Zbirka priprema za OZ - Regodić (2003)

Садржај 1. Nastavna jedinica: Odjelјenjski ugovor.......................................................2 2. Nastavna jedinica: Izaberi sebi prijatelja...................................................3 3. Nastavna jedinica: Razgovor prihvatanja......................................................5 4. Nastavna jedinica: Samokontrola uz grupnu podršku............................................9 5. Nastavna jedinica: Rasprava o interaktivnom učenju..........................................11 6. Nastavna jedinica: Preuzimanje uloge........................................................13 7. Nastavna jedinica: Pismo....................................................................15 8. Nastavna jedinica: Kooperativno učenje......................................................17 9. Nastavna jedinica: Empatija.................................................................19 10. Nastavna jedinica: Lični karton............................................................21 11. Nastavna

jedinica: Poštujmo razlike među ljudima..........................................23

12. Nastavna jedinica: Usaglašavanje ciljeva...................................................25 13. Nastavna jedinica: Ja - identitet..........................................................28 14. Nastavna jedinica: Samosvijest (T-karta)...................................................29 15. Nastavna jedinica: Autoritet (Zašto nam je potreban autoritet?)............................31 16. Nastavna jedinica: Odgovornost.............................................................33 17. Nastavna jedinica: Analiza rada na kraju prvog polugodišta.................................34 18. Nastavna jedinica: Dječija prava (vrste prava).............................................35 19. Nastavna jedinica: Umijeće živlјenja.......................................................37 20. Nastavna jedinica: Privatnost..............................................................40 21. Nastavna jedinica: Misli- bilјeži - upari - podijeli.......................................43 22. Nastavna jedinica: Srodne duše.............................................................44 23. Nastavna jedinica: Strukturalni pristup....................................................46 24. Nastavna jedinica: Osjećanja i gradivo.....................................................48 25. Nastavna jedinica:

Pošalјi problem........................................................49

26. Nastavna jedinica: Razlike u sličnostima...................................................50 27. Nastavna jedinica: Zajedničko izgrađivanje povjerenja......................................51 28. Nastavna jedinica: Stvaralačko rješavanje problema.........................................52 29. Nastavna jedinica: Zajednički cilјevi učenika i nastavnika - izgrađivanje povjerenja.......53 30. Nastavna jedinica: Moje mišlјenje o radioničkom radu na časovima VROZ -a...................54

1. Nastavna jedinica: Odjelјenjski ugovor Cilј rada na času: pomoć učenicima da napišu ugovor koji će u odjelјenju osigurati visoke standarde ponašanja, razmjenu iskustva i pojedinih stavova u parovima i grupama. Oblik rada: rad u parovima i grupama Nastavne metode: diskusija, grupne aktivnosti, metoda pisanih radova. Potreban materijal: papir i olovka. Način formiranja parova i grupa: I parove i grupe učenici formiraju samoinicijativno (po slobodnom izboru). a) Na dan prije časa realizacije sugerisati učenicima da svaki pojedinačno razmisli o 3 - 4 stvari o tome šta drugi čine u odjelјenju a da to stvara teškoće u učenju (na bilo kojem času). b) Neka svako, takođe, razmisli o 3 - 4 stvari koje drugi čine a da to olakšava učenje svih učenika u odjelјenju. v) Isto tako, sugerisati učenicima da razmisle o paru s kojim bi najradije razgovarali o ovim stvarima, kao i o grupi (četvorici učenika) u kojoj bi najradije radili (rješavali naznačene zadatke). g) Prije početka časa klupe u učionici razmjestiti u tri reda tako da učenici budu okrenuti jedan prema drugome licem u lice kako bi lakše i brže mogli odabrati parove i grupe u kojima će raditi. d) Prije prelaska na rad reći učenicima da pripeme listove papira i olovke kako bi u toku rada mogli rješavati postavlјene zadatke. 1. Tok rada na času Uvodni dio časa: (oko 5 minuta): „Vi vjerovatno na nekim časovima doživlјavate nepri- mjerno ponašanja pojedinaca koji ometaju rad na času i tako negativno djeluju na kon- centraciju učenika i shvatanje gradiva. Isto tako, u odjelјenju ima učenika koji svojim aktivnim uklјučivanjem u rad na času , bilo da se radi nova lekcija ili se utvrđuje obrađeno gradivo, doprinose da cijelo odje- lјenje bolјe razumije (shvati, zapamti) dotičnu nastavnu oblast”. 1. Isticanje cilјa Da bismo odvojili negativno ponašanje od pozitivnog, danas ćemo se svi aktivno uklјučiti u izradu zajedničkog odjelјenjskog ugovora. Na tabli zapisati slјedeće: Na času vaspitnog rada u odjelјenjskoj zajednici SEDMOG 2, učenici ovoga odjelјenja zajednički su napisali 3. Interaktivno vježbanje (25 - 30 minuta) 1. Neka svako od vas napiše na papiru 3-4 stvari o tome šta drugi čine u odjelјenju a da vam to smeta u toku nastave. (To ćete napisati u roku od pet minuta). 2. A sada neka svako napiše 3-4 stvari koje drugi čine u odjelјenju a da to olakšava učenje. (To ćete napisati u roku od pet minuta). 3. Pronađite svako sebi par s kojim ćete razmijeniti svoje mišlјenje o tome šta ste napisali. Dakle, prodiskutujte (razgovarajte) sa svojim parom o svom mišlјenju. Zaokružite pitanja u kojima se podudarate sa svojim parom, pitanja kod kojih imate isto mišlјenje. (Ovo može trajati do lo minuta). 4. Neka svaki par pronađe sebi drugi par i tako formira grupu od 4 člana.Kad su to uradili, kaže im se slјedeće: Neka svaka grupa od zabilјežaka koje ima pojedinačno u grupi sačini listu odjelјenjskog ponašanja. Na toj listi trebaju biti zapisane stvari kojih bi se svi u odjelјenju trebali pridržavati, tj. stvari koje bi doprinijele pobolјšanju u ponašanju i učenju. Svaka grupa potom neka na svojoj listi zaokruži tri najznačajnije stvari, koje bi se po mišlјenju grupe mogle unijeti u zaJednički ugovor. 5. Nakon toga neka svaka grupa izabere svog predstavnika (reportera) koji he pred odje- lјenjem pročitati te tri najvažnije stvari. (Ovo traje oko lo minuta). 6. Dok učenici, reporteri grupa, čitaju svoje sugestije, nastavnik ili jedan učenik te najva- žnije sugestije zapisuje na tabli (izbjegavjući one sugestije koje se eventualno budu ponavlјa- le). Na taj način na tabli će biti zapisane tačke zajedničkog ugovora. 7. Komentari o zapisanim tačkama (završne aktivnosti - oko lo minuta) Kada su sve tačke Ugovora zapisane na tabli, nastavnik pita učenike da li se slažu da navedene tačke budu sastavni dio zajedni- čkog Ugovora. Nakon izjašnjavanje učenika o tačkama Ugovora, nastavnik predlaže da se ovo napiše na posebnom panou kao zvanični Ugovor koji će potpisati svi učenici i koji će biti izložen u kabinetu odjelјenjskog starje- šine. Rezultati interaktivnog vježbanja na ovom času vaspitnog rada u odjelјenjskoj zajednici sadrže se u tačkama UGOVORA koji izgleda ovako: ODJELjENјSKI UGOVOR Radi pobolјšanja uspjeha u vladanju i učenju, mi ćemo se ubuduće pridržavati slјedećih tačaka UGOVORA: 1. Od svakog učenika u odjelјenju zahti- jevaćemo disciplinovano ponašanje na časo- vima i u školi. 2. Na časovima ćemo biti maksimalno aktivni. 3. Vodićemo računa o čuvanju namještaja, reda i čistoće u učionicama. 4. Poštovaćemo trud nastavnika i učenika. 5. Bolјi učenici pomagaće slabijim u učenju. 6. Nećemo dozvoliti pojedinim učenicima da u toku časa hodaju po učionici bez potrebe i prethodne dozvole nastavnika. 7. Obezbijedićemo mir i neophodnu tišinu za uspješniji rad na svim časovima. 8. U startu ćemo kolektivno kritikovati i osuđivati svako nedozvolјeno ponašanje pojedinaca. 9. Pojačaćemo interesovanje za učenje svakog pojedinca i za uspjeh odjelјenja u cjelini. 10. Kada radimo u grupama, dogovaraćemo se šapatom. 11. Na času nećemo dozvolјavati istovremeno pričanje više učenika. Može pričati u isto vrijeme samo jedno (nastavnik ili jedan učenik). 12. Svaka neozbilјnost i nedozvolјena igra na časovima treba se eliminisati. 13. U školu i učionicu ne smiju se unositi predmeti koji proizvode zvukove. 14. Svaki trenutak na časovima koristiti racionalno za učenje i što bolјe shvatanje gradiva.Predlažemo nastavnicima da poslije obrade nove lekcije (u završnom dijelu časa) uvijek postave nekoliko pitanja iz te lekcije, posebno onim učenicima koji ometaju tok rada na času.

15. Napomena: Prema dogovoru u odjelјenju, ovaj Ugovor je kao zvanični dokument napisan i potpisali su ga svi učenici odjelјenja i njihov odjelјenjski starješina. Tako potpisani Ugo- vor izložen je u kabinetu srpskog jezika (kabinetu odjelјenjskog starješine).

2. Nastavna jedinica: Izaberi sebi prijatelja Cilј rada na času: podsticanje učeničkih sposobnosti da procijene svoje karakterne osobine i da realnije sagledaju osobine drugih; osposoblјavanje za bolјe međusobno poznavanje i samopoznavanje, za razumijevanje razlika među ličnostima, te za uvažavanje i toleranciju. Potreban materijal: papir, olovke i obični flomasteri (ovo he pripremiti učenici). Na- stavnik he, u nedostatku grafofolije, za svakog učenika pripremiti fotokopiju sistema skale sa 15 karakteristika ličnosti. Tok rada Prije početka časa razmjestiti stolide u krug, tako da učenici mogu sjedjeti okrenuti jedan prema drugom licem u lice. Nastavnik im najavlјuje nastavnu jedinicu i ispisuje je na tabli Danas ćemo na jedan neuobičajen i zanimlјiv način pokušati da svako od vas nađe prijatelјa sa kojim može bliskije sarađivati. Prije početka časa na tabli su napisana slјedeća uputstva za rad: prijatelјski x neprijatelјski ili ovako: prijatelјski x neprijatelјski Ali ako osjećaš da je pojam u bliskom odnosu, a nije sasvim blizak, onda to označi ovako: prijatelјski x neprijatelјski Ako nisi siguran kakav je tvoj odnos ili ako je stav neutralan, stavi svoj znak tačno u sredinu ovako: prijatelјski x neprijatelјski Molim da znakove stavite precizno, tako da budu dovolјno jasni i vidlјivi.

Napomena: Ovako izgleda jedna od popunjenih tabela u kojoj je učenik na času opisao svoje karakteristike. (Učenicima se daju tabele bez oznaka X). Nakon ucrtavanja grafičkog rješenja o svojim karakteristikama, učenici upoređuju dobijene grafikone sa drugim učenicima. Prvo se upoređuju sa onim učenicima s kojima su imali sličnosti u prethodnom pred- stavlјanju, a zatim i sa ostalim učenicima. Upoređivanje se obavi jednostavnim stavlјa- njem jedne folije na drugu i pogledom prema izvoru svjetlosti ustanovi koliko su procje- ne slične ili različite. Grafička rješenja mogu se upisivati i na tankom papiru i tako dva popunjena papira staviti jedan na drugi na prozorsko staklo kroz koje dopire dnevna svjetlost. (Ovakav način primijenjen je na ovom času). Poslije utvrđivanja sličnosti i razlika učenici sa najvećom sličnošću sjedaju jedan do drugoga i na taj način se dobiju sara- dničke grupe. Zato se ova radionica i naziva Izaberi sebi prijatelјa. Kada su učenici sjeli ukrug, nastavnik ih podsjeća da pripreme papir i flomastere. Potom im objašnjava da se svi redom moraju predstaviti, ali ne krštenim imenom. To može biti slјedeći način predstavlјanja: zanimanje (profesija) kojom se želite u ži- votu baviti, naziv omilјenog slatkiša, naziv nastavnog predmeta koji volite, naziv kućnog lјubimca, bilјke i slično. (Za smišlјanje imena kojim ćete se predstaviti imate 4 minuta). Kada osmislite svoje novo ime, zapišite ga ili nacrtajte flomasterom na papiru koji ste pripremili. Po isteku četvrtog minuta učenici se redom predstavlјaju novim imenima i svako od njih komentariše zašto je izabrao baš to ime. Kad je predstavlјanje završeno, nastavnik im predlaže da međusobno glasno prokomen- tarišu i procijene koji je znak (novo ime) najsličniji njihovom i da taj znak upišu na svoj papir ispod svog novog imena. Obavezno zapišite koji je učenik svakom od vas naj- sličniji po znaku predstavlјanja i sa kojim biste želјeli dalјe sarađivati. Slјedeći korak je podjela listova svakom učeniku na kojima je prikazan sistem skala pod naslovom JA SAM, sa petnaest ličnih karakteristika. Iza ovog slijedi objašnjenje nastavnika (voditelјa) radionice: Svako od vas dobio je papir na kojem ima petnaest karakteristika ličnosti (pročitati karakteristike s desne i lijeve strane paralelno, od prve do petnaeste karakteristike). Svako od vas treba da procijeni koliko je svaka karakteristika (pojam) blizak onome kako sebe opa- žaš i osjećaš, te da to označiš stavlјajući znak "X" na određeno mjesto u skali. To ćete uraditi na ovaj način: nastavnik objašnjava na primjerima (prijatelјski - neprijatelј- ski), koji su prije početka časa ispisani na tabli. Objašnjenje se daje u pet različitih varijanti. Učenicima skrenuti pažnju da znakove stavlјaju precizno, tako da budu do- volјno jasni i vidlјivi. Kada su završili ucrtavanje grafičkog rješenja, učenicima se kaže da uporede svoja rješenja sa rješenjima onih učenika s kojima su imali sličnosti u prethodnom predsta- vlјanju i to se poimenično kaže na primjeru učenika koji su prethodno izabrali iste ili slične znakove za svoje predstavlјanje. To ćete uraditi tako što ćete staviti ispunjene listove jedan na drugi i prisloniti ih na prozorsko staklo ili na drugi pogodan način. Upoređivanje rješenja potom se oba- vlјa i sa drugim učenicima. Poslije utvrđivanja sličnosti i razlika, učenicima s najvećom sličnošću kaže se da sjednu jedan do drugoga i da jedan među sličnima ispiše na svom papiru broj i naziv ličnih karakteristika u kojima su slični učenici potpuno podudarni, ili približni.

Kada su ispisane sličnosti i podudarnosti na papir, nastavnik objašnjava da smo na ovaj način otkrili ko nam je u odjelјenju naj- sličniji i tako smo dobili saradničke grupe. Zato se radionica naziva "Izaberi sebi prijatelјa". Pitanja za završni razgovor: 1. Jeste li iznenađeni izborom? Zašto? 2. Jeste li ikada pretpostavlјali da će do takvog izbora doći? 3. Koje od 15 karakteristika ličnosti, koje smo danas upoznali, su važne za razvoj prijatelјstva i saradnje? 4. Kako se sada osjećate? (Opušteno, nelagodno i slično) ? 5. Hoćete li i dalјe sarađivati sa iza- branim prijatelјem (prijatelјicom)? Prema rješenjima grafikona sistem skale sa petnaest karakteristika ličnosti, uče- nici se mogu svrstati u devet grupa: 1. g r u p a: 4 nastavnika (profesor geografije, informatike, fizičkog vaspitanja i učitelјica). Podudarni su ili slični u: toleranciji, pažnji, iskrenosti, osjetlјivosti, stabilnosti, prijatnosti, nježnosti, sposobnosti i sigurnosti. 2. g r u p a: 2 učenika (advokat i diplomata). Slični su ili podudarni u slјedećem: toleranciji, iskrenosti, osjetlјivosti, stabilnosti, grubosti, sigurnosti, sposobnosti. 3. g r u p a: 3 učenika (farmaceut, lјekar, pilot). Podudarni su ili slični u: toleranciji, iskrenosti, nježnosti, kulturi, inteligenciji, razumnosti, sigurnosti. 4. g r u p a: 3 učenika (2 inženjera i profsor informatike). Podudaraju se ili su slični u: toleranciji, pažnji, iskrenosti, stabilnosti, inteligenciji, kulturi, duhovitosti, sigurnosti, sposobnosti, grubosti, iskrenosti, razumnosti. 5. g r u p a: 3 učenika (profesor biologije, veterinar, ekonomista). Oni imaju podudarne ili slične slјedeće karakteristike: tolerancija, pažnja, iskrenost, prIJatnost, stabilnost, kultura, sposobnost. 6. g r u p a: 2 učenika (vozač i autome- haničar). Slični su ili podudarni u: toleranciji, iskrenosti, razdražlјivosti, prijatnosti, sposobnosti, grubosti, prostakluku. 7. g r u p a: 4 učenika (zec, pas, papagaj, riba). Slični su u slјedećem: toleranciji, osjetlјivosti, pažnji, prijatnosti, nježno- sti, kulturi, duhovitosti. 8. g r u p a: 5 učenika (3 frizera, rak, papagaj). Slični su u: toleranciji, iskrenosti, hladnokrvnosti, stabilnosti, nježno- sti, neduhovitosti, neinteligentnosti, boja- žlјivosti. 9. g r u p a: 3 učenika (inženjer, ekonomista, pjevač). Slične osobine su im: osjetlјivost, stabilnost, prijatnost, nježnost, iskrenost, neduhovitost, sposobnost, razumnost, sigurnost. Napomena: Iz navedenih podataka može se zaklјučiti da su se učenici, uglavnom, opre- djelјivali za pozitivne karakteristike li- čnosti. Ova analiza izvršena je na osnovu grafi- čkih rješenja prikuplјenih od učenika po završetku radioničkog rada na času.

3. Nastavna jedinica: Razgovor prihvatanja Cilј rada na času: aktivno slušanje sagovornika, uočavanje razlike između govora prihvatanja i govora odbijanja (napad, agresija, optužba i slično). Oblik rada: individualni rad i rad u parovima Nastavne metode: dijalog i metoda pisanih radova. Potreban materijal: papiri različite boje i veličine, crtež zmije i žirafe, radni list sa tekstom "JEDAN DOGAĐAJ". Tok rada na času Moderator pravi slјedeći uvod u rad: Raz- govor je najčešći način komunikacije među lјudima. GTored lijepih i lјudskih riječi, nažalost, u razgovoru se često mogu čuti i ružne riječi, a ponekad dođe i do međusobnog vrijeđanja i omalovažavanja, osude, napada i slično. Govor vrijeđanja i netolerancije zove se govor odbijanja koji onemogućava dalјi dijalog među lјudima i rješavanje iskrslih problema. Druga, prihvatlјiva vrsta razgovora, zove se govor prihvatanja (empatija). To je govor kojim pokazujemo razumijevanje druge osobe, njenih osjećanja, misli i stavova, ali pri tome ne napuštamo ni svoje vlastito mišlјenje i stavove. Veoma je bitno i samog sebe (empatički) razumjeti. Nekada i sami sebi trebamo postaviti slјedeća pitanja: šta ja sada osjećam? Zašto to osjećam? Šta zapravo hoću? Koju potrebu želim zadovolјiti? Hajde da tu potrebu sada zadovolјim. Za to ima više načina... Mogu odabrati ovaj i slično. Razgovor prihvatanja traži od nas da znamo drugoga slušati s empatijom i govoriti u obliku ličnog iskaza (iskaza u prvom licu). Takav iskaz oslobođen je okrivlјi- vanja, kritikovanja, optuživanja... Time po- mažemo drugom, a istovremeno zadržavamo svoj stav. Govor prihvatanja drukčije se zove govor žirafe. (Smatra se da žirafa ima najveće srce među sisarima). Govor odbijanja u kome se izražava srdžba, lјutnja, napad i osuda naziva se jezik zmije. Primjeri: a) govor odbijanja (govor zmije): Prodavačica kaže mušteriji koji razgleda izloženu robu: „Što toliko razgledate te police? Roba se ne smije dirati!” b) govor prihvatanja (govor žirafe): Proda- vačica: „Oprostite, ali kupci do vas žele uzeti nešto sa ove police. Mogu li vam pomoći naći robu koju želite?” Nastavnik zatim podijeli učenicima list s naslovom „JEDAN DOGAĐAJ”. (Sadržaj lista je u prilogu). Potom pred- laže učenicima da na datom papiru crtežom prikažu šta im se danas ili juče dogodilo, kako se zbog toga osjećaju, koje probleme i želјe u vezi s tim imaju, te šta konkretno žele učiniti.Svaki učenik treba sebi pronaći par s kojim razgovara o tome šta je napisao, a nakon toga uzajamno se predstave pomažući se listom. Potom učenici sjedaju ukrug i razbroje se na parove. Na sredinu kruga postave se kartice s „Govornim situacijama”. Jedne kartice su plave i predstavlјaju govor zmije, a druge kartice su žute i predstavlјaju govor žirafe. Učenik broj 1 izvuče karticu i pročita tekst koji je na njoj. Nјegov par (broj 2) mora na to nešto reći, reagovati. Zatim slјedeći par izvlači drugu karticu i čita s nje sadržaj i tako sve redom dok se sve kartice ne izvuku. Svi učenici slušaju govorne situacije i reakcije na njih.Nastoje da shvate razliku između sadržaja na plavim karticama (ZMI- JA) i žutim karticama koje predstavlјaju govor žirafe. Istovremeno uočavaju da li je tekst omogućio nastavak razgovora ili je uzrokovao prekid komunikacije. (Sadržaj kartica je u prilogu ove pripreme). Učenici trebaju shvatiti da je govor na plavim karticama (Zmija) hladan, optužujući (govor odbijanja), a na žutim (žirafa karticama) iskren, govor koji omogućava nastavak dijaloga. Voditelј radionice uzima sliku zmije u jednu ruku, a sliku žirafe u drugu i izgovara nekoliko tekstova s kartica. (Tekst s plave kartice govori zmija, a tekst sa žute kartice govori žirafa. Na primjer: a) ZMIJA - SESTRA: Lažove jedan! Stalno lažeš i ogovaraš me pred tatom i mamom! b) ŽIRAFA - SESTRA: Ja se lјutim na tebe što ponekad ne govoriš istinu. Volјela bih da si iskreniji i da se više dogovaramo o svemu. PRILOG br. 1: Jedan događaj Prikaži stripom nešto što ti se danas ili juče dogodilo, kako se zbog toga osjećaš, zašto se tako osjećaš i šta želiš s tim u vezi učiniti.

Prikaži crtežom i tekstom nešto što ti se danas ili juče dogodilo (možda neki susret, doživlјar nezgoda,problem, konflikt...).

Prikaži crtežom i tekstom kako se zbog toga osjećaš (veselo ili tužno, radosno ili žalosno, u nadi ili depresivno). Osjećanje prikaži bojom i oblicima koji odgovaraju tom osjećanju. Pokušaj utvrditi koje potrebe tim događajem jesu - nisu zadovolјene, pa se stoga tako osjećaš. Je li to potreba za sigurnošću, lјubavi, za samopoštovanjem ili pozitivnim mišlјenjem o sebi? Šta želiš učiniti u vezi s tim? Uvijek možeš nešto učiniti; ne prepustiti se očajanju i apatiji. Nacrtaj i napiši šta želiš učiniti.

PRILOG br. 2 : Kartice govorne situacije OTAC: Ti si propalica. Samo spavaš. Brine me tvoje ponašanje.

DJEČAK: Probušio si mi loptu. Takav drug mi više ne treba.

OTAC: Volio bih da se više družiš sa knjigom i da ne sjediš pred televizorom.

DJEČAK: Bilo mi je teško zbog probu- šene lopte. Kako ćemo je zakrpiti?

KOMŠINICA: KOMŠINICA: Mislim da bismo Tvoj deran je udario mog sina. Više ozbilјnije trebale razgovarati s se ne smije družiti s njim! našom djecom da se to više ne ponovi.

UČITELjICA: Tvoje zakašnjavanje UČITELjICA: Mislim da samo na časove dozlogr- dilo je svima, redovnim dolaskom na časove bitango jedna! možeš ispraviti ocjene.

MAJKA: Na šta ti liči ova soba! Kao da su u njoj svinje bile.

MAJKA: Mislim da ovu sobu trebaš dovesti u red kako bi i sebi ulјepšala život u njoj.

DRUGARICA: Ti si izdajica! Dogovorile smo se da zajedno radimo zadatke, a ti nisi došla.

DRUGARICA: Razmišlјala sam što nisi došla. Mislim da bi se dogovor trebao poštovati.

PRODAVAČICA CVIJEĆA: Zašto PRODAVAČICA CVIJEĆA: Mogu da vam pomognem u izboru buketa? li - toliko bulјite u taj buket? Kupite Ima ih različitih vrsta. Zajedno ili ostavite! ćemo izvršiti izbor.

SESTRA: Lažove jedan! Stalno SESTRA: Ljutim se na tebe što lažeš i ogovaraš me pred mamom i ponekad ne govoriš istinu. Volјela tatom. bih da si iskreniji i da se više o svemu dogovaramo.

Napomena: Prvi učesnik u dijalogu (lijeva strana), kako se vidi, ima govor odbijanja, a drugi učesnik (desna strana) ima govor prihvatanja. Ovi sadržaji nalaze se na plavim odnosno žutim karticama koje učenici iz- vlače i komentarišu o čemu je bilo riječi. Rezultati rada na času

PRILOG br. 1: Jedan događaj - odgovori učenika Br. Događaj

Izazvano osjećanje

Zadovol>ene potrebe

Šta želiš učiniti?

1 1.

2 Pobjegao autobus

3 Tužno osjećanje

4 5 Želim drugi autobus Odsad ću ići trinaestkom

2.

Odlična oijena

Radost

Samoiouzdanje

Neka ostane ovako.

3.

Umalo nesreća

Tuga

NezadovoJBSTVO

Ukazati pomoć

4.

Kašnjenje

Žalosno

Nesigurnost

Novi budilnik

5.

Zlostavljanje

Tuga i nada

želim pomoći

Kazniti silnika

6.

Odlična ocjena

Zadovolјst vo

Samopouzdanje

Odličan uspjeh

7.

Nezgoda na času

Tuga

Sigurnost

Izviniti se

8.

Nespora- zum na času

Osjećaj krivice

Samopoštovanje

Biću dobar na času

9.

Autobus pobjegao

G orak osjećaj

Potreba za sigurnošćuOdsad ću ići trinaestkom

10.

Nestašluk na času Tuga i žalost

11.

Razredni čas

Ničega se ne mogu Nisam zado- volјna sjetiti sobom

Drag susret popodne

12.

Nestašluk na odmoru

Tuga

Negativno mišlјenje

Moram biti pažlјiviji

13.

R1aučena lekcija

Radost

Samopouzdanje

Da ovako bude

14.

Konflikt oko zada- Denresivno tka

Sigurnost

Pomoći drugima

15.

Nesporazu m na času

Tužno

Nisu zadovo- lјene moje potrebe

Dokazati da nisam kriv

16.

Dežurstvo

Radost

Pozitivno mišlјenje o Još više sebi želim dežurati

Ne znam šta ću

Izviniti se

17.

Autobus pobjegao

Sreća

Stigao drugi autobus

Putovati trinaestkom

18.

Neprijatn ost

Tuga

Nesigurnost

Izbjeći gužvu

19.

Zaboravlјeni klјučevi

Krivica

Nesigurnost

Duplikat klјučeva

20.

Opomena na času Krivica

Nezadovolјe- no samopouzdanje

Biću pažlјivija na času

21.

Opomena na času Osjećaj krivice

Izgublјeno samogšuzdanje

Neću više ometati čas

22.

Opomena na času Krivica

Negativno mišlјenje Biću o sebi pažlјiviji

23.

Trojka i petica

Nepotpuno samopouzdanje

24.

Opomena zbog pre- Depresija pisivanja

Mijenjam mišlјenje o Iskupiti se nekako kod sebi nastavnice

25.

Pogrešno su mi šaptali na času

Žalost

Izgublјeno samopouzdanje

26.

Moja krivica

Osjećam se tužno Izgublјeno samopouzdanje

Redovno ću raditi zadatke

27.

Nekorektni drugovi

Tuga

Nezadovolјe ne potrebe

Želim drugarski dogovor

28.

Nedisciplina

Depresija

Izgublјeno samopouzdanje

Veća pažnja na času

29.

Odličan iz lektire

Radost

Dobijeno sa~ mopouzdanje

Zadovolјiti sebe i roditelјe

30.

Odlična ocjena

Radost

Sigurnost

Postići što bolјi uspjeh

Radost i tuga

Popraviti trojku

Uči, sine, uči!

Napomena: Navedene odgovore učenici su pisali anonimno, oslobođeni straha da će odjelјenjski starješina prepoznati šta je ko odgovorio. Kad je riječ o Prilogu br. 2 - GOVORNE SITUACIJE, i ovaj zadatak realizovan je u skladu s pripremom za čas, što je omogućilo da učenici shvate razlike između govora prihvatanja i govora odbijanja.

4. Nastavna jedinica: Samokontrola uz grupnu podršku Cilј rada na času: ostvarivanje odgovarajućeg nivoa kontrole nad emocijama koje ometaju učenje, postizanje grupne podrške promjeni ličnih stavova i emocija koje predstavlјaju osnovu negativnog vrednovanja učenja, razvijanje smisla za korekciju stavova u okviru grupe. Razvijanje smisla za pozitivnu saradnju među učenicima i zajedničko izgrađi- vanje strategije za prevazilaženje uočenih ghroblema. Oblik rada: rad u parovima i grupama Nastavne metode: dijaloška metoda, timski rad, metoda pisanih radova Tok rada 1. k o r a k: Podijeliti odjelјenje u parove po principu bolјi i slabiji učenik. a. Neka svako ispriča svome paru o tome šta ga najviše ometa u učenju, šta ga ometa u savlađivanju nastavnog gradiva u školi i kod kuće, čega se najviše plaši. 2. k o r a k: Svaki par nalazi još jedan ili dva para s kojim će raspravlјati o svim pojedinačnim problemima. 3. k o r a k: Svaka grupa pred sobom ima list papira na kojem ispisuje ime svoje grupe koje je sama smislila. Na tom papiru sve grupe ispisuju tri najkrupnija problema ("ome- tača") učenja, koji se odnose na sve članove grupe. 4. k o r a k: Predstavnik svake grupe čita"ometače" koje je grupa utvrdila i to obra- zlaže pred čitavim odjelјenjem, a nastavnik ili jedan učenik ispisuje ih na tabli onim redom kako su pročitani. 5. k o r a k: Ocjenama od 1 do 10 grupe na papiru oijenjuju koliko se pojedine stavke, koje su zapisane na tabli, odnose na njih, procjenjuju koliko to ometa učenje kod njihovih članova grupe. Za svaku stavku istaknutu na tabli grupa usaglašava jednu ocjenu od 0=nimalo do

10=potpuno. Kod ocjenjivanja može se primijeniti i ovakva metoda: svaki član grupe daje svoju ocjenu za pojedine stavke, a potom iz pojedinačnih ocjena članova izvodi se srednja ocjena grupe. Ove ocjene ispisuju se na tabli pored svake stavke i na kraju se sabere skor za svaku stavku. Tako dobijamo rang-listu ome- tača učenja koja se odnosi na cijelo odje- lјenje. 6. k o r a k: Na listu papira svaka grupa ispisuje svoje prijedloge za rješavanje problema istaknutih na rang-listi. 7. k o r a k: Predstavnici grupa redom čitaju prijedloge svoje grupe i obrazlažu, a nastavnik ili jedan učenik zapisuje prijedloge onim redom kako su oni izneseni. 8. k o r a k: Na termometru stavova (od 0 do 10) grupe ocjenjuju koliko se pojedine stavke odnose na njih, procjenjuju koliko je to efikasan prijedlog za uklanjanje ometača učenja. Za svaku stavku grupa usaglašava jednu ocjenu od 0=nimalo do 10=potpuno. Sve ocjene se ispisuju na tabli i na kraju se sabere skor za svaku stavku. Sada smo dobili rang-listu koja predstavlјa strategiju borbe protiv ometača učenja koji se odnose na cijelo odjelјenje. Napomena: U toku rada jedan učenik će zapisivati na poseban papir sve ono što bude zapisano na tabli radi dalјe obrade rezultata rada na ovom času odjelјenjske zajednice. Rezultati rada na času U odjelјenju je radilo 14 parova, koji su se potom svrstali u pet grupa. U tri grupe radilo je po šest učenika, a u dvije po pet. Nakon razmjene mišlјenja u parovima, grupe su po svojoj slobodnoj procjeni zapisale na papiru po tri najveća ometača u učenju, koji se odnose na sve članove grupe. Pregled imena grupa i ometača koje su grupe istakle: Prva grupa - „MUMIJEVI”: 1. Galama u školi i kod kuće, 2. Slušanje muzike, 3. Ljubav. Druga grupa - „PILIĆI” : 1. Ljubav je najveći ometač u učenju, 2. Pretjerano slušanje muzike, 3. Buka - galama. Treća grupa - „REVOLUCIJA”: 1. Zalјublјenost nam najviše smeta, 2. RJedovolјna koncentracija, 3. Buka. četvrta grupa - „POGON 4”: 1. Ljubav, 2. Televizija, 3. Izlasci. Peta grupa - „NINDžA KORNјAČE”: 1. Često nas, dok učimo, hvata trema, 2. Ometaju nas mlađi brat ili sestra, 3. Muzika i televizija. Iz navedenih podataka vidlјivo je da su od pet grupa, četiri grupe među istaknutim ometačima učenja navele lјubav. Tri grupe su naznačile i to da predugo slušanje muzike predstavlјa jedan od problema. Kako su grupe ocijenile težinu istaknutih "ometača” učenja: 1. Ljubav: 0,5,5,3,7- skor: 20 2. Muzika: 10,7,2, 8, 0 - skor: 27 3. Buka: 10,10,10,10,0 - skor: 40 4. Nedovolјna koncentracija: 8,5, 9,8,1 - skor: 31 5. Televizija: 10,10,2,4,10 - skor: 36 6. Izlasci: 6, 0, 0, 8, 0 - skor: 14 7. Trema: 4, 0,10,5,10 - skor: 29 8. Brat ili sestra: 10,1,1, 0, 2 - skor: 14 Prijedlog grupa za uklanjanje „ometača” učenja: 1. Manje priče, više rada: 8,10,10,10, 7 = 45 2. Kad se uči, biti sam u sobi: 5, 6, 3, 7, 8 = 29 3. Manje gledati televiziju: 9,10,10,10,8 = 47 4. Razgovarati s roditelјima o „ometačima”: 2, 5, 9,3,4 = 23 5. Izvaditi osigurač za televizor: 6. 10,10,10,10,10 = 50 7. Manje misliti na lјubav: 8, 8, 7, 6, 8 = 37 8. Manje slušati muziku: 7, 5, 8, 5, 6 = 31 9. Manje „teških predmeta” u istom danu: 10. 8, 9,10, 8,7 = 42 11. U jednom danu samo jedan kontrolni rad: 12. 10,5, 8, 6,8 = 37 13. Kad se uči, misliti samo na učenje: 14. 8, 6, 7,5,10 = 36 Prema pavedenim ocjenama najveći skor dobio je prijedlog pod rednim brojem 5 (50). Sve grupe ovom prijedlogu dale su maksi- malnu oijenu (10). Izvaditi osigurač za televizor (prestati gledati televiziju) način je kojim bi se uklonio glavni „ometač učenja”. Na drugom mjestu je prijedlog: manje gledati televiziju, a na trećem mjestu je prijedlog pod rednim brojem 1: manje priče, više rada.

5. Nastavna jedinica: Rasprava o interaktivnom učenju Cilј rada na času: iznošenje mišlјenja o interaktivnom učenju u našoj školi, podsticanje učenika da sami iznesu svoj stav o ovom načinu rada, ali i da uvažavaju mišlјenje drugih o istom pitanju, davanje mogućnosti učenicima da sami predlažu modele budućeg učenja i poučavanja, međusobno konsultovanje o prednostima i nedostacima interaktivne nastave. Oblik rada: rad u grupama Nastavne metode: diskusija, analitičko- sintetička metoda, metoda pisanih radova. Radni materijal: Papir s pitanjima i olovka. Tok rada na času 1. k o r a k: Priprema za rad na času Uvod: U našoj školi već drugu godinu, pored klasične nastave, primjenjuju se različiti modeli interaktivnog učenja i poučavanja. Pitati učenike da sami defi- nišu interaktivnu nastavu. Ukoliko budu potrebna dodatna obješnjenja u tom smislu, to će učiniti nastavnik voditelј radioni- čkog rada. Danas ćete imati priliku da sami u okviru svoje grupe iznesete svoje mišlјenje o jednoj i o drugoj vrsti nastave. Da biste se slobodno izjasnili o ovome, svaka grupa do- biće list papira na kojem se nalazi nekoliko pitanja u vezi s temom koju smo istakli. 2. k o r a k: Podjela listova papira sa slјedećim sadržajem: Molim vas da u vašoj grupi prodisku- tujute o svakom narednom pitanju i kada se u grupi dogovorite o odgovoru na svako od njih, neka zapisničar vaše grupe taj odgovor upiše na dotični list. Takođe vas molim da pri davanju odgovora budete iskreni. P I T A Nј A: 1. Kada najlakše učite novo gradivo iz nastavnih predmeta:  kada nam nastavnik ispredaje i objasni lekciju,  kada u grupi radimo sami,  kada sami radimo u parovima? (Zaokružite slovo ispred jednog od navedenih odgovora). 2. Koje gradivo duže pamtite:  ono što ste sami radili u okviru grupe ili para,  ono što vam je izlagao i objašnjavao nastavnik? (Zaokužite slovo ispred jednog od navedenih odgovora). 3. Šta vam se najviše sviđa kod interaktivnog učenja:  što se pri rješavanju problema učenici mogu međusobno dogovarati - pomagati,  što se u rad smjelije uklјučuju i učenici koji inače nisu aktivni (učenici sa slabijim ocjenama),  što slobodnije i samostalnije možete iznijeti svoje mišlјenje? (Zaokružite slovo ispred jednog od navedenih odgovora). 4. Šta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog učenja:  nedovolјna angažovanost svih članova grupe ili para,  što sami morate rješavati date probleme (zadatke),  što vam treba više vremena za rješavanje zadataka,  pogoršana disciplina kod ovakvog načina rada? (Zaokružite slovo ispred dva, po vama najbitnija odgovora). 5. Koji način interaktivnog rada vam se više sviđa i zašto:  kada u grupi rade učenici sa istim  uspjehom (ocjenama),  kada se radi u heterogenim grupama (s različitim ocjenama)? (Zaokružite slovo ispred jednog od navedenih odgovora).  Zašto ste odabrali taj odgovor? ____________________________________________________________________ 6. Kako da se radi ubuduće? Šta predlažete:  u nastavi primjenjivati samo interaktivno učenje,  prepustiti nastavnicima da izlažu i objašnjavaju lekcije,  primjenjivati i interaktivnu i klasičnu nastavu? (Zaokružite slovo ispred jednog od navedenih odgovora). Napomena: Ako imate i neka druga zapažanja i mišlјenja o interaktivnoj nastavi, zapišite ih na linijama: _______________________ 3. k o r a k: Rad učenika na datim zadacima Dok učenici rade, nastavnik im objašnja- va da svoje mišlјenje mogu otvoreno, slobodno i iskreno iznijeti i napisati. Jedan učenik u grupi može imati i izdvojeno mišlјenje koje se razlikuje od mišlјenja ostalih o bilo kojem pitanju. Takva pojedi- načna mišlјenja možete napisati na drugoj, čistoj strani papira, koji je pred vama.Sve odgovore upisuje zapisničar kojeg je grupa imenovala. 4. k o r a k: Kada su sve grupe završile rad na datim pitanjima, tada predstavnici čitaju svoja rješenja, upoznajući odjelјenje istovremeno sa eventualnim izdvojenim poje- dinačnim mišlјenjima. Kod izvještavanja treba sučelјavati i različita mišlјenja grupa o istim pitanjima ukoliko razlika bude. Pri tome treba postavlјati pitanja kao što su: Zbog čega? Kako? Zašto vi mislite tako? Ili slično. 5. k o r a k: Nastavnik će na kraju prikupiti pisana rješenja svih grupa radi dalјe obrade i sumiranja svih rezultata. Rezultati rasprave o interaktivnom učenju U ovu vrstu rasprave bile su uklјučene 24 grupe (4 odjelјenja X 6 grupa). Pregled dobijenih odgovora na data pitanja:

PITANјA: 1. Kada najlakše učite novo gradivo: a) kada nam nastavnik ispredaje lekciju: 14 b) kada u grupi radimo sami: v) kada sami radimo u parovima: 2. Koje gradivo duže pamtite: a) ono što ste radili u grupi ili paru: b) ono što je izlagao i objašnjavao nastavnik: 3. Šta vam se najviše sviđa kod interaktivnog učenja: a) što se kod rješavanja problema učenici mogu međusobno pomagati: b) što se smjelije uklјučuju i slabiji učenici: v) što slobodnije i samostalnije možete iznositi svoje mišlјenje: 4. Šta vam posebno smeta kod primjene interaktivnog učenja: a) nedovolјna angažovanost svih članova: 22 b) što sami morate rješavati probleme i zadatke: v) što vam treba više vremena za rješavanje zadataka: g) pogoršana disciplina: 5. Koji način rada vam se više sviđa i zašto: a) kada u grupi rade učenici sa istim uspjehom (zbog toga što su zadaci pri- mjereni njihovim sposobnostima): b) kada se radi u heterogenim grupama (jer bolјi učenici pomažu slabijim): 6. Kako da se radi ubuduće? Šta predlažete: a) primjenjivati samo interaktivno učenje 3 b) prepustiti nastavnicima da izlažu i objašnjavaju gradivo: v) primjenjivati i interaktivnu i klasičnu nastavu: Napomena: Kod 4. pitanja trebalo je zaokružiti dva odgovora.

6. Nastavna jedinica: Preuzimanje uloge Cilј rada: da učenici ostvare empatiju i privikavanje na uvažavanje različitih stavova, vježbanje tolerancije iz različitih perspektiva i razumijevanje drugih. Oblik rada: rad u heterogenim grupama Nastavne metode: dijalog i metoda pisanih radova. Nastavni materijal: Tekst priče Pismo Soje Čubrilove, kartice sa ispisanim imenima: Knez, Soja, Boro, Đuro Jerković, Petar Đokin Tok rada na času Napomena: Učenicima je prethodnog dana rečeno da kod kuće pročitaju priču. 1. k o r a k: Nastavnik dijeli odjelјenje u pet heterogenih grupa. Svaka grupa dobija karticu sa ispisanim imenima iz priče: KNEZ, SOJA, BORO, ĐURO JERKOVIĆ, PETAR ĐOKIN. Nastavnik prije čitanja teksta Pismo Soje Čubrilove skreće pažnju učenicima da svako prati karakteristike i ponašanje lika čiju ulogu trebaju preuzeti kako bi iz ugla lika, čije ime nosi njegova grupa, ispričao priču. 2. k o r a k: Čitanje priče Pismo Soje Čubri- love. 3. k o r a k: Svaka grupa priprema svoju verziju priče iz ugla lika koji dotična grupa predstavlјa. Učenicima se sugeriše da, tamo gdje je to moguće, priču pripreme u prvom licu, kako bi se što bolјe uživjeli u ulogu zadatog lika. Svaka grupa treba izabrati rukovodioca grupe. Pri stvaranju priče uče- nici se koriste tekstom Ćopićeve pripo- vijetke. Grupu će predstavlјati učenik koji najbolјe interpretira dati lik. Nastavik naglašava da će interpretacija biti vre- dnovana. 4. k o r a k: Prezentovanje priče svake grupe 5. k o r a k: Vrednovanje grupne prezentacije - svi učenici vrednuju grupu koja je pre- zentovala priču. (Grupa ne vrednuje samu sebe). Pri vrednovanju priče u obzir se uzimaju slјedeća tri aspekta: a) način prezentacije (izlaganje), b) uživlјenost u misli i osjećanja lika, v) uloženi trud. Napomena: Navedena tri aspekta napisati na tabli pri podjeli zadataka, kako bi svaka grupa, prije pristupanja radu, imala pred sobom elemente koji se vrednuju. 6. k o r a k: Frontalno razgovarati o tome kako su se učenici osjećali u toku rada u grupi, kako je tekao rad u grupi i kako im se sviđa ovaj način rada. Napomena: Od učenika sakupiti sve sročene priče, analizirati tok rada u grupama i rezultate vrednovanja priče koje je izvršeno na kraju rada u grupama. Rezultati rada na času Evo kako izgledaju priče grupa iz ugla literarnih junaka: PRVA GRUPA - „KNEZ” "O, Sojo, ima li te iđe u životu! Izađi de, da ti nešto pokažem.. .Nije pismo, nego nešto drugo. Donosim ti novine što mi dadoše u općini, tu je tvoj Boro nešto napiso. Evo ti, de pročitaj. Ajde de, uspi mi čašu rakije da nazdravim tvom djetetu. De kad si navalila". Knez popi rakiju pa nastavi: "Na, veli, gospodine kneže, ponesi ovo toj vašoj gla- sovitoj Soji što vam svima po selu piše pisma... Eto, ti si pismena pa pročitaj. Ima ti tu, pisao je tvoj Boro, kako se Đuro Jerković zlopatio i mučio sjekući po Grmeču jelike, da koricu kruva zaradi. Ima ovdje i kako je Đuro pogino”... Knez malo zastade pa nastavi: "E, Sojo, vjere mi, valјan ti je sin i pametan dječak. Na drži ove novine, žurim se. Imam da razdijelim još nekoliko poziv- nica za kuluk. Zbogom ostaj!" DRUGA GRUPA - „SOJA ČUBRILOVA” Kad se knez oglasi pred kućom, Soja krenu prema vratima. Pomisli da je pismo od njenog Bore. "E, jesi ti to, kneže!? Da nema šta od mog Bore, odavno mi ne piše?" Soja pričeka da se knez potpuno udalјi, kako bi sama bez ičijeg prisustva pročitala to što Boro piše. Htjela je nasamo razgovarati sa sinom koji je tako daleko. "Jest, vidiš tu je potpis moga Bore. Jest Boro Čubrilov. Vidi gore piše: „U PLANINI”. Da, to Boro piše o nama. Bože moj, kako mi to nekoliko slova mnogo govori. Kao da je moj Boro pored mene. On eto sa mnom razgovara preko novina. Vidi, vidi, moj Boro kazuje kako je teško nama koji živimo ovdje pod planinom. Vidi, vidi, on zna i kako se Đuro Jerković namučio. Eto moj sin kazao je samo nešto o našim patnjama. Nije mogao sve turiti, valјda, u ove povine. A koliko je još toga što bi trebalo zapisati da se to jednom znade i čuje. (Kli- majući glavom gore - dolјe, Soja nastavlјa): "Dobro si ti to sve kazao, sine, sve je to tako, ali ima još dosta toga. Ej, ej, da si ti samo ovđe među nama"... Potom Soja izvadi papir iz kovčega i poče pisati pismo. A sve što piše govori glasno: "I, sine moj rođeni, pišem ja svijem našijem težacima pismo kad im đe treba. Svi se oni preda mnom izjadaju, pa ja dobro znam sav njihov čemer i kuburaciju". TREĆA GRUPA - „BORO” "Daleko sam od svoje planine, ali pred očima su mi uvijek ti moji planinci i njihove patnje. O njihovim patnjama ne zna se u svijetu. Odlučih da ja progovorim o tome, da makar dio o onome što znam zapišem u novine. Valјda će bar neko to pročitati. Kao da sada pred sobom gledam Đuru Jerkovića kako se muči onako star i slab sijekući građu da bi zaradio koru hlјeba. Možda će ovaj moj članak „U PLANINI” doći i do moje majke Soje. Evo je već vidim kako je raširila novine i čita moj tekst a u očima joj blista zadovolјstvo i ponos, što sam se baš ja, njen sin, odlučio da kažem nešto o tom teškom životu pod planinom". ČETVRTA GRUPA - "ĐURO JERKOVIĆ" Đuro Jerković je čitav život zarađivao slabu nadnicu sijekući jele po Grmeču za građu. Bio je to gorak hlјeb sa devet kora. Te teške poslove obavlјao je i u poodmaklim godinama, jer se nekako moralo preživ- lјavati. Tragično se završio njegov tužni život, ali niko nikad nije saznao koje je misli Đuro sa sobom odnio u grob. Godinama je Đuro posrtao i pentrao se po vrletnom Grmeču da bi pribavlјajući građu održavao makar goli život svoje porodice. Iznad neograđenog groblјa pod planinom čobani su pjevali: Planino moja, planino tugo! "Ova pjesma mogla bi biti i Đurina pjesma tugovanka, jer je sav njegov život bio satkan od čemera, gorčine i tuge". PETA GRUPA - „PETAR ĐOKIN” "Petar Đokin je silom prilika morao da napusti svoj rodni kraj. On ode u svijet da bi ostvario bolјi život. Zaposlio se na građe- vini radeći najteže poslove, zbog čega je veoma rano izgubio zdravlјe.

Petra je nešto duboko bolјelo u duši, tugovao je zbog svog propalog života i neostvarenih životnih želјa. Tugovao je Petar tako u dalјini koja ga je odvajala od rodne kuće i zavičaja. Petar je živio u nekoj maloj i trošnoj kućici za koju je svakoga mjeseca vlasniku morao izdvajati polovinu svoje bijedne pla- tice, mukom zarađene. Zbog teškoća koje su ga stalno pritiskale, život Petra Đokina i njegove porodice bio je prosjački”. Analiza rada na času Rukovodioci navedenih grupa uspješno su koordinirali njihov rad, tako da se najveći broj članova grupa aktivno uklјučio u stva- ranje priče. Svoju priču grupe su završavale slјedećim redom: četvrta, peta, treća, prva, druga. Razumlјivo je da je druga grupa - "Soja Čubrilova" poslednja završila svoju priču jer ovaj lik u priči i zauzima najviše prostora. Ali je tumačenje ovog lika bilo i najzahvalnije. Očito su učenici imali u vidu naznačena tri aspekta koji su vrednovani. U toku prezentacije učenici, predstavnici grupa, uspješno su se uživjeli u ulogu svojih likova. Najviše aplauza dobio je tu- mač lika Soje Čubrilove, a potom tumač Borinog lika. Posebno su uspješno inter- pretirani misli i osjećanja ovih likova. Učenici su se na kraju izjasnili da im je ovaj čas bio veoma interesantan, samo je trebalo više vremena za uvježbavanje glume, odnosno izražajnog čitanja.

7. Nastavna jedinica: Pismo Cilј rada na času: usaglašavanje stavova o učenju, nastavi, teškoćama u radu i problemima socijalne interakcije Oblik rada: rad u grupama Nastavne metode: dijalog, metoda pisanih radova Potreban materijal: papir i olovka, "termometar stavova” Procedura (koraci) 1. Nastavnik dijeli odjelјenje na pet jednakih grupa. Svaka grupa bira rukovodioca i daje sebi atraktivno ime. 2. Zadatak svake grupe je da napiše pismo u kojem traži savjet u vezi s jedpim problemom. Nastavnik sugeriše učenicima da problem o kojem he pisati može biti iz oblasti učenja, rada, druženja, međusobni odnosi u odjelјenju i slično. Svi članovi grupe trebaju učestvovati u pisanju pisma. Za pisanje pisma planirati oko petnaest minuta. 3. Kada su pisma napisana, predstavnik svake grupe čita pismo naglas pred odjelјenjem. U odjelјenju se poslije svakog pročitanog pisma vodi razgovor kako riješiti problem koji je opisan u pismu.Grupa pita, a svi ostali u odjelјenju odgovaraju, predlažu, diskutuju. Pri tom treba voditi računa o vremenskom ograničenju. 4. Radionicu je neophodno završiti dis- kusijom o koristi ovakvog načina rada. Ta korist se sadrži u slјedećem: saznali smo s kojim problemima se susrećemo u odjelјenju, čuli smo više prijedloga za rješavanje problema, zajednički smo izabrali najpogodnija rješenja navedenih problema; putem ovakvog razgovora pomažemo jedni drugima i bolјe se međusobno razumijemo, imali smo mogućnost da slobodno iznesemo svoje mišlјenje, mogli smo razmijeniti svoje mišlјenje sa drugima i sl. Napomena: Ukoliko nastavnik procijeni da se u toku rada uspješno može primijeniti "termometar stavova", predložiće učeni- cima da svi pisma pročitaju jedno za drugim, (svih pet pisama grupa), kako bi se učenici mogli izjasniti za koji su od opisanih problema "najzagrijaniji” i da se potom raspra- vlјa o jednom ili eventualno dva opisana problema. U odjelјenju imenovati zapisničara koji će zapisivati sve prijedloge koje su učenici dali za rješavanje problema. Pohvaliti grupe u kojima su svi članovi bili aktivni i koje su dale najviše konstruktivnih prijedloga. Takođe, na kraju časa odjelјenjski starješina prikupiće pisma od svih grupa radi dalјe obrade.

Učenici su na ovom času dali slјedeća imena svojim grupama: "Biseri”, "Zlatni med- vjedići”, "Djeca zagledana u vidike budu- ćnosti”, "Rivali”, „1oo% filozofi”. Evo koje su probleme grupe izabrale i šta su o njima rekle: Grupa „Biseri”: Istakla je problem nedovolјne pažnje pojedinaca na časovima. "Neki učenici u našem odjelјenju ne po- štuju Odjelјenjski ugovor koji smo ranije sami sastavili i potpisali. Još ima onih koji ometaju rad na pojedinim časovima i tako umanjuju rezultate rada cijelog odje- lјenja. Posebno je to štetno po one učenike kojima je stalo da što bolјe shvate lekcije koje se obrađuju na času. Pitamo: Kako ćemo riješiti ovaj problem?” "Zlatni medvjedići”: Opisali su problem nedovolјnog čuvanja školske imovine. „Klupe, stolice, zidovi, ormari, učeni- čki radovi koji su izloženi na panoima, školska ograda i zelenilo, lјulјaške i to- bogani koji su namijenjeni nultim odjelјenji- ma, ne čuvaju se dovolјno i trpe razna oštećenja. Ne možemo se pomiriti sa onim učenicima u našoJ školi koji uništavaju školsku imovinu. Pitamo ostale u odjelјenju: Kako ćemo suzbiti ovu pojavu? ” „Grupa zagledana u vidike budućnosti” istakla je ovaj problem: „U našem razredu ima nekoliko učenika koji su povučeni u sebe, pa drugi misle da im ti učenici nisu dorasli. Tako nastaju nepotrebne razlike među drugovima. Mi ne razmišlјamo o gome kako se oni osjećaju zbog tog odbacivanja. Iako oni znaju da nisu dovolјno prihvaćeni, ipak se nadaju lјepšoj budućnosti. Neki od nas imaju više novca, a neki manje. Ali novac nije važan ako nemaš pravog prijatelјa. Kako ćemo pomoći povu- čenim drugarima? ” Grupa "Rivali” rekla je slјedeće: "U našem odjelјenju učenici se ne razlikuju samo po tome ko je odličan ili vrlo dobar đak, a ko slabije uči, već se dijele na "zvje- zdaše” i "partizanovce”. Zbog ovakve podje- le među navijačima velikih rivala, često dolazi do teške svađe i ozbilјnijih sukoba. Učenici se sukoblјavaju oko toga koji tim igra bolјe, a koji slabije. Nekada su svađe toliko teške da predstavlјaju povod za tuču. Umjesto da sprečavamo ovakva ponašanja, neki od nas budu samo posmatrači žestokih sukoblјavanja. Šta učiniti da se spriječi ovakvo ponašanje pojedinaca u našoj školi?" Grupa „1oo% filozofi” istakla je najnovije probleme s kojim se suočava naše društvo, a posebno mladi. "To su krađa, droga i slično. česte poslјedice toga su tuče, privođenje u zatvor, a ponekad se dogodi i ubistvo. Poseban problem je u tome što se u vrtlog kriminala i raznih drugih prestupa baca veliki broj mladih, a ponekad se u tu prlјavštinu uvuku i djeca. Iako je liječenje od droge ponekad i moguće, kod osobe koja se drogirala ostaju teške poslјedice. Kako riješiti problem droge?" Sve grupe su pročitale navedena pisma nakon čega su se uz primjenu "termometra stavova” izjasnili da je droga najveći problem, pa je odlučeno da se u odjelјenju ovoga puta raspravlјa samo o ovom problemu. Kod izjašnjavanja o tome koji problem odabrati, nijedna grupa nije glasala o problemu koji je ona opisala. Grupe su davale poene od 1 do 10. Poene pojedinim problemima davale su grupe, a ne pojedinci. Slјedeća tabela pokazuje rezultate izjašnjavanja:

Резултати рада на часу

Naziv grupe

Opisani problem

Stavovi - - poeni Zbir bod. 6, 3, 8, 8 31 8, 9, 6, 7 30

"Biseri” "Zlatni medvjedići" " Djeca zagledana u vidike budućnosti"

Nepažnja na času Uništavanje školske imovine Pomoć povučenim drugovima u odjelјenju

"100 % filozofi"

Problem mladih- droga

"Rivali"

Sukob navijača „C. zvezde i 8, 9, 6, 6 „Partizana ”

6,10, 8, 9

33

10,10, 9, 9

38 29

U toku rasprave o drogi učenici su predložili slјedeća rješenja:  Onaj koji se drogira, treba da prizna da je to štetno i da mu sredina u kojoj živi pomogne u liječenju.  U svim školama treba češće govoriti o štetnosti droge. 1  Na televiziji treba biti više emisija pod nazivom "STOP DROGI”. 6  Na vrijeme upozoriti roditelјe čije dijete počinje trošiti drogu.  Drogu uništiti gdje god se ona pojavi.  Strogo kažnjavati lica koja proizvode i rasturaju drogu.  Višestruko pomagati mladima koji su zagazili u drogu da napuste to zlo.  Čas je završen napomenama o koristi ovakvog načina rada:  Saznali smo s kojim se problemima srećemo u školi i društvu.  Čuli smo više prijedloga za rješavanje jednog problema - droge.  Na ovaj način razmjenjujemo svoje mišlјenje o raznim problemima.



Mogli smo slobodno iznositi svoje mišlјenje o svakom pitanju.

Резултати рада на часу

1 7

8. Nastavna jedinica: Kooperativno učenje Cilј rada na času: podsticanje saradnje među učenicima u radu na nastavnim sadržajima, međusobna razmjena iskustva u učenju, soci- jalna kompetencija. Oblik rada: rad u grupama Nastavne metode: rad s tekstom, diskusija, metoda pisanih radova. Materijal za rad: tekst lekcije KAKO BILjKE RASTU, kartice s pitanjima 1) k o r a k: Odjelјenjski starješina pita: - Zašto zasijano sjeme ne klija uvijek? Šta je neophodno za klijanje sjemena? Klijanje nastaje nakon oplodnje. Kako se razmnožavaju bilјke? Danas ćemo vježbati učenje učenja na lekciji koja glasi: KAKO BILjKE RASTU. Da li bilјke rastu cijelog života? 2) k o r a k: Formiranje maksimalno ujednačenih heterogenih grupa. (Grupe mogu biti formirane i ranije). Četiri grupe radiće na zadacima koje će dobiti na karticama, a peta grupa - „Nastavnici” ima ulogu nastavnika. Grupa „Nastavnici” se ras- poređuje i prati rad ostalih grupa, pomaže im i na kraju rezimira rad svih ostalih grupa. Svaki član grupe „Nastavnici” mora znati odgovor na svako pitanje grupe za koju je zadužen. Grupe su postale "eksperti" za pitanja na koja su pronalazile odgovore. 3) k o r a k: Podjela zadataka po grupama odvija se putem kartica. Pitanja na karticama (listovima papira) formulisana su na osnovu sadržaja lekcije KAKO BILjKE RASTU iz udžbenika Biologija za peti razred osnovne škole, (autori: Tatić, Karas, Đor- đević). Zadaci za prvu grupu Sva živa bića rastu. To je proces koji počinje od nastanka organizma i kod većine bilјaka teče brže ili sporije, čitav život. Rastenje sjemena, mlade i odrasle bilјke ispolјava se na različit način. Rastu čak i jednoćelijski organizmi. Rastenje bilјaka obuhvata rastenje ćelija, rastenje tkiva i rastenje organa. Ćelije rastu do određene veličine.To im omogućuju hranjive materije koje dolaze u svaku ćeliju. Kad dostigne određenu veliči- nu, ćelija prestaje da raste i dijeli se. Nјe- nom diobom nastaju dvije nove, upola manje ćelije i proces se ponavlјa. Tkiva rastu diobom i izduživanjem će- lija. Isto se događa i sa bilјnim organima. Brzina rastenja je po pravilu veća kod mladih bilјaka. Starije bilјke rastu usporeno. Jednogodišnje zelјaste bilјke imaju ograni- čen rast, koji zavisi od vrste. To se najbolјe vidi ako se uporedi visina stablјike kukuruza i neke trave. 1. Dajte naslov navedenom tekstu ___________________________________________ 2. Izdvojte bitne informacije ( podatke) iz ovog teksta i razgovarajte o njima i zapišite ih: ___________________________ 3. Međusobno se ispitajte. Postavlјajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zašto starije bilјke rastu usporeno? _______________________________________________________ 4. Ispričajte drugovima u grupi nešto što o ovome odranije znate i kako ste to naučili, kako inače učite biologiju i ono u čemu ste isti ili slični zapišite: __________________________________________________________ Članovi grupe: 1 2 3

4

5

6

Zadaci za drugu grupu Poslije određenog perioda rastenja bilј- ka cvjeta i donosi plodove i sjemena. Mnoge alge, glјive, lišajevi i drvenaste bilјke rastu čitavog života. Međutim, svi organi ne rastu ravnomjerno. Korijen, stablo i izdanci neprekidno rastu, dok list, cvijet, plod i sjeme imaju ograničeno rastenje. Rastenje ne teče uvijek istom brzinom. Pri- likom ukorjenjivanja korijen nekih bilјaka raste vrlo brzo. To je naročito izraženo za vrijeme klijanja. Stablo nekih bilјaka brzo raste. Nasu- prot tome, stablo četinara i kaktusa raste veoma usporeno. Listovi viših bilјaka, osim kod trava, imaju ograničen rast. Takođe, rastenje nije isto u svim dijelovima jednog organa. Korijen raste najbrže u oblasti izduživanja, a stablo u vršnom dijelu. Zapaža se da ni deblјina pojedinih godova nije svuda ista. Rastenje je brže kada bilјka ima povolјnije uslove za život. 1. Dajte naslov gore navedenom tekstu: 2. Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovog teksta i razgovarajte o njima, a potom ih zapišite: 3. Međusobno se ispitajte. Postavlјajte i pitanja za koja nemate direktan odgovor u tekstu. Npr. zašto starije bilјke rastu sporije? 4. Ispričajte drugovima u grupi nešto što o ovome odranije znate i kako ste to naučili, kako inače učite bilogiju i ono u čemu ste isti ili slični zapišite: Članovi grupe: 1 2 3 4 5 6 Zadaci za treću grupu Uslovi rastenja. Ako posmatrate bilјke u prirodi, možete uočiti da one u oskudnoj i kamenitoj podlozi, u sušnim uslovima, mnogo sporije rastu nego na podlozi bogatoj vlagom i mineralnim materijama. Ispitiva- njem je dokazano da na rastenje bilјaka utiču određeni spolјašni uslovi: sastav podloge, vlaga, toplota i svjetlost. Zapaženo je, takođe, da bilјke brže rastu u tami. Na svjetlosti je njihov rast nešto sporiji. Za rastenje su važne izvjesne materije koje se nalze u samoj bilјci. Nazivaju se bilјni hormoni. Oni se nalaze još u mladoj klici. Naučnicima je pošlo za rukom da izoluju i ispitaju nekoliko bilјnih hormona, od kojih su dva najvažnija za rastenje. Jedan od njih utiče na rast čitave bilјke, a drugi na pravac rastenja. Ako se ove supstance vješta- čki dodaju, može se izmijeniti uobičajeno rastenje bilјke. 1) Dajte naslov navedenom tekstu: 2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom

3) Međusobno se ispitajte. Postavlјajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zašto starije bilјke rastu usporepo? 4) Ispričajte drugovima u grupi nešto što o ovome odranije znate i kako ste to naučili, kako inače učite biologiju i ono u čemu ste isti ili slični zapišite: Članovi grupe: 1 2 3

4

5

6

Zadaci za četvrtu grupu Bez obzira na spolјašnje uslove, rast svake bilјke povremeno se prekida. Taj peri- od se naziva mirovanje. Rastenje bilјaka na- ših krajeva prekida se tokom zime, a na dalekom sjeveru neke bilјke rastu čak i pod snijegom. Samo bilјke tropskih predjela neprestano rastu. Najsporije rastu kaktusi, lišajevi i bilјke koje žive na krajnjem sjeveru Zemlјie kugle. Arktička smreka za 98 godina naraste samo 28 cm. Najbrže raste stablo bambusa - kod nekih vrsta i do 90 cm na dan. 1) Dajte naslov navedenom tekstu: 2) Izdvojte bitne informacije (podatke) iz ovoga teksta i razgovarajte o njima, a potom ih zapišite: 3) Međusobno se ispitajte. Postavlјajte i pitanja za koja nemate odgovor direktno u tekstu. Npr. zašto starije bilјke sporije rastu? 4) Ispričajte drugovima u grupi nešto što odranije znate o ovome i kako ste to naučili, kako inače učite biologiju. Ono u čemu se kod učenja razlikujete zapišite na linijama: Članovi grupe: 1 2 3

4

5

6

4. k o r a k: Izvještavanje grupa o rezultatima rada. Svaka grupa daje odgovore na pitanja i šire ih obrazlaže. Ostali učeni- ci iz odjelјenja mogu postavlјati pitanja grupi koja vrši prezentaciju. Na tabli se ispisuju naslovi koje su grupe dale zadatim tektovima, a pored tih naslova pišu se najbitnije činjenice, skice, teze i slično. 5. k o r a k: Peta grupa pomoću zabilјeški na tabli rezimira sve što su iznijele prethodne grupe. Na osnovu zabilјeški koje su zapisane na tabli peta grupa prepričava gradivo ili poziva u pomoć „eksperte”, članove pojedinih grupa. 6. k o r a k: Razgovor o toku rada na času i preporuka da bi se ovako ili na sličan način inače trebali učiti sadržaji iz nastavnih predmeta. Analiza rada na času Prethodnog dana "nastavnici" su dobili zadužnja da kod kuće prouče lekciju iz Biologije "Kako bilјke rastu", s cilјem da na ovom času pomognu u radu članovima grupe za koju su, takođe, zaduženi prethodnog dana. Zabilјeške koje su na kraju časa ispisane na tabli: Prva grupa: 1) Naslov teksta: Rastenje 2) Sve što je živo raste. 3) Rastu ćelije, tkiva i organi. 4) Uče tako što prvo izdvoje najvažnije a potom uče odlomak po odlomak. Druga grupa: 1) Naslov teksta: Kako bilјke rastu. 2) Stalno rastu alge,glјive i lišajevi. List, cvijet i plod imaju ograničen rast. 3) Bilјke rastu brže u povolјnim uslovima. 4) članovi ove grupe naveli su da uče biologiju prepričavajući rečenicu po rečenicu do kraja lekcije. Treća grupa: 1) Naslov teksta: Uslovi za rast bilјaka 2) Uslovi za rast: vlaga, toplota, svjetlost, sastav tla, hormoni. 3) Rast je ograničen. Brže rastu mlade bilјke. 4) Ova grupa uči prepričavajući odlomak po odlomak. Četvrta grupa: 1) Naslov: Rast bilјaka 2) Bilјke rastu i njihov rast povremeno miruje. Najsporije rastu kaktusi, lišajevi i smreka, a najbrže bambus. 3) U povolјnim uslovima bilјke najbrže rastu. 4) Neki učenici iz ove grupe uče lekciju odlomak po odlomak, neki pročitaju lekciju u cjelini a potom uče odlomak po odlomak. 5) Svaki "nastavnik" je na osnovu navedenih zabilјeški svoje grupe prepričao dio teksta za koji je bila zadužena njegova grupa.

9. Nastavna jedinica: Empatija Cilј rada na času: uvježbavanje empatije na primjerima iz školske prakse, sticanje sposobnosti za razmatranje i uvažavanje stavova učenika koji se sukoblјavaju sa školskim normama, osposoblјavanje učenika za samostalno iznalaženje puteva za prevazilaženje datih problema. Oblik rada: rad u heterogenim grupama. Nastavne metode: rad sa tekstom, dijalog, metoda pisanih radova. Radni materijal: listići sa opisanim problemima - zadacima, čisti listovi za rješavanje problema. 1) k o r a k: Nastavnik uvodi učenike u radionički rad: Pojedini đaci ponekad imaju problema sa školom, s nastavnicima, sa učenjem nastavnih sadržaja. Obično se tome pridruže i problemi u porodici. Vi ćete na ovom času u okviru svoje grupe predlagati neka rješenja koja bi mogla doprinijeti rješavanju datih problema. 2) k o r a k: Odjeljenje podijeliti na šest grupa heterogenog sastava. Podjela odjelјenja na grupe može se izvršiti i ranije. Svaka grupa dobija listić na kome u zaglavlјu ispisuje neko atraktivno ime grupe. 3) k o r a k: Nastavnik dijeli radne listiće sa opisanim I, II i III problemom. Listić s prvim problemom dobija 1. i 4. grupa, listić s drugim problemom dobija 2. i 1. grupa, a listić sa trećim problemom naći će se pred 3. i 6. grupom. Odjelјenjski starješina potom objašnjava način rada u grupi: da pročitaju opisani problem koji su dobili, da u okviru grupe prodiskutuju o problemu, da se pokušaju identikovati sa učenikom koji ima problem (da se stave u njegovu situaciju) i da predlože rješenje datog problema. Ta rješenja trebaju biti zajednički prijedlog grupe, tj. prijedlog svih njenih članova. Objašnjenje problema odvija se grupnom prezentacijom. Svaki listić s problemom odštampan je u dva primjerka, tako da o istom problemu istovremeno mogu raspravlјeti dvije razli- čite grupe. Radni listić: I problem Jovica Petrović, učenik sedmog razreda, već na početku školske godine počeo je zakašnjavati na časove. Kasnije su ti izostanci bili sve češći i češći. Tako su se u razrednoj knjizi nizali neopravdani izostanci. Dok nastava traje, njega sve češće viđaju na ulici. Sve se manje zadržava i u kući s roditelјima. Ako Jovica tako i dalјe nastavi, izgubiće školsku godinu, a to nije mala stvar. T'o je veliki gubitak, ne samo za njega, nego i za njegove roditelјe i za društvenu zajednicu. Odjelјenjski starješina opominje Jovicu i njegove roditelјe i upozorava ih na poslјedice koje iza ovakvog ponašanja mogu uslijediti. Roditelјi su nemoćni da bilo šta poprave. 1. Postoji li mogućnost da roditelјi kao najbolјi poznavaoci svog djeteta učine nešto kako bi spasili dječaka od još većeg srlјanja uponor? 2. Da li je uopšte moguće pomoći ovome učeniku ako on to i sam ne želi? 3. Da li je na kraju neophodna pomoć socijalnog radnika? 4. Mogu li drugari iz odjelјenja pomoći ovom učeniku i kako? Radni listić: II problem Dječak Igor, učenik osmog razreda osnovne škole, zbog sukoba s nastavnicima i drugih mnogobrojnih problema, premješten je iz druge škole u našu školu, u naše odjelјenje. U novoj sredini nije ispolјavao devijantno ponašanje prvih dana, ali kako je vrijeme odmicalo, Igor je i u našoj sredini počeo po starim navikama. Nјegovo stalno društvo bili su isklјu- čivo dječaci koji su, takođe, problematični. Igorovo ponašanje negativno se odrazilo na cijelo odjelјenje. Nastavnici nas sve češće opominju. Ako Igor ovako i dalјe nastavi, slijedi mu premještaj i iz naše škole. Šta učiniti da se ponašanje ovog dječaka izmijeni u pozi- tivnom smjeru? 1. Kako bi odjelјenjski starješina trebao postupiti prema Igoru? 2. Da li organizovati razgovor u slјede- ćem sastavu: odjelјenjski starješina, škol- ski pedagog, Igor, Igorovi roditelјi? 3. Na koji način bi se, po vašem mi- šlјenju, mogao riješiti ovaj problem? 4. Mogu li drugovi iz odjelјenja pomoći Igoru da izađe iz ove situacije? Radni listić: III problem Isidora pohađa treći razred osnovne škole. Učitelјica primjećuje da je Isidora na času često zamišlјena. Kada joj postavi neko pitanje, djevojčica uopšte ne reaguje, kao da se učitelјica ne obraća njoj, nego nekom drugom. Pošto je razgovarala sa Isi- dorom, učitelјica je shvatila da je uzrok Isidorine odsutnosti na časovima razvod njenih roditelјa. 1. Kako bi učitelјica trebala postupiti prema Isidori da joj dokaže da nastavu treba ozbilјno shvatiti, ili da je, možda, uopšte ne opominje? 2. Da li bi učitelјica trebala pozvati na razgovor Isidorine roditelјe? 3. Na koji način bi se, po vašem mišlјenju, ovaj problem mogao riješiti? 4. Kako mogu drugarice iz odjelјenja pomoći ovoj djevojčici? 1. k o r a k: Nakon rješavanja navedenih problema, predstavnici grupa pred odjelјenjem čitaju sadržaj zadanog problema, a potom prezentuju prijedloge rješenja svoje grupe. 2. k o r a k: Rezime: Svaka grupa analizira kako je tekla saradnja, kako su se dogovarali u grupi, kako su pripremali prezentaciju i kako su se pri tome osjećali. 3. k o r a k: Učenici na inicijativu nastavnika predlažu pitanja - probleme o kojima će se na ovakav radionički način raspravlјati na jednom od narednih časova vaspitnog rada u odjelјenjskoj zajednici. Do- nosi se odluka da na raspravi bude onoliko pitanja koliko ima grupa.Svaka grupa može predložiti pitanje (problem) o kojem će se raspravlјati na narednom času. Rezultati rada na času Grupe su sebi dale slјedeća atraktivna imena: Prva grupa: „Prolјećni avanturisti”, Druga grupa: „Veselo cvijeće” Treća grupa: „Lastavice” Četvrta grupa: „Cvjetni mozgovi” Peta grupa: „Zaleđeni vodopad” Šesta grupa: „Rajska dolina” „Prolјećni avanturisti’ ’ i „Cvjetni mozgovi” rješavali su I problem. a) Mišlјenje „Prolјećnih avanturista”: 1. Postoji mogućnost da se Jovica popravi ako mu roditelјi zabrane učestale izlaske s društvom i ako mu budu posvećivali više lјubavi. Roditelјi, prije svega, moraju otkriti s kim se Jovica druži.

2. A ako Jovica i poslije ovakvih mjera ne želi da se popravi, roditelјi su nemoćni. 3. Jovici je potrebna pomoć socijalnog radnika. Možda će u susretu s novim i nepo- znatim licem promijeniti svoje mišlјenje i ponašanje. 4. Drugovi iz odjelјenja trebali bi razumjeti Jovicu i dati mu podršku u nastojanju da popravi svoje ponašanje. 1. 2. 3. 4.

b) Mišlјenje „Cvjetnih mozgova”: Dječaku bi roditelјi mogli pomoći ako mu na pristupačan način objasne značaj škole za njegovu budućnost. Ukoliko Jovica ne želi pomoć, njemu je nemoguće pomoći. Potrebna mu je pomoć socijalnog radnika, jer on nije svjestan poslјedica svoga ponašanja. Jovici bi najprije mogli pomoći njegovi drugovi ukoliko bi ih on prihvatio kao iskrene prijatelјe. 5. Grupe „Veselo cvijeće” i „Zaleđeni vodopad” rješavale su II problem.

b) Mišlјenje „Veselog cvijeća”: 1. Odjelјenjski starješina trebao bi na pristupačan način razgovarati sa Igorom i posavjetovati ga. 2. Odjelјenjski starješina bi češće trebao razgovarati sa Igorovim roditelјima i da tako zajednički povrate Igora na pravi put. 3. Igora bi trebalo odvojiti od lošeg društva i pomoći mu da počne učiti. 4. Drugovi iz odjelјenja mogli bi najprije pomoći Igoru na taj način HITO će se više družiti s njim - zajednički rješavati zadatke kod kuće i u školi i s njim se u slobodno vrijeme češće igrati. v) Mišlјenje „Zaleđenog vodopada”: 1. Odjelјenjski starješina bi više trebao razgovarati sa Igorom, a potom sa njegovim roditelјima. Igora bi na pogodan način trebali nagovoriti da im se povjeri. 2. Školski pedagog, roditelјi i odjelјenjski starješina mogli bi zajedničkim radom po- moći Igoru. 3. Roditelјi i školski pedagog trebali bi zajednički pronaći način za pomoć Igoru. 4. Drugovi iz odjelјenja mogli bi na drugarski način ukazati na poslјedice njegovog ponašanja. Grupe „Lastavice” i „Rajska dolina” rješavale su III problem. a) Mišlјenje "Lastavica" : 1. Učitelјica bi trebala utješiti Isidoru na taj način što će joj objasniti da razvod njenih roditelјa nije usamlјen slučaj, ukazu- jući joj da slične probleme imaju još neki učenici.Jedino rad i učenje pomoći će joj da manje misli o tom problemu. 2. Bilo bi korisno da učitelјica razgovara i sa Isidorinim roditelјima koji bi ozbilј- nije trebali misliti na djevojčicu i ukazati joj na neophodne stvari. 3. Na Isidoru bi najviše moglo uticati druženje i igra sa drugaricama s kojima bi mogla rješavati domaće i školske zadatke. 4. Zajednička igra i zajednički rad u društvu prijatelјica bili bi najbolјa pomoć. 1. 2. 3. 4.

b) Mišlјenje „Rajske doline” Učitelјica bi svakodnevno trebala razgovarati sa Isidorom. Školski pedagog trebao bi razgovarati sa Isidorom i njenim roditelјima i predlo- žiti im kako da pomognu Isidori. Roditelјi bi morali objasniti djevojčici razlog njihovog razlaza i u takvoj situaciji obećati joj zaštitu u sastajanje sa oba roditelјa. Drugarice bi joj mogle pomoći zajedničkom igrom i zajedničkim učenjem.

10. Nastavna jedinica: Lični karton Cilј rada na času: predstavlјanje ličnih stavova i ličnih osobina grupi, diskusija u grupi o stavovima pojedinaca i revidiranje ili reafirmacija u grupi, povezivanje JA i MI identiteta. Oblik rada: rad u grupama. Nastavne metode: dijalog, metoda pisanih radova. Radni materijal: lični karton, karton grupe i olovka. 1. Formiranje pet heterogenih grupa prema opštem uspjehu na kraju prvog polugodišta tekuće školske godine. U grupama je 5 - 6 učenika. 2. Podjela uloga u grupi. Te uloge biće zapisape na tabli prije početka časa na ovaj način: a) S p i k e r: Izvještava šta su zapisali članovi grupe na svom ličnom kartonu i šta je dogovoreno i zapisano na ličnom kartonu grupe. b)Ispitivač: Vodi razgovor, postavlјa pitanja svojoj grupi i pojedincima (člano- vima grupe). c)Bilјežnik: Bilјeži na papiru važne stavove i mišlјenja grupe. d) M j e r a č vremena: Upozarava kada je isteklo vrijeme za obavlјanje pojedinih radnji. 3. Svaki učenik dobija po jedan „lični karton” i popunjava ga. Za to ima na raspo- laganju 5-6 minuta. 4. Nakon popunjavanja "ličnog kartona" svakog člana, spiker prikuplјa sve pojedinačie kartone i čita svaki zapis. Ispitivač zau- stavlјa čitanje spikera i postavlјa pitanja vlasniku kartona: Objasni zašto? Imaš li šta dodati?... Bilјežnik zapisuje na ličnom kartonu grupe ono što je značajno za članove grupe . Prvo se sa ličnog kartona grupe čitaju prijedlozi za ime grupe. Spikeri prezentuju sadržaj ličnih kartona svojih grupa redom (od prve do pete grupe). Svako prezentovanje počinje demon- stracijom i 5. obrazlaganjem imena grupe, zatim slijedi prezentacija ostala tri ugla ličnog kartona grupe. Prilog: Lični karton učenika i grupe: Prijedlog za ime grupe: __________________

Lični karton učenika Stavovi o učenju: ___________________

Ime i prezime učenika _____________________________

Lične osobine učenika

Šta očekujem od grupe

__________________

___________________

6. Spikeri će predati na kraju odjelјenjskom starješini popunjene sve lične kartone uče- nika i sve lične kartone grupa radi dalјe obrade i analize rezultata rada na času. Ovo će uraditi radi sagledavanja koliko su na času i u odjelјenju povezani JA i MI identitet. Prijedlozi za ime grupe: __________________

Lični karton grupe Stavovi grupe o učenju: _______________________

Dogovoreno ime grupe ___________________________

ЈТичне особине ученика:Šta očekujem odШта очекујем од групе: grupe

Lične osobine grupe __________________

____________________

Rezultati rada na času Grupe su sebi dale slјedeća imena: Prva grupa: „Prolјećni avanturisti” Druga grupa: „Mali jezičari” Treća grupa: „Pametne glavice” Četvrta grupa: „Pokvareni kompjuter” Peta grupa: „Rajske ptice” 1. „Prolјećni avanturisti” rekli su slјedeće: Lične osobine grupe: Disciplinovani, osje- ćajni, plemeniti, druželјubivi. Stavovi grupe o učenju: Učenje je veoma važna stvar. Knjige su oružje kojim se može pobijediti cijeli svijet. Ako ne učimo radi znanja, trebamo učiti ibog obaveze, da se izbjegne loše društvo, droga i druge loše stvari. Šta očekujemo od grupe: Da dobro sarađujemo bez svađe i galame, da svi podjednako učestvujemo u radu i da budemo najbolјi. 2. „Mali jezičari” napisali su ovako: Lične osobine grupe: Velike pričalice, ali smo jedinstveni; među nama nema izdajnika. Stavovi grupe o učenju: Učenje nije gublјenje vremena. Trebaće nam u budućnosti. šta očekujemo od grupe: Da u radu uvijek pobjeđujemo i da budemo najbolјi. 3. „Pametne glavice” izjasnile su se ovako: Lične osobine grupe: Članovi grupe su duho- viti, društveni, pametni. Stavovi grupe o učenju: Dok idemo u školu, odrasli nas podstiču da učimo. Kad odra- stemo, život će nas voditi kroz mnogo uspo-

25

na i padova. Tada ćemo saznati da su knjige i znanje jedino naše spasonosno oružje. Šta očekujemo od grupe: Da se svi članovi naše grupe uklјuče u rad i da zajednički doprinesemo bolјem uspjehu grupe. 4. „Pokvareni kompjuteri” rekli su ovako: Lične osobine grupe: Uporni, spretni, pametni, pomalo se prave luckasti, ali su snalažlјivi. Stavovi grupe o učenju: Srećna budućnost je rezultat učenja. Šta očekujemo od grupe: Od naše grupe mnogo očekujemo. Želimo da sve zadatke naj- bolјe uradimo. Pošto smo složna i uporna grupa, savladaćemo sve probleme. 5. „Rajske ptice” dale su ovakve odgovore: Lične osobine grupe: Sigurni smo u sebe, pomalo tvrdoglavi, veseli i društveni. Stavovi grupe o učenju: Učenje nam treba da bismo sebi obezbijedili bolјu budućnost. Šta očekujemo od grupe: Očekujemo da se svi u grupi dobro slažemo i da u svemu budemo najbolјi.

11. Nastavna jedinica: Poštujmo razlike među ljudima Tip časa: igra - način vaspitnog rada Cilј radionice:  razvijanje tolerancije i poštovanje razlike među lјudima,  slobodno izražavanje vlastitih osobenosti,  podsticanje slobodnog izražavanja vlastitog mišlјenja i uvažavanje mišlјenja drugih,  razvijanje međusobnog povjerenja, razumijevanja, grupne interakcije i kohezije. -

Potreban materijal: pasteli, flomasteri u boji, papir, Oblik rada: frontalni i individualni rad Nastavne metode: metoda pokazivanja i dijalo- ška metoda Među lјudima postoje mnogobrojne sličnosti, ali i razlike. To su razlike u fizičkom izgledu i psihološke razlike. Neko je visok, neko nizak, neko je mršav, a neko debeo, neko je vedar i vragolast, a neko ozbilјan i slčno. Ljudi ponekad ne tolerišu (ne uvažavaju) ove razlike, ne trpe ih (ne podnose). Dešavalo se i danas se dešava da lјudi ne podnose lјude druge boje kože ili druge vjere i slično. Ako želimo da nas prihvataju onakve kakvi smo, onda i mi druge moramo podnositi sa svim njihovim pozitivnim i negativnim osobinama. Dakle, imamo pravo biti različiti od drugih, ali isto takvo pravo imaju i drugi. Moramo poštovati i to da se drugi razlikuju od nas. Da bismo poštovali posebnost drugih, moramo se učiti toleranciji i pošgovanju različi- tosti među lјudima. To je jedna od značajiih potreba u savremenom svijetu (civilizovanom svijetu). Napomena: Voditelј radionice (nastavnik) ove ideje prenosi na način koji je razumlјiv za uzrast učenika s kojima realizuje radionicu.Uvod: Nastavnik se obraća učenicima: Sjednite što udobnije na svojim stolicama. Sada zažmu- rite. Udahnite duboko, a potom izdahnite. Na- stavite tako disati. Sada se pokušajte prisje- titi nečega veselog iz svoje prošlosti, po čemu se vi ili neki vaš drug ili drugarica razlikujete od drugih. To može biti iz škole, igre, ulice, lјetovanja i slično. A sada otvorite oči. Da li neko želi ispričati svoje sjećanje? Učesnici u igri pričaju svoja sjećanja jedan za drugim. I g r a: Smiješni hod Voditelј (nastavnik) poziva učenike da usta- nu i da svi stanu ukrug. Voditelј položi ruku na rame jednog učenika u krugu i kaže mu da se na taj način proziva profesor smiješnog hodanja. Učenik na čije je rame voditelј položio ruku, ulazi u sredinu kruga i na taj način postaje profesor smiješnog hodanja i ostalim učenicima zadaje način hodanja, tipa Čarli Čaplin, „osa grize taban”, hodanje po ugarcima, raštimani baletan, medvjeđihod, stil „šlampavko”, kengur i sl. Treba hodati što smješnije. Svi moraju učestvovati u igri. Svako pokazuje (demonstrira) jedan način hodanja. Pretho- dnik izlazi iz centra kruga , polaže ruku na rame slјedećeg "profesora". I voditelј radionice mora učestvovati u igri. On stoji u krugu sa učenicima i sluša "profesora". N a k o n igr e: Nastavnik pita učenike: Kako smo se osje- ćali dok smo se ovako igrali? Kako se osjećamo sada poslije ove igre? Koje hodanje je bilo najza- bavnije i najsmješnije? Druga igra: Imam svoj stav Napomena voditelјu: Sada treba sa igre preći na ozbilјne sadržaje, na iznošenje vlastitih stavova, ali zadržati postignutu opušte- nost. Neophodno je da učenici shvate da se i stavovi mogu ležerno(opušteno) iznositi. I g r a: Učenici stoje u krugu. U sredini kruga je knjiga ili neki drugi predmet. Onaj koji želi iznijeti svoj stav uzima knjigu ili nešto slično. Svoj stav govori gledajući predmet koji drži u ruci, a potom vraća predmet na prvobitno mjesto u sredinu kruga. Tako čine i slјedeći učenici. Pitanja zadaje voditelј (nastavnik):  Kako sam doživjela igru? Kako se sada osjećam?  Mogu li i djeca imati svoje stavove?  Treba li svoju djecu kada teško griješe kažnjavati?  Djeca moraju bez pogovora slušati svoje roditelјe. Slažete li se?  Imaju li djeca pravo na svoje mišlјenje?  Želite li imati svoje mišlјenje?  Želite li čuti mišlјenje drugih?  Želite li da drugi saslušaju vaše mišlјenje o nečemu?  Želite li da i drugi misle kao i vi? Nakon ovih pitanja igra se nastavlјa, ali sada onaj ko uzima predmet mora iskazati suprotan stav od onoga koji iskaže voditelј. Voditelј na primjer kaže: Učenje je neophodno u današnje vrijeme. "Profesor" koji drži predmet iznosi suprotan stav i taj stav uporno brani svojim argumentima. Voditelј poziva sve uče- snike da mu se suprotstave iznoseći suprotne dokaze. Na ovaj način se vježba tolerancija i usavr- šava prikuplјanje argumenata za odbranu stava. Ritual završetka radionice Voditelј kaže: "Uzmimo, na primjer, tri različite vrste umjetnosti: muzika, slikarstvo, književnost. Kako bi izgledalo da od navedene tri vrste ukinemo dvije, a ostane samo jedna?" Uslijediće različiti odgovori učenika. Voditelј: "Eto vidite, lјepota i bogatstvo su u različitosti. Stoga je nužno vježbati toleranciju (uvažavanje) razlike među lјudima i poštovati mišlјenje drugih. Sada svi učenici ustaju i ponovo staju u krug, uzmu se za ruke i zatvore oči. Voditelј predlaže: „Sada se prisjetimo najlјepših trenutaka ovog današnjeg druženja. Neka nam to ostane za uspomenu. Sačuvajmo gu lijepu uspomenu. Ako je ostalo vremena, dobrovolјac ulazi u centar kruga. Uzima "sveti" predmet i svima upućuje po jednu dobru želјu). Analiza rada na času odjelјenjske zajednice Sve aktivnosti na času odvijale su se u skladu s pripremom za ovaj čas. Prva igra: U okviru uvoda u prvu igru učenici su se zatvorenih očiju prisjećali smiješnih trenutaka iz svoje prošlosti i razlika u ponašanju drugarica i drugova. Nastavnik je potom svakom učeniku dao papirić na kome su oni zapisali svoja sjećanja i isto pročitali pred odjelјenjem.

Ovdje ću iznijeti samo neka od učeničkih sjećanja:  U školi se Milana i ja razlikujemo po ocjenama - ja dobijem peticu, a ona četvorku.  Moj drug Dane i ja na plaži smo se razli- kovali u tome što ja mnogo volim vodu i kupanje, a on nerado ulazi u vodu.  Kada smo bili na izletu na Balkani, svi smo htjeli igrati fudbal, a naš drug Srđan košarku, što nam je bilo jako smiješno.  Kada smo jednom preskakali potok, svi smo ga uspješno preskočili, samo nam je jedna drugarica upala u vodu. To je bilo i smiješno i neprijatno.  Naše želјe razlikovale su se nedavno i na času fizičkog vaspitanja - jedni su želјeli igrati fudbal, a drugi košarku.  Bilo je to na Goranovom rođendanu. Šalili smo se. Goran je tortom umazao Darijevo lice. Dariju se ni oči nisu vidjele od šlaga. To je izazvalo opšti smijeh. Ali Dario se nije nalјutio. Smijao se s nama.  Moja drugarica i ja htjele smo igrati odbojku, a ostale su preskakale lastiš.  Kada smo bili na Divčibarama, Marija je svako veče spavala bez pidžame.  Na Divčibarama su svi mogli jesti hranu koju su nam servirali u restoranu, jedino meni ta hrana nije odgovarala.  Kada smo bili na rođendanu kod drugarice, svi smo se uz smijeh i veselјe spuštali niz strminu, samo Slađa to nije htjela nikako pokušati.  Na Divčibarama smo moja drugarica Nikolina i ja svako veče do kasno unoć šalile se i igrale, a Suzana bi uvijek zaspala u 21,oo čas.  Svi smo se tada prskali vodom iz pištolјa na vodu i uživali na suncu, samo je jedna naša drugarica stalno stajala u hladu i dosađivala se.  Na Davorovom rođendanu Drago se razlikovao od svih. Iznenada se zbog nečeg nalјutio i otišao kući pješke. Nakon iznošenja navedenih sjećanja, konstatovano je da svako ima pravo da se razlikuje od drugih. Prva igra: Profesor za smiješno hodanje: U igri "smiješni hod" učestvovali su svi učenici i tom prilikom na različige načine pokazali su različite vrste smijsšnog hodanja. Nakon toga konstatovano je da je najsmješnije hodao Dario koji je imitirao hod Čarlija Ča- plina. Druga igra: Imam svoj stav U učionici je naročito bilo uzbudlјivo u toku ove igre. Učenik, "profesor" žestoko se suprotstavio stavu voditelјa koji je iznio slјe- deću tvrdnju: Učenje je neophodno u današnje vrijeme. "Profesor" je potom uporno zastupao mišlјenje da je učenje besmisleno i da ono u današnje vrijeme ne služi ničemu. Ovo je isprovociralo ostale učenike u odjelјenju i uslijedili su žestoki napadi sa svih strana na "profesora". Između ostalih, "profesoru" je upućeno i ovo pitanje: Šta bi se desilo s čovječanstvom ako bi učenje prestalo? Vratili bismo se u kameno doba. Na kraju je "profesor" odustao od svoje tvrdnje i pridružio se mišlјenju većine. Završetak igre: U okviru rituala završetka igre učenici su konstatovali da im je ovo bio jedan od najlјep- ših časova u toku školovanja. Molili su odjelјenjskog starješinu da i ubuduće organizuje ovakve časove.

12. Nastavna jedinica: Usaglašavanje ciljeva Tip časa: novi način saradnje u grupi Cilј rada na času:  usaglašavanje cilјeva koji mogu osigurati saradnju i redukovati konflikte,  izvođenje grupnih cilјeva uz vremensko  ograničenje,  izvođenje zajedničkih cilјeva odjelјenja. Oblik rada: individualni rad i rad u grupama. Metode: dijaloška i metoda pisanih radova. Potreban materijal: papir i flomasteri različitih boja. 1. Učenike podijeliti u grupe od 5-6 članova. Grupe su heterogenog sastava prema opštem uspjehu na kraju petog razreda. Svaka grupa bira rukovodioca grupe i bilјežnika. Rukovodilac koordinira radom grupe, a bilјežnik zapisuje u tabelu prijedloge pojedinaca i zaklјučke grupe. Nastavnik (vodigelј) daje svakom članu grupe po jedan list, a bilјežnik dobija veći list na kojem se nalazi šest jednakih kolona (za prijedloge svakog člana grupe po jedna kolona). Bilјe- žiik pred sobom ima i flomastere različitih boja. 2. Nastavnik se obraća učenicima: Sada će svaki član grupe, na svom papiru, bez dogovora sa ostalim članovima grupe, napisati tri cilјa koja želi postići do završetka šestog razreda (u ovoj godini), navodeći način kako to misli postići i vrijeme u kojem te cilјeve planira posgići. 3. Kada su svi članovi grupe napisali cilјeve, voditelј im kaže da te cilјeve poredaju po prioritetu (važnosti) od 1. do 3. cilјa. Alternativa: Ako pojedinci nisu odlučili koji im je cilј najvažniji, reći im da brišu one cilјeve koje je nemoguće ostvariti. Svaki učenik čita svoju listu cilјeva pred grupom a bilјežnik ih zapisuje u kolonu namijenjenu tom učeniku u tabeli. 4. Sada voditelј predlaže bilјežnicima grupa da flomasterom iste boje jednom linijom pove- žu iste ili slične cilјeve članova grupe da bi se izveli zajednički cilјevi grupe. 5. Sada je nužno u svim grupama prodiskutovati individualne i grupne prioritete. Kaže im se da putem diskusije u grupi izdvoje tri naj- važnija cilјa koji se odnose na cijelu grupu, tj. koji su najvažniji za grupu. Ta izdvojena tri cilјa isto tako treba zapisati prema njihovoj važnosti od prvog do trećeg. 6. Grupne cilјeve trebage izvesti tako da su oni važni za sve članove grupe i da su ti cilјevi ostvarivi. Isto tako trebate utvrditi načine kako ćete te postavlјene cilјeve ostvariti i orijentaciono vrijeme u kojem ćete to moći ostvariti. 7. Konačno, grupa treba odlučiti na koji način će svaki član grupe pomoći drugom da ostvari individualni i zajednički cilј i to bilјežnik neka zapiše na svom papiru. 8. Na kraju, predstavnik svake grupe čita tri prioritetna cilјa svoje grupe. Jedan učenik iz odjelјenja ili nastavnik na tabli zapisuje cilјeve svih grupa i izdvaja tri podudarna ili bliska cilјa koji će biti prioriteti za odje- lјenje. Ukoliko se sve ove aktivnosti ne mogu zavr- šiti na jednom času, jedan dio može se preni- jeti i u naredni čas vaspitnog rada u odjelјenj- skoj zajednici. Napomena: Tabele s prioritetnim cilјevima grupa i prioritetnim cilјevima odjelјenja obje- diniti na istoj tabeli koja će biti izložena na panou u kabinetu odjelјenskog starješine. Rezultati rada na času Prioritetni cilјevi pojedinaca i grupa u odjelјenju: PRVA GRUPA - prioritetni cilјevi članova grupe: 1. cilј: odličan uspjeh na kraju školske godine (3 učenika), vrlo dobar uspjeh (2 učenika). 2. cilј: odličan uspjeh iz matematike (2), četvo- rka iz srpskog jezika (1), uspjeh u košarci (1), uspjeh u fudbalu (1). 3. cilј: uspjeh u plivanju (1), da bolјe crta (1), uspjeh u rukometu (1), četvorka iz istorije (1), uspjeh u sportu (1). Prioritetni cilјevi grupe: 1. cilј: da u ovoj godini budemo najbolјe odjelјenje u školi Vrijeme: prvo i drugo polugodište. Način: uporan rad i pomoć slabijim učenicima. 2. cilј: da budemo uspješni u sportskim aktivnostima. Vrijeme: cijela školska godina. Način ostvarenja cilјa: uporan rad i redovni treninzi. 3. cilј: da se međusobno poštujemo i da ne pravimo probleme. Vrijeme: u toku školovanja. Način: da bolјe sarađujemo i pomažemo jedni drugima. DRUGA GRUPA - prioritetni cilјevi članova grupe: 1. cilј: odličan uspjeh (4 učenika), vrlo dobar uspjeh (1). 2. cilј: uspjeh u rukometu (2), uspjeh u tenisu (1), preselјenje u drugu zemlјu (1), odličan uspjeh u školi (1). 3. cilј: pomoći roditelјima (1), steći mnogo prijatelјa (1), da mu je porodica zdrava (1), uspjeh u rukometu (1). Prioritetni cilјevi grupe: 1. cilј: što bolјi uspjeh u prvom i drugom po- lugodištu. Vrijeme: cijela školska godina. Način: redovno pohađanje nastave i redovno učenje.

2. cilј: dobar uspjeh u sportu. Vrijeme: u svakoj sezoni. Način: redovni treninzi i ulaganje truda. 3. cilј: Očuvati zdravlјe u porodici. Vrijeme: doživotno. Način: Čuvanje od bolesti i nepotrebnog ner- viranja. GREĆA GRUPA - prioritetni iilјevi članova grupe: 1. cilј: odličan uspjeh u školi (4 učenika), vrlo dobar (1 učenik). 2. cilј: da me zavole nastavnici (1), da dobro govorim engleski jezik (1), da budem dobar ko- šarkaš (1), dobar uspjeh u prvom polugodištu (1). 3. cilј: pomoći drugovima u učenju (2 učenika), biti dobar košarkaš (1), biti dobra rukometa- šica (2). Prioritetni cilјevi grupe: 1. cilј: da svi budemo dobri učenici. Vrijeme: u toku školovanja. Način: redovno učiti. 2. cilј: bolјi učenici da pomažu slabijim. Vrijeme: u toku školske godine. Način: davati im podršku i pomagati da shvate gradivo. 3. cilј: da budemo dobri sportisti. Vrijeme: u toku godine i dalјe. Način: disciplina i redovni treninszi. ČETVRTA GRUPA - prioritetni cilјevi članova grune: 1. cilј: odličan uspjeh (3 učenika), vrlo dobar (1), dobar (1). Vrijeme: na kraju školske godine. Način: redovnim učenjem. 2 ilј: da budem mirniji (1), da popravim ocjene (1), da budem pametan (1), da ostavim dobar utisak na nastavnike (1), da osvojim prvo ili drugo mjesto na takmičenju iz matematike (1). Vrijeme: u toku ove školske godine. Način: učenjem i vježbanjem. 3. cilј: da napravim krov i da uvedem struju (1), da uspijem na ispitu za manekene (1), da položim ispit iz engleskog jezika (1), da imam mnogo prijatelјa (1), da imam svoju sobu i da imam mnogo prijatelјa (1). Prioritetni cilјevi grupe: 1. cilј: da budemo dobri učenici. Vrijeme: dok idemo u školu. Način: redovno učenje. 2. cilј: da budemo disciplinovani. Vrijeme: stalno. Način: voditi računa o svom ponašanju. 3. cilј: da imamo uspjeha u vannastavnim aktivnostima. Vrijeme: u toku ove školske godine. Način: disciplinovan rad. PETA GRUPA - prioritetni cilјevi članova grupe: 1. cilј: odličan uspjeh u školi (5 učenika). Vrijeme: u prvom i drugom polugodištu. Način: redovno prisustvo časovima i redovno učenje. 2. cilј: da budem najbolјi iz engleskog jezika (1), da se najbolјe razumijem u kompjutere (1), da budem najbolјi fudbaler u klubu(2), da budem disciplinovan učenik (1). 3. cilј: da budem disciplinovan ( 2), da budem najbolјi iz fizičkog vaspitanja (1), da budemo najbolјe odjelјenje (1), da putujem i otkrivam tajne mora (1). Prioritetni cilјevi grupe: 1. da budemo odlični đaci. Vrijeme: u ovoj školskoj godini. Način: redovno učenje. 2. da budemo disciplinovani i da se međusobno poštujemo. Vrijeme: uvijek. Način: da poštujemo nastavnike i red na časovima. 3. da budemo najbolјi razred: Vrijeme: u toku školovanja. Način: redovno učenje i da bolјi učenici pomažu slabijima. Prioritetni cilјevi odjelјenja: 1. cilј: Želimo da postignemo ihto bolјi uspjeh U učenju.

Vrijeme ostvarenja cilјa: u toku školovanja. Način ostvarenja: redovno učenje i pomaganje slabijim učenicima. 1. cilј: Postići što bolјi uspjeh u sportu. Vrijeme: u svim sezonama. Način: redovni treninzi i uporan rad. 2. cilј: Ostvariti bolјu disciplinu u odjelјenju. Vrijeme: u toku školovanja. Način: uvažavati i poštovati nastavnike i drugare iz odjelјenja, stalno opominjati one KOJI nisu disciplinovani, poštovati red na času. Prilog: Tabela za najvažnije cilјeve članova grupe 1. član 2. član

3. član

4. član

5. član

13. Nastavna jedinica: Ja - identitet Tip časa: utvrđivanje gradiva putem saradnje u grupi Cilј rada na času:  jačanje kontrole emocija i učenja;  poistovjećivanje pojedinca sa grupom:  grupa treba da upozna lični doživlјaj pojedinca;  iskazivanje razumijevanja i podrška grupe pojedincu - članu grupe;  ostvarivanje ličnog identiteta pojedinca U grupi;  individualni doživlјaj grupe kao utočišta i socijalne podrške u ostvarivanju vlastitog cilјa. Oblik rada: rad u grupama Nastavne metode: monološka i dijaloška metoda. Potreban materijal: lekcija Palatalizacija - zapisi u sveskama učenika. 1. Uvod u vježbu: Nastavnik predlaže učenicima da se opuste: da se udobno namje- ste, da olabave misliće i da duboko udišu i izdišu vazduh. 2. Najavljivanje teme - nastavne jedinice na kojoj će se vježbati. Palatalizacija Danas ćemo na neobičan način ponavljati i iutvrđivati lekciju koju smo radili na jednom od prethodnih časova. Riječ je o glasovnoj promjeni koja se zove palatalizacija. Potom pitati učenike: Kako doživaljavate ovu temu (nezainteresovano, zaintereosovano, ili ste ravpodušni)? Učenici potom pojedi- načno iskazuju svoja osjećanja i stavove. Iskazi se odvijaju po ustalјenom redu. 3. Nastavnik daje kratak uvod: Svako od nas doživio je nešto u bližoj ili dalјoj pro- šlosti. Taj doživlјaj je jedno vaše životno iskustvo. To je vaše pojedinačno iskustvo. Ako taj doživlјaj svako od vas glasno kaže svojoj grupi, pojedinac se povjerava grupi i tako će osjetiti da pripada grupi. Neka svaki učenik sada izabere jedan svoj doži- vlјaj iz bliže ili dalјe prošlosti i iskaže ga pred članovima svoje grupe. Recite slobodno, jer vi ste dio svoje grupe. 4. Nastavnik bira jedan ili dva doživlјaja koja iskažu učenici i komentariše ih pred odjelјenjem. Komentar mora biti kratak sa empatijskom i socij alno-promotivnom di- menzijom. 5. Nastavnik se obraća učenicima: Svako od vas sada treba povezati svoj doživlјaj koji je prethodno iskazao grupi s lekcijom: ”Pala- talizacija". Na primjer: "Dok učim ovu lekciju, osjećam se ..., a tada sam se osjećao (la)..." 6. Sada otvorite svoje sveske i pronađite ono što smo zapisali o palatalizaciji, ili, ako vam je lakše, lekciju učite iz knjige. Ukratko ponovite onaj sadržaj koji se nalazi u okviru 1. (prvog) pasusa (odlomka). Nakon 3-4 minuta nastavnik kaže: A sada ponovo "prizovite" svoj doživlјaj iz prošlosti koji ste prethodno iskazali grupi. Sada u mislima ispratite taj doživlјaj i sve misli koncentrišite na gradivo - na palatalizaciju.U mislima usva- jajte jednu po jednu činjenicu.Da li smo smi- reni? Pustite sada da na to polјe misli dođe vaš prethodni doživlјaj. Posmatrajte kako misli i slike iz doživlјaja dolaze. Ovo se ne uklapa u palatalizaciju. Sada pustite da se misli o vašem doživlјaju udalјe. Posma- trajte kako se udalјavaju. Ako želite da vam se ponovo vrate, pustite ih, ali ih opet ispratite. 7. Nastavnik pita učenike: Jesmo li sada spremni za rad? Možemo li izdržati još veće napore nego prije? Razmislite i odlu- čite želite li palatalizaciju naučiti. (Ve- ćina učenika u odjelјenju izjasniće se da želi). 8. Ima li neko od učenika koji ne želi da iauči ovu lekciju? Ovo učenicima daje mogućnost da uporede svoj vlastiti odnos prema ovom nasta- vnom gradivu sa drugima. Tako se identitet učenika ostvaruje i prema gradivu i prema grupi istovremeno. Potom nastavnik predlaže slјedeće: Sada nastavite ponavlјati (učiti) lekciju "Pala- talizacija" do kraja. Ako ne ide, prizovite, a potom ispratite svoj prethodni doživlјaj, a iza toga opet nastavite ponavlјanje lekcije. U toku procesa učenja učenici su često opterećeni ličnim doživlјajima i emocijama, ponekad i raznim traumama i "lјubavnim problemima". To su sve ometači pažnje i koncentracije. Glavni cilј ove vježbe je da kod učenika ojača kontrolu emocija i procesa učenja. Napomena: Za ovakvu vrstu vježbe nastavnik može uzeti u obzir bilo koju lekciju iz bilo koje nastavne discipline. Mišlјenja učenika iskazana na kraju časa: Čas je veoma interesantan jer smo nauči- li kako treba učiti. Saznali smo kako treba otjerati misli i doživlјaje koji ometaju učenje. Na neobičan način prisjetili smo se svojih doživlјaja iz prošlosti. Saznali smo kako treba "prizvati" i "is- pratiti" svoje doživlјaje i osjećanja, a potom se koncentrisati na lekciju koju učimo. Slobodno smo u svojoj grupi iskazivali svoja osjećanja i doživlјaje bez straha da će nam se neko podsmjehnuti. Naučili smo kontrolisati svoja osjećanja i odvojiti ih od gradiva koje učimo. Svi smo slobodno i neometano mogli iznositi svoja mišlјenja. Ovo je čas na kojem nismo strahovali od slabih ocjena. Naučili smo da opuštenije učimo nasta- vno gradivo. Svi smo se u grupi i odjelјenju međusobno uvažavali i nismo očekivali ničiji pod- smijeh. Posebno mi se sviđa što smo otvoreno razgovarali. Naročito mi je drago što su me drugari pažlјivo saslušali. Osjetili smo da u opuštenoj atmosferi možemo raditi i teže zadatke. O ovom času izjasnilo se svih 26 učenika iz odjelјenja i svi su njihovi odgovori obu- hvaćeni navedenim sadržajem.

14. Nastavna jedinica: Samosvijest (T-karta) Tip časa: raspravlјanje u grupi Cilј časa: identifikacija emocionalne kompetencije; - pobolјšanje emocionalne kompetencije - samosvijesti ; osposoblјavanje učenika za tumačenje ne- verbalnih i verbalnih "signala" kod svojih sagovornika - članova grupe. Oblik rada: rad u pet grupa heterogenog sastava. Nastavne metode: dijaloška, verbalni i neverbalni "signali". Potreban materijal: T-karta zasvaku grupu. Tok časa 1. k o r a k: Nastavnik bira kompetenciju koju će pobolјšavati na času. Predlaže uče- nicima da to bude SAMOSVIJEST. 2. k o r a k: Izrada T - karte na tabli a) Na tabli nacrtati i napisati slјedeće: b)SAMOSVIJEST Integrisanje ideja ( T-karta) Neverbalno (Izgleda kao...) Verbalno (Zvuči kao ...) 1. Klimanje glavom gore - dolјe 1. Mi se međusobno razumijemo.

Ovakvu tabelu dati svakoj grupi u koju će upisivati odgovore na pitanja koja će biti ispisana na tabli ili će ih nastavnik jedno po jedno postavlјati usmeno. c) Pitati učenike: 1. Ako ja posmatram vašu grupu, ali ako ne čujem šta govorite, šta biste uradili da mi pokažete da razšvarate o uvažavanju i razumijevanju ? To možete pokazati, na primjer: pantomimom ili zna- kom očima. Odgovor ćete upisati na lijevu stranu svoje T - karte . d)Nastavnik potom pita učenike: Koje rije- či ili rečenicu biste upotrijebili da mi pokažete to isto? (Pretpostavlјeni odgovori na oba pitanja upisana su u gornju tabelu-T kartu). 3. Nastavnik potom govori učenicima da će posmatrati ovo verbalno i neverbalno ponašanje dok oni rade u grupama. 4. Nastavnik se obraća učenicima i kaže im da navedu primjere iz vlastitog iskustva: a) Navedite neko svoje osjećanje (prijatno ili neprijatno) iz svog vlastitog iskustva i raspravlјajte o tome u svojoj grupi. Kako biste to izrazili neverbalno i verbalno? (Odgovore unijeti u T - kartu). b) Šta mislite da možete ostvariti u svom vlastitom životu ili tokom školovanja? (Iskazati naverbalno i verbalno dogovorom U grupi). c) Šta mislite u čemu ne možete uspjeti, iako biste to želјeli? (Odgovoriti neverbalno i verbalno na T - karti). d) Kako podnosite neuspjeh u školi? (Neverbalni i verbalni odgovor unijeti u T -kartu). 5. Nastavnik posmatra i podstiče raspravu učenika u grupama (upotrebu) ovih emocio- nalnih sposobnosti. 6. Voditelј kaže učenicima da razmišlјaju o sposobnostima o kojima su razgovarali, da postave cilјeve i izrade plan akcije za njihovo pobolјšanje. 7. Nastavnik sa učenicima ponavlјa ovu proceduru sve dok ne primijeti da je sposobnost pobolјšana. 8. Predstavnici grupa podnose izvještaj o rezultatima svoga rada i sadržaj odgovora analiziraju s nastavnikom (voditelјom radionice). Prilog: SAMOSVIJEST Integrisanje ideja (T- k a r t a ) Neverbalno (Izgleda kao...)

Verbalno (Zvuči kao ...)

1. Klimanje glavom gore - dolјe

1. Mi se međusobno razumijemo

PRVA GRUPA 1. Napao me pas. Neverbalno: Mahanje rukama. Verbalno: Odlazi ! 2. Imaću odličan uspjeh na kraju školske godine. Neverbalno: Pokazati pet prsta na ruci. Verbalno: Biću odličan. 3. Ne mogu nikako raditi "stoj na glavi". To me muči. Neverbalno: Hvatati se objema rukama za glavu. Verbalno: Ne mogu raditi „stoj na glavi”. 4. Dobila sam slabu ocjenu. Neverbalno: Udariti se dlanom po čelu i pokazati jedan prst. Verbalno: Ne znam šta da radim.

Plan za rješavanje problema naznačenog pod 3. tačkom: Grupa se dogovorila da zamoli nastavnicu fizičkog vaspitanja da im omogući prije i poslije časa fizičkog vaspitanja da sa svojim članom koji ima naznčeni problem vježba "stoj na glavi". DRUGA GRUPA 1. Osjećanje koje smo imali kada smo se prvi put sreli u školi u prvom razredu. Neverbalno: Osmijeh na licu. Verbalno: Bili smo srećni svi. 2. Doživjeli smo veliko drugarstvo. Neverbalno: Zagrlјaj drugova u grupi. Verbalno: To je pravo drugarstvo. 3. Ne možemo svi biti odlični učenici, a to bismo želјeli. Neverbalno: Klimanje glavom lijevo - desno. Verbalno: Žao nam je što ne možemo biti svi odlični učenici. 4. Neuspjeh u školi teško podnosimo. Neverbalno: Udaranje rukom o čelo. Verbalno: Teško nam je što nismo bolјi u školi. Plan za rješenje problema navedenog pod tačkom 4: Do kraja prvog polugodišta bolјi učeni- ci iz grupe pomagaće slabijim da poprave uspjeh. Ponavlјati redovno lekcije iz svih predmeta.Iskoristiti zimski raspust za ponavlјanje gradiva koje nismo dobro savla- dali. Pohađati redovno dopunsku i redovnu nastavu. TREĆA GRUPA 1. Muči nas lјubav. Neverbalno: Osmijeh i tuga na licu. Verbalno: Nekad smo srećni, a nekad tužni. 2. Svi članovi grupe mogu biti odlični učenici. Neverbalno: Svi pokazuju pet prsta na ruci. Verbalno: Možemo biti odlični u školi. 3. Ne mogu postati pilot jer se plašim visine. Neverbalno: Pogled u nebo i klimanje glavom lijevo - desno. Verbalno: Ne mogu postati pilot, mada to želim. 4. Teško nam pada kada dobijemo slabu ocjenu. Neverbalno: Tužan i plačan pogled u jedan prst na ruci. Verbalno: Neraspoloženi smo i gubimo volјu za učenjem. Plan za rješavanje problema pod tačkom 4: Neuspjeh shvatiti kao nešto prolazno. Svakom se to dogodi. Stalno sebi govoriti: Ja to hoću i ja to mogu! Prihvatiti knjigu i ponavlјati lekcije iz kojih imamo najslabije ocjene. ČETVRTA GRUPA 1. Kako izraziti lјubav osobi suprotnog pola? Neverbalno: Nacrtati srce i pokazati toj osobi. Verbalno: Sviđaš mi se i ja te volim. 2. Odličan uspjeh u školi. Neverbalno: Skakati od sreće. Verbalno: Srećan sam, jer prolazim s odličnim uspjehom. 3. Mislim da nikad neću postati poznati fudbaler iako to žarko želim. Neverbalno: Stati na loptu i klimati glavom lijevo - desno. Verbalno: žao mi je IHTO ne mogu biti poznati fudbaler. 4. Teško podnosim neuspjeh u školi. Neverbalno: Nacrtati jedinicu, biti tužan i zaplakati. Verbalno: Teško mi je kad dobijem jedinicu. Plan za rješavanje problema naznačenog pod tačkom: Redovno ići na treninge i baviti se samo tim sportom. Nikad ne odustajati i posve- titi se samo školi i fudbalu. Nikad ne reci nikad! PETA GRUPA 1. Bili smo tužni zbog izgublјene utakmice. Neverbalno: Ožalošćeno lice i pogled na igralište. Verbalno: Nesrećni smo zbog poraza na utakmici. 2. Pošto smo svi u grupi pametni, mislimo postići odličan uspjeh. Neverbalno: Napisati pet petica i svako iz grupe pokazati pet prsta na ruci. Verbalno: Bićemo svi odlični. 3. Ne možemo nikad biti neka druga osoba iako bismo htjeli. Neverbalno: Imitirati nekoga i kažiprst pomjerati lijevo - desno. Verbalno: Ne mogu biti neko drugi. 4. Teško podnosim neuspjeh u školi. Neverbalno: Pokazati jedan prst i uhvatiti se rukama za glavu. Verbalno: Jao meni, opet sam zabrlјao! Plap za rješenje problema navedenog pod 4. tačkom: Neko vrijeme posmatrati osobu koja mi je uzor. Potom pokušati oponašati je govorom a kasnije oponašati postupke te osobe. Vježbati sve dokle ne budemo makar pribli- žno slični toj osobi.

15. Nastavna jedinica: Autoritet (Zašto nam je potreban autoritet?) Tip časa: upoznavanje učenika sa novim sadržajem Cilј rada: učenici trebaju shvatiti pojam i funkciju autoriteta, razmotriti situaciju u kojoj ne djeluje autoritet, kako upotreba autoriteta rješava probleme, uočiti razliku između autoriteta i moći bez autoriteta. Oblik rada: rad u grupama heterogenog sastava. Nastavne metode: diskusija, igranje uloga, metoda pisanih radova. Potreban materijal: tekst pod naslovom "Problem u školi" i kartice s pitanjima. 1. k o r a k: Uvodni dio časa Nastavnik pita: Znate li šta znači riječ autoritet? (Autoritet je ugled i moć koji su osnovani na poštovanju). Ko je za vas autoritet? Koga vi poštujete? (Ovdje možemo očekivagi više odgovora kao što su: roditelјe, nastavnike, direktora škole, predstavnike vlasti, pravila, zakon i slično). Zamislite da se jednog dana dogodi da nikog od autoriteta nema na svojoj poziciji (svom mjestu). Odjednom nema pravila, zakona, sudova, nema policije, nema vlade na čelu države; u školu ste došli na nastavu, a tamo nema ni direktora, ni nastavnika, a vi ste ušli u školu. Kakvi problemi u ovom slučaju mogu nastati? 1. k o r a k: Najavlјivanje cilјa Danas ćemo govoriti o AUTORITETU i o tome zašto nam je potreban autoritet. Pročitati učenicima slјedeći tekst: Problem u školi Kad je Alisa Hampton dotrčala do kraja staze, go- mila je podivlјala. Upravo je postigla rekord na 400 metara za djevojke. Ta je trka donijela njenoj školi dovolјno poena da osvoji državno prvenstvo u kome su se takmičili i mladići i djevojke. Na povratku u školu, nekoliko članova njihovog tima opazilo je kako njihov trener neprestano gleda kroz prozor školskog autobusa. "O čemu razmišlјate, gospođo Rid?" - upita je jedan od njih. - "Zašto se i vi ne radujete?" "Razmišlјala sam kako je bilo kad sam počela predavati u školi”- odgovorila je. "I te smo godine osvojili državno prvenstvo, ali su tada djevojke bile samo navijači". "Zar tad nije bilo djevojačke ekipe, gospođo Rid?", upita neko. "Da, postojala je jedna", odgovorila je, "ali se nismo išle takmičiti sa momcima na državnom prvenstvu. Bile bismo sretne, ukoliko bi bilo dovolјno roditelјa, koji bi nas odvezli autima. U to vrijeme djevojke su bile iza muških ekipa. Za djevojački atletski program gotovo da nije bilo novca. Tada sam bila trener djevojaka.I za razliku od trenera muške ekipe, bila sam plaćena samo za nastavu u školi, ali ne i za trening, što sam dobrovolјno činila. Mogle smo koristiti teren samo nakon muške ekipe. Budući da nikada nismo znale kada će to biti, morale smo dugo čekati. Obično smo završavale trening naveče. Zbog toga, i zbog loše opreme, bilo je mnogo povreda". Već su svi slušali razgovor. Neko je upitao: "A kako su se stvari promijenile?" "Izglasan je zakon prema kojem su sve škole primale sredstva od države, pa je zakon promijenio stvari. Kad su lјudi iz Ministarstva za prosvjetu počeli posjeći- vati škole, situacija se sasvim izmijenila". "Ako je tako, zašto djevojačka košarkaška ekipa može koristiti dvoranu samo dva puta nedjelјno?" - upitala je Alisija. "I zašto nemamo ekipu gimnasti- čarki? Poznajem mnogo djevojaka koje bi se želјele baviti ovim sportom". "Čula sam d su treneri ženskih ekipa plaćeni manje od trnera momaka", dodala je Bini. "To nije pošteno". "Još se mnogo toga može ispraviti", odgovorila je gospođa Rid. "Bitno je da je krenulo nabolјe. Sad ćemo proslaviti prvenstvo koje smo osvojili". 3. k o r a k: Podjela zadataka i tekstova, "Problem u školi" i "Opasna vožnja", grupama i davanje potrebnih objašnjenja. PRVA, TREĆA I PETA GRUPA Zadaci: Čitajte priču pod naslovom Problem u školi, utvrdite probleme čije rješenje zahtijeva upotrebu autoriteta, potom odgovorite na slјedeća pitanja: 1. Koji su problemi ranije postojali u školi iz navedene priče? 2. Ko je bio autoritet u ovoj priči i kako je riješio ove probleme? 3. Koji problemi još postoje u toj školi i tpeba ih riješiti? a. b) Ko bi po vašem mišlјenju mogao rije- šiti preostale probleme o kojima govori priča? 4. Napišite kratku priču o nekoj situaciji u kojoj ste vi učestvovali ili ste to samo posmatrali kada nije bilo autoriteta da riješi problem. Navedite koji bi to autoritet mogao riješiti. ____________________ DRUGA, ČETVRTA I ŠESTA GRUPA Zadaci: Autoritet je ugled i moć koji su zasnovani na poštivanju, a moć je sposobnost kontrole i naređivanja. Ponekad lјudi imaju pravo koristiti moć, a ponekad ne. Na primjer, ako vas drugovi pokušavaju natjerati da nešto činite, oni imaju moć, ali ne i pravo da to učine. Ali, ako policajac u datoj situaciji interveniše, on ima i moć i pravo na to . Evo jedne priče koju ćete pročitati i nakon toga odgovoriti na nekoliko pitanja: Opasna vožnja Jednom su prilikom dva malolјetnika, u odjeći svoje bande, uskočila u voz. Jedan je izvukao pištolј i zatražio novac i dragocjenosti od starijeg para. Policajac koji se tu zatekao izvukao je svoj pištolј i približio se napadačima. "Ne mičite se ! Bacite oružje i podignite ruke uvis!" Potom im je stavio lisice i uhapsio ih. Pročitajte priču Opasna vožnja i odgovorite na slјedeća pitanja: 1. a) Ko je u ovoj priči koristio moć, a nije imao pravo na to?_______________________ b) Ko je u priči moć bez autoriteta? Objasnite šire svoj odgovor:___________________ 2. a) Ko je u priči autoritet koji ima moć i pravo da tu moć iskoristi? b) Kako je autoritet iskoristio svoju doz- volјenu moć? 3. Šta je omogućilo policajcu (autoritetu) da iskoristi svoju moć:

a) običaj, b) moralnost, v) zakon? (Zaokružite slovo ispred tačnog odgovora). 4. Opišite dvije stvarne ili zamišlјene situacije. Neka jedna bude primjer upotrebe autoriteta, a druga upotrebe moći bez autoriteta. 4. k o r a k: Izvještavanje predstavnika grupa o rješenjima svoje grupe. U toku izvještavanja omogućiti, prije svega, grupama koje su rješavale iste zadatke da sučelјavaju svoja miptlјenja.U ovom mogu učestvovati svi učenici iz odjelјenja i voditelј radionice (nastavnik). Rezultati rada na času Svih šest grupa pozitivno je odgovorilo na prva tri pitanja. U okviru četvrtog zadatka grupe su ispričale kratku priču, u kojoj su uglavnom izmišlјali situacije u kojima je djelovao autoritet ili moć bez autoriteta. Evo tih priča: PRVA GRUPA Na košarkaškoj utakmici došlo je do tuče između dva člana različitih ekipa. Sukob je trajao oko dvadeset minuta. U dvorani je bilo mnogo lјudi. Nažalost, sudija nije ni obraćao pažnju na njihovu tuču. U sali nije bilo nika- kvog obezbjeđenja, pa su gledaoci morali da us- koče u teren i da razvade zavađene igrače. U ovom slučaju do izražaja je došla moć bez autoriteta. DRUGA GRUPA 1. Tri punolјetna maskirana čovjeka napadaju banku, s namjerom da pokradu novac. U banci su se slučajno našli policajci koji su pohvatali provalnike i odveli ih tamo gdje im je mjesto. U ovom slučaju djelovala je moć sa autoritetom. 2. Gradom su dva malolјetnika vozili auto nedo- zvolјenom brzinom. Policija ih je zaustavila, tražila od njih vozačku dozvolu, ali ju oni nisu imali. Stoga su ih policajci poveli sa sobom. TREĆA GRUPA Svi smo mi trenirali mali fudbal. Ali kada bismo došli na trening, sala bi bila zauzeta. Kući smo se vraćali s tugom u očima. Tek naveče sala bi bila slobodna, ali na trening nismo mogli dolaziti jer nam je to bilo isuviše kasno. Dok smo sjedjeli na tribinama i gledali starije fudbalere, maštali smo. U našim snovima prošli smo veliko finale u kojem smo pobijedili, noseći ponosno svoje dresove. Kao mali pobjednici nosimo pehar koji nam je dodijelјen na kraju utakmice. Potom se vraćamo u stvarnost i ponovo nas uhvati tužno raspoloženje. Ali trener nas tješi slјedećim riječima: "Ne brinite se, vaš san će se ubrzo ostvariti". ČETVRTA GRUPA 1. Odrastao je u pristojnoj porodici. Imao je staru majku. Bila je gospođa. Jednom je on nešto zgriješio i ona ga je nakon toliko godina, vjerovali ili ne, ošamarila. Samo je povio glavu i bez riječi otišao u sobu. Da, to je autoritet. 2. Bila je samo dijete. Nakon izvjesnog vremena upala je u loše društvo. Znate šta se pod tim podrazumijeva? Nikoga nije poštovala. Profe- sore je potcjenjivala i omalovažavala. Zar je potrebno reći gdje je završila? Tamo gdje završavaju svi oni koji pred sobom nemaju autoriteta. PETA GRUPA Jednoga dana, kada smo bili prva smjena, poslije nastave došli smo na igralište na kojem su dječaci iz druge smjene igrali fudbal. Svi su igrali osim jednog dječaka. On je sjedio i po- smatrao igru. Pitali smo ga zašto ne igra. Odgovorio je da mu ostali ne dozvolјavaju da uđe u teren. Tek pred kraj utakmice uklјučili su ga u igru, ali mu ni jednom nisu dodali loptu. Smatramo da bi u ovoj situaciji jedini autoritet, koji bi riješio ovaj problem, bila nasta- vnica fizičkog vaspitanja. ŠESTA GRUPA 1. U autobusu je bila grupa dječaka. Imali su markere i počeli su šarati po sjedištima autobusa. To je primijetio kondukter i zamolio ih da izađu napolјe. Dječaci su se opirali. Kondukteru je preostalo jedino da ih izbaci napolјe. Kondukter je na to imao pravo po zakonu. 2. Iz kafića je izašao stariji čovjek, potpuno pijan. Naišla je grupa obijesnih mladića i počeli su ga udarati. Potom se tu nađe još jedan ozbilјniji čovjek koji je otjerao mladiće.

16. Nastavna jedinica: Odgovornost Tip časa: rad na novim sadržajima Cilј rada na času: upoznavanje učenika s pojmom odgovornosti i njenim značajem u svako- dnevnom životu, pitanje odgovornosti u vlastitom životu učenika, identifikacija odgovornosti i pojedinaca i grupa kojima dugujemo odgovornost; nagrada ili kazna kao poslјedica odgovornog ili neodgovornog ponašanja. Oblik rada: rad u grupama heterogenog sastava. Nastavne metode: diskusija, metoda razgovora, studij slučaja Potreban materijal: listovi papira (za svaku grupu po jedan papir), na jednoj strani papira stajaće definicije odgovornosti, izvori odgovornosti i tri pitanja u vezi sa ovom temom, a na drugoj strani tabela odgovornosti koju će učenici popunjavati. 1. k o r a k: Uvodni dio časa: Šta je to odgovornost? Odgovornost je du- žnost ili obaveza da se nešto učini ili ne učini. Na primjer, možete imati odgovornost da se brinete o mlađem bratu ili sestri ili da izvršite zadatak prije izlaska s prijatelјima. Za ispunjenje odgovornosti slijedi nagrada, a za neispunjenje kazna. 2. k o r a k: Podjela zadataka grupama. Radiće se u šest heterogenih grupa. Sve grupe radiće na istim zadacima, ali odvojeno jedna od druge. Dok učenici rade, voditelј radionice (nastavnik) po potrebi daje objašnjenje. Objašnjenje pojmova Odgovornost - dužnost ili obaveza da se nešto učini ili ne učini. Izvori odgovornosti su: Obećanja - dato obećanje je preuzeta obaveza da se ono i ispuni. Zadatak - je obaveza koju neko nametne ili dodijeli drugome. Postavlјenje - lјudi mogu biti izabrani ili po- stavlјeni na neki položaj koji nosi odgovornost. Zanimanje - svako zanimanje ili posao nosi sa sobom odgovornost. Zakon - zakon postavlјa odgovornost skoro pred svakog građanina. Svako mora poštovati zakon. Običaji - neke obaveze proizlaze iz običaja koji su vremenom razvijani i primjenjivani u raznim situacijama. Državlјanstvo - obaveza prema državi jer smo njeni državlјani (glasanje na izborima je npr. obaveza koja proizilazi iz državlјanstva). Moralna načela - počivaju na temelјu isprav- nog ili pogrešnog postupanja. (Svako se prema drugima treba odnositi s poštovanjem). Napomena: Sve navedene pojmove prokomentarisati s učenicima prije pristupanja izradi zadataka. ŠTA VI MISLITE? Razmislite o jednoj važnoj odgovornosti koju vi imate. Potom odgovorite na slјedeća pitanja: 1. Koja je to vaša važna odgovornost? 2. Kome dugujete tu odgovornost? 3. Šta se može dogoditi ako tu odgovornost ne ispunite? 4. U slјedeću TABELU ODGOVORNOSTI unesi- te odgovornosti koje imate kod kuće, u školi i zajednici (društvu, državi). Prikažite kome odgovornost dugujete i nagrade ili kazne koje ih prate: TABELA ODGOVORNOSTI Intelektualni aparat za odlučivanje o odgovor- nostima

Odgovornost

1. Koje su to odgovornosti? 2. Koje su nagrade za izvršenje? 3. Kakve su kazne za neizvršenje? 4. Koje su prednosti izvršenja? 5. Koji su nedostaci izvršenja? 6. Koliko je hitno izvršenje? 7. Kakva je njihova relativna važnost? 8. Koliko je vremena potrebno za izvršenje? 9. Da li imate potrebna sredstva? Napišite imena i prezimena članova vaše grupe: 3. k o r a k: Predstavnici grupa podnose izvještaj odjelјenju o rezultatima rada njihovih grupa. U toku izvještavanja neophodno je suče- lјavati različita mišlјenja. Rezultagi rada na času Rad u ovoj radionici organizovan je u šest grupa heterogenog sastava. Sve grupe su istakle da im je u ovom periodu najvažnija odgovornost učenje. Za ovu odgovornost duguju roditelјima, nastavnicima i društvu. Jedna grupa naglasila je da ovu odgovornost duguju i sebi.

Druga odgovornost po važnosti je pošto- vanje roditelјa i nastavnika koji su u procesu obrazovanja bitna podrška. Većina grupa naglasila je potrebu poštovanja starijih i isku- snijih osoba u svom okruženju. Ako su neodgovorni prema učenju, slijede kazne kao što su slabe ocjene, slabo znanje, pre- kor roditelјa, nastavnika i drugih poznatih osoba, te zabrana izlaska, igre i uskraćivanje džeparca. Uspjeh u školi biva nagrađen pohvalama i nagradama različitih vrsta, a posebna vrijednost dobrog uspjeha je i dobro znanje gradiva koje uče. Svi su istakli da je učenje svakodnevna obaveza. Neke grupe napisale su i poslovicu koja glasi: Čovjek se uči dok je živ.

17. Nastavna jedinica: Analiza rada na kraju prvog polugodišta Tip časa: samoevaluacija Cilј rada na času: uočavanje uzroka uspjeha i neuspjeha u učenju i vladanju na kraju prvog polugodišta i preduzimanje mjera za pobolј- šanje rezultata u drugom polugodištu. Oblik rada: individualni rad i grupni rad. Nastavne metode: monolog, dijalog, diskusija, metoda pisanih radova. Potreban materijal: kartice s pitanjima 1. k o r a k: Učenike podijeliti u pet grupa heterogenog sastava prema uspjehu na kraju prvog polugodišta. (Grupe se mogu formirati i ranije). 2. k o r a k: Objasniti da će na ovom času samostalno analizirati uzroke svog uspjeha odnosno neuspjeha u prvom polugodištu na osnovu pitanja koja će dobiti na karticama. (Pitanja mogu biti prethodno napisana i na tabli). 3. k o r a k: Podjela kartica s pitanjima ili obraćanje pažnje na pitanja koja se nalaze na tabli. Svaki učenik posebno odgovara na data pitanja na svojim papirima koje su pripremili ranije. 4. k o r a k:Nastavnik potom dijeli kartice s istovjetnim pitanjima rukovodiocu svake grupe koji na karticu upisuje istovjetne ili slične odgovore članova svoje grupe na svako pitanje. Pitanja za pojedince i grupe 1. a) Najlakše i najradije učim slјedeće predmete: b) Zašto? 2. a) Teško i nerado učim ( ne idu mi lako od ruke) predmeti: b) Zbog čega? 3. a) Na kraju ovog polugodišta postigao (postigla) sam dobar uspjeh i dobio (dobila) očekivane ocjene iz slјedećih predmeta: b) Šta mi je omogućilo da postignem ovakav uspjeh iz navedenih predmeta? 4. a) Nisam postigao(la) uspjeh koji sam oče- kivao (očekivala) iz slјedećih predmeta: b) Zbog čega je po tvom mišlјenju izostao uspjeh iz ovih predmeta? 5. Šta bi trebalo učiniti da se tvoj uspjeh popravi u drugom polugodištu: a) Šta bi trebali učiniti nastavnici? b) Šta bi teebao (la) učiniti ti? 5. k o r a k: Izvještavanje predstavnika grupa o rezultatima rada grupa. Rezultati rada na času Evo kako izgledaju odgovori učenika na prethodna pitanja: 1. a) Najviše učenika izjasnilo se da rado uče: matematiku - 9, srpski jezik - 8, biologiju - 7, informatiku - 7, engleski jezik - 5 učenika. b) Zašto su se izjasnili za navedene predmete? Zato što su im ti predmeti interesantni, lakše ih shvataju, više he im trebati u životu. 2. a) Nerado uče slјedeće predmete: istoriju 9, matematiku - 5, geografiju - 3, fiziku - 3 učenika. b) Zato što su ovi predmeti kompliko- vani, istorija je opširna i ne možemo pam- titi sve te datume, nastavnici mnogo zahtijevaju od nas što nas odbija od učenja, naš nedovolјan rad i nemarnost. 3. a) Grupe su se izjasnile da su ostvarile očekivan uspjeh iz slјedećih predmeta: srpski jezik - 5 grupa, matematika - 4, biologija 3, informatika - 3, istorija - 2 grupe. b) Da postignemo ovakav uspjeh omogućilo nam je slјedeće: uporan rad, pažnja na času, vježbe i redovno ponavlјanje. 4. a) Nismo postigli uspjeh koji smo očeki- vali iz: istorije - 3 grupe, geografije - 3, biologije - 2 , matematike - 1 grupa, engleski jezik -1 grupa. b) Uspjeh iz ovih predmeta izostao je zbog: visoki kriterijumi nastavnika, smatra- li smo da su ovi predmeti lagani i nismo dovolјno učili, naša neodgovornost prema radu. 5. Da bi se ovaj uspjeh popravio u drugom polugodištu: a) Nastavnici bi trebali činiti slјedeće: manje tražiti od učenika, smanjiti obim gradiva, smisliti neki novi način za lakttte učenje, realnije ocjenjivati, potruditi se da nas više zaineresuju za ove predmete. b) Učenici bi trebali: biti pažlјiviji i aktivniji na časovima, više raditi kod kuće, više čitati i učiti, a manje gledati televiziju. Napomena: Kod iznošenja mišlјenja o pojedinim predmetima, učenici su se mogli opre- djelјivati za više predmeta.

18. Nastavna jedinica: Dječija prava (vrste prava) Tip časa: upoznavanje s novim sadržajem Cilј rada na času: širenje saznanja o pravima djeteta, upoznavanje s najbitnijim članovima iz Konvencije o pravima djeteta - vrste prava koja štite svu djecu svijeta. Oblik rada: rad u šest heterogenih grupa. Nastavne metode: diskusija, pismeni radovi, izrada razrednog panoa. Potreban materijal: Izvod iz Konvencije o pravima djeteta, pano, flomasteri u raznim bojama. I k o r a k: Uvodni dio časa. Učenike upo- znati s pojmom Konvencije o pravima djeteta koju je usvojila Generalna skupština Ujedi- njenih Nacija 20. novembra 1989. godine. U Konvenciji se nalaze 54 člana koja štite prava djeteta. Do 1995. godine Konvenciju je potpisalo 170 zemalјa od ukupno 185 članica Ujedi- njenih nacija. Sva prava iz ove Konvencije (ugovora - sporazuma) mogu se svrstati u četiri grupe: 1. prava na opstanak: pravo na život, ishra- nu, krov nad glavom, zdravstvenu zaštitu. 2. prava na razvoj: pravo na obrazovanje, na igru, slobodno vrijeme i rekreaciju, pravo na kulturne aktivnosti, pravo na informi- sanje i slobodu mišlјenja i izražavanja, pravo na vjeroispovijest. 3. zaštitna prava: traže da sva djeca budu zaštićena od zloupotrebe, zanemarivanja i zlostavlјanja (ekonomska i seksualna zloupo- treba djece, učešće djece u oružanim su- kobima); ova vrsta prava zahtijeva brigu o djeci, izbjeglicama, štite djecu od nasilјa i fizičkog zlostavlјanja. 4. participativna prava:daju djeci mogućnost da budu aktivni učesnici u životu svoje zajednice. Ona uklјučuju pravo na slobodno izgrađivanje sopstvenog mišlјenja i da učestvuju u odlučivanju o stvarima koje se neposredno tiču djece, te pravo na udruži- vanje. Što su starija, a njihove sposobnosti razvijenije, djeca treba da imaju sve više mogućnosti za aktivno učešće u životu zajednice, kako bi mogla da se pripreme za ulogu odgovornih odraslih članova društva. II k o r a k: Podjela zadataka po grupama. (Grupe su formirane ranije). Uz zadatke svaka grupa dobiće objašnjenje u pisanoj formi slјedeće sadržine: Objašnjenje manje poznatih pojmova Pitanje pravde dijeli se u tri kategorije (tipa): distributivna pravda, korektivna pravda i proceduralna pravda. a) Distributivna pravda je kad nas interesuje ispravnost načina na koji je nešto podijelјeno izmađu nekoliko lјudi ili grupa (plate za rad, pravo na govor i slično). b) Korektivna pravda odnosi se na ispravnost reakcije na neku nepravdu, grešku ili uvredu. Korektivna pravda može zahtijevati od neke osobe da vrati nešto što je ukrala, plati odštetu ili snosi kaznu. c) Proceduralna pravda traži ispravnost načina na koji se prikuplјaju informacije ili dokazi, ili ispravnost načina na koji se donosi odluka, ispravnost postupka u donošenju odluka. Pitanja za prvu i četvrtu grupu Dajte neko atraktivno ime za svoju grupu: 1.Pretpostavite da ste član košarkaškog kluba. Trener vas drži na klupi, a u igru uvodi svoje prijatelјe, koji nisu tako dobri igrači kao vi. a) Šta je neispravno u ovoj situaciji? b) U koju vrstu, od navedene tri vrste pravde , spada ovakav postupa

a) b)

2. Pretpostavite da se vraćate iz škole kući sa prijatelјem i da vas napadnu i istuku. Nјih uhapse, ispitaju, okrive, ali osude uslovno na šest mjeseci i ne zatvore ih. Kako biste vi reagovali na ovakvu presudu? Kojoj od tri vrste navedene pravde podliježe ovo pitanje?

3. Pretpostavite da je neko preko vikenda provalio u vašu školu i uništio školsku imovinu. Mada vi niste učestvovali u tome, jedan od svjedoka rekao je da je jedan proval- nik ličio na vas. Pozvani ste i vi i vaši roditelјi kod direktora i nakon ispitivanja, direktor se izvinio i vama i vašim rodi- telјima i vas je poslao u učionicu. a) Šta mislite, šta je ispravno, a šta neispravno u ovakvoj situaciji? b) Koji običaji, propisi, ili zakoni, koje poznajete, treba da omoguće pravednost u situacijama koje su slične navedenim? Pitanja za drugu i petu grupu Dajte neko atraktivno ime svojoj grupi: Pročitajte svaki od navedenih primjera i utvrdite da li postavlјaju problem distributivne, korektivne ili proceduralne pravde, a onda odgovorite na pitanja: 1. Nakon takmičenja , tri učenika koja su imala najuspješnije izlaganje odbila su nagrade. a) Ovo je problem: a) distributivne, b) korektivne, v) proceduralne pravde. (Zaokružite slovo ispred tačnog odgovora). b) Šta vi mislite o postupku ovih učenika? 2. Na kraju godine šef trgovine nagradio je trgovce koji su prodali najviše proizvoda. a) Kojem od navedena tri tipa pravde pripada ovo pitanje? b) Šta vi mislite o postupku šefa trgovine? 3. U ranoj istoriji neke su države imale zakone koji su ograničavali pravo glasa. Po ovim zakonima pravo glasa imali su samo muškarci bijele rase. Šta vi mislite o ovoj vrsti zakona? 4. Milan i Milica su morali ostajati u ško- li pet dana poslije nastave da bi završili sve domaće zadatke koje su zanemarili. Kojoj od navedene tri kategorije pravde pripada ovaj problem? Pitanja za treću i šestu grupu

Dajte svojoj grupi neko atraktivno ime: 1. Kad su ustanovili da novi model automo- bila ima grešku koja vožnju može učiniti opasnom, sud je naložio proizvođaču da ponovo preuzme sve automobile i izvrši po- pravke. Kojoj od navedene tri kategorije pravde pripada ovaj problem? 2. Ako neko povrijedi drugoga iz nehata, može platiti odštetu za liječenje i druge troškove. Ali, ako je povreda prouzro- kovana namjerno,počinilac može platiti i dodatnu odštetu u vidu kazne. Kojoj kategoriji pravde pripada ovaj problem? G Napišite kratak opis situacije koju ste iosmatrali ili u njoj učestvovali, a koja je nredstavlјala problem distributivne, korektivne ili proceduralne pravde. III k o r a k: Izvještavanje grupa o rezultatima svoga rada. Ukoliko bude dovolјno vre- msna, omogućiti i ostalim učenicima u odjelјenju da daju svoje mišlјenje o podnesenim izvještajima. Grupe su sebi dale slјedeća atraktivna imena: 1. grupa: „Nestašna družina” 2. grupa: „Modra dolina” 3. grupa: „Pčelice” 4. grupa: „Suci i brblјivci” 5. grupa: „Plava zvijezda” 6. grupa: „Četiri čizmara” 7. „Nestašna družina” adekvatno je odgovorila na svih 6 pitanja. 8. „Modra dolina” dala tačne odgovore na sva pitanja. 9. „Pčelice” odgovorile adekvatno na sve zadatke. 10. „Suci i brblјivci” nisu tačno odgovorili na poslјednje pitanje. 11. „Plava zvijezda” pozitivno odgovorila na sva pitanja. 12. „Četiri čizmara’ ’ nisu adekvatno odgovorili na prvo pitanje. Radi ilustracije rezultata rada, navodim odgovor treće grupe na treći zadatak, u kojem je trebalo opisati jedan problem koji, prema mišlјenju grupe, pripada procedu- ralnoj pravdi. Evo kako izgleda opis tog problema: „Prije tri dana u jednom kafiću ukradena je torba u kojoj su bili lični dokumenti, mobilni telefon i novac. Vlasnica torbe prijavila je krađu nadležnim organima. Optužila je jednog od konobara koji joj je naplaćivao piće, tvrdeći da je tom prilikom uzeo i torbu. Policija je privela osumnji- čenog konobara radi istrage. Drugi kono- bari su tvrdili da je osumnjičeni samo na- platio piće i pri tom vlasnici torbe vratio i kusur. S obzirom da nadležni organ, koji je vr- šio istragu, ispitujući osumnjičenog, nije imao dokaza da je optuženi konobar kriv, konobara su oslobodili krivice. Torbu je kasnije pronašla čistačica koja je čistila kafić i vratila ju je vlasnici koja se izvinila konobaru”.

19. Nastavna jedinica: Umijeće živlјenja Tip časa: upoznavanje s novim sadržajem Cilј radioničkog rada: upoznavanje učenika s nekim elementima životne filozofije, osposoblјavanje za shvatanje poruka narodnih mudrih izreka i misli velikih lјudi o pačinu života - načinu ponašanja u životu (strategija lakšeg snalaženja u životu), razvijanje sposobnosti za uspješno ostvarivanje životnih cilјeva. Oblik rada: individualni rad i rad u grupama. Nastavne metode: rad s tekstom, pisani radovi, dijaloška metoda Pripremne aktivnosti 1. Prethodnog dana dogovoriti se sa učeni- cima da uz pomoć roditelјa ili samostalno pronađu po jednu ili više poslovica koje nas poučavaju kako se treba ponašati u ži- votu ili u pojedinim životnim situacijama. Poslovice zapisati i donijeti na slјedeći čas vaspitnog rada odjelјenjske zajednice. 2. Najaviti učenicima da ćemo na narednom času VROZ- a govoriti o umijeću živlјenja. Stoga je potrebno da se i oni na pomenuti način pripreme za ovaj čas. 3. Radi efikasnijeg rada, prije početka časa, odjelјenje podijeliti na pet grupa heterogenog sastava prema opštem uspjehu na kraju prvog polugodišta. Tok rada na času 1. k o r a k: Uvod u rad Tražiti od učenika da pročitaju narodne poslovice koje su pripremili kod kuće prema jučerašnjem dogovoru. Usput prokomentarisati smisao najbolјe odabranih poslovica. Radi dalјe obrade, od učenika sakupiti sve poslovice koje su pripremili na papi- rićima. 2. k o r a k: Najava cilјa rada Juče sam vam najavila da ćemo na ovom času govoriti o umijeću živlјenja, tj. kako ži- vjeti i biti pravi čovjek (lјudina). Zapisati na tabli: Umijeće živlјenja 3. k o r a k: U pjesmi Radjarda Kiplinga, koju ću vam sada pročitati, sabrane su životne mudrosti koje ovaj pisac upućuje sinu. Pjesma se zove Bićeš čovjek. Nastavnik polako čita pjesmu praveći kraće pauze poslije svake pročitane misli. Bićeš čovjek Ako možeš da vidiš uništeno djelo svog života i bez riječi da ga ponovo gradiš Ako bez uzdaha i protesta podneseš gubitak onoga što si dugo sticao, Ako možeš da budeš zalјublјen, ali ne i lud od lјubavi, Ako možeš da budeš jak, a da ipak ostaneš nježan, Da ne mrziš one koji tebe mrze, a da se ipak braniš i boriš, Ako možeš da slušaš kako tvoje riječi izvrću i da čuješ kako luda usta o tebi lažu, a da sam ne kažeš nijednu laž, Ako možeš da budeš jednostavan iako si savjetodavac kralјeva, Ako možeš da voliš sve prijatelјe kao braću a da ti nijedan od njih ne bude sve i svja, Ako možeš da razmišlјaš, da posmatraš i saznaješ a da nikada ne postaneš skeptik ili rušilac, Ako znaš da sanjariš, a da ti san ne bude gospodar, Ako znaš da budeš čvrst, ali nikada divlјi, Ako možeš da budeš hrabar, ali nikada neobazriv, Ako možeš da budeš pametan i dobar a da nisi čistunac i sitničar, Ako možeš da zadobiješ pobjedu poslije poraza a da te dvije varke podjednako primittt, Ako možeš da sačuvaš hrabrost i glavu kada je svi ostali izgube, Tada će kralјevi - sreća i pobjeda biti zauvijek tvoji poslušni robovi, a ono što više vrijedi, nego svi kralјevi i slave BIĆEŠ ČOVJEK, sine moj! (Radjard Kipling) 4. k o r a k: Podjela kartica sa zadacima i objšnjenje načina rada: Svaka grupa na svom listu papira koji je dobila treba svojim riječima obrazložiti (protumačiti) dio teksta iz Kiplingove pjesme BIĆEŠ 40- VJEK. Na pjesmu se odnose prva tri zadatka. Kod četvrtog zadatka trebate napisati kako se ove misli mogu primijeniti u vašem sva- kodnevnom životu (navesti neku životnu situaciju gdje te misli možete primijeniti). Zadaci po grupama: PRVA GRUPA Atraktivno ime grupe: Pažlјivo pročitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim riječima obra- zložite (protumačite) njihovo značenje i to napišite na linijama. BIĆEŠ ČOVJEK: 1. Ako možeš da vidiš uništeno djelo svog života i bez riječi da ga ponovo gradiš. 2. Ako bez uzdaha i protesta podneseš gubitak onoga što si dugo sticao. 3. Ako možeš da budeš zalјublјen, ali ne i lud od lјubavi. 4. Izaberite jednu od navedenih misli i objasnite kako biste je primijenili u nekoj vašoj životnoj situaciji (u školi, u porodici, u drštvu ili slično): Želim vam uspješan rad! DRUGA GRUPA Atraktivno ime grupe: Pažlјivo pročitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim riječima obra- zložite (protumačite) njihovo značenje i to zapišite na linijama. BIĆEŠ ČOVJEK: 1. Ako možeš da budeš jak, a da ipak osta- neš nježan 2. Da ne mrziš one koji tebe mrze, a da se ipak braniš i boriš. 3. Ako možeš da slušaš kako tvoje riječi izvrću i da čuješ kako luda usta o tebi lažu, a da sam ne kažeš ni jednu laž. 4. Opišite neki svoj životni trenutak (situaciju) u kojem se može primijeniti bilo koja od navedenih Kiplingovih misli:

Želim vam uspješan rad! TREćA GRUPA Atraktivno ime grupe: Pažlјivo pročitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim riječima obra- zložite (protumačite) njihovo značenje i to napišite na linijama. BIĆEŠ ČOVJEK: 1. Ako možeš da budeš jednostavan iako si savjetodavac kralјu. 2.Ako možeš da voliš sve prijatelјe kao braću i da ti nijedan od njih ne bude sve i svja. 3.Ako znaš da sanjariš, a da ti san ne bude gospodar. 4. Navedite neku situaciju iz svog života u kojoj bi se mogla primijeniti bilo koja od navedenih misli: Želim vam uspješan rad! ČETVRTA GRUPA Atraktivno ime grupe: Pažlјivo pročitajte svaku od navedenih Kiplingovih misli i svojim riječima obra- zložite (protumačite) njeno značenje i to napišite na linijama. BIĆEŠ ČOVJEK: 1. Ako možeš da budeš čvrst, ali nikada divlјi. 2. Ako možeš da budeš hrabar, ali nikada neobazriv 3. Ako možeš da budeš pametan i dobar, a da nisi čistunac i sitničar. 4.Navedite neku situaciju iz svog odnosa prema drugovima u kojoj možete primijeniti misao koja je navedena pod rednim brojem 3 i to obrazložite: Želim vam uspješan rad! PETA GRUPA Atraktivno ime grupe: Pažlјivo pročitajte svaku od navedenih misli i svojim riječima obrazložite (pro- tumačite) njeno značenje i to zapišite na linijama. BIĆEŠ ČOVJEK: 1. Ako možeš da zadobiješ pobjedu poslije poraza a da te dvije varke podjednako primaš. 2. Ako možeš da sačuvaš hrabrost i glavu kada je svi ostali izgube. 3. Tada će kralјevi - sreća i pobjeda biti zauvijek tvoji poslušni robovi,a ono što više vrijedi, nego svi kralјevi i slave BIĆEŠ ČOVJEK, sine moj! 4. Misao koja je navedena pod rednim brojem 1 možete primijeniti u školi i učenju. Šta mislite kada? Šire obrazložite svoj odgovor: Želim vam uspješan rad! 5. k o r a k: Samostalan rad učenika Voditelј radionice naglašava da u toku rada mogu tražiti dodatna objašnjenja zadataka ukoliko im nešto nije jasno. 6. k o r a k: Prezentacija rješenja po grupama Predstavnici grupa pred odjelјenjem či- taju i zadatke i njihova rješenja. Usput nastavnik može komentarisati i isticati najbolјa rješenja. 7. k o r a k: Nastavnik pita: Kako vam se dopada ovaj čas? Šta smo na ovom času mogli naučiti? Naš istaknuti književnik, nobelovac Ivo Andrić, rekao je: "Toliko je bilo stvari u životu kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti". Rezultati rada na času Sav rad na ovom času odvijao se u skladu s pripremom za čas. Pripremajući se za ovaj čas, učenici su, prema ranijem dogovoru, prikupili veliki broj narodnih poslovica, koje su kazivali u uvodnom dijelu časa. Ovdje navodim samo neke od njih: Ko zlo misli, zlo mu se vraća. Ko uči - znaće, ko radi - imaće. Dobro se dobrim vraća. Ko tebe kamenom, ti njega hlјebom. Lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Bolјa je prazna kesa, nego prazna glava. Ne boj se neuspjeha, pokušaj još jednom. Prijatelј se u nevolјi poznaje. Znanje je jedino imanje koje se ne može oduzeti. Nema zime dok ne padne inje, ni prolјeća dok sunce ne sine, ni radosti dok ne dijeliš s kime. U kući lijenštine množe se samo snovi. Tajna uspjeha je da pamet, znanje i dušu staviš u sve što radiš. Upornost je drugo ime za uspjeh. Potroši uvijek novčić manje nego što zaradiš. Gdj e je sloga, tu je i Božiji blagoslov. Grupe su sebi dale slјedeća atraktivna imena: 1. grupa: „Morska zvijezda” 2. grupa: „Bijeli labudovi” 3. grupa: „Ružno pače” 4. grupa: „Pet čađavaca” 5. grupa: „Osam milјa” U toku prezentacije rješenja sve grupe su dokazale da su shvatile Kiplingove misli iz pjesme Bićeš čovjek, jer su ih uspješno protumačile svojim riječima. Radi ilustracije tih rješenja, navodim tumačenje samo jedne grupe, grupe "Ružno gtače": BIĆEŠ ČOVJEK: 1. " Ako možeš d a budeš jednostavan iako si savjetodavac kralјu". To znači da čovjek treba da bude skroman i da ne diže glavu iako je slavan i bogat.

2. "Ako možeš da voliš sve prijatelјe kao braću i da ti nijedan od njih ne bude sve i svja". Čovjek sve svoje prijatelјe treba volјeti sa istom jačinom i žarom, ne praveći razliku u lјubavi prema njima. 3. "Ako znaš da sanjariš, a da ti san ne bude gospodar". To zanači da treba sanjati i maštati, ali se vraćati stvarnom svijetu i životu, jer život nije uvijek lijep kao u snu. 4. Navedite neku situaciju iz svog života u kojoj bi se mogla primijeniti bilo koja od navedenih misli: Neki lјudi vole svoje prijatelјe jer se oni lijepo oblače (nose skuplјe marke odjeće) ili zato što su bogati. Ali po ovome ne treba cijeniti svoje prijatelјe. Prijatelјi se ne cijene po lјepoti, ni po tome šta imaju na sebi, kako su imućni. Treba gledati njihovu dušu i srce, to jest njihovu lјepotu iznutra.

20. Nastavna jedinica: Privatnost Tip časa: upoznavanje s novim sadržajem Cilј radioničkog rada: upoznavanje učenika s pojmom i vrstama privatnosti, kada lјudi imaju, a kada nemaju privatnost, korišćenje privatnosti, navođenje primjera privatnosti iz ličnog iskustva. Oblik rada: rad u parovima Nastavne metode: rad u paru, dijalog, pisani radovi, rad s tekstom Radni materijal: listić sa objašnjenjima osnovnih pojmova privatnosti, kartice sa zadacima za rad u parovima. Glavni koraci 1. Uvođenje učenika u radioničku aktivnost. 2. Formiranje parova i podjela zadataka za samostalan rad u parovima. 3. Rad u parovima (samostalan rad). 4. Izvještavanje parova o rezultatima svoga rada. 5. Neposredno (letimično) ponavlјanje suš- tinskih elemenata koji se odnose na privatnost, 6. Analiza toka i rezultata rada u odjelјenju. Organizacija i struktura radioničke aktivnosti (Tok rada) 1. k o r a k: Nastavnik objašnjava da će se na ovom času raditi na zanimlјiviji način, ali pri tom učenici moraju biti aktivniji i samostalniji u radu. 2. k o r a k: Motivacija za rad: Vi ste sigurno čuli kada neko kaže: "To je moja privatna stvar". Svojim riječima pro- tumačite šta znači ovaj izraz. Kada neko izgovori ovu rečenicu, šta on želi postići njome? (Da svoju privatnu stvar sačuva samo za sebe). Najava cilјa: PRIVATNOST 3. k o r a k: Formiranje parova. (Radi efikasnijeg rada, parove formirati ranije). Pa- rove treba formirati tako da učenik s bolјim opštim uspjehom sjedi sa učenikom slabijeg uspjeha. Svakom paru potom dati listić sa slјe- dećim sadržajem: Šta je privatnost? Privagnost je ono što pojedinac ili grupa žele sačuvati samo za sebe. Vrste privatnosti: a. privatnost posmatranja - kada drugi ne mogu posmatrati jednu ili više osoba. b. Na primjer, kada ste ti i tvoj prija- telј sami u sobi i niko vas više ne može vidjeti ili čuti. c. Privatnost informacije - kada ti i tvoj prijatelј čuvate tajnu koju niko drugi ne smije znati. d. Privatnost ponašanja - kada se jedna ili više osoba ponašaju onako kako žele. Na primjer, kada sa svojim prijatelјem osnu- ješ tajni klub kojem se drugi ne smiju pri- družiti. Privatnost u nekim slučajevima može biti korisna, a u nekim može imati nedostatke. Prednosti privatnosti zovemo k o r i s t i m a, a nedostatke (negativne poslјedice) privatnosti zovemo c i j e n o m privatnosti. Nakon toga nastavnik sa učenicima ko- mentariše sadržaj ovog listića kako bi uče- nici shvatili istaknute pojmove. a) Podjela zadataka za samostalan rad 4. k o r a k: Rad u parovima (samostalan rad). Svaki par rješavaće zadatke koji su pred njim. Kod rješavanja zadataka koristiće se tekstom koji su , takođe, dobili pod naslovom ŠTA JE PRIVATNOST? Parovi se dogovaraju o tome koje će rješenje upisati za svaki zadatak. PITANјA ZA: 1, 5, 9. i 13. par a) Dva brata imaju zajedničku sobu. Svaki od njih ima sto za svoje lične stvari. Dogo- vorili su se da jedan drugom pe otvaraju stvari bez dozvole. b) Djevojčicu je pozvala njena najbolјa prija- telјica. Dok je s drugaricom razgovarala putem telefona, djevojčica je zatvorila vrata. c) Nedavno su trojica dječaka osnovali dru- žinu i dogovorili se da u njihovo društvo više niko ne može doći. Razmislite o navedenim situacijama i dajte odgovor na slјedeća pitanja: 1. Navedite sva lica koja su u navedenim situacijama htjela sačuvati svoju privatnost: 2. Koje stvari te osobe žele sačuvati pri- vatnim? 3. Od koga navedene osobe žele sačuvati svoju privatnost? 4. Koja privatnost od navedenih privatnosti spada u: a) privatnost posmatranja: b) privatnost ponašanja: v) privatnost informacije: 5. Navedite dva primjera privatnosti iz vašeg ličnog iskustva: a) primjer: b) primjer: 6. Koji pisani dokument učenici jednog odjelјenja najčešće čuvaju kao privatnu stvar, skrivajući ga od očiju nastavnika? Želim vam uspješan rad! PITANјA ZA: 2, 6, 10. i 14. par a. Dječak je u kadi crtao svoje slike. Sestra ga je grdila ističući da kupatilo nije prostor za crtanje. b. Baka je otišla u šumarak više kuće i u hladu hrasta pisala započetu priču. c. Djevojčica voli biti sama u svojoj sobi i čitati knjigu iz školske lektire.

d. Kada je sudija upitao advokata za neke informacije koje je njegova stranka htjela sačuvati kao privatnu stvar, advokat je odbio zbog povjerlјivosti njega i njegove stranke. 1 Koje privatnosti osobe u navedenim situacijama žele sačuvati? 2. Zašto ove osobe žele sačuvati privatnost? 3. Koja je prostorija u vašoj kući najsigur- nije mjesto za privatnost svakog člana vaše porodice? 4. U primjeru v) prepoznajete: a) privatnost posmatranja, b) privatnost informacije, v) privatnost ponašanja. (Zaokru- žite slovo ispred tačnog odgovora). 5. Koju privatnost cvog odjelјenja najčešće čuvate od ostalih osoba? 6. Navedite dva primjera privatnosti iz svog ličnog života b) primjer: Želim vam uspješan rad! PITANјA ZA: 3,7, 11.i 15. par Slјedeće zadatke rješavaćete tako što ćete pored svakog navedenog primjera privatnosti napisati o kojoj se privatnosti radi: o privatnosti koristi ili o cijeni privatnosti. 1. Kada imaš privatnost, slobodan si da mi- sliš i radiš šta želiš._____________ 2. Kada neko dobro čuva tajnu koju si mu povjerio (la) i znaš da je nikome neće odati. 3. Kada dugo sam čuvaš svoju privatnost, možeš se osjećati usamlјeno. 4. Kada svoju zadaću sam zadržavaš za sebe, ne može ti niko pomoći da je uradiš. 5. Kada sam (sama) čitaš knjigu u sobi bez ometanja mlađeg brata.______________ 6. Kada si danima odvojen od drugih, ne mo- žeš saznati šta se događa u tvojoj naj- bližoj okolini. 7. Navedite dva primjera privatnosti iz svog ličnog života: a) prvi primjer: b)drugi primjer: Želim vam uspješan rad! PITANјA ZA: 4, 8, 12. i 16. par Slјedeće zadatke rješavaćete tako što ćete pored svakog primjera privatnosti navesti o kojoj se privatnosti radi: o privatnosti koristi ili o cijeni privatnosti. 1. Učitelјica u svoj dnevnik upisuje ocjene svih učenika, ali učenicima nije dozvo- eno da saznaju ocjene. 2. Dječak je svom prijatelјu povjerio tajnu. Prijatelј mu je obećao da tu tajnu nikome neće kazati. 3. Djevojčica je jako dobro plivala. Boravila je sa učenicima svoje škole u kampu koji je imao bazen. Ali djevojčica nije smjela da skače u bazen, a bojala se da taj njen strah ne saznaju ostali učenici. Svoju tajnu povjerila je savjetniku kampa koji je obećao da će joj davati privatne časove skakanja. 4. Tri učenice u odjelјenju stalno šapuću tajne jedna drugoj i ne dozvolјavaju drugima da se pridruže njihovoj grupi. Drugi učenici zbog toga ne vole tu trojku. 5. Dječak svoje vrijeme provodi stalno usa- mlјen kod kuće. Ponekad se osjeća kao da je sam na svijetu. 6. Slikar slika sliku. Kada niko nije pri- sutan u njegovoj blizini, lakše mu je primijeniti svoje ideje. 7. Navedite dva primjera privatnosti iz svog ličnog iskustva: a) prvi primjer: Želim vam uspješan rad! 5. k o r a k: Izvještaj parova Jedan par iz grupe koja je radila iste zadatke podnosi odjelјenju izvještaj o rezultatima svoga rada. Drugi parovi koji su radili istu grupu zadataka ispravlјaju i do- punjavaju eventualna pogrešna rješnja. Na isti način izvještavaju parovi sa ostalim grupama zadataka. 6. k o r a k: Izvršiti letimično ponavlјanje o slјedećim pojmovima: privatnost, vrste privatnosti, privatnost koristi i cijena privatnosti. Nastavnik daje osvrt na aktivnost pojedinih parova i traži mišlјenje od učenika o ovakvom načinu rada. Rezultati rada na času Nakon prezentacije rješenja nekoliko parova, moglo se konstatovati da su učenici na ovom času razumjeli pojmove koji se odnose na privatnost: definicija privatnosti, vrste privatnosti, koristi i cijena privatnosti. Da je to tako, pokazuju njihovi odgovori na peto odnosno šesto pitanje u kojima je trebalo navesti primjere privatnosti iz ličnog iskustva učenika. Evo tih primjera:  Ne volimo da nas, dok učimo, neko ometa ovakvim pitanjima: Jesi li naučio?  Hoćeš li imati dovolјno vremena da to naučiš ?  Ne dozvolјavamo da više osoba zna ko nam je simpatija. To može znati samo naš najbo- lјi prijatelј ili prijatelјica.  U ladici svog novog ormarića skrivam svoje povjerlјive stvari, a moja mlađa sestra stalno navalјuje da vidi šta ja to od nje krijem. To mi strašno smeta.  Smeta mi kad neko od ukućana prisluškuje moj telefonski razgovor sa drugaricom, a taj razgovor treba da znamo samo drugarica i ja.  Od očiju nastavnika i šireg kruga učeni- ka čuvamo naš leksikon i lični dnevnik.  Kad sam s drugom u sobi, ne želim da iko zna šta mi razgovaramo.  Od dobrih plivača skrivamo da mi ne znamo dobro plivati.  Sramota nas je kada dobijemo slabu ocjenu i to skrivamo od učenika iz drugih odjelјenja, a ponekad i od roditelјa.  Nekom drugu i drugarici povjerimo svoju tajnu i oni obećaju da to nikome neće reći. Ako ne održe svoje obećanje, nisu nam iskreni prijatelјi.  Kada dobijemo lošu ocjenu i to skrijemo od roditelјa, a ako roditelј to sazna, grdno će se lјutiti na nas. To je cijena privatnosti.  Našu privatnost povrijediće onaj ko čita ono što se nalazi u našem leksikonu, a mi mu to nismo dozvolili.

21. Nastavna jedinica: Misli- bilјeži - upari - podijeli Tip časa: vježba na novom sadržaju Cilј rada na času: osposoblјavanje učenika za individualno iznošenje vlastitog mišlјenja o istaknutom problemu, usaglašavanje ("testiranje") vlastitog mišlјenja pomoću diskusije u paru, razmjenjivanje stavova u odjelјe- nju, pobolјšanje kvaliteta diskusije u cije- lom odjelјenju, izbor najprihvatlјivijih ideja za pobolјšanje drugarstva. Oblik rada: individualni rad, rad u parovima i frontalni rad Nastavne metode: izlaganje pojedinaca, dija- loška metoda Radni materijal: papir za zabilјeške pojedinaca i parova, papir za pisanje usvojenih zaklјučaka nakon diskusije u odjelјenju. 1. k o r a k: Podjela učenika na parove. (Parove izabrati tako da bolјi učenik sjedi sa slabijim). 2. k o r a k: Izbor polazišta (zapisati na tabli): a) Drugarstvo u odjelјenju - šta učenici misle o drugarstvu? b) Kako unaprijediti (pobolјšati) drugarstvo? 3. k o r a k: Neka svako od vas razmisli o ova dva pitanja koja se nalaze na tabli i neka na poseban listić koji ste dobili odgovori na njih. (Dati učenicima dovolјno vremena da odgovore i zapišu odgovore na listić). 4. k o r a k: Sada prodiskutujte sa svojim drugom u paru o vašim odgovorima na data pitanja. Svoje mišlјenje putem diskusije u paru možete i popraviti (korigovati). Sačekati da tandemi (parovi) završe razgovor o svom mišlјenju sve dotle dok razgovor ne utihne. 5. k o r a k: Nastavnik se sada obraća uče- nicima i objašnjava im šta dalјe trebaju raditi: Pošto ste o svojim odgovorima pro- diskutovali u parovima, sada svako od vas treba svoje stavove (mišlјenje) o istaknutim pitanjima podijeliti sa odjelјenjem. To znači, da svako od vas redom treba pro- čitati ili usmeno saopštiti svoje odgovore na dva istaknuta pitanja pred odjelјenjem. Tako ćemo čuti više različitih mišlјenja i ideja. Ideje za pobolјšanje drugarstva koje uče- nici budu iznosili, zapisivati na tabli. (Zapisivaće nastavnik ili jedan učenik). 6. k o r a k: Putem frontalnog rada analizirati ideje koje su zapisane na tabli. Ideje za pobolјšanje drugarstva u odjelјenju, za koje se izjasni najveći broj učenika, zapisati kao zaklјučak (stav) odjelјenja i kazati učenici- ma da bi taj zaklјučak trebao biti smjernica za pobolјšanje drugarskih odnosa u odje- lјenju. Rezultati rada na času U toku prezentacije svojih razmišlјanja o drugarstvu i pobolјšnju drugarstva učeni- ci su iznijeli više različitih konstatacija i prijedloga. Ovdje navodim samo neka njihova razmišlјanja u vezi s tim: a) Drugarstvo u odjelјenju:  Drugarstvo nije na onom nivou koji bismo želјeli postići.  Veća je saradnja u pojedinim grupama, nego li u odjelјenju u cjelini.  Neki učenici se lako nalјute zbog sitnice.  Neki učenici biraju druga ili drugaricu prema tome kako se on ili ona oblači.  Drugarstvo je u odjelјenju dosta dobro, ali bi se moglo još popraviti.  Ponekad drugarima upućujemo dobronamjer- ne kritike, ali oni to pogrešno protumače.  Jasno se vidi da se djevojčice više druže s djevojčicama, a dječaci s dječacima.  Drugarstvo u odjelјenju nije tako loše, ali bi moglo biti bolјe.  Mislim da svi u odjelјenju shvataju da je drugarstvo i prijatelјstvo u živo.tu veoma važna stvar, a pogotovo u periodu školo- vanja. Zato i nastojimo da u svakoj situaciji pomognemo drugovima kojima je pomoć nekada potrebna.  U učenju bolјi učenici pomažu slabijim, ali ta pomoć morala bi biti još veća.  Veći broj učenika zia čuvati tajne odjelјe- nja, ali ima pojedinaca koji to ne znaju.  Kultura u ponašanju pojedinaca morala bi biti na višem nivou.  Kada na času radimo u grupama, svi bismo morali biti aktivni, kako bismo popravili uspjeh grupe. Nekada nedovolјno uvažavamo mišlјenje svih članova grupe. b) Kako unaprijediti (pobolјšati) drugarstvo? Zaključci  U svakom trenutku trebamo imati u vidu da smo mi zajednica koja postoji još od prvog razreda i da smo jedni drugima kao drugovi potrebni.  Pomoć učenicima koji slabije uče trebala bi biti svakodnevna, a ne povremena.  Slabiji učenici moraju se više truditi. Treba pomagati onako kako smo pomogli Dra- gi da ne padne iz matematike. Pomogli smo Dragi da sam želi vježbati matematiku.  Među djevojčicama i dječacima moralo bi biti veće drugarstvo, jer mi moramo pomagati jedni drugima.  Šala je ponekad potrebna u odjelјenju, ali treba izbjegavati grube šale na račun druga ili drugarice. Pogotovo ne bi se smjelo u odjelјenju pojavlјivati ponižavanje drugarice ili druga.  U cilјu pobolјšanja drugarstva morali bismo svi poštovati ono što zaklјučimo na ovom času. Isto tako moramo poštovati onaj Odjelјenjski ugovor koji stoji na zidu i koji smo mi sastavili i potpisali na početku ove školske godine.  Pošto smo drugovi, morali bismo svi po- moći bilo kojem od nas ako mu je pomoć potrebna.  Jedni drugima moramo dobronamjerno uka- zivati na greške. A niko od nas ne bi se trebao lјutiti na takva upozorenja.  Zaduženi su učenici koji će pomagati onim učenicima koji imaju poteškoća u savla- đivanju gradiva iz matematike i engleskog jezika.  Navedene zaklјučke podržali su svi uče- nici ovog odjelјenja i izjasnili se da će ih ubuduće poštovati.

22. Nastavna jedinica: Srodne duše Tip časa: iznošenje stavova o datim temama Cilј rada na času: da učenici iskažu svoje stavove koja se odnose na učenje, međusobnu komuni- kaciju učenik - nastavnik, saradnju učenika u odjelјenju, pažnju na času i životu u školi uopšte; da se locira problem o kojem će se u odjelјenju voditi razgovor u cilјu revidiranja stavova učenika. Oblik rada: frontalni rad i rad u grupama Nastavne metode: dijaloška metoda, izlaganje, timski rad Radni materijal : lista tema za iskazivanje stavova, "termometar stavova", digitron. Termometar stavova: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Lista tema za iskazivanje stavova - učenje - odnosi učenik -nastavnik - saradnja učenika u odjelјenju - pažnja na času - saradnja roditelј -učenik - odjelјenjski starješina

Bodovi grupe I, II, III, IV, V

Prosječna vrijednost

Procedura (koraci) 1. k o r a k: Naznačeni termometar stavova i tabelu s listom tema za iskazivanje stavova nastavnik će prije početka časa nacrtati i ispisati na tabli. 2. k o r a k: Odjelјenje podijeliti na pet grupa heterogenog sastava. U svakoj grupi biće 5-6 učenika. 3. k o r a k: Nastavnik objašnjava učenicima da je pripremio listu od pet tema koje su upisane u tabeli.Od učenika će tražiti da predlože još dvije teme za koje misle da bi o njima trebalo raspravlјati. Predložene teme trebale bi se odnositi na školu i život u njoj. Dakle, na konačnoj listi nalaziće se sedam tema. U tabelu upisati dvije teme koje su predložili učenici. 4. k o r a k: Podijeliti učenicima listiće sa konačnom listom tema i predložiti im da svaki učenik u grupi da svoju ocjenu od 1 do 10 za svaku stavku. Kada su date pojedinačne ocjene članova grupe, onda grupa računa srednju ocjenu grupe za svaku stavku. 5. korak: Kada su sve grupe završile s vre- dnovanjem tema(stavki), nastavnik ih poziva da redom iznose rezultate vrednovanja svoje grupe, a jedan učenik ili nastavnik te ocjene upisuje u tabelu.Istovremeno jedan učenik izračunava prosječnu vrijednost za svaku stavku i unosi je u kolonu "prosječna vrijednost". 6. k o r a k: Nastavnik ističe prosječnu vrijednost za svaku grupu izdvajajući pitanja (teme) za koje je iskazan najniži prosjek. Potom poziva učenike da u okviru svojih grupa prodiskutuju o najniže vrednovanim stavkama. 7. k o r a k: Predstavnici grupa saopštavaju mišlјenje svojih grupa o dva pitanja koja su bila predmet rasprave, tj. o onim stavkama koje su najniže vrednovane. Pošto su sve grupe ras- pravlјale o ista dva pitanja, prilikom izno- šenja stavova mogu se sučelјavati mišlјenja grupa o istom problemu. Rezultati rada na času Učenici su predložili da se lista tema za iskazivanje stavova dopuni dvjema novim temama - ekologija i pažnja na času. Ove teme su na prijedlog učenika uvrštene u listu i sada lista sadrži sedam tema o kojima su učenici po grupama iskazivali svoje stavove vrednujući ih prema priloženom termometru stavova. U slјedećoj tabeli izneseni su rezultati vrednovanja naznečenih tema po grupama: Lista tema za iskazivanje stavova

Bodovi grupa I, i, Š, IV, V

Prosj. vrij.

- Učenje

7, 7, 7, 8, 8

7,40

- Odnosi: učenik - nstavnik

5, 5, 5, 9, 7 4, 6, 3, 7, 5

6, 20 5,00

3, 4, 4, 6, 6 6, 8, 7, 8, 9

4, 60 7,60

- Sport u školi

9, 10, 10, 10, 8

9,40

- Ekologija

2, 3, 3, 5, 6

3,80

- Saradnja učenika u odjelјenju - Pažnja na času - Saradnja: roditelј - učenik - razrednik

Nakon sumiranja rezultata vrednovanja pojedinih stavki iz tabele, zaklјučeno je da su naj- niže vrednovane stavke ekologija i pažnja na času. Nastavnik je predložio učenicima da u okviru svoje grupe prodiskutuju o ovim dvjema stavkama i da daju svoje prijedloge za njihovo pobolјšanje. U okviru rasprave učenici su dali slјedeće prijedloge za unapređenje ekologije i pažnje na času: I - Ekologija:  Zadužiti grupe učenika za održavanje čistoće u određenim dijelovima školskog dvorišta, (da svaka grupa ili ocjelјenje imaju svoj dio dvorišta koji će stalno uređivati) i da se takmiče čiji će dio biti uredniji.  Disciplinovati sve učenike da otpatke bacaju u kontejner ili korpe koje su predviđene za odlaganje smeća.  Nastavnici bi trebali pokrenuti akciju za uređenje šire okoline naše škole i obala Vrbasa.  Nužno je da se pojača odgovornost svakog uče- nika naše škole za čistoću u svim učionicima i drugim prostorijama u školi.  Svi bismo morali znati da je čista sredina značajna za život svakog pojedinca i da se u takvoj sredini prijatnije osjećamo. II- Pažnja na času:  Neki nastavnici bi trebali biti stroži na času kako bi primorali nestašne učenike da svoju pažnju usmjere na gradivo koje se na času obrađuje a svi učenici bi trebali shvatiti da je pažnja na času u njihovom interesu.  Pozivamo sve učenike našeg odjelјenja da po- štuju Odjelјenski ugovor VI 2 koji smo mi sastavili i potpisali na početku školske  godine.  Odnosi učenik - nastavnik morali bi biti na višem nivou.  Svi bismo trebali shvatiti da je ovo škola, a ne zabavište.

Ток рада на часу

4 8

23. Nastavna jedinica: Strukturalni pristup Cilј rada na času: razvijati pozitivni doživlјaj sebe, razvijanje svijesti o sličnostima i razlikama među lјudima, doprinos radu grupe, pažlјivo slušanje drugih. Nastavne metode: dijalog, demonstracija, zapi- sivanje, rad u paru. Radni materijal: listovi papira sa 6 iscrta- nih polјa na jednoj strani, olovke, papiri s brojevima 1 i 2. Isticanje cilјa: Strukturalni pristup Napomena: Ova lekcija obuhvata sekvence četi- ri strukture: konstituisanje odjelјenja, konstituisanje tima, raspodjela informacija, zaklјučivanje konstituisanja odjelјenja. Prije početka časa skrenuti pažnju učeni- cima da lekcija, koju ćemo raditi na času, traži poštovanje reda u uzlaganju i aktivno slušanje drugih. Struktura 1: Unutar - izvan kruga 1. k o r a k: Svi učenici na smjenu uzimaju papirić s brojem 1 ili 2 (na početku dva uče- nika to demonstriraju). 2. k o r a k: Voditelј poziva učenike sa brojem 1 da u sredini učionice naprave krug tako da se licima okrenu van. 3. k o r a k: Sada neka izađu svi učenici sa brojem 2 da stanu u drugi krug s licima okrenuti prema učenicima s brojem 1. 4. Otvaranje dijaloga: Recite svom partneru nešto o onome što vas najviše interesuje, o hobiju, omilјenoj životinji ili slično. 5. Partneri izmjenjuju svoje odgovore. 6. A sada učenici iz vanjskog kruga neka se pomaknu tri koraka udesno i stanite tako da ste licem okrenuti prema novom partneru. Učenici ovaj proces ponavlјaju više puta. 7. Podjela papira sa iscrtanim polјima na jednoj strani.


Struktura 2: Simultani okrugli sto 1. k o a k: Reći učenicima da na čistoj strani lista napišu nešto o sebi i učenicima s kojima su razgovarali. Neka ovo počnu pisati zajedno sa poslјednjim partnerom s kojim su razgovarali licem u lice. 2. k o r a k: Svaki učenik piše svoje ime i prezime u ono polјe na kojem piše: Ime i prezime učenika. 3. k o r a k: Reći učenicima da krenu s prvim dijalogom unutar- izvan kruga i da podijele svoje odgovore sa svojim partnerom. Sada svaki učenik u polјu sa oznakom 1 zapisuje rečenicu ili dvije kojom predstavlјaju svoj odgovor. 4. k o r a k: Partneri sada razmjenjuju (dijele) odgovore. 5. k o r a k: Sada počinje drugi dijalog (s drugim partnerom). Partneri ponovo dijele odgovore i svaki učenik u drugo polјe zapisuje svoj odgovor. 6. k o r a k: Partneri razmjenjuju listiće i obnavlјaju proces sa trećim, četvrtim i petim partnerom. Struktura 3: Podijeli s partnerom diskusiju- u- krug 1. k o r a k: Jedan par se udružuje s drugim ria- rom i sačinjavaju grupe po četiri učenika. 2. k o r a k: U diskusiji- u - krug svaki učenik po redu prezentuje (objašnjava) ono što je zapisao na listu s polјima, a potom redom čitaju sastave koje su napisali o svojim partnerima. Struktura 4: Zaklјučivanje konstituisanja razreda 1. k o r a k: Kada su svi učenici završili svoju prezentaciju pred partnerom ili grupom, sakupiti sve popunjene listove od učenika i zajedno s njima kompletirati knjigu o odjelјenju, uklјučujući i autorske stanice. Sa učenicima se pri tom dogovoriti o naslovu knjige. 2. k o r a k: Ostaviti knjigu u ormar(vitrinu) u učionici.Ovu knjigu učenici mogu redom poni- jeti kući i pokazati je svojim roditelјima il to može učiniti odjelјenski starješina na slјe- dećem roditelјskom sastanku. 1. Na kraju učenici ponovo staju u krug. S njima razgovarati kako je uspjela ova radionica i ko- operacija među učenicima i o tome koje su vještine korišćene u toku ovoga časa. Rezultati rada na času 1. U okviru strukture 1: Unutar - izvan kruga učenici su vodili dijalog o svojim intereso- vanjima, hobiju, omilјenim životinjama i sli- čno. Evo samo nekih od njihovih odgovora na navedena pitanja:  Moja omilјena životinja je panda; sakuplјam salvete, igram igrice na kompjuteru, omilјeni sport mi je košarka; želim da proputujem svijetom.  Pas je moja omilјena životinja, omilјeni sport je košarka, moja omilјena pjevačica je Goca Tržan, a omilјeni film je „Zona Zamfiova".  Slušam klasiku, džez, stari rok i zabavnu muziku; moj omilјeni sportista je Vlade Divac, omilјena životinja je delfin; interesuje me matematika, skijanje i plivanje.  Igram fudbal, od životinja najviše cijenim tigra; volim posmatrati fudbalske utakmice i igrati fudbal - to mi je prava uživancija.  Hobi mi je manekenstvo; želim postati lјekar; moj omilјeni predmet je srpski jezik, a životi- nja riba; slušam isklјučivo zabavnu muziku; moj omilјeni sport je plivanje.  Volim igrati fudbal i posmatrati fudbalske utakmice; moja omilјena životinja je hrčak; želim postati advokat i slavni sportista. 2. U okviru strukture 2: Simultani okrugli sto učenici su pisali kratke pismene sastave o sebi i prvom partneru s kojim su razgovarali. Ovdje se navode samo neki manji izvodi iz tih sastava:  Nemanjina omilјena životinja je zec. On tre- nira košarku. Voli pričati.  Hobi mu je igranje igrica i sakuplјanje kinder-igračkica. Ja volim posmatrati utakmice i igrati fudbal. Inače volim sve vrste takmičenja.  Moja želјa je da postanem advokat, da branim pravdu.  Jelena je odličan učenik. Dobra je drugarica. Hobi joj je rukomet. Od svih životinja najviše  voli delfina.Uvijek je nasmijana i uporna je u svemu.  Od svih predmeta najviše voli geografiju. Želi proučavati arheologiju.  Žana se nada da će uspješno završiti kurs engleskog jezika.  Rada je mlađa od nas dvije godine, ali to joj ne smeta da bude odličan đak.  Najviše se ističe na časovima matematike. Osvojila je treće mjesto na opštinskom takmi- čenju iz ovog predmeta. Od sportista najviše voli Vladu Divca.

4 9



Maja je simpatična djevojčica. Veliki je drug i dobrodušna je, spremna je uvijek pomoći svakome.Voli odbojku i košarku. Omilјena joj je sportistkinja Janica Kostelić. 3. Završetak časa: Učenici su ponovo stali u krug i redom su svi pred odjelјenjem pročitali sve ono što su zagšsali na svojim papirima.


5 0

24. Nastavna jedinica: Osjećanja i gradivo Cilј rada na času: povezivanje učeničkog do- živlјaja rada na gradivu i njihovih osjećanja putem pripadnosti maloj grupi i odjelјenju kao velikoj grupi. Potreban materijal: kartice sa zadacima za grupe, kartice sa zadacima za pojedince i olovka. Termometar stavova ispisati na tabli. 1. k o r a k: Podijeliti odjelјenje na pet grupa heterogenog sastava i svakoj grupi dati sekvencu (dio) gradiva koja je podijelјena na šest cjelina. Pri tome nastavnik obavješta- va učenike da svaki član grupe treba naučiti dio gradiva koje je raspoređeno u šest zadataka, da bi mogao odgovoriti na bilo koji od tih šest zadataka. 2. k o r a k: Na pet primjeraka papira ispisani su slјedeći


3 AD AC I 1. Ispričaj značenje (definiciju) glagol- skog pridjeva trpnog. 2. Kako se tvori glagolski pridjev trpni? 3. Šta je imperativ (zapovjedni način)? Ka- ko se gradi imperativ? Navedi rečenicu u kojoj će biti imperativ. 4. Dopuni odgovor: Kondicional (potencijal) je glagolski oblik ... 5. Kako se tvori potencijal? 6. U šestom razredu radili smo aorist, fu- tur drugi, trpni glagolski pridjev, glagolski prilog prošli, glagolski prilog sadašnji, imperativ, potencijal. Navedene glagolske oblike razvrstaj na: a) proste glagolske oblike: b) složene glagolske oblike: Grupe samostalno rade i svakog svog člana pripremaju za svih šest odgovora. 3. k o r a k: Prezentacija grupa Svaki član grupe izvlači jednu karticu s pitanjem. Nastavnik donosi kartice do svake grupe i jedan član grupe izvlači jedno pitanje i tako redom svaki član grupe. Ova procedura se ponavlјa od prve do pete grupe. Ako učenik nije potpuno spreman za odgovor, uzima tajm-aut u trajanju od jednog minuta radi konsultacije sa ostalim članovima grupe. 4. k o r a k: Vrednovanje grupa uz upotrebu termometra stavova Nakon odgovora svakog pojedinca, nastavnik uz konsultaciju sa svim grupama ispisuje ocjenu od 1 do 10 za svakog člana grupe i izvodi srednju ocjenu grupe. 5. k o r a k: Učenici iskazuju svoja osjećanja 6. Kad jedna grupa završi s odgovorima, ostale grupe govore kako su se pri tom osje- ćale. Svoja osjećanja grupe vrednuju, takođe, ocjenom od 1 do 10. Takva procedura ponavlјa se od prve do poslednje grupe i te vrijednosti se zapisuju na tabli. 7. k o r a k: Učenici iskazuju svoj doživlјaj efikasnosti učenja i ovakvog načina rada. Nastavnik postavlјa ovakva ili slična pitanja: Koliko ste na ovakav način naučili? Da li vam se sviđa ovakav način rada? Želite li još ovakvih časova? Kada ste lakše učili - sada ili na onaj uobičajeni način i slično. Pobjednik je ona grupa koja je imala najvišu srednju vrijednost koja je dobijena na osnovu pojedinačnih ocjena njenih članova. Rezultati rada na času 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kvalitet odgovora grupa: Osjećanja grupa: 1. Tgrupa: 1 o,7,6, 1 o,6 ( 7, 8 ) 9, 7, 8, 8 2. grupa: lo, 6, lo, 6, lo ( 8, 4 ) 8, 7, 8, 8 3. grupa: 6, lo, 6 ( 7, 3 ) 6, 7, 8, 8 4. grupa: lo, lo, 6, 8, 9 ( 8, 6 ) 7, 8, 7, 8 5. grupa: 9, lo, 8, lo ( 8, 4 ) 7, 8, 7, 8 Srednja ocjena odjelјenja: 8,16

(8,00) ( 7,75 ) ( 7,25 ) ( 7,50 ) ( 7,50 ) 7, 60

5 1

25. Nastavna jedinica: Pošalјi problem Cilј rada na času: osposoblјavanje učenika za samostalno uočavanje problema i samostalno kreiranje pitanja radi rješavanja uočenih problema, razvijanje smisla za davanje odgovora na istaknute probleme. Oblik rada: individualni rad i rad u grupama Nastavne metode: dijalog i pisani radovi Radni materijal: Kartice čistog papira sa oznakama „P” i „O” . 1. k o r a k: Učenike razvrstati u pet heterogenih grupa i podijeliti im čiste kartice papira. Svaki učenik dobija svoju karticu. 2. k o r a k: Svaki učenik ističe problem i zapisuje ga na strani kartice sa oznakom "P". To je kartica "iznenađenja". (Voditelј radionice ohrabruje učenike da odaberu ona pitanja na koja je moguće dati odgovor (ispravan ili pogrešan). Članovi grupe, autori pitanja, saopšta- vaju svoja pitanja ostalim članovima grupe. Ako se grupa složila s tim pitanjem, au- tor na drugoj strani svoje kartice sa oznakom "O" piše odgovor na ponuđeno pitanje. Ako se grupa ne složi s ponuđenim pitanjem svog člana, član piše novo pitanje sve dotle dok se u grupi ne postigne saglasnost. (Pitanja članova grupe mogu se zapisivati i na istom papiru). 3. k o r a k: Grupe (timovi) šalјu problem: Svaka grupa usaglašena pitanja svojih članova slaže na jednu hrpu, a zatim jedno po jedno pitanje objavlјuju drugom timu (grupi). Istovremeno svaka grupa u svom krugu para-


5 2

lelno odgovara na svoja pitanja, kako bi grupe mogle uporediti svoje odgovore. Prva grupa šalјe pitanja drugoj, druga trećoj, treća četvrtoj, četvrta petoj, a peta prvoj. Sva pitanja se mogu napisati na jednoj kartici i poslati. 4. k o r a k: Timovi odgovaraju Prvi učenik čita prvo pitanje. Svaki član grupe koja odgovara na svom papiru s oznakom "O" ispisuje svoj odgovor, zatim od svoje grupe traži saglasnost na svoj odgovor a onda se odgovor grupe zapisuje na poleđinu kartice na kojoj je došlo pitanje i vraća se grupi koja je pitanje poslala. Ako grupa koja je pitala nije zadovolјna odgovorom, grupa koja je odgovarala, piše novi odgovor, sve dok ne bude postignut konsenzus. Na početku rada nastavnik je sugerisao da pitanja mogu biti vezana za probleme u ško- li, životu mladih uopšte, probleme u porodici, lokalnoj zajednici, ekološki i drugi problemi, trenutni problemi u svijetu ili drugi problemi koje oni žele istaći. Drugi učenik čita slјedeće pitanje i problem se šalјe. Ovaj postupak se ponavlјa. Hrpa kartica s pitanjima može biti upu- ćena i drugim grupama. Nakon povratka svih kartica pošilјaocima, stvara se mogućnost otvorene diskusije kojom bi se objasnila sva druga pitanja. Rezultati rada na času Radi efikasnijeg rada, na času je svaka grupa dobila dvije istovjetne kartice sa oznakom "P" i "O". Svaki član grupe smislio je po jedno pitanje, koje je nakon usaglaša- vanja zapisivano na obje kartice istovremeno. Kada su sva pitanja napisana, jedna kartica s pitanjima upućena je susjednoj grupi, a druga , takođe, sa istim pitanjima ostala kod grupe autora. Odgovore na ista pitanja istovremeno su zapisivale obje grupe na či- stoj strani sa oznakom " O". Kada su sve grupe završile s radom, uslijedilo je izvješta- vanje. Grupa kojoj je dostavlјena lista problema čita pitanja koja je dobila i odgovore na pitanja, a grupa koja je poslala probleme ističe da li se slaže ili ne sa datim odgovorom. Ako se ne slaže, čita svoj odgovor na svako dotično pitanje. Ovaj način izvješta- vanja primijenjen je kod svih grupa i kod svih pitanja. Do kraja časa sve grupe su uspjele na ovaj način prezentovati svoje odgovore, a ponekad su se u diskusiju uklјučivali i nastavnik i ostali učenici iz odjelјenja. Učenici su se izjasnili da im je ovaj čas bio veoma interesantan, jedan od najintere- santnijih časova vaspitnog rada u odjelјenj- skoj zajednici. Radi ilustracije rada na času, ovdje ću istaći pitanja druge i četvrte grupe i odgovore na ta pitanja koje su dale treća, odnosno peta grupa: Pitanja druge grupe i odgovori treće grupe: 1. Zašto mladi traže utočište u drogi ? (Mladi misle da u drogi mogu pronaći bijeg od svojih problema). 2. Zašto se veliki broj roditelјa razvodi i tako stvaraju probleme svojoj djeci? 3. (Svi su jako nervozni i zbog toga dolazi do nesporazuma u braku). 4. Zašto neki lјudi kradu? (Neki kradu da prežive, neki žele da se obogate ne radeći, a neki žele da napakoste onima koji su vlasti- tim radom nešto stekli). 5. Zašto Amerika napada Irak? (Jer hoće da postane vlasnik iračke nafte i drugih pri- rodnih bogatstava ove zemlјe). 6. Zašto roditelјi napuštaju svoju djecu? (Jer su u nesporazumu sa supružnikom ili ne mogu materijalno izdržavati svoju djecu). Napomena: U ovom odjelјenju, od 26 učenika, njih sedmoro je iz porodica razvedenih rodi- telјa i baš su ti učenici postavlјali pitanja koja se odiose na razvod. Pitanja četvrte grupe i odgovori pete grupe: 1. Kako roditelјi mogu uticati na svoju djecu da ne uzimaju drogu? (Trebali bi im stalno naglašavati poslјe- dice uzimanja droge i na nekim primjerima pokazivati koliko je droga opasna po zdra- vlјe i budućnost mladog čovjeka). 2. Kako bismo u školi mogli pobolјšati disciplinu? (Nastavnici bi trebali biti stroži kod onih učenika koji ne prihvataju fine savjete nastavnika. Kazne za učenike koji remete disciplinu morale bi biti oš- trije). 3. Kako bismo u svijetu mogli smanjiti broj zagađivača koji truju atmosferu? (Fabrike koje zagađuju okolinu trebalo bi isklјučiti iz proizvodnje ili obezbijediti sredstva koja neutrališu otrovne materije u procesu proizvodnje). 4. Zašto se neki učenici ne odnose drugarski prema drugim učenicima? (Zato što sebe smatraju vrednijim od drugih). 5. Kako bismo mogli uticati na one učenike koji uništavaju školsku i drugu zajedničku imovinu? (Prema takvima bi trebalo primjenjivati najoštrije kazne).

53

26. Nastavna jedinica: Razlike u sličnostima Cilј rada na času: osposoblјavanje učenika da uoče i istaknu razlike među timovima, da prepoznaju razlike među članovima koji pri- padaju istom timu, izgradnja identiteta grupe. Oblik rada: rad u grupama Nastavne metode: dijalog, timski rad, metoda pisanih radova Radni materijal: kartice za rad grupa i pojedinaca 1. k o r a k: Nastavnik objašnjava učenicima da će na ovom času moći da iskažu pojedine razlike i sličnosti između grupa i pojedinaca. Svima je poznato da među lјudima i grupama lјudi postoje razlike, ali i sličnosti. 2. k o r a k: Isticanje cilјa. Naziv vježbe koju ćemo danas vježbati glasi : RAZJ1IKE U SLIČNOSTIMA (Zapisati na tabli). 3. k o r a k: Na tabli istaći slјedeće teme:  Muzika  Film  Čitanje knjiga  Rad u vannastavnim aktivnostima. 4. k o r a k: Nastavnik predlaže grupama da svaka od njih izabere jednu od navedenih tema. Biće odabrana ona tema za koju se izjasni većina članova grupe, tj. tema oko koje se u grupi postigne konsenzus. 5. k o r a k: Nastavnik dijeli po jednu čistu karticu za svaku grupu i svakom članu grupe po jednu, takođe, čistu karticu. Potom kaže da grupe prodiskutuju u svom krugu zatito s 5izabrale tu temu i da sva mišlјenja grupe zapišu ia karticu grupe. 6. k o r a k: Svaki član grupe ističe po čemu se razlikuje od drugih članova u okviru teme koju je grupa izabrala. Na primjer: ako je grupa za temu izabrala muziku, tada se svaki član te grupe izjašnjava koju vrstu muzike majviše voli i to svaki član zapisuje na svoju karticu (karticu pojedinca). Ako je grupa izabrala film, njeni članovi he se, takođe, izjasniti koju vrstu filmova vole i slično. 7. k o r a k: Prezentacija mišlјenja grupe, a potom i svakog člana grupe. Ovakav način iz- vještavanja ponavlјa se od prve do poslјednje grupe. Naročito treba uporediti i prodiskutovati mišlјenja grupa koje eventualko budu izabrale istu temu. 8. k o r a k: Izvođenje zaklјučka: Šta na kraju ovoga časa možemo zaklјuči- ti? U čemu su se ispolјile sličnosti pojedinaca u grupi i razlike među grupama? U čemu su članovi iste grupe ispolјili razlike od ostalih članova grupe? Je li bilo sličnosti između dvije i više grupa? U čemu se sastoje te sličnosti? Šta na kraju možemo zaklјučiti? (Da me- đu lјudima i grupama lјudi postoje sličnosti, a i razlike koje, svakako treba uvažavati i prihvatati). Rezultati rada na času U okviru aktivnosti koje su navedene u 5. koraku, grupe su uz saglasnost svojih članova, birale jednu od četiri navedene teme i u okviru grupe diskutovale i zapisale svoje mi- šlјenje o izabranoj temi. Nakon toga je svaki član grupe zapisao po čemu se razlikuje od svoje grupe, ali u okviru izabrane teme. U ovoj kratkoj analizi, u cilјu ilustracije rezultata rada, ističu se ukratko mi- šlјenja svake grupe i navode se razlike po jednog člana u svakoj grupi: Prva grupa je odabrala muziku . U okviru razgovora u grupi istakli su da im je muzika privlačna iz razloga što se dok slušaju muziku osjećaju srećni, uz muziku zaboravlјa- ju na sve probleme. Neki u grupi su istakli da uz tihu muziku lakše uče. Omilјeni pjevači ove grupe su Britni Spirs i Eminen. Jedan član ove grupe navodi da voli rep muziku. Omilјena mu je grupa "187", a izvođač Eminem. Voli pjesme: "Moje ime je" i "Pje- sma za sve". Kaže da ga ova vrsta muzike posebno odmara. Druga grupa je, takođe, izabrala muziku. Najviše cijene muzički sastav "Tatu", a omi- lјena im je pjevačica Dženifer Lopez. Jedan od članova ove grupe ističe da naj- vittte voli zabavnu muziku. Omilјeni mu je pjevač Toše Proeski i pjevačica Nataša Be- kvalac. Najviše voli pjesmu „Magija” Toše Proeskog. Tpeha grupa je isto tako izabrala muziku, jer ih ona najviše odmara i opušta; uz muziku se zabavlјaju, plešu i zaboravlјaju sve probleme. Kažu da u različitim trenucima biraju onu muziku koja im najviše prija u tim momentima. Uz muziku, rekoše, ponekad smišlјaju i nove tekstove i melodije. Misle da tako mogu naučiti i komponovati pojedine melodije, a možda će im to, kako kažu, pomo- ći da neko od njih postane i slavan kompo- zitor. Ističući neke nijanse po kojima se razlikuje od ostalih članova grupe, jedna članica ovog tima kaže da isklјučivo sluša zabavnu muziku. Najomilјenije su joj pjevačice Maja Šuput i Nataša Bekvalac. Ove pjevačice su joj drage zbog toga UITO su uvijek nasmijane, duhovite, lijepe su, imaju dobar glas a i dobre pjesme. Uz ovu muziku može se plesati, opuštati i uživati. Četvrta grupa odabrala je film, jer im, kako rekoše, "pruža razonodu". "Dok gledamo dobar film, zaboravlјamo na probleme u školi i kod kuće. Gledajući film, preživlјavamo sve one scene i događaje kroz koje prolaze filmski junaci. Pokuša- vamo da se i sami prenesemo u njihov po- ložaj". Jedna. od članica ovoga tima iznijela je i svoje mišlјenje o filmovima koje voli: Naj- više volim romantične komedije, a ponekad i akcione filmove. Moje omilјene komedije su "Sobarica i senator" i " Anđeoske oči". U njima glumi moja omilјena glumica Dženifer Lopez. Cijenim ovu glumicu zato što je ambiciozna, uporna i ostvaruje sve svoje cilјeve. Nјen film "Dosta je bilo" je super film jer prikazuje ono što se često dešava u životu". Peta grupa izabrala je muziku. Muzika ih odmara, uz nju pjevaju, plešu, raduju se. Dok muzika traje, svi su dobro raspoloženi. Ka- žu da u nekim pjesmama mogu prepoznati sebe. To su one pjesme koje govore o životu i muzi- ci. Takva pjesma je, na primjer, Eminemova pjesma "Lose Yourself". Evo i pojedinačnog mišlјenja jednog čla- na ove grupe: "Moja omilјena muzika je zabav- na muzika. Tu posebno naglašavam neke tu- žne pjesme, kao što su: Malena, Jedna noć, Sad je stvarno kraj, Ništa lično. Najviše mi se sviđaju glasovi Dženifer Lopez i Vlade Georgijeva". Nakon prezentacije mišlјenja grupa i pojedinaca, učenici su iznijeli da su se njihove sličnosti ispolјile kada su svi članovi grupe izabrali jednu temu (muziku ili film). Velika sličnost je i među grupama, jer su četiri grupe izabrale muziku, a samo jedna film.

54

Razlike su ispolјene u slјedećem: svaki član grupe razlikuje se od ostalih po tome koju vrstu muzike ili filma najviše voli, te koji su mu omilјeni pjevači, pjesme ili glumci. Dakle, među lјudima kod nae i u svijetu postoje sličnosti, ali i velike razlike koje trebamo uvažavati i cijeniti.

27. Nastavna jedinica: Zajedničko izgrađivanje povjerenja Cilј rada na času: obezbijediti takvu atmosferu u učionici da učenik može povezati svoje lične cilјeve sa postignućem u školi, da poje dinac unapređuje svoje povjerenje u grupu, a da grupa pruža podršku pojedincu u ostvarivanju njegovih cilјeva. Oblik rada: rad u heterogenim grupama Metode rada: diskusija i timski rad Radni materijal: papir i olovka za pojedince i papir za grupe. 1. k o r a k: Odjelјenje podijeliti u pet grupa heterogenog sastava.U svakoj grupi biće 5-6 učenika. 2. k o r a k: Izbor rukovodioca grupe, izvjestioca, pisara. 3. k o r a k: Davanje atraktivnog imena grupi. 4. k o r a k: Svaki član grupe na listu papira zapisuje pet najvažnijih cilјeva koje želi ostvariti u svom životu.Ono što je najvažnije za njega, stavlјa na prvo mjesto i tako redom zapisuje želјe prema njihovoj vrijednosti (značaju). 5. k o r a k: Pisar na arak papiru (zajedničkom papiru grupe) zapisuje prvo one stvari koje su pojedinci na svojim papirima stavili na prvo mjesto, zatim one želјe koje su označili rednim brojem 2 i 3. Rangove na četvrtom i petom mjestu ne treba zapisivati. 6. k o r a k: Tako će se na listi svake grupe naći 15 ili 18 stvari. Sada strelicama treba spojiti one želјe koje su podudarne.Nakon ovakvog povezivanja želјa, učenici u grupi diskutuju šta im je najvažnije kao grupi. Putem dijaloga grupa treba da se usaglasi oko pet najvažnijih cilјeva za grupu. 7. k o r a k: Izvjestioci grupa pred odjelјenjem čitaju pet odabranih cilјeva svoje grupe. Nakon izvještavanja, nastavnik najavlјuje da će se na času utvrđivati znanje o glagolskim oblicima. 8. k o r a k: Svaka grupa ponovo prolazi korake od 4 - 6, ali sada se na papiru grupe ispisuje ono što predstavlјa vezu između pet istaknutih cilјeva grupe i glagolskih oblika. Rotiranje uloga članova grupe. Na arak papiru grupe ispisuje se pet veza že- lјa (cilјeva) grupe i glagolskih oblika. 9. k o r a k: Izvjestioci grupa čitaju pred odje- lјenjem o svojim usaglašenim stavkama (vezama cilјeva grupe i glagolskih oblika). 10. k o r a k: Nastavnik na tabli ispisuje prvu najvažniju stvar svake grupe i vezu s glagolskim oblicima - način ostvarivanja. Nakon toga, u odjelјenju se diskutuje o svakoj od pet istaknutih veza. U okviru te diskusije treba istaknute stavke, takođe, rangirati po značaju za odjelјenje. Rezultati rada ia času Evo cilјeva koje su grupe istakle: Prva grupa:  postići što bolјi uspjeh u osnovnoj školi;  završiti srednju školu i fakultet; biti uspješan u sportu; po završetku škole naći posao; imati srećan život u braku. Druga grupa:  odličan uspjeh na kraju šestog razreda;  biti slavan sportista ili pjevač (pjevačica);  posao koji će nam obezbijediti dobru zaradu;  udoban stan ili kuća; dobar auto. Treća grupa:  da postanemo uspješni i slavni; da budemo zadovolјni novcem koji zaradimo; da volimo posao koji budemo radili; da završimo visoke škole;  da imamo sreće u životu. Četvrta grupa:  biti uspješan i imati dosta novaca da mo- žemo kupiti što nam je potrebno;  završiti školu koja će nam omogućiti da dobijemo posao;  imati svoju firmu koja uspješno posluje;  da imamo srećan brak i zdravu i pametnu djecu;  biti poznat i imati dosta pravih prijatelјa. Peta grupa:  završiti dobru školu i imati dobar posao;  raditi posao koji volimo, ali i da dobro zaradimo;  imati srećnu porodicu;  ići na zabave uz koje se možemo opustiti i odmoriti;  imati uspjeha u svemu što budemo radili. Veza prvorangiranih cilјeva grupa i glagolskih oblika: 1. Postići što bolјi uspjeh u osnovnoj školi - naučiti glagolske oblike da bi se na testu koji je najavlјen iz ove oblasti dobila što bolјa ocjena. 2. Odličan uspjeh na kraju šestog razreda zavi- siće i od ocjene na testu o glagolskim oblicima. 3. Biti uspješan i slavan - to se može postići samo upornim radom. Primjer za to je i pri- premanje za provjeravanje znanja o glagolima. 4. Biti uspješan i imati dosta novaca. To se ne postiže glagolskim oblicima. 5. Završiti dobru školu i imati dobar posao - znači redovno učiti svaku lekciju pa i glagolske oblike. Napomena: Za vježbu na ovom času može se uzeti bilo koja tema iz bilo koje nastavne discipline.

55

28. Nastavna jedinica: Stvaralačko rješavanje problema Cilј rada na času: osposoblјavanje učenika za samostalno prepoznavanje problema i davanje odgovarajućih prijedloga za njihovo rješa- vanje. Oblik rada: rad u parovima. Nastavna metoda: dijaloška metoda, metoda pisanih radova, tandemski rad. Radni materijal: listići sa zadacima za svaki par 1. k o r a k: Formiranje parova (bolјi i slabiji učenik). 2. k o r a k: Nastavnik uvodi učenike u rad: U našem životu i radu postoji niz problema koje prepoznajemo ili ne prepoznajemo odmah, a koji nam čine određene prepreke u ostvarivanju pojedinačnih ili zajedničkih cilјeva. Važno je te probleme prepoznati i pronaći ideje za njihovo rješavanje. 3. k o r a k: Isticanje cilјa: Stvaralačko rješavanje problema 4. k o r a k: Podjela parovima listića sa zadacima 3 AD AC I Zadaci za: 1,4,7. i 10. par: Pretpostavimo da ste dobili mogućnost da pobolјšate uslove rada u našoj školi. šta biste uradili za: Sebe:_________ Učenike________ Nastavnike:______ Zadaci za: 2,5,8. i 11. par: Navedite neka pravila ponašanja u ško- li koja su po vašem mišlјenju: Važna:_______________ Zašto:________________ Nepotrebna:___________ Veoma korisna:________ Zašto:________________ Zadaci za: 3,6,9. i 11. par: Pretpostavimo da postoji neko ko zna odgovore na sva pitanja a da vam je dozvolјeno da postavite samo tri pitanja. Koja bi to pitanja bila? Pitanje broj 1 Pitanje broj 2 Pitanje broj 3 5. k o r a k: Izvještavanje parova i zajedni- čka analiza učeničkih odgovora. Rezultati rada na času Radi ilustracije rezultata rada, ovdje se daju samo neka od rješenja koja su učenici ponudili. Evo kako je jedan par odgovorio na prvu grupu pitanja koja se odnose na pobolјšanje uslova rada u školi. Šta biste uradili za: Sebe: Uveo bih u nastavu više časova engleskog jezika, obezbijedio bih u školi ormarić za svakog učenika u kojem bismo ostavlјali školski pribor i tako olakšali naše torbe, obezbijedio bih kompjuter za svakog učenika na času informatike. Učenike: Predlažemo smanjenje broja lekcija iz svih predmeta, da svi učenici imaju istu unifor- mu (kecelјe ili mantile), da učenici poslije nastave zajednički u školi rješavaju domaće zadatke, da se iz nastave izbaci ono gradivo koje nam nikada u životu neće trebati. Nastavnike: Da svi nastavnici imaju bolјe i redovnije plate, manji broj učenika u odjelјenju, da jedan nastavnik predaje samo jedan predmet. Nasta- vnici bi trebali podsticati učenike da više samostalno rade na času. Kažnjavati one učenike koji nastavnicima na času prave pobleme. Na pitanja za 2, 5, 8. i 11. par, koje je gla- silo: "Navedite neka pravila ponašanja koja su po vašem mišlјenju važna, nepotrebna, veoma korisna i zašto", jedan par je odgovorio ovako: Važna: Disciplina, red, čuvanje školske imovine, aktivnost učenika na času. Zašto: Kad je mir i disciplina lakše se uči i shvata na času; da bi namještaj mogle koristiti i generacije poslije nas, jer sve je to skupo. Nepotrebno: nered, nerad, sukobi, gužva u hod- nicima. Zašto: Takvo ponašanje ne doirinosi uspjehu, napredovanju i proširivanju znanja. Veoma korisna: Međusobna pomoć u odjelјenju, drugarstvo u razredu, posebno je važno da razumijemo probleme druga koji teže shvata gradivo i da mu svi pomažemo da to nauči. Zašto: Tako doprinosimo bolјem uspjehu cijelog odjelјenja i razvijamo drugarstvo. U vezi sa zadatkom koji je od 3, 6, 9. i 12. para tražio da postave tri pitanja, rangu- jući ih od 1 do 3, ovi parovi su postavili slјedeća pitanja: Pitanje broj 1: Zašto smo mi siromašna zemlјa? Zašto lјudi proizvode drogu? U koju srednju školu da se upišem poslije osnovne? Kako sprije- čiti narkomaniju u svijetu? Pitanje broj 2: Kako spriječiti zagađenje okoline? Šta je smisao života? Da li da se odselim iz naše zemlјe? Zašto u našoj školi nema dovolјno učionica? Pitanje broj 3: Kako se može pobolјšati zdravlјe lјudi? Zašto ima toliko bolesti? Kako da riješimo stambeno pitanje? Zbog čega se drogiraju djeca bogatih lјudi? Kako smanjiti nesuglasice među lјudima i spriječiti ratove?

56

29. Nastavna jedinica: Zajednički cilјevi učenika i nastavnika - izgrađivanje povjerenja Cilј rada na času: povezivanje individualnih želјa pojedinca i grupe koje se odnose na osobine nastavnika i veza osobina učenika sa želјenim osobinama nastavnika koje utiču na izgrađivanje međusobnog povjerenja. Oblik rada: rad u grupama heterogenog sastava. Metode rada: diskusija, timski rad, pisani radovi. Radni materijal: papir i olovka za pojedinca i papir za grupu. 1. k o r a k: Podjela odjelјenja u pet grupa heterogenog sastava (ovo se može uraditi i ranije). U grupama je 5 - 6 učenika. 2. k o r a k: Izbor rukovodioca grupe, pisara i izvjestioca. 3. k o r a k: Davanje atraktivnog imena grupi. 4. k o r a k: Svaki član u grupi na svom papiru ispisuje pet želјenih osobina nastavnika. Na prvo mjesto zapisuje onu osobinu nastavnika koja je najvažnija, a potom se gradacij- ski nižu ostale osobine. 5. k o r a k: Na arak papir grupe pisar zapisuje prvo one osobine nastavnika koje su pojedinci na svojim papirima stavili na prvo mjesto, a potom one koje su označene 2. i 3. rangom. Na papir grupe ne upisuju se osobine 4. i 5. ranga. 6. kora k: Tako će se u grupi dobiti 15 ili 18 želјenih osobina nastavnika. Potom strelicama treba spojiti one osobine koje su podudarne. Nakon ovakvog iscrtavanja veza, učenici u grupi diskutuju kojih pet želјenih osobina nastavnika su najvažnije za grupu. Nakon ovakve diskusije, grupa ističe pet naj-važnijih osobina i zapisuju ih prema rangu od 1 do 5. 7. k o r a k: Izvjestioci grupa čitaju pet najznačajnijih želјenih osobina nastavnika oko kojih se grupa usaglasila. 8. k o r a k: A potom svaka grupa prolazi korake od 4. do 6., ali sada se na papiru grupe ispisuju lične osobine članova grupe i veza između želјenih pet osobina nastavnika i ličnih osobina učenika. Dakle, na arak papir grupe se ispisuje pet veza između že- lјenih osobina nastavnika i osobina učeni- ka. Objasniti učenicima da razmisle koje bi to osobine trebali imati učenici koje bi mogle uticati da se ostvare želјene osobine nastavnika, tj. da se postigne međusobno povjerenje nastavnika i učenika koje je neophodno za ostvarivanje zajedničkih cilјeva u vaspitno-obrazovnom procesu. 9. k o r a k: Izvjestioci grupa čitaju pred odjelјenjem i odjelјenjskim starješinom mi- šlјenja svoje grupe o usaglašavanju veza že- lјenih osobina nastavnika i ličnih osobina učenika. 10. k o r a k: Na tabli nastavnik zapisuje prvu najvažniju stvar svake grupe - vezu že- lјenih osobina nastavnika i ličnih osobina učenika. Slijedi potom diskusija i isticanje najvažnijih veza između osobina nastavnika i osobina učenika. Rezultati rada na času Grupe su sebi dale slјedeća atraktivna imena: Prva grupa: „Zeleni vrt ” Druga grupa: „Zlatno pero” Treća grupa: „Pet đaka iz Budžaka” Četvrta grupa: „Pet čađavaca” Peta grupa: „Vjesnici prolјeća” Učenici su po grupama istakli slјedeće želјene osobine nastavnika: "Zelenivrt": 1. da nastavnici manje zahtijevaju znanja od učenika; 2. da su pravedni - jednaki prema svim učenicima; 3. da budu stroži kad je disciplina u pitanju; da manje daju kontrolne zadatke; 4. da se više dogovaraju sa učenicima o svemu. "Zlatno pero": 1. da manje daju zadataka koje radimo kod kuće; 2. da su blaži kod ocjenjivanja; 3. da nas manje pitaju gradivo za ocjenu; 4. da budu malo blaži; 5. da više s nama razgovaraju o svemu. "Pet đaka iz budžaka": 1. da su pošteniji i iskreniji prema učenicima; 2. da su pravedniji kod ocjenjivanja; 3. da su blaži kod zaklјučivanja ocjena; 4. da manje zahtijevaju znanja od učenika; 5. da budu na času zabavniji kako nam ne bi bilo dosadno. "Pet čađavaca": 1. da budu pravedniji kod davanja onjena; 2. da više razumiju učenike i njihove probleme; 3. da u svemu budu otvoreniji prema nama; 4. da imaju više povjerenja u učenike; 5. da su tačni na poslu. "Vjesnici prolјeća": 1. da budu manje zahtjevni; 2. da budu pravedni kod ocjenjivanja; 3. da su iskreni i pošteni; 4. da su tačni; 5. da dobro objašnjavaju gradivo. Odjelјenje je na kraju istaklo slјedećih pet prvorangiranih želјenih osobina natavnika i njihovu vezu sa osobinama učenika: 1. da nastavnici budu pravedni kod onjenji- vanja - da učenici opravdaju znanjem ocjenu koju dobiju ili koju žele dobiti; 2. da nastavnici budu manje zahtjevni - a da učenici budu realni u svojim zahtjevima i da se trude da zarade ocjenu znanjem; 3. da su nastavnici zabavni na času - učenici znanjem da oraspolože nastavnika; 4. da su nastavnici tačni na poslu - a da uče- nici ne zakašnjavaju na časove; 5. da nastavnici budu povjerlјiviji prema učenicima - a da učenici budu otvoreniji prema nastavnicima (da im iznose probleme koji ih muče). Na kraju je zaklјučeno da je ovaj čas bio interesantan i da na ovaj način dolazi do izgrađivanja povjerenja među učenicima i nastavnicima a to je uslov da se ostvari zaje- dnički cilј učenika i nastavnika - što bolјi uspjeh u zajedničkom radu. 57

58

30. Nastavna jedinica: Moje mišlјenje o radioničkom radu na časovima VROZ -a Cilј rada na času: da učenici iznesu svoje mišlјenje o primjeni radioničkog interaktivnog rada na časovima vaspitnog rada odje- lјenjske zajednice u toku tekuće školske godine, da uporede ovaj način sa klasičnim na- činom rada na časovima VROZ-a, da iznesu svoje prijedloge za budući rad. Oblik rada: individualni rad Nastavna metoda: anketa Potreban materijal: kartice sa zadacima i olovke k o r a k: Uvod u rad Nastavnik (odjelјenjski starješina) pod- sjeća učenike da smo u toku ove školske godine najveći broj časova vaspitnog rada odjelјenjske zajednice realizovali u vidu radioničkog interaktivnog rada, primjenju- jući različite tipove vježbi. Samo neznatan broj časova bio je posvećen onim uobičajenim pitanjima kao što su ocjene, izostanci s časova, disciplina i slično. 1. k o r a k: Isticanje cilјa Cilј rada na ovom času je da svaki učenik iz ovog odjelјenja iznese svoje mišlјenje o ovogodišnjem načinu rada na časovima VROZ-a. "Svoje mišlјenje napisaćete u vidu odgovora na pitanja koja će svako od vas dobiti. U toku rada možete se konsultovati (dogovarati) sa svojim drugom ili drugaricom u klupi oko onih pitanja koja vam, eventualno, ne budu jasna. Za sve nejasnoće, takođe, se možete obratiti i meni", nagla- šava voditelј. 2. k o r a k: Podjela kartica s pitanjima svakom učeniku. Pitanja za sve učenike su ista. 3. k o r a k: Nastavnik u toku rada ohrabruje učenike da svoja mišlјenja iznose slobodno, onako kako su u toku ove godine stvarno do- živlјavali radionički rad na časovima VROZ-a. Pri tom im skreće pažnju da na papir niko ne treba pisati svoje ime i prezime, jer se radi o anonimnoj anketi. 4. k o r a k: Pitanja od 1.do 9. su konkretna i traže konkretne odgovore. U desetom pitanju iznijećete svoja mišlјenja o ovakvim časovi- ma, koja nisu obuhvaćena u prvih devet pitanja, a smatrate da su važna. Moje mišlјenje o radioničkom radu na časovima VROZ-a 1. U toku ove školske godine na najvećem broju časova odjelјenjske zajednice primjenji- vali smo radionički interaktivni način rada. Ovakav način rada a) sviđa mi se, b) ne sviđa mi se. (Zaokruži slovo ispred jedne od navedenih tvrdnji). Ako ti se ovakvi časovi sviđaju, zašto ti se sviđaju? Ako ti se ne sviđaju, zašto ti se ne sviđaju? 2. Kako si se osjećao(la) na časovima ra- dioničkog rada odjelјenjske zajednice u toku ove školske godine: a) imao (la) sam tremu, b) bio (la) sam opušten i siguran u sebe, v) shvatio (la) sam to kao igru u kojoj se dosta nauči. (Zaokružite slovo ispred dva od tri navedena odgovora). 3. Radionički rad na ovim časovima pomogao nam je da naučimo neke stvari koje će nam biti potrebne u životu. Koliko vam je pomogao: a) mnogo, b) malo, v) nimalo? (Zao- kruži slovo ispred jednog od tri navedena odgovora). 4. a)Prisjeti se jednog od ovih časova na kojima si posebno bio srećan (srećna) i napiši o čemu se radilo na tom času: b) Zbog čega ti se taj čas svidio? 5. a) Na ovim časovima bilo je dosadnih radionica, b) ništa nije bilo dosadno. (Zaokruži slovo ispred jednog od navedenih odgovora). 6. a) Ovakav način rada omogućio mi je da u paru, grupi i pred odjelјenjem, slobodno raz- mišlјam i dajem prijedloge, b) nije mi ništa značio i ni u čemu mi nije pomogao. (Zaokružite slovo ispred jedne od navedenih tvrdnji). 7. Da li ti je ovaj način rada na časovima VROZ-a pomogao da se i na drugim časovima slobodnije obraćaš nastavnicima da ti objasne neke nejasnoće u vezi s dotičnom lekcijom i slično? 8. Kako si u toku ove školske godine očeki- vao časove VROZ-a: a) s radošću, b) nezainteresovano. (Zaokruži slovo ispred jednog od navedenih odgovora). 9. Koji način rada na časovima VROZ-a bi, po tvom mišlјenju, trebalo primjenjivati ubu- duće: a) radionički rad (kao u ovoj školskoj godini) ili b) klasični način rada? (Zaokruži slovo ispred jednog od navedenih odgovora). 10. Napiši i ono svoje mišlјenje o radio- ničkom radu na časovima VROZ-a koje nije obuhvaćeno prethodnim pitanjima, a smatraš da je važno:

59

Zbirka priprema za OZ - Regodić (2003)

Recommend Documents