Fakultet prirodoslovno-matematičih prirodoslovno-matematičih i odgojnih znanosti Sveučilište u Mostaru Studij: Zemljopis Smjer: Turizam i zaštita okoliša
Ana Rupči
A!R"T#R$ZAM # %R&ATS'"(
)Seminarski rad*
Mentor: pro+,dr,s .eljka /iljkovi
Mostar0 veljača 1234, 3
SADRŽAJ #&"5,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,6 3, A!R"T#R$ZAM,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,4 1, 7R85#&$(8T$ ZA RAZ&$TA' A!R"T#R$ZMA,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,9 6, STA(8 A!R"T#R$ZMA # %R&ATS'"(,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,; 6,3, Agroturizam u 5almaiji,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,< 6,3,3, 7regled po =upanijama,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,< 6,1, Agroturizam u $stri,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,32 6,6, Agroturizam u Zagre>ačkoj =upaniji,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,34 ZA'?(#@A',,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,3; ?$T8RAT#RA,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,3
1
UVOD
%rvatska je zemlja s očuvanim seoskim destinaijama0 na selu započinje o>nova i prenamjena starih zapuštenih imanja u seoska izletišta0 prenoišta0 pa i male hotele s nekoliko zvjezdia, 7orast zanimanja za agroturizam razvija se usporedno s novim modelima i programima za ruralni razvitak koji proizlaze iz re+orme poljoprivredne politike0 ali i programa u okviru politike razvoja turizma, # posljednjih nekoliko godina0 u okviru mjera hrvatske poljoprivredne politike0 osiguravaju se potiajna +inanijska sredstva za podizanje novih nasada vinograda i vonjaka, $ako je riječ o mjerama kojima se nastoji unaprijediti domau poljoprivredu0 pozitivne posljedie se očituju i u okolii0 jer uz nove nasade niču i nova izletišta ili oso>ito zanimljive vinske este, a mnogim imanjima sačuvana je stara arhitektura koja daje pose>an ugoBaj posjetiteljima iz ur>anih sredina, 7ripremaju se jela po starim reeptima i na način kao prije sto i više godina, # ponudi su sve >olja vina0 razvrstana po sortama s geogra+skim podrijetlom, Svemu ovome pridonijele su izlo=>e vinara0 uljara0 medara0 klo>učara te pčelara, "vakve mani+estaije do>ra su reklama i za agroturizam, Cilj ovog rada je o>jasniti što je to agroturizam te opisati stanje agroturizma u %rvatskoj,
6
1. ARGOTURIZAM ,
Agroturizam se u 8uropi počeo razvijati krajem 12, stoljea0 a od 3<<2,-ih
godina0 taj se o>lik turizma proširio i %rvatskoj0 pose>ie u $starskoj =upaniji, Agroturizam predstavlja o>lik turizma koji je ukorijenjen u lokalnoj zajednii i temeljen na njenim geogra+skim o>ilje=jima0 tradiiji0 kulturi i o>ičajima, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * Razlika meBu pojmovima ruralni turizam i agroturizam je u kriteriju prema kojemu se de+inira0 pa tako ruralni turizam o>uhvaa turističku aktivnost u ruralnim prostorima0 dok agroturizam predstavlja povezivanje poljoprivrednih i turističkih aktivnosti na gospodarstvu, $z navedenog slijedi da je za ruralni turizam va=an kriterij prostora0 dok je za agroturizam va=an kriterij djelatnosti z>og kojeg se gospodarstvo mo=e smatrati DagroturističkimE, 5akle0 kada govorimo o agroturizmu0 riječ je o odmoru na seljačkom gospodarstvu )registriranom o>iteljskom poljoprivrednom gospodarstvu0 poljoprivrednom o>rtu0 poljoprivrednom trgovačkom društvu d,o,o, ili d,d,* s korištenjem usluga smještaja prehrane0 pia0 za>ave rekreaije i drugih usluga u o>iteljskim zgradama ili drugim o>jetkima smještaja )kamp0 pansion0 hotel* u okviru seljačkog gospodarstva, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * ">zirom na činjeniu da pojam agroturizam u nas nije jednoznačno de+iniran niti jednoznačno korišten0 koristimo de+iniiju "8C5a )"rganisation +or 8onomi Cooperation and 5evelopment*, 7rema de+iniiji "8C5-a0 agroturizam je sastavnia ruralnog turizma koji je podijeljen na: agroturizam0 ekoturizam0 avanturistički i izletnički turizam, Agroturizam se najčeše temelji na relativno malim poljoprivrednim gospodarstvima0 koja poslovanje temelje na tradiiji lokalnog područja, Mo=e se rei da agroturizam predstavlja spoj dviju različitih djelatnosti turizma i poljoprivrede, Spei+ičnosti i jedne i druge djelatnosti meBuso>no su povezane unutar jednog poslovnog su>jekta0 o>iteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
4
2. PREDUVJETI ZA RAZVITAK AGROTURIZMA 7oljoprivrednii0 vlasnii o>iteljskih gospodarstava0 ukoliko se =ele >aviti agroturizmom0 moraju proijeniti odgovara li njihovo gospodarstvo pru=anju turističkih usluga, 7rvi preduvjet je čista priroda zrak i voda0 zdrava klima0 očuvan okoliš0 slikoviti pejza=i koji nude mogunost slo>odne šetnje i razgledavanja, Glizina rijeka0 jezera0 mora ili planinskih predjela omoguuje različite o>like za>ave i rekreaije, MeButim0 osim djevičanske prirode0 turisti tra=e i udo>an smještaj i veinu prednosti koje pru=a moderna ivilizaija, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, * Groj stvarnih turističkih o>iteljskih )seljačkih* gospodarstava u %rvatskoj još uvijek je nizak, MeButim0 velik je >roj mješovitih o>iteljskih gospodarstava koja koriste unajmljenu radnu snagu0 ili su po drugim o>ilje=jima >li=a različitim prijelaznim o>liima ugostiteljskih o>jekata u ruralnim područjima, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, * Za razvitak turizma na o>iteljskim gospdarstvima potre>no je udovoljiti nekim preduvjetima na razini gospodarstva: - normativni zakoni i propisi kojima se ureBuju turistička i ugostiteljska djelatnost u o>iteljskim gospodarstvima )najva=niji0 ve spomenuti Zakon o turističkoj djelatnosti i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti*0 kao i pravilnii o zdravstvenoj sigurnosti0 veterinarskoj zaštiti0 trgovini0 +inaniranju,,,H - organizaijski organizaijski sustav utemeljen je na naionalnoj i lokalnoj razini, # okviru Ministarstva turizma djeluje &ijee za razvitak malog i srednjeg poduzetništva0 kao i strukovna udruga 'lu> članova ESeloI0 agenija za razvoj i marketing %rvatski +armer d,d,0 Zajednia turističkih seljačkih gospodarstava pri %rvatskoj gospodarskoj komoriH - imovinsko-pravne s namjerom sprečavanja daljnje +ragmentaije o>iteljskih gospodarstava u %rvatskoj i ustanovljivanje vlasnika i vrijednosti zemljišta u >ivšem društvenom vlasništvuH - prostorne i mjere zaštite okoliša odnose se na donošenje učinkovite strategije prostornog ureBenja i zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeBaH
9
- in+rastrukturne i razvojne kako >i se postigao viši stupanj opremljenosti komunalnom i društvenom in+rastrukturom )zdravstvena zaštita0 pošte0 škole0 muzeji itd,*H - o>razovne0 kadrovske i promid=>ene mjere s namjerom i iljem usvajanja znanja kako turizam0 kao dopunska djelatnost0 mo=e utjeati na razvitak o>iteljskog gospodarstva0 poljoprivrede i ruralni razvitak u jelosti, ) Frani0 R,0 !rgi0 Z, 0 1221, *
!ra+ikon 3, Struktura predviBenih ulaganja
3. STANJE AGROTURIZMA U HRVATSKOJ J
# %rvatskoj se0 prema Zakonu o turističkoj djelatnosti ) Koravak turista u domainstvu koje je organizirano kao turističko seljačko gospodarstvo radi odmora ili rekreaije, # novom Zakona o pru=anju usluga u turizmu ) JK2;*0 u čl, 4< de+iniraju se turističke usluge u o>iteljskom poljoprivrednom gospodarstvu )"7!-u*: to su poljoprivredne0 šumarske i slične aktivnosti vezane za to gospodarstvo, S o>zirom da je hrana va=an element turističke ponude na agroturističkim gospodarstvima0 pripremanje hrane i pru=anje usluga prehrane0 pripremanje i poslu=ivanje pia0 kao i pru=anje usluga smještaja regulirani su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti ) 4olje organizaije i suradnje vlasnika turističkih seoskih gospodarstava u %rvatskoj gospodarskoj komori 19, listopada 3<<9, osnovana strukovna udruga pod nazivom Zajednia turističkih seoskih gospodarstava, # okviru Zajednie djeluje stručna slu=>a koja prati0 potiče i usmjerava rad0 te organizira savjetovanja i konzultaije za sve zainteresirane su>jekte, @lanom Zajednie turističkih seoskih gospodarstava mo=e postati svaki vlasnik o>iteljskog gospodarstva koji se pored osnovne poljoprivredne djelatnosti =eli >aviti dodatnom turističkom aktivnošu te ponašati u skladu s odred>ama Zakona u ovoj djelatnosti, # 1232, godini za>ilje=en je veliki porast >roja registriranih turističkih seoskih o>iteljskih gospodarstava0 što prema njihovu mišljenju govori o tome da su vlasnii o>iteljskih gospodarstava jasno prepoznali turizam kao va=nu dopunsku djelatnost, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5,0 1232, *
7rema izvješu %rvatske gospodarske komore0 u %rvatskoj je 413 gospodarstava registrirano kao turistička seljačka o>iteljska gospodarstva0 a 336 gospodarstva se >ave turizmom kao dopunskom djelatnošu, !ospodarstva su veinom izletničkog tipa0
;
kušaonie vina i rakije0 dok ugostiteljske usluge nudi tek 62L registriranih turističkih o>iteljskih gospodarstava, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5,0 1232, * # praksi0 agroturističko gospodarstvo mo=e nuditi usluge spavanja i prehrane0 različite o>like razonode )npr, jahanje0 vo=nja >iiklom0 vo=nja na sijenu0 spavanje na sijenu i sl,*0 prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda0 mogunost sudjelovanja u raznim poslovima koje vlasnii o>avljaju na svom imanju )hranjenje stoke0 >er>a poljoprivrednih proizvoda0 pripremanje domae hrane i sl,*, a gospodarstvu se mogu ponuditi poljoprivredni proizvodi proizvedeni na tome0 ali i na drugom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u #pisnik poljoprivrednih gospodarstava s kojim domainstvo zaključi ugovor o razmijeni proizvoda0 no s područja iste =upanije0 te ostali proizvodi kao što su: gljive0 samoniklo >ilje0 pu=evi0 šumski plodovi0 morski plodovi0 divljač0 koje jedan od članova domainstva u>ere0 odnosno ulovi0 sukladno pose>nim propisima iz područja zaštite prirode0 poljoprivrede0 lovstva i ri>arstva, ) Skupina autora0 122J, * Strategija ruralnog razvoja Repu>like %rvatske od 122, do 1236, pose>ie naglašava va=nost agroturizma u ilju privlačenja turista u vlastito područje te stvaranje dodatnog prihoda,
Ta>lia 1, 7rikaz >roja registriranih turističkih seljačkih gospodarstava po =upanijama TS"!
GR"( 'R8&8TA
.#7A$(A
#S?#!8 7R8%RA8
5u>rovačko-
;;
16
;2
neretvanska $starska
J4
196
4;
Splitsko-
63
31
63
dalmatinska Zagre>ačka
62
43
1
$zvor: Miškin0 ?,0 MaBer0 G, )122*: Aktualno stanje turizma na ruralnom prostoru %rvatske 1220 Sektor za turizam0 %!'0 Zagre>0 http:KK,hgk,hr
3.1. Agroturiz! u D"!#i$i 5almaiju karakteriziraju otoi0 ove0 kršovitih predjela 5almatinske Zagore i raskošnih gradova na moru0 kao i malih ri>arskih naselja, Ri>arenje kao tradiionalna aktivnost još se uvijek odr=alo na malim otoima i gradiimana moru0 te e svaki pravi domain ponuditi rno vino i +rišku ri>u0 a mo=e i pršut ili pak pravi ovčji sir, Seoski =ivot u 5almaiji naj>olje je iskusiti na škrtom kršu ili otočiu gdje osim suna0 ovaa i mira prirode0 te daška vjetra0 ničeg drugog i nema, ) Cetinski0 &,0 'ušen0 8,0 'atia0 5, 0 3<<9,* 5almaija ima velike potenijale razvoja agroturizma koji je značajan z>og toga što gospodarski razvija ruralna područja 5almaije te zapošljava i zadr=ava stanovništvo u njima istovremeno čuvajui0 njegujui i promovirajui kulturnu i prirodnu >aštinu dalmatinskih krajeva te dopunjuje ve postojeu turističku ponudu jedinstvenim0 autohtonim proizvodom i do=ivljajem, ) Cetinski0 &,0 'ušen0 8,0 'atia0 5, 0 3<<9,* Razvoj agroturističke ponude idealna je prilika za gospodarski uzlet ruralne 5almaije, &a=nost i značaj agroturizma za razvoj 5almaije prepoznale su četiri dalmatinske =upanije i 7rogram #jedinjenih naroda za razvoj )#57* koji je u okviru 7rojekta C"AST osnovao 7rogram za potianje zelenog poduzetništva s jednim od prioriteta potianja razvoja agroturizma u 5almaiji, 'roz 7rogram se provodi niz aktivnosti od podupiranja razvoja čitavog sektora do pomaganja individualnim agroturističkim poslovnim projektima, ) Cetinski0 &,0 'ušen0 8,0 'atia0 5, 0 3<<9,*
3.1.1. Pr%g"%& 'o (u')i$! # Zadarskoj =upaniji je registrirano 43 domainstava koja se >ave agroturizmom te šest domainstava koja su iskazala interes za registraiju, 5isperzija domainstava nije ravnomjerna na ijelom teritoriju =upanije, ajviše domainstava smjestilo se u zaleBu Zadra0 a najmanje na otoima0 dok područje !račaa i 5ugi otok ne >ilje=e ni jedno seosko domainstvo, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, *
<
/i>ensko-kninska =upanija >ilje=i 13 seoska domainstva, i u ovoj =upaniji razvoj agroturizma nije ravnomjerno rasporeBen, ajviše domainstava registrirano je oko Skradina i 5rniša te uzaleBu 7rimoštena i uz 7 'rka0 dok područje oko 'nina ne >ilje=i ni jedno domainstvo, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, * 'ad je o Splitsko-dalmatinskoj =upaniji riječ0 >roj agroturističkih imanja popeo sena 63, o0 u ovoj =upaniji domainstva su ravnomjerno rasporeBena na ijelom teritoriju, $pak0 vei >roj registriran je u unutrašnjosti otoka Grača i &isa0 dok Zagora i zao>alje >ilje=e nešto manji razvoj agroturizma, ) Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 0 1232, * 5o>ri su preduvjeti0 pa i rezultati u 5u>rovačko-neretvanskoj =upaniji0 gdje su prirodni preduvjeti idilični )mir i tišina0 klima0 mogunosti za razvoj poljoprivrede i proizvodnje Nzdrave hraneN,,,*0 te očuvana kulturna >aština kao još jedan od čim>enika za razvoj agroturizma, 5u>rovačko-neretvanska =upanija >ilje=i najvei >roj seoskih domainstava u %rvatskoj čak ;; domainstava, $ ovdje su domainstva ravnomjerno rasporeBena na području ijele =upanije, ešto vei >roj se nalazi na području 'onavala i 5u>rovačkog primorja0 dok manji >roj >ilje=i područje doline eretve, 5anas su vrlo sla>o razvijeni otoi i dijelovi zaleBa0 dok je o>ala njen najrazvijeniji dio0 a oso>ito je to slučaj sa 5u>rovnikom i njegovom okoliom, S o>zirom na svoje resurse i atrakije turizam =upanije je danas razvijen0 ali se taj razvoj +okusira na o>alu0 kroz snagu 5u>rovnika, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
3.2. Agroturiz! u I*tri &eliku ulogu u razvoju agroturizma u $starskoj =upaniji imala je Turistička zajednia $starske =upanije0 a uz potpore +inanijske prirode0 razvoju ovog o>lika turizma pridonijele su i različite promoijske aktivnosti )katalog0 e> strania0 sajmovi i prezentaije*, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * Sama ponuda agroturizma raznolika je i spei+ična, $ to od >oravka u tradiionalno ureBenim0 am>ijentalnim smještajnim kapaitetima0 dru=enja s 32
=ivotinjama0 sudjelovanjau seoskim radovima0 pješačenja i vo=nja >iiklom0 >avljenja ekstremnim sportovima0u=ivanje u gastro deliijama )vino0 pršut0 sir0 tartu+iO*0 jednom riječju idealno za aktivani antistres odmor daleko od ur>ane ivilizaije, a tim domainstvima vlasnii se >ave poljoprivredom i proizvodnjom tradiionalnih proizvoda koji se mogu direktno kušati0 alii naučiti kako se spravljaju domai istarski speijaliteti, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * a području $starske =upanije projekt razvoja agroturizma osmislili su =upanijski "djel za turizam i trgovinu te Turistička zajednia $starske =upanije0 uz potporu =upanijskog "djela za poljoprivredu, 7rojekt je pokrenut radi o>ogaivanja turističke ponude u skladu s trendovima na svjetskom turističkom tr=ištu0 radi očuvanja i razvoja ruralnoga prostora gospodarskim o=ivljavanjem0 radi valorizaije i predstavljanja prirodnoga i kulturnoga naslijeBa ruralnoga prostora0 očuvanja tradiionalnoga graditeljstva0 o=ivljavanja i potianja zanatstva i dr, "stvarivanje projekta započelo je 3<<;,0 kada je izdan i edukativni katalog namijenjen moguim agroturističkim domainstvima, !od, 3<<, tiskan je katalog Istra – agroturizam, ruralni turizam, eko-turizam, prvi
takve vrste u %rvatskoj0 koji je o>uhvatio 1;
domainstava0 )od njih je 36 ponudilo i smještaj s ukupno 32 kreveta*, "d tada se svake godine priprema novo i dopunjeno izdanje kataloga, # $starskoj su =upaniji 1232, >ila 4 agroturistička seoska domainstva s kapaitetom od 693 kreveta, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * 7rema marketinškoj kategorizaiji Turističke zajednie $starske =upanije agroturistička su domainstva 1232, podijeljena u šest kategorija, 7rva0 u koju ulazi 12 domainstava0 odnosi se na a, u u=em smislu te posjetiteljima nudi hranu0 smještaj i o>avljanje tipičnih seoskih poslova, # drugoj su kategoriji 41 domainstva koja nude smještaj u seoskim kuama za odmor, Trea kategorija o>uhvaa četiri seoska o>iteljska hotela, # četvrtoj su domainstva sa so>ama i apartmanima tradiionalne )61 domainstva* i novije arhitekture )J4 domainstva*, 7etoj kategoriji pripadaju dva domainstva koja se >ave ekoturizmom0 a šestoj 12 domainstava koja nude samo uslugu prehrane, # pose>noj su kategoriji kušaonie namijenjene prodaji isključivo tradiionalnih istarskih proizvoda iz vlastitoga domainstva )pršut0 sir0 masline0 med*, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
33
7rosječna je popunjenost kapaiteta više od 332 dana godišnje0 s tendenijom porasta iz godine u godinu, 7rosječan je >oravak gostiju na seoskim domainstvima pet dana, "sim tiskanja kataloga0 marketinške aktivnosti vezane uz agroturizam odnose se na odr=avanje prezentaija0 predstavljanje na sajmovima i na e>-straniama Turističke zajednie $starske =upanije, $, 5, Riva tours iz MPnhena0 jedini touroperator koji je istarski agroturizam uvrstio u svoje kataloge i >rošure0 ponudio je domainstva njemačkom i nizozemskom tr=ištu, a potiaj Turističke zajednie $starske =upanije i "djela za turizam osnovana je 3<<<, udruga Agrotour %istria0 kojoj je ilj po>oljšati kvalitetu pru=enih usluga ujedinjavanjem davatelja usluga u agroturizmu, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * $z svega navedenog vidljivo je da vodee mjesto $stre u hrvatskom ruralnom turizmu uzrokovan prirodno geogra+skim0 prometnim i kulturnim pogodnostima0 ali i najranijom inijativom u koju su uključeni svi potre>ni +aktori )lokalna zajednia0 +inan ijska potpora*0 što je ostavilo značajne posljedie na prostorne0 soio - ekonomske i demgra+ske strukture, Započet proes odvija se planski i u stalnom je napredovanju imo=e >iti putokaz razvoja ruralnog turizma u ostalim hrvatskim regijama, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, *
!ra+ikon 1, ">lii prooije agroturizma u $stri )$zvor: Rezultati istra=ivanja na znanstvenom projektu MZ"/-a NAgroturizam element odrQ=vog razvojaN0 $nstitut za poljoprivredu i turizam0 7oreč0 122;1232, godina*
31
# %rvatskoj je aktivno udru=enje R#RA?$S - konzorij agroturizma i ruralnog turizma $stre0 koji predstavlja ugovorno interesno povezivanje dionika agroturizma i ruralnog turizma $stre kroz autonomnu i pro+esionalnu instituiju, "snovni ilj povezivanja0 udru=ivanja sudionika ruralnog turizma je stvaranje dodane vrijednosti, $stra u %rvatskoj prednjači u ovakvom o>liku ponude, 7onuda agroturizma u $stri vrlo je raznolika0 a osim >rojnih prirodnih i kulturnih ljepota i povijesnih znamenitosti0 u ponudi se mo=e nai >oravak u tradiionalnim ureBenim o>jektima0 promatranje =ivotinja0 škole jahanja0 sudjelovanje u seoskim radovima0 pješačenje i >iiklizam0 te >avljenje ekstremnim sportovima, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * Tu je i raznolika gastronomska ponuda u kojoj se ističu vino0 tartu+i0 pršut0 maslinovo ulje i sir, $starska =upanija prednjači0 ne samo s prvim aktivnostima u pravu razvoja agroturizma0 ve i u promoiji ove djelatnosti i edukaiji )o>javljen priručnik o agroturizmu* i razvoju potiajnih kreditnih linija, ) 'rajnovi0 A,0 7redovan0 M, 0 1233, * 3.3. Agroturiz! u Zgr%+,-o$ (u')i$i
Zagre>ačka =upanija se ne mo=e pohvaliti da raspola=e s velikim smještajnim kapaitetom: 34 hotela i motela0 te 19 ostalih smještajnih o>jekata, # smještajne kapaitete veinom u>rajamo vlasništvo malih poduzetnika kao što su: moteli0 pansioni0 prenoišta0 gospodarstva0 lovačke kue0 kleti i kampovi, Smještajna ponuda je najvea u području oko $vani !rada0 (astre>arskog i Samo>ora i čini ;L od ukupne ponude, 7otra=nja0 odnosno zahtjevi tr=išta su nešto vei0 pose>ie kad su u pitanju gospodarstva koja se >ave agroturizmom, 7rihod od agroturizma podrazumijeva prihod od ugostiteljskih usluga0 usluga smještaja0 usluga sportsko-rekreativnih aktivnosti0 te prodaje vlastitih proizvoda na imanju, 7rema rezultatima0 1224, godine ostvaren je prihod od J0; milijuna kuna, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, *
ije neva=no spomenuti kako je Zagre>ačka =upanija jedna od rijetkih koja ima pose>an program potiaja za razvoj agroturizma, "sim što su 1229, godine usvojene smjernie razvoja agroturizma u =upaniji0 aktivnosti razvijanja turističko-rekreativnih sadr=aja sa agroturizmom u okviru o>iteljskih gospodarstava uz oglednu proizvodnju zdrave hrane predviBene su i $$, $zmjenama i dopunama 7rostornog plana Zagre>ačke 36
=upanije iz 122;, godine, Zagre>ačka =upanija ima značajan potenijal za razvoj agroturizma, 7otenijal je u poljoprivrednim mogunostima0 geogra+skom polo=aju0 >lizini Zagre>a i do>roj prometnoj povezanosti sa drugim dijelovima %rvatske, Za mnoge stanovnike ur>anih središta agroturizam je novina0 rijetko korištena, Zvana je i Nzagre>ački prstenN0 smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne %rvatske, Zauzima 6,2; kvadratnih kilometra na kojem =ivi oko 62< tisua stanovnika, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, * Spei+ičan geogra+ski polo=aj0 uz samu graniu sa Slovenijom te u neposrednoj >lizini Zagre>a0 ovu regiju čini va=nim raskri=jem europskih prometnih putova i značajnim tranzitnim područjem, Zagre>ačka =upanija danas jedna od gospodarski naj>r=e rastuih domaih regija0 a svojom >ogatom poviješu0 tradiijom0 kulturom0 očuvanom prirodom0 gastronomskom ponudom i prekrasnim =ivopisnim krajoliima prometnula se u pose>no atraktivnu zelenu izletničko-turističku destinaiju, @inei prsten oko hrvatske metropole =upanija je uspjela spojiti suvremeni ur>anizam i očuvati tradiionalne narodne o>ičaje i vrijednosti, Zahvaljujui tome0 razvio se i agroturizam, # prilog agroturizmu ide i pojava nekoliko društvenih proesa, #z poveanje >roja domaih i stranih gostiju0 poveava se i >roj ekološki osviještenih potrošača, 8kološki osviješteni potrošači najčeše su i do>ri poznavatelji pro>lematike )kvalitete ponude* agroturizma, TakoBer0 sve je vei >roj zaposlenih stranih dr=avljana u veleposlanstvima0 poduzeima0 ivilnim udrugama i slično0 kao i članova njihovih o>itelji, avedeno potenijalno tr=ište zahtijeva nove i drugačije o>like0 od dosadašnjih0 turističke )jednodnevne i višednevne* ponude što je zasigurno i agroturizam, #z navedene mogunosti razvoja agroturizma0 postoje i ograničenja, eka od njih su: neprepoznatljiva ponuda ruralnog turizma u jelokupnoj turističkoj ponudi0 nepostojanje integriranog marketinga0 nedorečen zakonski i instituionalni okvir koji nedovoljno potiče razvoj agroturizma0 i slično, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, * !lavni razlozi nekorištenja agroturističkih usluga su nezainteresiranost0 nein+ormiranost0 nedostatak prigode0 +inanijski razlozi0 pre+erenija mora te veza sa selom, (edan od značajnih pro>lema za agroturistička gospodarstva je sezonalnost te neravnomjeran raspored posjeta tijekom tjedna što je pose>ie naglašeno sa aspekta potre>a radne snage, ) !rgi0 $, 0 Cerjak0 M, 0 1233, *
34
Ta>lia 6, #spored>a osnovnih društveno-ekonomskih pokazatelja Zagre>ačke i $starske =upanije 7ovršina km1
L L poljoprivrednog poljoprivrednih stanovništva kuanstava
Zagre>ačka
6,29
J0;
420J
L dolazaka turista u odnosu na ukupan >roj u R%0 1229, g, 206
$starska
6,4;J
10J
30;
1903
$zvor: 5ZS
ZAKJU/AK 39
%rvatska kao zemlja s rijetko očuvanim seoskim destinaijama0 započinje o>novu starih zapuštenih imanja i njihovo pretvaranje u seoska izletišta0 prenoišta i male o>iteljske hotele, 7roširivanje poljoprivredne djelatnosti pru=anjem dodatnih turističkih usluga postaje nu=no0 jer se tako >olje plasiraju proizvodi i poveava o>iteljski dohodak, 'ontinentalni dio %rvatske ima pose>ne prednosti za razvoj agroturizma, # %rvatskoj još uvijek ne postoji jednoznačna de+iniija pojmova ruralni turizam0 turizam na seljačkim gospodarstvima0 agroturizam, #natoč tome0 mnoga o>iteljska poljoprivredna gospodarstva su prepoznala agroturizam kao dodatni izvor prihoda te uz osnovnu poljoprivrednu djelatnost uvode i razne o>like turističkih aktivnosti, Stoga mo=emo zaključiti da je ruralni turizam0 pa tako i agroturizam još uvijek nedovoljno iskorišteni potenijal u hrvatskoj turističkoj ponudi, Razvoj agroturizma0 izmeBu ostalog0 omoguuje stvaranje novih radnih mjesta0 zadr=avanje mladih u ruralnim sredinama0 na o>navljanje stam>enih i drugih o>jekata0 te čuvanje tradiije i o>ičaja ruralnog kraja,
,
ITERATURA 3J
3, Gršči0 ',0 Frani0 R,0 Ru=i0 5, 1232,0 UhV Agrotourism oners opinion0 (ournal o+ Central 8uropean Agriulture0 &ol 33K3 1, Cetinski0 &,0 'ušen0 8,0 'atia0 5, 3<<9,0 Mjesto i uloga ruralnog turizma u Strategiji razvoja hrvatskog turizma0 Zagre> 6, Skupina autora 122J,0 %rvatski turizam: plavo0 >ijelo0 zeleno, Zagre>: $nstitut za turizam
0E IZVOR 3, Agroturistička ponuda Zagre>ačke =upanijie ograničenja i mogunosti http:KKhrak,sre,hrK;6<19 )1<,3,1234,* 1, Agroturizam na o>iteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u %rvatskoj 7retpostavke
i
izgledi
razvitka
http:KKhrak,sre,hrKindeW,phpX
idYlanakYjezik3<243[sholanak )3J,1,1234,* 6, Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma pro>lemi i smjernie http:KKhrak,sre,hrKJ123 )1,3,1234,*
3;