Proizvodno Proizvodno mašinstvo mašinstvo Predmet: Predmet: Alati Alati i naprave Školska godina:2012/2013 godina:2012/2013

Grafički rad:

Rješenje : 1.0 Određivanje polaznih dimenzija komada 1.1 Proračun razvijene dužine dužine predmeta: predmeta: Razvijenu dužinu računamo na osnovu slijedećeg obrasca: n

π

m

α ∙ ( r + x ∙ s ) ∑= l + 180 ° ∙ ∑ =

l 01 =

k

k 1

j

ij

j

j 1

gdje su : α j

- ugao savijanja

r ij

– radijus savijanja

x j

- korekcioni korekcioni faktor

s – deljina lima

x j

– korekcioni korekcioni faktor mo!emo izra"unati na dva na"ina#

Prvi način: Očitavanjem Očitavanjem sa dijagrama (slika (slika 2. na osnovu odnosa odnosa α j

.

r1

4

s

2

= =2

α 1=90 °

r j s

i ugla savijanja

Rješenje : 1.0 Određivanje polaznih dimenzija komada 1.1 Proračun razvijene dužine dužine predmeta: predmeta: Razvijenu dužinu računamo na osnovu slijedećeg obrasca: n

π

m

α ∙ ( r + x ∙ s ) ∑= l + 180 ° ∙ ∑ =

l 01 =

k

k 1

j

ij

j

j 1

gdje su : α j

- ugao savijanja

r ij

– radijus savijanja

x j

- korekcioni korekcioni faktor

s – deljina lima

x j

– korekcioni korekcioni faktor mo!emo izra"unati na dva na"ina#

Prvi način: Očitavanjem Očitavanjem sa dijagrama (slika (slika 2. na osnovu odnosa odnosa α j

.

r1

4

s

2

= =2

α 1=90 °

r j s

i ugla savijanja

!lika 2. "ijagram za izračunavanje vrijednosti korekcionog korekcionog #aktora x j .

Očitavamo slijedeću vrijednost sa dijagrama: x 1=0,435

"rugi način$ na osnovu izraza %rikazanaog is%od: x 1=0,5 ∙ 1,02

−α j

x 1=0,5 ∙ 1,02

−90

[ +[

+ 0,25 + 0,13 ∙ log 0,25 + 0,13 ∙ log

12 ∙r ij

s

−

r ij

]( − ](−

300 ∙ s

− α j

∙ 1 1,02

)

12 ∙ 5 − 5 ∙ 1 1,02−90 ) 2 300 ∙ 2

x 1=0,0841 + ( 0,25 + 0,1794 −0,0066 ) ∙ ( 0,8318 )

x 1=0,435

&akon odre'ivanja odre'ivanja korekcionog #aktora možemo izračunati izračunati razvijenu dužinu dužinu lima$a ona iznosi :

n

l 0=

π

m

l + ∙ ∑ α ∙ ( r ∑ 180 ° = = k

j

k 1

ij

+ x j ∙ s )

j 1

l 0=l 1 + l 2+ l 3 + l 4 + l5 +

π ∙ α ( r + x ∙ s ) ∙ 4 180 ° 1 1 1

l 0=26 + 56 + 15 + 15 + 12 +

π ∙ 90 ° ( 5 + 0,42 ∙ 2 ) ∙ 4 = 154,58 mm 180 °

svajamo slijedeće vrijednosti: l 0=155 [ mm ] l 01=90 [ mm ]

1. Određivanje dimenzija platine i dimenzija ulazne širine lima Obzirom da su dimenzije %latine ovisne od razvijene dužine komada$ uku%na ulazna )irina trake dobit će se kao zbir dužine %latine i dodataka za )irinu ruba. loga dodataka za )irinu ruba i )irinu mosta jeste osiguranje %otrebne krutosti trake %ri kretanju kroz alat kao i kom%enzacija eventualni* gre)aka %omjeranja trake. Ovi dodaci zavise od vrste materijala lima$ debljine lima$ oblika radnog %redmeta$ itd.

+. ,a %o%rečni jednoredni ras%ored komada )irina trake iznosi: B =l 0 + 2 ∙b 1

b1

–

računamo na osnovu

de#ormacijom/ 0inko 1usa#ija .

l0

iz tabele 2-. (  Obrada metala %lastičnom

b1−3,5 4 − 3,5

=

155−150 250−150

b1− 3,5=0,5 ∙

5 100

b1= 3,5+ 0,025

b1= 3,525 [ mm ]

&a osnovu b1 možemo izračunati )irinu trake: B =155 + 2 ∙ 3,525 =162,05 [ mm ]

svajamo slijedeće vrijednosti: B =162 [ mm ]

2.-  ,a uzdužni jednoredni ras%ored komada )irina trake iznosi: B =l 01 + 2 ∙ b2

b2

–

računamo na osnovu l0

0inko 1usa#ija .

iz tabele 2-. (  Obrada metala %lastičnom de#ormacijom/

b2−2,5 3− 2,5

=

90− 50 100−50

b2− 2,5=0,5 ∙

40 50

b2= 2,5 + 0,4 b2= 2,9 [ mm ]

&a osnovu b2 možemo izračunati )irinu trake: B =90 + 2 ∙ 2,9= 95,8 [ mm ]

svajamo slijedeću vrijednost : B =96 [ mm ]

.0 !ehnološko"ekonom#ka analiza i ra#pored reznih elemenata "ijelovi (izradci od lima treba da su konstrukcijski oblikovani kako bi izrada cjeloku%nog alata bila ekonomična s obzirom na složenost %rocesa izrade$ neo%*odne obradne sisteme i tro)kove materijala.

lementi za ocjenu te*nologičnosti konstrukcije izradka su: utro)eni materijal$ broj i kom%likovanost o%eracija te*nolo)kog %rocesa izrade$ %otrebni obradni sistemi$ %ostojanost alata$ %otrebe naknadni* obrada$ ras%ored rezni* elemenata i drugo 34ovičić$ 5anović6. Ras%ored rezni* elemenata može biti jednoredni$ vi)eredni$ vi)eredni smaknuti i kombinovani.

.1 $ednoredni poprečni ra#pored % varijanta 1. &

7irina trake:

B =162 [ mm ] L=3000 [ mm ]

"užina trake:

8orak trake računamo na osnovu slijedećeg obrasca : v =l 01+ e = 90 + 3,525= 93,525 [ mm ]

0roj izradaka iz jedne trake računamo na osovu obrasca: z st =

L− e 3000− 3,525 = =32,03 93,525 v

z st =32 [ kom ]

Potrebni broj traka računamo na osnovu obrasca: N a 300000 =9375 Z = = 32 z st Z =9375 [ kom ]

Broj ++9;

se uvećava za < zbog ne *omogenosti materijala:

Z k =Z ∙ 1,03 =9375 ∙ 1,03 =9656,25 Z k =9657 [ kom ]

Procentualni broj ot%adka računamo na osnovu obrasca: ∆=

A t − n∙ A At

∙ 100 =

B ∙ L− z st ∙ A B∙ L

∙ 100

gdje je: A – %ovr)ina dijela koji se izra'uje: A = A 1−( A 2+ A 3+ A 4 )

A 1=161,52 ∙ 90=14542,524 [ mm A 2=100,48 [ mm

2

A 3=78,5 [ mm

2

A 4 =280 [ mm

2

2

]

]

]

]

A = A 1−( A2 + A3 + A 4 ) =14542,524 −( 100,48 + 78,5 + 280 ) A =14083,54 [ mm

2

]

&a osnovu izračunate %ovr)ine možemo izračunati %rocentualni broj ot%adka: ∆=

162 ∙ 3000− 32 ∙ 14083,544 162 ∙ 3000

∙ 100 = 0,072 ∙ 100

∆ =7,2

konomičnost ras%oreda komada u traci se može ocijeniti i ste%enom iskori)tenja materijala (η ) $ koji %redstavlja odnos stvarnog broja komada koji se može dobiti iz jedne trake (z i teoretski mogućeg broja ( z t ) : η=

z st z t

∙ 100 = z st ∙

A A ∙ 100 = z st ∙ ∙ 100 At L ∙ B

η= 32 ∙

14083,544 ∙ 100 = 92,8 3000 ∙ 162

. $ednoredni uzdužni ra#pored %varijanta &

7irina trake: "užina trake:

B =96 [ mm ] L=3000 [ mm ]

8orak trake računamo na osnovu slijedećeg obrasca : v =l 0+ e =162+ 2,9=164,9 [ mm ]

0roj izradaka iz jedne trake računamo na osovu obrasca: z st =

L− e 3000 −2,9 = =18,17 164,9 v

z st =18 [ kom ]

Potrebni broj traka računamo na osnovu obrasca: N a 300000 =16666,66 Z = = 18 z st Z =16667 [ kom ]

Broj 2+=2;


Z k =Z ∙ 1,03 =16667 ∙ 1,03 =17167,01 Z k =17168 [ kom ]


A t − n∙ A At

∙ 100 =


∙ 100

∆=

96 ∙ 3000 −18 ∙ 14083,544 ∙ 100 =0,1197 ∙ 100 96 ∙ 3000

∆ =11,97

konomičnost ras%oreda komada u traci se može ocijeniti i ste%enom iskori)tenja materijala ( η ) $ koji %redstavlja odnos stvarnog broja komada koji se može dobiti iz jedne trake (z i teoretski mogućeg broja ( z t ) : η=

z st z t

∙ 100 = z st ∙

η=18 ∙

A A ∙ 100 = z st ∙ ∙ 100 At L ∙ B

14083,544 ∙ 100 = 88,023 3000 ∙ 96

.' $ednoredni kom(inovani ra#pored %varijanta &

7irina trake: "užina trake:

B =162 mm L=3000 [ mm ]

8orak trake računamo na osnovu slijedećeg obrasca : v =2 ∙ l 0 + 2 ∙ e =2 ∙ 96 + 2 ∙ 3,525 =199,05 [ mm ]

0roj izradaka iz jedne trake računamo na osovu obrasca: z st =2 ∙

3000 −3,525 L− e =2 ∙ =30,12 199,05 v

z st =30 [ kom ]

Potrebni broj traka računamo na osnovu obrasca: N a 300000 =10000 Z = = 30 z st

Z =10000 [ kom ]

Broj 2----


Z k =Z ∙ 1,03 =10000 ∙ 1,03 =10300 Z k =10300 [ kom ]


∆=

A t − n∙ A At

∙ 100 =


∙ 100

162 ∙ 3000 −30 ∙ 14083,544 ∙ 100 =0,131 ∙ 100 162 ∙ 3000

∆ =13,1

konomičnost ras%oreda komada u traci se može ocijeniti i ste%enom iskori)tenja materijala (η ) $ koji %redstavlja odnos stvarnog broja komada koji se može dobiti iz jedne trake (z i teoretski mogućeg broja ( z t ) : η=

z st z t

∙ 100 = z st ∙

η= 30 ∙

A A ∙ 100 = z st ∙ ∙ 100 At L ∙ B

14083,544 ∙ 100 =86,9 3000 ∙ 162

 nastavku je tabelarno %rikazana te*nolo)ko>ekonomska analiza za navedene tri varijante ras%oreda %roizvoda. . r R?!POR" b . d e R

7@R@&? 5R?8

PO!1?8 5R?8

A0@5?8  POB58 R?"?

8O1?"?  4"&O4 5R?C@

8P&O PO5R0&O 5R?8?

O5P?"?8

v

0 (mm

(mm

a (mm

zst (kom

, (kom

D (<

+.

4ednoredni %o%rečni ras%ored

+E2

;$9E

$929

2

;E9F

F$2

2.

4ednoredni uzdužni ras%ored

;E

+E=$;

$929

+G

+F+EG

++$;F

.

4ednoredni kombinovani ras%ored

+E2

+;;$-9

$929

-

+---

+$+

5abela +. Prikaz te*nolo)ko>ekonomski* karakteristika .) Određivanje potre(no* materijala i proračun troškova

Potrebna količina materijala u godini dana računa se na osnovu obrsca: mb= Z K ∙ B ∙ L ∙ s ∙ ρ

,a varaijantu +.: m b=

9657 ∙ 162 ∙ 3000 ∙ 2 ∙ 7850 9

10

[ ]

=73684,84 kg

god

,a varijantu 2.: m b=

17168 ∙ 96 ∙ 3000 ∙ 2 ∙ 7850 9

10

[ ]

=77626,82 kg

god

,a varijantu .: m b=

10300 ∙ 162 ∙ 3000 ∙ 2 ∙ 7850 9

10

[ ]

=78591,06 kg

god

Aodi)nji tro)kovi materijala računaju se na osnovu obrasca:

a= mb ∙  m

,a varijantu +.: a=73684,84 ∙ 1=73684,84

[ ] ! god

,a varijantu 2.: a=77626,82 ∙ 1 =77626,82

[ ] ! god

,a varijantu .: a=78591,06 ∙ 1=78591,06

[ ] ! god

&a osnovu gore dobiveni* %odataka može se odrediti uku%na cijena za  godine na osnovu obrasca: "=t # ∙  a

,a varijantu +.: "=3 ∙ 73684,84 = 221054,52 [ ! ]

,a varijantu 2.: "=3 ∙ 77626,82 = 232880,46 [ ! ]

,a varijantu : "=3 ∙ 78591,06 = 235773,18 [ ! ]

Harijanta +

Harijanta 2

Harijanta 

Potrebna masa materijala u godini$ m a 3kg6 Aodi)nji tro)kovi materijala$ % a 3IJgod6

73684,84

77626,82

73684,84

ku%ni tro)kovi materijala$ P 3I6

221054,52

77626,82

78591,06

232880,46

78591,06 235773,18

Pore'enje 3<6 Prekomjerni tro)kovi za cijeli %eriod$ 3I6

.+ ,jelokupna pro-jena i o#tali kriteriji  %rikazanoj tabeli slijedi %regled i izbor važni* kriterija %ri odluci za konstrukciju alata: 5ežinski #aktori

8riteriji Povoljno 

!rednje 2

&e%ovoljno +

1aterijalni za*tjevi i tro)kovi Položaj radijusa savijanja 8orak trake Očekivani tro)kovi alata (n%r. aktivni elementi$ izbijaći$ itd. kupno

Harijanta H+

H2

H

-$ -$ -$2

  

2  

+ + 

-$2

2

2

2

1

/+

/+

1/+

Prema %ret*odno %rikazan%j tabeli i navedenim kriterijima naj%ogodnija varijanta %oložaja izratka u traci je varijanta 1. @z navedeni* razloga$ konstrukcija alata za kombinirano %robijanjeJ%rosijecanje i savijanje izvr)it će se sa %oložajem izratka %rema varijanti H.

'.0 PROR23 454643! 3 789$3$4 '.1 !ehnolo*ično#t radiju#a #avijanja &a osnovu una%rijed de#inirani* vrijednosti: gao savijanja lima: Radijus savijanja: "ebljina lima: Hrsta materijala:

KL ;-M riL = mm s-L 2 mm !t.F>2

Radijusi savijanja moraju zadovoljiti slijedeći uslov:

r minN r Nr ma 1inimalni radijus savijanja je R9 računamo na osnovu obrasca: r min =$ ∙ s

gdje je: cL+$G – #aktor koji zavisi od vrste materijala (tabela =9 0. 1usa#ija r min =1,8 ∙ 2 =3,6 [ mm ]

1aksimalni radijus se računa %rema obrascu: r max =

s ∙ % 2 ∙ & v

gdje je: 5

%= 2 ∙ 10 [ '"a ] – modul elastičnosti & v =0,8 ∙ & m

– granica razvlačenja

& m =370 ( 450 [ '"a ]

&

> [¿ ¿ m=450 ( '"a )] ¿

& v =0,8 ∙ 420=360 [ '"a ]

5

r max =

2 ∙ 2 ∙ 10 2 ∙ 360

=555,55 [ mm ]

&a osnovi izračunati* vrijednosti možemo zaključiti da radijus savijanja r L = 3mm6$ zadovoljava uslov: $E 3mm6 N = 3mm6 N 999$99 3mm6

).0 Proračun #ile i deforma-iono* rada 9 opera-ija #avijanja Reducirani radijus savijanja možemo izračunati na osnovu slijedećeg obrasca: ρ r =

√

( r + s) ∙ r s

=

√

( 4 +2 ) ∙ 4 2

=3,46 [ mm ]

vidimo da je

ρr < 4 [ mm ]

$ to se onda radi o čisto %lastičnom savijanju.

1oment računamo kao: b∙s ' =1,15 ∙ k sr ∙ 4

2

gdje je: k sr

– srednji de#ormacioni ot%or$ koji se računa kao:

k sr =

k 0 + k 1 2

) =ln

r+ s

√ ( r + s ) ∙ r

=ln

4 +2

√ ( 4 + 2 ) ∙ 4

) =1,22=122

k sr=

400 + 660 =530 2

k sr=530 [ '"a ]

&a osnovu %ret*odni* %odataka možemo izračunati moment: 0,090 ∙ 2 ' =1,15 ∙ 530 ∙ 4

2

=54,855 [ Nm ]

!ila savijanja kod jednostranog savijanja se računa na osnovu obrasca: ' * = ∙ ( 1 + sin)) L

* =

4 ∙ ' 4 ∙ 54,855 = =1354,44 [ N ] 0,162 L

!ila izbacivanja iznosi za oko -< sile savijanja: * k =1,3 ∙ * =1,3 ∙ 700,24 =1760,77 [ N ]

ku%ni de#ormacioni rad računa se kao: & m

2 s π ∙ α 2 ∙ b ∙ ( r + s ) −r ∙ 180 ° √ 3 2 ∙ r + s

+ =

[

∙

]

2 2 2 π ∙ 90 ° =104,4 [ kNm ] ∙ 0,090 ∙ ( 4 + 2 ) −4 ∙ 180 ° √ 3 2 ∙ 4 + 2

400

+ =

[

∙

]

99 opera-ija #avijanja

Reducirani radijus savijanja možemo izračunati na osnovu slijedećeg obrasca: ρ r =

√

( r + s) ∙ r s

vidimo da je

=

√

( 4 +2 ) ∙ 4 2

ρr < 5 [ mm ]

=3,46 [ mm ]



2

gdje je: k sr


k sr =

k 0 + k 1 2

) =ln

r+ s

√ ( r + s ) ∙ r

=ln

4 +2

√ ( 4 + 2 ) ∙ 4

) =1,22=122

k sr=

400 + 660 =530 2

k sr=530 [ '"a ]

&a osnovu %ret*odni* %odataka možemo izračunati moment: 0,045 ∙ 2 ' =1,15 ∙ 530 ∙ 4

2

= 54,855 [ Nm ]


* =

4 ∙ ' 4 ∙ 28,36 = = 2437,77 [ N ] 0,09 L


ku%ni de#ormacioni rad računa se kao: + =

& m

s π ∙ α 2 2 ∙ b ∙ ( r + s ) −r ∙ 180 ° √ 3 2 ∙ r + s ∙

[

]

+ =

400

∙

2

√ 3 2 ∙ 4 + 2

[

∙ 0,09 ∙ ( 4 + 2 )

2

−4 2 ] ∙

π ∙ 90 ° =104,4 [ kNm ] 180 °


Reducirani radijus savijanja možemo izračunati na osnovu slijedećeg obrasca: ρ r =

√

( r + s) ∙ r s

vidimo da je

=

√

( 4 +2 ) ∙ 4 2

ρr < 5 [ mm ]

=3,46 [ mm ]



2

gdje je: k sr


k sr =

k 0 + k 1 2

) =ln

r+ s

√ ( r + s ) ∙ r

=ln

5 +2

√ ( 5 + 2 ) ∙ 5

) =1,18=118

k sr=

400 + 660 =530 2

k sr=530 [ '"a ]

&a osnovu %ret*odni* %odataka možemo izračunati moment: 2

0,06 ∙ 2 ' =1,15 ∙ 530 ∙ 4

=28,36 [ Nm ]


* =

2 ∙ '

2 ∙ 28,36

L

0,081

=

=700,24 [ N ]


ku%ni de#ormacioni rad računa se kao: + = + =

& m

2 s π ∙ α 2 ∙ b ∙ ( r + s ) −r ∙ 180 ° √ 3 2 ∙ r + s

[

∙

]

2 2 2 π ∙ 90 ° =68,13 [kNm ] ∙ 0,045 ∙ ( 5 + 2 ) −5 ∙ 180 ° √ 3 2 ∙ 5 + 2

420

[

∙

]

98 opera-ija #avijanja Reducirani radijus savijanja možemo izračunati na osnovu slijedećeg obrasca: ρr =

√

( r + s) ∙ r s

vidimo da je

=

√

( 4 +2 ) ∙ 4 2

ρr < 5 [ mm ]

1oment računamo kao:

=3,46 [ mm ]


b∙s ' =1,15 ∙ k sr ∙ 4

2

gdje je: k sr


k sr =

k 0 + k 1 2

) =ln

r+ s

√ ( r + s ) ∙ r

=ln

5 +2

√ ( 5 + 2 ) ∙ 5

) =1,18 =118

k sr=

400 + 660 =530 2

k sr=530 [ '"a ]

&a osnovu %ret*odni* %odataka možemo izračunati moment: 2

0,09 ∙ 2 ' =1,15 ∙ 548 ∙ 4

= 54,855 [ Nm ]


* =

4 ∙ ' 4 ∙ 28,36 = = 2437,77 [ N ] 0,081 L


ku%ni de#ormacioni rad računa se kao: + = + =

& m

2 s π ∙ α 2 ∙ b ∙ ( r + s ) −r ∙ 180 ° √ 3 2 ∙ r + s

[

∙

420

∙

2

√ 3 2 ∙ 4 + 2

]

[

∙ 0,09 ∙ ( 4 + 2 )

2

−4 2 ] ∙

π ∙ 90 ° =104,4 [ kNm ] 180 °

+.0 Radiju#i i u*lovi pri ela#tičnom i#pravljanju

9 opera-ija #avijanja 8oe#icijent elastičnog is%ravljanja je za materijal !t>F: K = 0,969

@mamo obrazac: r1 +

s

r2 +

s

K =

2 2

( ) ( + )− =

s s r 1 + = K ∙ r 2+ 2 2 r 1= K ∙ r 2

s 2

s 2

0,969 ∙ ( 4 + 1 ) −1=3,845 [ mm ]

gao alata možemo izračunati na osovu obrasca: α 1=180 ° − )1

)1=

)2

90 °

K

0,969

=

= 92,88 °

α 1=180 ° − 92,88 °=87,12 °

99 opera-ija #avijanja 8oe#icijent elastičnog is%ravljanja je za materijal !t>F: K = 0,969

@mamo obrazac: r1 +

s

r2 +

s

K =

2 2

( ) ( + )− =

s s r 1 + = K ∙ r 2+ 2 2 r 1= K ∙ r 2

s 2

s 2

0,969 ∙ ( 4 + 1 ) −1=3,845 [ mm ]


)1=

)2

90 °

K

0,969

=

= 92,88 °

α 1=180 ° − 92,88 °=87,12 °


8oe#icijent elastičnog is%ravljanja je za materijal !t>F:

K = 0,969

@mamo obrazac : r1 +

s

r2 +

s

K =

2 2

( ) ( + )− =

s s r 1 + = K ∙ r 2+ 2 2 r 1= K ∙ r 2

s 2

s 2

0,969 ∙ ( 4 + 1 ) −1=3,845 [ mm ]


)1=

)2

90 °

K

0,969

=

= 92,88 °

α 1=180 ° − 92,88 °=87,12 °


8oe#icijent elastičnog is%ravljanja je za materijal !t>F: K = 0,969

@mamo obrazac: r1 +

s

r2 +

s

K =

2 2

( ) ( + )− =

s s r 1 + = K ∙ r 2+ 2 2 r 1= K ∙ r 2

s 2

s 2

0,969 ∙ ( 4 + 1 ) −1=3,845 [ mm ]


)1=

)2

90 °

K

0,969

=

= 92,88 °

α 1=180 ° − 92,88 °=87,12 °

.0 PROR23 454643! 3 O;79$4,3$4

.1 7ila i deforma-ioni rad od#ije-anja na makazama Odsijecanje trake vr)i se iz table lima 29--  +--- 3mm6$ makazama sa ravnim %aralelnim noževima (tabela +2. 0. 1usa#ija$ r. broj +.. sila odsijecanja se računa %rema obrascu: * = * max = , m ∙ A [ N ]

gdje je: , m =300 ( 360 [ '"a ]

, m =350 [ '"a ]

Povr)ina ? se računa kao: A = b ∙ s =1000 ∙ 2=2000 [ mm

2

]

&a osnovu %ret*odni* %odataka možemo izračunati silu : * = * max =350 ∙ 2000 =700 [ N ]

Ovako %roračunata sila odsijecanja se %ovećava za 2-  =-< zbog zatu%ljenja rezni* ivica noževa$ eventualnog %ovećanja zazora me'u njima$ neravnomjernosti debljine materijala koji se odsijeca$ itd. * m = * ∙ 1,3=1,3 ∙ 700 =910 [ N ]

0očni ot%or računamo kao: * t = * ∙ tg-

gdje je: -

– ugao zaokretanja materijala i za ravni nož iznosi:

- =5 ° ( 10 °

* t =700 ∙tg 8 ° =98,47 [ N ]

"e#ormacioni rad odsijecanja na makazama računamo kao: + = n ∙ k ∙ & m ∙ . ot ∙ A ∙ s / 0,6 ∙ & m ∙ . ot ∙ A ∙ s

&a osnovu tabele ;. (0. 1usa#ija za debljinu lima sL2 3mm6 i je: . ot =0,575

, m =350 [ '"a ]

slijedi da

"e#ormacioni rad iznosi: + = 0,6 ∙ 400 ∙ 0,575 ∙ 2000 ∙ 2=552 [ k Nm ]

.0 PROR23 454643! 3 PRO<9$3$4=PRO79$4,3$4 .1 Proračun #ila i deforma-iono* rada pro#ije-anja konture i pro(ijanja otvora !ila %robijanjaJ%rosijecanja računa kao: * = L∙ s ∙ , m [ N ]

gdje je: Q – obim dijela koji se %robijaJ%rosijeca s – debljina lima , m =350 [ '"a ]

L= L K0 1 + 2 ∙ L K1 + 2 ∙ L K0 2 + 2 ∙ L K0 3

L K0 1 = 2 K0 ∙ π =10 ∙ π =31,4 [ mm ] L K1 = 2 Ks ∙ π =8 ∙ π = 25,12 [mm ] L K0 2 = 6 + 14 ∙ √ 2=19,86 + 6=25,8 [ mm ]

L K0 3 = a ∙ b =10 ∙ 90 = 900 [mm ]

L= L K0 1 + 2 ∙ L K1 + 2 ∙ L K0 2 + 2 ∙ L K0 3

¿ 31,4 + 2 ∙ 25,12+ 2 ∙ 25,8 +2 ∙ 900 =1933,24 [ mm ]

!ila iznosi :

* = L∙ s ∙ , m=1933 m 24 ∙ 2 ∙ 350 =1353,26 [ kN ]

&a osnovu izračunate vrijednosti uku%ne sile možemoizračunati de#ormacioni rad: + = x ∙ * ' ∙ s

gdje je: * ' =1,3 ∙ * 3K =1,3 ∙ 1353,26 = 1759,24 [ kN ]

@z tabele +9. (0. 1usa#ija #aktor  iznosi: x =0,5 ( 0,42

$ usvaja se vrijednost: x =0,5

+ = x ∙ * ' ∙ s =0,5 ∙ 1759,24 ∙ 2 =1759,24 [ Nm ]

>.0 9z(or pre#e @zbor %rese se vr)i na osnovu sile. *  =0,66 + 1,82 + 1,134 + 1759,24 =1762,86 [ kN ]

5&@B8 8?R?85R@!5@ 8 1aksimalni %ritisak 3 k& 6 0roj *odova u minuti Heličina *oda žiga 3mm6 "užina radnog stola 3mm6 7irina radnog stola 3mm6 Prečnik otvora u žigu za če% Prečnik otvora u radnom stolu

P 29

P =-

P E

5@P PR! P P P P P P +-- +E- 29- =-- 9-- E-

29

=-

E

+-- +E- 29- =-- 9-- E-

P +---

P 2---

P ---

+---

2---

---

+-+do +--

=G 2do +2-

=9 =do +G-

==do 2--

2G- +9 99 =-- =9- 9-- 9E- E=- E-

F+-

+--

+2--

22- 29- 2G- +9 99 =-- =9- ==- 9--

9E-

F=-

G9-

2-

2-

29

=-

9-

E9

E9

F-

;-

+2- +2- +E- +E- 2-- 2-- 29-

29-

--

--

+G- +F- +E- +9- +- +2- +-= = E E G G +do do do do do do do =- =- =- =- 9- E- G-

29

2

2

=-

++ +do G-

=-

1aimalno rastojanje žiga i radnog stola 3mm6

+= -

+E -

+G -

22 -

22 -

2E -

2G -

2 -

+ 9

99

9E-

E--

&a osnovu %rikazane tabele i %ret*odno izračunate sile usvajamo slijedeću %reu P2--slijedeći* karakteristika: 1aksimalna sila: 0roj *odova u minuti: Heličina *oda žiga: "užina radnog stola: 7irina radnog stola: Prečnik otvora u žigu za če%: Prečnik otvora u radnom stolu: 1aksimalno rastojanje žiga i radnog stola

-

2--- 3k&6 =G 2-  +2- 3mm6 +-- 3mm6 F=- 3mm6 E9 3mm6 -- 3mm6 9E-3mm6

?.0 @riterij *ranične #ile i *ranično* deforma-iono* rada

,a izabranu %resu %otrebno je izračunati kriterij granične sile %rema slijedećem obrascu : * st 4 * g

gdje je: Sst – stvarna sila za izbor %rese Sg – granična sila %ritiskivanja %rese

Aranična sila %ritiskivanja %rese se računa %rema obrascu: * g=

* n sin ( α )

∙ sin ( α n )

gdje je : Sn –nominalna sila na %ritiskivaču α – ugao krivaje u trenutku %očetka %robijanja α n

– nominalni ugao α n=10 ( 35 ° $ usvaja se vrijednost: α n=25 °

gao krivaje u trenutku %očetka %robijanja može se izraziti u #unkciji *oda %ritiskivača$ kao:

( )

α =α ( 5 )= arccos 1 −

5 r

(

)

2 =arccos 1− ∙ 5

6

gdje je:  – uku%an *od %ritiskivača %rese * – *od %ritiskivača od %očetka %robijanja do donje mrtve tačke ("15 Prema %ret*odno usvojenoj %resi je: * n =2000 [ kN ] 6 =20 ( 120 [ mm ] $ usvaja se vrijednost: 6 =60 [ mm ]

,a *od %ritiskivača od %očetka %robijanja do "15 usvaja se debljina lima sL2 3mm6$ tj. *L2 3mm6$ %a je:

(

α =arccos 1 −

2∙2 40

)=

25,84 °

gdje su sile: * g=

* n sin ( α )

∙ sin ( α n ) =

2000 ∙ sin ( 25 ° ) sin ( 25,84 ° )

* g=2350,79 [ kN ]

@z ovoga se vidi da je uslov granične sile zadovoljen$ tj.: 2000 = * st 4 * g=2350,79

&a osnovu %ret*odnog izraza možemo zaključiti da %resa može izvr)iti %roces %robijanja i %rosijecanja. 8riterij de#ormacionog : + 4 + n

gdje je: T – de#ormacioni rad %robijanjaJ%rosijecanja Tn – nominalni de#ormacioni rad %rese koji se računa kao: + n= * n ∙

60 6 ∙ ( 1− cos ( α n ) )= 2000 ∙ ∙ ( 1−cos ( 25 ° ) )=5640 [ Nm ] 2 2

Prema kriteriju de#ormacionog rada je: 1759,24 =+ 4 + n=5640

8ao )to je u slučaju sile$ tako je i kod de#ormacionog rada na osnovu %ret*odnog izraza možemo zaključiti da %resa može izvr)iti %roces %robijanja i %rosijecanja.

?.0 O;R4A983$4 BBOR 9 ;9643B9$ 9BR;39C !O54R3,9$ PRO
$ gdje je: 8

– ugao smicanja materijala ( 8 =5 ° > za meki čelik

$ %a je: 7 =2 ∙ 2 ∙ ( 1 −0,575 ) ∙tg ( 8 ° ) =0,17 [mm ]

1. Po G. Ohleru: ,azor se na ovaj način računa %o #ormuli 9E. (0. 1usa#ija: 7 =$ ∙ s ∙

$ gdje je:

√

, m 10

c – koe#icijent koji se kreće u granicama c L -$--9  -$-9U %a usvajamo: c L -$-2-$ %a je: 7 =0,020 ∙ 2 ∙

√

350 10

=0,236 [ mm ]

Prema izvedenom %roračunu usvaja se minimalni dobiveni zazor: 7 =0,17 [mm ]

1.1. Određivanje dimenzija izradnih toleran-ije rezne ploče i noževa 5ačnost izrade alata se uzima na osnovu kvaliteta %redmeta iz tabele na str. +== (0. 1usa#ija te se za kvalitet %redmeta @5; uzima kvalitet alata @5E. !ada je za otvore ∅ 8 [ mm ] $ tolerancija: ∆ =9 [ 9m ]

$ kako se radi o %robijanju$ to je sada %rečnik alata: 2 AK1 = 2 K1 − ∆=5 −0,009 = 4,991 [ mm ]

i %rečnik otvora u reznoj %loči: 2 :"K1 = 2 K1 + ∆ =5 + 0,009 =5,009 [ mm ]

,a otvor

∅ 10

[ mm ] $ imamo:

∆ =11[ 9m ]

$ kako se radi o %robijanju$ to je sada %rečnik alata: 2 AK0 = 2 K0 − ∆=10 −0,011 =9,989 [ mm ]

i %rečnik otvora u reznoj %loči: 2 :"K0 = 2 K0 + ∆=10 + 0,011=10,011 [ mm ]

,a složenu konturu tolerancije su: ∆l =16 [ 9m]

(na osnovu: l2=¿

1 A

34 mm



∆l =9 [ 9m]

(na osnovu:

2 A

l 2= 6

mm ∆l

3 A

=11[ 9m ]

l 3=3,56 +

14 2

(na 

Pa su dimenzije %robojca: l 1 A =34 −0,016 = 33,984 [ mm ] l2 A =6 −0,009 =5,991 [ mm ] l 3 A=14 −0,011 =13,989 [ mm ]

$ a dimenzije otvora u reznoj %loči: l 1 r =34 + 0,0163 = 34,016 [ mm ] l 2 r =6 + 0,009 =6,009 [ mm ]

osnovu:

l 3 r =14 + 0,011 =14,011 [ mm ]

,a %osljednju obradu je: ∆l

1 A

=0,008 [ 9m ]

(na osnovu: l2=¿ ∆l

2 A

3,56 mm



=0,013 [ 9m]

(na osnovu: l2=21,56 mm Pa je dimenzija %robojca: l 1 A ; =3,56 −0,008 =3,552 [ mm ] l 2 A ; =21,56 −0,013 =21,547 [ mm ]

$ odnosno dimenzija otvora u reznoj %loči: ;

l 1 r =3,56 + 0,008 = 3,568 [ mm ] ;

l 2 r =21,56 + 0,013 =21,573 [ mm ]

,a konturu %rosijecanja tolerancije su: l 1 A =90 −0,022= 89,978 [ mm ] l 2 A =10 −0,011 =9,989 [ mm ]

l 1 r =90 + 0,022 = 90,022 [ mm ] l 2 r =10 + 0,011 =10,011 [ mm ]

1.. Određivanje dimenzija rezne ploče: Hisina rezne %loče se računa %rema obrascu E2. (0. 1usa#ija$ te iznosi: 6 r= ( 10 + 5 ∙ s + 0,7 ∙ √ b ∙ l ) ∙ $

$ gdje je: sL2 3mm6 – debljina lima b$l – dimenzije otvora %loče cL#(Vm – koe#icijent koji zavisi od zatezne čvrstoće materijala i iznosi za VmL=-- 31Pa6: cL+ $ %a je debljina rezne %loče: 6 r= ( 10 + 5 ∙ 2+ 0,7 ∙ √ 90 ∙ 170 ) ∙ 1=106,58 [ mm ]

svaja se vrijednost: 6 r= 106 [ mm ]

Prema usvojenom redoslijedu o%eracija$ dužina o%erativni* dijelova rezne %loče dobija se kao %roizvod broja o%eracija (E i koraka %o o%eraciji (korak trake: a =6 ∙ 93,56 =561,366 [ mm ]

$ a )irina je jednaka )irini trake: b =B =170 [ mm ]

Alati

Recommend Documents