25
86. U slabo propusnom koherentnom tlu mogu se u izracunavanju sleganja zanemariti opterecenja cije je ukupno dejstvo kratko u poredenju sa vremenom konsolidacije, zavisno od osetljivosti konstrukcije na prouzrokovane deformacije tla.
87. Za odredivanje velicina dozvoljenih racunskih sleganja moraju se uzeti u obzir sledeci faktori: 1) ravnomemost u sastavu tla; 2) raspodela opterecenja na tlo; 3) staticki karakter gradevinskog objekta; 5) vremenski razvoj konsolidacije; 6) krutost i armiranje konstrukcije temelja.
88. Za odredivanje razlike u sleganju konstrukeije temelja na raznim mestima moraju se uzeti u obzir sledeei faktori: 1)neravnomemost u sastavu tla; 2) neravnomemost opterecenja; 3) krutosti gradevinskog objekta i temelja.
89. Kod fleksibilnih temeljnih traka i1i temelja samaea staticki odredenih konstrukeija (na tlu bez narocitih heterogenosti u sastavu i na medusobnoj udaljenosti pojedinih temelja vecoj od 7 m) dozvoljavaju se velicine diferencijalnih sleganja, i to: oko 50% apsolutnih racunskih sleganja u nekoherentnom tlu i oko 25% apsolutnih racunskih sleganja u koherentnom tlu.
90. Ako se dozvoljena apsolutna i relativna racunska sleganja ne dokazuje posebno detaljnom analizom sleganja konstrukcije temelja i gradevinskog objekta, dozvoljavaju se racunska sleganja na nekoherentnom tlu najvise 2,5 em, ana koherentnom tlu najvise 5 em. 7. IZBOR DOZVOLJENOG
OPTERECENJA
TLA
91. Kao dozvoljeno opterecenje uzima se manja vrednost od vrednosti koja se dobija na osnovu clana 71. ovog pravilnika.
.,.
ZBIRKA I
.
JUGOSLOVENSKIH PRAVILNIKA I STANDARDA ZA GRAf>EVINSKE KONSTRUKCIJE
I
1. 2. 3. 4. 5. 6.
DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE BETONSKE KONSTRUKCIJE CELICNE KONSTRUKCIJE DRVENE KONSTRUKCIJE ZIDANE KONSTRUKCIJE GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE
i6/1
GEOTEHNIKA I FUNDIRANJE BEOGRAD
1995
ZBIRKA JUGOSLOVENSKIH ZA GRADEVINSKE
PRA VILNIKA I STANDARDA KONSTRUKClJE
Knjiga 6 GEOTEHNIKA
I FUNDIRANJE
Tom 1 i 2
Urednik Prof. dr Petar Anaguosti
Izdavac Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu u saradnji sa JugosIovenskim drustvom gradevinskih kOllstruktera i Saveznim zavodom za stalldardizaciju Odgovorni urednik Prof. dr Zivota Perisic Glavni urednik Prof. dr Aleksandar
Pakvor
Tehnicki urednik Dragana Bogavac Korice Olga Kalember Slog Biro za AOP, Jelena Dimic Stampa Zavod za graficku telmiku Tehnolosko-metalurSkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Beograd, apri11995. godine Tiraz 400 primeraka TOM 1.
TOM2
ISBN 86-80049-20-4 ISBN 86-80049-29-8
ISBN 86-80049-20-4 ISBN 86-80049-30-1
PREDGOVOR U okviru Strateskog projekta tehnoloskog razvoja Uvodenje Evrokodova i osvajanje novih metoda projektovanja proizvoda i tehnologija u gradevinskom konstrukterstvu Srbije, koji zajednicki finansiraju Ministarstvo za nauku i tehnologiju i Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne delatnosti i gradevin~rstvo Republike Srbije, Gradevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim drustvom gradevinskih konstruktera i Saveznim zavodom za standardizaciju, organizuje u Beogradu, od 14. do 16. juna 1995. godine, Jugoslovensko savetovanje EVROKODOVI I JUGOSLOVENSKO GRADEVINSKO KONSTRUKTERSTVO. Na Savetovanju, konstrukterima Jugoslavije ce biti prikazani program i sadrZaj svih Evrokodova za konstrukcije za razlicite vrste konstrukcija i materijala, osnovna filozofija i postavke Evrokodova za pojedine oblasti gradevinskog konstrukterstva, novi evropski standardi za materijale, kao i generalne uporedne analize Evrokodova i nasih pravilnika. Detaljnije ce biti razmatrani Evrokod EC2 - Proracun betonskih konstrukcija i Evrokod EC3 - Proracun celicnih' konstrukcija, koji su, zajedno sa Nacionalnim dokumentima za njihovu primenu najznacajnijih zemalja Evrope, u izdanju Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, vec objavljeni na nasemjeziku. Ocekuje se da ce na Savetovanju biti pozitivno ocenjena orijentacija gradevinskog konstrukterstva Jugoslavije da se u celini, ili najveeim delom, Evrokodovi prihvate kao nasi buduCi standardi. U tom slucaju, ocekuje se i preporuka 0 daljim akcijama, posebno u pogledu inovacije Jugoslovenskih standarda i pripreme nasih Nacionalnih dokumenata za primenu Evrokodova za konstrukcije. Publikovanje ZBIRKE JUGOSLOVENSKllI PRA VILNIKA I ST ANDARDA ZA GRADEVINSKE KONSTRUKCUE, u izdanju Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa Jugoslovenskim drustvom gradevinskih konstruktera i Saveznim zavodom za standardizaciju, po svom znacaju predstavlja ne sarno prvo istovremeno objavljivanje svih Jugoslovenskih pravilnika i standarda iz oblasti gradevinskog konstrukterstva, nego i prvi znacajan korak za pripremu uvodenja Evrokodova u nasoj zemlji. ZBIRKA JUGOSLOVENSKllI PRA VILNIKA I STANDARD A ZA GRADEVINSKE KONSTRUKCUE, ukupnog obima od preko 5.600 stranica, sastoji se od sest knjiga, odnosno deset tomova: 1 Dejstva na konstrukcije 2 Betonske konstrukcije 3 Celicne konstrukcije
(2 toma) (3 toma)
4 Drvene konstrukcije 5 Zidane konstrukcije 6 Geotehnika
i fundiranje
(2 toma)
IV
Urednici svih knjiga Zbirke duguju veliku zahvalnost gospodi Kseniji Ivanovic, iz Saveznog zavoda za standardizaciju, na ogromnoj pomoci u kompletiranju i pripremi Zbirke. Knjiga 6 Geotehnika i fundiranje je sastavljena od standarda, pravilnika koji se odnose na probleme Gradevinske Geotehnike. normativni dokumenti su pripremani, verifikovani i objavljivani u prema v~ecoj zakonskoj proceduri od strane Saveznog Zavoda za 1993 godine.
tehnickih normativa i Svi napred navedeni Slu~benom listu SFRJ Standardizaciju sve do
Izbor dokumenata koji su ukljuceni u ovu knjigu izvrsen je tako da se sto vise obuhvati tematika koja se nalazi u Evropskom predstandardu EVROKOD 7 koji je odobren 25.05.1993. od strane Evropskog komiteta za standardizaciju (za zemlje EEZ) a publikovan je u oktobru 1994. godine. Pri tome su uneti ne sarno standardi iz grupe JUS U.B. Gradevinsko tlo vec i drugi dokumenti (standardi, normativi, pravilnici) koji se odnose na kvalitet prirodnih i preradenih stena i tla u gradevinskim konstrukcijama, odnosno na postupke i procedure prema kojima se ovi materijali ugraduju i kontroliSu u konstrukcijarna koje spadaju u domen Gradevinske geotehnike. Iz tih razloga su uneti i standardi za opis i prikazivanje geoloskih karakteristika terena, kao i normativi za izvrsenje nekih radova u niskogradnji, tunelogradnji i analognim radovima u eksploataciji drugih prirodnih materijala. Za one radove iz domena Gradevinske geotehnike gde se kao materijali koriste malter, beton, armirani beton, prskani beton, armaturno gvoZde i visokovredni celik a za koje za sada. ne postoje odgovarajuci standardi i drugi tehnicki normativi podrazumeva se koriscenje knjiga ove zbirke u kojima se nalaze standardi i normativi za navedene materijale. Ured nici Beogard, aprila 1995. godine
SADRZAJ TOMl PRA VILNICI Pravilnik 0 saddini dokumentacije koja se odnosi na hidrolo~ke i inzenjersko-geolo~e pod loge (Sl. list 26/1984) 3 Pravilnik 0 nacinu cuvanja i sredivanja geolo~ke dokumentacije (Sl. list 26/1984) , .., 6 Pravilnik 0 tehnickim normativima za temeljenje gradevinskih objekata (Sl. list 15/1990) ,.. ...,. .,... "" 9 Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovima za izvodenje istrazivackih radova pri izgradnji velikih objekata (Ne primenjuje se u SR Srbiji) (Sl. list 3/1970). ,. "... 44 Pravilnik 0 tehnickim normativima i uslovima za projektovanje i gradenje zeljeznickih tunela (Sl. list 55/1973)... 47 Pravilnik 0 tehnickim normativima i uslovima za projektovanje i gradenje tunela na putevima (Sl. list 59/1973) " ... , 64 Pravilnik 0 tehnickim normativima za povr~insku eksploataciju lezi~ta mineralnih sirovina ,.. 76 (Sl. list 4/1986 i 6211987) Pravilnik 0 tehnickim normativima za povr~insku eksploataciju arhitektonsko-gradevinskoga kamena (ukrasnog kamena). tehnickog kamena. ~ljunka i peska. te za preradu arhitektonsko - gradevinskog (Sl. list 11/1986)
kamena "
121
STANDARDI Geoloske oznake i simboli za stenske mase i tla JUS B.A4.05111966. Geolo~ke oznake i simboli. Simboli i boje za oznacavanje starosti kartiianih jedinica. JUS B.A4.05211966. Geoloske oznake i simboli. Litolo~ke oznake za sedimentne stene. JUS B.A4.053/1966. Geolo~ke oznake i simbolL Oznake i simboli za kvartame tvorevine. JUS B.A4.055/1966. Geolo~ke oznake i simboli. Simb61i, boje i oznake za magmatske stene. "'"'''''''''''''''''''''''''''' . JUS B.A4.05611966. . Geolo~ke oznake i simboli. Simboli. boje i oznake za metamorfne stene. ." JUS B.A4.058/1966. . Geolo~ke oznake i simboli. Strukturne oznake. JUS B.A4.080/1966. Geolo~ke oznake i simboli. Oznake za inzenjerskogeolo~ke, hidrogeolo~ke i geomorfolo~ke elemente. Cvrste
: 143 ,
146 148 149 151 153
161
stene
JUS B.B7.110/1988. Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Uzimanje uzoraka.
165
VI JUS B.B7.126/1988. Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Metode odre
pritisne
cvrstoce.
""'"''''''''''''''''
JUS B.B7.127/1988. """"" ""'" Mehanika stena. Ispitivanje fizickih i mehanickih svojstava. Odre
cvrstoce.
''''''
'"'''''''''''''''' JUS B.B8.012/1987. "'''''''' Prirodni kamen. Odre
JUS B.B8.121/1990. Laboratorijsko odre
natrijum-sulfata.
JUS B.B8.010/1980. Ispitivanje prirodnog kamena. Odredivanje upijanja vode JUS B.B8.0l3 Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje postojanosti pod uticajelll atlllosferilija.
JUS B.B8.015/1984.
""""
169
171
173 176 178 181 188 198 201
203
206 208
.
Ispitivanje otpornosti prema habanju brusenjelll : B.B3.010/1989. Profilisani e1ementi proizvedeni cepanjem kamena. Tehnicki uslovi. JUS B.B2.009/1986. Prirodni agregat i kamen za proizvodnju agregata za beton. Tehnicki uslovi. JUS B.B3.100/1983. Kameni agregat. Frakcionisani kameni agregat za beton i asfalt. Osnovni uslovi kvaliteta JUS B.B8.047/1960. Ispitivanje prirodnog kamena. Definicija oblika i izgleda povrsine zrna agregata (Standard preispitan 1987 godine) JUS B.B8.030 Kameni agregat. Odre
---:JUS
""'"
167
211 216 221 229
233 235 237 241 248
VII JUS B.B8.035/1984. Kameni agregat. Odredivanje vlaznosti. JUS B.B8.036/1982. Kameni agregat. Odredivanje koli6ne sitnih cestica metodom mokrog sejanja. JUS B.B8.038/1982. Prirodni i drobljeni kameni agregati. Odredivanje saddaja grudvi gline JUS B.B8.039/1982. Kameni agregat. Priblizno odredivanje zagadenosti organskim materijama. Kalorimetrijska metoda. JUS B.B8.040/1982. Kameni agregat za beton i malter. Ispitivanje agregata zagadenog organ skim materijalima. . JUS B.B8.042/1984. Kameni agregat. Hemijsko ispitivanje agregata za beton i maltere JUS B.B8.045/1978. Ispitivanje prirodnog kamena. Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata ma§inom "Los Angeles" ..., : ..,.. ...... ..., Gradevinsko
251 253 256
258 260 262
267
tlo
JUS U.B1.001/1990. 273 Geomehanicka ispitivanja. Op§ta klasifikacija tla. ",,,"""""'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''' JUS U.B 1.002/1992. Geomehanicka ispitivanja. Klasifikacija tla i mesavine tla i agregata za puteve. 277 JUS U.B1.003/1990. Geomehanicka ispitivanja. Terenska identifikacija uzoraka tla. " 283 JUS U.B1.010/1979. Geomehanicka ispitivanja. Uzimanje uzoraka tla. 287 JUS U.B1.012/1979. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje vlawosti uzotara tla (Standard preispitan 1992 godine) ...292 JUS U.B1.013/1992. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama metodom sa cilindrom poznate zapremine. 294 JUS U.B 1.014/1988. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla bez pora (Standard preispitan 1992 god ine) 300 JUS U.B1.015/1992. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama l1).etodomkalibrisanog peska. 308 JUS U.B1.016/1992. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama metodom pomoeu gumenog balona. , 315 JUS U.B1.017/1992. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama metodom potapanja uzoraka u vodu. , 321 JUS U.B1.018/1980. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje granulometrijskog sastava (Standard preispitan 1992 godine) 326 JUS U.B1.019/1992. Geomehanicka ispitivanja. Odredivanje zapreminske mase materijala tla sa porama (nuklearna metoda) 337
VIII JUS V.B1.020/1980. Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre
1992 godine)
,""""""""""""""""',,,,,,,,,,,,,
JUS U.B1.031/1989. Geomehanil:!ka ispitivanja. Odre
346 356
357
360
362 365 370 375
381 383 385
389
392
395
398
400
405
409
IX JUS U.B1.048/1968. Geomehanicka ispitivanja. Odre<:1ivanjeoptimalnog saddaja vode cementom
stabilizovanog tla (Standard preispitan 1992 godine)
,
JUS U.B1.050/1969. Gebmehanicka ispitivanja. Ispitivanje otpornosti cementom stabilizovanog tla prema mrazu (Standard preispitan 1992 godine)
413
415
TOM 2 ST ANDARDI
Geomehanika - recnik JUS U.BO.01O/1987. Geomehanika. Recnik (Standard preispitan 1992godine)
421
Os tal 0 JUS U.C7.00l/1989. Osnove projektovanja gra<:1evinskihkonstrukcija. Pouzdanost. Termini i definicije. JUS U.C7.010/1987. Osnove projektovanja gra<:1evinskihkonstrukcija. Osnovni principi za proveru pouzdanosti konstrukcij a JUS ISO 4464/1993. Tolerancije za gra<:1enje.Odnosi izme<:1urazliCitih tipova odstupanja i tolerancija kori§cenih za tehnicke uslove (Identican sa ISO 44 64 : 1980 ~U.A9) JUS U.C4.01611981. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Klimatski i hidrololli uslovi JUS U.B9.010/1981. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Merenje dubine smrzavanja (Standard preispitan 1992 godine) JUS U.E1.012 Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Osetljivost materijala tla na dejstvo mraza (Standard preispitan 1992 godine) JUS U.B9.012/1981. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Procena osetljivosti kolovozne konstrukcije na dejstvo mraza i tehnicke mere za spreeavanje o§tecenja (Standard preispitan 1992 godine) JUS U.C4.020/1982. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Intenzitet ki§a JUS U.C4.022/1982. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Vreme doticanja vode. JUS U.C4.024/1982. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. KoliCina oticanja vode. JUS U.S4.062/1990. Tipovi odvodnjavanja kolovoza i pribrefuih strana na putevima JUS U.C4.200/1990. Projektovanje puteva. Osiguranje donjeg stroja saobracajnica i ukupne stabilnosti tla i trupa PUla. JUS U.E1.010/1981. Projektovanje i gra<:1enjeputeva. Zemljani radovi na izgradnji puteva. Tehnicki uslovi za izvr§enje (Standard preispitan 1992 godine)
659
695
720 736
739
-
747
749 755 757 759 764
806
835
x JUS U.E1.015/1991. Projektovanje i grartenje puteva i gradskih saobracajnica. Zatrpavanje rovova za sme1!taj podzemnih instalacija. , JUS U.E8.010/1981. Projektovanje i grartenje puteva. Nosivost i ravnost na nivou posteljice (Standard preispitan 1992 godine)... JUS U.E9.020/1966. Klasicne i savremene pod loge za puteve. Tehnicki uslovi za izradu (tacka 10 stavljena van snage "S1. list SFRJ" br. 72/88) JUS U.S4.064/1990. Tipovi osiguranja kosina nasipa, kosin a useka i nozice nasipa. JUS U.F7.01O/1965. Prirodni kamen. Tehnicki uslovi za oblaganje kamenim plocama. JUS U.C5.020/1980. Projektovanje nasutih brana i hidrotehnickih nasipa. Tehnicki uslovi. JUS U.C9.01O/1979. Temelji vertikalnih cilindricnih rezervoara za skladi1!tenje nafte i naftinih derivata. JUS U.J9.00l/1988. Injektiranje objekata o1!tecenih zemljotresom. Tehnicki uslovi. JUS U.M8.022/1984. Injektiranje. Ispitivanje pritisne cvrstoce injekcione sme1!e. JUS U.M8.023/1984. Injektiranje. Ispitivanje izdvajanja vode i promene zapremine injekcione sme1!e JUS U.M8.024/1984. Injektiranje. Ispitivanje protocnosti injekcione smek """""'"'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''' JUS U.M8.025/1984. Injektiranje. Ispitivanje otpomosti injekcione sme1!ena mraz.
846
848
853 877 924 937 955 966 978
979 982 984
PRA VILNIK 0 SADRZINI DOKUMENTACIJE KOJA SE ODNOSI NA HIDROLOSKE I INZENJERSKO-GEOLOSKE PODLOGE
1. Ovim pravilnikom propisuje se saddina dokumentacije koja se odnosi na hidrogeolo~e i infenjersko-geolo~ke podloge za objekte iz clana 4. stav 3. Zakona 0 geolo~kim istrafivanjima ("Slufbeni glasnik Socijalisticke Republike Srbije", br. IOn8, 48n9 i 38n2).
2. Pri izgraOOji objekata iz clana 1. ovog pravilnika istrafni radovi se moraju izvesti pre pocetka izrade investiciono-tehnicke dokumentacije u cilju obezbedenja hidrogeolo~kih i infenjersko-geolo~kih podloga za projektovanje.
3. Hidrogeolo~ke i infenjersko-geolo~ke podloge za izgraOOjuvisokih brana i akumulacija pomin~kih voda zapremine vece od milion kubnih metara, Hi cije su brane veee od 15 metara gradevinske visine treba da sadrfe rezultate:
-uticaja geomorfologije -uticaja geoloske grade -seizmicnosti podrucja
terena na izbor mikrolokacije brane, oOOosno akumulacije, terena na izgraOOju objekta,
brane oOOosno akumulacije sa izvrsenim odredivanjem projektnog i maksimalnog zemljotresa na osnovu istrafivanja seizmickog rizika,
- hidrogeoloskih
odlika terena sa posebnim osvrtom na vodopropusnost stanje podzemnih voda i njihove agresivnosti na beton i druge materijale,
pod pritiskom,
- savremenim
geodinarnickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgraOOje i kasnije eksploatacije objekta,
-geomehanickih
svojstava terena sa posebnom pafnjom na nosivost, oOOosno dozvoljeno opterecenje i mogucnosti smicanja tela brane,
-geotehnickih svojstava stenskih masa, oOOosno njihov uticaj na iskop, busenje i razaranje llarocito na mestu na kome ce se fundirati sarna brana i graditi prateci objekti, -mog~cnosti
-potapanje
snabdevanja lokalnim geoloskim gradevinskim materijalom;
mineralnih sirovina i drugih dobara.
4. Hidrogeoloske i infenjersko-geoloske podloge za izradu linijskih objekata: auto-puteva, magistrainih puteva i feleznickih pruga treba da sadde rezultate izvrSenih ispitivanja za:
-izb~r idejnog
pravca,
4
-uticaj reljefa
na objekat,
-uticaj
geolo~ke grade terena,
- uticaj - uticaj
hidrogeolo~kih i inzenjersko-geolo~kih svojstava terena,
geodinamickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgradnje i kasnije eksploatacije objekta,
- geomehanicka i geotehnicka svojstva stenskih masa sa posebnom paZnjom na nosivost, odnosno njihov uticaj na iskop, busenje i razaranje, - mogucnost
snabdevanja lokalnim gradevinskim materijalom.
S. Hidrogeoloske i in~enjersko-geoloske podloge za izradu hidroelektrana, nuklea.mih elektrana treba da sadrze rezultate izvrsenih ispitivanja;
- uticaja - uticaja
termoelektrana
i
gemorfologije terena na izbor lokacije objekta, geoloske grade terena na izgradnju objekata,
- seizmicnosti
podrucja objekta sa izvrknim odredivanjem zemljotresa na osnovu istraZivanja seizmickog rizika,
projektnog
i maksimalnog
-
hidrogeoloskih odlika terena sa posebnim osvrtom na prisustvo i stanje podzemnih voda i njihove agresivnosti na beton i druge gradevinske materijale,
-
savremenih geodinamickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgradnje i kasnije eksploamcije objekta, - geqmehanickih svojstava terena sa posebnom pafnjom na nosivost, odnosno dozvoljeno opterecenje tla i mogucnosti smicanja na lokacijama izgradnje energana i prateCih objekata,
- geotehnickih svojstava stenskih masa, odnosno njihov uticaj na tehnologiju busenja i razaranja stena na mestu izgradnje energana i prateeih objekata, -snabdevanja 6.
lokalnim geoloSkim gradevinskim materijalom.
Hidroloske i inzenjersko-geoloske rezultate izvdenih ispitivanja:
- za izbor
iskopa,
podloge za izgradnju tunela i metroa treba da sadrze
idejnog pravca;
-uticaja geoloSke grade terena na izgradnju
objekta,
-hidrogeoloskih odlika terena sa posebnim osvrtom na prisustvo i stanje podzemnih voda, njihovu agresivnost na beton i druge gradevinske materijale, pojavu i vrstu prirodnih gasova i blizinu mineralnih. izvora sa ocekivanim temperaturama radne sredine po trasi objekta,
.
- savremenih geodinamickih procesa, stanja njihovih tvorevina i mogucnosti njihovog razvoja za vreme izgradnje i kasnije eksploatacije objekta,
- geotehnickih
svojstava terena, naponsko stanje i deformabilnost uticaj na tehnologiju buSenja, razaranja i iskopa stenskih masa;
stenskih masa, njihov
- geomehanickih
pamjom
svojstava stenskih masa terena sa posebnom sleganje i mogucnost smicanja i
na nosivost,
5
- mogucnosti
snabdevanja odlagalista za iskop.
lokalnim
geoloskim
gradevinskim
materijalom
i resenja
7. Hidrogeoloske i inzenjersko-geoloske podloge za izgradnju objekata iz clana 1. ovog pravilnika sadrZe graficke priloge i to:
-hidrogeolosku
kartu terena pogodne razmere, inzenjersko-geolosku kartu terena pogodne razmere, - hidrogeoloske i inzenjersko-geoloske uzduzne i poprecne profile kroz radnu sredinu u pogodnoj razmeri,
-
-geoloske, hidrogeoloske -graficki prikaz rezultata
i inzenjenjersko-geoloske karte i profile istramih objekata i izvrsenih ispitivanja i testiranja istramih objekata.
8. Dokumentacioni I
materijal hidrogeoloskih
i inzenjersko-geoloskih
podloga za izgradnju
objekata iz clana 1. ovog pravilnika sadrzi:
-geodetska - erzultate
.
(geodinamicka) osmatranja terena, objekata na terenu i geodinamickih pojava,
laboratorijskih ispitivanja geotehnickih neporemecenim uzorcima,
svojstava terena na poremecenim
i
-rezultate
odredivanja dinamike podzemnih poda (kretanje, izdasnost, izdanskog toka, i odredivanje hidrogeoloskih svojstava terena);
-
rezultata istraZivanja inzenjersko-geoloskih i tehnicki znacajnih svojstava stena (petrograf~ka, fizicka, mehanicka, tehnoloska i dejstva vode, mraza i vatre na stene),
-tabele, dijagrami i proracuni odredenih -atest laboratorijskih ispitivanja.
svojstava stenskih masa kao radne sredine i
9. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom glasniku Socijalisticke Republike Srbije". Broj 110-2/84 U Beogradu, 8. juna 1984. godine Republicki komitet za energetiku, industriju i gradevinarstvo Predsednik Komiteta dr Dusan Jovanovic, s. r.
PRA VILNIK 0 NACINU CUV ANJA I SREDIV ANJA GEOLOSKE DOKUMENT ACIJE 1. Ovim pravilnikom reguliSe se nacin cuvanja i sredivanja geolo~ke dokumentacije (u daljem tekstu dokumentacija) koja se odnosi na geolo~ka istrazivanja radi utvrdivanja razvoja, sastava i grade zemljine kore, geoloska istrazivanja energetskih, metalicnih i nemetalnicnih mineralnih sirovina, hidrogeoloska istrafivanja podzemnih voda (pitkih, mineralnih i termillnih) i inzenjersko-geoloska istrazivanja za izgradnju objekata.
I. CUVANJE GEOLOSKE DOKUMENTACUE 2. Dokumentacija koja se mora trajno cuvati sadrzanaje u izve~tajima i elaboratima geoloskih istrafivanja i to u:
-tekstualnom delu, -grafickoj dokumentaciji i -dokumentacionom materijalu. Blizi podaci 0 saddaju i nacinu obrade tekstualnog dela, .graficke dokumentacije i dokumentacionog materijala dati su odgovarajuCim uputstvima i pravilnicima koji blize reguli~u materiju za pojedine oblasti geolo~kih istrafivanja.
3. Dokumentacija se mora cuvati od unistenja u prostorijama obezbedenim od vlage, direktne suncane svetlosti, raznih stetocina, prasine i sa ugradenim alarmnim uredajima za slucaj pofara.
4. Dokumentacija.se ulaze u registratore i konzervira i tako pripremljena smesta u prostorije odredene za trajno cuvanje. Dokumentacija koja ima karakter trajne vrednosti moze se i mikrofilmovati, kada se cuva u posebnim prostorijama koje odgovaraju svim uslovima za cuvanje mikrofilmovane dokumentacije.
7
II. SREDIVANJE DOKUMENTACUE A) EVIDENCIJA
5. Svi sastavni delovi dokumentacije zavode se u inventarsku knjigu i unose sledeCi podaci po rubrikama:
- redni
broj,
- datum prijema, - broj primljenih
primeraka,
-ime autora, -naziv izvestaja
i godina izrade,
- broj
strane i priloga,
- signatura i - napomena.
B) SIGNIRANJE I KLASIFIKACUA
6. Na elaboratu geoloskih istrazivanja u jednom uglu beleze se inventami broj a u drugom signatura (oznaka) za smestaj. Geoloske karte se registruju i nose broj inventarske knjige i karte. Pe~ati za inventami broj i signaturu treba da nose naziv organizacija. Elaborati se klasificiraju po materiji i lokalnostima. Registratori u kojima je smestena dokumentacija moraju imati sa spoljne strane etiketu sa signaturom. Geoloske karte se sreduju po abecedi. Svi delovi dokumentacije terba da imaju svoju legitimaciju u vidu kartona u koju se unose podaci:
-broj strana, -broj nalepljenih
priloga (profili, fotokopije i s1.) u samom tekstu i
- broj priloga izvan teksta.
V)KARTOTEKA
7. Pored inventarske knjige za dokumentaciju vodi se i kartoteka po lokalnostima, materiji i autoru.
8
8. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom glasniku Socijalisticke Republike Srbije. " Broj 110-3/84 U Beogradu, 8. juna 1984. godine Republicki komitet za energetiku, industriju i gradevinarstvo Predsednik Komiteta, dr Dusan Jovanovic, s.r.
PRA VILNIK 0 TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA TEMELJENJE GRADEVINSKIH OBJEKA TA I. OPSTE ODREDBE 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnicki normativi koji se primenjuju pri projektovanju i izvodenju radova na temeljenju gradevinskih objekata.
2. Projekti temeljenja gradevinskih objekata moraju da sadrze: podatke 0 rezultatima istraZivanja sastava tla, ispitivanja tla "in situ" i ispitivanja uzoraka tla, proracun dozvoljenog opterecenja tla, proracun sleganja gradevinskog objekta i dimenzionisanja temelja, kao i druge podatke predvidene propisima iz oblasti gradevinarstva. Projekti iz stava 1. ovog clana sastavni su deo tehnicke dokumentacije objekta, odnosno njegovog dela.
gradevinskog
Obim i stepen obrade podataka iz stava 1. ovog clana zavise od znacaja i slozenosti gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela i osobina tla. Ako postoje podaci 0 eventualnoj nestabilnosti terena u prirodnim uslovima, pre pocetka istraZivanja terena za potrebe temeljenja moraju se izvrsiti istrazivanja terena i definisati usloyi stabilnosti.
3. PostojeCi gradevinski objekt, odnosno njegov deo moze se dogradivati samo ako je projekt iz clana 2. stay 1. ovog pravilnika izraden tako da se temeljenjem na osnovu tog projekta obezbeduje da temelji podnesu dodatna opterecenja kojima se ne ugrozava stabilnost tog objekta, odnosno njegovog dela i susednih objekata.
II. ISPITIVANJE TLA 1. ISPITIV ANJE TLA NA TERENU
4. Teren se ispituje radi potpune geotehnicke identifikacije i klasifikacije tla na lokaciji objekta, odnosno na delu na kome objekt utice na teren za vreme gradnje i eksploatacije.
10
Grada i osobine tla ispituju se inzenjersko-geoloskim kartiranjem terena, istramimjamama, oknima, rovovima, zasecima, jezgrima istraznih busotina, penetracionim sondiranjem, krilnim sondama, presiometrima, probnim opterecenjima, geofizickim metodama, kao i drugim metodama prema odredbama ovog pravilnika. Istrazivanjima i ispitivanjima iz stava 2. ovog clana ne sme se ugroziti stabilnost gradevinskog objekta, niti izazvati teskoce pri izvodenju radova na temelju objekta, odnosno njegovog dela.
5. Osobine tla ispituju se na poremecenim i neporemecenim uzorcima u laboratoriji ili opitima na terenu.
6. Tlo se ispituje pre pocetka izrade tehnicke dokumentacije gradevinski objekt, odnosno njegov deo.
na osnovu koje se gradi
Zavisno od nivoa obrade tehnicke dokumentacije (idejni ili glavni projekat) istrazenosti terena, odreduje se podrucje istrazivanja, kao i obim, vrsta i uslovi istraznih radova. Obrazlozenje, odnosno koncepcija istrazivanja, tehnicki uslovi istr~nih radova i ispitivanja i nacin obrade i prikazivanja rezultata istrazivanja projektu istrazivanja.
i stepena izvodenja izvodenja daju se u
Projekt istrazivanja terena, kao i sinteza i interpolacija rezultata istrazivanja ne mogu se mehanicki koristiti kao podloga za drugi objekt na istoj lokaciji, niti za istovetan objekt na drugoj lokaciji.
7. Za izradu idejnog projekta odnosnog objekta, istrazivanjem terena prethodno se definisu: 1) elementi moguCih tehnickih resenja temeljenja, zavisno od kvaliteta i homogenosti tla i velicine i rasporeda opterecenja od predvidenog objekta; 2) radni uslovi pri izradi temelja 3) topografska struktura, tj. reljef, s obzirom na njegovo formiranje; 4) litostratigrafski sastav i sklop, geneza i pripadnost po geoloskim parametrima; 5) prisustvo podzemnih podzemnih voda;
voda, moguci prilivi podzemnih
voda u iskope i agresivnost
6) opsta i lokalna stabilnost terena; 7) osnovna fizicko-mehanicka
svojstva sredina koje sacinjavaju teren.
8. Radi' utvrdivanja kvaliteta i, posebno, mehanicke heterogenosti tla u osnovi objekta, za izradu idejnog projekta, minimalni obim terenskih istramih radova za povrsinu do 1000 m2 je: 1) jedna istrafna busotina do projektovane dubine;
11
2) tri terenska istraZna rada do projektovane dubine, sa intervalom ispitivanja po dubini ne veCim od 2 m (staticko, odnosno dinamicko penetraciono sondiranje, presiometarsko ispitivanje, opiti krilne sonde i dr.). 9. Radi utvrdivanja kvaliteta i mehanicke heterogenosti tla za izradu glavnog projekta, minimalni obim terenskih istraZnih radova Cini broj cvornih mesta pravougaone mreze, Cija duziila strana iznosi 20 do 30 m, racunajuCi i opite izvedene za fazu idejnog projekta. Granicna kontura osnove objekta je spoljna kontura pravougaone mrez.e.
10. Dubina ispitivanja tla odreduje se prema vrsti i rasporedu slojeva u tlu, nacinu temeljenja, opterecenju tla, veliCini i znacaju gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela, osetljivosti objekta, odnosno njegovog dela na sleganje i prema raspolozivim geotehnickim i drugim podacima 0 terenu na kome se vrsi ispitivanje.
11. AIm su povrsina temelja, specificno optereeenje i osetljivost gradevinskog objekta, odnosno njegovog dela, na neravnomemo sleganje veei iIi ako se deformabilnost povecava iliIi se cvrstoea smanjuje sa poveeanjem dubine, tlo se ispituje sondiranjem na veeim dubinama.
12. Dubina ispitivanja tla odreduje se, po pravilu, prema obrascu: p.Bo D=
100
gdeje: D - dubina ispitivanja izraZena u metrima (m); p - prosecno specificno opterecenje tla i temelja izraZeno u kilonjutnima po kvadratnom metril (kN/m2); Bo-sirina objekta, odnosno njegovog dela izrazena u metrima, merena pri dnu temelja. Ako je rastojanje "s" temeljnih stopa izmoou dva susedna zida: s>(B1 + B2), kao i ako su usamljeni zidovi i stubovi (slika 1), .................................... dubina ispitivanja tla odreduje se prema obrascima: ~I' lj 1) D = 2 . B, ako je specificno opterecenje tla temelja p EO; 100 kN/m2 l 2 p.B ako je specificno 100 opterecenje tla temelja p > 100 kN/m2, gde B oznacava sirinu najsireg temelja, izrazenu u metrima (m). 2)
D
=
;%
~..............---... t
- B, i
i ~
Crtez 1.
-, 8,.,
12
13. Ako je oOOos duzine temelja prema sirini temelja (L:B) manji od 2:1, dubina ispitivanja tla smanjuje se za 20%.
14. Ako se primenom odredaba cl. 11. do 13. ovog pravilnika dobije dubina ispitivanja tla manja od 6 m, tlo mora da se ispituje na dubini od najmanje 6 m, osim ako se ispitivanjem tla dopre do cvrste stene koja se nalazi na dubini manjoj od 6 m.
15. Dubina ispitivanja tla racuna se od dna temelja gradevinskog objekta nanize. 16. Ispitivanje tla iskopavanjem rovovima i istraznim zasecima. pozajmista materijala, kao i za sarno prizemnu etazu, povrsine
17.
vrsi se istramim jamama, istraznim oknima, istraznim Taj postupak ispitivanja primenjuje se za ispitivanje tla za plitko fundirane objekte privremenog karaktera koji imaju osnove manje od 100 m2 (laksi gradevinski objekti).
.
U horizontalnom
smeru tlo se ispituje istraZnim rovovima
ili istraZnim zasecima.
18. Ako se tlo ispituje odronjavanja.
iskopavanjem,
bocne strane iskopa
moraJu se obezbediti
od
19. Ako se tlo ispituje busenjem, mora se busiti na veCim dubinama ili ispod nivoa podzemnih voda. Precnik busotine zavisi od vrste ispitivanja i velicine aparata za ispitivanje neporemecenih uzoraka u laboratoriji, a moze biti veci od 89 mm za glavne i dopunske bosotine, oOOosno veCi od 46 mm za prethodne busotine. Busotine se stabilizuju zacevljivanjem, busackom isplakom ili vodom. Pri izboru nacina stabilizacije busotina, preOOost ima nacin koji, zavisno od vrste tla i stanja podzemnih voda, prouzrokuje najmanji poremecaj zidova i OOabusotine.
20. Busenje iz clana 19. ovog pravilnika moze biti udarno ili rotaciono. Izbor nacina busenja zavisi od: vrste, velicine i osetljivosti gradevinskog objekta, precnika i dubine busotine, materijala u kome se vrsi busenje i primenljivosti jeOOog od ovih nacina busenja, potrebe tacnog odredivanja promene pojedinih vrsta tla i nivoa podzemnih voda i potrebe vadenja neporemecenih uzoraka, oOOosno izvrsavanja standarOOog penetracionog i presiometarskog ispitivanja ili ispitivanja sa krilnom sondom. Udarno busenje se primenjuje sarno ako se ne vade uzorci tla i moze se koristiti za pomocne svrhe pri geotehnickim ispitivanjima. Udarno busenje nije dozvoljeno za identifikovanje i klasifikaciju materijala iz busotine.
13
21. Radi utvrdivanja deformabilnosti tla u prirodnim uslovima, ispitivanje tla presiometrom vrsi se u istrawim busotinama precnika koji odgovara precniku presiometarske sonde.
22. Tlo se ispituje penetracionim sondiranjem radi utvrdivanja njegove mehanicke heterogenosti, ako se iz tla koje se ispituje ne mogu vaditi neporemeceni uzorci ili ako kval~tet uzoraka nije dovoljno pouzdan za ocenu zbijenosti i konzistentnosti tla.
23. Tlo se ispituje penetracionim sondiranjem na jedan od sledecih nacina: 1) statickim penetracionim sondiranjem; 2) dinamickim penetracionim sondiranjem; 3) standardnim penetracionim sondiranjem; 4) drugim priznatim metodama penetracionog sondiranja.
24. Krilnom sondom ispituje se meki glinoviti materijal, indeksa konzistencije Ie E;;0,25, iz koga vadenje neporemecenih uzoraka tla nije pouzdano ili moguce.
25. Pri kartiranju se pregledaju i uocavaju svojstva tla u prirodnim zasecima, zidovima istraz.nih jama, oknima ili rovovima i materijala koji se dobija iz sondawih busotina. Uocena svojstva tla registruju se u izvestaju koji se vodi za svaki istrawi rad.
26. Geofizicke metode ispitivanja tla mogu se primeniti za ispitivanje velikih povrsina ili dugih poteza. Geofizicke metode ispitivanja tla obuhvataju merenja: elektricnog otpora (geoelektricna merenja), brzine sirenja elasticnih talasa (seizmicka i mikroseizmicka merenja), apsorpcije neutronskih cestica (merenje gustoce i zasicenosti slojeva tla) i druga merenja tla zavisno od konkretnog slucaja. 2. UTVRDIV ANJE NIVOA I ISPITIV ANJE PODZEMNIH
VODA
27. U toku busenja, odnosno pri sondaznim iskopima mora se utvrditi ustaljeni nivo podzemnih voda. Nivo podzemnih voda pravilno se meri i osmatra posebno ugradenim piezometrom. Piezometar se ugraduje zavisno od hidrogeoloske grade tla, uz pazljivo izolovanje uticaja susednih slojeva tla.
~.
14
28. Podaci 0 maksimalnom nivou podzemne vode, za predmetnu lokaciju, pribavljaju se od organizacije nadlezne za vodoprivredu. 29. Uzorak podzemne vode uzima se sa jednog ili vise mesta iz dela tla koji se ispituje, prema odgovarajuCim jugoslovenskim standardima. Uzorci podzemne vode uzimaju se za odredivanje agresivnosti na materijale temeljnih konstrukcija.
3. PRIKAZIV ANJE REZUL TA T A TERENSKIH I ISPITIV ANJA TLA
SONDIRANJA
30. Rezultati terenskih sondiranja i ispitivanja tla unose se u izvestaj terenskog ispitivanja, koji sadrzi sledece podatke: 1) naziv i polofuj gradevinskih objekata; 2) svrhu sondiranja; 3) naziv, odnosno ime narucioca i ime nadzomog organa; 4) naziv izvodaca i ime odgovomog rukovodioca radova; 5) datum sondiranja; 6) vrstu i oznaku sonde; 7) situacioni i visinski polofuj sonde; 8) vrstu i oznaku naprave za sondiranje; 9) predvidenu dubinu sondiranja; 10) dubinu izvrsenog sondiranja; 11) metod rada; 12) vr~tu zacevljenja; 13) vrstu pribora i alata; 14) precnik busotine; 15) procent izvadenog jezgra; 16) nacin vadenja neporemecenih uzoraka; 17) fiajanje rada; 18) opis vr~menskih prilika. Na osnovu izvestaja terenskog ispitivanja izraduju se geoloski i geotehnicki profili istraZnih busotina, odnosno profili sa rezultatima terenskih opita.
15
4. UZIMANJE UZORAKA TLA ZA ISPITIV ANJE U LADORA TORIJI
31Za ispitivanje uzoraka tla u laboratoriji radi upoznavanja karakteristika temeljnog tla mora se izvaditi propisan, odnosno potreban broj neporemecenih uzoraka.
32. Neporemeceni uzorci tla moraju se vaditi, pakovati i otpremati tako da prostoma raspodela cestica i prirodna sadrzina vlage ostanu nepromenjeni. Neporemeceni uzorci uzimaju se iz svake vrste tla, a iz debljih slojeva, po potrebi, uzima se vise uzoraka. Precnik neporemecenog uzorka koji se uzima zavisi od velicine laboratorijskih aparata, s tim sto ne moze biti manji od 46 mm. Visina uzorka ne moze biti manja od 180 mm.
33. Ako nije moguce uzeti potpuno neporemecen uzorak, uzece se poremeceni uzorak iz koga se moze pouzdano utvrditi prirodna vlaznost tla. Poremeceni uzorci uzimaju se iz svake vrste tla, u koliCinama koje su potrebne za predvidena laboratorijska ispitivanja.
34. Uzorci se moraju pazljivo pakovati u odgovarajuce sanduke, oznacavati i najpodesnijim prevoznim sredstvima otpremati najkracim putem u geomehanicku laboratoriju. 5. ISPITIV ANJE UZORAKA
TLA U LADORA TORIJI
35. Obim ispitivanja uzoraka tla u laboratoriji zavisi od: velicine, trajnosti i karaktera gradevinskog objekta, oblika osnove temelja, staticnog sistema i osetljivosti na sleganje, predvidenog nacina temeljenja, veliCine i karaktera opterecenosti na temelje, brzine gradenja i nacina izvodenja radova, vrste i sastava tla, homogenosti i heterogenosti tla, geoloskih uslova i hidrogeoloskih prilika u tlu, geotehnickih karakteristika pojedinih slojeva tla i poznatih podataka 0 temeljenju i sleganju susednih objekata.
36. U laboratoriji se ogledima odreduju osobine poremecenih i neporemecenih uzoraka tla, i to: sadrzina vode, zapreminska masa tla, zbijenost tla, granulometrijski sastav tla, granice plasticnosti tla, stisljivost sa sprecenim bocnim sirenjem, otpomost prema smicanju (ogledom direktnog smicanja, ogledom triaksijalne kompresije, ogledom jednoaksijalne kompresije sa slobodnim bocnim sirenjem), sadrzina organskih materija, sadrzina karbonata i sadrzina rastvorljivih soli, kao i druge osobine predvidene propisima za laboratorijska ispitivanja uzoraka tla.
37.
.
Rezultati ispitivanja uzoraka tla u laboratoriji prikazuju se na nacin propisan u projektu tih ispitivanja.
16
III. KLASIFlKACUA I IDENTIFIKACUA TLA 38.
-
Prema vrstama tla, prirodni materijali svrstavaju se u sledece osnovne grupe: 1) stena - monolitna (sa pukotinama, zdrobljena) ili trosna Gace zdrobljena, zahvacena procesom raspadanja); 2) nevezani (nekoherentni) materijali - drobina ili obluci (precnika veceg od 60 mm), sljunak krupni (precnika od 60 mm do 20 mm), sljunak srednji (precnika od 20 mm do 6 mm), sljunak sitni (precnika od 6 mm do 2 mm), pesak krupni (precnika od 2 mm do 0,6 mm), pesak srednji (precnika od 0,6 mm do 0,2 mm) i pesak sitni (precnika od 0,2 mm od 0,06 mm); 3) vezani (koherentni) materijali - prah krupni (precnika od 0,06 mm do 0,02 mm), prah srednji (precnika od 0,02 mm do 0,006 mm), prah sitni (precnika od 0,006 mm do 0,002 mm), glina (precnika manjeg od 0,002 mm), organska glina sa primesom organskih supstancija (precnika manjeg od 0,002 mm) i treset. Ovi materijali sastoje se, po pravilu, od mesavine osnovnih grupa navedenih u stavu 1. ovog clana.
39. Nevezani materijali u pojedinim osnovnim grupama iz clana 38. ovog pravilnika razvrstavaju se, prema granulometrijskom sastavu, u dobra granulisane (ako su u materijalu zastupljena zma svih velicina) i jednolicne (ako je razlika izmedu precnika najveceg i najmanjeg zma mala). Vezani materijali, prema plasticnosti, razvrstavaju se u materijale male, srednje i visoke plasticnosti.
40. Osnovne grope materijala i njihove smese oznacavaju se simbolima, i to: 1) nevezani materijali - drobina i obluci (nema simbola); sljunak dobra granulisan - GW, sljunak slabo granulisan - GP, sljunak jednolican - GU, sljunak sa peskovito-glinovitim vezivom - GC, sljunak slabo granulisan sa veCim sadrfajem praha ili gline - GM, pesak dobra granulisan - SW, pesak slabo granulisan - SP, pesak jednolican - SU, pesak sa glinovitim vezivom - SC, pesak slabo granulisan sa prekomernom kolicinom praha ili gline -GM; 2) vezani materijali - prah male plasticnosti - ML, prasinasta glina male plasticnosti - CL, organski prah i glina male plasticnosti - CL, prah srednje plasticnosti - MI, glina srednje plasticnosti - CI, organska glina srednje plasticnosti - 01, prah visoke plasticnosti - MH, glina visoke plasticnosti - CH, organska glina visoke plasticnosti - OH, treset - Pt. Smese vise grupa materijala nazivaju se imenom grope koja je u smesi najvise zastupljena. Materijali na granici izmedu dye grope oznacavaju se simbolom tih grupa (npr. CLlCI).
41. Nevezani materijali, prema vlainosti, vodom.
razvrstavaju
se u: suve, malo vlafue i zasicene
17
Nevezani materijali, prema porozitetu, razvrstavaju se u: vrlo zbijene, zbijene, srednje zbijene i rastresite.
42. Vezani materijali, prema vlamosti i konzistenciji, razvrstavaju se u tvrde, polutvrde, tesko gnjecive, lako gnjecive i zitke. Vezani rnaterijali, prema koefieijentu pora, razvrstavaju se u: vrlo malo porozne, malo porozne, srednje porozne, jace porozne i vrlo porozne.
IV. POSMATRANJE SLEGANJA GRADEVINSKIH OBJEKATA 43. Sleganja gradevinskih objekata, kao i objekata osetIjivih na difereneijalna sleganja, obavezno se registruju sistematski u toku gradenja i za vreme postojanja i eksploataeije objekta, na nacin kojim se omogucava da se sagleda konsolidaeija tla pod opterecenjem. Za objekte sa vecim specificnim opterecerijem tIa istovremeno se posmatraju i registruju i sleganja susednih objekata i samog tla, horizontalno pomeranje temelja i tla, zaokretanje temelja i druge deforrnacije.
44. Sleganje gradevinskih objekata posmatra se narocito: u toku gradenja - pri svakom karakteristicnom povecanju opterecenja posle dovrsenja svakog ili svakog drugog sprata zgrade, pri gradenju novih susednih objekata, posle jace oseilaeije nivoa podzemnih voda, posle vanrednih prirodnih Hi vestackih uticaja (usled zemljotresa, eksplozije, pobijanja sipova i promene vlamosti tIa u temeljima), pri nadzidivanju zgrada, kao i u drugim slicnim slucajevima.
45. Sleganje se mora posrnatrati kod gradevinskih objekata za koje je proracunato sleganje veee ad 5 em i kod gradevinskih objekata stalnog karaktera, temeljenih na poboljsanom tIu.
46. Posmatranje sleganja gradevinskih projektu gradevinskog objekta.
objekata mora se predvideti i obraditi u glavnom
V. 8ILE KOJE DELUJU NA TEMELJE (OPTERECENJA) 1. OPSTE ODREDBE
47. SHekoje deluju na temelje razvrstavaju se u glavna, dopunska i posebna opterecenja, prema propisima za proracunavanje gradevinskog objekta.
18 U glavna opterecenja spadaju: sopstvena masa objekta, korisno opterecenje, hidrostaticki pritisak i uzgon, hidrodinamicki pritisak i pomi natpritisak, aktivni pritisak tla, kao i otpor tla (pasivni pritisak). U dopunska opterecenja spadaju: kapilami pritisak, pritisak od zaledivanja i uticaji koji se izuzetno javljaju.
2. GLA VNA OPTERECENJA 48. Stalne sile koje poticu od sopstvene mase gradevinskog objekta i tla dobijaju se iz podataka 0 zapreminskim masama i zapreminama pojedinih elemenata konstrukcije objekta. One deluju vertikalno prema dole i moraju se uzeti u obzir pri samim proracunima temeljenja konstrukcije.
49. Sile od korisnog opterecenja gradevinskog objekta odreduju se prema odgovarajuCim propisima, kao i prema pribavljenim odacima za predvideni objekt. Korisno opterecenje moze delovati trajno, povremeno i trenutno, a mora se uzeti u obzir pri proracunu dejstva korisnog opterecenja.
50. Hidrostaticki pritisak i uzgon javljaju se u porama tla zasicenog vodom i dejstvuju na sve strane podjednako, a upravno na povr~inu koja ne propu~ta vodu. Hidrostaticki pritisak mora se uzeti u obzir u sklopu glavnih opterecenja ako se temelj gradevinskog objekta nalazi ispod nivoa podzemne vode. 51. . Hidrodinamicki pritisak javlja se u porama tla pri kretanju podzemne vode i srazmeran je hidraulickom gradijentu toka podzemne vode u posmatranoj tacki tla. Hidrodinamicki vode.
pritisak dejstvuje na cestice tla kao sile mase u pravcu kretanja podzemne
52. Pomi natpritisak javlja se u porama tla ispunjenim vodom i ima hidrostaticki karakter. U vodom zasicenom tIu pomi natpritisak se sastoji od hidrostaticke komponente odredene u clanu 50. ovog pravilnika i od natpritiska koji se javlja u deformabilnom tlu kao posledica promene naponskog stanja u tIu. U nezasicenom tlu natpritisak vazduha u porama moze se razlikovati od natpritiska vode. Pri stalnom opterecenju tIa pomi natpritisak opada s vremenom usled istiskivanja vode iz pora tla. Pomi natpritisakjavlja se prvenstveno u tlu male vodopropustljivosti.
53. Velicina, pravac dejstva i raspodela aktivnog pritiska odreduju se po priznatim teoretskim ili empirijskim metodama, pri cemu se uzimaju u obzir i kinematski uslovi.
19
54. Velicina pritiska tla u stanju mirovanja odreduju se po priznatim teoretskim Hi empirijskim metodama.
55. Velicina, pravac dejstva i raspodela pasivnog otpora tla odreduju se po priznatim teoretskim Hi empirijskim metodama, pri cemu se uzima u obzir najnepovoljniji oblik kliznih povrsina u skladu sa mogucnoscu pomeranja konstrukcije Hi temelja. 3. DOPUNSKA
OPTERECENJA
56. Sile dopunskih opterecenja uzimaju se pri proracunu i dimenzionisanju temelja prema odgovarajuCim propisima za predvidene objekte. Ako je velicina dopunskog opterecenja priblima velicini korisnog opterecenja Hi sopstvenoj masi, dopunsko opterecenje mora se uneti u racun u svim fazama analize tem~ljenja.
57. Kapilarni pritisak javlja se u porama tla zasicenog vodom koje se nalazi iznad nivoa podzemne vode i dejstvuje kao sila. VeliCina kapilarnog pritiska zavisi od relativne vlage vazduha i visine kapilarnog penjanja vode u tlu, a odreduje se merenjima i ispitivanjima.
58. Pritisak od zaledivanja javlja se u tlu pri temperaturi ispod ooc ako su pore potpuno Hi delimicno ispunjene vodom. Velicina pritiska od zaledivanja zavisi od stepena zaledenosti i odreduje se merenjima i ispitivanjima.
59. Puzanje tla nastaje usled viskoznih deformacija u glinovitom tlu. Puzanje tla izaziva relaksacija napona pri stalnoj deformaciji i lagana deformacija opterecenih zma tla pri stalnom opterecenju. Sile od dejstva puzanja tla odreduju se ako mogu uticati na konstrukciju gradevinskog objekta i temelja.
60. Bubrenje je povecanje zapremine tla usled povecanja saddine vode u tlu Hi rasterecenja tla ijavlja se sarno na glinenom tlu. SHe bubrenja mogu izazvati povecani pritisak na temelje konstrukcije ako su deformacije temelja sprecene.
61. Velicina i pravac dejstva seizmickih i dinamickih sila zavise od uticaja koji ih izazivaju. SHe seizmickog i dinamickog dejstva uzimaju se u proracun prema propisima za proracunavanje konstrukcija. Velicina i pravac dejstva seizmickog i dinamickog uticaja odreduju se prema propisima za opterecenje konstrukcija, kao i na osnovu raspolozivih podataka merenja i izvrsenih ispitivanja ili drugih podataka.
20
Dinamieki uticaji nastaju us led naglih promena opterecenja od periodienih ili neperiodienih udarnih sila, eksplozija i vibracija mase koje se prenose na temelj i tlo.
4. POSEBNA OPTERECENJA 62. Lueno dejstvo u tlu nastaje u posebnim slueajevima deformacije tla, kao posledica smieucih napona na granicama mase tla koja se nalazi u stanju graniene ravnoteze. Lueno dejstvo utiee na raspodelu i velieinu pritiska na granienim povrsinama mase tla. Lueno dejstvo uzima se u obzir ako u kombinaciji sa drugim silama daje nepovoljnije opterecenje.
5. DOZVOLJENA OPTERECENJA 63. Dozvoljeno opterecenje tla odreduje se prema kriterijumu dozvoljenom sleganju gradevinskog objekta.
loma tla, kao i prema
64. Dozvoljeno opterecenje pravougaonog temelja u osnovi raeuna se za lorn tla po sledecem obrascu: Pa~
~
= ~B'NySiy+
(Cm + qtgCPm)NcScdcic +q gdeje Q ukupno vertikalno opterecenje temelja; D
II
lllUl ':T 8
1 B
1
.1 .
l
Crtez 2.
.I
dozvoljeno
A' -korisna povrsina temelja, tj. deo ukupne povrsine osnove teme Ija koji je rezultantnom silom centrieno opterecen: A'=B'L' (crtez 2) B i L - sirina i duzina ukupne povrsine temelja A; y - efektivna zapreminska masa tla ispod nivoa temeljnog dna, tj. zapreminska masa smanjena za velieinu uzgona, ako postoji; Q - najmanje efektivno opterecenje u nivou temeljnog dna pokraj temelja (crtez 2); CPm- dozvoljeni mobilisani ugao otpornosti na smicanje, koji se izraeunava na sledeCi naein:
21
tg
=
~
gde je
otpornosti
za smicanje
a F
odgovarajuCi
faktor
sigurnosti.
N.y i Ne - faktori
nosivosti
500 300 200 100I
za centralno i vertikalno opterecen beskrajni pojas (L~ B = B' = konst.), koji zavise od veliCine dozvoljenog mobilisanog ugla otpornosti na smicanje (
cm
-
dozvoljena
mobilis ana
kohezija,
50 ::JQ 20
odredena
1000
jeOOaCinom:
:z:
= C/Fe gde je C kohezija (cvrstoca na smicanje kod nultog normalnog napona), a Fe odgovarajuci faktor sigurnosti; Cm
Sy i se
- faktori
oblika,
zavisno
od odnosa
.
10
u z;.
5
t~
1 O'
B'IL' (sirine
prema duzini temelja), a odreduju se prema obrascima: Sy
= 1 - 0,40
Se
= 1 + 0,20 B'IL'
. 't,.
.
I
B'IL'
Crte~ 3
- faktor dubine, koji zavisi od oOOosa D/B' (dubina prema sirini OOa temelja za plitke temelje (D«B) izracunava se po sledecem obrascu:
de
de
= 1 + 0,35 . D/B'
iyi ic - faktori nagiba sile, zavisno od ugla B'). \0
.LO .
a.a 0.. 0., , .
...u.
r:
.. 0.0
""'
..
t
''''''
O' '- '" i'- i'~'" If """-
..
'-
~.",
'~'
0.2:. . 0."
"
.
7JJ
~:\ """"' !/J .....
o.s. o.a 1.0
. H . c;., Ytll~
Crtez 4.
"
\'
\
0.'
"
'"
\ l'... ""'"
'0.'
' "
......
,;
'\
"""....... ......
"
" " L2(j'~. '" "
.\ i'\..'
'. 0.1.
..
~
'- 0.2
'
"
: I
1 0.0 .' 0.0"0.2"
-
.'
.......
........,
.,
I .
"0
....
'"
.......
""
~"-
:--- ..fQ: """' ......
04
0.6. 0.,
H ... '. . .' "Cm.. Ytll1'm
Crtez 5.
LC
r 22
65. Ako temeljno dno nije pravougaonog oblika, primenjuje se obrazae iz clana 68. ovog pravilnika za pravougaonu efektivnu povrsinu u koju se transformise stvarna povrsina pod sledeCim uslovima: 1) efektivna povdina se obrazuje kao radijalno simetricna povrsina tako da je rezultanta u tezistu te radijalne simetricne povrsine; 2) efektivna povrsina se pretvara u pravougaonik sa istim tezistem, sa istim glavnim osama inereije, sa jednakom povrsinom (BL) i sa priblizno jednakim odnosom duzine prema sirini (L:B).
66. Faktori sigumosti odreduju se prema funkcionalnosti i statickom karakteru gradevinskog objekta, opsegu izvedenih istramih radova i ravnomemosti Hi neravnomemosti sastava tla u intervalima za F = 1,2 do 1,8 (prosecno 1,5) i za Fe = 2,00 do 3,00 (prosecno 2,5). Sile opterecenja mnoze se faktorima sigumosti prema odgovarajuCim propisima.
67. Granicna nosivost posle dovrsene konsolidacije, ako je tlo koherentno, dobija se po obraseu iz clana 64. ovog pravilnika sa vrednostima em i koje se dobijaju triaksijalnim ogledima nedreniranih uzoraka zavisno od ukupnih napona.
68. Ako je temeljno tlo u dubinama do 2 B heterogenog sastava, pri proracunu dozvoljenog opterecenja po obraseu iz clana 64. ovog pravilnika, uzimaju se karakteristike
69. Za povecanje dozvoljenog opterecenja koherentnog tla pod novim opterecenjem, uzimanjem u obzir i delimicne konsolidaeije, analizira se stabilnost temelja s obzirom na efektivna naprezanja u pojedinacnim fazama gradenja Hi se na drugi odgovarajuCi nacin dokazuju usvojene vrednosti. Povecanje dozvoljenog opterecenja u pogledu povoljnog utieaja susednih temelja i ploce dokazuje se posebnim racunom.
70. Dozvoljeno opterecenje u pogledu opasnosti od loma tla odredeno prema clanu 64. ovog pravilnika moze se prokontrolisati i na osnovu drugih savremenih naucno usvojenih obrazaea i racunskih metoda.
71. Vrednosti dozvoljenog opterecenja u pogledu opasnosti od loma tla, propisane u c1. 64. i 70. ovog pravilnika, uporeduju se sa vrednostima dozvoljenog opterecenja tla prema sleganju gradevinskog objekta, popisanim u c1. 77. i 90. ovog pravilnika.
23
72. Vrednosti dozvoljenih opterecenja tla koje se proracunavaju iz obrasca iz clana 64. ovog pravilnika vaZe sarno ako se pri statickom proracunu uzimaju u obzir glavna i dopunska optetecenja. Ako se uzimaju u obzir samo glavna opterecenja, dobijene vrednosti smanjuju se za 20%. Ako se, pored glavnih i dopunskih opterecenja, uzimaju u obzir i posebna opterecenja, dobijene vrednosti za sumamo dejstvo opterecenja mogu se povecati za 20% pod uslovom da su uzeti koeficijenti sigumosti Fcp;) 1,5 ili Fe;) 2,5.
73. Ako rezultanta pritiska u dnu temelja izlazi iz jezgra preseka, a naponi u dnu temelja ispunjavaju uslove iz obrasca iz clan 64. ovog pravilnika za korisnu povrsinu temelja A, mora se dokazati da se opterecenje moze preneti na tlo bez deformacija koje mogu ugroziti staticku sigumost ili funkcionalnost gradevinskog objekta. Prilikom direktnog temeljenja, ekscentricitet (udaljenost rezultante od tezista) ne sme, po pravilu, biti veCi od 3/10 sirine temelja merene u pravcu ekscentriciteta.
74. Ako se uzimaju uobzir samo glavna opterecenja, rezultanta pritiska ne sme izlaziti iz jezgra preseka.
75. Kad se teziste gradevinskog objekta nalazi visoko iznad kote temelja (rezervoari za vodu, dimnjaci), rezultanta sila ne sme biti van jezgra preseka ni ako se pored glavnih opterecenja uzimaju i dopunska optereeenja. .
76. Ekcentricitet rezultante na mestu kontakta sa tlom za objekte iz clana 75. ovog pravilnika ne sme biti veCi od 1/18 sirine temelja merene u pravcu ekscentriciteta ako je glavno dozvoljeno opterecenje, uzimajuci u obzir kriterijum sleganja, manje od 200 kN/m2 i ne sme biti veci od 1/12 sirine temelja ako je glavno dozvoljeno opterecenje vece od 200 kNI m2 Hijednako 200 kN/m2.
6. DOZVOLJENO OPTERECENJE TLA U POGLEDU DOZVOLJENOG SLEGANJA GRADEVINSKOG OBJEKTA
77. Sleganje tla pod uticajem opterecenja odreduje se prema nacinu prenosenja opterecenja u du, sastavu slojeva i njihovim geotehnickim karakteristikama, kao i prema statickom i funkcionalnom karakteru gradevinskog objekta.
78. Ukupna sleganja racunaju se po metodama koje se izvode po klasicnoj teoriji elasticnosti (za v- Poasonov koeficijent jednak 0,50 ili manji od 0,50) ili po modifikovanim teorijama elasticnosti pri kojima se uzima u obzir linearno povecanje modula deformacije sa dubinom Hi elasticna anizotropnost poluprostora.
24
79. Ako se za izracunavanje ukupnog sleganja primenjuju metodi, obrasci i dijagrami koji se zasnivaju na integraciji deformacije od koncentrisane sile, u racun se unose deformacijski moduli koji odgovaraju intergranularnim naponima, a odreduju se na osnovu triaksijalnih konsolidacionih ogleda ili rezultata probnih opterecenja. Deformacijski moduli mogu se oceniti iz modula stisljivoti odredenih iz edometarskih ogleda prema jednacini: E
=
(1 - 12v2- v )My odnosno za v = 0,3:E = 0,75 My.
80. Sleganje vodom zasicenog tla usled deformacija pri nepromenjenoj zapremini racuna se prema resenjima koja se dobijaju integracijom deformacija po Busineskovim jednacinama za p6luprostor sa v = 0,50.Deformacijski moduli, kojima se racunaju sleganja, odreduju se iz nedreniranih triaksijalnih ogleda za stanja ukupnih napona koja priblifuo odgovaraju naponima u tlu.
81. Ako se za izracunavanje ukupnog sleganja primenjuju metodi, obrasci i dijagrami za vertikalna naprezanja koja su dobijena integracijom napona za koncentrisanu silu, u racun se unose, za odgovarajuce intervale napona, specificne deformacije koje pokazuju edometarski ogledi ili moduli stisljivosti My koji se iz njih izvode.
82. Kod normalnog, neprekonsolidovanog, zasicenog koherentnog materijala srednje plasticnosti ili kruto plasticnog materijala, kao i kod zasicenog zbijenog peska i sljunka racunaju se sarno deformacije usled smanjenja pora ispunjenih vodom.
83. Pri racunanju sleganja, reverzibilne deformacije u podrucju napona koji su postojali u tlu pre pocetka iskopa odvajaju se od deformacija u podrucju dodatnih napona od opterecenja gradevinskog objekta.
84. Deformacijski moduli, odnosno moduli stiSljivosti su kod normalno konsolidovanih naslaga u podrucju reverzibilnih napona bitno povoljniji i razlikuju se od modula prilikom prvog opterecenja iz clana 81. ovog pravilnika.
85. Ekscentricitet opterecenja u izracunavanju sleganja uzima se do dubine koja je jednaka dimenziji temelja u pravcu ekscentriciteta. U veCim dubinama, sleganja se mogu racunati kao za ravnomernu podelu pritiska na osnovu temelja.
26
8. PROBNO OPTERECENJE 92. Probno opterecenje moze se primeniti za odredivanje dozvoljenog opterecenja tla tako sto se iz krive ukupnog sleganja, kao funkcije opterecenja, odrede moduli deformacije opterecenog tla i karakteristike smicanja aktivizirane u fazi loma. Dobijene vrednosti se unose u racun dozvoljenog opterecenja, s obzirom na dozvoljeno sleganje prema odredbama c1. 77. do 90. ovog pravilnika, kao i u racun dozvoljenog opterecenja s obzirom na opasnost od loma prema odredbama cl. 63. do 76. ovog pravilnika.
93. Ako se probno opterecenje vrsi na kvadratnim plocama straniea B ili kruznim plocama precnika D i ako je najmanje do dubine 1,5 B, onosno 1,5 D tlo istog sastava, moduli deformaeije E za pojedinacne stepene opterecenja Llpi odgovarajuCih sleganja Llpodreduju se prema obraseima: E
=0,82
B Llp X-'p odnosno E
=0,71
Llp
D
X-p
Probnim opterecenjem tla preko ploca ispituje se samo deformabilnost sloja debljine 1,5 B (1,5 D). 94. Probno opterecenje vrsi se, po pravilu, za odredivanje stisljivosti i otpornosti na smicanje samo na nekoherentnom (pescanom ili sljunkovitom) tlu cija je propustljivost dovoljna da se mogu i za vreme probnog opterecenja i za vreme gradenja u eelini razviti naponi u tlu kao efektivna naprezanja. Na koherentnom tlu probnim naprezanjem mogu se dobiti podaci 0 moCi nosenja, s obzirom na opasnost od loma tla u uslovima stabilnosti temelja neposredno posle dogradnje, sarno ako su opterecenja kratkotrajna, odnosno ako stepen konsolidaeije ispod podne ploce na dubini od oko 0,5 B odgovara stepenu konsolidacije ispod temelja u fazi dogradivanja. Podaci 0 stisljivosti kohretnog tla dobijaju se pomocu probnog opterecenja dovoljno dugotrajnog da se razvije konsolidacija. Izuzetno, probno opterecenje moze se vrsiti i na koherentnom tlu kad je to odredeno projektom.
95. Probna opterecenja vrse se preko kvadratne Hi krume povrsine cije su straniee, odnosno precnik 40 em ili vece, a izuzetno vece od 1.000 em. 9. HORIZONTALNO
OPTERECENJE
96. , Odnos H prema V izmedu tangencijalnog i normalnog opterecenja u stopi plitkih temelja ne sme biti veCi od tgS . H ptJ.v"p
gde je:
tgS
27 /) -ugao trenja izmedu temelja i tla, F -koeficijent sigurnosti. Minimalne vrednosti za F su: F - >.od 1,5 (1.8) za sljunkovito i pescano tlo; F
- > od
2 (2,5) za glinovito
tlo.
Navedene vrednosti vafe za ukupno dejstvo svih sila, ukljucujuCi i zemljotres, a vrednosti u zgradama - samo za dejstvo glavnih opterecenja. Pri odredivanju ugla /) uzima se u obzir hrapavost kontaktne betonske povrsine. Ako je visina talasa neravne povrsine veca od dvostrukog precnika najveceg zrna tla, za /) se moze usvojiti ugao unutrasnjeg trenja tla. 97. Ako je gradevinski objekt staticki ili funkcionalno osetljiv na horizontalna pomeranja, izracunace se ili ce se proceniti i tangencijalno pomeranje usled deformacije tla ispod temelja i usled tangencijalnih pomeranja na kontaktnoj povrsini. 10. DUBOKI
TEMELJI
98. Pod dubokim temeljima podrazumevaju se temelji kod kojih je odnos izmedu dubine i sirinetemelja veCiod 4. D -B >4 Na duboke temelje se ne primenjuju odredbe clana 76. ovog pravilnika 0 ekscentricnim opterecenjima, kao ni odredbe clana 96. ovog pravilnika ako se posebnim racunom dokaze prenos naprezanja u tlo, uz deformacije koje ne ugrozavaju gradevinski objekt.
99. lzracunavanje deformacije po clanu 98. ovog pravilnika zasniva se na podeli kontaktnih naprezanja izmedu temelja i tla koja odgovaraju medusobnim odnosima njihovih deformacija, uzimajuCi u obzir vremenski razvoj tih deformacija i puzanje, odnosno sekundarnu konsolidaciju tla.
100. Zemljani pritisak (pasivni otpor) moze se uzeti u obzir za prenos horizontalnih sarno ako se trenje moze mobilisati duz potencijalnih kliznih povrsina dozvoljenim pomeranjima temelja, oOOosno zidova zagata. Konsolidacione tla. izazvane povecanjem zemljanog pritiska. moraju biti u skladu sa dozvoljenim pomeranjima temelja zagata.
opterecenja u skladu sa deformacije moguCim i
101. Ako se ne izvodi poseban detaljni racun, zemljani pritisak kod plitkih i dubokih temelja moZe se koristiti samo u visini aktivnog pritiska racunatog za 0,75 tg
28
102. Hoeno trenje kod dubokih temelja uzima se sarno ako su tangencijalni vertikalni boeni pokreti dovoljni da ga mobilisu. Pri proraeunu sleganja objekta uzima se u obzir i prenos tih sila trenja u tlo.
103. U raeun optereeenja temelja unose se eventualno i sile negativnog trenja ako ih moze izazvati optereeenje okolnim objektima ili sarno tlo koje je jos u fazi konsolidacije. 11. DINAMICKO
OPTERECENJE
TEMELJA
104. Ako dinamieko spoljasnje optereeenje dejstvuje direktno na temelje, moe nosenja i sleganje temelja raeuna se za sile koje se dobijaju umnozavanjem statiekih sila koeficijentom: (l
=
1
[1-( :Jf -4( tJ2 (:J2
gde je:
v- frekvencija
spoljasnjeg dinamiekog optereeenja;
ve - sopstvena frekvencija objekta i tla koje je u vecoj meri zahvaeeno dejstvom dinamiekog opterecenja;
~- koeficijent
prigusivanja.
105. Ako se dinarnieko optereeenje prenosi se temelje indirektnim putem, treba razmotriti oscilaciju cele konstrukcije.
106. Temelji gradevinskih objekata u trusnim podruejima dimenzionisu odgov~ajuCim propisima.
se prema
VI. TEMELJENJE 1. PLITKO TEMELJENJE 107. Najmanja dubina temelja odreduje se zavisno od vrste i osobina tla, klimatskih uslova i vrste gradevinskog objekta. Ako temelj ne mora da bude dubok, najmanja dubina odreduje se prema smrzavanju, isusivanju, opasnosti od ispiranja tla i drugim slienim uslovima. Za najrnanju dubinu temelja, odredenu na naein iz stava 1. ovog elana, moraju biti ispunjeni uslovi 0 dozvoljenom optereeenju (e1. 63. do 76).
i
29
108. Ako je tlo podlozno smrzavanju, temeljenje se izvodi na dubini koja je za 10 do 20 em veca od najvece dubine srnrzavanja. Za odredivanje dubine srnrzavanja koriste se visegodisnji podaei meteoroloskih stanica, a ako njih nema, koristi se iskustvo.
109. Najmanja dubina ukopavanja u odnosu na isusivanje tla zavisi od klimatskih prilika i vrste tla. Dubina dejstva isusivanja i stepen osetljivosti tla u odnosu na isusivanje odreduju se odgovarajuCim metodama u laboratoriji ili na terenu.
110. Ako postoji strujanje podzemnih voda, najmanja dubina temelja odreduje se tako da se onemoguce i otklone sve stetne posledice ispiranja tla ispod temelja. Mere i nacin obezbedenja temelja odreduju se za svaki pojedini slucaj.
111. Najmanja dubina temelja opterecenog horizontalnim silama odreduje se i prema stabilnosti protiv klizanja.
112. Temeljne konstrukeije se, po pravilu, proracunavaju i dimenzionisu prema njihovoj savitljivosti (deformabilnosti) i prema stiSljivosti tla. Pri proracunu se primenjuje metod izjednacavanja deformacija konstrukeije i temeljnog tla. Izuzetno, ako su u pitanju privremeni manji gradevinski objekti, temeljne konstrukcije se racunaju i dimenzionisu na nacin odreden projektom.
113. Temeljne konstrukcije mogu biti trake, samei, nosaci ili ploce, zavisno od oblika povrsine osl~janja, uslova deformaeije i nacina opterecenja.
114. Za oeenu ponasanja temeljne konstrukcije (Hi konstrukcije uopste) koja ima konstantnu krutost po eeloj duzini, a oslonjena je na tlo, primenjuje se koeficijent apsolutne krutosti (K). Zavisno od oblika povrsine temelja, koeficijent ~solutne krutosti za cetvrtaste temeljne konstrukcije (Hi konstrukeije uopste) odreduje se prema obraseu:
K=
3
Eb
d 12 E (L) s
a za okrugle povrsine temelja (Hi konstrukcije uopste)
K=
3
Eb
d ( 12 E i5) s
gde je:
-prema obraseu:
30 Eb - modul deformacije betona Hi drugog materijala konstrukcija, u kilonjutnima po kvadratnom metru;
od koga je izradena
temeljna
Es - modul deformacije tla Hi stene, u kilonjutnima po kvadratnom metru; L - duzina temelja Hi temeljne konstrukcije, u metrima; d - visina temeljne ploce ili nosaca, u metrima; D - precnik okruglog temelja ili temeljne konstrukcije, u metrima.
115. Temelj i temeljna konstrukcija proracunavaju se primenom modula deformacije tla, koji, zavisno od vrste tla, moze biti stalan Hipromenljiv.
116. Temeljne trake oslonjene na tlo ponasaju se kao krute Hi savitljive. Njihova krutost utvrduje se prema obrascu iz clana 114. ovog pravilnika. 117. Temeljni nosaci proracunavaju se prema njihovoj krutosti Hi krutosti cele konstrukcije i stisljivosti tla, pri cemu se ne uzimaju u obzir promene intenziteta raspodele pritiska u poprecnom pravcu. Temeljni nosaCi manjih dimenzija (do 4 m duzine) mogu se proracunavati na osnovu pravolinijske raspodele pritisaka na kontaktnoj povrsini.
lIS: Temeljni nosaci - samci, izradeni na uobicajen nacin od nabijenog betona, kamena Hi opeke, ako su polozeni na tlo, smatraju se krutim. Temeljni nosaci - samci izradeni od armiranog betona, ako nisu duzi od 3 m, mogu se smatrati krutim. Krutost temeljnih nosaca - samaca odreduje se prema obrascu iz clana 114. ovog pravilnika.
119.
Centricno optereceni temeljni nosaci - samci za koje se utvrdi da se ponasaju kao kruti, a optereceni su koncentrisanom silom Hi linijskim optereeenjem, preracunavaju se i pomocu metoda pravolinijske raspodele pritiska. U slucaju iz stava 1. ovog clana, dobijene vrednosti maksimalnih momenata savijanja na osnovu pravolinijske raspodele napona zavise i od odnosa L:B.
120. Za ekscentricno opterecene temeljne nosace - samce, ako ekscentricitet nije veCi od 1/4 dufine temelja L, dozvoljeno je zanemarivanje dejstva ekscentriciteta pri dimenzionisanju temeljnih nosaca.
121. Ako je temeljni nosac - samac izraden od armiranog betona sa promenljivim momentom inercije, stvama vrednost momenta moze se zameniti vrednoscu koja se dobija pod pretpostavkom da je prosecna krutost temelja sracunata kao da je nepromenljiva visina nosaca.
31
122.
U slucajevima koji nisu navedeni u c1. 118. do 121. ovog pravilnika, temeljni nosaci - samci proracunavaju se po jednoj od metoda za proracun temelja samaca, pri cemu se uzima u obzir krutost temeljnih nosaca i stiSljivost tla. 123. SloZenije optereeeni temeljni nosaci pona~ju se kao kruti ili kao savitljivi, pa se njihovo ponaSanje utvrduje prema stepenu apsolutne krutosti propisane clanom 114. ovog pravilnika.
124. Temeljne konstrukcije kod kojih su pri dejstvu opterecenja deformacije u uzduznom i poprecnom pravcu istog reda velicine smatraju se plocama i proracunavaju se, po pravilu, sa povrsinskom raspodelom pritiska, pri cemu se uzima u obzir krutost temeljne konstrukcije i stiSljivosti tla.
125. Temeljne ploce manjih dimenzija (duzina do 4 m) mogu se proracunavati pravolinijske raspodele pritiska.
i na osnovu
126.
Temeljne ploce - samci sa koncentracionim opterecenjem na jednom mestu ciji je odnos strana (L/B»2, a njihova konstrukcija zadovoljava deformacije istog reda veliCine i u poprecnom i uzduznom pravcu, proracunavaju se kao ploce. Ako je sistem temelja, krut temeljne ploce ploce sarno ako je odnos strana (L/B)<2.
- samci
iz stava 1. ovog clana smatraju se kao
127. Temeljne ploce izradene od nabijenog betona, opeke ili kamena smatraju se krutim. Temeljne ploce izradene od armiranog betona, ako nisu duze od 4 m, mogu se smatrati krutim.
128.
Savitljive i krute temeljne ploce i temelji - samci, ako su duzi od 4 m, proracunavaju se metodama za proracun temeljnih ploca, pri cemu se uzimaju u obzir krutost temeljne konstrukcije i deformabilnost tla, u zoni uticaja objekta.
129.
EEB31} Ik '
~lt
,
..
Crtez 6.
Ako postoji kontinuitet u sistemu temelja i u gornjoj konstrukciji, pri proracunu sistema temelja i gornje konstukcije vodi se racuna 0 uticaju gornjeg dela konstrukcije na promene raspodele pritiska na kontaktnoj povrsini i 0 uticaju tla na naprezanje u gornjoj konstrukciji (crtez 6). Uticaj iz stava 1. ovog clana uzima se u obzir ako je krutost gornje konstrukcije Ik manjeg reda velicine od krutosti sistema temelja It.
32
130. Ako .nema kontinuiteta u jednom delu ili u oba dela konstrukcije, takva konstrukcija smatra se kao specijalna, a proracunava se zavisno od savitIjivosti (deformabilnosti) tIa, odnosno konstrukcije i tla.
131. Temelj se konstruBe i profHise na osnovu opterecenja koja se javljaju na kontaktnim povrsinama izmedu temelja i tIa, kao i na osnovu vrste i osobina materijala od koga je temelj izgraden. Ako je kvaIitet tla takav da je dozvoljeno opterecenje znatno vece od stvarnog kontaktnog naprezanja, temelji se moraju konstrukciono oblikovati.
132. Radi postizanja boljih konstrukcionih resenja i ekonomicnosti konstrukcija, u temeljnim konstrukcijama, na pogodnim mestima i na odgovarajuCim odstojanjima, izvode se razdelnice.
133.
.
Ako se izgradnja temelja predvida u podzemnoj vodi, mora se ispitati da Ii je podzemna voda agresivna na materijal od koga se izvode temelji. Ako je voda agresivna, temelji se moraju izgraditi Hi zastititi na odgovarajuCi nacin.
2. TEMELJENJE
U OTVORENOJ
JAMI
134. Temeljenje u otvorenoj jami mora se izvoditi na nacin kojim se u potpunosti obezbeduje stabilnost kosina Hi vertikalnih bokova jame od zarusavanja Hi kIizanja i od opasnosti od loma tla u dnu jame, kao i na nacin kojim su susedni objekti obezbeduju od ostecenja.
135. U skladu sa odredbama clana 134. ovog pravilnika, primenjuje se jedan od sledecih nacina rada:
za temeljenje
u otvorenoj jami
1) iskop sa kosinama u nagibu obezbeduje najmanji faktor sigurnosti protiv klizanja Fs = 1,30 ako se racuna sa parametrima cvrstoce iz rezultata ispitanih uzoraka tla u laboratoriji Hi iz pogodnih ispitivanja na terenu, pri cemu se uzima u obzir raspucalost tla, ili Fs = 1,70 ako su parametri cvrstoce procenjeni iz klasifikacije tIa; 2) iskop sa vertikalnim bokovima obezbedenim od zarusavanja iIi kIizanja drvenom oplatom Hi zabijenim drvenim Hi ceIicnim talpama (pribojem) koje su na prikladan nacin razuprte i obezbedene od ugibanja iIi izmicanja na donjem rubu; 3) iskop sa kosim Hi vertikalnim bokovima zasticen osnovnom konstrukcijom od zabijenih i usidrenih stubova i odgovarajuCih oplata izmedu njih;
33
4) izrada oboOOih zidova gradevinskog objekta po posebnim metodama kopanja i betoniranja u tlu, koji zasticuju kopanje materijala iz jame do potrebne dubine temeljenja objekta.
136. Za potporne zidove iskopa detaljno se proracunavaju raspodela pritiska i otpor tla i dimenzionise presek zida i razupiraca prema jednoj od metoda mehanike tla, pri cemu se uzimaju u obzir deformacijski uslovi i uticaj vremena.
137. Dimenzije potpornih zidova i razupiraca iskopa dubine manje od 5 m proracunavaju se pod pretpostavkom da je raspodela pritiska zemlje trapezna, prema semama na crtezu 7 gde je: sljunak i pesak (c glina (q> 0);
=
l~
=0), a
KA- tg2 (450-q>/2); D - dubina temeljne jame; 'Y- zapreminska masa materijala tla;
T
0.&0
O'
1
,-
;;:;"" ~¥IC~
1 J..
1 1
D
T
1.
0.110 .L
.- Ii>-4c-i
c -kohezija; q>
-ugao otpornosti
138.
protiv smicanja.
0.550
~
Crtez7
.
Za temeljenje veCih gradevinskih objekata u otvorenoj jami cija je dubina veca od 5 m, ako nema podzemnih voda, projekt objekta mora sadrZavati i projekt jame sa svim njenim delovima, kao i tehnicke uslove za sigurno izvodenje radova do potpunog dovrsenja temelja. Ako je u terenu formirana izdan, navedeni uslov vazi za temeljne jame cije je 000 do 3 m ispod stvarnog nivoa podzemne vode.
139. Temeljna jama gradevinskog objekta u blizini postojeCih objekata mora se projektovati i izvesti tako da se ti objekti u potpunosti obezbede od eventualnih ostecenja usled deformacije ili zarusavanja tla Hi zbog erozije tla pri crpljenju podzemne vode iz jame ili oko nje.
140. Voda iz temeljne jame gradevinskog objekta mora se u slucaju iz clana 139. ovog pravilnika, crpsti na naCin koji sprecava smanjenje zbijenosti tla ili iznosenje sitnih cestica tla usled nepovoljnog dejstva strujanja vode na mestu crpljenja.
34
141. Ako na koherentno 000 temeljne jame deluje arterijski pritisak, u projektu temelja navode se dokazi 0 obezbedenju od statickog loma tla.
3. TEMEWENJE
NA SIPOVIMA
142. Projekt temeljenja na sipovima sadrZi: 1) analizu raspodele opterecenja na pojedine sipove; 2) dokaz 0 dozvoljenom opterecenju tla pod dejstvom pojedinih sipova, i to za vertikalna i horizontalna opterecenja; 3) dokaz 0 kvalitetu materijala stabla sipa; 4) dimenzionisanje
pojedinih sipova;
5) dokaz 0 stabilnosti temelja kao celine; 6) analizu predvidenih sleganja, odnosno pomeranja sipova, oOOosno temelja kao celine.
143. Optereeenje se raspodeljuje na pojedine sipove tako da se ispune svi uslovi ravnoteze i da se usklade deformacije konstrukcije i tla, pri cemu se vodi racuna 0 krutosti i statickom karakt~ru konstrukcije i 0 sastavu i savitljivosti (deformabilnosti) tla. Opterecenje temelja ne sme se, po pravilu, deliti tako da jedan deo deluje na sipove a drugi na tlo neposreOOo ispod rostilja. Ako se, izuzetno, odstupi od takvog pravila, treba navesti detaljne dokaze 0 uskladenosti deformacije tla i sleganja temelja.
144. Dozvoljeno opterecenje tla pod dejstvom pojedinih sipova za sil~ koje dejstvuju u pravcu ose sipa dokazuje se najmanje na dva od sledeCih nacina: 1) obrascima za stepen mobilizacije otpornosti tla; 2) obrascima za otpornost registrovanu pri pobijanju sipova; 3) obrascima u kojima se koriste podaci penetracionog sondiranja; 4) probnim opterecenjem sipova; 5) prema iskustvu sa sipovima u slicnom tlu.
145. Dozvoljeno opterecenje sipa Nd racuna se prema obrascu: Nd=qAq
+pAp
gde je:
-dozvoljeno specific no opterecenje tla u nivou vrha sipa; Aq - povrsina preseka sipa u nivou vrha sipa; p - dozvoljeno specificno opterecenje na trenje nosecih slojeva Nd dozvoljeno opterecenje sipa;
q
uz omotac;
-----
35 Ap - povrsina omotaca duz tih slojeva. 146~ Dozvoljeno specificno opterecenje q proracunava se prema obrascu: q =y N')f + ()dKsNqr + cmNcr gde je: y- zapreminska masa tla u nivou vrha sipa; ()d- vertikalni pritisak od sopstvene mase tla u nivou vrha sipa (crtez 8); Ks - koeficijent zemljanog pritiska u stanju mirovanja u nivou vrha sipa; Cm- mobilisana kohezija tla u nivou vrha sipa; Ncp N')f' Nqr
- faktori
protiv smicanja
nosivosti zavisni od velicine dozvoljenog mobilisanog ugla otpomosti
r -poluprecnik baze sipa. Hd
1
es.
..
~ ~. 0
Gh~
'
h.K's tg SIft
~
h
am
I
J
r4~ ~~---/'2r
;
,
Crtez 8.
.
36
147. Faktori nosivosti N')'£,Nqr i Ncr dobijaju se primenom proracuna prema teoriji plasticnosti za odredene pretpostavke, odnosno aproksimacije, pri cemu s primenjuju faktori dati na ertezu 9, s tim da se ispune i uslovi iz clana 76. ovog pravilnika.
&.0
.:t-e : I
1)
°, 1
2.'
, ,\0 2
.10. H
, ,tv
.
2
4
Crtez 9.
148. Mobilisani parametri otpomosti em i
149. OOOosizmedu dubine vrha sipa ispod povrSine noseceg sloja sa karakteristikama cvrstoce
150. Dozvoljeno specificno opterecivanje p izracunava se prema obraseu: p
=am +
SoKstgSm
gde je: am - mobilisana adhezija izmedu sipa i okolnog tla (am =a/F), oOOosno mobilisana kohezija okolnog tIa ako je kohezija manja od adhezije; 00 - vertikalni pritisak od sopstvene mase tIa u nivou sredine nosivog sloja h koji prenosi opterecenje trenjem; Sm - mobilisani ugao trenja izmedu sipa i tIa (tgSm = t~S) ,0OOosno Om=
151. U slojevitom tIu ucesce manje otpomih slojeva u pogledu nosivosti sipa ne mora se uzimati u obzir. Ako se takvo ucesce ipak delimicno uzima u obzir, dokazuje se mogucnost predvidenog mobilisanja otpomosti tih slojeva u vezi sa predvidenim sleganjem slojeva.
37
152. Ako je tlo u koje je sip pobijen ili uvreen u stanju konsolidacije pod dejstvom optereeenja na povrsini tla ili pod dejstvom sopstvene mase, omotac sipa optereeen je negativnim trenjem. Ako ne postoji drugi pouzdani dokaz 0 veliCini negativnog trenja, dozvoljeno optereeenje sipa, racunato samo prema otporu na vrhu sipa, smanjuje se za vrednost moei nosivosti trenjem (F = 1).
153. Osovinska moe nosenja tla, uzimajuei obzir otpornost registrovanu pri pobijanju sipova, utvrduje se, po pravilu, prema obrascima koji se zasnivaju na teoriji sudara slobodnih tela i u koje se, u teorijsku analizu, uvode eksperimentalni podaci. Osovinska moe nosenja tla utvrduje se prema obrascu:
WH
N=-:;:-
SKu
gde je: N - moe nosenja: W - masa malja; H - visina pada malja; s -pomeranje sipa pri jednom udarcu, ukljucujuei i elasticnu deformaciju tla; ku -koeficijent koji zavisi od faktora WHL . W p 1- W ~ AEps
,. 1'$
gde je: L - duzina sipa;
10
A - presek sipa, Ep - koeficijenti iz dijagrama na crtezu 10; Wp -masa sipa (sa nastavkom za pobijanje). Dozvoljeno
optereeenje
sipa je Nd
= NIP
Koeficijent F bira se od vrednosti izmedu 2 do 3, pri cemu se uzima u obzir heterogenost tla i znacaj gradevinskog objekta.
~
.
I
". ,I 0 I
T
rr
I \"..;-: 10
, :.;' '.
'* ~I
I I
ur T I I ~)t
20
'jO
100
200
A- ~:,\~ Crtez 10.
154. Pri proracunu osovinske moei nosenja tla, iz clana 153. ovog pravilnika, pouzdaniji podaci dobijaju se sarno za sipove u propusnom - nekoherentnom tlu. l,J obrasce za obracun dinamicke moei nosenja unose se, po pravilu, vrednosti pomeranja oznacene sa s koje se dobijaju pri ponovnom pobijanju sipova posle prekida od nekoliko dana.
38
155.
Podaci statickog penetracionog sondiranja koriste se na osnovu obrasca iz clana 145. ovog pra vilnika.
Dozvoljeno specificno opterecenje q u jednacini iz clana 145. ovog pravilnika odreduje se iz rezultata penetracije samog vrha penetrometra, uzimajuci u obzir da je kod penetracije faktor sigurnosti F = 1. Dozvoljeno specificno opterecenje P u istoj jednacini odreduje se analognom primenom na rezultat penetracija same cevi penetrometra.
156. Probno opterecenje sipa na pritisak ili na zatezanje izvodi se na taj nacin sto se reakcije tereta prenose na tlo na udaljenosti na kojoj ne uticu bitno na tlo dul. sipa i sto se merenja vezuju na stalnu tacku van podrucja deformacije koje izaziva probno opterecenje. . 157. Stepeni opterecenja moraju trajati onoliko koliko je potrebno da se mogu jasno registrovati uticaji hidrodinamicke konsolidacije i puzanja tla.
158.
Najvece opterecenje u homogenom tlu mora biti najmanje za 50% vece od predvidenog opterecenja sipa, a u heterogenom tlu najmanje za 100% vece od tog opterecenja ili najmanje jednako predvidenoj moCi nosenja sipa (opterecenje za F = 1). 159. Dozvoljeno opterecenje tla za horizontalne sile i za staticke momente koji opterecuju glavu sipa odreduje se prema dozvoljenom pomeranju vrha sipa, i to: 1) probnim opterecenjem; 2) racunskom analizom koja se zasniva na savitljivosti (deformabilnosti)
tla;
3) prema iskustvu sa sipovima u slicnom tlu.
160. Moc nosenja sipova za horizontalno opterecenje glave odreduje se, po pravilu, pritezanjem ili razupiranjem na dva sipa ugradena u tlo na udaljenosti neophodnoj da se spreci medusobni uticaj probnih sipova, pri cemu se primenjuju odredbe iz clana 164. ovog pravilnika.
161. Sip se dimenzionise na uzajamno dejstvo osovinskih sila i momenta savijanja koje prouzrokuje opterecenje sipa sa transferzalnim silama i spregovima i odgovarajucom reakcijom tla, koje nastaju usled zemljanih pritisaka prouzrokovanih opterecenjem povrsine okolnog tla.
162. Reakcija tla koju opterecenje transverzalnim silama i spregovima izaziva dul. sipa odreduje se po jednoj ili dve poznate racunske metode, pri cemu se primenjuju metode po kojima se uzima u obzir deformabilnost tla.
39
163. Zbog opasnosti od izvijanja, stabilnost sipova racunski se kontrolise, i to za slobodne duzine sipa van terena i za duzine sipa kroz slojeve tla u zitkoj konzistenciji.
164.
.
Prethodno izradeni armiranobetonski sipovi moraju se dimenzionisati, pri cemu se uzimaju u obzir opterecenja koja mogu nastupiti pri prevozu, montazi i pobijanju sipova. 165. Stabilnost temelja na sipovima kao celine dokuzuje se po odredbama c1. 63. do 76. i clana 91. ovog pravilnika koje se odnose na duboke direktne temelje, koji prenose opterecenje preko sipova u tlo, u nivou vrhova sipova, na povrsini cije su ivice udaljene od osovinske linije spoljasnjih sipova za polovinu osovinskog razmaka izmedu sipova.
166. Sleganje temelja na sipovima, kao celine, proracunava se na nacin iz C1.73. do 90. ovog pravilnika, pri cemu se uzima u obzir nacin prenosenja opterecenja u tlo.
167. Racun sleganja zasniva se, po pravilu, na pretpostavci da se vertikalno opterecenje prenosi u tlo u nivou vrhova sipova na povrsini odredenoj u clanu 165. ovog pravilnika. 168. Osovinski razmak izmedu sipova mora iznositi najmanje 70 em, a istovremeno ne sme biti manji od: 1) 2,5 d za sipove koji opterecenje u tlo prenose uglavnom sarno preko vrha; 2) 3 d za sipove u nekoherentnom tlu male zbijenosti i u koherentnom tlu, koji opterecenje u tlo prenose pretefuo trenjem. Ako je osovinski razmak izmedu sipova manji od razmaka iz stava 1. ovog clana, sipovi se proracunavaju na nacin predviden za duboke masivne temelje. 169. Ako je osovinski razmak izmedu sipova koji opterecenje u tlo prenose pretefuo trenjem manji od 1/10 duzine sipa, dozvoljeno opterecenje sipa u temeljnoj grupi smanjuje se za po jednu sesnaestinu dozvoljenog opterecenja pojedinacnog sipa za onoliko puta koliko sip u grupi ima susednih sipova.
170. Drveni sipovi moraju biti celom duzinom u vodi ili stalno u tlu potpuno zasicenom vodom, pri cemu se sarno na privremenim gradevinskim objektima dozvoljava ostavljanje gomjeg dela drvenih sipova iznad kote najnizeg vodostaja podzemne vode.
171. Celicni sipovi moraju se zastititi od korozije prema propisima 0 zastiti celicnih konstrukcija od korozije.
40
172. Betonski sipovi moraju se zastititi od dejstva agresivne podzemne vode prema vazecim propisima 0 zastiti betona od agresivne podzemne vode.
4. DUBOKI MASIVNI TEMELJI 173. Dubokim masivnim temeljima, u smislu ovog pravilnika, smatraju se temelji izvedeni pomocu bunara, kesona ili na drugi savremen nacin.
174. Pri izracunavanju dozvoljenog opterecenja odredbe c1. 47. i 95. ovog pravilnika.
dubokog maslvnog
temelja primenjuju
se
175. Projekt dubokog masivnog temelja mora sadrZavati racun dozvoljenog opterecenja, racun sleganja i staticki racun pod dejstvom objekta u eksploataeiji, kao i staticki racun bunara, oOOosno kesona u fazi transporta i gradenja.
176. Bunari i kesoni moraju biti projektovani tako da pri iskopavanju kroz nenosivo tlo tonu usled sloma tla ispod nOZnogvenea, bez potkopavanja venea.
177. Uslovi sloma tla temelja odreduju se po metodama koje se zasnivaju na teoriji granicne ravnoteze tla.
178. Graniee opterecenja Ql na jedinieu duzine nOZnog venea moraju se, saglasno clanu 181. ovog pravilnika, racunati po obraseu: Y Ql=2bNy+
(e+yt.tg
gde je: y- zapreminska masa tla, uzimajuCi u obzir dejstvo uzgona; b - sirina nOZnog venea; t - du~ina prodiranja, tj. razlika izmedu nivoa dna venea i nivoa iskopa unutar bunara, oOOosno kesona; e i
- karakteristike
cvrstoce za totalno stanje napona (karakteristike
nedreniranih
uzoraka); N" i Nc - koefieijenti prema dijagramu na ertezu 4.
179. Ako nozni venae ima trougaoni presek sa tengensom ugla izmedu unutrasnje i spoljaSnje straniee m = tg
41
180. Primena obrasea iz clana 178. ovog pravilnika zavisi od velicine unuta~njeg precnika, odnosno ~irine koja mora biti najmanje: a
= 2b tg(~
+ 1).~.tg
181. Opterecenje kesona, odnosno bunara potrebno za savladivanje otpora Ql povecava se za vrednost potrebnu za savladivanje trenja na obodu kesona, odnosno bunara. Trenje na jedinicu povr~ine oboda moze se odrediti prema obraseu iz clana 150. ovog pravilnika, pri cemu se koeficijent zemljanog pritiska u mirovanju moze redueirati priblifno vrednosti aktivnog zemljanog pritiska pod uslovom da se vertikalni spolja~nji zidovi kesona, odnosno bunara, na visini od 3 do 5 m iznad noznog venea, pro~ire na spolja~nju stranu za 5 do 15 em.
182. Staticki proracun bunara i kesona izvodi se i za sile zatezanja koje mogu nastati ako se bunar, odnosno keson, usled trenja, zadrZiu gomjim otpomijim slojevima.
183. Ako je vise bunara Hi kesona svrstano u jedan red, najpre se izvodi svaki drugi bunar, odnosno keson, a zatim oni koji su u meduprostorima.
184. NajveCi dozvoljeni natpritisak u pneumatskim kesonima iznosi 3,5 bar.
185. U projektu se daju podaci 0 speeijalnoj tehnickoj opremi, potrebni za rad u pneumatskom kesonu, kao i organizaeiji rada. Projekt mora biti u skladu sa propisima 0 radu u kesonima.
186. Za vreme gradenja keson ce se dimenzionisati za slucaj da unutra~nji pritisak padne na 3/4 radnog pritiska, nezavisno od predvidenog pritiska vazduha.
187. U projektu se prikazuje i naponsko stanje ako je natpritisak vazduha u komori kesona potpuno odstranjen, a voda jo~ nije prodrla u takvu komoru.
188. Za objekte na padinama utvrduje se stabilnost objekta koja je uslovljena konfiguracijom povrsine i geolo~kim sastavom slojeva tla.
189. Ako podzemna voda jace struji Hi ako se ukopavanjem gradevinske jame u podzemnu vodu i erpljenjem vode stvaraju novi hidraulicki uslovi strujanja i ispiranja, proverava se, uz neophodnu sigumost, postojanje uslova za stabilnost temelja i tla, odnosno da lije potrebno
42
i da !i se moze stabilnost obezbediti drenazama, filterima, zagatnim zidovima, podvodnim betoniranjem ili drugim sredstvima.
190. Za gradevinske objekte sa veCim dinamiekim utieajem na stabilnost i na sleganje temelja, utieaj vibracija posebno se proeenjuje i dokazuje se usvojena vrednost dozvoljenog opterecenja. 191. Ako na tlo na kome se nalazi objekt dugotrajno deluju temperature nize od 2730K (O°C), pojava smrzavanja vode u porama tIa mora se spreeiti konstrukeionim ili geotehniekim merama.
192. Ako postoje vece podzemne kaveme, proeenjuje se moe nosenja svodova iznad kaverni i potreba ispunjavanja kaverni injektiranjem ili na drugi naein.
193.
.
Ako je temelj na stenovitom tlu, ispituje se monolitnost, raspuealost ili trosnost stene, kao i njena postojanost u vodi i na vazduhu. Ako se stena iz stava 1. ovog elana ili deo stene u dodiru sa vodom raspada, temelj ce se ukopati najmanje za 40 em u stenu i njegovo dno zabetonirati gustim betonom, uz brizljivo ispunjavanje prostora pored boenih kontaktnih povrsina. Akose stena iz stava 1. ovog elana u dodiru sa vazduhom raspada, a temelj se nalazi iznad stalnog nivoa podzemnih voda, temelj ee se ukopati najmanje za 80 em u stenovito tlo i zabetonirati, uz brizljivo ispunjavanje prostora pored boenih kontaktnih povrsina.
194. Dozvoljeno opterecenje stene odreduje se prema monolitnosti, raspuealosti ili nepostojanosti stene u sirokom interalu od vrednosti koja se dobija sa aksijalnom evrstocom monolitne stene qu po jednaeini Pd = 2,5 q/F do vrednosti koje odgovaraju trosnom ili plastienom tIu koje moze nastati raspadanjem stene.
195. Za tIo eoiskog porekla odreduju se, posebno, po dubini: 1) zapreminska masa u osusenom stanju; 2) prirodna vlaznost. Tlo eoiskog porekla, u kojem je nivo podzemne vode nizak, izrazito je heterogeno po gustinj, pa se terenski istrami radovi moraju sprovesti striktno po semi iz el. 8. i 9.ovog pravilnika. Za odredivanje nosivosti, odnosno deformabilnosti tIa, merodavni su: 1) strukturna evrstoca; 2) deformacije pri provlazavanju pod opterecenjem. Pretalozeno eoisko tIo i eoisko tIo sa visokim nivoom podzemne vode, tretiraju se kao koherentna glinovito-prasinasta tIa.
43
196. Pri temeljenju gradevinskih objekata sa velikim vremenskim i lokalno jako promenljivim i neravnomernim opterecenjima, velicina neravnomernog sleganja ispituje se u raznim fazama opterecenja, a temelji se dimenzionisu prema ocekivanim promenama sleganja.
197. Pri gradenju novog gradevinskog objekta u blizini postojeCih, proucavaju se medusobni uticaji. objekta na sleganje i na stabilnost, kao i uticaj buduCih susednih objekata na naknadno sleganje tog objekta.
198. Ako se predvidaju objekta, proucava samostalne celine konstrukciju. Ako
neravnomerna sleganja tla temelja u razlicitim delovima gradevinskog se mogucnost podele zgrade na delove koji se mogu izvoditi kao razdvojene razdelnicama (fugama) koje dele Hi ne dele temeljnu se razdelnice izvode, predvida se kruti temelj.
199. Dozvoljeni pritisak na tlo pri dnu postojeCih temelja moze se pri nadzidivanju spratova, povecavanju korisnog opterecenja i s1. povecati srazmerno povecanju otpornosti protiv smicanja, pod dejstvom konsolidacije i prema stanju konstrukcije objekta.
VII. ZA VRSNE ODREDBE
200. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vazi Pravilnik 0 tehnickim normativima za projektovanje i izvodenje radova na temeljenju gradevinskih objekata ("Sluzbeni list SFRJ", br. 34n4). 201. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenom listu SFRJ". Br. 07-93/111 8, juna 1989. godine Beograd Zamenik direktora Saveznog'zavoda za standardizaciju
Vera Avramovic, s.r.
PRA VILNIK 0 TEHNICKIM MERAMA I USLOVIMA ZA IZVODENJE ISTRAZIV ACKIH RADOV A PRI IZGRADNJI VELIKIH OBJEKATA 1. Odredbama ovog pravilnika propisuju se tehnicke mere i uslovi za izvodenje istrazivackih radova pri izgradnji velikih objekata.
2. Pri izgradnji velikih objekata istrazivacki radovi se, po pravilu, moraju izvesti pre pocetka izrade investicione tehnicke dokumentacije za te objekte.
3. Pod velikim objektima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se: 1) visoke brane; 2) dalekovodi od 110 kilovolta i preko 110 kilovolta; 3) aerodromske betonske piste; 4) auto-putevi ijavni putevi prvog reda; 5) zeleznicke pruge; 6) hidroelektrane; 7) termoelektrane; 8) hale raspona preko 15 metara i ljuskaste prednapergnute i spregnute konstrukcije; 9) mostovi raspona preko 30 metara; 10) silosi za zita i cement; 11) visoki dirnnjaci i tornjevi; 12) visoke peCi i metalurske peeL
4. Kao istrafivacki radovi pri izgradnji velikih objekata, u smislu ovog pravilnika, smatraju se narocito: 1) geoloski istrazivacki radovi; 2) geotehnicki istrafivacki radovi; 3) geofizicki istrazivacki radovi; 4) geomehanicki istrazivacki radovi; 5) hidroloski istrazivacki radovi;
45
6) hidrogeoloski istrazivacki radovi; 7) klimatoloski i meteroloski istrazivacki radovi. Pri izgradnji visokih brana, akumulacionih bazena i slicnih objekata, pored istrazivackih radova iz stava 1. ovog clana, kao istrazivacki radovi smatraju se i: 1) bioloski istrazivacki radovi; 2) pedoloski istraZivacki radovi.
5.
.
Za svaku vrstu istrazivackih radova iz clana 4. ovog pravilnika investitor je duzan izraditi program istrazivackih radova. Programom istrazivackih radova, zavisno od vrste, tipa, tehnickih karakteristika i teritorijalnog rasprostiranja velikog objekta, kao i od prirode, sastava, oblika i drugih karakteristika terena na kome se predvida izgradnja velikog objekta, investitor odreduje obim istrazivackih radova kojima se obezbeduju svi podaci, uslovi i podloge potrebni za izradu investicione tehnicke dokumentacije za veliki objekt.
6. Program istrazivackih radova mora da saddi narocito: 1) analizu rezultata prethodnih istraZivanja; 2) tehnicko-ekonomsko
obrazlozenje istrazivackih radova;
3) predmere i predracune istrazivackih radova; 4) kalendarski plan izvodenja istdivackih radova; 5) tehnicke uslove i metode izvodenja istrazivackih radova.
7. Investitor ne mora izvoditi pojedine istrazivacke radove iz clana 4. ovog pravilnika ako za izvodenje tih radova nema tehnickog opravdanja ili ako vec postoje dovoljno pouzdani podaci, uslovi i podloge na osnovu kojih se moze pristupiti izradi investicione tehnicke dokumentacije za odnosni veliki objekt, sto mora strucno obrazloziti u programu istraZivackih radova.
8. Na osnovu programa istraZivackih radova, investitor je duzan obezbediti istrazivackih radova i izradu elaborata istrazivackih radova.
izvodenje
9. Elaborat istrazivackih radova mora saddati za svaku vrstu istrazivackih radova iz clana 4. ovog pravilnika narocito: 1) prikaz i ocenu prethodnih istrazivanja; 2) prikaz skupljanja i sredivanja podataka pri izvodenju istrazivackih radova; 3) matematicku obradu i uporedenje sredenih podataka istrazivackih radova; 4) graficko oblikovanje obradenih podataka istrazivackih radova (dijagrame, tabele, karte, crtez.e, itd.);
46 5) prikaz pretpostavki koje nisu rnogle biti proverene pri izvodenju istrazivackih radova, sa tehnickim uslovima i metodama za proveru tih pretpostavki pri gradenju velikog objekta; 6) opsti zakljucak 0 uslovima za izgradnju velikog objekta na terenu koji je ispitivan.
10. Program istrazivackih radova i elaborat istrazivackih radova podleze tehnickoj kontroli koja je propisana za investicionu tehnicku dokumentaciju, na osnovu koje se zahteva odobrenje za gradenje velikog objekta, i sastavni su deo te dokumentacije.
11. Izvodenje istrazivackih radova i izradu elaborata istrazivackih radova mogu vrsiti sarno strucne radne organizacije registrovane za vrsenje takve delatnosti.
12. Odredbe ovog pravilnika primenjivace se pri izgradnji velikih objekata koja ce poceti posle 15. februara 1970. godine.
13.
.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u IISluzbenornlistu SFRJ". Br. 15-53/1 6. januara 1970. godine Beograd Zarnenik saveznog sekretara za privredu,
Vlado Juricic, s.r.
PRA VILNIK 0 TEHNICKIM NORMATIVIMA I USLOVlMA ZA PROJEKTOV ANJE I GRADENJE ZELEZNICKIH TUNELA I. OPSTE ODREDBE 1. Odredbama ovog pravilnika propisuju se tehnicki normativi i uslovi koji se primenjuju pri projektovanju i gradenju novih i rekonstrukciji postojeCih tunela na prugama jugoslovenskih zeleznica i na industrijskim prugama na kojima saobracaju vozila . jugoslovenskih zeleznica (u daljem tekstu: tuneli).
2. Pri projektovanju i gradenju tunela primenjuju se i odgovarajuCi jugoslovenski standardi, propisi 0 protivpozamoj zastiti, sanitami propisi, propisi 0 zastiti na radu i drugi propisi koji se odnose na projektovanje i gradenje gradevinskih objekata, kao i propisi 0 bezbednosti zelezmckog saobracaja, ako ovim pravilnikom nije drukcije odredeno.
3. Pri projektovanju i gradenju tunela moze se odstupiti od odredaba ovog pravilnika sarno ako je teorijski i eksperimentalno dokazano da takvo odstupanje ne utice na sigumost zivota Hi zdravlja Ijudi, saobracaja, susednih objekata i okoline.
4. Projektovanje i gradenje tunela mora biti zasnovano na podacima dobijenim na osnovu izvrsenih geotehnickih istraZnih radova.
5. Novi tdneli moraju se projektovati i graditi za us love dizel-vuce i elektricne vuce.
6. Tuneli moraju biti projektovani i gradeni tako da obezbede siguran i uredan saobracaj, kao i njihovo jednostavno i ekonomicno odrZavanje u eksploataciji. Projektovani elementi tunela moraju biti uskladeni sa projektom pruge na kojoj se tuneli grade Hi rekonstruisu.
7. Tuneli se projektuju i grade prema usvojenom svetlom profilu.
48
II. ISTRAZNI RADOVI 8. Istrazni radovi pri projektovanju tunela izvode se radi dobijanja potrebnih podataka 0 terenu kroz koji tunel prolazi. Istrazni radovi se izvode prema programu istramih radova i obuhvataju sva geotehnicka istraZivanja i ispitivanja. Programom iz stava 1. ovog clana utvrduju se obim i vrsta istraZnih radova za svaki tunel posebno, a prema slozenosti geoloskog sastava terena.
9. Radi izrade investicionog programa za izgradnju zeleznicke pruge, treba za tunele prikupiti i koristiti podatke 0 terenima na kojima ce se oni graditi dobivene iz geoloskih karata i druge postojece geoloske dokumentacije i neposredno sa tih terena, kao i podatke sa obliznjih vec izvedenih objekata. Pri izgradnji duzih tunela, u slozenim geoloskim uslovima, moraju se izvesti obimniji istraZni radovi i geoloska kartiranja.
10. Radi izrade idejnog projekta tunela, moraju se izvrsiti geofizicka busenja, geoloska kartiranja i hidroloska snimanja.
merenja, sondama
11. Pri izradi glavnog projekta gunela, a radi dobijanja sto sigumijih podataka, dopunjuju se istrazni radovi iz clana 10. ovog pravilnika.
12. Istramim radovima odreduju se: 1) geoloski sastav terena; 2) fizicka i mehanicka svojstva stenskih masa; 3) hidrogeoloska svojstva terena; 4) pojava i vrsta prirodnih gasova, blizina mineralnih izvora i temperatura u brdu.
13. Na osnovu podataka dobijenih geotehnickim istrazivanjima i ispitivanjima (clan 8) sastavljaju se: prognozni uzduzni geoloski profil tunela, karakteristicni geoloski poprecni profili tunela i tehnicki izvestaj.
III. TRASA I NIVELETA TUNELA 14. Tehnicki elementi trase u tunelu moraju odgovarati tehnickim uslovima i propisima za trasu na otvorenom delu pruge.
49
15. Tuneli se projektuju i grade u pravoj ili u krivini, a mogu biti delom u pravoj i delom u krivini. Tuneli duzine preko 1500 m, po pravilu, projektuju se i grade u pravoj.
16. Ulaz ~ tunel odnosno izlaz iz tunela, ako je to moguce, treba ostaviti sto upravnije na izohipse terena kroz koji se tunel izgraduje.
17. Osovina tunela u krivini pomera se od osovine trase prema centru krivine za vrednost: e
= -h83
,
gde je h nadvisenje spoljne sine u mm Pomeranje osovine tunela vrsi se linearno, pocev od pocetka prelazne krivine, tako da na pocetku kruZne krivine dostizu punu vrednost.
18. Niveleta tunela postavlja se u nagibu. Nagib nivelete tunela ne sme biti manji od 3%0,a izuzetno ne sme biti manji od 2%0. Niveleta tunela na delovima pruge u usponu odnosno padu projektuje se u jednostranom nagibu. 19. Niveleta duzih tunela koji se nalaze ispod prevoja (vrsni Hi bazisni tuneli) projektuje se, po pravilu, u dvostranom nagibu. Niveleta iz stava 1. ovog clana moze se projektovati i u jednostranom uslovljeno trasom pruge.
nagibu, ako je to
20. Na mestima suceljavanja dva suprotna nagiba velicine preko 5%0, ako je visinska razlika bar jednog nagiba veca od 10 m, mora se izmedu ta dva nagiba umetnuti odsek koloseka u nagibu i 3%0 duzine:
"
1) 500 m -na glavnim prugama;
-
2) 300 m na sporednim
prugama.
U duzine iz stava 1. ovog clana ulaze i duzine tangenata zaokruzenja. Prelom nivelete se zaokruzuje: 1) ako je jedan od suprotnih nagiba manji od 5%0; 2) ako su oba nagiba veca od 5%0,ali je visinska razlika oba nagiba manja od 10m.
50
21. Prelom nivelete tunela mora se zaobliti vertikalnim kruwim lukom, ako razlike u nagibima pre laze 2%0. Poluprecnik vertikalnog kruwog luka (p) mora biti ravan kvadratu najvece brzine kretanja na odgovarajucem delu pruge (p=y2). Izuzetno, u teskim terenskim uslovima, moze se dopustiti i manji poluprecnik po obrascu p =
i y2, ali ne manji od 2.000 m.
22. Merodavan uspon u tunelima duzine vece od 300 m, ublazava se prema vrednostima datim u sledecoj tablici 1: Tablica 1. Ublazeni usponi u tunelu u praveu
Merodavan uspon u %0
~CI3
~1 a
- i, u %0
6
10
8
12
14
16
18
~.s
.)
20
22
24
26
28
0 C
83
28
300
11,26 13,16 15,08 16,97 18,88 20,80 22,69 24,59 26.46
500
9,60
11,26 13,00 14,66 16,36 18,07 19,72 21,40 22,98
1000
6,24
7,73
9,14 10,68 12,08 13,56 15,Q5 16,44 17,86 19,14
1500
4,83
6,09
7,55
8,94 10,46 11,87 13,33 14,78 16,17 17,57 18,82
2000
3,02
4,60
5,80
7,24
8,59 10,09 11,44 12,87 14,31 15,66 17,01 18,24
3000
4000
2,82
4,36
5,54
6,94
8,25
9,73
11,05 12,45 13,83 15,15 16,47 17,66
4000
5000
2,70
4,23
5,39
6,76
8,07
9,51 10,83 12,21 13,61 14,90 16,21 17,36
5000
6000
2,36
3,88
5,00
6,35
7,63
9,05 10,33 11,70 13,05 14,32 15,60 16,70
6000
7000
2,00
3,44
4,83
5,86
7,10
8,52
9,78 11,10 12,44 13,68 14,94 16,00
7000
8000
-
3,05
4.08
5,38
6,60
7,98
9,20
10,51 11,80 13,01 14,22 15,20
8000
9000
-
2,73
3,74
5,02
6,20
7,57
8,75 10,Q4 11,32 12,47 13,67 14,65
9000
10000
-
2,39
3,36
4,62
5,76
7,12
8,27
9,54 10,78 11,94 13,10 14,02 10000
11000
2,24
3,21
4,47
5,61
6,97
8,12
9,39
10,63
12000
-
2,13
3,08
4,36
5,48
6,86
8,00
9,28
10,58 11,68 12,84 13,82 12000
13000
-
2,05
3,02
4,28
5,43
6,76
7,93
9,20 10,28 11,60 12,76 13,76 13000
14000
-
2,01
2,98
4,24
5,39
6,32
7,89
9,16
10,24
11,56
12,72
13,70
14000
2,00
2,98
4,24
5,39
6,32
7,89
9,16
10,24
11,56
12,72
13,70
15000
300
6
8
10
500
5,55
7,48
9,35
1000
4,54
6,31
7,90
1500
3,36
4,97
2000
3,24
3000
15000
12
14
16
20
18
Kod tunela u krivini uzima se u obzir i otpor od krivine.
22
24
11,75
26
12,95
13,93
11000
f
51
23. Ako se na prugama predvida vuca vozova sa lokomotivom na celu, ublazavanje uspona iz clana 22. ovog pravilnika pocinje na 400 m ispred ulaznog portala, a zavrsava se na 100 m ispred izlaznog portala tunela (slika 1). Slika 1.
Ako se na prugama predvida vuca vozova sa dve lokomotive, i to jednom na celu a drugom pozadi voza, ublaZavanje uspona pocinje na 150 m ispred ulaznog portala, a zavrsava se na 150 m iza izlaznog portala tunela (slika 2). Duzina ublazavanja uspona prema sledecem obrascu: "-1/
Slika 2
racuna
se
Lu = Lv + Lt - 200, gde je: Lv =500 m (duzina voza) Lt
=duzina
tunela.
IV. POPRECNI PROFIL
24. Poprecni profil tunela mora biti potkovicastog oblika sa krivolinijskom unutrasnjom konturom zidova sastavljenom iz kruZnih i pravih delova. Poprecni profil tunela mora se prilagoditi slobodnom profilu pruga normalnog koloseka za elektricnu vucu.
25.
.
Svetli profil tunela mora biti siri od slobodnog profila za otvorenu prugu. Svetli profili tunela utvrdeni su za jednokolosecne, (slike 3, 4. i 5).
dvokolosecne i trokolosecne
tunele
52
t-
Slika 3. Svetli profiljednokolose~nog
tunela
* G.!.P. - gomja ivica praga
..,
..
...
".. I ~'r't Slika 4. Svetli profil dvokolose~nog tunela
53
.~
"',
""
N~""~ ?~.
!
L
.~
Slika 5. Svetli profil trokolosecnog tunela
-
* kolosek 1 ** kolosek 2 *** kolosek 3 ****
- G. I. P. - gomja ivica praga
***** - G. I. S. - gornja ivica sine
26. Pri izgradnji tunela moraju se primeniti utvrdeni tipovi obzida tunela (obloga). Obloga tunela odreduje se zavisno od vrste i stanja brdskog materijala i pojave vode. Kategorizacija brdskog materijala i tipovi obloge tunela odreduju se prema postojeCim tehnickim uslovima za gradenje zeleznickih pruga.
27. Ako. pritisak brdske mase dejstvuje jednostrano kod padinskih tunela, obloga tunela se . izvodi po posebnom projektu.
28. Poprecni profil obloge tunela moze se i posebno projektovati, uz dokaz stabilnosti, s tim da se mora obezbediti utvrdeni svetli profil tunela.
29. Na svakih 50 m, na obema stranama tunela, moraju se nasprarnno izgraditi tunelske niSe.
54
Nisa iz stava 1. ovog clana, racunajuCi od gomje ivice praga mora biti vi sine najmanje 2,1 m, sirine najmanje 2,00 m i dubine najmanje 1,00 m.
30. U tunelu duzine preko 2.000 m moraju se sa jedne strane tunelske osovine na svakih 1.000 m izgraditi ostave za smestaj alata, opreme, vozila, kao i masina potrebnih za odrzavanje .
tunela i instalacija u tunelu.
Ostava iz stava 1. ovog clana, racunajuCi od gomje ivice praga, mora biti visine najmanje 3,10 m, sirine najmanje 3,00 m i dubine najmanje 3,10 m, sirine najmanje 3,00 m i dubine najmanje 3,10 m.
31.
U tunelu se izgraduju i ostave radi smeStaja automatskog pruznog bloka, a prema projektu za postavljanje signalno-sigumosnih uredaja. Odredba clana 30. stav 2. ovog pravilnika odnosi se i na ostave iz stava 1. ovog clana.
32.
Najmanje marke betona koji se moze koristiti za oblogu tunela odredene su u sledecoj tablici 2: Tabliea 2. Vrsta obloge Betonski anniranobetonski blokovi
Marka betona 20
Beton i armirani beton
15 do 20
Prskani beton
30 do 40
Beton na portalima
15 do 20
IzravnjavajuCi sloj
10
Ispuna
10
33. Supljine iza obloga tunela moraju se popuniti betonom iste marke betona kao sto je i mark: betona od koga je izradena i sarna obloga, i to na dubini do 0,2 m. Supljine na dubini prek( 0,2 m do 1 m, popunjavaju se betonom marke 10.
V. PORTALI TUNELA 34. Portal tunela mora obezbediti stabilnost ulaznog odnosno izlaznog dela tunela i predusekf\
35.
Ceoni zid portala postavlja se, po pravilu, normalno na tunelsku osovinu, a moze 5 postaviti i pod uglom, zavisno od terenskih uslova.
U ceonom zidu portala izvodi se kanal za primanje vode sa padine iznad portala. Kanal 5 izvodi u jednostranom nagibu, ako niza kosina preduseka ne prelazi visinu ceonog zida
55
Ako je kosina useka iznad krune ceonog zida, kanal se izvodi u dvostranom nagibu tako da se voda iz kanala ispusta u jarak preduseka. Gornja ivica ceonog zida portala izvodi se horizontalno po celoj duzini ili stepenasto u skladu sa poprecnim nagibom terena.
36. Stabilnost ceonog zida portala ispituje se na naCin na koji se vrsi ispitivanje stabilnosti potpornih zidova.
VI. ODVODNJA VANJE 37. Pri izgradnji tunela mora se obezbediti odvodenje voda koje se u njemu mogu pojaviti.
38. Ako se pri gradenju tunela pojave podzemne vode, one se'moraju odvQditi.
pravilno kaptirati i
39. U tunelu se mora izgraditi kanatza odvodenje voda iz tunela. Dimenzije kanala se odreduju zavisno od koliCine vode i nagiba kanala.
40. KoliCina vode koju moze da primi kanal za odvodenje voda prema tunelskom tipu a pri raznim nagibima, data je u sledecoj tablici 3: Tablica 3. Pad (%0)
Brzina (mIs)
Kolicina yode (l/s)
2
0,68
62
3
0,83
77
4
0,99
92
5
\,13
105
6
1,22
113
7
1,27
118
8
1,36
126
9
1,41
131
10
1,45
135
11
1,50
139
12
1,60
148
13
1,69
157
14
1,78
165
15
1,88
175
56
41. Nagib. kanala za odvodenje vode iz tunela ne sme, po pravilu, biti manji od 3%0. Izuzetno, nagib tog kanala ne moze iznositi manje od 2%0.
42. Ako je koliCina podzemnih voda veca od one koju moze da primi tipski kanal za odvodenje voda, mora se u tunelu izgraditi poseban sistem za odvodnjavanje.
43.
.
U jednokolosecnim tune lima, kanali za odvodenje voda postavljaju se sa suprotne strane kanala za kablove slabe i jake struje, a u dvokolosecnim tune lima i trokolosecnim tunelima -u sredini izmedu koloseka.
44. Povrsinska voda iz preduseka tunela ne sme se uvoditi u kanal iz clana 39. ovog pravilnika.
45. Radi pravilnijeg prikupljanja voda u tunelu ispod zastora, izvodi se izravnavajuCi sloj od betona u nagibu od najmanje 2% (slike 1,2. i 3).
46. Kanali za odvodenje voda moraJu biti ispod zastora i pokriveni montaznim armiranobetonskim plocama.
VII. HIDROIZOLACIJA 47. Hidroizolacija tunela izvodi se radi: 1) zaStite obloge tunela od stetnih dejstava podzemnih voda; 2) zastite postrojenja elektricne vuce, koloseka i instalacija u tunelu; 3) bezbednosti saobracaja.
48. U elektrificiranim tunelima podzemna voda ne sme dolaziti u dodir sa kontaktnim elektricnim vodom i pantografom elektricne lokomotive u predelu temena svoda tunela, nW sme da kaplje na ta postrojenja. U tunelu se ne sme dopustiti stvaranje stalaktita i ledenih lula niti naslaga leda u predelu sina.
49. Hidroizolacija tunela moze se izvoditi: 1) na spoljasnjem delu obloge tunela; 2) na unutrasnjoj strani obloge tunela; 3) izm.edu spoljasnjeg dela i unutrasnje strane obloge tunela.
57
50. Vrsta hidroizolaeije iz elana 49. ovog pravilnika zavisi od agresivnosti podzemnih voda, stepena izolaeije koji se namerava postiCi, metode gradenja tunela, pritiska brdske rnase, hidrostatiekog pritiska vode i eene izolacije. Ako je podzemna voda agresivna, hidroizolacija se izvodi na spoljasnjem delu obloge tunela ukoliko drugim merama nije spreeeno agresivno dejstvo podzemnih voda. Umetnuta hidroizolacija ili hidroizolacija na unutrasnjoj strani obloge tunela izvodi se u tunelu sa velikim pritiskom brdske mase. Hidroizolacija na unutrasnjoj strani obloge tunela izvodi se i u izgradenim tunelima.
51. Hidroizolacija na unutrasnjoj elektrienu vueu.
52.
strani obloge tunela ne sme ulaziti u slobodni profil za
.
Hidroizolacija tunela projektuje se i izvodi prema tipovima hidroizolaeije, koje je usvojila Zajednica jugoslovenskih zelezniea ili prema vaZeCim jugoslovenskim standardima. Hidroizolacija tunela moze se izvoditi i prema posebno izradenom snabdevena odgovarajuCim atestima 0 kvalitetu.
projektu,
ako je
VIIi. OSNOVNE POSTAVKE PRORACUNA 53. Pritisak na konstrukciju obloge tunela sastoji se od: osnovnog brdskog pritiska (vertikalnog, boenog i podnoznog), sopstvene tezine obloge, seizmiekih utieaja i spoljasnjih hidrostatiekih pritisaka.
54. Osnovni brdski pritisak na konstrukciju obloge tunela zavisi od geotehniekih uslova, dubine na kojoj se tunel gradi, kao i od naeina i brzine izvodenja radova na iskopu i izradi obloge.
55. Obloga tunela proraeunava se prema najnepovoljnijem prilikom gradenja ili za vreme eksploatacije.
56.
opterecenju
koje moze nastati
.
Za odredivanje osnovnog brdskog pritiska mogu se primeniti uobieajene analitieke metode i empirijski obrasci. Pri tom treba voditi raeuna da usvojene pretpostavke sto vise odgovaraju konkretnim geotehniekim uslovima i primenjenoj metodi gradenja.
57. Osnovni brdski pritisak moze se odrediti i neposrednim merenjem na lieu mesta, u samoj brdskoj masi, prilikom iskopa tunela, na karakteristienim mestima ili prilikom izvodenja istraZnih radova.
58
Dobijeni podaci koriste se za proracun obloge tunela odnosno za proveravanje i ispravljanje dimenzija primenjenih tipova obloge prilikom gradenja tunela.
58. Pri statickom proracunu obloge tunela mora se uzeti u obzir i sadejstvo tla, kao i metod i nacin gradenja.
59. VeliCina brdskog pritiska na konstrukciju tunela u trusnim podrucjima, ako tunel prolazi kroznestenovito tlo, racuna se prema sledecem obrascu: q =(1+2Kc x tg
P - brdski pritisak na konstrukciju tunela bez dejstva zemljotresa,
- unutraSnji
ugao trenja,
Kc - koeficijent odreden u sledecoj tablici 4: Tablica 4. Zona zemljotresa
VII
VIII
IX
Koeficijent (Kc)
0,025
0,05
0,10
IX. PROVETRA VANJE 60. U tune lima se mora obezbediti provetravanje radi smanjivanja koncentracije stetnih gasova do dopustenih granica. Dopustena koncentracija stetnih gasova u tunelu, posle 15 minuta po izlasku voza iz tunela, ne sme biti veca od: 1) 300 ppm (propromil) ugljen-monoksida (CO); 2) 200 ppm (propromil) sumpor-dioksida (S02); 3) 20 ppm (propromil) akroleina (CH2). Uredaji za merenje koncentracije stetnih gasova iz stava 2. ovog clana postavljaju se na razmaku od po 100 do 1.000 m, zavisno od duzine tune1a.
61. U tunelima duzine 300 m do 1.000 m, pri parnoj odnosno motomoj vuci, vestacko provetravanje se primenjuje sarno ako se ne moze koristiti prirodno provetravanje.
62. U tunelima duzina vecih od 1.000 m, pri parnoj odnosno motomoj vuCi, mora se primeniti vestacko provetravanje.
59
63.
.
KoliCina svezeg vazduha potrebna za provetravanje tunela odreduje se proracunom, zavisno od duzine i polozaja tunela, vrste vuce, intenziteta saobracaja, dozvoljene koneentracije stetnih gasova, kao i drugih Cinilaea.
64. U tunelima primenjuje se poduZno provetravanje i to u vidu sistema provetravanja vertikalnim oknima i portalnog sistema provetravanja.
sa
Sistem provetravanja sa vetikalnim oknima primenjuje se u duzim tunelima zavisno od veliCine nadsloja iznad tunelske eevi.
65. Pri primenjivanju sistema provetravanja sa vertikalnim oknima, ventilatori postaviti na vrh okna ili u prostor koji spaja tunelsku eev sa oknom.
se mogu
Pri primenjivanju portalnog sistema provetravanja, ventilatori se mogu postaviti u komoru iznad portala ili po iviei tunelske eevi u blizini portala.
66. Brzina kretanja vazduha u tunelskoj eevi prilikom provetravanja ne sme biti veca od 8 mls.
67. lzbor sistema veStackog provetravanja vrsi se na osnovu tehnickih i ekonomskih analiza.
68.
.
Uredaji za provetravanje moraju biti izvedeni za automatsko ukljucivanje, sa mogucnoscu rucnog ukljucivanja.
x. KOLOSEK
69. U tune lima duzine preko 300 m, kao i na mestima ispred ulaza u tunel i izlaza iz tunela u duzini od 100 m, ugraduje se tip koloseka jaCi od tipa koloseka na otvorenoj pruzi. U tunelima duzine do 300 m ugraduje se tip koloseka predviden za otvorenu prugu.
70. U tunelima duzine preko 300 m kolosek se, po pravilu, zavaruje u dugacke trakove sina. Kolosek se ugraduje prvenstveno pragovima.
na drvenim (hrastovim ili bukovim) impregnisanim
71. Zastor od tueanika u koloseku mora ispunjavati uslove predvidene vazecim standardima jugoslovenskih zeleznica i postavlja se od oporea do oporea tunela u ravni gomje iviee praga. Debljina zastora ne sme biti manja od 45 em od gomje iviee praga do izravnjavajuceg betona u tunelu.
sloja
60
72. Sine i kolosecni pribor u tunelu moraju biti zasticeni od korozije.
73. Pri rekonstrukciji tunela u koje se uvodi elektricna vuca, moze se, po posebnom projektu, ugradivati i kolosek specijalne konstrukcije bez zastora.
74. U tunelu se moraju ugraditi stalne oznake za kontrolu polofuja koloseka po osi i visini, i to: 1) u tunelu u pravcu - na 50 m; 2) u tunelu u krivini
- na 10 m.
Oznake iz stava 1. ovog clana ugraduju se na oporcu s desne strane, u pravcu stacionaze.
XI. INSTALACIJE I OZNAKE U TUNELU 75. Kontaktna mreza u tune lima projektuje se i ugraduje prema posebnim tehnickim propisima jugoslovenskih zeleznica.
76. Za potrebe signalno-sigumosnih izvodi se kanal za kablove.
uredaja, sa suprotne strane kanala za odvodenje voda
77. U tune lima duzine preko 1.000 m moraju se predvideti telefoni, povezani sa susednim zeleznickim stanicama, i to najmanje jedan na ulazu u tunel i jedan na izlazu iz tunela.
78. Tuneli moraju imati:
-na ulaznom i izlaznom portalu; i kilometara - na oporcu, na visini od 3,00 m od gomje ivice sine
1) oznake naziva i duzine 2) oznake hektometara (GIS);
3) stalne oznake osovine i visine koloseka - na oporcu, sa desne strane u pravcu stacionaze kod jednokolosecnih pruga, a u krivinama sa desne strane spoljasne sine sa obe strane koloseka kod dvokolosecnih pruga; 4) oznake niSa i ostava.; 5) oznake preloma nivelete; 6) stalne oznake prelaznih i kruznih krivina; 7) ozn*a postrojenja i uredaja u tunelu, kao sto su: sprave za kontrolu pritisaka, drenaze, komore za vodu, propusti, mesta pijace vode i dr.; 8) oznake mesta za telefone i automatski pruzni blok; 9) oznake mesta za rukovanje signalizacijom; 10) oznake stalnih tacaka.
61
XII. REKONSTRUKCIJA TUNELA 79. Pod rekonstrukcijom tunela, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva tunela koja se izvodi radi:
se rekonstrukcija
1) obezbedenja veceg svetlog profila; 2) ojacanja obloge tunela; 3) izrade hidroizolacije; 4) izrade kanala za odvodenje voda i kanala za kablove Hi veCih profila; 5) izgradnje prostorija za smestaj automatskog pruznog bloka i komora za prijem veCih koliCina podzemnih voda; 6) izgradnje sistema provetravanja.
so. PostojeCi tune Ii se rekonstruisu na osnovu posebnog projekta, a u skladu sa propisima 0 bezbednosti zeleznickog saobracaja.
81. Radovi na rekonstrukciji postojeCih tunela vrse se pod uslovom da je izvedena podgrada u tunelu' koja moze da primi brdski pritisak, kao i pod uslovom da je ogranicena brzina kretanja vozova. Najmanji razmak izmedu podgrade i tovarnog profila odreduje se projektom, zavisno od toga da li je tunel u pravoj ili u krivini.
XIII. GRADENJE TUNELA
82. Izbor metode gradenja tunela zavisi od geotehnickih karakteristika terena, velicine i oblika tunelskog profila, visine nadsloja, duzine tune la, pojave vode i zone seizmicnosti.
83. Oblaganje razradenih delova tunelskih profila mora se uskladiti sa porastom i trajanjem brdskog pritiska, sa povecanjem dubine rastresne zone, kao i sa usvojenom metodom gradenja.
84. Prilikom izbijanja tunela dopusteno je odstupanje cevi tunela od osovine i nivelete prema sledecoj tablici 5:
62
Tablica 5. Dopusteno odstupanje cevi tunela od osovine i nivelete Faza rada
Po osovini
Po niveleti
(mm)
(mm)
Iwijanje
:i6O.jL
Betoniranje
:t30
:t23
.jL
:t20
gde je: L - duzina tunela izrazena u kilometrima.
XIV. INVESTICIONA TEHNICKA DOKUMENTACUA 85. Investiciona tehnicka dokumentacija za tunele izraduje se u vidu idejnog projekta i glavnog projekta.
86. Idejni projekt sadrZi naroCito: 1) uzduzni profil tunela u pogodnoj razmeri, sa osnovnim elementima osovine trase i visinskim kotama terena i nivelete duz celog tunela; 2) situacioni plan trase u pogodnoj razmeri, sa ucrtanom osovinom trase, polozajem portala i eventualno ventilacionih okana; 3) prognozi geoloski profil tunela, sa karakteristicnim poprecnim geoloskim profilima; 4) geotehniCi izvestaj, sa opisom geoloskog sastava, tektonskih i hidrogeoloskih uslova, geotehnickih karakteristika stena brdske mase kroz koju tunel prolazi. U ovaj izvestaj treba uneti iprognozu brdskih pritisaka; 5) prognozni raspored tipova tunelskih obloga; 6) idejno resenje hidroizolacije; 7) idejno resenje provetravanja; 8) raspored zemljanih masa; 9) predmer i predracun radova; 10) tehnicki izvestaj. 87. Glavni projekt treba da sadrZi: 1) detaljni uzduzni profil u pogodnoj razmeri, sa elementima krivina, nagiba, visinskih kota nivelete i terena; 2) situacioni plan trase u pogodnoj razmeri, sa polozajem osovine tunela, portaIa, ventilacionih okana, stalnih tacaka, kao idrugih elemenata trase; 3) prognozni geoloski profil tunela u pogodnoj razmeri, sa karakteristicnim poprecnim geoloskim profiliJIla; 4) rezultate svih geoistraznih radova i ispitivanja; 5) d~t~lini p"~ot~hni«ld hvp.~t~i:
63
6) raspored tipova obloga tunela; 7) detaljne crteZe obloga tunela, sa statickim ispitivanjem stabilnosti; 8) polozaj nisa i komora; 9) projekt ventilacije tunela; 10) detalje hidroizolacije tunela; 11) projekt portala tunela i svih gradevinskih objekata vezanih za njegovu eksploataciju (kriIni i ceoni zidovi, komore za ventilaciju i dr.); 12) elaborat triangulacije, po potrebi; 13) predlog metode gradenja tunela, sa obrazlozenjem; 14) predmer i predracun radova, sa tehnickim uslovima za gradenje; 15) tehnicki izvestaj.
xv. TEHNICKI PREGLED TUNELA I PRUEM RADOVA 88. Tehnicki pregled tunela vrsi se prema vazeCim propisima koji se odnose na tehnicki pregled i prijem gradevinskih objekata, ako ovim pravilnikom nije drukcije odredeno.
89. Tehnickim pregledom tunela utvrduje se da su ispravno izvedeni: niveleta i osovina, svetli profil tunela, odvodnjavanje, hidroizolacija, gomji stroj pruge, postrojenja kontaktne mreze, signalno-sigumosni i drugi uredaji, tunelski portali, ventilacioni uredaji i oznake u tunelu.
XVI. PRELAZNA I ZAVRSNA ODREDBA 90. Gradenje tunela zapoceto pre dana stupanja na snagu ovog pravilnika nastavice se prema investicionoj tehnickoj dokumentaciji na osnovu koje je gradenje tunela poceto.
91. Ovaj praviInik stupa na snagu po isteku devedeset "Sluzbenom listu SFRJ".
dana od dana objavljivanja
Br. 656/4 9. avgusta 1973. godine Beograd Savezni sekretar za saobracaj i veze Blagoje Popov, s.r.
u
PRAVILNIK 0 TEHNICKIM NORMATIVlMA I USLOVlMA ZA PROJEKTOVANJE I GRADENJE TUNELA NA PUTEVlMA I. OpSTE ODREDBE 1. Odredbarna ovog pravilnika propisuju se tehnicki normativi i uslovi koji se primenjuju pri projektovanju i gradenju novih i rekonstrukciji postojecih tunela na putevima (u daljem tekstu: tuneli).
2. Pri projektovanju i gradenju tunela primenjuju se i odgovarajuci jugoslovenski standardi, propisl 0 protivpoz.amoj zastiti, sanitami propisi, propisi 0 zastiti na radu i drugi propisi koji se odnose na projektovanje i gradenje gradevinskih objekata, kao i propisi 0 bezbednosti drumskog saobracaja, ako ovim pravilnikom nije drukcije odredeno.
3. Pri projektovanju i gradenju tunela moze se odstupiti od odredbe ovog pravilnika sarno ako je teorijski i eksperimentalno dokazano da takvo odstupanje ne utice na sigumost zivota ili zdravlja ljudi, saobracaja, susednih objekata i okoline.
4. Tuneli su podzemni objekti za savladivanje terenskih prepreka, kao i za obezbedenje tehnickih elemenata puta na kome se projektuju i grade.
5. Tuneli moraju biti projektovani i gradeni tako da obezbede siguran i uredan saobracaj, kao i njihovo jednostavno i ekonomicno odrZavanje u eksploataciji.
6. Izbor mesta i poloz.aja tunela po visini i pravcu vrsi se na osnovu ekonomsko-tehnickog razmatranja i poredenja tehnickih resenja na odgovarajucem delu puta.
7. Tuneli se, po pravilu, projektuju za dve trake puta i odgovarajucu racunsku brzinu.
8. Projektovanje radova.
i gradenje tunela mora biti zasnovano na podacima geotehnickih istraznih
65
II. ISTRAZNI RADOVI 9. Istrami radovi izvode se radi dobijanja potrebnih podataka 0 terenu kroz koji tunel prolazi. Istrami radovi se izvode prema programu istramih radova i obuhvataju sva geotehnicka istrazivanja i ispitivanja.
10. Radi izrade investicionog programa za izgradnju tunela, treba prikupiti i koristiti podatke 0 terenima na kojima ce se tunel graditi, dobivene iz geoloskih karata i druge postojece geoloske dokumentacije i neposredno sa tih terena, kao i podatke sa oblimjih vec izvedenih objekata. Pri izgradnji duzih tunela, u slozenim geoloskim uslovima, moraju se izvesti obimniji istrazni radovi i geoloska kartiranja.
11. Radi izrade idejnog projekta tunela, moraju se izvrsiti geofizicka busenja, geoloska kartiranja i hidrogeoloska snimanja.
merenja, sondama
12. Pri izradi glavnog projekta tunela, a radi dobijanja sto sigumijih podataka, dopunjuju se istrazni radovi iz clana 11. ovog pravilnika.
13. Istramim radovima odreduju se: 1) geoloski sastav terena; 2) fizicka i mehanicka svojstva stenskih masa; 3) hidrogeoloska svojstva terena; 4) pojava i vrsta prirodnih gasova, blizina mineralnih izvora i temperatura u brdu.
14. Na osnovu podataka dobivenih geotehnickim istrazivanjima i ispitivanjima (clan 9) sastavljaju se: prognozni uzduzni geoloski profil tunela, karakteristicni geoloski. poprecni
profili tunela i tehnicki izvestaj.
III. TRASA I NIVELA TA TUNELA
15. Tehnicki elementi trase u tunelu moraju odgovarati tehnickim uslovima i propisima za vantunelski deo odnosnog puta.
16. Tuneli se izgraduju (projektuju i grade) u pravoj ili u krivini, a mogu biti delom u pravoj a delom u krivini.
66
Ako duzina tunela treba da iznosi manje od 200 m, on se, po pravilu, izgraduje u pravoj. Ako se tunel izgraduje u krivini, poluprecnik krivine ne sme da iznosi manje od 300 m, ukoliko racunska brzina ne zahteva veCi poluprecnik. Ako duzina tunela iznosi vise od 200 m (duzi tunel), trasaje, po pravilu, u krivini u ulaznom i izlaznom delu tunela.
17. Ulaz u tunel oOOosno izlaz iz tunela, ako je to moguce, treba postaviti sto upravnije na izohipse terena kroz koji se tunel izgraduje.
18.
.
Nagib nivelete tunela ne sme biti manji od 0,3% niti veCi od 4% ako je tunel kraCi, odnosno veCi od 2,5% ako je tunel duzi. Niveleta duzih tunela, zbog lakseg gradenja i odvodenja podzemnih voda, projektuje se u dvostranom nagibu. Niveleta duzih tunela moze se projektovati i u jednostranom nagibu, ako je to uslovljeno vodenjem tease.
19. Prelom nivelete puta u tunelu sa promenom predznaka nagiba mora se izbegavati na podrucju kriticnih poprecnih nagiba usled vitoperenja profila puta.
20. Prelom nivelete puta u tunelu mora se zaokruZiti lukom, prema propisima za otvorenu trasu puta.
IV. POPRECNI PROFIL 21. Poprecni profil tunela mora se projektovati tako da ispuni us love u pogledu namene, oblika konstrukcije i ekonomicnosti, kao i da se u tunel mogu ugraditi uredaji za provetravanje, osvetljavanja, signalizaciju i de. (slike 1. i 2.)
.~.. , .
Slika 1. Normalni profil sa dye pesacke . staze i kanalom za provetravanje * porozni beton
-
.If'"
Slika 2. Normalni profil sa dye pesacke staze bez kanala za provetravanje * - porozni beton hPtnn ** -
67
22. Poprecni profil tunela projektuje se prema slobodnom kolovoza za potreban broj saobracajnih traka.
profilu za tunele, sa sirinom
23. Sirina kolovoza u tunelu odreduje se prema sirini kolovoza na otvorenom delu puta. Slobodna visina za prolaz vozila iznosi najmanje 4,50 m. Sirina peSacke staze mora iznositi najmanje 0,75 m, a visina ivicnjaka od kolovoza 0,15 m do 0,20 m.
24. U tunelu dizine 2.000 m i vece duzine izvode se prosirenja puta za uklanjanje neispravnih vozila, i to za svaku traku posebno. Prosirenja se izvode na medusobnom razmaku od 500 m do 750 m, sirine 3 m i duzine najmanje 40 m. U duzim paralelnim dvocevnim poprecne veze sirine 3 m.
tunelima izgraduju
se na svakih 500 m medusobne
V.ULAZNII IZLAZNIDELOVITUNELA 25. Ulazni i izlazni delovi tunela (portali) moraju se oblikovati tako da se sto prirodnije uklope u okolinu, zavisno od toga da Ii imaju postrojenja za provetravanje i osvetljavanje ili ih nemaju. Portali iz stava 1. ovog clana moraju obezbediti stabilnost ulaznog dela tunela i preduseka i omoguCiti najcelishodnije odvodnjavanje.
VI. ODVODNJA VANJE 26. Pri izgradnji tunela mora se obezbediti odvodenje voda koje se u njemu mogu pojaviti.
27. Ako se pri gradenju tunela pojave podzemne vode, one se moraju pravilno kapitirati i odvoditi.
28. U tunelu se mora izgraditi kanal za odvodenje voda iz tunela. Dimenzije kanala se odreduju zavisno od koliCine vode i nagiba kanala. Nagib kanala iz stava 1. ovog clana ne sme biti manji od 0,3%.
29. Akoje koliCinapodzemnih voda veca od one koju moze da primi tipski kanal za odvodenje voda, mora se u tunelu izgraditi poseban sistem za odvodnjavanje.
68
30. Povrsinska voda iz preduseka tunela ne sme se uvoditi u kanal iz clana 28. ovog pravilnika.
VII. HIDROIZOLACIJA 31. Hidroizolacija tunela izvodi se radi: 1) zastite obloge tunela od stetnih dejstava podzemnih voda; 2) zastite kolovoza i instalacija u tunelu; 3) bezbednosti saobracaja.
32. Hidroizolacija tunela moze se izvoditi: 1) na spoljasnjem delu obloge tunela; 2) na unutrasnjoj strani obloge tunela; 3) izmedu spoljasnjeg i unutrasnjeg dela obloge tunela (umetnuta).
33. Vrsta hidroizolacije iz clana 32. ovog pravilnika zavisi od agresivnosti podzemnih voda, stepena izolacije koji se namerava postiCi, metode gradenja tunela, pritiska brdske rnase, hidrostatickog pritiska vode i cene izolacije. Ako je podzemna voda agresivna, hidroizolacija se izvodi na spoljasnjem delu obloge tunela ukoliko drugim merama nije spreceno agresivno dejstvo podzemnih voda. Umetnuta hidroizolacija ili hidroizolacija na unutrasnjoj strani obloge tunela izvodi se u tunelu sa velikim pritiskom brdske mase. Hidroizolacija na unutrasnjoj strani obloge tunela izvodi se i u izgradenim tunelima.
34. Ako se pri izgradnji vodonepropustlji vost.
tunela primenjuje
betonska
obloga, mora se postiCi sto veca
VIII. OSNOVNE POSTA VKE PRORACUNA 35. Pritisak na konstrukciju obloge tunela sastoji se od: osnovnog brdskog pritiska (vertikalanog, bocnog i podnoznog), sopstvene tezine obloge, seizmickih uticaja i spoljasnjih hidrostatickih pritisaka. 36. Osnovni brdski pritisak na konstrukciju obloge tunela zavisi od geotehnickih uslova, dubine na kojoj se tunel gradi, kao i od naCina i brzine izvodenja radova na iskopu i izradi obloge.
69
37. Obloga tunela se proracunava prema najnepovoljnijem opterecenju koje moze nastati prilikom gradenja ili za vreme eksploatacije.
38. Za odredivanje osnovnog brdskog pritiska mogu se primeniti uobicajene analiticke metode i empirijski obrasci. Pri tom treba voditi racuna da usvojene pretpostavke sto viSe odgovaraju konkretnim geotehnickim uslovima i primenjenoj metodi gradenja.
39. Osnovni brdski pritisak moze se odrediti i neposreOOim merenjem na lieu mesta, u samoj brdskoj masi, prilikom iskopa tunela, na karakteristicnim mestima ili prilikom izvodenja istraZnih radova. Dobijeni podaci koriste se za proracun obloge tunela oOOosno za proveravanje i ispravljanje dimenzija primenjenih tipova obloga prilikom gradenja tunela.
40. Pri statickom proracunu obloge tunela mora se uzeti u obzir i sadejstvo tla, kao i metod i nacin gradenja.
41. Velicina brdskog pritiska na konstrukeiju tunela u trusnim podrucjima, ako tunel prolazi kroz nestenovito tlo, racuna se prema sledecem obraseu: q
= (1+2
x Kc x tgcp)xp
gde je: p
- brdski
- unutrasnji ugao trenja,
pritisak na konstrukciju tunela bez dejstva zemljotresa;
Kc -koeficijent odreden u sledecoj tablici 1: Tablica 1. Zona zemljotersa
VII
VIII
IY
Koeficijent (Ke)
0,025
0,05
0,10
IX. PROVETRA VANJE
42. Stetni' gasovi se odstranjuju iz tunela priroOOim provetravanjem ili vestackim provetravanjem.
43. PriroOOo provetravanje tunela zavisi od atmosferskih uslova (barometarskog temperature, pravea i jaCine glavnih vetrova) i intenziteta saobracaja.
pritiska,
70
Mogucnost prirodnog provetravanja tunela duzine preko 100 m mora se racunom proveriti. Ako se putem prirodnog provetravaQja ne odstranjuju iz tunela stetni gasovi preko dozvoljene koncentracije, mora se primeniti vestacko provetravanje.
44. Vestacko provetravanje moze biti poduzno, poprecno i polupoprecno. Kod poduZnog sistema provetravanja tunelska cev sluzi za dovod svezeg i odvod zagadenog vazduha. Kod poprecnog sistema provetravanja izgraduju se posebni kanali za dovod svezeg i odvod zagad~nog vazduha. Kod poluprecnog sistema provetravanja svez vazduh se dovodi posebnim kanalom, a zagaden vazduh se odvodi kroz tunelsku cev.
45. Kolicina svezeg vazduha, poterbna za provetravanje tunela, odreduje se proracunom zavisno od duzine tunela, polozaja tunela, intenziteta saobracaja, dozvoljene koncentracije ugljen-monoksida (CO) i drugih cinilaca. 46. Dozvoljena koncentracija ugljen-monoksida u tunelu iznosi: 1) za tunele duzine do 1.000 m - 250 ppm; 2) za tunele duzine preko 2.000 m - 200 ppm, gde ppm oznacava zapreminsku koncentraciju stetnog gasa u vazduhu, izrazenu u cm3/m3 u jednom casu. Za tunele duzine od 1.000 do 2.000 m dozvoljena koncentracija ugljen-monoksida linearnom interpolacijom.
dobija se
47. Intenzitet saobracaja se utvrduje na osnovu studije 0 saobracaju na putu.
48. Pri primeni poduznog sistema provetravanja, brzina kretanja vazduha u tunelu ne sme biti veca od 8 mls.
49. Pri primeni poprecnog sistema provetravanja, brzina kretanja vazduha u kanalinia za dovod svefeg i odvod zagadenog vazduha mora biti u granicama od 15 mls do 25 mls. Brzina kretanja vazduha na izlazu iz dovodnog kanala u tunelsku cev se sme prelaziti 8 mls.
50. Presek odvodnih i dovodnih kanala iz clana 44. ovog pravilnika moze biti kruzni, kvadratni ili zakrivljenog trougla, zavisno od poprecnog preseka tunela i mogucnosti koriscenja preseka.
51. Izbor sistema veStackog provetravanja vrsi se na osnovu tehnickih i ekonomskih analiza.
71
52. Upravljanje uredajima za provetravanje u tunelima vrsi se automatski, sa mogucnoscu i rucnog ukljuCivanja.
X. OSVETLJA VANJE 53.
~
Tuneli u pravoj duzine preko 200 m, kao i tuneli u krivini duzine vece od 1,5 moraju se, po pravilu, vestacki osvetljavati. U tom obrascu R je poluprecnik krivine u m, a b je sirina svetlog otvora tunela u m. Osvetljavanje tunela se izvodi prema projektu koji mora biti izraden za svaki tunel posebno.
54. Osvetljavanje u tunelu mora omoguCiti ravnomerniji prelaz od dnevne svetlosti na svetlost u tunelu i bezbedno odvijanje saobracaja. Nocno osvetljenje u tunelu mora omoguciti blazi prelaz pri izlasku iz tunela na neosvetljeni deo puta.
55. Upravljanje uredajem za osvetljavanje fotocelija.
tunela moze biti rucno Hi automatsko
pomocu
56. Radi Qsvetljavanja tunela, mora se obezbediti i rezervni izvor svetlosne energije potrebne za bezbedno odvijanje saobracaja.
XI. KOLOVOZ PUT A 57. Kolovoz u tunelu mora da ispunjava sledece uslove: 1) da se pri prolazu vozila ne stvara buka; 2) daje izgraden u svetloj boji; 3) da u nepovoljnim klimatskim uslovima habanje bude sto manje.
58. Poprecni nagib kolovoza je jednostran, au duzim tunelima moze biti i dvostran. Poprecni nagib kolovoza ne sme biti manji od 1,5% niti veci od 5% (slike 1. i 2.) 59. Debljina kolovozne konstrukcije odreduje se proracunom kao i za vantunelski deo puta.
60. Ivicnjaci kolovoza u tunelu moraju biti izradeni od materijala svetle boje.
72
61. Kolovozne trake u tunelu obelezavaju se na nacin predviden propisima za obelezavanje kolovoznih traka na putevima.
XII. UREDAjI I SAOBRACAJNI ZNACI U TUNELU 62. Radi bezbednog i normalnog odvijanja saobracaja saobracajni znaci, i to: 1) na 500 m ispred ulaza u tunel- znak za tunel; 2) na 350 m ispred ulaza u tunel
- znak
3) na 30 do 50 m ispred ulaza u tunel rastojanje izmedu vozila.
u tunelu postavljaju
se sledeci
za najvecu dozvoljenu brzinu kretanja u tunelu;
- oznaka
za naziv tunela, duzinu tunela i eventualno
U duzim tunelima postavljaju se svetlosni znaci (semafori).
63. Uredaji za merenje koncentracije ugljen-monoksida u tunelu postavljaju se na rastojanju od 100 do 1.000 m, zavisno od duzine tunela. Uredaji za merenje vidljivosti u tunelu postavljaju se na rastojanju od 100 do 500 m. Telefoni se postavljaju u tunelima duzine vece od 500 m. Telefoni se postavljaju u nise na svakih 100 do 300 m, i to na istoj strani tunela. Mesta na kojima su telefoni postavljeni moraju biti vidno oznacena. Uredaji za zastitu od potara postavljaju se u nise na svakih 100 do 500 m, i to', po pravilu, u iste nise u koje su postavljeni telefoni. Ti uredaji se povezuju sa komandnom tablom, tako da se u komandnoj kabini pri podizanju uredaja sa lezista pojavi svetlosni znak Hi zvucni signal.
64. Sva signalna mesta i svi uredaji moraju biti povezani sa komandnom kabinom odnosno sa komandnom tab 10m.
XIII. REKONSTRUKCUA TUNELA 65. Pod rekonstrukcijom tunela, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva tunela koja se izvodi radi: 1) obezbedenja veceg svetlog profila;
se rekonstrukcija
2) ojacanja obloge tunela; 3) izrade hidroizolacije; 4) izrade kanala za odvodenje voda i kanala za kablove odnosno povecanja profila tib kanala;
73
5) izgradnje prostorija za smestaj postrojenja za provetravanje, komora za prijem veCih kolicina podzemnih voda Hi za smestaj instalacija i uredaja za osvetljavanje tunela.
66. Postojeci tuneli se rekonstruisu prema posebnom projektu, a u skladu sa propisima 0 bezbednosti drumskog saobracaja.
67. Radovi na rekonstrukciji postojeCih tunela izvode se pod uslovom da je izgradena podgrada u tunelu koja moze da primi brdski pritisak, kao i pod uslovom da je ogranicena brzina kretanja vozila. Najmanji razmak izmedu podgrade i tovarnog profila odreduje se projektom, zavisno od toga da li je tunel u pravoj Hi u krivini.
XlV. GRADENJE
TUNELA
68. Izbor metode gradenja tunela zavisi od geotehnickih karakteristika terena, velicine i oblika tunelskog profila, visine nadsloja, duzine tunela i zone seizmicnosti.
69. Oblaganje razradenih delova tunelskih profila mora se uskladiti sa porastom i trajanjem brdskog pritiska, sa povecanjem dubine rastresene zone, kao i sa usvojenom metodom gradenja.
70. Prilikom izbijanja tunela dopusteno je odstupanje cevi tunela od osovine i nivelete prema sledecoj tablici 2: Tablica 2. Dopustena odstupanja
cevi tunela od osovine i nivelete
Faza rada
Po osovini (mm)
lzbijanje
:1:60 JL
Betoniranje
.
:I:30
Po niveleti (mm) :l:23JL :1:20
gde je L - duzina tunela izrazena u kilometrima.
xv. INVESTICIONA TEHNICKA DOKUMENTACUA 71. Investiciona tehnicka dokumentacija za tunele izraduje se u vidu idejnog projekta i glavnog projekta.
74
.
72. Idejni projekt sadrzi narocito: 1) uzduzni profil tunela u pogodnoj razmeri, sa osnovnim elementima osovine trase i visinskim kotama terena i nivelete duz celog tunela; 2) situacioni plan trase u pogodnoj razmeri, sa ucrtanom osovinom trase, polozajem ulaza i izlaza tunela i eventualno ventilacionih okana; 3) prognozni geoloski profil tunela, sa karaketristicnim poprecnim geoloskim profilima; 4) geotehnicki izvestaj, sa opisim geoloskog sastava, tektonskih i hidrogeoloskih geotehnickih karakteristika stena tunela i prognozu brdskih pritisaka; 5) tipove poprecnih profila sa njihovim rasporedom u uzduZnom profilu;
uslova,
6) idejno resenje hidroizolacije; 7) idejno resenje provetravanja; 8) idejno reSenje uredaja za osvetljavanje i drugih uredaja i postrojenja; 9) raspored zemljanih masa; 10) predmer i predracun radova; 11) tehnicki izvestaj.
73.
.
Glavni projekat treba da sadrzi: 1) detaljni uzduzni profil u pogodnoj razmeri, sa elementima krivina, nagiba, visinskih kota nivelete i terena; 2) situacioni plan trase u pogodnoj razmeri, sa polofajem osovine tunela, ulaza i izlaza tunela, ventilacionih okana, stalnih tacaka, kao i drugih elemenata trase; 3) prognozni geoloski profil tunela u pogodnoj razmeri sa karakteristicnim poprecnim geoloskim profilima; 4) rezuItate svih geoistraznih radova i ispitivanja; 5) detaljni geotehnicki izvestaj; 6) raspored tipova obloga tunela; 7) detaljne crteze obloga tunela sa statickim ispitivanjem stabilnosti; 8) polozaj sklonista i nisa; 9) projekte ventilacije tunela; 10) projekte osvetljenja i drugih uredaja i postrojenja; 11) detalje hidroizolacije tunela; 12) projekte ulaza i izlaza tunela i svih gradevinskih eksploataciju;
objekata
13) elaborat triangulacije, po potrebi; 14) predlog metode gradenja tunela, s obrazlozenjem; 15) predmet i predracun radova, sa tehnickim uslovima za gradenje; 16) tehnicki izvestaj.
vezanih za njegovu
75
XVI. TEHNICKI PREGLED TUNELA I PRUEM RADOVA 74. Tehnicki pregled tunela vrsi se prema vazeCim propisima koji se odnose na tehnicki pregled i prijem gradevinskih objekata, ako ovim pravilnikom nije drukcije odredeno.
75. Tehnickim pregledom tunela utvrduje se da su ispravno izvedeni narocito: niveleta, osovina, svetli profit tunela, odvodnjavanje, hidroizolacija, gornji stroj puta, ulaz u tunel i izlaz iz tunela, ventilacioni uredaji, uredaji za osvetljavanje i drugi uredaji i saobracajni znacl.
76. Za tehnicki pregled tunela i prijem radova, investitor odnosno izvodac radova duzan je da sredi investicionu tehnicku dokumentaciju na osnovu koje je izgraden tune!. Investiciona tehnicka dokumentacija mora biti sredena tako da ona, prilikom tehnickog pregleda tunela, kao i u toku njegove eksploatacije, moze da pruzi sve podatke 0 izgradnji tunela.
XVII. PRELAZNA I ZA VRSNA ODREDBA 77. Gradenje tunela zapoceto pre dana stupanja na snagu ovog pravilnika nastavice se prema investicionoj tehnickoj dokumentaciji na osnovu koje je gradenje tunela poceto.
78. Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku devedeset dana od dana njegovog objavljivanja u "Sluzbenom listu SFRJ". Br. 656/5 9. avgusta 1973. godine Beograd Savezni sekretar za saobracaj i veze, Blagoj Popov, s.r.
PRA VILNIK 0 TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACIJU LEZISTA MINERALNIH SIROVINA I. OSNOVNE ODREDBE 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnicki normativi za povrsinsku eksploataciju lezista mineralnih sirovina (ugalj, metalne i nemetalne mineralne sirovine i bituminozni skriljci),i to za: a) otvaranje, pripremu i povrsinsku eksploataciju lezista; b) pomocne radove; v) osnovne i pomocne masine i postrojenja koji se koriste pri povrsinskoj eksploataciji; g) zastitu od pozara.
2. Pod povrsinskom eksploatacijom, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju kopanje (ripovanje), utovar (drobljenje), transport i odlaganje stenskih masa.
se busenje,
3. Ako se podrucje povrsinskog kopa nalazi iznad mesta stare podzemne eksploatacije, Cime bi se mogla ugroziti sigumost radnika i postrojenja na povrsinskom kopu, povrsinska eksploatacija moze se vrsiti sarno pod uslovom da su preduzete mere za otkrivanje mesta stare eksploatacije i za otklanjanje opasnosti za normalan rad na povrsinskom kopu, kao sto su predvrtavanje, geofizicke metode za utvrdivanje supljih prostora, zapunjavanje supljih prostora i drugo, prema specificnim uslovima.
4. Pri istovremenoj podzemnoj i povrsinskoj eksploataciji istog leziSta mineralnih sirovina moraju se predvideti mere za sprecavanje opasnosti od zarusavanja i sleganja terena.
5. Sva udubljenja na na povrsinskom kopu, dublja od 1,25 m i sa kosinama od 50° i vise, nastala usled sleganja masa Hi od rudarskih radova, moraju biti zatrpana ili ogradena i obelezena tablama sa citkim i trajnim natpisima upozorenja.
77
6. Na dovoljnoj udaljenosti ad gomje ivice povrsinskog kopa i ad donje ivice spoljnjeg odlagalgta u radu moraju se izgraditi sigumosne prepreke (ograda, jarak, zemljani nasip) ili postaviti table sa upozorenjem i zabranom prilaza povrsinskom kopu, odnosno spoljnjem odlagalistu. Putevi koje je presekao povrsinski kop moraju biti zatvoreni sigumom preprekom (branik, nasip i dr.), na bezbednoj udaljenosti od gomje ivice povdinskog kopa.
7. Na prilazima objektima rudnika i na postrojenjima moraju se postaviti table sa vidljivo ispisanim tekstom 0 zabrani prilaza.
8. MaSinama i uredajima na povrsinskim kopovima smeju rukovati sarno lica koja su za to osposobljena.
II. BU8ENJE MINSKIH BU80TINA 9. Za minerske radove na povrsinskim kopovima koriste se minske busotine. Minske busotine mogu biti vertikalne, kose (paralelne nagibu etafe) i horizontalne, busaCim cekiCima ili busaCim gamiturama.
sa
10. Busace garniture u procesu busenja minskih busotina moraju biti postavljene na ociscenu povrsinu u horizontalan i stabilan polofaj. Ako prema tehnickim karakteristikama busace garniture mogu raditi pod nagibom, one se moraju postaviti u stabilan polozaj. Ako je nagib terena veCi od nagiba koji obezbeduje stabilnost busace garniture, potrebna stabilnost mora se osigurati na odgovarajuci nacin. 11. Ako je pri busenju prvog reda minskih busotina busaca gamitura postavljena normalno na ivicu etaze, uredaj za transport mora se postaviti u takav polozaj da se gamitura u slucaju samoukljucenja krece od ivice etaZe.
12. Ako busaca garnitura ne radi, mora se skloniti na sigumo mesto koje nije podlozno klizanju i koje nije ugrozeno od obrusavanja stena.
13. Busaca garnitura sa sistemima sa komprimiranim imati uredaj za skupljanje prasine.
vazduhom za ciscenje busotina mora
14. BusaCi pribor (busace sipke, spojke i dr.) mora biti slozen na odgovarajuca postolja koja onemogucuju direktan kontakt sa blatom i prasinom i koja ne mogu da padnu.
78
Pri nastavljanju busaCih sipki spojevi se moraju podmazivati odgovarajuCim mazivima. Pri vadenju busaCih sipki deo kolone koji ostaje u minskoj busotini mora se priddavati specijalnim alatom.
15. Za vreme rada busace garniture i za vreme spustanja i dizanja katarke busace garniture zabranjeno je kretanje Ijudi u zoni dejstva busace garniture, izuzev rukovaoca i njegovih pomocnika koji se moraju nalaziti izvan domasaja katarke, odnosno od strane katarke.
16. Pre pocetka rada mora se: proveriti ispravnost svih vitalnih uredaja na busacoj garnituri, podmazati sva mesta za koja je to odredeno uputstvom 0 odrzavanju busace garniture i obezbediti potreban busaCi pribor. Ako je vreme hladno, iz vazdusnog kondenzovana voda.
sistema garniture mora se povremeno
ispustati
17. Busace garniture Ciji su granicni uredaji i uredaji za kocenje neispravni ne smeju se koristiti.
18. Ako za busenje, kao i za manipulaciju i transport, busace garniture koriste elektri~nu energiju, kabl za napajanje elektricnom energijom mora se zastititi od ostecenja.
19. Za rad pri smanjenoj vidljivosti (noc, magla i s1.) busaca garnitura mora imati osvetljenje.
20.
Ako se busacom garniturom ili busaCim cekicem busi u blizini ivice etaze (zastitna sirin&: ili na stepenicama u kosini etaze, mora postojati osiguranje od pada garniture.
III. ODVODNJA VANJE LEZISTA I KOPA
21. LeziSta mineralnih sirovina na kojima ce se vrsiti povrsinska eksploatacija istrazena radi utvrdivanja da Ii postoje podzemne vode.
moraju bid
22. Na leziStima mineralnih sirovina na kojima je prilikom istraznog busenja utvrdeno postoje podzemne vode, moraju se izvrsiti hidrogeoloski radovi, kojima ce se definisati: struktura, prostiranje, izdasnost i hidraulicne veze vodonosnih slojeva sa vodonosni tokovima i kolektorima van ogranicenog eksploatacionog podrucja.
23. Pre otvaranja povrsinskog kopa moraju se utvrditi podaci 0 visini, intenzitetu i trajanj atmosferskih padavina.
79
24.
.
Sa lezista mineralnih sirovina koje ce se eksploatisati povrsinskim kopom moraju se, pre otpocinjanja radova, regulisati recni tokovi i isusiti akumulacije, ako postoje.
25. Otvaranje povrsinskog kopa cije je leziste zavodnjeno moze poceti tek posto se smanji nivo podzemne vode u zoni prostorije otvaranja i posto se obezbedi koeficijent sigurnosti (1,3) kosine prostorije otvaranja.
26. Lizista mineralnih sirovina Cije podzemne vode imaju hidraulicnu vezu sa podzemnim ili povrsinskim vodama koje su izvan granica povrsinskog kopa moraju biti zasticena tako da ne postoji mogucnost prodora tih voda u kop.
27. Odvodnjavanje povrsinskog kopa mora prethoditi radovima na eksploataciji, obezbedili uslovi za normalan rad.
da bi se
28. Efekti odvodnjavanja lezista rnineralnih sirovina moraju se neprekidno pratiti osmatranjem i snimanjem nivoa vode.
29. Podzemne vode koje se crpe iz lezista mineralnih sirovina moraju se odvoditi van povrsinskog kopa ili u glavni vodosabirnik, pomocu odgovarajuCih kanala ili cevovoda.
30. Povrsinski kop mora biti zasticen kanalima od prodora voda nastalih usled atmosferskih padavina na slivnim podrucjima koja gravitiraju na kopu. V oda iz zastitnih kanala mora biti odvedena van radnog podrucja kopa.
31. Atmosferske padavine na radno podrucje kopa moraju se kontrolisano odvoditi do etaznih vodosabimika ili centralnog vodosabimika.
32. Polozaj i raspored kanala, jarkova i cevovoda za odvodenje vode, kao i velicina njihovog poprecnog preseka i padovi, moraju biti proracunati na maksimalan pritok voda nastalih usled bujica i provalnih kisa u slivnom podrucju.
33. Svi vodozastitni objekti i objekti za odvod voda, kako na povrsini (oko kopa) tako i u kopu, moraju biti ispravni. . Pumpno postrojenje i odvodne cevi na povrsinskom kopu moraju biti zasticeni od mraza.
80
34. Usca okana, potkopa, niskopa, istraznih objekata, busenih bunara i drugih podzemnih objekata za odvodnjavanje moraju biti zasticena od prodora povrsinskih voda, a prolazi i prilazi pumpnim postrojenjima moraju biti bezbedni i redovno provetravani.
35. Glavni vodosabimik povrsinskog kopa.
mora biti dimenzionisan
tako da je nemoguce potapanje radimta
PriIiv povrsinskih voda sa slivnih povrsina koje gravitiraju ka otk;opnom prostoru racuna se najmanje za 50. godisnji protekli period. Kao privremen vodosabimik moze se smatrati najnizi prostor povrsinskog kopa ako se u tom prostoru ne nalazi tesko pokretna oprema i druge vaZne instalacije i ako se na vBim etazama nalaze dovoljne rezerve otkrivene mineralne sirovine koje omogucavaju normalnu proizvodnju i u periodu formiranja privremenog vodosabimika. Prilikom dimenzionisanja vodosabimika mora se uzeti u obzir osmocasovni priIiv vode.
36. Glavno crpno postrojenje mora imati najmanje jedan rezervni crpni agregat. Ako se glavno crpno postrojenje sastoji od veeeg broja agregata, kapacitet rezervnih agregata mora iznositi najmanje 30% od maksimalno potrebnog kapaciteta postrojenja. 37. Zavodnjeno tlo na kome je predvideno odlaganje mora se pre pocetka odlaganja ocediti. Nivo podzemne vode na tlu odlagaIista mora biti ispod nivoa kontakta najnize etaze odlagaIista i tla.
38. OdlagaIiste mora biti zasticeno od prodora povrsinskih voda i atmosferskih padavina koje se sIivaju s podrucja van odlagalista. OdlagaIiste se mora odvodnjavati.
39. Svi tehnicki objekti koji pripadaju povrSinskom kopu moraju biti zasticeni od prodora povrsinskih voda.
40. Vode koje se odstranjuju iz povrsinskog kopa ili iz okna za odvodnjavanje prethodno ispitati da bi se ustanovilo da Ii sadrze stetne primese.
moraju se
IV. PROVETRA VANJE KOPA 41. Na svim mestima na kojima se zadrzavaju ili prolaze ljudi mora biti obezbedeno takvo provetravanje da sadrzina kiseonika u vazduhu ne bude manja od 20 zapreminskih procenata.
81
42. Prilikom izgradnje objekata na eksploatacionom polju povrsinskog kopa (kao sto su objekti za drobilicna postrojenja, separacije, aglomeracije, toplane i s1.) koji emituju u atmosferu prasinu i stetne gasove, mora se voditi racuna 0 tome da u odnosu na povrSinski kop oni budu postavljeni u suprotnom poloZaju od preovladajuceg smera vetra u tom podrucju.
43.
.
Radi najveceg moguceg prirodnog provetravanja povrsinskih kopova i sprecavanja stvaranja zone zastoja vetra, razvoj i eksploatacija etafa povrsinskih kopova moraju biti ravnomemi.
44. Na povrsinskim kopovima sa izvorima stetnih gasova (automobilski transport, minerski radovi, pozari i s1.) moraju se uzimati uzorci vazduha radi odredivanja sadrfaja stetnih gasova, i to najmanje dva puta godisnje (u zimskom i letnjem periodu), kao i posle svake promene tehnoloskog procesa. Uzorci vazduha radi odredivanja sadrZaja stetnih gasova uzimaju se na mestima na kojima se ljudi zadrzavaju ili krecu.
45. Na povrsinskim kopovima sa izvorima praSine, na svim radnim mestima, moraju se najmanje dva puta godisnje uzimati uzorci vazduha radi odredivanja prisustva prasine.
46. Ako se ispitivanjem utvrdi da je koncentracija stetnih gasova i agresivne praSine veca od maksimalno dopustene koncentracije, rad na povrsinskom kopu mora se obustaviti dok se koncentracija ne svede u dozvoljene granice.
47. Na povrsinskim kopovima na kojima je utvrdeno da je koncentracija stetnih gasova i prasine veca od maksimalno dopustene koncentracije moraju se na mestima na kojima se oni emituju u atmosferu povrsinskog kopa koristiti sredstva za njihovo suzbijanje. Ako se primenom tih sredstava ne smanji koncentracija stetnih gasova i prasine do maksimalno dozvoljene koncentracije, kabine bagera, mehanickih utovaraca, kamiona, busacih gamitura i druge mehanizacije moraju se izolovati i u njih se mora dovesti preciSceni vazduh. Ako se i posle tih mera koncentracija stetnih gasova i prasine ne smanji do dozvoljene granice, rad na tim mestima se mora obustaviti.
48. Ispravnost i efikasnost sredstava i opreme za suzbijanje stetnih gasova i prasine moraju se redovno kontrolisati.
49. Da bi se smanjilo talozenje prasine na etamim putevima, u susnom periodu, transportni putevi moraju se polivati vodom ili drugim sredstvima za vezivanje prasine.
82
50. Oprema za rad pri cijem se koriscenju stvara i izdvaja stetna prasina mora biti snabdevena uredajem za odstranjivanje te prasine. Uredaji za odstranjivanje prasine na opremi za rad moraju biti vezani za vlastiti ili centralni sistem ventilacije. Odsisne kape i uredaji za odstranjivanje prasine (otprasivaci) ne smeju oteZavati koriscenje opreme za rad i moraju biti izvedeni tako da se mogu ski dati radi ciscenja, podmazivanjai opravke. Sistem za otprasivanje u sklopu opreme za rad mora biti povezan sa uredajem za pustanjeu pogon tako da se oprema za cad mOle staviti u pogon uz istovremeno delovanje sistema za odvodenje praSine.
51. Kad su u pitanju drobilicna postrojenja, na utovamo-istovarnim mestima, mestima presipanja iskopane mase iz transportera u transporter, u zatvorenoj prostoriji i prilikom klasiranja, punjenja Hi nekog slicnog tretiranja mineralne sirovine i otkrivke, mesta izdvajanja prasine moraju biti izolovana od atmosfere odsisnim kapama.
52. Pri rucnom odabiranju mineralne sirovine na transporterima u susnom periodu mOle se sirovina orosavati vodom ili se mogu koristiti druga sredstva za suzbijanje prasine.
53. Ako je pri uskladistenju rastresitih materijala na otvorenom prostoru koncentracija stetn prasine veca od maksimalno dozvoljene koncentracije, moraju se preduzeti mere smanjenje prasine - prskanje vodom ili nekim drugim sredstvom.
54. U dubinskim delovima povrsinskih kopova, mehanizacija sa motorima sa unutrasnj' sagorevanjem mOle se primenjivati sarno ako je snabdevena precistacem stetnih gasova.
55. Ako se na povrsinskom kopu utvrdi da je koncentracija stetnih gasova veca od dozvoljen koncentracije i da se ona ne mOle smanjiti prirodnim putem (provetravanjem), mora uvesti vestacko provetravanje kopa.
V. OSVETLJENJE
56. Sva mesta rada na povrsinskom kopu i mehanizacija moraju biti osvetljeni. Jacina osvetljenosti, zavisno od podrucja i vrste rada, navedene su u tabeli be. 1.
83
Tabela br. 1. Najmanja Redni broj
Podrucja i vrste rada
1
2
1
Mesto rada maSina (osvetljenost mora biti rasprostranjena na svim mestima po visini i dubini rada maSine)
2
Mesta rucnog rada
3
osvetljenost \\1.)
PovrSina u kojoj se nonnira osvetljenost 4
3 5
horizontalna
10
vertikalna
5
horizontalna
10
vertikalna
Mesta istovara iskopane mase iz kamiona (osvetljenost se obezbeduje na nivou osvet1jene povrSine)
3
horizontalna
4
Mesta rada buldoZera
10
5
Podrucje busenja i rniniranja
10
6
Kabina maSina (na visini 0,8 mod poda)
30
horizontalna
7
Jalovi~te, u podrucju izvodenja radova
5
horizontalna
8
Pe~acke staze izmedu etaZa i pe~acki putevi
nivo povr~ine
gusenica ili tockova vertikalna horizontalna
1
horizontalna
2
horizontalna
10
vertikalna
9
Stanica za snabdevanje gorivom
10
Mesta deponovanja rude i koncentrata
5
horizontalna
11
Transporteri na mestima IUcnog odabiranja rude
50
transportera
Lestve na prelaz sa etaZe na etazu
3
12
VI. STABILNOST KOSINA POVRSINSKOG KOPA I ODLAGALISTA 57. LeziSta mineralnih sirovina koje ce se eksploatisati povrsinskim kopom moraju biti prethodno istrazena u pogledu geomehanickih i hidrogeoloskih karakteristika stenskih masa
1korisne
sirovine.
58. Pre otvaranja povrsinskog kopa mora se proveriti geomehanicka stabilnost za kosine objekata otvarapja kopa, radne i zavrsne kosine kopa, radne i zavrsne kosine odlagalista i . nosivosti podloge odlagalista. Broj profila na kojima se mora proveriti stabilnost mora biti usaglasen sa promenama strukture materijala, nagiba slojeva i zavodnjenosti, kao i sa bitnijim promenama geomehanickih karakteristika tla.
~
84
59. Duz projektovane ose prostorije otvaranja kopa tlo mora biti detaljno ispitano dovoljnim brojem geomehanickih istraZnih radova. Stepen pouzdanosti pojedinih parametara mora iznositi najmanje 75% (cvrstoca smicanja),
60. Prilikom rekonstrukcije povrsinskog kopa ili izmene tehnologije otkopavanja mora se ponovo proveriti geomehanicka stabilnost za sve promene u odnosu na otvaranje kopa. 61. Svi proracuni stabilnosti i nosivosti na kopu i odlagaliStu moraju se izvoditi sa racunskim parametrima koji su proistekli iz detaljne analize prirodnih uslova radne sredine. Ocena kriterijuma faktora sigumosti mora se zasnivati na poznavanju stepena istrazenosti, stepena pouzdanosti racunskih parametara i karakteristika tehnoloskog procesa eksploatacije (kontinualne, diskontinualne Hi kombinovane metode otkopavanja, transpor:toanja i odlaganja).
Pri tom se ocenjuju i usvajaju parcijalni i ostri koeficijenti sigurnosti F, prema tabelama br. 2,3,4 i 5.
Za proracun nosivosti, loma podloge, opterecenja i stabilnosti radnih i zavrsnih kosina u mekim stenama koriste se vrednosti parcijalnih koeficijenata sigumosti, prema tabeli br. 2. Tabela br. 2. Pokazate1j
Kreficijent
sigumosti
Trenje (tg
1,2 do 1,8
Kohezija
2,0 do 3,0
(c
Trenje i kohezija
1,5 do 2,5
ZemI jani pritisak
1,0 do 1,5
StatiCko optereeenje
1,0 do 1,05
Dinamicki
1,2do
efekat trenja (tg
F
1,4
Za proracun stabilnosti pojedinacnih kosina, sistema kosina i zavrsnih kosina u mekim stenama na kopu koriste se vrednosti koeficijenta F prema tabeli br. 3. Tabela hr. 3 Kreficijent sigumosti F
Pokazate1j Radne kosine koje se menjaju najmanje jednom meseeno
1,0 do 1,1
Radne kosine na kojima se kreee mehanizacija
1,1 do 1,15
Sistem radnih kosina kad radi mehanizacija
i transport
i kad se vrSi transport
1,15 do 1,20
Kosine koje imaju duZi vek trajanja, boCne i zavrSne kosine Useci otvaranja
u zavisnosti
od slorenosti
geoloskih
1,30
uslova i tehnologije
Radne etare, pri pre1azu preko zona starih radova i drugih podzemnih
otkopavanja
prostorija
1,1 do 1,5 1,20 do 1,50
85
Za proracun stabilnosti pojedinacnih kosina, sistema kosina i zavrsnih kosina za meke stene na odlagalistu koriste se vrednosti koeficijenta sigumosti F, prema tabeli br. 4. Tabela br. 4 Pokazatelj
Koeficijent sigumosti F
a) Radne kosine i sistemi kosina U nevezanim i meSovitim mekim stenama sa statickim optereeenjem
1,0 do 1,05
U meSovitim mekim stenama sa statickim optereeenjem i uzimajuCi u obzir koheziju
1,05 do 1,10
U nevezanim stenama sa dinamicnim optereeenjem i uzimajuCi u obzir (tg
1,10
U nevezanim i meSovitim mekim stenama sa dinamickim opterecenjem i uzimajuCi u obzir tg
1,15
U meSovitim vezanim mekim stenama sa dinamickim optereeenjem i uzimajuCi u obzir tg
1,20 do 1,25
b) Zavrsne kosine Pojedinacne kosine, ako se na povrsinskom kopu radi
1,05
Pojedinacne kosine, ako se viSe ne odlaZe jalovina
1,20
Sistemi kosina i zavrSne kosine, ako je povrsinski kop van pogona
1,30
ZavrSne kosine, ako je podloga pod nagibom veeim od ifJ
1,50
Za proracun stabilnosti pojedinacnih radnih kosina, sistema kosina i zavrsnih kosin a za cvrste stene na povrsinskim kopovima i odlagalistima koriste se vrednosti koeficijenta sigumosti F prema tabeli br. 5. Tabela br. 5 Pokazatelj
Koeticijent sigumosti F
a) Za kop Radne kosine pacijalnih etaza
1,0 do 1,05
Radne kosine sistema etaza
1,05 do 1,10
Sistem radnih etaza sa transportnim putevima
1,15 do 1,20
ZavrSne kosine kopa
1,30 do 1,50
b) Za odlagaliste Radne kosine parcijalnih etaza
1,05 do 1,10
Radne kosine parcijalnih etaza i sistema kosina
1,10 do 1,15
Zavrsne kosine odlagalista
1,30 do 1,50
Lorn podloge i klizanje po podlozi
1,50 do 2,00
86
STABILNOST
RADNIH
I ZA VRSNIH
KOSINA
ETAZE
62. Radne kosine etaza moraju biti izradene sa nagibima koji obezbeduju kratkorocnu stabilnost. Koeficijent sigurnosti ceone ili bocne radne kosine odreduje se prema kriterijumima utvrdenim za takvu vrstu kosine, prema tabelama br. 2 i 3 ovog pravilnika.
63. Ako se otkopnom mehanizacijom ne moze izradivati kosina sa nagibom koji obezbeduje koeficijente sigurnosti, mora se smanjiti visina etaze, tako da otkopna mehanizacija radi sa ogranicenim uglom nagiba ili sa nagibom koji obezbeduje utvrdeni koeficijent sigurnosti.
64. Otkopna mehanizacija kojom se vrsi otkopavanje u dubinskom radu mora se pri radu nalaziti na odstojanju od gornje ivice kosine koje obezbeduje njenu sigurnost. Odstojanje otkopne mehanizacije od gornje ivice etaze mora se proracunati na osnovu geomehanickih karakteristika materijala etaze i dinamickog opterecenja mehanizacije i mora se nalaziti van zone moguceg obrusavanja, sa potrebnim koeficijentom sigurnosti, prema tabeli br. 2. ovog pravilnika.
65. Transportna sredstva i putevi pokretnih transportnih sredstava i pomocne mehanizacije na etamoj ravni moraju biti locirani van zone zarusavanja etazne kosine.
66. Zavrsna kosina etaze izraduje se na bocnim granicama (stranama) povrsinskog kopa i predstavlja ceonu kosinu pri radu u bloku, odnosno bocnu kosinu pri radu u frontu. Ako se etaznim ravnima zavrsne kosine vrsi transport otkopanih masa ili meh~mizacije, koeficijent sigurnosti zavrsne radne kosine mora biti izracunat prema tabeli br. 2 ovog . pravilnika. STABILNOST
RADNIH
I ZA VRSNIH KOSINA
KOPA
67. Radna kosina nalazi se na radnoj povrsini kopa. Nagib ove kosine meri se nagibom zamisljene ravni (linije), povucene od podnozja najnize etaze do gomje ivice najvise etaze. Koeficijent stabilnosti ove kosine mora biti u skladu sa podacima iz tabele br. 3 ovog pra vilnika. Nagib radne kosine posebno se proverava za mineralnu sirovinu, a posebno za otkrivku. Za sve promene u strukturi i geomehanickim karakteristikama materijala moraju se odrediti odgovarajuCi nagibi radnih kosina.
87
68. Ako je neka od etaznih ravni znatno sira od ostalih, mora se proveravati stabilnost parcijalne radne kosine etaze iznad i ispod te ravni. Koeficijent stabilnosti tih parcijalnih radnih kosina mora iznositi najmanje 1,3 (van izracunatih parametara).
69. Nagib radne kosine mora se kontrolisati svakih sest meseci. Na povrsinskim kopovima cije tlo ima male vrednosti uglova unutrasnjeg trenja i kohezije nagibi radnih kosina moraju se kontrolisati jednom u tri meseca.
70. Zavrsne kosine nalaze se na stranama povrsinskog kopa na kojima se ne izvode radovi. Nagib tih kosina meri se nagibom zamisljene ravni (linije) povucene od podnozja najnize etaze do gornje ivice najvise etaze. Kad su u pitanju povrsinski kopovi na kojima se vrsi eksploatacija mineralne sirovine cija se geo~nehanicke karakteristike znatno razlikuju od jalovinskih naslaga, nagib kosine meri se sarno od podnozja najnize etaze u jalovinskim naslagama, i to sarno ako se mineralne sirovine pruzaju u pravcu zavrsne kosine. Ako u zavrsnoj kosini ostaje znatno oslabljeni deo otkopa mineralne sirovine ili se otkopavanje vrsi od podinskih serija cije su geomehanicke karakteristike slicne povrsinskim, nagib zavrsne kosine meri se od podnozja najnize etaze u kopu. Koeficijent stabilnosti zavrsne kosine mora biti u skladu sa vrednostima iz tabe1e br. 4. ovog pravilnika.
71. U toku eksploatacije, pre formiranja zavrsne kosine, dopunskim istraznim radovima na otvorenim etazama mora se povecati pouzdanost geotehnickih parametara na 90% i proveriti stabilnost zavrsne kosine.
72. Nagibi zavrsne kosine kopa moraju se proveravati najmanje jedanput u toku sest meseci.
73. Sve zavrsne kosine moraju se na odgovarajuci nacin (npr. kanalima) zastititi od dejstva povrsinskih i podzemnih voda radi sprecavanja njihovog uticaja na stabilnost kosina.
74. Za proracun stabilnosti etaze u cvrstoj steni mora se izvrsiti potreban obim geomehanickog ispitivanja. Na uzorcima za geomehanicko ispitivanje potrebno je utvrditi fizicke, mehanicke i tehnicke osobine stenske mase i njihovih diskontinuiteta. Za dimenzionisanje kosine koriste se parametri cvrstoce stene, uzimajuCi u obzir stepen ispucalosti, diskontinuitet i dinamicki efekat usled miniranja.
88
75. Za pravilnu ocenu stabilnosti mora se utvrditi struktura stenske mase. Ako su strukture ispucale, moraju se ispitati pravci pukotina i njihova zavodnjenost. Ako su strukture slojevite, moraju se utvrditi polozaj, nagib i geomehanicke slojeva.
osobine
76. Koeficijenti sigumosti etame kosine, sistema kosina i zavrsnih kosina u cvrstoj stenskoj masi moraju odgovarati vrednostima-u tabeli br. 5 ovog pravilnika. 77. Od momenta pojave deformacija kosine se moraju vizuelno i instrumentalno osmatrati. Za svaku konkretnu situaciju mora se saciniti program organizovanog deformacija kosina.
osmatranja pojave
STABILNOST ODLAGALISTA
78. Visina, dubina i nagib odlagalista moraju biti u skladu sa parametrima koji su odredeni geomehanickim proracunom stabilnosti. 79. Na osnovu geomehanickih i hidrogeoloskih karakteristika podloge na koju ce se odlagati mase i karakteristika tih masa, mora se proveriti lorn podloge pod opterecenjem odlozenih masa, izvrsiti geostaticki proracun stabilnosti kosina projektovanog odlagalista, proracunati dozvoljeno opterecenje za mehanizaciju i odrediti minimalno odstojanje odlagalisne mehanizacije od ivice kosine odlagalista.
80. Koeficijenti sigumosti radnih kosina etaze odlagalista i sistema radnih i zavrsnih kosina odlagalista moraju odgovarati vrednostima u tabeli br. 4 ovog pravilnika.
81. Ako je neophodno odloziti mase na tlo sa veCim opterecenjem od proracunatog do loma podloge, moraju se izvrsiti radovi radi povecanja nosivosti podloge do potrebne velicine (smanjenje nivoa podzemne vode u podlozi, podizanje odlagalista i dr.). 82. Ako je tlo na kome se odlazu mase zavodnjeno i podzemna voda se nalazi pod pritiskom, pre pocetka odlaganja mora se sniziti pritisak podzemne vode do velicine koja sprecava prodiranje vode u odlozene mase. Radi stabilnosti kosina najnize etaze odlagaliSta, nivo podzemne vode mora biti ispod kontakta odlozenih masa i podloge.
89
83.
.
Nozica odlagalista mora biti zasticena od povrsinskih voda. Planumi odlagalista moraju se redovno odvodnjavati od atmosferskih voda.
84. Nagib radne kosine odlagalista mora se proveravati najmanje dva puta godisnje.
85. Ako se etama ravan izuzetno optereti, kao i ako se pojavi deformacija, mora se izvrsiti kontrola stabilnosti te ravni.
86. Ako se u podnozju potencijalnog uticaja deformacija nalaze vazniji objekti, moraju se preduzeti posebne mere sigurnosti, organizovati vizuelna i instrumentalna osmatranja i preduzeti niere saniranja.
87. Za saniranje kliziSta neophodno je utvrditi: 1) geoloske profile, sa podelom na slojeve;
2) opterecenja koja dejstvuju u trenutku obrusavanja i trajanje tih opterecenja; 3) kOQstukcije povrsine loma i eventualno njenu podelu na slobodne i determinisane delove; 4) otpornost tla na smicanje uzduz povrsine loma i odgovarajucih slojeva iza te povrsine; 5) druge faktore koji bi mogli da uticu na promenu opterecenja i obrusavanja, kao sto su sufozija, termicki faktori, padavine itd.
VII. OTKOPA VANJE, UTOV AR I ODLAGANJE MEHANIZOV ANO OTKOPA VANJE OTKRIVKE
88. Otkopavanje otkrivke moze se vrsiti sarno po tehnoloskoj semi, koja mora da sadrZi sledece elemente: 1) visinu (dubinu) etaze; 2) sirinu bloka; 3) polozaj bagera (utovarivaca) u bloku u odnosu na transportno sredstvo i radnu kosinu; 4) tehnologiju izrade bocne i ceone kosine; 5) tehnologiju utovara u transportno sredstvo; 6) rad.J:1ipolofaj transportnog sredstva; 7) niveletu etafe.
.
90
89. Visina etaze mora biti prilagodena tehnickim karakteristikama sredine.
masina i uslovima radne
90. Ako se bocne i ceone radne kosine etaze ne mogu potpuno podesiti prema uslovima radne sredine, tehnoloska serna mora se prilagoditi datim uslovima, smanjivanjemvisine i dubine etaze i sirine bloka.
91. Sirina etame ravni zavisi od geomehanickih osobina materijala, nagiba etaze i primenjene mehanizacije za otvaranje, otkopavanje, utovar i prevoz.
92. Etaze se ne smeju potkopavati. UTOV AR OTKRIVKE
U TRANSPORTNA
SREDSTV A
A) UTOV AR U KAMIONE
93. Za utovar u kamione mora se izraditi tehnoloska serna, koja mora da sadrZi sledece elemente: 1) trasu za dolazak kamiona za utovar; 2) naCin manevrisanja i izmene kamiona na mestu utovara; 3) polozaj kamiona, odnosno utovarivaca u odnosu na bager pri utovaru; 4) putanju okretanja kamiona i katarke bagera sa punom i praznom kasikom; 5) visinu pramjenja kasike.
94. Za utovar u kamione mora se obezbediti signalizacija za rad utovarnih masina i kamiona.
95. Pri mehanizovanom utovaru u kamione rastojanje izmedu kamiona i utovamih sredstava mora ~iti takvo da se obezbedi ravnomeran utovar materijala. Utovar u kamione mora se vrsiti sa bocne ili zadnje strane kamiona.
96. Kamion se ne sme preopteretiti preko dozvoljene granice nosivosti. B) UTOV AR U V AGONE
97. Za utovar u vagone mora se izraditi tehnoloska serna, koja mora da sadrZi sledece elemente: 1) najmanje odstupanje ose koloseka od ivice kosine etaZe;
91
2) najmanje i najvece odstojanje ose koloseka u odnosu na utovarno sredstvo; 3) redosled i naCin utovara vagona; 4) visinu praznjenja. 98. Za utovar u vagone mora se izraditi uputstvo, koje mora da sadrZi: 1) signalizaciju i signale za postavljanje, pokretanje pri utovaru i zavrsetak utovara vagona, oOOosno voza; 2) naCin i raspored utovara vagona; 3) putanju kretanja utovarnog sredstva u odnosu na lokomotivu voza; 4) polozaj kontaktnog voda u odnosu na utovarna sredstva i voz.
V) UTOV AR NA TRANSPORTER
SA TRAKOM
99. Za utovar bagerima sa kontinuiranim radom, na transportere sa trakom mora se ugraditi uredaj za prijem, usmeravanje materijala i sprecavanje rasipanja. 100. Za utovar masinama sa diskontinuiranim radom, na transportere sa trakom moraju se ugraditi uredaji kojima ce se obezbediti ravnomerno dodavanje materijala na transporter i spreciti rasipanje materijala na utovarnom mestu i dodavanje na transporter vecih komada nego sto je dozvoljeno.
10l. Za utovar na transportere sa trakom mora se predvideti odgovarajuca signalizacija i izraditi uputstvo 0 postupku pri radu.
102. Casovni kapaciteti transportera i bagera moraju biti uskladeni. G) UTOV AR NA KONZOLNE ODLAGACE, I TRANSPORTNE MOSTOVE
SAMOHODNE
TRANSPORTERE
103. Materijal se utovaruje na konzolne odlagace, samohodne transportere i transportne mostove iskljucivo mehanizacijom sa kontinuiranim dejstvom.
104. Casovni kapacitet mehanizacije za odlaganje materijala mora biti uskladen sa kapacitetom otkopne mehanizacije.
105. Za utovar na konzolne odlagace, samohodne transportere i transportne mostove, mora se predvideti odgovarajuca signalizacija i izraditi uputstvo 0 postupku pri radu.
-, 92
ODLAGANJE JALOVINE 106. Jalovina se mora odlagati na odlagalistu koje je za to pripremljeno. Jalovina se moze odlagati kamionima, vagonima, transporterima, prebacivanjem materijala.
odlagacima i direktn'
A) ODLAGANJE JALOVINE KAMIONIMA 107. Za odlaganje jalovine kamionima mora se izrditi uputstvo i tehnoloska serna, koja mora sadrzi sledece elemente: 1) trasu za prilaz kamiona ivici odlagalista; 2) nacin manevrisanja i prainjenja kamiona; 3) granicnu liniju prilaza kamiona ivici odlagalista; 4) putimju za kretanje kamiona posle prafujenja sanduka; 5) nacin i mehanizaciju za planiranje odlagalista.
B) ODLAGANJE JALOVINE VAGONIMA UZ PRIMENU BULDOZERA, BAGERA KASIKARA, BAGERA DREGLAJNA ILl ODLAGACA 108.
Za odlaganje jalovine vagonima mora se izraditi uputstvo i tehnoloska serna, koja mora da
sadrzi sledece elemente:
.
1) polozaj ose koloseka u odnosu na masinu za odlaganje; 2) dimenzije i nacin izrade kanala za prafujenje vagona; 3) nacin prafujenja vagona, tehnologiju prafujenja kanala i odlaganja jalovine; 4) osnovne geometrijske elemente etaze odlagalista; 5) polozaj, vrstu i tehnicke karakteristike masina za odlaganje. V) ODLAGANJE JALOVINE PRIMENOM ODLAGACA SA TRANSPORTNOM TRAKOM, MOSTOV A I TRANSPORTERA SA TRAKOM
109.
Za odlaganje jalovine primenom odlagaca sa transportnom trakom i mostova mora ~e izraditi uputstvo i tehnoloska serna, koja mora da sadrZi sledece elemente: 1) trasu i niveletu transportera i odlagaca sa transportnom trakom; 2) tehnologiju rada na odlagaliStu; 3) osnovne geometrijske elemente etaze odlagalista pri visinskom i dubinskom radu; 4) dimenzije i prijemnu sposobnost odlagalista;
93
5) polo:zaj odlagaca u odnosu na transporter i ivicu planuma etaze odlagaliSta, koji mora biti uskladen s geomehanickim karakteristikama radne sredine i proverenu stabilnost prema geomehanickim karakteristikama odlagalista.
110. Ako se jalovina prevozi transporterima sa trakom direktno do mesta odlaganja, na odlagaliStu se mora izraditi posebna noseca konstrukcija za transporter na kojoj se mora nalaziti i posebna staza za nadzor i regulisanje odlaganja.
G) ODLAGANJE JALOVINE METODOM DIREKTNOG PREBACIV ANJA MASE U OTKOPNI PROSTOR 111. Odlaganje jalovine metodom direktnog prebacivanja mase primenjuje se pri otkopavanju jalovine na etaZi koja se nalazi neposredno iznad krovine mineralne sirovine. U tom slucaju koriste se bageri kasikari, bageri dreglajni, konzolni odlagaCi Hi mostovi.
112. Ako se za rad na otkopavanju, direktnom prebacivanju i odlaganju jalovine koristi bager kasikar, mora se izraditi tehnoloska sema, koja mora da sadrZi sledece elemente: 1) trasu kretanja bagera i niveletu etazne ravni; 2) polozaj trase u odnosu na blok etaze otkopavanja i odlaganja; 3) dimenzije bloka na otkopavanju i odlaganju; 4) naCin rada pri mimoilazenju bag era koji radi na direktnom prebacivanju i bagera koji radi na otkopavanju korisne supstancije.
113. Ako se koristi bager dreglajn za didrektno prebacivanje pri dubinskom, dubinskom i visinskom radu, mora se izraditi odgovarajuca tehnoloska sema.
114. Jalovina se moze odlagati cevovodima
-pneumatski
odnosno
Hi hidraulicno.
Pri odlaganju jalovine materijal iz cevovoda ne sme da prodre u okolinu. Pri pneumatskom odlaganju jalovine mora se redovno kontrolisati temperatura cevovoda. Pri hidraulicnom odlaganju jalovine odlagaliste se mora posebno pripremiti, moraju se ispitati njegova stabilnost i stabilnost terena i obezbediti uslovi da jalovina ili mulj iz odlagalista ne prodru u okolinu Hi vodotoke.
OTKOPA V ANJE KORISNE
SUPSTANCUE
115. Za rad na otkopavanju korisne supstancije mora postojati odgovarajuca tehnoloska sema i radovi se moraju izvoditi u skladu s njom.
94
116. Visina i sirina otkopne etaie moraju se prilagoditi tehnickim karakteristikama uslovima radne sredine.
masina i
117. Ako se bocne i ceone radne kosine etaze ne mogu potpuno podesiti prema uslovima radne sredine, tehnoloska serna se mora prilagoditi datim uslovima, umanjivanjem visine i dubine etaze i sirine bloka.
LIKVIDACQA
ETAZE I POVRSINSKOG KOPA
118. Prlikom likvidacije etaZe i povrsinskog kopa na otkopnim etazama izraduje se radna kosina prema tehnoloskoj semi koja je za to posebno izadena. Ostavljene etame ravni, odnosno njihove sirine, moraju biti dovoljne da se: I) obezbedi stabilna zavrsna kosina; 2) omoguCi odstupanje bagera; 3) omoguCi demontaza transportnih sredstava; 4) omoguci pristup pomocne mehanizacije i slobodno kretanje ljudi.
VIII.. MASINE ZA POVRSINSKU EKSPLOATACUU NOSECA KONSTRUKCQA
I OPREMA
119. Noseca konstrukcija masina za povrsinsku eksploataciju mora biti staticki odredena. Masine i oprema za povrsinsku jugoslovenskim standardima.
eksploataciju
moraju
odgovarati
propisima
0
120. Kad su u pitanju masine za povrsinsku eksploataciju sa sinskim uredajcm za kretanje, srednje opterecenje tockova ispod jedne od glavnih oslonih tacaka oslonca mora biti u granicama dozvoljenog opterecenja za normalan rad, i to: a) za koloseke iz sina S49 najviSe 18000 N; b) za koloseke iz sina S65 najvise 25000 N. Pri tom savojno naprezanje ne sme biti vece od 15 x 106 N/m2.
121. Kad su u pitanju masine za povrsinsku eksploataciju sa gusenicnim uredajem za kretanje, srednji specificni pritisak na tlo ispod voznog postolja glavne tacke oslonca mora biti u granic!lma dozvoljene nosivosti tla.
95
122. Sve prostorije, pod, krov i obloge masina za povrsinsku eksploataciju nezapaljivog materijala.
moraju biti od
Kablovski prolazi moraju biti zapunjeni nezapaljivim materijalom.
SIGURNOSNI UREDAJI 123. Msine za povrsinsku eksploataciju moraju biti opremljene sledeCim uredajima: granicnim prekidacima, zastitnicima od preopterecenja, kocnicama i signalnim uredajima (uredaji za upravljanje i uredaji za akusticke signale). 124. Na masine za povrsinsku eksploataciju, odnosno grupe masina koje su medusobno povezane u tehnoloskom lancu (VTO sistem) moraju na podesnim mestima, biti postavljeni opticki i akusticki signali za indikaciju i sporazumevanje. Odredbe stava 1. ovog clana ne odnose se na masine sa diskontinuiranim moraju biti opremljene akusticnom signalizacijom.
radom koje
125. Komandovanje signalnim uredajima je centralno, a pojedinacno komandovanje moguce je sarno ako se upravlja pojedinim pogonima u tehnoloskom lancu (odnosi se na VTO sistem).
126. Masine sa kontinuiranim radom moraju se opremiti sigurnosnim uredajem za iskljucivanje masine ako se teziste pomeri.
127. Vozno postolje masina za povrsinsku eksploataciju sa sinskim uredajem za kretanje po pomerljivim kolosecima mora omoguCiti promenu razmaka izmedu krutog i zglobnog oslonca. Promena razmaka mora biti ogranicena sigurnosnim uredajem.
128. Masine za povrsinsku eksploataciju i mehanizmi za kretanje moraju se opremiti sigurnosnim uredajima ili sigurnosnim prekidaCima kojima se sprecava nezeljeno kretanje. 129. . KuciSta granicnih prekidaca, tastera za premoscivanje i tastera za slucaj opasnosti moraju da budu oznacene odgovarajucom bojom, shodno svojoj funkciji, i to: Funkcija
Boja
Sve stoj!
Crvena
Vezni mehanizam stoj!
Bela
Lancanik sa vedricama stoj; rotor stoj; ili kasika stoj!
Bela sa plavom poprecnom crtom
""""'II
96
Funkcija
Boja
Transporter sa trakom stoj!
Bela sa crvenom poprecnom crtom
Signalni granicni prekidac
Zelena
Premoseenje
Zuta sa oznakom rasporeda
Specijalna funkcija
Ljubicasta sa oznakom funkcije
130. Bageri sa kontinuiranim radom i odlagaci za povrsinsku eksploataciju moraju biti opremljeni uredajima za merenje jacine vetra i uredajima za merenje uzduznog i poprecnog nagiba masine u odnosu na horizontalnu ravan.
131. Mehanizmi za podizanje konzole (nosaca) sa rotorom i trakom za utovar moraju biti opremljeni sa dye kocnice, kao i mehanizmi koji se pokreeu sa komandnog pulta. Svaka kocnica mora se izvesti za kocenje pri maksimalnom optereeenju uz odgovaraju6 koeficijent sigumosti. Kocnice moraju da dejstvuju u momentu iskljucenja pogonskog motora i mehanizam mora da se zaustavlja bez trzanja i sa sto kraCim putem zaustavljanja.
UZAD 132. Uzad koja se kreeu preko valjaka ne smeju biti spojena uplitanjem. Na valjcima preko kojih se kreeu uzad moraju se nalaziti uredaji za sprecavanje iskakanja uzadi. U krajnjem polozaju bubnjeva za namotavanje uzadi mora se obezbediti prostor za jos najmailje dva namotaja uzeta.
OSTALI UREDAJI 133. Pristupi masinama i lestve, stepeniSta, prolazi i slicno na masinama za povrsinsku eksploataciju moraju da obezbeduju siguran prolaz. 1EHNICKO
UPUTSTVO
ZA MASINE ZA POVRSINSKU
EKSPLOATACQU
134. Za masine za povrsinsku eksploataciju mora se izraditi tehnicko uputstvo koje sadrzi: a) seme Hi pregledne crteze, uslove za primenu, konstrukcione crteze i staticke proracune; b) podatke 0 cvrstoei i stabilnosti maSine za propisane radne operacije, montazu i odrZavanje;
97
v) podatke 0 sigurnosnim uredajima, sa crtezima (planovima) 0 njihovom rasporedu, vrsti i funkciji; g) uputstva 0 montazi, rukovanju i nadzoru; d) uputstva za odrfavanje masina i sigumosnih uredaja.
135. Kad su u pitanju masine za povrsinsku eksploataciju, ciji je gornji deo okretan, mora biti racunski utvrden polozaj teziSta koji se kontroliSe ispitivanjem i 0 cemu se sastavlja izvestaj. SIGNALIZACIjA 136. Osnovni signali masina za povrsinsku eksploataciju su: dug zvuk sirenom u trajanju oko tri sekunde (-) i kratak zvuk sirenom u trajanju oko jedne sekunde (.). Pauze izmedu zvukova sirene.traju oko jedne sekunde. Za pojedine operacije daju se sledeCi signali: a) rad masine poCinje - - -; b) trake, rotor ili lancanik vedricara pokrecu se - --; v) vozni mehanizmi pokrecu se - .; g) vozilo je natovareno - . . .; d) masina se zaustavlja . . .; d) opasnost - . - . - . - .- . (1 minut). Pojedini uredaji za koje je dat signal pokrecu se najmanje 20 sekundi od datog signala.
137. Signali za pozarni alarm moraju se jasno razlikovati od drugih signala.
138. Table sa signalima moraju biti na vidnom mestu. KORISCENJE
MASINA
ZA POVRSINSKU
EKSPLOATACIJU
139. U uputstvu za rukovanje moraju se postaviti granicne tehnicke vrednosti masina u radu. . 140. Na stazama za kretanje, stepenistu i lestvama masina za povrsinsku eksploataciju ne smeju se drfati, odnosno uskladistiti nikakvi predmeti ili materijal.
141. Svaka masina za povrsinsku eksploataciju mora imati sigurnosno osvetljenje ili dovoljan broj rezervnih rucnih baterijskih svetiljki za slucaj prekida struje.
98
142. Sve masine za povrsinsku eksploataciju moraju imati sopstveno Dsvetljenje.
RUKOVANJE MASINAMA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACIJU
143.
.
Masina za povrsinsku eksploataciju ili pojedini njeni mehanizmi mogu se pustiti u pogon tek posle davanja odredenog signal a i posto protekne odredeno vreme.
144. Posle zaustavljanja masine usled prinudnog iskljucenja mas in a se ponovo sme pustiti u pogon tek posto se otkloni uzrok iskljucenja.
145. Ako su sigurnosni i signalni uredaji na masini za povrsinsku eksploataciju masina se ne sme pustiti urad sve dok se kvar ne otkloni.
neispravni,
146. Spojnice za preopterecenje maksimalnog momenta.
i slgumosne
spojnice
ne smeJu se podesavati
iznad
147.
Ako dode do ostecenja nosece konstrukcije koje moze uticati na sigumost rada masine, njen rad se mora obustaviti. Masina moze nastaviti rad posto se otkloni ostecenje.
148.
Napojni elektricni kablovi za masine za povrsinsku eksploataciju mogu se prcmestati sarno sredstvima koja su za to predvidena.
KONTROLA MASINA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACIJU 149. Na pocetku svake radne smene mora se proveriti ispravnost svih signalnih uredaja, kocnica i protivpozarnih uredaja i pregledati uzad.
150. Ispravnost mehanizma za dizanje mora se proveravati jedanput sedmicno.
151.
Na masinama za povrsinsku eksploataciju sa ugradenim dizalicama ispravnost dizalica mora se proveravati jedanput mesec~o.
152.
Ispravnost granicnih prekidaCa, sigurnosnih krajnjih prekidaca, poteznih prekidaca, uredaja za merenje jacine vetra, indikacionih uredaja i interfonskih postrojenja mora se proveravati tromeseeno
II
99
153. Pasle rekonstrukcije, opravke ili cmirovanja masine koje je trajalo duze od tri meseca, masine i uredaji za povrsinsku eksploataciju moraju se detaljno pregledati.
154. Noseca konstrukcija masine i nosaCi pojedinih masinskih elemenata vizuelno se pregledaju svaka tri meseca, a svake druge godine generalno se proveravaju.
155. Antikorozivni premaz proverava se svake druge godine. Utvrdena korozija mora se odmah odstraniti.
156. U svim kontrolnim pregledima iz c1. 149. do 155. redovno se unose podaci u odgovarajuce knjige. IZMENE, REKONSTRUKCIJE I ODRZA V ANJE MASINA POVRSINSKU EKSPLOA TACIJU
ZA
157. Masine za povrsinsku eksploataciju moraju se redovno podmazivati. Podmazivanje za vreme rada vrsi se sarno ako ne postoji opasnost od slucajnog dodira pokretnih. delova.
158. Sve izmene i rekonstrukcije na nosecoj konstrukciji masina za povrsinsku eksploataciju ili rekonstrukcije koje uticu na promenu opterecenja masine ili njenih delova moraju se prethodno racunski dokazati.
159. Za oddavanje masina za povrsinsku eksploataciju mora se doneti uputstvo, koje sadrzi: 1) postupak i nacin kontrole ispravnosti sigurnosnih uredaja; 2) po stupak i nacin kontrole ispravnosti protivpozarnih uredaja; 3) postupak i naCin kontrole zamene delova; 4) postupak i naCin kontrole nosece konstrukcije; 5) postupak prijema masine posie opravke i rekonstrukcije.
TRANSPORT MASINA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACIJU 160. Za bezbedan transport masina za povrsinsku eksploataciju moraju se prethodno odrediti i pripremiti putevi koji ispunjavaju zahteve u pogledu nosivosti za pojedine masine.
100
Ako se masine za povrsinsku eksploataciju moraju transportovati preko odlagalista ili preko tla sa malom specificnom nosivoscu, mora se prethodno ispitati i proveriti mogucnost transporta za svaku masinu.
TEHNICKE MERE ZASTITE OD POZARA NA MASINAMA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACUU 161.
.
Na masinama za povrsinsku eksploataciju nije dozvoljena upotreba peci sa otvorenim plamenom.
162. Grejna tela moraju biti izvedena tako da se gorivi predmeti ne mogu zapaliti.
163. Rezerve ulja i maziva, u propisanoj kolicini, moraju se cuvati u specijalnoj prostoriji u zatvorenim i nezapaljivim posudama.
164. Pamucne krpe moraju se cuvati sarno u zatvorenim i nezapaljivim posudama. Upotrebljene krpe ne smeju se ddati u masini.
165. Zagrejani i blokirani noseci valjci na transporterima sa trakom moraju se odmah zameniti. POMOCNE BULDOZERI
MASINE
ZA POVRSINSKU
EKSPLOA TACIjU
I SKREPERI
166. Rad buldozera dozvoljen je na nagibima do 35°. U toku rada buldozera rastojanje od ivice tocka gusenice do ivice kosine mora iznositi najmanje 2 m. 167. Prilikom pregleda i podmazivanja, buldozer mora biti postavljen na horizontalnu povrsinu, motor se mora iskljuciti a plug mora biti spusten na tlo. U slucaju kvara na nagibima, mora se osigurati da buldozer pod dejstvom sopstvene tezine ne krene niz kosinu, a zatim se mora, u sto kracem roku, skloniti na bezbedno mesto.
168. Za otkopavanje stena skreperima u kosim i horizontalnim slojevima, zavisno od karakteristika stena i drugih uslova, mora se izraditi serna kretanja skrepera u otkopu i odlagalistu.
101
169. Za vreme rada skrepera zabranjeno je kretanje ljudi u radnoj zoni skrepera. Zabrana se mora istaCi na tablama, na vidnom mestu.
170. Pregled i podmazivanje skrepera vrsi se sarno kad skreper ne radi.
171. Pogonsko gorivo i mazivo moraju odgovarati utvrdenim karakteristikama
za te masine.
172. Maziva se cuvaju u zatvorenim posudamakoje necistoea.
ih stite od prodiranja prasine i drugih
Maziva se iz zatvorenih osuda vade pomoeu specijalnih uredaja koji se moraju povremeno Cistiti.
173. Zamena pojedinih sklopova, mehanizama i drugih remontno-montaznih masinama nije dozvoljena u neposrednoj blizini nezastieenih elektricnih naponom.
radova na vodova pod
174. Remont i zamena pojedinih mehanizama na masinama dozvoljeni su sarno posle blokiranja mehanizama koji se remontuju i njihovog odvajanja od pogonskog motora, kao i drugih elemenata koji uticu na bezbednost.
175. Rudarske masine koje su remontovane moraju se pre pustanja u rad ispitati, 0 cemu se sastavlja izvdtaj.
IX. TRANSPORT KAMIONIMA (KAMIONI I PUTEVI) 176. Na povrsinskim kopovima svi putevi za transport kamionima mogu biti stalni i privremeni. Stalni putevi (koji povezuju kop sa odlagalistima, deponijama, objektima za pripremu mineralnih sirovina i utovarnim stanicama) moraju biti izradeni tako da odgovaraju najveeem optereeenju transportne mehanizacije. Privremeni putevi na etazama povrsinskog kopa i odlagalistima putevima ne smeju biti optereeeni vise od nosivosti tla.
i prikljucci sa stalnim
177. Stalni putevi izgraduju se sa jednim ili sa dve kolovozne trake. Stalni putevi sa jednom kolovoznom trakom koraju imati mimoilaznice. Stalni putevi sa jednom kolovoznom trakom po kojima se redovno kreeu ljudi moraju imati pesacku stazu ~Hrinenajmanje 1 m.
102
178. Usponi, sirine i poluprecnici krivina stalnih puteva moraju biti usaglaseni sa tehnickim karakteristikama kamiona radi bezbednog transporta. 179. Minimalna sirina stalnih puteva sa dye kolovozne trake odreduju se zavisno od gabarita kamiona, pod uslovom da najmanje odstojanje od najisturenijeg dela kamiona do ivice podloge iznosi 1 m, a rastojanje izmedu najisturenijih delova kamiona u momentu mimoilazenja - najmanje 2 m. Najmanja sirina stalnih puteva sa jednom kolovoznom trakom mora iznositi 1/2 sirine stalnih puteva sa dye kolovozne trake. Ukupna sirina stalnih puteva sa dye kolovozne trake odreduje se za svaki povrsinski kop prema sledecem obrascu:
S =2B + 4 gde je:
S
- ukupna
B
- maksimalna sirina kamiona, u metrima.
sirina puta za kamionski transport sa dye kolovozne trake (bez bankina i kanala), u metrima;
180. Prosirenje stalnih puteva (P) za kamionski transport u krivinama (serpentine), produzene serpentine, petlje i spirale, izracunava se:
- za stalne - za stalne
puteve sa dye kolovozne trake P
= 1,0 . B;
puteve sa jednom kolovoznom trakom R
=0,5 . B.
181. Stalni putevi za kamionski transport u poprecnom preseku na pravim deonicama moraju imati nagibe na obe strane, koji iznose: 1) za profilisane puteve do 5%; 2) za putne podloge od tucanika i sljunka do 3%; 3) za sve os tale vrstepodloga
do 2%.
182. Poluprecnik krivina puteva koji se grade u obliku serpentina, produzenih serpentina, petlji i spiral a odreduje se zavisno od konstruktivnih karakteristika kamiona. Putne podloge na krivinama moraju se izvoditi sa padom u pravcu poluprecnika krivine, sa nagibom do 6%. Na pravim deonicama stalnih puteva za transport kamionima koje se izraduju na kosim terenima sa padom veCim od 30% podloge se moraju izradivati sa padom do 2% na suprotnu stranu od pada terena.
103
183. Putevf na etazama povrsinskog kopa moraju sa spoljne strane biti obezbedeni zemljanim nasipima visine najmanje 1 m da bi se sprecio pad kamiona niz kosinu. Za odvodnjavanje putne podloge za kamionski transport dozvoljen je prekid zemljanog nasipa maksimalne duzine 2 m i na rastojanjima od najmanje 15 m po uzduznom profilu puta. 184~ Privremeni (etami) putevi lociraju se tako da njihovu trasu ne moze da ugrozi odronjavanje ivice etaze. Izmedu ivice etaze i privremenog puta mora se odrediti zastitna povrsina, Cija sirina, zavisno od geomehanickih osobina materijala i tezine kamiona, ne sme biti manja od 2 m.
185. Nije dozvoljeno kretanje kamiona po magli ako je vidljivost manja od 60 m i ako kamioni nisu opremljeni odgovarajuCim svetlom za vomju po magli, i u toku intenzivnih atmosferskih padavina, kao i u drugim slucajevima smanjene vidljivosti (na primer, kad je vidljivost manja od puta zaustavljanja kamiona).
186. Po stalnim putevima zabranjeno je preticanje kamiona izuzev kad su u pitanju razliCiti tipovi kamiona i kad se to preticanje moze obaviti bez opasnosti.
187. Ako je uspon puteva za transport kamiona veCi od 6%, na rastojanju od najvise 600 m moraju se ostaviti delovi puteva sa usponom do 2% najmanje duzine 30 m.
188. Za vreme zime stalni i privremeni putevi moraju se redovno cistiti od snega i leda, a delovi puteva sa krivinama i usponima moraju se posipati solju, peskom Hi slicnim sredstvom.
189. Sanduci kamiona ciste se od nalepljenih Hi zamrznutih stena otkrivke Hi mineralne sirovine sarno mehanickim sredstvima koja su montirana na buldozerima, utovarivacima Hi drugim masinama Hi drugim pogodnim naCinom.
190. Brzina i raspored kretanja kamiona na putevima povrsinskog kopa i odlagalista odreduju se zavisno od poduznog profila puta, vrste i kvaliteta podloge i tehnickih karakteristika kamiona.
191. Kamioni u toku eksploatacije moraju biti tehnicki ispravni, a pri kretanju unazad moraju davati.zvucne i svetlosne signale.
104
192. Pri utovaru materijala u kamione, osim zahteva iz c1. 93,94,95. sledeCi zahtevi:
i 96, moraju se ispuniti i
- kamion
koji se utovaruje mora se nalaziti u zoni dejstva bagera, a moze se postaviti za utovar posle signala koji daje rukovalac bagera;
- kamion koji je postavljen za utovar mora biti zakocen i u granicama vidljivosti rukoaoca bagera; - mineralna
sirovina ili otkrivka utovaruje se u sanduk kamiona sarno sa strane ili otpozadi. Prenosenje kasike bagera preko kabine kamiona nije dozvoljeno;
- polazak kamiona posle zavrsenog utovara dozvoljen je sarno posle zvucnog signal a koji daje rukovalac bagera. 193. Iznad kabine rukovaoca kamionom mora da postoji posebna pouzdana zastita. Ako zastite nema, rukovalac ne sme da sedi u kabini kamiona za vreme utovara materijala u kamion i mora se nalaziti van zone dejstva bagera.
194. Ako se mineralna sirovina ili otkrivka pretovaruju iz kamiona u druga transprotna sredstva, taj pretovar se sme vrsiti sarno preko posebne pretovarne stanice (bunker, platfonna i dr.), koja mora odgovarati maksimalnom opterecenju.
195. Mineralna sirovina ili otkrivka istovaruju se iz kamiona sarno na za to odredenim mestima i na nacin utvrden uputstvom.
196. U toku eksploatacije kamiona nije dozvoljeno: 1) kretanje kamiona sa dignutim sandukom; 2) kretanje kamiona unazad do mesta istovara i utovara na rastojanju vecem od 30 ill (izuzev pri izradi useka, trase i s1.); 3) prelazenje preko kablova koji nisu specijalno zasticeni; 4) parkiranje na nagibima.
x. PREVOZ TRANSPORTERIMA SA TRAKOM POSTA VLJANJE
TRANSPORTERA
197. Nosivost tla na koje se postavlja transporter mora da odgovara opterecenju od transportera. Tlo na koje se postavlja transporter mora biti odvodnjeno i zasticeno od povrsinskih voda.
105
198. Rastojanje najisturenijeg dela transportera od bilo kakvog cvrstog predmeta mora da iznosi najmanje 1 m. Transporter na etazi povrsinskog kopa mora biti postavljen izvan zone zarusavanja. 199. Delovi transportera koji pre laze preko puteva, koloseka i drugih objekata i uredaja moraju se zastititi tako da se onemoguCi pad materijala sa trake i dodir rotirajucih delova i moraju biti podignuti na visinu kojom se osigurava nesmetan i bezbedan prolaz transportnih sredstava ispod njih. Visine prolaza moraju biti vidno obelezene na konstrukciji prolaznog objekta.
200. Prelazi puteva i koloseka preko transportera moraju se obezbediti transportnim mostovima. Nosivost mosta i gabariti prolaza moraju biti vidno obelezeni s obe strane konstrukcije u pravcima kretanja. Most mora biti obezbeden ogradom.
201. Preko transportera moraju se postaviti poprecni prelazi. Prelazi preko transportera moraju biti postavljeni na medusobnom rastojanju od najvise 300 m u zoni kopa i odlagalista. Prelazi, oOOosno prolazi izvan zone povrsinskog kopa mogu biti na rastojanju vecem od 300 m', ali se moraju prilagoditi datim uslovima. Prelazi moraju biti obezbedeni ogradom sa strane i rukohvatima. Rastojanje najisturenijeg dela prelaza od transportera mora iznositi najmanje 1 m. Sirina prelaza mora biti najmanje 0,8 m.
202. Na mestima na kojima je transporter izdignut iznad terena, a ne prelazi preko saobracajnice, moraju se postaviti upozorenja 0 zabrani prolaza ispod transportera.
203. Transporteri ili delovi transortera koji su izdignuti iznad terena vise od 1,5 m moraju imati, s jeOOe strane, prolaz sirine najmanje 0,6 m, sa ogradom i rukohvatom. Pod ovog prolaza mora biti dobro pricvrscen, a ako je sa usponom ili padom, mora biti izraden tako da se izbegne klizanje.
204. Ugao nagiba transportera sa glatkom transportnom trakom moze biti najvise 18° pri podizanju materijala, a najviSe 15° pri spustanju materijala.
106
205.
Stalna mesta rada na transporteru i trasa transportera u zoni povrsinskog kopa i odlagam moraju biti osvetljeni pri nocnom radu i slaboj vidljivosti (magla i druge vremenske nepogode ).
206. Rastojanje izmedu najisturenijih delova dva transportera postavljena jedan kraj drugo mora iznositi najmanje 1 m.
207.
Vertikalne krivine pri prelazu transportera iz horizontalnog polozaja u kos polo (konkavna krivina) i pri prelazu iz kosog poloZaja u horizontalni polozaj (konve krivina) moraju odgovarati propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportere sa trakom
208. Prelazno rastojanje izmedu koritastog i ravnog dela transportne trake za svaki transpo mora se odrediti prema propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportere sa trakom.
209.
Na svakoj pogonskoj stanici transportera mora biti istaknuta tabla sa podacima 0 brzm trake, kapacitetu, uglu utovara, dozvoljenoj krupnoCi materijala i dozvoljenoj najnifut spoljnoj temperaturi vazduha.
210. Posle veCih opravki mora se proveriti funkcionalnost i bezbednost rada transportera.
TRANSPORTNA TRAKA
211. Transportna traka, u skladu sa uslovima rada na povrsinskom kopu, mora odgovan propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportere sa trakom.
212.
Koeficijent sigurnosti u odnosu na prekidnu cvrstocu transportne trake za transport uglj jalovine na povrsinskim kopovima uglja mora iznositi najmanje 10, a za transport metah i nemetalnih mineralnih sirovina - najmanje 12. Za krace transportere - dodavace i transport krupnijeg materijala vrednosti koeficijenta se povecavaju za 20% do 30%. KoefiCijent sigurnosti izracunava se prema sledecem obrascu: a) za trake sa tekstilnim uloscima:
Tt.n
S=b) za trake sa celicnim uloscima:
Fmax
107
L.n S=~ Fmax gdeje: S Tt n T~
- koeficijent - prekidna
sigumosti;
cvrstoca (u kN/m sirine) transportne preracunate u kN po tekstilnom ulosku;
-broj tekstilnih ulozaka; - dozvoljena prekidna sila
trake sa tekstilnim uloscima,
trake sa celicnim uloscima, u kN po celicnoj kordi ili
celicnom uzetu;
m
- broj
celicnih kordi ili uzadi;
Fmax- maksimalna sila zatezanja u opterecenoj traci pri normalnim uslovima, u kN.
213. Transportna traka mora biti dobro centrirana i pravilno vodena. Transporter se mora geodetski dovesti u pravac i u poprecnom smeru iznivelisati. Na odredenim rastojanjima konstrukcije mora se postaviti potreban broj noseCih i povratnih valjaka za regulisanje pravca kretanja (centricnosti) trake. 214. Transportnom trakom moze se prevoziti sarno materijal za koji je traka predvidena. Granulometrijski sastav materijala mora biti uskladen sa izabranom sirinom trake prema propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportere sa trakom.
215. Hodanje po transportnim trakama, prelazenje preko tih traka i prolazenje ispod njih nisu dozvoljeni. Preko trake ili ispod nje moze se prelaziti, odnosno prolaziti sarno na obezbedenim prelazima ili izgradenim prolazima.
216. Na utovamim i pretovamim mestima valjci ispod noseceg kraka transportne trake moraju se postaviti elasticno.
217. Transportna traka sa znatno ostecenim i raslojenim oblogama i ostecenim ivicama mora se zameniti.
218. Ako se materijal koji se transportuje lepi za transportnU trakU, transporter se mora opremiti uredajima za efikasno Ciscenje trake kojim se sprecava lepljenje materijala na valjke i bubnjeve.
219. Na mestima na kojima se nalaze uredaji za ciscenje trake mora se spreciti nagomilavanje skinutog materijala.
108
Skinuti materijal ne sme se rucno nabacivati na traku kada je traka u pokretu.
220.
Materjal koji padne sa transportera, a narocito materijal koji se skuplja ispod donjeg kraka trake, mora se redovno cistiti. Taj materijal moze se rucno cistiti sa trake i nabacivati na nju sarno ako traka nije u pokretu.
221. Prostor izmedu donjeg (povratnog) kraka transportne trake i tla mora iznositi najmanje 300 mm.
222. Skidanje materijala sa trake dokje traka u pokretu nije dozvoljeno.
223. Na gomjoj strani transportera, na odredenom rastojanju, zavisno od lokalnih prilika, mora se postaviti uredaj kojim se sprecava izbacivanje trake usled delovanja vetra. AIm je brzina bocnog vetra veca od 30 mis, transportna traka se mora iskljuCiti iz pogona. Uredaj za merenje brzine vetra mora se ugraditi na transporter. Ispravnost uredaja za merenje brzine vetra mora se ispitivati jedanput godisnje.
224. Transportna traka koristi se na povrsinskim kopovima pri temperatumim odgovaraju karakteristikama trake utvrdenim u propisu 0 jugoslovenskim transportere sa trakom.
razlikama' koje standardima za
225. Pri temperaturi nizoj od -12°C transportna traka mora biti povremeno u pogonu, bez obzira na to da Ii se materijal prevozi, ako nije opremljena uredajem i sredstvima za sprecavanje zarnrzivanja. Ako se pojedini delovi transportera ili trake zalede, transporter se ne sme pustiti u pogon dok se led ne odstrani. Odmrzavanje transportne trake i obrtnih delova otvorenim plamenom nije dozvoljeno. Sredstva za sprecavanje srnrzavanja mogu se upotrebljavati sarno ako su trake otpome za njih. 226. Stalno spajanje traka vrsi se vulkanizacijom. Trake se mogu vulkanizirati po hladnom ili toplom postupku. Mehanicko spajanje traka spojnicama (kopCama) dozvoljeno je sarno privremeno. Spoj mora imati prekidnu cvrstocu priblimo kao i os tali deo trake i mora biti bez zadebljanja. Duzina preklopa pri spajanju trake mora odgovarati propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportne trake. Traka sme da se vulkanizuje sarno kad je transporter iskljucen iz napona.
109
227. Materijal za vulkanizaciju (rastvor gume, sirova guma i drugi materijal) mora se cuvati u hladnim i tamnim prostorijama. Rastvori gume koji su nabavljeni u razlicito vreme ne smeju se mesati.
228. Za vulkanizaciju transportnih traka mora se izraditi uputstvo.
229. Ploce za vulkanizaciju ne smeju se polivati vodom. Ploce iz stava 1. ovog clana moraju se ispitivati u redovnim vremenskim razmacima, i to:
svake . trece sedmice ako se upotrebljavaju svakodnevno, a svakih sest meseci ako se upotrebljavaju iskljucivo u radionici. Pri ispitivanju proverava se da li ploca razvija ravnomemu temperaturu na celoj svojoj po'vrsini. 0 ispitivanju se sastavlja izvestaj.
230. Trake sa celicnim uloscima (korda ili uze) spajaju se prema propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportne trake i uputstvu.
231. Transportna traka mora biti uskladiStena u skladu sa propisom 0 jugoslovenskom za transportne trake.
standardu
POGONSKA STANICA 232. Pogonska stanica transortera mora biti postavljena na cvrstom i sigumom postolju.
233. Pogonska stanica cija masa nije dovoljna za stabilnost pri radu transportera ankerisana.
mora biti
Uredaj za zatezanje (ankerisanje) mora izddati najmanje dvostruku staticku situ koja vlada u transporteru. To se odnosi i na spojeve uredaja za zatezanje. 234. Konstrukcija pogonske stanice transportera mora biti staticki odredena, proracunata na osnovu opterecenja delova koje nosi i sa dimenzijama koje su uskladene sa izabranom opremom i uslovima rada.
235. Komandna kabina pogonske stanice ili sistema transpotera mora biti postavljena tako da se iz nje moze pratiti kretanje trake i materijala. Komandna kabina mora biti opremljena komandnim pultom. Komandni pult mora biti opremljen odovarajucim uredajima za upravljanje i signalizaciju. Transpoteri kapaciteta do 500 m3Jh ne moraju biti opremljeni kabinom.
110
236. Pogonska stanica mora biti opremljena ulaznim stepenicama sa rukohvatima i stazama za prolaz. Staze za prolaz moraju biti sirine najmanje 0,6 m, moraju biti zasticene ogradom i moraju imati pod od neklizajuceg materijala. Do svih delova pogonske stanice koji se moraju kontrolisati pri radu i na kojima se moraju izvoditi radovi radi opravke moraju biti postavljene staze.
237. Akose kuCiste i1i lezajevi prekomemo greju, elektromotor se mora iskljuCiti.
238. Pri transportu, elektromotor se mora zastititi od potresa, udara i bilo kakvog mehanickog ostecenja.
239. Reduktor pogonskog uredaja transportera postavlja se na horizontalnu plocu koja mora biti pricvrscena za pogonsku stanicu.
240. Za montazu reduktora i pustanje urad posle montaze mora se izraditi uputstvo.
241. Spoljne povrsine reduktora moraju se redovno cistiti od prasine i ulja. Za vreme rada mora se kontrolisati nivo ulja u reduktoru i rad pumpi za podmazivanje.
242. Opravka i demontaza reduktora mogu se vrSiti sarno kad je motor odvojen.
243. Pri transportu reduktor se mora zastititi od potresa, udara i bilo kakvog mehanickog ostecenja. Krajevi osovina na koje se stavlja spojnica moraju biti zasticeni od korozije i mehanickih ostecenja.
244. Spojnica pogonskog uredaja transportera mora biti izbalansirana.
245.
Ako je transporter nagnut viSe od so, a pogonska stanica se nalazi na vrhu kosine, mora postojati uredaj za automatsko zaustavljanje transportera u slucaju nestanka elektricne energije. Ako se pogonska stanica nalazi na dnu kosine, a materijal se izvlaci, okretni bubanj mora imati automatski uredaj za kocenje. gO, bez obzira na mesto pogonske stanice, pogonski Ako je transporter nagnut vise od uredaj mora imati automatski uredaj za kocenje.
111
246. Obloge kocnica moraju biti od nezapaljivog materijala i antistaticne (ne smeju skupljati staticki elektricitet).
247. Za kocenje transportera mogu se upotrebiti mehanicke (kraci transporteri), hidraulicne, hidrodinamicke i elektromagnetne kocnice.
248. Svakih 15 dana mora se proveravati habanje obloga kocnica i stanje opruga i izvrsiti njihovo regulisanje. Istrosene obloge moraju se zameniti. 249. U pogonskim stanicama svi pokretni delovi moraju se zastititi od slucajnog dodira. ZastitJ:Ia ograda mora biti izradena prema propisu transportere sa trakom.
0 jugoslovenskom
standardu
za
250. Za vreme rada transportera zabranjeno je rucno ciscenje svih bubnjeva.
251. Za vreme rada transportera mora se osmatranjem redovno kontrolisati zazor na klinovima i stanje ivica bubnjeva i obloge. Na pocetku svake smene moraju se pregledati svi rotacioni delovi pogonske transportera.
stanice
Svakih 15 dana moraju se detaljno pregledati bubnjevi transportera.
252. Bubnjevi se moraju cistiti od nalepljenog materijala uredajima za ciscenje. Broj i vrsta uredaja za ciscenje moraju odgovarati materijalu i njegovim osobinama, kao i klimatskim prilikama u kojima se vrsi prevoz.
253. Transporter mora biti opremljen svim noseCim i povratnim valjcima. Pri radu transportera noseCi i povratni valjci moraju se okretati. Osteceni valjci i valjci ciji se leZajevi pri radu zagrevaju moraju se zameniti ispravnim valjcillia. Valjci se zamenjuju samo kad je transporter zaustavljen. Pri zameni valjka ili sloga valjaka mora se obezbediti da se transporter ne pusti nekontrolisano urad.
ZATEZNE STANICE 254. Pokretna kolica za zatezanje moraju se lako kretati po sinama, a na kraju koloseka moraju se postaviti amortizeri i granicni prekidac.
112
255. Staza za kretanje tega za zatezanje trake mora biti dovoljno duga da omoguCi nesmetano kretanje tega u oba pravca. Prostor u kome se krece teg mora biti ograden zicanom ogradom visokom najmanje 1,8 ill od tla.Ispod tega mora se postaviti podmetac od pogodnog materijala. Zatezni bubanj mora imati kocnicu i hvataljke. 256. Transporteri sa vitIom za automatsko zatezanje moraju imati ugradene sledece uredaje:
-granicni prekidac kojim - uredaj za podesavanje
se iskljucuje pomeranje zateznih kolica preko odredene granice; zatezanja kojim se sprecava preopterecenje
transportne
trake i
konstrukcije transportera;
-automatski
registrator sile zatezanja.
257. Uze i konstrukcija zateznih stanica moraju imati najmanje sestostruku prekidnu cvrstocu u odnosu na najvece proracunato staticko opterecenje.
sigurnost za
Pri odmotavanju uzeta sa bubnja do krajnjeg granicnog poloZaja na bubnju mora ostati najmanje 1,5 navojak. Uze na zateznoj stanici mora se zameniti ako se propisana sigurnost smanji za 30%.
258. Svakih sedam dana mora se detaljno ispitati ispravnost rada vodica, vitIa, kolica i granicnog prekidaca. POVRA TNA STANICA
259. Povratna stanica transpotera mora biti postavljena na staticki odredenoj konstrukciji.
260. Svi rotirajuci delovi na povratnoj stanici moraju se zastititi od slucajnog dodira.
SIGURNOSNO-SIGNALNI
UREDAJI
261. Svaki transporter mora imati uredaj kojim se odmah i sigumo iskljucuje iz pogona duz trase transportera. Uredaj se sme koristiti sarno u slucaju opasnosti.
262. Ako se transporter iskljuci iz pogona usled dejstva uredaja za iskljucenje postavljenog dUl transportera, pre ponovnog ukljucenja mora se naCi uzrok iskljucenja i tek posto se potvrdi da je uzrok otklonjen, transporter se moze ponovo pustiti urad.
113
Uredaj postavljen duz transportera za iskljucenje transportera mora se redovno odrzavati i mora biti uvek ispravan.
263. Duz trase transportera moraju se postaviti uredaji za zvucnu signalizaciju kojom se najavljuje pustanje transportera urad. Razmak postavljenih uredaja za zvucnu signalizaciju mora biti takav da se zvucni signal cuje sa svakog mesta transportera. Signal mora trajati najmanje 10 s, a mora da otpocne najmanje 20 s pre pustanja transportera. U sistemu transportera mora postojati telefonska Hi radio-veza izmedu pogonskih stanica i komandnog pulta.
264. Trasa odnosno sistem transportera sa trakom mora biti osvetljen pri nocnom prevozu Hi slaboj vidljivosti. U magistralnom transportu cija je trasa duza od 10 km cela traka sistema ne mora biti osvetljena, ali moraju biti osvetljena sva presipna mesta duz transportne linije.
265. Polozaj sipke i visina padanja materijala na presipnim mestima sa trake odreduju se parabolom padanja ekstremnih velicina i tezina zrna, prema propisu 0 jugoslovenskom standardu za transportere sa trakom. Presipna mesta transportera moraju biti zasticena sa svih strana tako da ne postoji mogucnost da materijal ispada. Presipna mesta transportera moraju biti ogradena ogradom visokom najmanje 1,2 m. Oko presipnog mesta mora postojati platforma koja omogucava bezbedan nadzor tog mesta. Na presipnom mestu koje nema stalni nadzor mora biti ugraden uredaj za obavestavanje 0 nagomilavanju materijala.
266. Na presipnim mestima mora se ugraditi uredaj za smanjenje brzine padanja materijala, ako je brzina kretanja trake veca od 4 m/s i ako krupnih komada (250 mm) ima vise od 50%.
267. Ciscenje naslaga materijala sa presipnih mesta, kao i otcepljenje (ako je doslo do zagusenja), mogu se vrsiti samo kad transporter stoji.
268. Utovarna mesta na transporteru moraju se izraditi tako da se spreci ispadanje i nagomilavanje materijala koji se utovaruje i da materijal ravnomerno pada na traku i u pravcu kretanja trake. Prostor izmedu utovamog levka i transportne trake mora biti zatvoren gumenom zavesom, koja sprecava prolazak materijala van transportera.
269. Samohodna utovarna kolica mogu se pustati u pogon (kretati) sa mesta rukovaoca utovara ili sa zemlje.
114
Ako se samohodna utovama kolica pokrecu sa zemlje, taster za pustanje kolica u pogon mora biti van zone utovara.
270. Rastojanje izmedu konstrukcije utovarnog bagera i utovarnog mesta transportera mora biti najmanje 1 m.
271. Materijal sa transportera moze se utovarivati u vagon sarno pomocu levka. Odstojanje dna levka i najviseg dela vagona ili lokomotive mora iznositi najmanje 300 mm. Na utovarnom mestu sa trake u vagone mora se postaviti zvucna ili svetlosna signalizacija za davanje signala za pokretanje voza prilikom utovara.
PUSTANJE URAD I ZAUSTA VLJANJE TRANSPORTERA 272. Za rukovanje i oddavanje transportera mora se izraditi uputstvo.
273. Sistem transportera mora imati blokadu kojom se regulise pustanje transportera urad. Blokada mora biti konstruktivno resena tako da se prvo stavlja u pogon istovarni transporter sistema, a zatim redom svi ostali, do bagera za otkopavanje. Pri zaustavljanju, sistem blokade mora dejstvovati obrnutim redom. U sistem blokade moraju biti ukljucene sve masine koje rade u sistemu. Vreme pustanja u pogon svakog sledeceg transportera mora biti podeseno prethodna traka postigne svoju normalnu brzinu kad sledeca pocne da se krece.
tako da
274. Sistem transportera koji nema daljinsko upravljanje pusta se urad na sledeCi nacin: istovarni transporter u sistemu pusta se u rad samostalno, a ostali transporteri sistema pustaju se urad tek po dobijanju informacije da je prethodni transporter dostigao maksimalnu brzinu.
275. U si;>temu sa rucnim rukovanjem prethodni transporter stao.
transporter se mora odmah iskljuciti iz rada ako je
276. Sistem transportera sa daljinskim upravljanjem mora imati tri nacina upravljanja, i to: 1) daljinsko upravljanje, sa blokadom; 2) pojedinacno upravljanje na pogonskoj stanici, sa blokadom; 3) pojedinacno upravljanje na pogonskoj stanici, bez blokade.
Ako je u pitanju transporter koji radi pomocu sistema za daljinsko upravljanje, ne sme se f. koristiti pojedinacno upravljanje bez blokade.
115
277. Sva~i transporter u sistemu daljinskog upravljanja mora imati na pogonskoj stanici uredaj za zaustavljanje dela sistema iza njega.
278. Transportni sistem moze se pustiti u pogon tek posle dobijenih informacija i izvrsenih signala da je ceo sistem spreman za rad.
279. Transporter ili sistem transportera ne sme da radi bez nadzora. POMERANJE
TRANSPORTERA
280. Noseca konstrukcija pomerljivih transportera mora biti postavljena na odgovarajucu osnovu (pragove i pontone ili s1.) koja omogucava stabilnost konstrukcije transportera i pomeranje transportera u poprecnom pravcu.
281. Povrsina tla na kojoj se pomera transporter mora biti uredena u poprecnom i poduznom pravcu.
282. Transporter se moze pomerati sarno uredajima koji su izradeni za tu svrhu. Pomeranje transportera pomeranje.
mora biti prilagodeno
konstrukciji
transportera
i uredaja za
Transporter se moze pomerati sarno pri dobroj vidljivosti.
283. Prilikom pomeranja transportera mora se obezbediti radio ili telefonska veza izmedu etaze na kojoj se transporter pomera i komandnog pulta.
284. Posle pomeranja, transporter se mora ponovo opremiti svim signalnim uredajima i mora se proveriti njegova ispravnost, 0 cemu se sastavlja izvestaj.
i zastitnim
XI. SIPKE, SPUSTALJKE I USPINJACE SIPKE 285. Na otvorima na vrhu sipke moraju nalaziti poklopci, resetke ili ograde kojima se sprecava prilaz otvoru sipke. Usitnjavanje rude na resetki sipke dozvoljeno je sarno izuzetno, i to ako je zaustavljen utovar i ako otvori resetke nisu veCi od 300 mm x 300 mm.
116
Za razbijanje komada iznad resetke mora se izraditi uputstvo kojim se regulise siguran i bezbedan rad na razbijanju komada. Miniranje iskopane mase radi usitnjavanja veCih komada na resetki nije dozvoljeno.
286. Ispred otvora sipke mora se izgraditi branik (odbojnik), koji mora biti konstruisan tako da sprecava prilaz kamiona otvoru sipke.
287. Otvor na dnu sipke (usee) mora imati poseban hodnik, kojim se u slucaju opasnosti omogueuje povlacenje rukovaoca na sigurno mesto. Na mestu rukovaoca sipke mora postojati kontrolni otvor prema sipki, pokriven sigurnim poklopcem.
288. Sipke moraju imati kontrolne hodnike za odglavljivanje, izradene na razmaku od najvise 20 m (po visini sipke). Kontrolni hodnici moraju imati zastitne pre grade prema sipki. Ulazenje u sipke radi odglavljivanja nije dozvoljeno. Za odglavljivanje materijala u sipke iz kontrolnih hodnika mora se izraditi uputstvo.
289. Otvori sipke (ulaz i ispust) moraju imati medusobnu telefonsku ili radio-vezu. Ispusni deo sipke i kontrolni hodnici moraju se provetravati i otprasivati.
290. Za vreme opravke sipke i odeljenja za prolaz Ijudi ne sme se ulaziti u sipke odozdo.
SPUSTALJKE I USPINJACE 291. Spustaljke i uspinjace sluze za spustanje i dizanje punih i praznih kamiona, vagona i drugog materijala. Za rad spustaljki i uspinjaca mora se izraditi uputstvo.
292. Svakih 15 dana mora se izvrsiti detaljan pregled postrojenja, a narocito mesta koja su spojena zavarivanjem, zakovicama i vijcima, kao i pregled drugih delova podloznih veCim naprezanjima, i nalaz upisati u knjigu postrojenja.
293. Postrojenje za prevoz mora biti opremljeno signalnim uredajima pomoeu kojih se mogu davati signali izmedu pojedinih navozista, odvozista i pogonskog dela postrojenja.
117
Pored signalnih uredaja, za vomju na navozistima i odvozistima, kao i u masinskoj zgradi, mora postojati telefonska veza radi sporazumevanja rukovaoca postrojenja i rukovaoca platforme (signaliste). 294. U kabini rukovaoca postrojenja moraju se nalaziti opticki signalni uredaji koji pokazuju ispravnost pojedinih vamijih delova postrojenja (sigumosne kocnice, prekostrujni relej, granicni prekidaci na trasi, pretvarac struje, ekspanzione sklopke, sklopka za sprecavanje preterivanja i uljna pumpa).
295. Na navozistima i odvozistima mora se nalaziti opticka signalizacija radi davanja upozorenja rukovaocima postrojenja, koja radi automatski. 296. Na navozitsima, odvozistima i u masinskoj zgradi moraju se nalaziti table sa signalnim znacima za signale: stoj, vozi gore, vozi dole, vozi polako.
297. U zgradi postrojenja mora da se nalazi uputstvo 0 radu sa postrojenjem, podmazivanju i serna elektricnih instalacija.
uputstvo 0
298. S obe strane tease spustaljke, odnosno uspinjace postrojenja, na svim navozistima i odvozistima, morajri se na kolosecima nalaziti iskliznice koje sprecavaju pad vagona u trasu postrojenja.
299. Uze postrojenja mora imati najmanje osmostruku sigumost u odnosu na najvece moguce opterecenje. Nastavljena ufad ne smeju se upotrebljavati. Uze se mora kontrolisati na pocetku rada svake smene. Osteceno uze mora se zameniti. Svake druge godine uze se mora zameniti novim uzetom.
300. Svi spojevi izmedu platforme i uzeta moraju imati najmanje trinaestostruku odnosu na najvece moguce opterecenje.
sigumost u
301. MaSina za prevoz mora biti snabdevena signalnim zvoncetom koje je podeseno tako da daje odgovarajuce signale cim se platforma priblizi najmanje 5 m poslednjem navozistu.
302. Masina mora biti snabdevena uredajem za merenje brzine koji daje vidljive signale ako se prekoraci dozvoljena brzina voznje.
303. Stalna elektricna rasveta mora postojati po celoj trasi spustaljke i uspinjace, na navoziStui odvozistu i u kabinama za signalizaciju.
118
Navozista i odvozista ne smeju biti zakrcena nikakvim materijalom.
304. Kretanje ljudi duz trase spustaljke i uspinjace nije dozvoljeno. Ako se radi na trasi, mora se istaCi odgovarajuca tabla sa upozorenjem.
XII. ZASTIT A OD POZARA 305. U plan povrsinskog otkopa moraju se ucrtati zone zasite od pozara, po opasnostima i vaznostima, koje oznacavaju mesta na koja se ne sme odlagati nikakav zapaljiv materijal. Te zone moraju da obuhvate:
- prilaze ugljenim etazama; - ugljene etaze; - mehanizaciju za dobijanje uglja; - me~ta odsljakivanja i otpepeljivanja lokomotiva; - mesta na kojima se masine snabdevaju gorivom
za rad motora
sa unutrasnjim
sagorevanjem;
-pumpna
postrojenja;
- presipna
mesta na uglju i prihvatne bunkere uglja i dr.
306. U neposrednoj blizini prostorija u kojima postoji opasnost od pozara ili u kojima se cuvaju zapaljive materije (magacin eksplozivnih sredstava, prostorija za uskladistenje zapaljivih tecnosti, maziva ili sredstava za Ciscenje, prostorija za akumulatore, transformatore, masine radilice, pogoni presipnih mesta i bunkeri za ugalj) moraju se postaviti odgovarajuCi aparati za gasenje pozara.
307. Uredaji i sredstva za zastitu od pozara moraju se kontrolisati svakih sest meseci, a nalazi 0 pregledu moraju se uneti u odgovarajuce knjige.
308. Za koriscenje otvorenog plamena, kao i za zavarivanje, secenje i lemljenje na proizvodnim etazama uglja mora se izraditi uputstvo. "
309. Etaze uglja ne smeju se izloziti dejstvu vatre.
310. Ako se za pogon transportnih i drugih sredstava koristi ugalj, mora se odrediti mesto odsljakivanja i odpepeljivanja tako da se iskljuCi svaka mogucnost pojave pofura, a na deponovanoj sljaci ne sme biti vatre.
119
311. Akumulacije uglja na presipnim mestima ispred prijernnih bunkera i pogonskih i povratnih stanica transportnih traka, na kolosecima, postrojenjima i drugim mestima moraju se odmah odstraniti.
312. Na skladiStima uglja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, kao i drugim pozarom ugrozenim objektima, mora se obezbediti dovoljna i siguma kolicina vode za gasenje pozara.
313. Objekti u kojima su smestene pumpe i druga sredstva za intervenciju prilikom pozara moraju biti izgradeni od nezapaljivog materijala.
314. Elektricna energija za napajanje pumpi za gasenje pozara moze se dovoditi sarno preko betonskih ili celicnih nosaca - stubova, ili preko podzernnih kablova.
315. Napusteni delovi naslaga uglja koji je samozapaljiv moraju se pokriti odgovarajuCim materijalom radi sprecavanja oksidacionih procesa, a otkrivene naslage moraju se redovno kontrolisati.
316. Na ugljenim etazama povrsinskog kopa nije dozvoljena upotreba otvorenog plamena, osim na mestima koja su za to odredena uputstvom 0 rukovanju oprcmom na ugljenim etazama.
XIII. ZA VRSNE ODREDBE
317. Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da vaze Pravilnik 0 tehnicko-zastitnim merama pri radu na povrsinskim otkopima uglja, metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina ("Sluzbeni list FNRJ", br. 18/61 i "Sluzbeni list SFRJ", br. 37/64), kao i odredbe poglavlja IV. Prevoz transporterima na povrsinskim otkopima, Pravilnika 0 tehnickim merama za prevoz transporterima sa trakom u rudarstvu ("Sluzbeni list SFRJ", br. 5/73). 318. Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku sest meseci od dana objavljivanja u "Sluzbenom listu SFRJ". Br. 50-14417/1 4. oktobra 1983. godine Beograd Direktor Saveznog zavoda za standardizaciju, Vukasin Dragojevic, s.r.
PRA VILNIK 0 IZMENI PRA VILNIKA 0 TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACIJU LEZISTA MINERALNIH SIROVINA 1. U Pravilniku 0 tehnickim normativima za povrsinsku ekspioataciju Iezista mineralnih sirovina ("SIuzbeni list SFRJ", br. 4/86), u cianu 317. posle reCi: "br. 37/64" dodaju se re~i: "osim odredbi pogiavija III - Visece zicane zeleznice (cl. 91 do 107)".
2. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u "SIuzbenom listu SFRJ", Br.07-93/199 31.juia 1987. godine Beograd Direktor Saveznog zavoda za standardizaciju, Vukasin Dragojevic, s.r.
PRA VILNIK 0 TEHNICKIM NORMA TIVIMA ZA POVRSINSKU EKSPLOATACIJU ARHITEKTONSKO-GRADEVINSKOG KAMENA (UKRASNOG KAMENA), TEHNICKOG KAMENA, SLJUNKA I PESKA I PRERADU ARHITEKTONSKO-GRADEVINSKOG KAMENA I. OPSTE ODREDBE 1. Ovim pravilnikom propisuju se tehnicki normativi za povrsinsku eksploataciju arhitektonsko-gradevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehnickog kamena, sljunka i peska i preradu arhitektonsko-gradevinskog kamena. Pri povrsinskoj eksploataciji iz stava 1. ovog clana primenjuju se i propisi normativima pri povrsinskoj eksploataciji lezista mineralnih sirovina, propisi normativima za pripremanje mineralnih sirovina - ruda obojenih metala tehnickim normativima za kompresorska postrojenja, ako ovim pravilnikom odredeno.
0 tehnickim 0 tehnickim i propisi 0 nije drukCije
2. Nize navedeni izrazi, u smislu ovog pravilnika, imaju sledece znacenje: 1) istrazivanje je faza inzenjersko-geoloskih i rudarskih radova koji se obavljaju radi utvrdivanja kvaliteta i kvantiteta rezervi mineralnih sirovina i dobijanja potrebnih tehnoloskih parametara za odgovarajucu mineralnu sirovinu i pratece stene; 2) eksploatacija je busenje, miniranje, kopanje i rezanje (secenje), utovar, transport, uskladistenje gotovih proizvoda i raskrivanje i odlaganje jalovine; 3) prerada je primarno rezanje, transportovanje i uskladistenje blokova i tombolona, rezanje, poliranje, rubljenje, transportovanje i uskladistenje ploca arhitektonskogradevinskog kamena i prikupljanje i odlaganje jelovine iz prerade; 4) arhitektonsko-gradevinski kamen je mineralna sirovina koja je dobijena iz sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stena u blokovima i plocama i koja se upotrebljava za arhitekturu, gradevinarstvo, vajarstvo, za ukrasne i druge sdvrhe; 5) tehnicki kamen je mineralna sirovina koja je dobijena iz sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stena, a koja se koristi kao tehnicko-gradevinski kamen i u industriji za odredene namene; 6) primarni blok stenske mase je monolit izvaden iz maticne stenske mase iz koga se, po potrebi naknadnim radovima, dobijaju blokovi pogodni za industrijsku preradu;
122
7) blokovi za industrijsku preradu su od cvrste stene pravilno oblikovani paralelopipedi, sa sest obradenih povrsina i debljine vece od 30 em; 8) tomboloni su manji kameni monoliti, po pravilu geometrijskih preraduju;
oblika, koji se dalje
9) ploce su planparalelni kameni proizvodi dobijeni iz leziSta Hi rezanjem blokova i tombolona (gaterisane ploce), debljine do 30 em; 10) rekultivacija je postupak dovodenja eksploatacijom moze koristiti za odredene namene;
ostecenog terena u stanje da se
11) bioloska sankeija je ozelenjavanje eksploatacijom ostecenog terena; 12) priobalni kopovi su povrsinski kopovi arhitektonsko-gradevinskog radne povrsine granice s morem, jezerom Hi rekom.
II. EKSPLOATACUA KAMENA 1. OTV ARANJE
kamena kod kojih se
ARIDTEKTONSKO-GRADEVINSKOG
POVRSINSKOG
KOPA
3. Za otvaranje pokrivac.
i pripremanje
povrsinskog
kopa mora se blagovremeno
ukloniti jalovi
Radovi na otklanjanju jalovog pokrivaca mineralne sirovine izvode se stepenasto o~ozgo na nize, s tim sto se taj pokrivac ne sme potkopavati. AIm se jalovi pokrivac gura Hi prebaeuje s vise etaze na nizu etazu ili na osnovnu etazu povrsinskog kopa, u tom podrucju ne smeju se izvoditi bilo kakvi radovi.
4. Ako u podrucju povrsinskog kopa postoje klizista ili nestabilni delovi lezista, to podrueje se kanalima mora zastiti od prodora povrsinskih i izvorskih voda.
5. Delovi jalovog pokrivaca Hi lezista mineralne sirovine koji se uklanjaju rueno i koji su skloni odronjavanju moraju se odstranjivati sa cela otkopa sarno sa mesta koje je bezbedno, i to odozgo nadole.
6. Pri rucnom uklanjanju jalovog pokrivaea, izmedu stope etaze i prednje ivice otkrivenog materijala koji se eksploatise mora se ostavljati zastitna (sigurnosna) zona eija ce sirina iznositi najmanje pola vi sine radnog eela na otkrivei. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog clana, pri eksploataeiji obaranjem blokova sirina zastitne zone moze da iznosi najmanje 1/4 visine etaZe.
'
123
7. Ugao nagiba radne kosine etaZa na otkopavanju jalovine moze iznositi najvise do 90° ako se stabilnost dokaze ispitivanjima. Sirina etaze na otkopavanju jalovine odreduje se zavisno od mehanizacije upotrebljene na etazi.
8. Radovi na razbijanju i usitnjavanju cvrste pokrivne stene moraju se izvoditi tako da se detonacijom eksploziva ne ostecuje celovitost stenske mase za eksploataciju.
9. Svaki dubinski kop mora imati dva izlaza na povrsinu kopa.
10. Priobalni kopovi mogu se otvarati samo iznad kote najviseg dosega talasa. Ako se otkopavanje vrsi ispod nivoa vode, moraju se postaviti odgovarajuCi sigurnosni stubovi i preduzeti odgovarajuce tehnicke mere kojima se sprecava nagli prodor vode u povrsinski kop.
11. Jalovina sa povrsinskog kopa mora se odloziti na mesto koje ne zahvata i ne ugrozava prostor za buducu eksploataciju.
2. PROIZVODNJA BLOKOV A ARHITEKTONSKO-GRADEVINSKOG KAMENA
12. Blokovi i tomboloni arhitektonsko-gradevinskog kamena (u daljem tekstu: blokovi) moraju se vaditi tako da se ne osteti celovitost izvadenog bloka.
13. Visina etaza na kojima se vrsi eksploatacija kamena mora se odrediti u skladu s geoloskim i inzenjersko-geoloskim svojstvima stene, naCinom otkopavanja i mehanizacijom koja se koristi na tom kopu.
14. Ugao nagiba radne kosine etafe za dobijanje blokova moze iznositi do 90° ako se stabilnost etaze dokafe ispitivanjima.
15. Nekvalitetni delovi stene smeju se ostaviti u kosinama etaze za dobijanje blokova samo ako su dovoljno stabilni i ako se time ne ugroZavaju radovi na dobijanju blokova.
16. Potkopavanje etaze nije dozvoljeno ako nije sastavni deo nacina otkopavanja.
124
17. Prilikom prenosenja, odnosno povlacenja blokova moraju se primeniti tehnicke mere za sprecavanje pada ili prevrtanja bloka.
odgovarajuce
18. Prilikom secenja stene ili blokova, delovi za koje postoji opasnost da se odIorne moraju se odstraniti na siguran nacin. Nijedozvoljeno
obradivanje blokova na strmom i neravnom terenu.
19. Ako se korisna mineralna sirovina utovaruje i transportuje na etazi, radi sigurnog kretanja vozila putevi moraju biti prolazni i siroki najmanje 5 m.
20. Blokovi se moraju povlaciti, prenositi i utovarivati prema uputstvu za rukovanje masinama i uredajima na povrsinskom kopu. Nije dozvoljeno povlacenje blokova po kosinama s nagibom veCim od 45%. Na radilistima kopa na kojima se prim ami blokovi velike mase u cvrstoj steni dobijaju masinama zarezanje i metodom busenja i odguravanja, visina . etaZe i meduetaze ne sme biti veca od 20 m. Izuzetno od odredbe stava 3. ovog clana, kad su u pitanju magmatske stene 'sa nepravilnim lucenjem, ako se geomehanickim istrazivanjima dokaze stabilnost, radno celo na etaZi . moze biti i vise od 20 m.
21. Masine za rezanje i podsecanje primarnih blokova iz stenske mase moraju odgovarajucu zastitu od cestica odbacenih pri radu reznog alata.
imati
22. Blok ne sme visiti na kuki duze nego sto je potrebno za njegovo dizanje, prenosenje i spustanje.
23. Za vreme utovara blokova u kamion, vozilo mora biti propisno zakoceno. Kamion koji se tovari mora se nalaziti u zoni radijusa utovara dizalice. Kamion za utovar mora biti postavljen tako da se utovar obavlja sa bocne ili sa zadnje strane sanduka kamiona, s tim sto nije dozvoljeno prenosenje bloka preko kabine kamiona.
24. Nagib puteva za transport blokova kamionima s pojedine etaze ne sme biti veCi od 20%. 25. U povrsinskom kopu na radnim platoima blokovi se transportuju vitlovima, dizalicama, rampama, kliznicama i dr. Za transport blokova na povrsinskom kopu moraju se izraditi uputstva 0 rukovanju, zavisno od transportnih sredstava koja se koriste.
125
Blokovi se mogu transportovati kotrljanjem, prevrtanjem preduzete mere za ocuvanje njihovih fizickih svojstava.
i bacanjem ako su pri tom
26. Na etazama izlozenim udarima vetra cija je brzina veca od 20 m/s mora se obustaviti rad na povrsinskom kopu dok takvi uslovi traju.
27. Gornja ivica zavrsne kosine kopa mora biti ogradena ogradom udaljenom najmanje 5 mod ivice kopa, koja mora biti visoka najmanje 1,2 m. 28. Ako se uz povrsinski kop arhitektonsko-gradevinskog kamena eksploatise i tehnicki kamen, mora se utvrditi seizmicki uticaj potresa izazvanog minerskim radovima na kopu tehnickog kamena.
29. Prosipanje raznih ulja i drugih hemijskih penetranata na stensku masu ili isecene blokove nije dozvoljeno. 30. Blokovi se obelezavaju trajnom oznakqm koja ne ostecuje stensku masu namenjenu za dalju preradu. Oznaka mora biti ubelezena na ceonoj strani bloka (jedna od dye najmanje povrsine) i pri uskladistenju mora biti pristupacna. Pored oznake, na bloku se na odgovarajuCi nacin mora naznaciti prirodna slojevitost stenske mase ako nije vidljiva. 3. NACIN OTKOPA V ANJA BLOKOV A
31. Za dobijanje primarnih blokova moraju se u stenskoj masi sto vise iskoristiti pukotine i oslabljene povrsine (prirodni uslovi). 32. LeziSta arhitektonsko-gradevinskog kamena uslojena u odvojenim bankovima dobijaju se busenjem paralelnih busotina u ravni secenja i cepanjem klinovima, detonirajuCim stapinom, crnim barutom, secenjem zavojnim (helikoidalnim) uzetom, secenjem dijamantskim diskovima i na drugi naCin.
33. Primarni blokovi iz bankovitih lezista dobijaju se, po pravilu, secenjem upravno na ravan pukotina ili na ravan raslojenja. Izrezani blokovi moraju se na odgovarajuCi nacin oznaciti, paralelno ili upravno na slojne povrsine i pukotine stene.
126
34. Primami blokovi mogu se dobijati iz stenske rnase, uz ogranicenu i kontrolisanu upotrebu eksploziva za miniranje. Za pripremne radove za smestaj uredaja za rezanje i razbijanje odvojenih delova u ogranicenom prostoru (podseci, useci, bunari i dr.), kao i za masovno dobijanje raspucale stenske mase moze se koristiti odgovarajuCi eksploziv.
35. Otkopavanje primamih blokova velike mase prevrtanjem moze se vrsiti na povrsinskom kopu sarno ako se obezbede odredeni uslovi, i to: potpuna pristupacnost bloku, kontrolisano podsecanje, kontrolisano potiskivanje (mehanicki Hi eksplozivom), zastita bloka od razbijanja pri prevrtanju i proracun polozaja za prevrtanje bloka. 36. . Otkopavanje primamih blokova porinucem, primenom rezova izradenih zicanom pitom i potiskivanjem hidraulicnim Hi odgovarajuCim eksplozivnim sredstvima moze se vrsiti sarno uz prethodno geolosko proucavanje stenske rnase, prvenstveno pukotina i supljina. Ugao nagiba ravni po kojoj primami blok treba da sklizne mora biti znatno manji od ugIa nagiba pri kom bi, s obzirom na trenje, usledilo sklizavanje primamog bloka. Proracunom utvrden ugao nagiba potrebi, korigovati.
4. REZANJE PRERADU
PRIMARNIH
- sklizna
ravan mora se proveriti ispitivanjem
i, po
BLOKOV A I BLOKOV A ZA INDUSTRIJSKU
37. Zavojno uze za rezanje kamenih blokova mora se od pogonskog uredaja do mesta rezanja voditi van prolaznih puteva. Na mestima na kojima helikoidalno uze prolazi iznad Hi pored prolaznih puteva mora se postaviti odgovarajuca zastita.
38. Nisu dozvoljene popravke Hi podmazivanje uredaja za rezanje zavojnim uzetom kad uredaj radi i kad se uze zamenjuje.
39. Ako se rezanje vrsi helikoidalnim uzetom na spoljnoj temperaturi nizoj od 273 K (O°C),na odgovarajuCim mestima moraju se postaviti cistaci za led.
40. Ako se rezanje vrsi dijamantskim diskom, na krajeve koloseka za vodenje uredaja sa diskom moraju se postaviti mehanicki i elektricni granicni prekidaci za prekid kretanja uredaja.
127
41. Dijamantski disk i svi rotirajuCi delovi na uredaju za rezanje pomocu dijamantskog diska moraju biti na odgovarajuCi nacin zasticeni.
42. Ako se vertikalno ili horizontalno rezanje vrsi busenjem busotina pomocu busaceg cekica, busotine moraju biti paralelne.
43. . stene svi uredaji za rezanje Za vreme izdvajanja (obaranja) isecenog bloka iz masiva morajubiti sklonjeni na sigumo mesto.
44. Kameni blokovi koji se posle isecanja odvajaju i uskladistavaju prenositi preko uredaja za rezanje.
ne smeju se dizalicom
45. Kameni blokovi sa povecanim sadrzajem vlage i osetljivi na delovanje mraza moraju se na odgovarajuCi nacin zastiti (pokrivanjem, zavijanjem, stavljanjem u zatvoreni prostor i s1.).
46. Na proizvodnoj etaz.i mora ~e obezbediti potrebna povrsina za uskladistenje blokova, u skladu sa nacinom transporta sa etaz.e.
III. PRERADA ARHITEKTONSKO-GRADEVINSKOG KAMENA 47. Prerada arhitektonsko-gradevinskog kamena, u smislu ovog pravilnika, obuhvata niz operacija koje se po odredenom redu odvijaju radi dobijanja gotovog proizvoda i zahteva obezbedenje odgovarajucih uslova za rad. Pod operacijama iz stava 1. ovog clana podrazumevaju se: uskladistenje blokova, transport blokova i proizvoda, masinska i rucna obrada, uskladistenje i pakovanje gotovih proizvoda, skupljanje i odlaganje otpadaka i utovar i pakovanje u prevozna sredstva za dalji transport. Pod obezbedenjem odgovarajuCih uslova za rad podrazumevaju se snabdevanje elektricnom energijom, snabdevanje vodom i preciscavanje vode i otprasivanje i odstranjivanje gasova i vodene pare (ventilacija). 48. U cirkulacionom sistemu podmazivanja pokretnih mehanizama masina i uredaja koji se koriste pri preradi arhitektonsko-gradevinskog kamena, na potisnom vodu moraju se nalaziti manometri i ventil za regulaciju pritiska ulja.
49. Konstrukcija pojedinih sklopova masina i uredaja koji se koriste pri preradi arhitektonskogradevinskog kamena mora biti takva da ulje za podmazivanje ne moze da iscuri na temelje masina iii, ako je to nemoguce, temelji se moraju na odgovarajuCi naCin zastititi.
128
50.
Ako se masine Hi uredaji koji se koriste pri preradi arhitektonsko-gradevinskog kamena pricvrscuju za konstrukcije objekata, moraju se primeniti specijalna ucvrscenja koja smanjuju prenos vibracija na konstrukcije objekata.
51.
Navojni spojevi pokretnih sklopnih jedinica (kardanski zglobovi, rude, diskovi, radilice i dr.) moraju biti obezbedeni tako da se ne mogu sami odvrtati.
52.
Otvoreni, pokretni i obmi sklopovi (zamajci, vratila, poluge, spojnice, remenice i dr.) masina i uredaja koji se nalaze na visini manjoj od 2 m od ravni za opsluzivanje moraju bit zasticeni od slucajnog dodira stitnicima od lima Hi mrez.e. Stitnici iz stava 1. ovog clana moraju se lako rastavljati.
53. Elementi automatike masina i uredaja koji se koriste pri preradi arhitektonskogradevinskog kamena moraju biti zasticeni od prljanja Hi upadanja stranih tela.
54. Say spoljni skladisni prostor mora imati odgovarajuci nagib za nesmetano oticanje vode.
1. USKLADISTENJE
BLOKOV A
55.
Blokovi se uskladiStavaju na odredenom i za to pripremljenom prostoru. Podloga za uskladistenje mora odgovarati opterecenju koje nastaje od uskladistenih blokova, s tim sto koeficijent sigumosti za nosivost pripremljennog terena mora iznositi najmanje 1,5.
56. Za rukovanje blokovima mora se izraditi tehnicko uputstvo koje saddi podatke 0: sredstvu kojim se uskladistavaju blokovi (portalni ili mosni kran, derik-kran, auto-dizalica i dr.) nacinu pristupanja skladistu da bi se blokovi uskladiStili ili prihvatili za preradu, rastojanju izmedu redova blokova, visini uskladistenja i broju redova blokova u odnosu na mehanizaciju, nacinu vezivanja blokova i tombolona (blok-uze ili lanac-kuka), nacinu medusobnog odvajanja blokova po visini i drugim specificnostima s obzirom na odredeno skladiste.
57.
Tehnoloska voda u pogonu za preradu arhitektonsko-gradevinskog kamena mora se prikupljati i odvoditi tako da se spreci njen ulazak u temelje objekta i masina.
58. Nivo podzemnih masina.
voda mora se stalno odrZavati ispod najnize kote temelja objekta ili
129
1
2. TRANSPORT BLOKOV A I PROIZVODA
59. Od mesta uskladistenja do mesta prerade blokovi se transportuju kranom, vagonetom, autodizalicom ili drugim odgovarajuCim sredstvima.
60. Izmedu prevoznog sredstva i okoline (zidovi, pregrade, masine i dr.) mora postojati slobodan prostor sirine najmanje 0,7 m s jedne strane i 0,3 m s druge strane. Na prolazima kroz zidove rastojanje sa obe strane mora biti najmanje 0,3 m sirine.
61. Blokovii proizvodi utovareni na prevozno sredstvo moraju biti obezbedeni tako da ne dode dopada ili prevrtanja. 62. Akoje u pitanju diskontinuirani tehnoloski proces, proizvodi se transportuju unutrasnjim kranom,auto-kar-viljuskarom, rucnim kolicima, rucno i drugim odgovarajuCim sredstvima.
63. Gaterisane ploce se u proizvodnom procesu i pri uskladistenju mogu transportovati i direktno na viljuskama viljuskara. Sredstva kojima se transportuju gaterisane ploce moraju biti snabdevena tehnickim uputstvom, koje sadrzi podatke 0: broju ploca koje se mogu nositi zavisno od veliCine, putevima kretanja transportnog sredstva i naCinu osiguranja, kao i druge podatke znacajne za rukovanje gaterisanim plocama pri transportu.
64. . Istovremeno nosenje vise od jedne palete na viljuskaru nije dozvoljeno.
65. Slaganje polupreradenih ili preradenih ploca na gomile cija je visina veca od 1 m u prostorijama u kojima se odvija proces njihove prerade nije dozvoljeno. Na otvorenom prostoru - skladistu mogu se slagati najviSe dye palete jedna na drugu. Debele ploce i masivni komadi pakuju se na isti nacin kao i blokovi.
66. Pri unutrasnjem transportu, narocito kad se vrsi kranom i kad se prevoze teski proizvodi, put prevoza mora biti slobodan, a transport treba da se obavlja, po pravilu, u slobodnom prolazu izmedu masina, a nikako iznad radnika.
3. MASINSKA I RUCNA OBRADA 67. Transport finalno rezanih ploca moze se obavljati sarno na paletama na kojima ploce moraju biti na odgovarajuCi naCin obezbedene da ne dode do pada ili prevrtanja.
130
68. Pri masinskoj obradi blokova i ploca moraju se preduzeti sledece tehnicke mere zastite pri rezanju: 1) prostor oko masine mora biti na odgovarajuci naCin ograden; 2) blokovi, a, po potrebi, i ploce za obradu, moraju se odgovarajuCim sredstvima na siguran nacin prievrstili za platformu kolica.
69. Rucna obrada bloka vrsi se masinskim ili rucnim alatom. Prostor na kome se blokovi
obraduju mora biti ograden. Mesto ruene obrade bloka mora biti pristupaeno masinamaza transport bloka, zavisno od forme proizvoda koji se zeli dobiti, oblikovanih elemenata i dr.
70. Nosece konstrukcije masina i nosaca pojedinih masinskih elemenata moraju se pregledali je~put meseeno, a generalno svake godine. Nalazi se upisuju u knjigu pregleda.
4. USKLADISTENJE
GOTOVIH PROIZVODA
71. Gotovi proizvodi, nepakovani i pakovani, uskladistavaju se na odredeno i za to pripremljeno mesto. Podloga za uskladistenje mora odgovarati opterecenju nastalom od uskladistenih proizvoda, prema clanu 55. ovog pravilnika.
72. Neupakovani proizvodi, po pravilu, naslanjaju se na pripremljene okvire, stabilne ill pokretne. Upakovani proizvodi se odlaZu tako da se ne ostete od tdine ili nepravilnog uskladistenja.
5. ODLAGANJE OTPADNOG MATERUALA IZ PRERADE
73. Otpadni materijal mora se odlagati na za to pripremljeno mesto. Na jelovista Za odlaganje jelovine iz prerade primenjuju se propisi za odlaganje jelovine iz povrsinskog kopa arhitektonsko-gradevinskog kamena.
74. Jalovi materijal se, po pravilu, prikuplja u kontejnere i prevozi na jelovista.
6. SNABDEV ANJE ELEKTRICNOM
ENERGUOM
75. Elektricne instalacije, zavisno od tehnoloskog procesa, moraju se izvoditi prema propisima Za elektricna postrojenja.
131
76. Konstrukcija stitnika za uredaje koji se nalaze pod elektricnim naponom, a koji ne zaht~vaju stalno opsluzivanje, moraju biti izvedeni tako da se otvaraju samo posebnom spravom (alatom).
77. Svi natpisi na delovima uredaja kojima se upravlja u postupku prerade arhitektonskogradevinskogkamena moraju biti citki i jasni.
78. Na stitnicima uredaja koji rade pri elektricnom naponu vecem od 42 V mora da se nalazi sigumosni znak.
79. Boja komandnog pulta mora da bude kontrastna u odnosu na boju aparata i uredaja koji su u njega ugradeni. 7. SNABDEV ANJE VODOM SO. lnstalacije za snabdevanje tehnoloskom vodom moraju biti potpuno odvojene od instalacija zasnabdevanjee pijacom vodom.
81. Pumpna stanica, dovode cevi i odvodni kanali moraju biti zasticeni tako da ne dode do zamtzavanja. 8. ODSTRANJIV
ANJE PRASINE
I VODENE
PARE
82. Masine i uredaji za rad pri cijem se koriscenju stvara i izdvaja stetna prasina moraju biti opremljeni uredajem za odstranjivanje prasine. Uredaji za odstranjivanje prasine moraju biti vezani za sopstveni ili za centralni sistem ventilacije. Odsisne kape moraju biti izvedene tako da se mogu skidati radi ciscenja, podmazivanja i opravke. Sistem za otprasivanje mora biti povezan s uredajem za pustanje u pogon, tako da se masine i uredaji ne mogu staviti u pogon'bez istovremenog delovanja sistema za odvodenje prasine. Sistem za otprasivanje mora biti tako efikasan da koncentracija prasine ne bude veca od maksimalno dopustene koncentracije utvrdene propisom 0 jugoslovenskom standardu za maksimalno dopustene koncentracije skodljivih gasova, para i aerosola u atmosferi radoih prostorija i radilista.
132
9. UTOV AR I PAKOV ANJE GOTOVIH PROIZVODA U TRANSPORTNA SREDSTVA
83. Gotovi proizvodi mogu se tovariti u transportna sredstva pojedinacno ili pakovani u kutije, sanduke, palete ili kontejnere. Upakovani proizvodi koji se tovare u transportno sredstvo moraju biti dobro ucvrsceni za transport u javnom saobracaju.
84. Gaterisane ploce, kao gotov proizvod, pakuju se, po pravilu, na postolja u obliku trostrane prizme, koja u preseku imaju ravnokratki trougao i postavljaju se tako da dun kraci sluze za naslanjanje ploca. Ploce se naslanjanjem pakuju sa obe strane postolja, a zatim se celo pakovanje okolo okuje stafnama ili uveze. Gaterisane ploce iz stava 1. ovog clana moraju se pri utovaru vezati sa cetiri uzeta, pri cemu se mora obezbediti i istovremeno podizanje postolja.
85. Polirane nefrezovane ploce pakuju se na isti naCin kao i gaterisane ploce, ali tako sto se polirane povrsine dve susedne ploce okrenu jedna prema drugoj ("lice na lice"), a izmedu njih se, po potrebi, stavlja podesan materijal radi zastite ivica i obradenih povrsina ploca ad ostecenja.
86. Polirane frezovane ploce pakuju se na palete. Ploce se slazu u horizontalnim ili vertikalnim redovima, ali tako sto se polirane povrsine dve susedne ploce okrecu jedna prema drugaj ("lice na lice"), a izmedu njih se, po potrebi, stavlja podesan materijal radi zastite ad ostecenja. Palete moraju biti unakrsno povezane plastic nom ili metalnom trakom.
IV. EKSPLOATACUA TEHNICKOG KAMENA 87. Tehnicki kamen dobija se pomocu minskih busotina, komomo, ripovanjem i na drugi nacin, s obzirom na geomehanicka svojstva, geoloske uslove i lokaciju.
88. Ako zbog karkteristika stenske mase koja se busi nije moguce normalno busenje, moraju se, zavisno od tehnickih karakteristika uredaja za busenje, izraditi platforme sa kojih se izvodi busenje. Pri busenju i miniranju ispod etacne kosine, mesto, oprema i materijal moraju se zastiti ad komada stene koji se mogu odroniti iz kosine etaze.
89. Gamitura i pribor za busenje moraju biti snabdeveni tehnickim uputstvom koje sadrZi podatke 0:
133
1) na~inu vizu~lnog pregleda najvaZnijih delova i sldopova na garnituri za bulenje pre pOCetkarada; 2) utvrdivanju stanja na radi1i§tu i kontroli stabilnosti ~ela radili§ta pre montaZe, a docnije i pre svakog pu§tanja garniture za bu§enje urad; 3) postupku pri montafi garniture za bu§enje; 4) postupku u slu~aju iznenadnih lomova, zaglavljivanja, propadanja alata i s1., u toku rada; 5) zaustavljanju garniture za bu§enje; 6) merama i radnjama koje se moraju preduzeti na kraju radne smene pre nego §to posada napusti garnituru za bu§enje; 7) odrfavanju garniture i pribora za bu§enje u toku rada i za vreme stajanja i dr.; 8) postupku pri demontaZi garniture i pribora za bu§enje. Uputstvo iz stava 1. ovog ~lana more da sadrfi i druge podatke od zna~aja za pravilno rokovanje i odrfavanje garniture i pribora za bu§enje.
90. Bu§enjei miniranje moraju se izvoditi u sldadu sa propisima 0 tehni~kim normativirna pri miniranju. Pri bu§enju i miniranju izbor §eme veze, rasporeda i broja bu§otina, vrste i metode eksplozivnih punjenja za svaku konkretnu situaciju ~ora obezbediti §to povoljniji granulometrijski sastav minirane rnase, uz najnifi utro§ak energije i minersko-eksplozivnih sredstava i najmanji uticaj na radnu sredinu.
91. Miniranje se izvodi na osnovu rudarskog projekta za eksploataciju, za ~iju izradu se koriste i podaci prikupljeni u toku istrafuih radova (probna miniranja i dr.).
92. Usitnjavanje krupnijih komada, tzv. vangabarita, dobijenih pri masovnom miniranju, obavlja se naknadnim bu§enjem i miniranjem, nalepljivanjem eksplozivnih punjenja i1i mehani~ki.
93. Radna visina staza odreduje se projektom, s tim §to se uzimaju u obzir geomehani~ka svojstva stenske mase i tehnologije dobijanja, i, po pravilu, iznosi najvi§e 30 m.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, dopu§ta se i veea visina ako se ona utvrdi projektom. Visina oborenpg materijala (h) uslovljena je visinom kopanja hn i odreduje se prema sledecem obrascu: h <; 1,5 hn (m).
94. Ako se utovar i transport na etaZi vrii kamionima, §irina etafue ravni mora iznositi najmanje 12 m.
134 .
Ako se kamion okrece na etazi, najmanja sirina etazne ravni moze iznositi 20 m ili mora bi obezbedeno
prosirenje,
najmanje
sirine 20 m.
95. Pri gravitacionom transportu materijala sa gomjih etafa kopa na osnovnu etafu, sirin etame ravni mora iznositi najmanje 5 m, a projektom moraju biti odredene mere sigumosli na tim etazima. Gravitacioni transport sa radnih etaza na osnovnu etafu moze se obavljati sa ukupne visine najvise 100 m. Medusabime etaze mogu se odrediti u okviru ukupne visine od 100 m, zavisno od nacina dobijanja i transporta mineralnih sirovina.
96. Za povrSinske kopove tehnickog kamena na podrucju na kome zbog konfiguracije terena nije moguca izrada sistema kanalske mreze radi zastite povrsinskog kopa od atmosferskih padavina, mora se obezbediti sakupljanje vode u najnizoj tacki povrsinskog kopa. Voda se prirodnim putem ili pumpama i cevovodima odvodi van povrsinskogkopa, pod uslovom da se pri tom ne remeti normalno odvijanje tehnoloskog procesa.
97. Ako centralni vodosabimik ili prirodni sabimici imaju kapacitet prijema atmosferskih padavina za vreme duze od 8 casova, a prikupljena voda ne ugrozava odvijanje proizvodnog procesa i tehnicke objekte i okolinu, pumpa na centralnom vodosabimiku moze biti napajana naponom iz jednog izvora elektricne energije.
98. Na mestima i prilaznim putevima koji su u blizini ivice etafe moraju se predvideti mere za sprecavanje pada niz etaznu kosinu (ograde, zidovi, mreze, nasipi i sl., koji mogu biti privremeni ili stalni).
V. EKSPLOATACIJA NIVOA VODE 1. PRIPREMNI
SLJUNKA I PESKA SA LEZISTA IZNAD
RADOVI
99.
Pri eksploataciji lezista sljunka i peska u blizini vodotoka moraju se predvideti mere zastite od prodora vode, kao i od podizanja nivoa podzemnih voda, stirn sto najniza radna etaza mora biti iznad najviseg vodostaja i najviseg nivoa podzemnih voda za poslednjih 10 godina.
100. Ako je teren iznad eksploatacionog polja sljunka i peska sumovit, pre pocetka otkopnih radova suma se mora poseCi, a korenje potpuno izvaditi.
135
2.RADOVI NA OTKRIVCI 101. Jalovi materijal sa povrsiJ:leeksploatacijskog polja mora se odstraniti i deponovati na . spoljno odlagaliste, s tim sto se taj materijal mora saeuvati i koristiti za rekultivaciju
otkopnogprostora. 102. Dinamika radova na otkopavanju otkrivke s lezista sljunka i peska mora se uskladiti tako da otkrivene rezerve sljunka i pesk;a za eksploataciju ne premasuju tromeseeni kapacitet proizvoOOjeu pogonu.
3. ODLAGANJE
OTKRIVKE
103. Po zavrsetku Qdlaganja predvidenih kolieina jalovine, stalnim odlagalistima jalovine treba odmah dati zavrsne oblike.
104. Ako se'buldozer koristi za ravnanje odlagalista, on mora prema ivici kosine-da se krece iskljueivo napred, oOOosno raOOi alat mora biti usmeren prema ivici kosine, a do ivice kosine mora se ostavljati zastitni nasip od materijala otkrivke sirine najmanje 1,20 m i visine najmanje 0,60 m.
105. Rastojanje izmedu najnize etaze sljunka ili peska i najnize etaZe odlagalista pri odlaganju jalovina unutrasnji deo kopa treba da bude sto krace.
u
4. OTKOPA VANJE 106. LeZista sljunka i peska na vise etaza moraju se otkopavati odozgo prema dole.
107. u lezi~tima 'sa naizmenienim slojevima sljunka i peska etaZe treba projektovati tako da se omoguci selektivno otkopavanje po vrstama sljunka i peska.
108. Sljunak i pesak na odlagalistima moraju se zastititi od neeiscenja.
109. Ako se pri eksploataciji sljunka i peska radi rueno, .visina etaZa ne sme biti veca od 2 m.
110. Pri usecanju novih etaZa, visina etaze ne sme biti veca od njene sirine.
136
111. Pri eksploataciji ~ljunka i peska zabranjeno je potkopavanje etaze.
112. JJ opasnim zonama radili~ta koja su sklona klizanju i kod kojih je pad slojeva ~ljunkaiti peska okrenut prema radilBtu, moraju se vcliti geomehanicka opaZanja stabilnosti radili§ta.
113. Ako se pri eksploataciji ~ljunka i peska koriste skreper i buldozer, najveci uglovi nagiba kosine etau moraju se odrediti na osnovu geomehanickih ispitivanja ~ljunka i peska.
114. Ako se pri eksploataciji ~ljunka i peska koriste bager i utovarivac, visina etaZe morase prilagoditi tehnickim karakteristikama m~ine i radnoj okolini.
115. Za vreme transporta eesak se De sme prosipati iz transportnih sredstava. Prilikom transporta na vece udaljeDosti ili kroz izrazito vetrovita podrucja, sanduci transportnih sredstava moraju biti pokriveni ceradama, Hi se tovar po povdini mora dobro ovlaZifi.
VI. EKSPLOATACUA SLJUNKA I PESKA SA LEZISTA ISPOD NIVOA VODE 116. Pod lezi~tima ~ljunka i peska ispod nivoa vode, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se i lezi~ta koja su u pocetnoj fazi eksploatacije iznad nivoa podzemne vode, a ciji se najniti nivo eksploatacije predvida ispod nivoa vode. 1. PRIPREMNI
RADOVI
117. Pri eksploataciji ~ljunka i peska pomocu m~ina i postrojenja montiranih na obali, do podrucja eksploatacije mora se izraditi prilazni put. Sirina i nosivost kolovozne konstrukcije odreduju se zavisno od tehnickih karakteristika primenjene utovarnotransportne mehanizacije, s tim ~to najmanja ~irina mora da iznosi 4 m, s pro~irenjima za mimoilaZenje na svakih 100 m puta.
118.
.
Ako je trasa prilaznog puta udaljena manje od 15 mod obale, stabilnost kosine obale mora se odrediti prema geomehaDickomproracunu s obzirom na uslove kori~cenja puta.
137
119. Pre eksptoatacije ~ljunka i peska, jalovi pokrivae se mora ukloniti zavisno od dinamike eksploatacije, a ~irina oei~cenog pojasa mora iznositi najmanje 15 m raeunajuci od najblife ivice etafe.
120. .
Materijal pokrivke odlafe se, po pravilu, izvan eksploatacionog polja ~ljunka ili peska.
121. Ako se otkrivka mofe upotrebiti za rekultivaciju i ozelenjavanje otkopanog prostora, ona se deponuje unutar eksploatacionog polja, ali na teren koji je najmanje 1 m iznad najvi~e zabeldenog vodostaja.
122. Otkrivka se mofe otkopavati rueno i mehanieki.
123. Ako se otkrivka otkopava rueno, radovi se izvode same u jednoj etafi maksimalne visine 2 m i minimalne ~irine 2 m.
124. Za transport uklonjenog jalovog pokrivaea treba koristiti izgradeni ili postojeei prilazni put.
2. SREDSTV A ZA EKSPLOA TACIJU
ISPOD NIVOA VODE
125. Za eksploataciju ~ljunka i peska ispod nivoa vode mogu se koristiti razne vrste bagera i skrepera, koji mogu biti postavljeni (montirani) na obalu ili na vodu kao plovni objekti.
126. M~ine ilipostrojenja koja se koriste za eksploataciju ~ljunka i peska na obali moraju se nalaziti na mestu koje se odreduje na bazi proraeuna nosivosti tla, oOOosno stablnosti kosine obale. Proraeunom iz stava 1. ovog elana odreduje se: minimalna sigurnosna udaljenost ma~ine od gomje ivice obale, oOOosno stabilnost kosine obale radi spreeavanja prevrtanja i propadanja utovarene ma~ine u vodu, i to na osnovu geomehaniekih karakteristika materijala Idi~ta, dinamiekog opterecenja ~ine i zone kliznog kruga. Koeficijent stabilnosti kosine obale mora iznositi najmanje 1,4.
127. Ako se ~ljunak i pesak odlafu u zonu eksploatacije, mesto i visina deponovanja odreduju se proraeunom s obzirom na kolieinu deponovanog materijala, nosivest Ha, tehnologiju dobijanja i vrstu sredstava za utovar i odvoz.
138
128.
Sa uredajima za eksploataciju mote se sa obale prici plovnomobjektu pomocu drugOg plovnog objekta iIi pomoeu mosta sigurne nosive konstrukcije koji je postavljen od obalej do plovnog objekta, ~irine najmanje 1 m, i koji najmanje s jedne strane mora da ima ogradul visine 1 m. Najmanja dutina mosta na obali i na plovnom objektu odrec1uje se zavisno odJ . specifi~nih potreba, uzimajuci u obzir koeficijent sigurnosti.
129.
Ako se otkopani ~ljunak i pesak dopremaju na obalu plovnim objektima, za prihvatanje tih objekata mora se izgraditi odgovarajuce prihvatno mesto (pristaniiite, mol), prema plovnim karakteristikama plovila i na~inu transporta !iljunka i peska.
130. M~ine koje pri eksploataciji rade na obali, u slu~aju poplave iIi prekida rada duteg od 8 ~asova moraju se premestiti na teren koji je najmanje 2 m iznad registrovanog vodostaja.
131.
Ako na osnovu geomehanickih proracuna nije clrukcije odredeno, eksploatadju !iljunka i peska u zatvorenim bazenima treba vcliti tako da udaljenost ad javnih saobracajnica bude najmanje 50 m.
132. Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku !iest meseci od dana objavljivanja u "Slutbenom listu SFRJ". Broj 07-113/1 10. januara 1985. godine Beograd
Direktor ~aveznog zavoda za standardizaciju, Vuka!iinDragojevic, s.r.
GEOLOSKE OZNAKE I SIMBOLI
143 Geoloske oznake I slmboli SI~mOLI 1 BOJE ZA OZNACAVANJE STAROSTI KARTIRANIH JEDINICA
JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVEZNOM PRlMENOM
ReteuJe
od 1.vn-196G. Geologkal
~ .1
1
JUS B.A4.USl
br. 83.113111 04 15-n.
designaliolls alld symbols.
111.1988.
1968; IIlItlbe,,1 111&IIFRJ. .r.
.,1HL
Symbols 0",1 colours for designating age of mapping units
I'redmet standarda Ovnj stnlldnrd skim kartama,
::J
2
proplsuje prori/ima
simbole i boje ZIl oZlIntaLvanje starostl i stubovirna.
kartirallih
jelliniea lIa 8eol0-
Namena SimboH slu!e za oznatavanje slarosti kartiranih jediniea uopste, a boje sarno za oznatavanjc starosti kartiranih jediniea u sedimcntnim ste08ma.
I ~ ,
i~ I
lit :::I ~
Simboli i boje Simboli i bojc izlo!eni su u slcdeccm prealedu:
3
.
Boja
'Pode!a i sirnboli
\
I
Ql-ho!ocen
\~~I
1=
~~Q,-pleistocen
PI~ - gornji paludinski slojcvi PI~ srcdnji paludinski slojevi
,
I
( I 1
N
I c:: u u
PI.
-
Icvantijski kat
I
0
I
-
Po
I
u 110 0 u
I ~p::
... ~0
:z
<
PI PI,
-
donji plioecn
M,
-
gornji
pontijski
kat
""'"
:z III
mioeen
I M1
srcdnji mioccn - (11 meditcran
'-::!!
p:: III !-<
-
DO
Po
c:: .~o
~I c::
.2-
00 0
Jill
u
- 1=u
cd Po
M~
mcotski
Ml-
sannatski kat
-
novorosijski polkat
kat
M~
-
Ml-
tortoDski kat belvctski kat
CIS
",.
I
~0
u
-
.
P II
~-portaferski
potkat
I
c:: u u
N
0
::!!
-
do~ji patudinskil sloJcv,
srednji plioecn
a:::
i
I
PI, - gornji pliocen
.-
l
u
~i-o
a:
M, - donji mioeen (I mcditcran)
01, -
gotnji
M~ I
I
- burdigalski
kat'
MI- akvitanski kat
oIigoccD
01. - srednji oligoecn 01. -..gonji o!igoeen gornji coccn E, srednji coccn E. E, donji coeen
-
--
...Po co Po
-.--.. UkupDO lirall& 3
JUGOSLOVENSKI
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
144 K; :.(
K.
-
KI gornja k.reda
-
danski kat senonski kat
K~
-
turonski kat
K~
-
cenomanski kat
~K:
-
albski kat
K1
-
aptski
K:
-
I "c
<
CJ
11:1
1>1::
:.(
K,
-
donja kreda
K~
I I I
kat
N
baremski kat I
otrivski kat
I
II
KI - valendiskikat N
~1.- gornja jura (11I3Im)
-. :.( ~1. <
-
srednja jura (doger)
1>1::
0
-
Jl JI J~
-
oksfordski kat
J;
-
kelovejski kat
-
u
titonski
kat
(portland)
I
I
kimeridlki kat
JI J2. 2 -
batski kat bajeski kat I
J~
alcnski
> CIS
kat
;:J
100
.... J1
N I. - donja jura (lijas)
0
-
toarski kat
1: - plinsbdki kat (s.\.) 1~ - sincmurski kat JI - ct1mlkikat
N
--~..._...
11:1
Tl
~T.-
gornji trijas
f-<
-
rctski
kat
T2. 2 -
nori~ki kat
T~
-
karnijski kat
T~
-
ladinski kat
T~
-
anizijski
en ~<
....
T1
-
srcdnji trijas
kat
T, -
cd
»U ..0 ~;J
....
T, - donji trijas
. 4
skitski kat
145
g. N'
P, 1
-
gornji
perm
N 0
sosijski slojevi
P~ -
\
I
~I~ ~0 ;~
i
C:
I
...J
srednji perm
P2 -
P~~':~,r~'k;:'~~~~-=-
--------.-P. - donji perm
N ~g.
to
i
"'i ~
\
. .- -j~_1
C, - gornji karbon
U
.-.-----
-< ~I
C,
z
-
srednji karbon
0
c+:I
i
---------
C~
-
d -
vestCalski kat namirski
cO >
kat .---
~-< ~...J
""
-<
C, -
::s
d -
donji karbon
C:
-
vizeski kat turneski
kat I
---1---
~0
0 N
OJ -
gornji
~O2-
srednji
NZ 0 > ~~~0
0
...J
-
devon
3
~;;:;
-<
.~
\
donji devon
gornji srednji
silur (venlok)
5,
donji
silur (Iandoveri)
0,
I
1ivetski
~ ~
kat eo 0 >
1edinski
kat ------.--
5, 5, -
-
-
silur' (ladlo)
t.s
i1 i;i
~u
-
gornji
U
~N
--------.-.
I
~......
Camenskikat Cranskikat
ol - ajfelski kat 01 -. emsld kat O~ - zigenskikat 0:
~...J -<
0,
0 N 0
O~ 01 O~
devon
0
>
C":I -~ p..~
ordovicijum
~ ~.., 0. - donji ordovicijum 00 I
S
~-< ~ 1-< VI
R
P
~ e: ~u
Cm,
""I ~::s ~;:I ,,
Cm, Cm,
E
-
gornji
kambrijum
srednji
kambrijum
K
A
. ~;1~ 0
.~
donji kambrijum
M
R
B
4 4.1
Ostale
4.2
U okviru kartiranih jedinica. prikazanih ce imaju tamniji ton od mladih.
u
J
M-A
odredbe
5imboli za starost kartiranih jedinica u melamorCnim i magmatskim ljaju se po potrebi, i to iza simbola kartirane jedinice.
Qt.am.p.:
BCOIradskl
craaeJd
jednom bojom.
zavocl
starije
- &eop'ad
slenama
sedimentne
stavjcdini-
r::
DK 622.1: 55
146 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVEZNOlll PRL"\IENOM od 1. 1 1967.
e
1
~I
VI.1966.
ReJenje br. 03-3778/1 od 2. VI 1966; Sluibeol U.I SFRJ br. 25/1966.
Geological designations and symbals. Lithological
'G till
JUS B. A4. 052
GcoJo~ke oznake i simboli LlTOLOSKE OZNAKE ZA SEDlMENTNE STENE
Prcdmet
designations for sedimentary
rocks
standarda
Ovaj standard
propisujc
litolo~ke olnake
la sedimentne
stene.
:5 *
~2
Namcna
'8 Litolo~ke olnake propisane ovim standard om slule za olna~avanje lo~kim, kartama, profilima i stubovima.
~~ftI
litolo~kih tipova stena na geo-
"Q 0
> ~CIO D
i
> .2 ~:s ... II
3
Oznake
3.1
Olnake za glavne tipove scdimentnih stena sastavljene su od oznaka la sadrlaj karakteristi~nih komponenata koje se medu sobom mogu slobodno komponovati za obelelavanje stena koje nisu predvidene ovim standardom. Sadrlaj karakteristi~nih komponenata ozna~ava se oznakama, prikazanim na slid 1.
'2II
"8
/.
~0
~1.
a
a :0 0
~::I
~9. .....L..!...
.
J
,.
0
5.
{::.
10.
:::I II
6.
-
'E
i>
7.
a
8.
fQ, II
j
I I
17.
'IJ.
II.
/II
11.
-
IJ.
0
1/.
t,.
l'
11.
15.
L
16.
...
:I ~0 jj
'\
... ~0
A
/9.
-
20.
'--'"
0 c::::J
Slika1
0. = e
Pri ~mu je: 1. glina 2. alevrit 3. pesak
i0:
4. ~Ijunak 5. drobina 6. lapor
7. kalcijumkarbonat 8. dolomit 9. kvare 10. roznae 11. feldspat
12. 13. 14. 15. 16. 17.
J8. 19. 20. 21. 22.
liskun pirit gips i anhidrit so zelelo (gvoZde) fosfati ugalj bitumen nodule, kvrge ooliti konkrecije Ukupno .luna
I
JUG~SLOVENSKI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU
I
2
147 S'r
1 JUS n. A4. on
3.2
LiIOlo~ke owake
za glavne lipove stena priknzane
su na slid 2.
F",":":':'~:'::1~
~
L£j~~ ,
~,
.--: ;-~
.,;-":i..';.'. ,,.: .
:' . ::" ~ ,
, .:.;,
~.>.:{..~
'.
~
~
.':'
... ~..:
:.,"
'""...
A I
1I
c> 4 "~ <> <> I 6
ffiffff=fm ~~ t!lliill:m 8
7
R
\..."..\
~
". ~
w
.
: "
'.
~~: ::::~
.'
"
.'
n
.,Q . (:)..".
~
~
~ .:.'~.::;... 0
.~.
"
"
3
2
~
D
~:-..:q.; .~
13
"
~ ~
9
.:::::::::
: :: :: : : : :: '
~m
~
15
III
17
~ ~-=-
-20
~
--, ....~
22
25
'}J
]5
]9
Slika 2
Pri ~emu je; I. rastresili povr~inski pokriva~ 2. glina 3. alevril 4. pesak 5. ~ljunak 6. drobina 7. lapor 8. bigar 9. glina 10. alevrolit II. pc~br, mash-an 12. pdbr, uslojen 13. arkoza 14. konglomcral. masivan 15. konglomerat, uslojen
16. bre~a, masivna 17. bre~a, uslojena 18. laporae 19. kre~njak, masivan 20. krecnjak, uslojen 21. dol omit, masivan 22. dol omit, uslojen 23. roznae 24. valrostalna glina 25. bituminozni ~kriljae 26. ugalj 27. gips i anhidril 28. so 29. rude uop~te
Primedba: Na spccijalnim kartama vecih razmcra oznake La ugalj (26) i rudu uop~te (29) mogu se zamenili polrcbnim brojcm slobodno odabranih oznaka van ovog slandarda. St.amp.: BeOlradsk' ,ut1~k::I ...vod -
88'01'r.4
DK 622.1:\\
148 STANDARD SA PRIMENOM 04 1-1-1967.
JUS B. A4.053
Geolo'ke oznake I slmboll OZNAKE I SIMBOU ZA KV ART ARNE TVOREVINE
JUGOSLOVENSltl
ReleaJe
\
br. 03-377811 od 2.Vl 1966. 81ulbeul
VI.1966.
U.I 8FlU
br. 15/1966.
Geological desiglla/iolls olld symbols. Desiglla/iolls alld symbols for qua/emary formallolls
"E
1
Prcdmct standarda Ovaj s~andard propisuje oznake i simbole za kvartarne tvorevine.
~2
Name'na Oznakc i simboli za kvartarne tvorevine slufc za prikazivanje ra!flanjenih kvarlarnih Ivorevina na geolo'kim kartama, profilima i stubovima, Oznake i simboll Kvartarne tvorevine oznafuju se ~lede6m oznakama i simbolima:
J :II
'if
I ~j ~! !.. i..= :I ...
.
I
..:II
I
3
t)555~ (1
r:>
/~
m marinski sedimenl;
b organogeno-barski
r,(;~d):o'~1
~~vulkanogenisedimenti
gl morene
': £? .9.:'o..'?:
s sipar
~fgl fluvioglacijalni
::'6:,:,
~'"I'
D
~sf
sedimenl;
soliflukcija
',=6'. .'"'.
d deluvijum
Igi limnoglacijalni sedimenti
,01 c::).
p pesak
1>:::::::::1
I
sedimenti
a al aluvijum
Jf
J
~.
c ~e A
..
a
i
! e ~! ...
..-
pr proluvijum
IS terra rossa (zemlja crvenica)
i izvorski sedim'enti
-
lies
jezerski i barski sedimenti ~j
jz jezerski sedimenti
tn
vi'e terase \ "rorn
~pcpecinski sedimenti
Prlmcdba: Na bojenim kartama
oznak.
80
0
su u svetloj plavifaslo-sivoj
i najnifa terasa
i, I boji.
UkupnD ..nna
JUGOSLOVENSKI
ZA VOD ZA STANDARDIZACIJU
S'ampa: Bt'o,radsk1 Ir.U~kt
uvod
-
SeOltad
J
149 Geoloske
JUGOSLOVENSKI STANDARD 8A ODAVEZNOIII PRlIllENOIII
SIl\1BOLI.
BOJE
RdenJe
od 1-VO-19GO.
Symbols,
I
br.
oznake
03-1138/1
JUS B. A4. 055
i s\mboll
OZNAKE STENE od
ZA l\1AGMATSKE
111-1968. )5-
II- ID08,
81ulbenl
for magmatic
colours a"d desig"atio"s
JIlt 8FRJ.
br.
a:1000.
rocks-
~
i
Predmet
1
standarda
Ovaj standard
ti ~
simbole,
boje i oznake
Simboli, boje i oznake. propisani na geoloskim kartama, profilima
=
~
Magrnatske
ovim standard om, slu!e za obeleIavanje i stubovima.
stene ozna
simbolima,
..,
Inlruzlv~e
magmatskih
stena
"
~~0
'&
9
I
g
~b.
gabro Iroktolit gabroperidotit
j
c. U II r a b a z i
-e
Ii ~3.2
Oznaka
karmin
r
crvena
y y3 3y IIq 3 ~3
ili po polrebi:
zelena
N
B.a z i
~ii
i oznakama:
slene
a. K i 5 eI e i n e u t r a I n e granil granitmonconit granodiorit kvarcdioril diorit monconit sijenit
='
bojom
Boja
Simbol 3.1
tII.
stene.
Oznake
3
=
e s
za magmatske
Namena
2
I..
propisuje
0
~a sivozelena
1: a GO 1. Se
Efuzlvne stene
za kisele
a. K i s e lei n e u I r a I n e riolil kvarc1alil lalil dacit andezit Irahit keratofir kvarckeraloCir
narandIasla
X x XQ:
- za
1'(1.
rt.q (It
neulralne
T
'I Yjq zelena
B
b. Bazi
~~.b Ukl.8pno alrana 2
I
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD
ZA STANDARDIZACIJU
150
c. Slene
3.3
sa feldspaloidima T(3 Irahiloidi sa nefelinom Irahiloidi sa leucilom bazili feld~palskonefelinski baziti feldspatskoleucitski bazili nefeHnski bazili leucilski
Ijubi~sla T. T. T(3. T(3. (3. (3,
ti~De steDe
cinober-crvena
a. A ~ is t n e
7t
b. D i a ~ i sIn e pc~malili
1°:0:0:1 h
aplil
0
'!'
lamprofiri
3.4
l't.
A
Piroklastiti
a u
luf lunt
v'
vulkanski aglomerat vulkanska bre~
}
~,I
4
Ostale
4.1
Za magmatske Slene koje karakler.i~e prisustvo nekog odredenog minerala simbol se gradi kombinovanjem simbola za SteDUpo ovom slandardu i simbola za mineral (prema JUS B.A4.057) koji se stavlja iza njega.
4.2
Starost 51ene, ukoliko je pozna la, ozna~va iza simbola slene.
4.3
Pelrografski
odredbe
karakler piroklaslila
se dodavanjemsimbola
oznaea.va se dodavanjem
Stampa: Beograd.&kl 11'at1~
zavOd
-
za slarost (premaJ US B.A4.05 I),
simbola stene iza simbola phoklastita.
BeolP'ad
151 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA 08AVEZNOM PRIMENOM
nele"lo
od 1.1.1967. Geological
! 2 0
1
2
~ *
olld symbols.
br. 03.3778/1 od 2.\,1.1966;
Symbols,
colollrs
VI-1966.
SllIlbo.1 lI.t SI'It.J hr. 2~/1966.
alld desigllariolls
for
merall/orphic
rocks
Predmet standarda Ovaj standard
I
~
desigllariolls
JUS B.A4. 056
C.olo~kc oznake I slmboll BOJE I OZNAKE ZA I\1ETA!\IORF!':E STEI"E
SI~I\IOLf,
propisujc
simbole, boje i oznake za metamorfne
stene.
Namena Simboli, bojc i oznake, propisani ovim standardom, geol.o~kim kartama, profilima i stubovima.
slu!e za obelclavanje
mctamorfnih
stena na
1
i
ill'
3
Oznake
3.1
Rcgionalno-mctamorfne
stene obelclavaju
se sledccim simbolima,
=
bojom i oznakama: Oznaka
Boja
I I:I
kristalasti argilo~ist
Ar
siva
r
j ~
filitoidi
F
smeda
~/,~
~
0
Simbol S
~kriljac
naran~asta
mika~isti i Icptinoliti
I
gnajs
G
ru!i~sta
granulit (Icptinit)
Gr
svctlosiva
kvarcit
Q
kobalt-plava
g
--0"I'" ~~
i 8 i"
~ ~
c" :
ae. .
~
l
zeleni ~kriljci niskog kristaliniteta, amfibolski
G
zelena
}
amfibolit
I
0".\
r=-~
svetlozelena
~kriljac
..
I~\ r?v).\j
1
a
1
{ E
eklogit
mermer sa f~lij~CijOm mermcr, maslvm
}
M
~~~
svetloplava
{
1
cipolin migmatit
Mm
svetloplava
Mi
crvena
'
,'=.'i~ 1,
. - k~-,t--
1
1
!~}~
orto para Ukupno
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD ZA STANDARDlZACI1U
.inna
J
152 3.2
Stene
11InenJenc "'AgIIIO..klnt
IIUeAJelli OlnQ~nVQJII se IIn slede~1 IIQ~ln:
Oznnkn korniti i termometamorfne
slene
skarnovi i ostale kontaktnometamorfne]
F~.\:'::(i(:';':;::~ . . . . .~~. : . .. , " I
/1/--,':>1
I
\\ :: ~ ~I ~ r ~ ~, ~ I
propiliti
0
piritisane stene
0
DO Ir0
promenjene
0
a
c
C
0 a
:
1
I\:.::\',.\.:: I
silifikovane stene hidrotermalno
I
/ "/
stene
I:... "....: ....~.. .:: :1
stene
Prim.dba Na boj,enim kartama
olnake
su u erveaoj boji, na podloli
boje kartirane
jedinice.
4
Ostale
odredbe
4.1
Na bojenim kartama, profilima i stubovima la ozna~avanje simboli i boje, a na erno-belim simboli i oznake.
4.2
Za metamorfne stene koje karakteri~e prisustvo nekog odredenog minerala, simbo! se gradi kombinovanjem simbola za op~tu grupu stena po ovom standardu, i simbola za mineral (prema JUS B.A4. 057) koji se stavlja iza njega, npr. Gp = plagioklas-gnajs, Sm = mika~ist, Azt = eojzit amfibolit, Seo = hloritski ~kriljac i 51. Simbol S DC moze se upotrebiti
metamorfnih
sam, nego sarno u kombinaciji
sa simbo!om za mineral.
Veza sa drllgim standardima JUS B.A4.057 - Geolo~ke oznake i simboli. Simboli za minerale
I Stamp..:
Beo'r8-cbkJ
IT&.ft~1t1 zavod
stena upotrebljavajll
BeolracS
se
153 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVEZNO)'l PRIMENO:-I od 1.1.1967.
Groloikr oznake I slmboli STRUKTUR~E OZNAKE
"1-1966. RelenJe br. 03-3778,'1 04 1.VI 1966; Siulb.nl
Geolog/cal
des/gllat/olls
alld symbols.
1
Prcdmct stnndardn Ovaj standard propisuje strukturne oznakr.
I
2
Nnmcna Strukturne oznake, propisane ovim standardom, aeoloikim kartama.
1
3
III I 1.
! ~c:
3.1
~ =
Oznake Strukturne oznake su sledece: Granlce Dimenzije oznake u mm 0,1
-.-.-.-
!H---O.l .~~....
0
!~
(
1,5 -.r-.-'-\--"-0.1
~
t .a 0 'lM
des/gllat/olls
slu~e za obelehvanje
strukturnih
elemenata na
utvrdena normalna granica, olkri. vena i pracena celom du!inom
1
11'
Structural
1"1 SFRJ br. 15!1966,
Stvarni izgled oznake
i. i~
JUS B.A4. 058
: wS
isto, pokrivena iIi aproksimalivno locirana (po pravilu se ne izvlaei ispod oznaeenih kvartarnih sedi. menata)
-.-.-.-.-.-
isto, fOlogeololki zapuena
..........-..........
pOSlupan Jitolofki prelaz (nedefini. sana granica)
:::I & 2
...
i
c
;
~
.
11
a
i :I .I!.
::"~$
u
u
... "j
'"
~~. jl!
." 0,1 1--1-15
~
i
.:
& A
N
a
'''''''''''fi''''''''O.f'
,...u
,''''
isto, pokrivena locirana
ili aproksimativno
1 V\l <:If
.~:1.~
,.............
.OJ OJ
eroziona ili tektonsko.eroziona gra. nica (taekicc u mladoj scriji)
0
.I!.
5
i
it
,
~
1
... s. --~ ;; - .:,: -1';'.
"'to cSt --
....
I
I !
;
"
.................... ------
iSIO, pokrivena locirana
iIi aproksimalivno
.-1..-
~L. . .. -.. i I . ..0,' . °+'-'-'-'-'01 , ;,51 ;.5;
-
~."~~"'.'':'::~',':';'"
iSIO, rotogcolo~ki
upalena
~
eroziona iIi tektonsko.eroziona nica (sarno na profilu i stubu)
.
~O,I l4--
gra.
Ukupno mana JUGOSLOVENSKI
ZAVOD ZA STANDARDIZACIJUI
8
l
154
~ -,:--.
'j
. I I I 0,/
o~tro izraiena granica intruzivnog magmatskog tela, utisnutog u okolne stene (crtice u magmatskom telu)
~
c J.""""""
isto, pokrivena locirana
iIi aproksimativno
c,,}
u ~ C'J
-f~ -1:-" .. .. .. '! :' 0,/ --1!L..-
""
"""""
granica izlivnog vulkanita (crt ice u vulkanitu na trasi donje povr~ine); znak se upotrebljava po potrebi i mogu~nosti
c N
0
-t4- -r1--r--' L7- Uo,'. --h~ ;~~?~8;1
grnnicn nesigurnog knrnklern (oznaka granice izmel1u dva upitnikll zavisi od pretpostavljenog karaktera gran ice u primeru: pokriveoa, verovatno normalna granicai opafana, verovatno transgresivoa granica)
-
~.~~~:.~.~.]
3.2 Pad aloJova
---L.--t::YO,2
J~ -f~O,3 ..
30
elemeoti pada merenje
'"1'" 3P
isto, statistieki
""Y" 30
zatalasah sloj
I
" I"0,2 Ivy-)
t~-r-
u
"'!-~!fU 0,2
Q 1-1
u
"1-Lr-
... ~_c:f-! 0.3
t
0'I
u
.w ~ c N
0
4
-f'30
prevrout mereoje
sloj uopMe, pojedioaeoo
.po. 30
is to, statistieki
.,.. JO
sloj sa hijeroglifima polofaju
~ JO
prevrnut sloj sa hijeroglifima u inversoom poloiaju
J
:~o.Z
I
"
t-r-L:l---~ 0,2
..-L-J-.l LJ
,
sloja, pojedioaeno
:.;.,;.;
u normalnom
-j---=oTJ I
30
sloj sa ritmovima Hi gradaciooom slojevito~cu, u ,normal nom poloiaju
f-.-L-"f-* 0,2
,p, JO
prevrout sloj sa inversnim ritmovirna ili gradacionom slojevito~cu
Jin=---r1-t--t::LJ 0.2
+
vertikalan sloj, pojedinaeno merenje
+
isto, statistieki
d'
io, ' I' l~:]
'0,3
I
155
1=+
.
t--L
horizontala" renje
+
0.2
"1--=-1
elementi pad a sloja dobijeni podzemnim radovima (iznad crtice za prufanje leva je indeks kartirane jedinice, desno je kota sloja ~iji je pad obetelen ispod ertiee za prumnje - padni ugao)
M~O 30
"1~0
~b~2
')..i ~0.2-0.3
me-
isto, stati,tini
+
0,3
~Ioj. pojctlinn~n{)
trase
-r--
reprezcntativnih
povr~ina
slo.
jevitosti ili folij.eije, pra~enih n' terenu, sa padom i vertikalne
u c
1
~
'V;Ji;-O,1-O.3 u
r
2
u ....
isto, konstruisano
'7"'
trase reprezcntativnih povr~ina s\ojevitosti iIi folijaeijc fotogcolo~ki osmatrane
-.-.-.-.
'~~:J:.'-O.'
(Ij
,--' .:::L.-OI.
~t
s:
+.-.-
isto, za vertikalnu
"".-.-
isto, za strmu povr~inu
povr~inu
N
-L
0
O.l
~-'"
-1-
'-rr'-O.I
isto, za povr~inu srednjeg pada
-'-r.-0.1 -T-O.I
-'I.~
isto za povdinu
-.-t-.-
isto, za skoro horizontalnu povr~inu
. .,..
v
3.3
""0.2
I
0.1
U .1: u u ....
~ s::I
5
eroziona Hi leklonsko-eroziona nica sa elementima pad a
gra-
prevrnuta normalna granica sa pa. dom
Rased!
-0,'-0.' 0
blagog pada
-J,.~
--!!- W ~J"O,'
,~
,
rased,bez
oznakc karaktcra, osma.
tran isto, pokriven iIi nesigurno lociran
j
.U_~L 0,1
isto, pretpostavljen
156
-
-h- . . ..:?..-
-.L.!.- (13-°'
rased ili velika pukotina, osmatrani fotogeolo~ki
pad rasedne povr~ine (kombinuje se sa ostalim olIH,bma)
~O,J-O.' 80
~(IJ-O.( '+-
vertiknlnn
~o,J-O,( ~'O
brazde (a-lineacija) na rasednoj povrlini
:;::: o.J-O,( ~-
relativno kretanje krila raseda borizontalnog tipa
~-, ~o.J~,(""
relativno kretanje hila U opltem slu~aju (puna strelica ozna~ava kee. tanje povratnog bloka)
,
rt\~ed
u a
u
~t=T
Ji-
,
0)-0,'
relativno spu~ten blok
> ... u u
.><
dijapirski i protruzioni
~:a+++-qJ-M
kontakt
4-41---
-----
rasedna Ion a
cd c N 0
milonit
-----
, -!r~t-~o.J-O.' J l--r~ :!!-(.LLu.
0.5
~elo I!oralju~ti
~elo navlake
0°.5
tektonska krpa (klipa)
0°.5
tektonski prolor
3.4Naborl -Y-A iYo.J
O,J
osa sinklinale, IIspravne iti kose (padovi krila se ozna~avaju po potrebi, ovde i U ostalim lnacima) osa sinklinale, prevrnute Hi polegle
157 -~C!J \l
asa antiklinale. uspravne ili kase
'
-P-o,J
asa antiklinale. prevrnute iIi palegle
--:-+- o,J
tanjenje ase sinklioale ili anliklinale
+o'J
dama
+o.J
basen
fJ
c
!>
~
>
\l 6
<]o,J
6
[>O,J
'V
u
brahisioklinala
brahiantiklinala
fleksura
~o,J
.>C d
+O.~.
c:
asa sinklinarijuma, kasag
uspravoag
ili
asa sinklinarijuma, paleglag
prevroutag
Hi
asa antiklioarijuma. kasag
uspravoag
ili
asa antiklinarijuma, paleglag
prevrnutag
iIi
N
0
~O,'
+o.~
.40., ... o,~ P"
..~
Prlmedba:
o,~
tanjenje ase sinkJinarijuma klinarijuma
iIi anti-
trasa aksijalne pavr~ine sa padam
"'y
Veli~ine garnjih oznaka zavise od veli~ine prikazanih strukturnih ablika. Znaei vrla krupnih struktura, kaje idu preko eelag lista, ne nanase se na kartu nega sama na tektansku skieu.
--~__I':.::.. ~-4~ uc u i: CJ u
8
--11
elementi pada aksijalne pavr~ine
=*=
vertikalna aksijalna pavr~ina
~'~~I ~~.
-#=
harizantalna
jtq-1J
M
izoklini nabori (sl:lllsti~ki znak)
tA
"'~-~:~
aksijalna pavr~ina
':."\
"
'\
158 .
Mall nabor!
3.5
..~ I
'" ~--
eeo-
-
. --L",'.---~
u I:
u
0,2
sinklinala sa horizontalnom
osom
-e-+
sinklinala sa osom koja tone
4E:I>
antiklinala
1-...
>
..L~~ [U
....
u u .>oC CIS
.
.
'~.O,2
c
, 02
!--~ r-..l. ~O,2 r nI ..J",L~Q2 tn
N
,
-3+
antiklinala sa osom koja tone
........
horizontalna osa oabora (bez bli!e ozoake oabora)
,
",.---
0
---+ 1S
elemeoti pada ose nabora (bez bli!e oznake oabora) ~..,.-n~n nnhorn kojn imn vcrv.cncu (tro~ ugao suprotno od vergence: kombiouje se sa ostalim oznakama)
0,2
-.60
eleinenti pada folijacije, pojedina~oo merenje
0..1
--60
isto,
0,2
..60
inversna folijacija, pojedina~no merenje
..q.. 60
isto,
0,2
-+-
vertikalna folijacija, pojedina~no merenje
43
-+-
isto,
I~ ~<~
0,2
+
horizontalna merenje
~1.--4J
43
+
isto,
~0.2
60
~q2 5
-
'---a.; 0,2 3.6
LlneaciJa
i foliJaciJa
,..,.J-
-1::~ '""t~
~
r~ i~:~
u
c loot
u u .>oC
,. s::: N 0
sa horizontal nom osom
~~O~ --L~t--;: : *- ---
i- ;
...t~~:]
statisti~kj
statisti~ki
statisti~ki
folijacija,
statisti~ki
A
t -(!
zatalasana folijacija
,.!..
!
0,2
20....
elementi pada lineacije
pojedina~no
159 .A:)
-1---l::~~
0.3
,~
t)
c::
5
0,3
\~i-J--!
u ;> ...
..J-"J-.:~
u u :J. N
horizontalna
.-
statisti~ki
lineacijll
elementi
padll
~statisti~ki horizontalna
lilleacije
lineacija
"20
kombinovane lineaciju
0,2
?":: 20
isto, sa dye lineacije (mlsds nema strelieu)
-L-H
0,2
,......, 60
elementi pads klivafa
---L,..... .-t. "'l--H --
0,2
Ii
0,2
7'" KJivaf I pukotlne .--L....-
r-
u c:: u ~>
.:t
0,2
".-
3.7
vertiklllnil lineacijll
~3
-r
c:: N 0
.
'l--
~, vertiksilln
oznake za folijaciju i
klivaf
horizontalan klivaf
+
I
_t L--:ui-
0.2
elementipada pukotine, pojedina~no 60
merenje
-rr60
elementi pada sistema pukotina
.....
vertikalna pukotina (pojedina~na)
... ~CJ
;
0,2
~I
-f=I
u ....
-~
~.-t' .,.--c:: N
~2
-:ni
I
5 i ----.
0,2
:tt::
rLjjtJ
0,2
*
0,2
+
C\f.-~
r-----L-
0
"'L_-
sistem
vertikalnih
pukotina
horizontalna pukotina (pojedina~na)
04~
",[gr uc:: u... u ... ca
c:J N
0
F
0,2
t~ ~:H
r I
..,~H-!
60
elementi pada ~kriljavosti
vertikslna
0,2 1
0,2
sistem horizontalnih pukotina
+
&kriljavost
horizontalna
!kriljavost
160 Prlm.dba: Ukoliko se pukoline mogu pralili Da du!ini ve~oj od 100 m (4 rnm u razmeri 1:25 (00), Irase 1m s. oZDa~avaju Da sledec; Da~in (crvenom bojom):
~D,l
-".-
Irasa opabna
41
pokrivena trasa
na celoj du!ini
iIi nesigurno
locirana
... ltam.pa:
BeOltadakl
8raUekJ
uvod
-
..o.rad
161 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVEZNO:l1 rRIMENOM
JUS B. A4. 080
Gcolo~ke oznake I simboli OZNAKE ZA IN2.ENJERSKOGEOLO~KE, IIlDROGEOLO~KE I GEOl\lORfOLO~KE ELEl\tENTE RelenJe br. 03-3778/1 od 1.\'11966;
od 1.11967.
Geological designations and symbols.
Slu!benl
IIsl SFRJ
Dcsignali01u for cngincering-geological, geomorphological clcmenlS
-
VI.1966.
br. 15/1966.
hydrogcofngical and
1
Predmet standarda Ovaj standard propisuje oznake za inlenjerskogeololke, hidrogeololke i geomorrololke elemenle
2
Namena
'01
f
i
Oznake propisane ovim standardom slule za obeldavanje i geomorfolo~kih elemenata na geolo~kim kartama.
I
~ ~
~c
3 3.1
t: u
=
> = 111
j
5 !g
(~,....
co ~ ~ c: N
~0 3.2
hidrogeolu!kih
Oznake ad Infcnlcrskogcolo~kihelemenata ozna~ava se sledece: ~ Q 4)
4
inlenjerskogeololkih,
0 Hidrogcolo~ki elementi ozna~avaju Dimenzije oznake u mm
till :s ~ u
a t .g "0
veca klizi~ta (oznaka se prilagodava obliku i veli6ni kliz;~ta). Strelica pokazuje smer klilenja.
se sledecim oznakama: Stvarni izgled ozna~e
r-~ - {:il --, ....,L..
,
izvor
r~1 --~
T
izvor mineralni
y
izvor termaln;
T
izvor lermomineralni
..
banja mineralna
'd_~
'C::I
banja lermalna
~~~ww.
w
banja lermomineralna
.d--..
i
~~~l 2
i
-i i
n >
-0.
:s u 'E
~n
:I
c
~ ~ c. .!( c
N
i!. ,E 11 ~
0
.>
~~I - ."'.
- -"r ~J
-'--'-1
~~!
-.4~kra~ko vrclo
~=~-c4
--.-4-
e
1=-~~1
e
valniji ponor
8-
estavela
vrulja ~..;
~t=~1
Ukupno
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD
ZA STANDARDIZACIJU
.tran.
]
~
162 3.3
Geomorrolo~kI elementi ozna~vaju Dimenzije oznake u mm
se sledecim oznakama: Stvarni izgled oznake
..L-
j
~~~~
terasn; odsck, osmatran na terenu (broj ozna~ava visinu u metrima)
~
u
T."'PI""''''''"P.'''
terasni odsek, snimcima
osmatran
na aero~
0:1
u
'-""-)."
("\~
~("\-'-r'l,,>-
f") ,,>-,j
-..21-. '-
~5 -,....-t-:- S N
~eona
morena
-,i,2-
.>01.-,J c::
~. .....
- -~.
u
cirk
I
.
..."... ("\.'""'r'I~ .~,
7
-tt"("\o:r'I-rr--
valov
I
0
...
......
~!l--
------
c
pecina
dina (Iinija ozna~ava
barhan
~
&tampa:BeoP'&d3k1 eraJ1fJdZAvod- Beocrad
greben)
\
CVRSTE STENE
165
UDK 553.5:620.163 JUGOSLOVENSKl
. Mehanlka
STANDARD
Ispitivanje
SA DBA VEZNOM
flzlfkih
UZIMANJE
JUS B.B7.110
Stena
I mehanifkih
lVojltava
UZORAKA
1988.
--
PRIMENOM ad 1989-05.09
Pravilnik br. 07-93/202
od 1!!88.10.27; Slufbanllist SFRJ. br. 72/88.
Rock mechanics. Physia/and
mechanial
resring of rocks. Sampling
1
Predmet
1.1
Ovlm standard om se utvrduje naeln uzlmanja uzoraka evrstlh Stena kojl slufa za Ispltlvlnje flzieklh I mehanleklh osobina stenskog materljala.
1.2
Na~in uzimanja uzoraka tla, rastreslte 111plastlfne stene, utvrden je u standardu JUS u.a 1.01O.
2
standarda
Veza sa drugim standardima JUS u.a 1.01 0 -
3 .3.1
Geomehanleke
Ispltlvenja.
Uzlmenje
uzorake
lla
Vrstc uzoraki! uzlmaju, naelnu na kojl Ie vada, prlpremaju I tran. Prema naflnu ullmanja uzoraka, prlboru kojlm "' sportu)u, uzorel stenskog materllala po ovom standardu smatraju sa neporemecenlm uzorelma.
3.2
Neporemeceni uzorel se dobljaju u vldu jezgra Iz Istrefnlh bumtlna III u obllku par.laloplpada, k.d. Ie moguce odlomanje stenskog materlja'a, s tlm da se !to manje menja prirodno stanje, struktura, zapremlna I prlrodna vl.lnost.
3.3
Iz svakog neporemecenog uzorka prlprema se odgovorajucl broj probnlh tela, razlleltog obllka I dlmen. zlja, prema st.ndardime za poledlna IspltJvanja flzleklh I mehanlfklh osobln. sten..
4
VeJic3ina uzorka
4,1
Vellelne neporomocenog uzorka, zevlsno od vrste materljala, oblma I vrste pojedinlh Ispltlvanfa, mora b!. t! u skladu sa ovil1')standardom.
4,2
Nejm.njl preenlk jezgra, kao u.lorke, mora Iznosltl 28 mm, a duflna loz_re, u z8\'lInostl od oblm. IIpltlve' nje ne sme bitl manja od 500 mm. Makslmalnl preenlk jezgra I dullna jezgra nisu ogrenleenll uslovljenl su tehnologljom Inede I namana Istrdne bum tine.
4.3
Mlnlmelne.mere uzorke.u obllku kocke moreju bltl200 mm X 200 mm X 200 mm, a sveko dalje povecenje mera zavlsl od predvldenog Jspltlvanja. Ze stenske meterljele kod kojlh nlje moguce doblt! uzorak nevedenlh m...a dozvoljava se na Istom mestu uzlmanje vl!e manjlh komade u kollflnl dovollnoj za zadovoll enje predvldenog oblma IspltlvanJa,
5 5.1
Uzimanje
uzoraka
U zavlsnostl od toga da
se neporemeeeni uzorei dobllaju Iz Isuafnlh bumt!na IIIotvorenlh prostora u
rudnlelma sa podzemnom" 111povr!lnskom eksploateeljom, keo I kamenolomtma, moraju selzabratl metode uzimanja uzorake zalspltlvanje flzleklh I mehanleklh osoblna stona. 5.2
Iz r.spolollvog jezgra, a u skladu sa obi mom Ispltlvanja, uzlma se odgovaraluca kol!elnafezgra ella velicine mole bltl man)a od venelne data u t. 4.2 ovog mndarda. zavllno od fvrstoee stene.
-
1 izdanje
SA VEZN1ZA
VOD ZA STANDARDIZACIJU
I
166 6.3
Ako se uzorek uzlme se otvorenog prostore, mlnlmelne kollelne meterllele more bid u skledu se t.4.3 ovog stender~e.
-
6,4
Uzorcl Stenskog meterlje'e ko)1 se uzlmeju u obllku pereleloplpede odve)eju Seodveljlvenfem Iz osnovne mele bez prlmene eksplozlve.
6.6
Uzorcl stenskog meterljele kojl upljen)em III oslobe"enjem vlege u odnosu ne prlrodno stenle menjeju svoje flzleke III mehenleke kerekterlstlke moreju 58 neposredno posle uzlmenje ze!tltltl odgovereju~om pereflnskom Z8ltltom. Ovl uzorcl moreju bltl pod posebnom zeltltom prl pekoven!u I trensportu,ltrugotlnom Stvlme, de ne do"" do udere I potr..e. Uzorel moreju bltl teko"e ze!tl~enl od dejstVe mreze.
1IIIIIenim ared.
6.6
Pekovenle I trensport uzorlke do leboretorlje vrll se ne neeln kojl spreeivi reltresan)1 I o!t~enje . kl.
6
Skladihenje
uzoraka
Ze skledlltenj
e uzorekal
probnlh
tele u IlIboratorljl
Vile uslovl kcjl vda Z8 uzorke tie (rastreslte I
UZOI'
I plaStle.
ne Stene), keko je to utvr"eno stlndardom JUS U.B1.010,
7
Zapisnik
7.1
ZI svekl uzorek
0 uzinianju
uzoraka
vodl se Z8plsnlk se slede~lm
- poreklo, - bllb lokeelje, -
opltlm
podeelme:
vnte stenskog meterljele,
-' ozneke uzorke, - oSteIl podee\.
7.2
U kolonl Z8 vrstu Stenskog meterljele
7.3
U kolonl za oznaku uzorko unose se podecl 0 ozneellStrdne buletlne I dublnl sa koje je uzorek dobljen, keo I brojeeno ozneke koje ~e se vodltl u eleboretu 0 Itvrienlm Ispltlvenjlmo flzleklh I mehenleklh oso. blne. Na Istl neeln deje sel brojeene ozneke uzorke dobl/enog u obllku pereleloplpede.
7.4
deje II geololko.petrogrefske
determlneelja
uzorke.
Koo "ostall podeel" moreju II dati svl elementl zepdenl prl uzorkovenju kojl mogu bltl znee.jnl Z8Iz. vo"en;e predvl(lenlh Ispltlvenje.
Na OS"Ovumijljenja Aepublitlcog sekret.rijat. za kulturu SR Srbije br. 413-81/74-02 ~t.mp. Sevun! 18vod ZI l1.nd.'lrditaciju
ad 4. II 1974. n. plata se porn na prome1
- Beogr.d
.
UDK 553.5:620.163
167
JUGOSLOVENSKI
Mehanika nena l.pltivanJe fizltkih i mehanitkih .vojnava METODA ODAEDIVANJA JEDNOOSNE PAITISNE tVASTOCE
STANDARD SA OBAVEZNOM PRIMENOM cd 1969-D5-09
Pravilnik br. 07-93/202
Rock mechanics.
standarda
Method
Predmet
i podrucje
1.1
Ovlm .tendaroom
1.2
Ovaj 'Iandard stenl.
2
Veza sa drugim stundardima
of one axis compressive
strength
limit
primene
poStupak odre"lvanja)odnoosne
.e ulvr"uJe
.e prlmanjuJe
H1II8.
od 1988.10.27; Sluiboni liSt SFAJ, br. 72/88.
for the determifJlltion
1
JUS B.B7.1126
kod kla.llikaclje
radne "odlnel
prilisne tVrsloce prl proJeklovanJu
steno. rudarsklh
I druglh redove u
JUS B.B7.110 - Mohanlka stona. Ispilivanje flzltklh I mehanltklh svojStava. Uzlmanj. uzoraka .'
3
Princip Probno telo se oplerecuje
4
Uzimanje Uzlmanje
Jednoosnom
prltlsnom
sllom I odreduje.e
makslmalna
slla razaranja.
uzoraka uzoraka
se v~1 po slandardu
JUS 8.87.110.
5
Priprema
5.1
Prlprema uzorka se vrsllz je.gra Istraine buJotfne 1111.bloka u.etog sa povrllne ill I. jome, kojl se nakna, dno busl u laboralorljllll .ece dljamantsklm dlskom u prlzm3ticna probna tela.
za ispitivanje
5.2
Clllndricno probno telo, prlpramljeno Iz )ezgra,mora da .adovol)1 odno. hid. blema kojl se rdava. Pri.matlcno
probno
telo, prlpremljeno
I. bloka, mora d. ..do"oljl
odnos hla
1 do 2,0. Tavhno od pro.
.
1 do 2,0, ..vlsno
od pro-
b lem. kojl se rdava. 5.3
5.4
Dodirne
pov~lne
Dodlrno
povrSlne su me"usobno
Paralolnosl
probnlh
dod1rnlh
od p.ralelno.t!
tela pollraju se brusnlm
povrslna
paralelne .a kontrollsa
pro horn, tako do neravnlne
ne budu vece od 0,05 mm.
I upravne no prav.c de)Stv. slle. Indlkalorom
po d~ama nornl.lnlm
pret"lclma.
Odstup."J.
mogu bitl nejvlfo 0,1 % precnlka.
6
Postupak
6.1
Probno lelo stene so postavlja n. plocu !spltna mdlno be. Ikakvih podmetac. IIIpodm..lvanja.
6.2
Orzln. opterecenj. probnog tola se krece od 0.1 do 1,5 MPa . S-I, .avl.no od vrue 'Ione.
6.3
prl Cornu .0 konStatujo vlalnost stone, Evldent!ra se m.kslmaln. vellclna .110lomo probnog tel. F mo'" W:u procenllma.
I izdanje
SA VEINI I
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
I
168 7
Izracu
navanje
Jednoo.na
rezu ltata
prltlsna ~vr.tota,
0
c'
u Pa, Izra~unava
0.c
.e Z8 .vako probno telo po obra.cu:
F me"'-
A
gde je: A
. -.." X d' 4
0,785 X d', po~etna povrllna popre~nogprasekaprobnogtela, u kvadntnlm metrl. .
ma, d - pre~nlk probnog tala, u metrlma.
B
Zapisnik 0 dobijenim
rezultatima
Pored podataka prIma standardu JUS B.B7.110, moraJu ..Izra~unatll dardu.
N. osnovu miiljenja
Republkkog
sekretarijlt.
ZI kulturu
Slemp... S.vezni
SA Srbije
br. 413-81/74-02
::rwvod U "lno.udiucllU
-
unltl ruultat! proma ovom .tan.
od 4. II 1974. Doog,.d
ne plat.
Ie porez
n. promf!1
169
UDK 553.5:620.173
JUGOSLOVENSKl
JUS B.B7J27
Mehanil:n ncna Ispitivanje flzitkih I mchnnitkih svojstava ODREDIVANJE ZATEZNE CVRSTOCE INDIREKTNOM METODOM
STANDARD SA OBAVEZNOM
1988.
PRIMENOM od
1909-05-09
Pravilnlk br. 07-93/202
Rock mechanics.
Method
od 1988-10-27:
for the determifllJtion
i podrucje
Siulbenilist
of tensile strength
SFRJ, br. 72/88.
limit. Indirect method
1
Predmet standarda
primene
1.1
Ovlm standardom se utvrau)e po'tupak odrealvania utezne tvntoce 'tene Indlrektnom metodom.
1.2
Standard 'e korlstl prl proracunlma rudarsklh I druglh radova u 'tenl. u Izradll prlmenl rudarske opreme. kao I kod naucno.lstrallvatklh radova..
2
Veza sa drugim standardima JUS B.B7.110 - Mehanlka 'tena. ',pltlvanie
3
flzltklh
I mehanlcklh
svojstava. Uzlmanle
uzoraka
Princip Clllndricno probno telo se opterecuje po Izvodnlcama omotaca... Merl ,e najveca ,lIa koja proulrokuje 10m probnog tela.
4
Uzimanje uzoraka Uliman)e uzoroka 'e vr~. po ,tandardu JUS B.B7.110.
5 5.1
.Priprema
Probno telo se uzlma Iz )ezgra buwtlne pretnlka
5.2
Izvodnlce paralelno,tI
5.3
za ispitivanje
probnog bocnlh
mana
Ceone povr!lne
bloka-kom.da,
po kojlmo se telo opterecuje
probnog
tela moreju
no o'u cilindra
stene u laboratorl)l.
moraju bltl glatke, Rvne I paralelne.
bltl normalne
na osu clllndra.
Odstupanle
Odnos vl,\ne I
Odstupan)e
od v..tlkalno,tI
ne sme bit! vece od 1 %.
6
Postupak
6.1
Brzlna prlra~taja slle Ie 0,2 kN . S-1
6.2
Merl se makslmolna
I i
III bu~enjem
mora bit! u granloOl';o od 0.5 d~ l.b. ad
ne sme bltl vece od 1 %.
~Ina u odno,u
--
tela hid
,lIa loma F
u kN. I reglmule
rezultet.
"",,'
SA VEZNI ZA VOD ZA ST ANDARDIZACIJU
I
tlh povr-
170 7
Izra/!unavanje
7.1
Gr8nlc~na zItezna tvrstota
rezultata stene,
u MPa. fZfafunavI se po obrascu: °t'
.d X I X 2F
0,
m.kt II
gde Ja:
7.2
d
- pre~nlkprobnogtela, u metrlma,
I
-
duflna probnog tela. u metrlme,
Za ,vako probno tela mora 'e odredltl procenat vlafnoStI.
~
Prf ovakvom naprezanju
@ @
!zdvajaju 50 ~etlrl zone:
-
-
zona trlak,ljalnog
naprezanja
zona jednoak,ljalnog
neprezanja
neutralna zona zona zatezanj. SlIka 1
8
Zapisnik 0 dobijenim
rezultatima
Pored pOdataka prema standardu JUS B.B7.110, moraju so Izra~unatll unatl rezuhatl prema ovom standardu.
N, osnovu miUjenjaAepublitkog sekret.rij.Ui z. kulturv SR Srbije br. 413-81/74-02 od 4. II 1974. nf plat. Ie portZ na promet ~1.mpa S.vezni uvod tluandardi:uciju
-
Beograd
UDK 553.5:620.173
171
JUGOSLOVENSKJ STANDARD
Mehanika $1ena fizickih i mehanickih
Ispitivanje METODA
SA OBAVEZNOM
ODREDIVANJA
JUS B.B7.128
svojstava
SAVOJNE
CVRSTOCE
YJB8,.
PRIMENOM Pravilnik
ad 19a9-Q5-09
br. 07-93/202
Rock mechanics.
Predmet
standarda
Method
i podrucje
od 1988.10-27;
Sluzbeni
for the determination
of bend strength
Ovim standardom
1.2
Ovaj
standard se koristi za odredlvanje savojne cvrstoce
'tenl.
Izrodll
2
prlmenl
Veza sa drugim
postupak
rudorske
IImle
primene
1.1
se utvr~uje
list SFRJ, br. 72/88.
opreme,
odredtvania
droblienju
savojne ~vrstoce prl
Stene.
proracunlmo rudorsklh I druglh radov. u
steno, koo I u naucnolstroUvocklm
radovlma.
standardima
JUS 6.67,110 - Mehonlka stena. I,pltlvonje ffzlcklh I mehanlcklh svo)stova. Uzlmonje uzoroko
3
Princip rozmokom od 2,5 d III 2,5 e, Probno telo elllndricnog III prlzm,tlcnog obllko, posto~lleno na oslonee " Izlote se opterecenju n, "vljanje do 10m..
4
Uzimanje
uzoraka
Uzlm,nje uzor,k, se vr!1po stond,rdu JUS 6.67.110.
5
Aparati
i pribor
Uredoj za Ispltlvanje se s,stojl ad no..te ploce'"
pomerljlvlm oslonel"" kojlma s. obezbeduje uslovlje-
no rastojonjeIzmeduoslonaea.Zooblienostoslonoe, j. r a 5 mm (sllka 1), p
-,.
. ..
", ',..'
,'. '..' '0" \.": '.' . - ", : . " . : . .. .. .:' .~.,.. . . ... .. . .'. " I .". ". . " < .' . ',' .' "' ' .,'. .. . "0 ' =
ii
L= 2,5a it; 25d
. Sliko 1
I izdanje
SAVEZNl ZAVOD ZA STANDARDIZACUU ,"
172 6
Priprema
Za ispitivanje
Uzorcl se prlpremaju od jngre Iz bolodna u obllku clllndrlfnih probnlh IeIe IIIlz blokovo rezonjem u prlzme.
Postupak
7
ispitivanja
Probno lelo se ponevl na oslonce odgovaralu~e me(!usobne udolJenoStI. Opteretenje mora delovatl no nedlnl raspona Izme(!u oslonaca. Brzlna prlrdtaje slle more bid 0.1 kN
.s-,.
8
Izra(!unavanje
rezultata
B.1
Izratunevanje savojno fvrnote vrn 58 po obrascu: af
-
M W
-
gde Je: moment sovljanjo prllomu. u MPa. M olpornl momenl popretnog preseka Ispldvanog probnog talo, U kubnlm melrlmo. W
-
Usvojeno vrednosl savolne tvrStote mora bit! ulvrtle{lo nalmanje na 6 probnlh lela, sa tatnom reglslrocijom odretlene vla1nosll u procenttm.o.
B.2
.
9'
Zepisnik
0 dobijenim
rezultatima
Pored podalaka prema stondordu JUS B.B7 .110, moreju '0 Izratunlltl I unotl rozultlltl premo ovom ,ton' dardu.
N. osnovu mlll;.n;. Republltkog sekre1.rij~1' II kulturu
SR SrbJje br. 413-81/74-02
~tDmp. Savunl llNod n n~nd.rdiuciiu
ad 4. II 1974.
- Bf!Ogrnd
ne plat.
Ie porez N pro".,.,
.
.173
UDK 653.5: 620. 163
_Mehanlka stena
..
JUGOSLOVENSKI
hpitivanje
STANDARD
METODA SA OBAVEZNOM
fiziekih
i mehaniekih
ODREf)IVAllijj\ GRANI~NE ~VRSTOCE
svojstava SMICAJNE
JUS B.B7.130 1988;.
PRIMENOM
Pravilnlk br. 07-93/202
ad 1989.05.09
od 1988.10.27; Slufbenllist SFRJ. br. 72/88.
Rock mechanics. Mathod. for tha determination of .hear .trongth limit
Predmet
standarda
i podru(:je
primene
1.1
Ovim standardom se utvrduje postupek odredlvanja granlroe smlcejne evrstoce.
1.2
Ovaj standard se prlmenjuja kod klaslflkeclja radna sredina prl projaktovanju rudarsklh I rirugih radova u Slanl. klo I prllzradll korlltenJu rudarske opreme.
2
Veza sa drugim standardima JUS. 8.87.110 -. Mehanlka stena. Ispldvanie flzieklh I mehanltklh svoj'tava. Uzlmanje uzoraka
3
.
Princip Odreduje se naiveta slla kod koja nastupllom probnog tela u matrlellspitnog uredaja.
4
Uzimanje
uzoraka
Uzlman;e uzoraka mora bltl po 'tandardu JUS 8.87.110.
5
Aparatj
i pribor
uglom ukosanje 30'. 45' I 70', '" dva para bronzenlh eiHndrlcnlh III prlzmattenlh ulohka, prlttsna ploca I valjel. Svl dglovl uredaja, oslm ulohka. moraju blt1lzradenlod vlsokoleglranog calika (sllka 1). Uredaj za I'pldvanja u tljl 'astav ulaza trl pare promanlJlvlh mltriea
]
Na ,lIeI ja: 1 - mattlco 2 - ulosel 3 - ploca valjc! 4 probno telo 5
-
I izdanje
SAVEZNl ZAVOD ZA STANDARDlZAciJU
174 6
Priprema za ispitivanje
6.1
Probna tela .e I"alluju i. ja.gra bu~otlna III blokova nana.
6.2
U.lovllspltlvanja
probnlh
6.3
DuUna probnog
tela Jednaka Je pre~nlku
drl~an III prl.matl~an
6.4
tala stena sa Izra1enom
.avlsno od mogutnostl
Povr~lne probnog tela obrezuju bltl mellu,obno
slojevlto~u
sa od.tupanjem
moraju bltl po standardu do :!: 3 %. Obllk probnog
njegove prlprama
.e bru~eniem.
do ta~no.t!
paralelna I up,"vne. na osu probnog
JUS 8.87.110. tela moh
bit! cliin.
.a !spltlvanje.
0.05 mm. Caone povr~lne probnog
tela moraju
tela.
7
Postupak
7.1
Probno telo so .tavl)a u odgov..ajute ulo~ka Ilzlda .mlcanju prl prethodno odrallanom uglu .mlcanja.
7.2
Urellaj za smlcanje je opremljen
7.3
Brzlna prlraltaj;
opteretenja
ststemom
valjaka kojl omogutuje
mora da.e
krete u granlcama
proce. .mlcenja.
od 0,1 do 1,5 MPa' .-1
po povrllnl
smlcenia
do lome probnog tela.
7.4
Utvrau;e .e mak.lmalna
8
Izracunavanje
8.1
Normelno opteretenje
.11. loma probnog
tela.
rezultata (nepona)
0'
°,
na povr!inu
-r
.mlcanja,
0, u Pa, Izra~unava
X sin a,
Fm.kl
A
.a po obra.cu:
-I
gde ie: F
me..
-
"I-I A CvrstOC8
mak.lmelna
.lIa loma, zabelezena
- povrllna
.mlcanja,
u kvadratnlm
F
8roj !spltanlh
probnlh
Korlstetl
rezult.te
t05 Q m8"'S 1-1
d X h
tela mora bltl nejmenje
uzlma se srednja arltmetl~ka 8.3
met rima,
urellajem pre.e, uN, a 30. do a 70., .aL
smlcenj8 stena T. U 1'e, Izra~un8v8 se po obrascu:
'a, -I 8.2
mernlm
- predl.ponlranl O9ao .mlsanja u ra.ponu a~
vrednost
srednjlh vrednostllspltlvanje fb-
5 za ,vakl ugao !spltlvan)a. Za kona~an
.a prlpedajutlm
koallcljentom
konmul!e
SOgrenl~na krlva smlce)ne tvrstote
11 '5"
iOn TQl 10,
Gal
Ga2
Slika 2
rezultat
01 :a. Q'n
Ispltlvenje
varljadj..
Po
(sllka 21.
175
9
Zapimik
0 dobijenim
rezultatima
Pored podataka prema standerdu JUS B.B7.11O. moraju selzreeunatll dardu.
Na osnovu
miUjenja ,Republlekog
lekretltij.tl Stamp.
II kul1uru Savuni
SR S,blj.
br. .tQ1
3..(11/74.02
zavod u nancto.rdiuc:iju
Unit! rezultetl preme ovom stan-
ad 4. II 1974. nc plat II WIporn
- Dcoor.d
n. promt't
Ukupno
176 JUGOSLOVENSKJ
JUS B.B8.012
Prirotlnl kal1lon
STANDARD
ODREDIVANJE
PRITISNE
$Ironu '1
CVnSTOC!'
SA OBA VEZNOM
1987.
PRIMENOM
Pruvilnlkbr. 07-5033/1
od 1981-OS'()6
Naturalstone.
Ovajstandarrl
1
Predrnst
od 100G-12.11;Slulbunlli$ISFRJ.
7'£sting of compressive
je na.,tao revizijom
standardBJUS
0.88.012
br. 6/07.
strength
iz 1957. godine.
standarda
Ovlm stundanJom so ulvrdule noeln l$pIUvon)alednoosna p'Hima j!vrslotu prlradnog kamena, kola la adnas slla prl ko)oj dolazl do 10m. Ipovrlln. prascka probnog lala.
Vozo so drugim sll1l1dordima
2
JUS B.BO.OOI - Prlrodnl komen. lfzlmanJo uzorako kama"al kamenlh auragala JUS B.BO.OOI -: hpillvnnlo prlrodnog komeno. OlpOrnO$1n8 dolovanlo ",raza JUS 0.88.010 - l.piUvanla prlrodnag komena. Odrallivon)a upl)on)o vodn
Uzimanjo
3
uzoroko
Uzorel kumen. JUS B.OO.OOI.
zo Izradu probnlh
4
Opl'smo
4.1
Ma!lna zn rozanlo I(amona.
42
Sulnlea
4.3
Vug. sa mogutnolw
4.4 4.5
Proso sa dazvoljonom
6
Prlp,omo
lalo zo I$plllvonio uzlma)u s~ no n.eln
ulvrllan 'Ianliardom
i pribor
sa mogutnoltu
Kljunoslo
sulen)a
nalmunlado
odre(Jjvonja gro!kom
105 "C.
maGe IIDjmanjo 1 I(g i 10enQlcu
0,1 %.
od 1 %.
merllo.
(lrolJnlh lulo zo ISIJilIvolljo
5.1
Iz uzorka kamena izoelu sa t!!!ilerom prolmu teln u obliku kocko su dulinom lviea 50 ! 1 mm.
5.2
Povr!lno probnlh "1Ia n8 kola .0 pronosl oploreten)o morolu bill rDVllaI planparolalno.Ravnasl $e pasUlo brusenjem no ploel brusnlm prnhom dal: se no olklone svl tragovllzratle (rezanla) probnih 1010.
5.3
Probna tala se ispilUiu: a) u suvom slanju, bl u vodom zasitenol11 slanlu. e) 1'0510 25 ciklusa zal11rzuvanla i ou,,,,.zavullj..
5.3.1
Za ispilivalljo
prilisne
nalcnlperalurll0!}:I:
II IZdanj'
I
(;vrslote
u s(ivoI11 slanju
pl'Obna lela so 1'0010 rezanla
I brusen;a
5°C.
SAvEiN!
Z/\ VOO ZA SYANDAROIZACIJU
I
sUse tlo slalne maso
177 Stran.2
JUS 8.88.012
5.32
Za Ispitivanje pritlsne cvrstoce u vodom zasicenom stanlu probna tela se, posle rezanjo I bru~enja, moreju zasititl vodom proma standardu JUS B.BB,D10, do stalne l'(1a18.
5.3.3
Za IspitivanjeRrilisnecvrstoce posle 25 clklusa zamrzavanlaI odmrzavanjaprobna tela so,poslerezanja I bru~enja, moraju podvrgnutl nalzmenicnom zamrzavonju I odmrz8Vanju prema standarduJUS B.BB.001.'
5.4
Za Ispitivanje se prlpreml najmanje 15 probnlh tela, I to 5 zalspltivan)e u "\Avomnanlu, 5 u vodom zall. cenom Itanju I 5 zo Ispilivonje pOlle 25 clklusa zamrnvanjo I odmrzovanjo.
6
Postupak
Probno telo se postovlu prelu, 0 silose povocovaravnomernombrzlnom od 160 :I:20 N/ I do loma prob. nog tela. U tom momontu reglstruje 58 slla IamB F. Probno telo I ploce prese kojom se nonosl silo moroju bill potpuno cillo. 6.1
Provac dolovonJo slle moro bltl uprovon no pov~lnu Ilojevitosti, Ikriliavostl, odnolno na pov~lne prlmor' nlh mehonlckih dlskontlnulteta.
6.2
Prllspitlvon)u komeno koji je Izrozlto slojevlt ill ~krllJov, prltlsno cvrstoca mora se Ispltotll ne probnlm ta. limo prlpremljenlm toko do provac delovon)a 1110bude parolelan so pov~lnom slojevltostl, Ikrlljavostl, odnosno povr~lnom prlmornlh mehonlcklh dlskontlnulteta.
7
Izra~unavanje Prltlsne fvrstoCa kamana Izrafunova Ie premo obrolcu: ,Pp
a
F
A
gdeje: Pp - prltlsnofvrstoCa,u megapaskallme, F A
ij 8.1
-
slla loma, U n)utnima,
povr~ina preseka probnog telo, u kvodrotnim millmotrima.
Rezu1tati Prltlsna
ispitivanja
fvrstoc.
odreaeno
kamen.
dojo 58 koo srodnjo vrednost
rozulloto
Ispltivonja
no nojmonje
5 probnih
tolo zo
stan)e I svekl Ispitnl provac.
82
U Izveitaju
8.3
Rezultati se zookruluju na 1 MPa.
0 ispitivonju
moraju
se navesti najvgi I nojnili
pojedinafni
rezultatllspitivanja.
Nil osnoyu mKljenJnRopubUekog aokretorljatnZ8kulluru SR Srbl)o br. 413.Q1/14.Q2 od 4. II 1974. n. ploto 10 porol n. promet S:tampa Seveznl
zavod Z8 stlndordizeclju
-
Beograd
Ukupno 'tlon8 J
178 JUGOSLOVENSIU
JUS B.88.0 17
Prlrodnl kamen ODREDIVANJE SAVOJNE ~VRSTO~E
STANDARD SA OBA VEINOM
'1987.
PRIMENOM
Pravilnlk br. 07-5033/1
od 1987.05-06
Natural stonll.
Oval Itllndllrd III naltao
1
Predmet
TII$t/ng
ravlziloll1 Itandardll
0'
ad 1986-12-11:SlulbenlllltSFRJ,
br. 6/87.
fllIlCurals strength
JUS 8.88.071
iz 7951. godino.
stendarda
Ovlm lIandordom 10 utvrduJa neOln Ispltlvan)a sevoJne Ovrltote prlrodnog kamena.
2
. Ven sa drugim standardima JUS B.BO.OOI Uzimanje
3
- Prlrodnl kemen. UzimanJa uzorke kemenal
kamenlh egregate
uzoraka
Uzo~cl kemena zalzredu probnlh tela zallpltlvenJo uzlme)u 18 prema zehtevlma Itandarde JUS B.BO.OOI.
4
Oprema
4.1
Malina za rezan)e kamene.
42
Sulnlca 18 mogu~nol~
4.3
Vaga II mogu~no~
i pribor
.ubn)a neJman)e do 105 e C.
odredlvanJa mase nelman)e 6 kg,la taOnol6u 0.1 ". Prese opraml)ane sa dva OeliOne oslonca-velJke preOnlke 20 mm. ko)1 .a mOle)u okrotetl aka Ivole osovine. Clloncl .u ugredenl tako da probno telo optere6anJo prim. baz Iz.zlvan)a uvlJanja (torzlja). D.o ur.(I.J. ko]l pr.nosl opteretenJo no probno t.lo 10 aollanl v.llok pr.enlk. 20 mm. V.II.k 10ugr.c:lon n. ta) n.Oln d. ollgur. d. probno t.lo optor.6en). prima .klll.lno (olovlnlkl), bez uvllenJa (torzllo) (.11. .
4.4
k.,I.
6
Prlprema
6.1
Iz uzork. kamana Izrelu $I tastarom probn. tole u obllku planper.I.ln. presek.. Duflna Ivlca prasek. Ja 40 :I:1 mm.
52
Dulina prizme Je jednaka Oetvorostrukol dulln! Ivlca.
6.3
Za IspltlvanJe se prlpreml najmanje 5 probnlh tela, na koJlma IU brultnJom Izravnate povlline od tragova testere. Uzorcl se zatim slile do stalne mase na temperaturl 105 :I:5 DC,
. 5.4
probnih
t810 prlzme kvedretnog poprafnog
6
Postupak
ispitivanja
6.1
Probno tela se postavl slmetrlfno na vallkaste oslonce sa rasponom od 3,5 dullne Ivlce preseka probnog tela. Opteretenje se nanosl preko prenosnog valjka u sredlni respona, tako de sila bude Iinilsk! rasporede' na po celo) lirlnl probnog tola. Silo se pove~avo ravnomeroom brzlnom ad 20 :I:5 N/ s do loma probnog tela. U tom momentu registruje .e silo loma F.
62
SloJevite Ilzrazlto Ikrlljoste stene moraju se Ispltati premo slikama 2,314. ..
II Izdan)e
SA VI!.~I ZA VOD ZA STANDARDIZACIJU
I
179
sor.no 2 JUS 8.88.017
/ Mere u mm
I-
Slik.1
.CJ
I, =3,5b Stika 2
Sliko 3
F
Slik.4
180
JUS 8.118.017 SIron, 3
7
Izr8i!unBV8nJe
-Sevoln8
evntot8
k8m8n8 IU8eun8V8
18 pr8m8 obr8lCu:
P.
-
3-
F'
2" --;;;j2
I
gd8le: P. - 18.0In8 evntot8, u m8g8p81k811m8, Ilia loma, u nJutnlma, F rupon, U mlllm8trlma, I b d
- IIrln8 probnog t818, U milimetrlm8, - debllln8 probnog tel8, u mlllm8trlma.
8
Rezult81i
8.1
S8volna i!vntot8 k8men8 deje .. k80 Irldnl8 vrldnOit rlzult8ta Ispltlv8n!8 n8 n8Jm8nl8 5 probnlh t818 zo ..okllspltnl pronc.
8.2 8.3
U Izv'8ItoJu0 IIpltlv8nJu moro/u II novlltl nolvllll nejnlll poJodlnoenl rezultatillpltl.onJo. R8zultotl..
N, OOnDVU mllljmj,
Ispltiv8nJ8
zaokrululu no 0,1 MP8.
Ropubuekog ..krolo,lll'"
ZI kullu,u SR S,bqlb'.
41~1/74-02od
4. II 1974. nl photl II
It8mp8 S8Y8znl Zlvod 1I1t8nc:terdlzeclJu - Beograd
po'"
no prom..
181
o
JUS D.DO.OOI
JUGOSLOVENSKI PRIRODNI
STANDARD Uzima~je
SA OBAVEZNOM
uzoraka
KAMEN
kamena
I kamenlh
egregntl
1984.
PRIMENOM
Pravllnik br. 60-19150/1
od 1984.12.14
Naturel aggregetes
od 1983-12.27;Slulbenllist
SFRJ, br. 48/84.
and stone. Sempling
Ovaj je standard nastao revizijom stendarde JUS 8.80.001 Iz 1968. godine I u skledu Je SBpredlogom standarda Met1unerodne organizecije ze stendardizeciju 150/0156847 iz 1978. godine. 1
Predmet
standarda
1.1
Ovlm standardom se utvr"uje natin uzlmanja uzoraka kamena I prlrodnlh I drobljenlh kamenlh egregata za laboratorijska ispltivanja za potrebe gra"evlnantva.
1.2
Ovaj standard se ne odnosi na erhltektonsko.gra"evlnskl
2
Primena
kamen lukrasnl kamen}.
Uzimanje uzoraka kamena i kamenlh.agregata obavlja 58 za potrebe: prethodnlh Ispltl..nja kvallteta kamenlh materljala u nalarlltu redl 0\:8n8 valjanostl (podobnostil upotrebe za pojedlne redove u gra"evlnarstvu, I ispitivanj~ kvallteta kamenih materljala, U otvorenom le!iltu redl izdavanja uverenja 0 kvalltetu;'
-
--
- kontrolna Ispltivanja kod uhodavanja tehnologlje prolzvodnje Igr8glt., Ispltlvlnjl kVllltote pr,olZVedonlhI deponovanlh kemenlh meterljell, !spitlvanja kvalitetl kamenlh materljlla Isporu~enlh nl gredlilltu, Ispltivanje kvallteta ugra"enlh klmenlh materljala, Ispitlvanja kvallteta kamenih materija'a u slu~aju spora.
-
3
Ophe odredbe
3.1
Ulorak mora da predstav'ja stvarno stanje I prlrodu materlla'a kojl 58nlllli u nallllltu,le!lllU,
doponll'
iii 5Oparaeljl.
3.2
Ulorak gimovana
materljala
za Ispitlvanje
za Isr Islvanja kamena
zbog izdavanja kao gra"evinskog
kvalitetu ° materljale.,
Isprave
uzima stru~njak
laboratorije
koja je reo
3.3
Uzorke radl proveravanja kvallteta.. gradililta mob uletllzvo"a~ radovalli Investltor, a Il Ieliha prolzvo"a~ odnosno njlhov ovla~enl radnlk,l poslalilaboratorljl nalspltlvanje.
3.4
Kod svakog ullmanja uloraka kamenlh materljala zalaboratorljska manju uzoraka.
3.5
U slu~aju spora uzlmanje uloraka vrli Se komlsijskl u prlsustvu predstavnika Investltora I predstavnlka proilvo"a~a iii predstavnlka Izv04a~a radova I stru~njaka laboratorlje.
4
Vrste uzoraka
Ispltlvanje sa~lnJava so zaplsnlk 0 uzl-
Medu ulorclma kamenal agregata ralllkuju 50 slede~e vrste uzoraka: pojedlna~nl uzorak,
-
II Izdanje
SA VI!ZNI ZA VOD ZA ST ANDARDIZACU\1
I
-...
182
4.1 4.2
- skupnl ulorak, - laboratorijskl ulorak. Pojedlna~ni ulorak doblja se ullmanjem uloraka kemena III agregata na pojedlnlm mestlma U nalall!!u, lemtu, drobili~nom I separacionom postrojenju, deponljl, gradlll!!u I dr. Skupnl ulorak sastojl se od ve~eg broje pojedlna~nlh uloreka kamena IIIagregata kojl reprelentuju stvar. no stanje kamenoloma, nalali~ta, deponlje I dr.
4.3
Laboratorljskl ulorak doblja se fetvrtanjem III skra~ivenjem skupnog ulorka prlrodnlh I drobljenlh agre. gata IIIobradom-se~enjem kamena na koll~inu potrebnu za Ilvodenje pojedinlh laboratorijsklh oplta.
5
Koli6ina uzoraka U svim slu~ajevlma kada se Ispltuje prirodnl kamen I prlrodnl I drobljenl kamenl agregat skupnl ulorek koji se blje na ispOtlvanje dOblj,a se spajanjem odredenog broja pojedinih uloraka. Svi pojedina~nl ulorcl moraju bltl u skupnom "lorku zastupljenl prlblifno Istom koli~inom IIi u onom odnosu u kojem se nalale u nalaliltu. Najmanje mase pojedlna~nog I skupnog ulorka prlrodnlh I drobljenlh agregata lavlse od krupnoee lrna sadrfanog u agregatu lone su date u slede~oj tabell:
Najve~a krupno~azrna mm
Masa najmanjeg pojedina~nog ulorka kg
Masa skupnog ulorka koji 58blje na Ispltlvanje kg
50 30 20 10 6 6
250 150 100 50 30 30
125 63 31,5 16 8 4
Broj uloraka kamena I njlhove dimenlije u pojedlnlm vrstama uloraka prlkalanl su u t. 7. Kod svlh uzimanja uzoraka prirodnih I drobljenlh agregata, bel obzlra na mesto ullmanja uzoraka, ko. I1flna svakog pojedinafnog I skupnag uzorka mora Imatl masu kola je data u tabell.
6
Na6in dobijanja ka
reprezentativnih
uzoraka. pojedina6nih,
skupnih
I laboratorijskih
uzora.
Uzorak se doblja spaja~jem veeeg broja pojedlna~nlh uzoraka, a postupak je Ilede~1. Pojedlnafnl uzorcl se potpuno Izmebju I sipaju u jednu kupu, a zatlm ponovo prebacuju da bl Ie nafl"l. la nova kupa. Ovo se ponavlja tri puta. Svaka gomlla pravl 50dodavanjem pune lopate materijala na vrh kupe, tako da delovl kojl kllze nlz Itranu budu Ito ravnomernlje rasporedenl, a da se sredllte kupe ne pomerl. Ako 58 nek~ od ve~lh zrna otkotrljaju Iii rasture oko osnove, moraju se vratltl do IvIce gomlle. U tre~u kupu obrazovanu od izmebnog uzorka zabode 58 dr!ka lopate kroz osu kupe; dr~ka 58 posta vi koso I pomera tako da oplsuje konus, usled fega Ie kupa Iplloltl. Ta Ipljo~t8na kupa je pribllfno pravll. nag obl1ka Ividetl sliku 11. a njeno sredilte mora da S8poklapa sa sredl!tem prvobitne kupe, posle fega Ie vr!1 Ikra~lvanje uzorka fetvrtanjem. Spljoltena gomlla Ie f. '.vrta: Upotreba krsta za fetvrtan1e od drveta iii metala kojl sa mofe utlsnutl krOl gomllu olak!ava fetvrtanje kada materljel tell da 5Ogreglra. Par dljagonalno suprotnlh fetvrtlne 58 zatlm lopatama zgrne na lednu gomllu, a ostatak stavl na manu (videtl sllku 2).
183
//,.-.,.~ \\\,<,,4~\<~~~»-\\~\W'k.:~\~\'
Slika 2
Slika 1 Ovaj proees lT1e~anja I tetvrtanja.
7
Skra6vanje
uzoraka
Uzirnanje
uzoraka
tj. skratlvanja
mole se vr~itll uredajem
ponavlja
so sve dok so ne doblje
potrebna
ma$O uzoraka.
za razdeljlvanje.
kamena
Kamen tlja so svojstVa Ispltuju nalazl so:
-
u Istrdnom prostoru, - u kamenolomu kao kompaktna stenska masa, na gradillltukao vet Isporuten matedjal, kao ugraden materijai.
-
7.1
Uzimanje uzoraka karllena iz istrainih prostora
U 5Iutaju kada se Istra!ni radovllzvode povrllnsklm radovlma (zawel, rovovl. raskopll uzorak se uzlma u svemu kako je predvldeno u t. 7.2. U slutaju kada se Ima!nl radovl IzvOde dubinskim bu~njem Ispitlvanja se obavlja na izvadenom kame. nom jezgru. Minimalnl pretnik jezgra je 50 mm. a ukupna du!ina je najmanje 2 m. Dulina komada jezgra ne sme da bude manja od 20 em. - Kod nalazlha ,jednostavne grade" (homogenog.sastava) jezgro se uzima sa svakih 5 metara buootine a skupni uzorak za Ispltlvanje doblja so.spajanjem vile pojedlnatnlh uzorakalz buootine. - Kod nalazlha .,slo!ene gradje" (neilomogenog $Ostava) uzorci za Ispltivanje uzlmaju se za svakl varl. jetet ill vrstu stene posebno:
7.2
Uzimanje uzoraka kamena u kamenolomu
7.2.1
Pre nego ho sa prlstupl odablranju uzoraka kamena u kamenolomu potrebno je Izvr~ltl detaljan progled I oeenu kojom te so dotl do podataka 0 Istovrsnostl stenske mase u zonl eksploatacije. 0 njenoj homoge. no.tll zonama Izrazltlh mehanltklh oltotenja. 0 7.onama zahvatonlm povrllnsklm I druglm promonama. Potom so odredl broj pojedinatnih uzoraka na osnovu kojlh se daje oeena kvallteta kamena u kamenolo. mu. Broj pojedinatnlh uzoraka kojl predstavljaju reprezentatlvnl skupnl uzorak u kamenolomu sa kamenom homogenog sastava I sklopa Istrukture I teksture) je najmanje 3 komada kamena obllka koeke sa Ivleom oko 20 em, a za arhltektonsk01jradevlnskl kamen sa Ivleom od najmanje 25 em, kojl su uzetl na razlltl. tlm mestima u kamanolomu. Ako se u kamenolomu.nalazl vile vrsta IIIvadjetata stena (mak~oskopskl vi. dljlva razllke u matorljalnom sastavu, strukturil taksturll. od svaka vrsto kamona prodvh1onog za ok.ploa. taelju potrebno'je uzetl pojepinatnl uzorak za laboratorijska Ispltlvanja.
7.2.2
Skupnl uzorak kamena za laboratorijska Ispitivanja mora reprazentovati najmanje 80 % stenske mase otvorena rudarsklm aksploatacionlm tadovlma.
184 7.2.3
Uzorcl kamena za Ispltlvanle ne smeju II uzetl ad blokova kojl IU Intenzlvno mehanlckl ohoconl, tf. sa vldlflvlm prsllnama, pukotlnama I lupljinama, kao I ad blokova kojllu bill u nepo"ednoj bllzlnl mesta eklplozlje prl mlnlranju.
7.2.4
Odabrani uzorci-blokovl vaelh dlmenzija moraju II pafljivo obradltl na potrebnu vellcinu da ne bi do!10do o!teeenja kola mogu utlcoti na ,"zultate laboratorijsklh Ispltivanja. Napomena: Na odabranlm uzorclma polel/no fe naznacltllefl!nu 1IIIIoJnu povrJlnu I oznacltl orljentacl: ju uzorka kako bl II omoguello, po potrebl,llpltivanjeu razllcltlm pravclma.
7.2.5
5vl uzorcl kojl saclnjaveju jedan Ikupnl uzorak moraju Ie obelefitllstlm nom uzorku mora bltl oznacen broj uzorka. .
7,3
Uzimanje
uzoraka
kamena
znakom, a na Ivakom pojedlnac.
18 gradililta
Na gradilihu uzorcl II uzlmalu ad lomljenog III obra(lenog kamena. Broj uzoraka koll ee deponovanu masu rep,"zentovatl zavlsl ad najcetee veliclne kamena u deponlj!. Za lomljen Iobrac:lenkamen la ivlcom vellclne veee ad 20 cm uzlmaju .. trl pojedlnaena uzorka, a uko. IIko fe kamen manjlh dimenzija, broj uzoraka II mora POYeCati. Kod uzlmanja uzoraka .kamena la gradiliita u lYemu'.. mora prldrfavatl ullova kojllu dati u t. 7.2. 7.4
Uzimanje uzoraka kamena kao ugrac:lenogmaterijala Prl uzlmanju pojedlnacnih uzoraka kamena kao ugra(lanog materljala mora II u Ivemu prldrfavatl ullova koji su dati u t. 7..2 I 7.3, tako da skupnl uzorak reprezentuje Itvarno nanje upotrablJenog kamena koJI je ugra(len kao lomljen IIIobrac:len kamen.
8
Uzimanje Prirodnl
-
8.1
uzoraka
prirodnih
agregata
agregall clja so svoJstva Ispltuju
naslaga u nalaziltu naslaga u lefiltu
mogu Ie nalazltl kao:
koje so Istrduje, koje so eksploatl!e,
matarljal
U deponlii,
matarljal
u vagonu, kamionu
III brodu,
ugra(len matarljal.
Uzimanje uzoraka prlrodnog agregata Iz nalazilta koje II Iitrefuje Uzorak za Ilpltlvanje Iz nalazllta koje solltrafuje uzlma II Iz Istrafnlh bunara, sonddnlh jama IUlz bu. !otina. Uzorak Iz Istrafnih bunara IlOndafnih jama uzlma se ravnomernlm zasecanjem brazde od vrha do dna dok so ne dablje potrebna kollclna pojedlnacnog uzorka. Dubina I !Irln'a brazde zavisl ad potrebne koJlclne Ikupnog uzorka za 'spltlvanje, adnosno ad k.,rupnoee . . ladrlanog zrna. Za ispltivanje .. uzlma materijal Iz Ivekog istralnog bunara I sondalne jame posebno. Iz bu!otina se na Ispitivanje !alje celokupna Izva(lena koliclna Iz wake bu!otine posebno. Precnlk bu!otlne mora bltl uskla. (len Ia precnikom najveeeg zrna. Kod lell!!a ,jednostavne gra(le" (homogenog laltava) uzorak Ie uzlma na svaklm 5 m. Kod lellha ,,slolene gra(le" (nehomogenog sasteva) uzorak se uzlma po Ilojavima IlIkcljama.
8.2
Uzlmanje uzoraka prlrodnog agregata Iz Idllta u eklploataclji Uzorcllz Idl!ta u eksploataciji uzlmaju Ie:
- Iz lemte, -
-
-
sa deponlje, la trake, Iz bunkera (slpkl),
185
8.2.1
Uzlmanje uzoraka Iz Idllta u eksploataelil vrll sa zasecanJem brazde u otvorenom profUu. Kod lelilta "iednostavne grade" homogenog sastava brazda II ravnomerno za.ea od vrha do dna dok II ne doblie potrobna kol"~lna poiadlnaenog uzorka. 8rol brazdl, njihova Ilrlna I dublna zavlso od vellelne 1001Ita,po. trebne koUelne skupnog uzorka I krupnoet zrna agregata. Kod leilita ,,slolene grade" nehomogenog sas. tava uzorak za Ispitlvanje . uzima na 1st! naeln metodom brazde po slojevl.ma iii sekvencama. Uzetl skupnl uzorak mora reprezer,tovati stvarno stanje u leliltu, ti. kolielnskl odnos uzorka Iz pojedinih sloje. va mora Imatl odgovarajutl odnos u leliitu.
8.2.2
Naein uzimania uzoraka sa deponije zavisl od velielne I obllka deponije I kod deponlja oblika zarubljene kupe (slika 3) poiedlnaenl uzorel za ispltlvanje uzlmaju sa sa vita mesta I Iz razlieltlh dubina deponlie. Broj masta la kojih sa uzlmalu poiedlnaenl uzorel zavlll od v,lIeln, deponlle I potrebn, kouelne Ikupnog uzorka. Kod deponija oblika kupe skupnl uzorak &gregata za Ispitlvanje sastoji Ie od vita poledlnaenlh uzoraka uzetih sa vita mesta I iz razlleltih nlvoa kupe. Da ne bi dollo do segreglranla materljala potrebno Ie korl. stiti vatu dasku iii 11mkojl 51horlzontalno zabode u deponiju I Ispod njegs se uzlma pojedlnaenl uzorak, kako Ie to prikazano na sliei 4.
(.//LV/;://;I;;L/:~//:~Y~I/~ Slika 3
Slika 4
8.2.3
Uzlmanle poledlnaenlh uzoraka prlrodnlh agregota II trake na soparaeljama vrillt vila puta u razlleltlm vramensklm Intorvellma. Uzma la Iva kollelna matorljala II odro"ena dullna traka III vila traka, ako 10 Istovrameno uzlmaju na Ispltlvanja agregatl razllelta vellelne zrna.
8.2.4
8.2.5
Uzlmanle poJedlnaenlh uzoraka prlrodnlh agrogata Iz bunkera (slpkll vrll sa Ispod IImog otvora g
9
Uzimanje
uzoraka
drobljenih
agregata
Uzorel droblienih agregata uzlmaju so:
-
sa trake,
- izsa bunkera, - kaodeponlje, ugra(Jen materiial. -
.
186 . ~
9.1
Uzorcl drobljenlh agregata sa trake uzimaju se na 1stI na~ln kao no je dato u t. 8.2.3.
9.2
Uzorcl drobljenih agregata uzlmaju se Iz bunkera na Isti n~ln kao ~to je dato u t. 8.2.4.
9.3
Uzimanje uzoraka drobljenlh agregata sa depanlje obavlja se u svemu kako je utvr"eno u t. 8.2.2.
9.4
uzlmanje uzoraka drobljenlh Igregata kao ugra"enog materijala (ugradenog bez dodatka vezlvnlh sredsta. va). u zavl.nostl od povrllne .a koje .e uzlmlju uzorcl. obavljl 58 preml rasporedu datom nl .lIkama 5 I 6 a na na~ln prikazan na slid 3.
10
Uzimanje dilihe
uzoraka
prirodnih
i drobljenih
agregata
koji su isporu~eni
na gradilihu
i za gra.
Uzord prlrodnlh IIIdroblJenlhIgrogatl kojl.u Isporu~onlnl gradlll~tuIIIza gradIII!!. uzlmaJu.0:
-
sa deponlje. Iz vagona IIIkam"'na. sa broda.
10.1
Uzlmanjo uzoraka prlrodnlh I drobljenih kamenlh Igrogata kojl se nalaze u doponljl na gradili!tu obavlja so u .vemu kako je dato u t. 8.2.2.
10.2
Uzlmanje uzoraka drobljenlh ill prirodnih kamenlh agregata kojl 51 nalaze u kamlonu III vagonu obavlja so tako !to so uzme vl~ pojedlna~nih uzoraka sa razll~ltih mesta I nlvoa u vagonu odnosno kamionu. 8roj mesta zavisl od vrste materijala I veli~lne kamlona ill vagona. a raspored mesta uzl""anja mora blti Istl III sll~an kako je prikazano na silkama 5 I 6.
Silka 5
Slika 6 .10.3
11
Uzimanjo uzoraka prirodnlh ili drobljenih agrogata kojl se nallze na brodu oblvlja so na I.tl nl~ln kao kod uzimanja agregata Iz vagona, s tlm no broj mlSta pojedlna~nih uzoraka mora bitl ve~1zbog ve~e koll~Ine agregala koja se nalazl na brod~.
Pakovanje
uzoraka
Ambala1a u kojo) so agregatl I kamen ~Iiu za Ispltlvanje treba da Ie dovoljno ~vrsta da bl mogla da podnese I grubo rukovanje. e da no pretrpl one~enje usled kojeg bl mogao da bude Izgubljen me koji deo uzorka, uklju~iv~i I najsitnlje ~estice.
187 Zo prlrodnl I drobllonl ooroool korllto so plostleno vro~o, drvonllinduell motolno burad. KaelaIe u plte. n)u Iltln 10raO.t, ulorello pakuju u pllllieno vro~ kojo so ..tlm IIlvl)oju u odoov.ralu~a ..nduke. Svokl ulorak (poko!) mor. bltllpolll n. vldnom meltu I..no obolo18n olnlkom kololo n.vedonl u ..pl. sniku 0 ulimanju uloraka. U svako pakovanje (sanduk, vreea iii bure) mora se staviti etiketa na kolo) su Ispisanl svi podad 0 uzorku (olnaka ulorka, broi, nalalilte-mesto uliman)a ulorka 1 datum). List mora bltllsplsan olovkom elja je boja otporna na vodu ill se stavlja u plastienu vreeieu da bl 58 osigurao od vode, tl. podad sa etikete moraju ostati eitljivi i posle transporta ulorka do laboratorije.
12
Zapisnik
0 uzimanju
uzoraka
Zapisnlk 0 ulimanju uloraka prilde se Ul ulorke, a mora da sadrll sledeee podatke: vrsta uloraka (kamen, prirodnl agregat,drobljenl agregat), - poreklo materijala (naliv proilvodaea materi)ala, naliv nalalilta, naliv gradili~ta),
-
mesto ulimanja uloraka (kamenolom, deponlja, bunker, vagon I dr.). - natin uzorkovanja. - oznaka uloraka, broj uzoraka I kollelna, - namena materijala, - tehnleki uslovl po kojlma 58 I,pltuje,
-
kod uzlmanja uzoraka drobljenih materl)ala nl drobillenom postro)enju U laplsnlk 58 obavezno nl' vode I podael 0 naelnu otpra~lvanj., vremenskim uslovlma, re!imu drobljenj. I k~.lItetu kamena,
-
datum I mesto. Zoplsnlk 10 lost.vl). u Irl prlmorko I mor. bill potpilin od str.n. Ilruenog lie. I.bor.lorl). ..dufonog z. uzimanje uzoraka, predstavnlk. prolzvo(!aea materijala odnosno Izvo(!aea radovo, 0 po potrebll od stro. ne predstavnika nadzorne slulbe odnosno Investitora.
N. Olnovu mllljlnJ. Aepubllekog ..krl1arlj8t. U kulturu SR Srblj. br. 413-81/74.02
od 4.111974. n. plet...
~tampa Savilni lsvod z. I1:lndardizeciju - Beogr.d
pora
N prom.t
188
Ukupno
JUGOSLOVENSKI STANDARD
- prillen08 od 1990-08.04
LABORATORUSKO ODREDlVANJE BRZINE IMPULSA I"ULTRAZVUcNIB ELASTIcNIB KONSTANTI STENA
etrano
10
JUS B.B8.121 1990.
,
p,."Unik br. 06-93J88 ocI1990-Q4.03;Slulb8ni list SFRJ. br. 23/90. LIIboriltory rock
deter..LDllt.Loa
1 PREDtfET
of
pulse
veloc.Lti8s
.rtd
uItr.sODic
81.stic
CODBt.DtS
of
STANDARDA
Ovim standardom se utvrduje oprema i postupak za laboratorijsko merenje buine impulea longitudinalnih i transverzalnih talasa u steni kao i odredivanje ultrazvucnih elastienih konstanti izotropne stene ili stene koja pokazuje neznatnu anizotropiju. 2 PODRUCJE
PRIMENE
Ova se metoda koristi za merenja brzina talasa u anizotropnim i izotropnim stenaIDa, iako na brzine dobijene u izrazito anizotropnim stenama mogu imati uticaja faktori kao ato eu p~avac, daljine puta i precnik pretveraee. Ultrazvucne elastiene konstante izracunavaju se iz izmerenih talasnih buina i zapreminske mase. U standardu je utvrden ogrsnicavajuci,stepen snizotropnosti zs koju su dozvoljeni prorseuni elssticnih konstsnti kso i postupci zs odredivsnje stepena anizotropnosti. Metoda nije pogodna za merenje prigusenja ~slsea nspona. Brzine impules mogu .e
koristiti za odredivanje elastienih konstanti materijala s visokim stepenom anizotropij., ali takvi postupei ovd. nisu opisani. N8pOI8ena: Osnovn. prednosti ultrazvuenog ispitivanja su u tome !ito dsje buine longitudinalnih i transverzalnih talasa,kao i vrednosti za ultrazvuene elastiene konatante n.taknutih homogenih izotropnih uzoraka. Elastiene konstante se ne smeju raeunati zs stene s nsglaienom anizotropnoscu po. stupcims opisanim ovom metodom. Vrednosti elastienih konstanti eesto se ne slaiu a vrednostima utvrdenim statickim laboratorijskim metodama ili metodua "in situ". Slieno ovame merene talasne brzine ne moraju se alagati aa eeizmickim brzinama, ali pruiaju dobre sproksimacije. Ultrazvuena procena osobina stena korisna je za preliminarnu prognozu statiekih osobina. Metoda je kortans za oconjivanje ef~katR jednoosnog na'prezanja i zasicenosti vodom na brzinu impulsa. Ove osobine su od koristi za inienjersko projektovanje. 3 orm
ODREDBE
3.1 Brzino longitudinalnog taloss je br:z:ina prostiranja longitudinslnog tsloss u sredlni preenom pravcu. Ova se brzina ne moze shvatiti
dilatacionog taloss. To je koja je prakticki heskonscna kao brzina u prizmi.
brzina 11 po-
3.2 Elastiene konstante odredene ovom metodom nazvane su ultrazvuenim, posto su 'frekveneije impulsa iznad cujne graniee. Pojmovi "zvueni" i "dinamieki" se katkada koriste za ove konstonte, ali ih ne opisuju taeno. Postoji i mogucnost da se ultrazvucne elastiene konstante rszlikuju od onih dobijenih drugim dinamiekim motodsms.
I Udaaj.
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU
JUS B.B8.121-1990
189
,
4 Af'AKA'J'UHA 4.1 Aparatura za iapitivanje (alika 1) mora imati elektronske komponente i zaiti~ene provodnike a odredenom impedanaom radi oaiguranja efik.anos preno.. enersija. Da bi ae aprecil0 oite~enje .parature, ne ameju biti premaieni ulazni napo-
nL 4.1.1 G e n era
imp
tor
u 1 a .a
Ova jedinica ae aaatoji od elektronskos seneratora napona
ili
struje
ukoUko
je
potrebno.
Izlazni
impulsa i apoljnih
napon
obUlta
pravougUh
pojaCivaca impulsa
ili sinusoidalnog talasa je zadovoljavajuci. Generator mora imati izlazni napon a maksimalnom vrednoi~u nakon pojacanja od najmanje SO V uz optere~enje impedanse od SO n. Pozeljna je promenljiva sirina impulsa i to u rasponu od 1 do 10 ~s. Ritam ponavljanja impulsa meze se fiksirati na 60 ponavljanjs u sekundi ili manje, iako je preporucljiv raspon od 20 do 100 ponavljanja u seltundi. Generator impulsa taltode mora imati izlaz oltidackih impulsa (za oltidanje osciloaltopa). Hora postojati mogucnost za promenljivo Itainjenje izlsEs glavnol impulsa u odnosu na izlaz o~idacltog impulsa, i to u minimalnom rasponu od 0 do 20 ~s.
Generator lapoln hln
Pretpoj.elv.e I
GllYn! .o:k! da~a 11hz
--Uzorak stene'
~j.e
I
kltnlenje
~
broja~
I
~kretanje Z~1!.n1!
L-
N8p088Da: Komponente
prikazane
merenja
vremena
isprekidsnom putovanja
linijom su prema izboru. zaviano cd i
naponslte
osetljivosti
~,.. SUlta 1 - ~ematski dijsgram aparature
2
..J
r---:--- -, EI ektronskl I I
lolo I' I vreMnsko I
metode
I I
Pr!jellllik
r-I
i
oscilosltop~
JUS
190 4.1.2
Pre
8.88.121-1990
t v a r a c i
Sastoje se od odasiljaca prijemnika kojvpretvara je okolna temperatura,
koji pretvara elektricne impulse u mehanicke impulse i mehanicke impulse u elektricne. Uslov! okoline keo ito vlaga, vlaznosti i udar moraju se uzeti u obzir pri izbo-
ru pretvaraekog elementa. Po pravilu to su pijezoelektricni elementi, al! mogu odgovarat! i magnetostr!kc!oni element!. P!jezoelektricni elementi tipa debl~!na-prostiranje stvaraju i registruju pretezno energiju longitud!nalnog ta18so: pijezoe1ektricni elementi tipa debljina-sm!canje preporucuju se za merenje transverza1nog talasa. Najceice koriiceni pijezoelektricni materija1i ukljucuju keramiku poput olovnog cirkonat-titanata za prit!sak ili smicanje i kristal9 poput kvarca sa a-c rezom za smicanje. Da bi se smsnjila rssipsnja i slobo definisenje prvih dolazeka prijemniku, odeiiljee mora biti projektovan da stvara telasne duzine bar tri puta duze ad proseene velieine zrne stene. Napollena: Talasne duzine je brzina talase u uzorku stene podeljena rezonantnom frekvencijom pretvaraca. Najceice koriicene frekvencije krecu se !zmedu 75 kHz i 3 MHz. Pri laboratorijskom ispitivenju moze biti prikledno koristit! pretvarec~p elemente bez kuciita. Medutim, ukoliko je izlezni napon prijemnika nizak, element mora biti u metalnom kuc!8tu (uzemljenom) radi smanjenja lutajucih elektromagnetnih smetnji. UkoUko je potrebna zaStita od mehenickih oiitecenja, odesiljec keo i prijemnik mogu se zaitititi pomocu metalnog kuciita. Ovo omogucuje da posebni dodaci pretvaraekog elementa menjaju svoju osetljivost ili umanje zvonjenje. Osnovne karakteristike elementa u kuciitu ilustrovane su na slici 2. Prenos energije izmedu pretvarackog elementa i opitnog uzorks moze se poboljisti maiinskom obradam ili poliranjem povriins prednje i zednje ploce uc!nivsi ih glatkim, ravnim i paralelnim, izradom ploca od metala kao npr. magnezijuma cija je karakteristicna impedansa bliska onoj kod uobicaj~nih tipova stena, izradom prednje ploce ito je tanje moguce, keo i spajanjem pretvareckog element'a sa prednjom plocom tankim slojem lepka koji provodi elektricitet, s preporukom da to bude epoksidnog tipa. Brzine impulsa moguce je takode utvrditi za uzorke podvrgnute jednoosnom naponu. Kuciita pretvereca u ovom slueeju takode sluze keo pritisne ploce, te se konstruiSu s debelim ploe8ma redi osigurenja j.ednolikog opterecenja na krajevima uzorka. Stanje napona kod mnogih tipova stena ima znacajnog uticaja na brzine talasa. Stene "in situ" su obicno u napregnutom stanju, pa stoga ispitivanja pod naponom
imaju
praktican
znacaj.
~ilindriCni Zadnja
zid
/"""""""/ /
plata
/ Pretvarackl
el ellen!
/ /
Prednja plaea
/
~I
. prlkljucak
/
Zica e1ektrienoq voda
Lepak
/ /
/
"""""""/ Slika
2
-
Osnovni
delovi
odasiljaca
ili prijemnika
u kuciitu
3
JUS
B.B8.121-1990
4.1.3 Pre
191
t p 0 j a c a v a c
Naponski pretpojacavac koji je potreban ako je izlazni napon prijemnog pretvaraca re1ativno nizak ili ako su jediniee za indikseiju i merenje vremena relativno neosetljive. Radi ocuvanja brzih porasta vremena, frekventni odziv pretpojacavaca ne sme pasti za nize od 2 dB unutar raspona frekvencija izmedu 5 kHz i 4 x rezonantnn frekvencija prijemniks. Unutrssnji sum i pojscsnje takode se morsju uzeti U obzir prilikom izbora pretpojacavaca. Oaciloskopi aa lz1azom vertlkalnog signala mogu Se upotrebiti za pojacanje signala za eleKtronskl brojac. 4.1.4
J e d 1 n 1 c a
men
a
Naponski impuls varaca pokazace
z a
i n d 1 k a c 1 j u
1 za
mer
e n j e
vre
-
primenjen na prednjl pretvsrsc i izlazni napon iz prljemnog pretse na katodnom osciloskopu radi vizuelnog osmatranja oblika ta-
lala. Olcllolkop morl iroatl U Iuitlnl rlvan odzlv lzmedu frekvenclje od 5 kHz 1 4 x rezonantne frekvencije pretvaraca. Horaju postojati dvoltrukl snopovi ili dvostruki tragovi tako ds se dva tslasns obllks mogu prikazsti istovremeno s njihove amplitude kontrolisati odvojeno. Osciloskop se ukljucuje putem okidnog impulsa iz generatora impulsa. Jedinica zs merenje vremena mora biti u mogu~nosti da meri intervale izmedu 2 ~s 1 5 ~s s tacnoscu od jednog stotog dela. Preporucuju se dye slternativne vrste jedinice za merenje vremona, a njihova odnosna mests prikazana su tackastim okvirima u blok-dijagramu na sliei 1 (elektronski brojac opremljen za merenja vremenskih intervala ill kolo za vremensko kasnjenje, kao npr. generator kontrolnog promenljivog kssnjenja ili uredaj za zakssnjeno ispitivanje na osciloskopu) . Kolo za merenje vremena prolaza mora biti redoVno bazdareno u zavisnosti od njegove preciznosti i linearnosti unutar raspona instrumenta. Bazdarenje mora biti kontrolisano u odnosu na signale emitovane iz kalibracione radio-staniee. Bazdarenje kola za merenje vremena mora se vrsiti bar jednom mesecno,kao i nakon bilo kakvog jakog udara koji bi instrument pretrpeo.
s UZORAK ZA ISPITIVANJE S. 1 Priprema uzorka Priprema seconje, najmanju
uzorka mora biti obavljena veoma paz1jivo. Buhnjc jezgra, rukovanje, bruhnje i poliranje mora biti izvrhno s pdnjom kako bi lIa IIvole nn meru mehanicka oste~enja izazvana naprezanjem i toplotom. Uzorak ne sme
da dode u dodir sa drugim tecnostima osim vode i veznog sredstvi koje Se postavlja izmedu uzorka i pretvaraca za vreme ispitivanja. Povrsina pod pretvaracem mora biti tako ravns ds sonda deb1jine 0,025 mm ne moze pro~l ispod lenjira postav1jenog na povrsinu. Dve naspramne povrsine na koje ~e se smestiti pretvaraci moraju biti paralelne u okviru 0,1 mm/20 mm 1ateralne mere (slika 3). Ukoliko merenje brzine impulsa treba izvesti duz precnika jezgra, tada se gornja tolerancija odnosi na paralelnost dodirnih linija izmedu pretvaraca i zakrlvljene povrsine jezgra stene. Sadrzaj vlage uzorka za ispitivanje moze uticati na izmerene brzine impulsa (t. 6.2). Brzine impulsa mogu se odredlti na uzorku za stene susene u pe~i (0 ~ zasi~enje), u zasi~enom stanju (100 ~ zasi~enje) ili u bilo kojem stanju izmedu ovih. Ako treba odrediti brzine impulsa za stenu istog stanja vlaznosti kao sto je dopremljena ili kakva postoji pod ;emljom, mora se voditi racUDa kod pripremnog postupka da se sadrzaj vlage ne promeni. U tom slucaju mora vodonnpropu8n~ vrn6~ 1]1 ih prnmnznti S8 ataviti "zorak i uzorak %a ispitivnnjo " voskom i primenit! suve ~ostupke za pripremu povriine. Ako se traze rezultat! za uzorke susene u peei, temperatura'u pe~i ne sme preei 66DC, a ako se trazi rezultat za 100 ~-tnu zas,ieenost uzorak mora ostati uronjen u vodu do trenutka ispi-
tivanja.
4
192
JUS
8.86.121-1990
0,1
mID za
Pretvultl B
\F
UlOuk ZI IlpltlVlnj.
A
SUite
3
.
20-
5.2 Ogranicanje Odnoa
-C A ne
Paraleln9at Urine
ame odatupati
od
B za
vUe
od
svakih
-re
impulse i ~inimalne lsteralne mere ne ame biti veci od vrednosti ovog odnoaa ne mogu izmeriti pouzdane brzine impulsa. Dulina puta impulaa kroz stenu mora biti bar 10 x prosaena velieina zrna kako bi se lIogla odrediti tacna proseena brzina proatiranja. V8liCina zrna uzorka stene, prirodna rezonantna frekvencija pretvaraca i minimalna lateralna mera uzorka su medusobno zavisni faktori koji uticu na rezultate ispitivanja. Talasna dulina koja odgovara dominantnoj frekv'nciji impulsnog niza u steni priblizno je povezena s prirodnom rezonantnom frekvencijom pretvaraca i brzinom proatiranja impulsa (pritiska ili sm~eanja) na sledeci nacin:
5.
iZDIedu
duzine
pute
Kogu~e je da se za visoke
v
~...-
(1)
f
gde ~ . V f
je: dominantna
talasna
duzina
impulsnog
tako
da ae meri
niza,
11metrima,
- brzina prostiranja impulsa (pritiska ili smieanja), u metrima u sekundi, prirodna rezonentna frekvencija pretvaraca, u hercima. Najmanjalateralna mera uzorka za iapitivanje mora biti bar 5 x talasna duzina longitudinalnog jest:
talasa
stvarna
D ~ 5 X
,
brzina
dilatacionog
talua,
to
(2)
gde je: D
-
minimalna
,Talasna
duzina
lateralna
mora biti
mera
bar
za ispitivanje, 3 x prosecna velieina
uzorka
X ~ 3 d,
u metrima. zrna taka da je (3)
gde je: d
-
proaeena
velicina
zrna,
u metrima. 5
JUS B.a8.121-1990
193
Jednacine
I, 2 i 3 mogo se kombinovati tako da daju
ta1ase
sledeci
na
d ~ 5 (Vp/f) gde je: Vp brzina
-
zavisnost
prostiranja
impulsa
(4)
~ 15 d,
(longitudinalnog),
u matrima
Posto su Vp i d osobine materijala, f i D se moraju jednacinu 4 (sliks 4) za svaki uzoraK za ispitivanje. nost Vp/f slici
dozvoljene
vrednosti
4, dOK dozvoljene
odredani crta.
precnik,
za 10ngitudina1ne
nacin:
precnika
vrednosti
dozvoljena
odabrati
tako
ds zadovolje
Za bilokojuodredenuvr~d-
uzorKa
D leze
iznad
dijagonalne
crte
ns
zrna
d leze
ispod
dijagonalne
crte.
Za
velicine
vrednosti
u sakundu.
duzine
uzorka
L laze
leva
od dijagonalne
MereU CI L
DuUna ulOrk.,
25,4
\2,7
3&,\
\0,16 ~7,62
Q
0,508
,,;
E
.:
2
0,38\
&:II
~.IC 5,08
..c
i ~Q254 ..
{!
... 2;JI.
0,\27
0
0.508 brztn.
\,5~
\.016 prosl:iranja
:
2Pll
V ,-P...
rezonantna frekvencija
Slika
4
Grafikon
-
koji
pokazuje
zrna u odnosu na odnos
f
dozvoljene vrednosti precnika uzorka i velicine brzine prostirenje i rezonsntne frekvencije
6 POS1UPAIt
6.1 Odre4ivanje Oznsci rackih
odnosu pulsa
O,l~. proracun
duiiDe
puta i zapremiDske
.ase
pretvaracana uzorku taKo de linije koje speja srediRta pretve1 mm na 30 mm) u nije nagnuta za viAe od 2° (priblizno ne pravac upravan na bilo koju od povrsina. Tada se izmeri duzina puta imod srediSta do srediSta pretvorackih kontaktnih povriine .. tacnoicu od Masa, zapremina i zapreminska masa uzorka za ispitivanje potrebne su za se polozoj
kontaktnih
povrsina
ultrazvucnih
ela~ticnih konstanti
kao i poroznosti i stepena zasicenoispitivanje iz' merenje njegove mase i zapremiDe izracUDate iz prosecnih spoljnih mera. Odredi se masa i prosecna mera s
st!. Odredi se zapreminskalias a uzorks zs tacnoscu
od 0,1 ~. Izracuna
se zapreminske Wt P"
6
-
V
mesa pomoF.1\",obraaca: (5)
JUS
194
B.B8.121-1990
ade je: p
- zapreminska
masa,
u kilogramima
po kubnom
metru,
u kilogramims, Wt - masa uzorka za ispitivanje, V - zapremina ispitnog uzorka, u kubnim mecrima. 6.2
Prividn8
Odredi
se
poroZDoot
prividna
i
otopen
poroznost
F.nOi~ODjn
i
stepen
zasi~enja
stone
koja
se
i~pitllje
i
zabela!e
tako dobijeni rezultati. 6.2.1
odredi
se
masa
uzorka
s
tacnos~u
od
0,1
~.
6.2.2 Osuii se uzorak do konstantne mase u ventiliranoj suinici pod vakuumom na 66 :i:DC i izmeri nakon isusenja s taenos~u od masa
js
konaens posle
postignuta mase.
kad
Ako
merenja
se
brzina
6.2.3 Potpuno se
gubitak koristi
u
6-sstnim
intervalima
temperatura
susenja
od
susenja DC,
105
na 0,1 ne odredi
105 f 2DC ili ~. J
In" I 0 ,I so vla!nost
,.
talasa.
uroni uzorak pri vakuumu u f11triranu
20 t 5 DC U trajanju kupatila, povrsinaki
11i destilisanu
vodu na
Po iateku ovog vremena izvadi se uzorak iz vodenog vlaznom krpom i odredi njegova maso R t8enos~u od u:r.orak u vndonn k\lpotl1o pri vn0.1 X, Do bi .e 08il\lra1o zasi~lInost vrati '''' kuumu i odrsdi njegovn mnsa no ,lielln nIIe!n 1.R 14-sntnl! !nterv/llo dok pov"~/ln.l" mass
izmedu
6.2,4
dva
Prividna
od 24 h. se osusi
merenja
ne
poroznoat
prede
0,1
~
se
izraeunava
P
konaene
prema
(Ws
=
mase.
obroscu: ,
- Wo)
V
.
,
(6)
w
Ide je: P
-
Ws
-
W
-
0
prividna poroznost, u procentima, masa zasicenog uzorka, u gramima, masa
uzorka
jedinicna
7w
-
V
- zapremina
6.2.5
Stepen
susenog
masa
u
vode,
uzorka
susnici,
1,00
odredena
zasi~enosti
u
g/cm
3
prema
vodom
gramima,
, t. 6.1, se
izracunava
S
=
(Wt
-
Wo)
(Ws
-
Wo)
u kubnim prema
obrascu:
(7)
gde je: S - stepen zasi~enosti, u procentima, Wt
-
masa
uzorka
kad
Wo
- masa
uzorka
susenog
Ws
-
uzorka
zasicenog
masa
6.3 Odredivanje
su
izmerene u
susnici,
vodom
brzine, u
centimetrimn.
j prema
t.
6.1,
u
gramima,
gramima,
u Iramima.
vremena putovsnja iIopu1sa
6.3.1
Poveea se izlazni napon generatora impulsa, da bi se dobilo pojacanje pojacivaca i osetljivost osciloskopa i brojaca na optimalni nivo, dajuei strmiji impulsni front kako bi se omogu~ilo tacnije merenje vremena. Optimalni nivo je odmah ispod nivoa pri kome elektromagnlltski sum dostigne nepodnosljivu jacinu ili ukIjuei I>iojac pri njegovoj najnUoj osetljivosti okidanja. Nivo iiumS"ne sme biti viiii od jedne desetine amplitude prvog vrha signala od prijemnika. Izmeri se vreme putovanja s tacnoii~u jedoog stotog dela za longitudinalne talase i jednog pedeaetog deja za transverzalne talase i to koriste~i kola za kasnjenje vezana a
7
JUS
195
8.88.121-1990
osci1oskopom ciznost (t.
(t. 6.1.1) 6.3.2).
i1i
podesivsi
brojac
na njegovu
najvisu
upotrebljivu
pre-
6.3.1.1 Osci1oskop se koristi sa kolom za vremensko kasnjenje da bi se prikazao i direktan impu1s i prvi dolazak predanog impulsa, kao i izmereno vreme putovanja. Karakteristicno je da se prvi dolazak prikazan na osciloskopu sastoji od zakrivljenog prelaza iz horizontalnog traga nultog napona kojeg sledi strmi, vise-manje linearni, trag. Izabere se prvi prekid na dosledan nacin u odnosu i na opitno merenje i na odredivanje nultog vremena. On se odabere ili na pocetku podrucja zakrivljenog prelaza ili na preaeku nultog napona s pravim delom pozicija prvog dolaska. 6.3.1.2 Brojac se pokrene direktnim impulsom datim odasiljacu i zaustavi sa prvim dolaskom impulsa koji dospe do prijemnika. Posto je potrebna promena napona da ukljuci brojac, on ne moze precizno osetiti prvi prekid impulsa. Da bi se postiglo ato je moguee preciznije merenje vremenskog intervala, poveea se osetljivost okidanja brojaca do optimuma a da se pri tom ne izazove lazno okidanje spoljnim elektricnim sumom. 6.3.2 Odredi se nulto nje vremena putovanja
vreme kola koje ukljucuje oba pojacivaca i opremu za merei izvr~i korekcija izmerenih vremena putovanja. Ovaj faktor
ee ostati konstantan za datu stenu i nivo napona ako se ne menjaju karakteristike kola. Odredi se nulto vreme kako bi se otkrila bilo kakva promena, 8 ono se odreduje atavljanjem pojacivaca u direktni kontakt jedan s drugim 1 meronjcm direktnog vremona kasnjonja 111 mereei privldno vremo putovanja za noki homognni materijal (npr. celik) kao funkciju dutino, pa potom iskoristivsi kao. korokcioni tak-
tor presek pravca kroz tacke podataka s nultdm dutinom. 6.3.3 Kako je prvi predati signal longitudinalni talas, njegova'detekcija je relativno laka. Dolazak transverzalnog talasa moze, medutim, biti prikriven vibracijama od zvonjenja pojacivaca i refleksije longitudinalnog talasa. Amplituda
tran,vlrzalnog trenutak
dolaska
tala.a odrediti
U odnOGU na longitudinalni tal.. moil s vecom tacnoseu pomocu elemenata
civaca. Ovaj tip elementa atvara neku gu ustanoviti. Prenos energije izmedu sati primenom sokovakuumska tisnom silom.
tankog sloja veznog mast ili smola, kao
II
povlcati
i nj'gov
transverzalnog pojapritisnu energiju tako da se oba tolasa mouzorka i svekog pojacivacB mote se pobolj-
sredstva, kao i pritiskanjem
sto je npr. pojacivaca
fenil-salicilat, na uzorak malom
vipri-
6.3.4 nalnih
Za uzorke podvrgnute jednoosnim naponskim poljima prvi dolasci longituditalasa obicno su dobro definisani. Hedutim, tacno odredivanje prvih dolazaka transverzalnog talasa za uzorke podvrgnute naponu komplikuje se oblikom promana na granicnim povrainama na bilo kojoj strani prednje ploce,kao i na slobodnoj granicnoj povrsini uzorka. Dolasci transverzalnog talasa su stoga teski za otkrivanje, pa je za tacno ocitavanje potrebno iskustvo. 6.4
Ultrazvucne
e1aatiene
konstante
Stena mora biti izotropna a moze imati samo neznatan stepen anizotropnosti ako treba da se racunaju nadzvucne elasticne konstante. U ,cilju procene stepena anizotropnosti stene izmeri se brzina transverzalnog talasa utri ortogonalna smera, a i u cetvrtom smeru pod 4S~ od bilo kojeg od prethodna tri smera ukoliko je potrebna
provera.
Uz
iste
geometrijske
uslove
urade
se
ova
merenja
ili
izmedu
rav-
nih paralelnih povrSlna ili parsleino precniku cilindrs. Jednacine u t. 7.2 za izotropnu sredinu ne smeju se koristiti ukoliko bilo koja od tri brzine transverzalnog talasa odstupa za vis~ od 2 % od njihove prosecne vrednosti. Greska u vrednostima E i G (t. 7.2) usled ili anizotropije ili eksperimentalne groske u tom slucaju obicno neee preei 6 %. Najveca moguea greska u .vrednostima~, ~ i K zaviogieda i anisi u najveeoj meri od relativne vrednosti v i v'. kao i od grnAaka zotropije. Kod uobicajenih tipova stena prdPcenat greske za ~, A i K 'moze dostiei
. i veee vrednosti ad 24, 36 i 6. Kod veee anizotropijemaguei procenat te greske za elasticnekonstante biee jos veei. 8
JUS B.B8.121-1990
196 7 PRORAetJNl 7.1
Brzine
prostiranja
longitudinalnog
i transverzalnog
talasa
v p i va
izracuna-
vajuae pramaobraacima: L
vp
=
va
=-LTs
(8)
P-.
T P (9)
a
gde je: v L
-
brzina
proatiranja
duzina
putovanja
impulaa, impulaa,
u u
mat rima
u
aekundi,
mat rima,
T - efektivno
vreme putovanja impulsa (izmereno vreme minus korekcija nultog lIena), u aekund8lla, a indekai pia oznacavaju longitudinalni odnoano trenaverzelni telas.
7.2
Izracunaju
se ultrazvucne
elasticne P v:
[
konstante
(3V~
-
4V:)
kako
vre-
sledi:
] (10)
E .
(V2 p
v2) a
-
gde je:
E
p
Jungov (YOUDg) lIodulelasticiteta,u paskelima, metru. - zapreminskalIasa,u kilogramimepo kubnOlll -
G
= 'p'v2s
(ll)
gde je: G
-
modul
krutoati
ili modul
smicanja,
u paske lime.
(v2 2v2) P - s J.I
=
(12) 2(v2
2v2)
p
gde
je:
s
-
.
J.I.-Poasonov
(Poissonn)
koeficijent: >. = --
p (v2 .
P
2v2)
s
-
(13)
gde je: >.- L8IIeova (Lamee) konstanta, u paskalima, i p (3v2
P It
4v2) -
=
s (14)
3 gde je: It - !DOdul gustine,
u paskalima.
9
197
JUS B.B8.121-1990
8 IZWATAJ
0 ISPITIVANJU
Izveitaj 0 ispitivanju mora sadrzati sledece podatke: #' identifikaciju uzorka za ispitivanje ukljueujuci tip i .lokaciju stene,
- prividnu
zapreminsku
.
-
stepen
masu
-
nivo
impulsa
naprezanja
izraeunate
za
ispitivanje,
i stepen
anizotropnosti
tudinalnog
-
uzorka
poroznost
zasicenoati
izrazen od
kao
proseene
vodom,
maksimalni
brzine
u procentima, procenat
odredene
odstupanja
merenjima
u
tri
brzine
longi-
smera,
uzoraka,
brzine
impulsa
za
longitudinalne
i
transverzalne
talase
sa
smerom
merenja,
izracunate ultrazvucne elastiene konstante, vrstu lepka izmedu pojaeivaea i uzorka, i ostale podatke, kao ito su fizieka svojstva, ukoliko se odreduju.
sastav
uzorka,
petrografija
itd.
~'({1
HI osnovu
10
I!Ujenja
Repl1blWroqsekretar!jata za kulturu SR Srb!je br.41J-81/14-02 od 4.111914. ne plaCa se porez na pronet Stanpa Savezn! zavod za standardlzac!ju - Beograd
---.........
Ukupno mana 2
198
JUS B.B8.001
JUGOSLOVENSKI 'spitiVinje
STANDARD
OTPORNOST
SA OIA VEZHON
prirodnog
kamel18
NA OEJSTVO
MRAZA
1982
PlUNENON
Pravilnik br. 50-5823/1
od 1982'()7.29
resting
Oll1lj standard je nasteo revizijom
Predmet
1
od 1982.04-Q8;Slulbeni
lilt SFRJ, br. 29/82.
of natural rock
standarde
JUS 8.88.001
Iz 1957. godlne.
standarda
Ovim standartJom SI utvrdule nafin ispitivanja prirodnog kamena u svrhu ocene otpornolti kamena nI dejstvo mraza.
Uzimanje
2
uzoraka
Probna tlla IzraduJu Sliz uzoraka kamlna uZltih prIma zahtlvlma .tandarda JUS B.BO.OOI.
Probna tela
3
Probna tela mogu imati pravilan ill nepravilan oblik slifne velifine. Masa pojadinafnog probnog tela mo. ra bitl Izmedu 150 do 350 g. Kod kamena koji II cepa u plofe kao i obradene plofl fija jl dlbljina 10 mm ill vile, probna tela su duline I lirlne najmanle 100 mm, a kod kamena flje.u plofl dlbljlna ma. nje od 10 mm probna tela .u najmanje dullne I lirine 150 mm. Za ispitivanjl SI uzima najmanje 5 probnih tela.
Uredaji za ispitivanje
4
Za isptivanje
.u potrlbnl
sledeci uradajl:
-
rashladni uredaj kojim se posti1e minimalna temperatura od -25°C; - posude za VodUkoje nisu podlolne koroziji; vaga s tafnolcu ofitavanja :I:0,01 g; termometar.
-
6
Postupllk
5.1
Probna tela je potrebno pre ispitlvanja ofistiti vodom I felifnom fetkom i odstraniti labavI delove.
5.2
Probna tlla II zasicuju Vodom do stalne mase prema zahtlvlma standarda JUS B.B8..010 Illm..1 nolcu :I:0,01 g.
5.3
Posil potpunog zasieenja vodom probna tela se Izlalu clkluslma smrzavanja I odmrzavanla 25 puta. Jadan clklu. SI sa.tojl od zamrzavanja probnlh tlla u r..hladnom ure
II Izdanja
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDAaDlZAWU
I
sa taf.
199
Strene 2 JUS 8.88.001
Smrzayanje u rashladnom ura
5.4
6.6
U zayilnolti od namene kamena i klimaUkih ulloya mo!e se zahtevatl vaei broj eiklull od 25. U tom IIu' eaju Ie posle Ilhteyanag broja eiklull ponavljl pOllupak II t, 6.4 ovog Itlndarda.
5.6
Kamen je postojan na dejllvo mrala ako nema gubitaka mase i opll8nih promena polla 25, ill propisanog broja nailmenienih eikl~18 Imrlavanja i odmrllvlnja.
6
Izveftaj 0 ispitivanju Ilva!!al
sadri! podatke
0 broju eiklulIl
OC8nu otpornoltl
kamen.
preml
dljstyu
mrazi.
Veza la druglm Itandardima
Nlo..-u
JUS B.BO.OO1
-
Prirodni egregati i kamen. Ulimanje ulorlka
JUS'B.B8.010
-
Odra
mllJenla R_bUCk",
OI'''lIerll"''
s.-
klmln
Ie kul,uN 8R 1Irb11'br. 413-81/74-()2 od 4.1111174. no plat. 01porll no promll
_Inll-
Ie rt_llociju
- '-rad
...............
200
Ukupno
bpitivanje prirodnoJi knmeno
JUGOSLOVENSKJ
JUS B.B8.03,2
' ODREj)lV ANJE ZAPREMINSKE MASE SA PORAMA 1 SUPLJINAMA, ZAPREMINSKE MASE DEZ PORA 1 SUPLJINA 1 KOEFICIJENTA ZAPREMINSKE MASE 1 POROZNOSTI
STANDARD SA OBAVElNOM PRIMENOM
Pravilnik br. 31-17505/1
ad 1981'()2.12
.trana 3
1980,
ad 198().11.06; Slutbeni lisl SFRJ, br. 68/80.
Testing of notural stone. Detennlnatlon of bulk density, denslt)', coe!!lclent o! den.ity, and porosity
O-al standard Ie nostao re-I.llom
1
Predmet
standarda
JUS B.B8.032
I. /962. godine.
standarda
Ovim standardom se ulvrduje naeln odredivanja zapreminske mase sa porama I ~lIpljinama, lapreminske mase bez pora i !upljina i koefieijenta zapreminske mase i poroznosli prirodnog kamena. 2
Definicije
2.1
Zapreminska
masa prirodnog
no so porama
i !upljinama.
kamena
s porama
i !upljinama
je kolienik
njegove lOOse i 7.opremine, 7.ojed
2,2
Zaprem!nska masa prlrodnog kamqna bez pora I !upljina, u suvom stanju, je kolienlk njegove IIlllse i zapremine.
2.3
Koefieijent zapreminske mase je kolienik zapreminske mase sa porama i !upljinama i zapreminske mase bez pora j !upljina.
2.4
Poroznosl (apsolutna poroznost) je odnos zapremine pora i !upljina prema zapremini kamena zajedno 5porama i !upljinama, izraten u %. "
3
Uzimanje
uzoraka
Uzorei kamena za izradu probnih tela uzimaju se prema standardu JUS D.80.001. 4
Probna
4.1
Probna tela za odredlvanje zaprem!nske.mase sa porama I !uplj!nwna mogu blti pravilnog (koeka, prizma iii slieno) ili nepravilnog oblika. Ako su probna tela pravilnog obl'ka, nijedna ivica ne sme biti manja od 40 10m. Ako su probna tela nepravilnog oblika, masa im ne sme bill manja od 150 g. Za Ispltivanje so uzlma najmunje 5 probnll. tela.
4.2
Za odredivanje lapreminske mase bez pora i !upljina korlsl! se prah dobijen usitnjovanjem del a mase (oko 50 g) probnih lela na kojima je odredeno zapreminska masa sa porama i !upljinama. Kameni prah mora proli kroz sito sa veUelnom okaca od 0,09 10m (JUS LJ9,OIP) bel oslatka. Za odredivanje zapreminske mase bez pora i ~upljina uzimaju se najmanje 3 probe.
s
Uredaji i pribor za ispitivanje
5.1
Uredaji i pribor za ispitivanje zapreminske mase sa porama i !upljinama sastoji se od:
-
-
tela
su!nice u kojoj se postite temperatura od najmanje 120 .C, vage sa taeno!lu merenjalod :I:0.0 i g, suda za vodu koji nije podlotan koroziji, hidrostatske vage s taenollu merenja od :I:0,0 I g, pomienog merila.
JI izdnnje I
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU I
St,ono 2 JUS 8.88.032
5.2
201
Ureilaji i pribor za ispilivanje
-
su~niee kao u t. 5.1.
-
.n.lltI~ke
-
sita I otvorlma
-
ured.j.
-
zapreminske
vage I t.~noltu
plknometr.
ok.c.
merenjl
mase bez pora i lupljina
sastojl se od:
od :I:0,001 g.
od 0,09 mm,
lopremlne
50 em',
za dl'Obljenje ill dezlntegrllanje
uzor.kD,
uredaja z. vakuum.
6
Postupak
6.1
Odreilivanje zapremlnske mase sa porama i lupljlnama na probnim telima pravilnog obUka Odreilivanje se vr~i merenjem dutina iviea, izra~un.vanjem z.premlne I merenjem mIse posle sulenja do konstantoe mase u sumiei na temperlturl od 110.C:l: 5 'c. Merenje dutina iviea vrll se I. tlfnoltu od 0,25 %, I mase sa ta~noltu od 0, J %. Merenja se vrle na temper.turl od 20 'c :I:2 DC. . Izrl~unlvanje se vr~iprem. obrale\!: m. =y-
"ty
gde je:
-
-
zapreminskamasasa poramai lupljinama,u g/em', zaokrugljenanl 0,01,
m, V
-
masa osu~enog probnog tela, u g, zapremlna probnog tela, u em' .
"ty
'li:2'
Odreilivanje
zapreminske
mase sa porama
Odreilivanje
se vr~i merenjem
I lupljinama
mase probnog
na probnim
tela u vazduhu
telima pravilnog
posle lulenja
iU nepravilnog
u suSniel do konstantne
oblika mase
od 110 'c :I: 5 .C, merenjem mase probnog tela na vazduhu posle zasi~enja vodom do mase prema slandardu JUS B,B8.010 I melenjem mase vo~om zasl~enog probnog tell po.
na temperaturi konslante
a-
mo~u hidroltati~ke 20.C
pod vodom. Merenja se VIle 18 tl~noltu
vage,
od :I:0,1 %. nl temperatuII od
:I: 2 'c.
Illafunavanje se yrli premo obraseu: "ty
= (m,
gde ~e:
ms
. -.y,;
- ml)
'Yy- zapreminska masa sa porama i ~upljinama. u g/em' ,zaokrugljena na 0,01, m, - masa probnog tela osu~enog na vazduhu, m,- masa vodom zasitenog probnog lela u vazduhu, ml-
masa vodom zasitenog probnog tela uronjenog u vodu, 'Y..- zapreminska masa destilisane vode (uzima se I).
6.3
Odreilivanje
6.3.1
Odreilivanje skom prltisku
zapreminske
mase bez pora i lupljina
z a
I'
rem ins k e mas e be z
(j I'
r I I I u 1'1 j I n a 1'1 I at mOl fer.
Probna lela se sule do konstantne mase u su~niel na lemperaturi od IIO.C :I:5 'c. Posle hlailenja masa od 30 g stavija se u piknometar zapremine 50 em' koji je prethodno ispunjen do polovine zapremine yodom. Voda se sipa 17.b.lrete zapremlne 50 em', I Ispiliyanje se yrll nl 'emperlluri 20.C :I:2°C. Ur.onk u piknomelru se trese sve dok ne prestanu i7.llliti mehurlti vlzduha. PO~IOmehuritl vuduhl prestlnu Izla. . ziti piknornelar 50napun! do oznake yadom Iz birete. Oslatak vode u bireti. u em' , predstavlja zapreminu probnog tela; Zapreminska masa bez pora I !upljina izra~unava se prema obrascu: ms 'Y'=V
202
JUS B.88.032
SIr.".
gde )e: 'Y, - zapremlnska mssa bez porsl Cupl)lna, u g/em', zaokrugljena na 0,01, masa probnog lela, u g, V zapremlns probnog lela u em',
Ills
6.J.2
-
Ispilivanje
zspremlnske
lIIase
bez
pora
t lupljtna
pOIllO~U
vakuullla
\J piknolllelar mase (mp) sipa Ie probno lelo (pralt) do jedne telvrline plknomelra, merl sa latno~u
od 0,001gl odredl m..a .plknomelral probnog leIa (mp + m,). Zalim Ie dodaje deslilisanavoda live zajedno Ie Izla1e vuuumu, Posle preslanka Izl8lka mehurlta u piknomelar Ie dollje vode do oznake I odredl masa piknomelra, probnog lela I vode (mp + mu + my). Zapremlnska man bez poral Cupljlna !zratunava Ie prema obrascu:
'Y~
.
(mp + m.)
-
50
- mp
(mp + m, + mv) - (mp + m,) 'Ysv
gdeje: 'Y, - zapreminska masa bez pora i lupljlna, u g/em', zaokrugljena na 0,01, 'Y..- zapreminska masa deslilisane vode. 7
Koeficijenl
zapreminske
mase
KoeOel)enl zapremlnske mase luatunsva se prema luazu:
,
.
1=-
'Yv 'Y,
gde je: 1 - koefieljent zapremlnske mase zaokrugljen na 0,001, 'Yv- zapremlnska masa sa porama I Cupljlnama,
'Y,- zapremtnska masa 8
Odredivanje
poroznosti
bel. para Ilupljlna,
(apsolutna
poroznost) ......
Poroznosl
50 izratunava
prema obrascu:
I'
.
(1
- ~)'Y,
,
100%
gdeje:
9
I' 'Yv -
poroznosl zapreminska
Izra!ena
mas;t sa porama I lupljinama,
u % I zaokrugl)ena
na 0,01,
'Y, -
zapremlnska
masa bez pora I lupljina.
Izvestaj U !zve!taj Ie unose dobljene vredno,li i to:
-
zapremlnska masa sa porama I lupljinama (srednja vrednosl Ispilivanja najman)e 5 probnih le1a), zapremlnska masa bez pora I lupljina (srednja vrednosl ispilivanja najmanje 1 probe), koeficijenal zapremlnske mase. dobijen na osnovu srednjih vrednolli zapreminske gusllne 1gusllne, poroznosl, dobljena na osnovu srednjill vrcdnosli zaprcminske mase sa porama I lupljlnama 1 zapre. minske mase b~z pora i lupljlna. '
i Na08\OVOmUgenla Republlctol ..belugato u tull",u SR Srble br. 4IJ.../7H)2
SlampaS...mi u-
u "andudiuciju
oc!4. U 1974. ne ptoCaIe por
- BoaI'm
F' ."'01
)
UDK
203
691.2:620.193.4:004.1
Prirodnl kamon ISPITIVANJE POSTOJANOSTI NA MRAZU IncUi-ektna metoda sa rastvorom nntrijum-suJIntn
JUGOSLOVENSKI STANDARD sa obaveznom primeDom ad 1990.02
-03
Pravilnik br. 07-93/176 stone.
Natural
Ova}
JUS B.B8.002 1989.
standard
1 PREDHET
ad 1989-09-19; Sluibeni list SFRJ, br. 67 /89.
Test
}e
for
nastao
soundness
by use
revizi}om
standarda
of
sodium
JUS
sulfate
8.88.002
17. 1979.
godine.
STANDARDA
Ovim standardom se utvrduje indirektna nog kamena na mrazu upotrebom zasieenog
metoda za ispitivanje postojanosti rastvora natrijum-su1fata.
prirod-
2 VEZA SA DRUGIM STANDARDIKA JUS B.BO.OOl JUS
B.B8.001
- Prirodni
-
Prirodni
kamen. kamen.
Uzimanje Otpornost
uzoraka kamena i kamenih na dejatvo mraza
agregata
3 UZIKANJE UZORAKA Uzorei kamena za ispitivanje uzimaju se prema standardu JUS B.BO.001. Za ispitivanje se upotrebljavaju probna tela pravilnog ili nep~avilnog oblika. Probna tela pravilnog oblika su koeke mera 5 em x 5 em x 5 em, prizme mera 4 em x 4 em x 16 em ili valjei precnika qd 5 do 7 em, s tim da je odnos precnika
prema visini 1:1. Probna
tela
premina
ne
nepravilnog sme
biti
oblika
manja
od
su
100
priblizno
em3
ni veea
iste od
Probna tela se moraju dobro ocistiti i svi labavi Za ispitivanje se upotrebljava uzorak od najmanje
4 ArARATI 4.1
velicine,
300
cija
pojedinacna
za-
em3.
delovi odstraniti. pet probnih tela.
I PRIBOR
Sudovi
za potapanje
probnih
tela
kamena
u rastvor
natrijum-sulfata
Sudovi moraju biti od materijala kQji je otporan prema delovanju natrijum-sulfata. Velicina sudova mora biti takva da mogu primiti kompletan uzorak jedne analize i rastvor najmanje u petbstrukoj zapremini potopljenog uzorka. Sudovi moraju imati poklopee. 4.2 Vaga 4.3
Vaga sa mogucnoseu
mase
do
1 000
g i tacnoseu
od
najmanje
0,1
g.
SuSnica sa
Susniea 5 RASTVOR 5.1
odredivanja
Za
moguenoseu
susenja
do
105 t 5°C.
ZA ISPITIVANJE
ispitivanje
se upotrebljava
prezssicen
rsstvor
Spravlja se rastvsranjem tehnickog natrijum-sulfats da bi se obezbedila ne samo zssieenost nego i
II izdanje
Na2S04' u vodi, u kolicini dovoljnoj prisutnost viSka kristala u
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU
.
204 rastvoru gotovom.za Rastvor se odrzava tom periodu rastvor
upotrebu. U toku dodavanja soli pre upotrebe na temperaturi od se U cescim vremenskim razmacima
rastvor se mora dobro mesati. 2 dana. U 20 f 2 °c najmanje mesa. I Neposredno pre upotre-
be mora se potpuno 1zmesat1. Zaprem1nska 1,174
5.2
IDasa rastvora
Za dob1janje
prezas1cenog .
Na2S04 il1 750 g Na2S04
upotrebe
mora
b1ti
u
granicame
od
1,151
do
Probna
rastvora
na
temperaturi
od
22°C
rastvori
osuse
na
se
g
350
10H20 u litru vode.
UZORKA ZA ISPITIVANJE
6 PRIPREMA tela
opisana
105°C do stalne masa sa tacnoscu 7
pr1likom
g/cm3.
u t.
mase. od 0,1
3 dobro Osusenim %.
se operu probnim
vodom. te1ima.
a potom avakom
temperaturi
pojedinacno,
od
utvrduje
se
POSTUPAK
7.1 Osusena i izmerena tela se potapaju tako stvorom i potopljenim 20 :t 2°C.
probna tela potapaju Se u rastvor natrijum-sulfata. Probna da ih tecnost pokriva bar za 1,5 cm. Poklopljeni sud sa raprobnim telima drze se 16 do 16 h na temperaturi' od
7.2 Posle potapanja vadi se jedno po jedno probno telo i pregleda da bi se utvrdUo da 11 ima pukotina, 'pocotnih nRprsline i11 drugih vidova razarnnja. Stanj~ svakog probnog tela se registruje.'Probna tela ~e potom stave u susnicu i suse na temperaturi od 105°C. Po isteku 4 h probna tela se vade iz susnice i ostave da se ohlade 2 h, a potom se ponovo potapaju u rastvor Na2S04' Jedno
7.3
potapanje,
jedan
Postojanost
pregled,
prirodnog
jedno
kamena
7.4 Posle dovrscnja poslednjeg vreme od 24 h potpuno oslobode .probna
tela
stavljaju
da
susenje
oeenjuje
i hladenje
se na osnovu
eik1usa probna tela Ovo se od Na2s04'
15 min
odleze
jedan
ciklus.
5 eiklusa.
se pranjem proverava
u destilovanoj
blizno je ravna dvostrukoj zapremini uzoraka). Posle ovoga, voda ne sme sadrzati sulfate sto rida.
cine
vodi
se dokazuje
u tekucoj vodj za na taj nacin sto se
(zapremina
dodavanjem
vode
pri-
barijum-h10-
7.5 Posle pranja probna tela se suse u susniei na temperaturi od 105°C do stalne mase, a nakon toga pojedinacno im 5e utvrduje masa. Ukoliko se dodavanjem barijum-hlorida pojavi beli talog, postupak pranja u tekucoj vodi mora biti ponovljen u eiklusima od 24 h sve do potpunog os1obadanja od natrijum-sulfata.
8 REZULTATI ISPITIVANJA
I KRITERIJUlH
ZA OCENU rOSTOJANOSTI
8.1 Posledice dejstva natrijum-sulfata ogledaju se nju, mrvljenju, Ijuspanju, itd., te se dejstvo moze tka mase ili kriterijumu sloma. &.1.1
0
e
e
n
a
p 0
k r i t e r i j u m u
u cepanju, oeeniti po
g ubi
t.k a
mas
prskanju, komadakriterijumu gubi-
e
Kamen se smatra nepostojanim ukoliko gubitak mase uzorka, kao srednja svih 5 probnih tela koja sacinjavaju uzorak, ne prelazi 5 % (m/m).
8.1.20eena Kamen
2
se smatra
p 0
k r i t e r i j u m u
nepostojanim
ukoliko
se samo
s 10m na
jednom
vrednost
a ili
vise
probnih
tela
koja
205 sacinjovaju uzorak ma no dvo i1i vise 8.2
Procena
8.2.1 P rim
pojove mokroskopski komoda.
vidljive
prsline
i1i
dode
do potpunog
slo-
uzorka
a r n e
prsline
Probna tela mogu sadrzavati primarne prsline genetskog ili postgenetskog karaktera i koje mogu biti manje ili vise napunjene nekom minera1nom komponentom. Duz takvih prslina dolazi cesto do rozdvajanja tokom ispitivonja, po uzorak mo?e bitJ definisan koo nepostojon po kriterijumu sloma. Pojava razdvajanjo duz genetskih ili postgenetskih prslina, koJe su u probnim telima postojale pre ispitivanja, mora biti registrovana pre pocetka ispitivanja. Razdvajanja duz tih primarnih diskontinuiteta ne uzimaju se u obzir za kriterijum sloma. Takav uzorak se ocenjuje kao postojan, a1i se u izvestaju 0 ispitivanju napominje da moze doci do fragmentiranja duz primarnih prs1ina (mehanickih diskontinuiteta). U zavisnosti od ucestalosti primarnih dati nepovo1jan konacan nalaz.
prs lino
ispitivac
i za
takav
uzorak
moZe
8.3 U svim sluc-ajevima nepovoljnih rezultata ispitivanja postojanosti na mrazu upotrebom rastvora natrijum-sulfata, definitivna ocena postojanosti daje se na osnovu direktnih iapitivonjo, oli so nlljmsnje 100 ciklusa smrzavonja-odmrzsvllnjs na nacin i prema kriterijumima datim u standardu JUS B.B8.00l.
9 IZVESTAJ U izvestaju a) gubitak
0 ispitivanju moraju se navesti sledeci mase svakog probnog tela koje se ocenjuje
izrazen u procentima prvobitne mase; b) ukupan gubitak, u procentima mase, za ceo c) ciklus u kome je poc-eta vidna degradacija degradacij e; d) kod razaranja pojavom prslina i sloma duz st&lost e) potreba
Ha osnovu mUljenja
prslina daljih
Rcpublltkog .
podaci: po kriterijumu
uzorak; svakog
pojedinog
prslina
naznacuju
ili obim razdvajonja uz uzimanje u obzir ispitivanja prema standardu JUS B.B8:00l.
sckretarijata
za kulturu
gubitka
probnog
t.
se
tela
velicina
mase,
i vid i uce-
8.2.1;
SR SrbijA br.413-81174-07. ad 4.11 1974. np. ploca se pore!. na propet
~tupa Saveln! !.avo
3
Ukupno .trana 2
206 JUGOSLOVENSKl Ispitivanje
STANDARD
prirodnog
SA OBAVElNOM
JUS B.B8.010
kamena
ODREDIV ANJE UPIJANJA
VODE
1980.
PRIMENOM
Provilnik br. 31-17505/1
od 1981.o2.U
od 198().ll.06;Slutbeni
Ii.t SFRJ, br. 68/80.
1im/", o{ "'1/""'/ '/(}M. II h"",h"tl/l "{>WI'"
Oval ,tandard
1
Predmet
Ie na,tao revizilom
"andarda
JUS B.B8.01O
iz 1957. godine.
standarda
Ovim standardam so utvrduje na~in ispilivanja upijanja vode za sve vrste prirodnog kamena, osim kamena koji so otapa,. raspada ill bubri u vodi. Ovim standard om obuhvaeene su metode i,pitivanja upijanja vode pod atmo,ferskim pritiskpm, pod pritiskom od 150 bar i kuvanjem kamena u klju~aloj vod!.
2
Uzimanje
uzoraka
Uzorci kamena za izradu probnlh tela uzimaju se prema zahtevima standarda JUS 0.80.001.
3
Probna
tela
Probna tela za odredivanje upijanja vode mogu biti pravilnog ill nepravilnog oblilea, pribliwo istih masa izmedu 150 i 350 grama, ~ije su sve tri dimenzije sIi~ne. Probna tela moraju so izraditi iz ve~iIt komada kamena kako so ne bllzazvaJo prekomerno naprezanJe. Pre ispitivanja probna tela so moraju o~istiti I sa njilt so moraju odstranili labavi delovi. Za ispitivanje so uzima najmanje pet probnih tela.
4
Uredaji i pribor za ispitivanje Uredaji i pribor za i.pitivanje
,astoje
so od:
-
su!nice u kojoj so postite temperatura ad najmanje 120°c,
-
vage s ta~no~u
-
eksileatora,
merenja
od :I:0,0 I g.
- posude, otpome premavodl,za potapanjeprobnilttela, - posudeza kuvanjeprobnlh tela, - vakuum-pumpe vakuuma ispod 25 mbar,
- komora s pritlskom vode od 150 bar. 5
Ispitivnnje
5.1
Probna tela so suk do konstantne mase u su!nlcl na temperaturl od 105 :I:5°C.
5.2
Posle suknja probna tela se hlade u eksileatoru i mere sa ta~no~u od :I:0.01 g (m,).
5.3
upijnnjn vode pod ntmosferskim
pritiskom
Posle odredivanja maso m, probna tela so potapaju u sud sa de.tUisanom vodom do 1/4 ,voje visine. ~osle I h sud se dopuni vodom do polovine visine probnlh tela, posle 2 h do 3I 4 visine , a posle 22 h probna tela so potpuno potope u vodu.
U izdanje
SA VEZNI ZA VOD ZA STANDARDIZACIJU
I
207
Strano 2 JUS B.B8.010
Po iSleku 24 h od po~elka potapanja, probna lela 50 mere prvl pul (m..). Merenje 50 dalje vrli Ivaka 24 h, sve dok se probna lela do kraJa ne zulle vodom, IJ. do konslanlne mase my' Pri merenju probna lela Ireba spolja obrisati. To se najbolje posli1e Iscedenim vla1nim prirodnim sunderom Ui lanenom krpom. Mase se odreduju sa la~nostu od:l: 0,01 g. Merenje pojedinog probnog lela ne sme Irajati vi!e od 2 min, ra~unaju~i od Irenutka kad 50probno le10 izvadl iz vode. U izvdlaj 0 ispitivanju unosi se dobijena srednja vrednost upijanja vode svih pojedinih probnih lela, u procenlima rnase, u odnosu na suvu masu. Upijanje vode izra~unava se prema obrascima:
5.4
.
U my
Uv
- m.
= ~ms .
100
gdeje: Uv- upljanje vode u procenUma mase, pove~anje mase u gramima posle pOlapanja, U ms masa suvog probllog tela u gramlma.
-
Rezultati ispitivanja zaokrutuju se na 0,01 %.
6
lspitivanje
6.1
Probna
upijanja vode kuvanjem
kamena u kljucaloj
lela se posie IreUranja prema poslupku
da probna
lela nisu pOlpuno pokrivena
vodi
u t. 5.1 i 5.2 slavljaju u sud sa destilisanom
vodom I 10 lako
vodom.
Posie je'dnog sata su.d se puni deslilisanom vodom a probna lela kuvaju ~etiri sala u kIju~aIoj vodi. lspa. renu vodu lokom
kuvanja
njena u vodu. Probna
pOlrebno
je nadoknaditi.
lela se posie kuvanja
ostavljaju
Tokom
kuvanja
uronjena
probna
lela moraju
u vodu sve dok se ne ohlade na lempera.
IUru od 20 °c :I: 2 °c, a zalim se vade, bri!u i mere prema pOSlUpku navedenom U izvdlaj
6.2 .
7
0 ispltivanju
lspitivanje
upijanja vode kuvanjem
biti slalno uro-
u I. 5.3.
unose se podaci kao u I. 5.4.
upijanja vode pod pritiskom
7.1
Posie Izvedenog poslupka prema I. 5.1 I 5.2 prQbna lela sa polapaju u destillsanu vodu i dr1e u komori ~ijije apsolutni vazdu!ni pritisak 26,6 mbar. Yazduh se uklanja iz probnih lela sve dok ne preslane izdvajanje mehuri~a vazduha i dok se ne postigne konstantna masa. Za uklanjanje vazduha iz probnih lela polrebno je 3 h. Posle uklanjanja vazduha Iz probnih lela. ona se drte 2 h u vodl prt atmosrcrskom priUs. ku. Zalim se izlaw pritisku od 150 bar u Irajanju od 24 h i mere prema t. 5.3.
7.2
U izvenaj 0 ispilivanju upijanja vode pod pritiskom unose se pod,;ci kao u I. 5.4.
Yeza sa druglm slandardima JUS 8.80.001
-
Na OSIIOVU milq_nja R_pubUftol
Prirodni
agregali i kamen.
Uzimanje
uzoraka
50treluijata za tallUla SR Srbije br. 413-8 I 114~2 0114. 0 1974. no plab 50poru na prom-I Stunp. 5
; ...od
.. nandudizaciju
- B
ad
'
IJK 691.2:620.1
208
-Ispltivanje prlrodnoll kameD. ISPITIV ANJE POSTOJANOSTI pon ATMOSFERILIJA
JUGOSLOVENSKJ STANDARD SA ODAVEZNOM ralMJ:NOM
.. 1-11-1961
1
XlI-IHO
11-5369 .. 19.XII.IP450;Slulb..1 lI,t FNRJ lot. 51/1HO
Predmet standard a Ovaj slandard daje pregled pOlrebnih ispili'lanp !. oeenu poslojanosli kameDa izloUDOg direk.tDom utieaju almosferihja, k.ao i na~in kako Sc noh 00 tit, i.pitivanja vrle. Ispilivanja polreboa za oeeou poslojanosli kamena dele sc Da: a) jiosmalranje u na!aziltu (majdanu) i na posl"jecim gra"eviDama, b) petrografska ispitivaDja, i
I
e) fizikaino'lehnoll!!ka
I t
I i ,.
R".nje
JUS B. B8.013
l.'1ICAJEM
ispiti'lllnjil
Naprezanje gra"evinskog kamena, pod dejslvolII almosferilija, vrlo jc promenljivo zavisno od mesla upotrebe i na~ina ugradivanja. Stoga se ne mogu potpuno obuhvatiti sve pojedinosti koje odreduju pogodnost nekog gradevinskog kamena, te je za oeenu u mnogim slu/!ajevima potrebno i ste(!eno Ii~no iskuslvo.
4
~
2
.
2.1
Radi dODo~enja prakti~nih zakljucaka u pogledu upolrebljivosti i podesnog nll~ina ol>rndc kamena moraju se izvdili posmalTanja u nalaziltu i na starim gradevinama. Prilikom lih posmatra!\ia treb. uzeli u obzir specijalne iokalne uslove, a na gra"evinama I na~in ugradivanja kamena.
2.2
Pri svim posmatranjima mora sc imati u vidu da su atmosferski uslovljeni razli~ilim faktorima. T:> su sledeci faktori:
2.21
U nalazillima i na gra4evinama: oFlta klima lrleSIa (nagle promene temperature, ~sto ponavljanje pro'llalavanja i Isulivanja, nastanak mraza 1\eposredno posle IDtenziyoog provkfavaDja ltd.).
2.22
Samo na gradevinama: specijalna mikroklima u podru~ju posmatranog dela gra4eviDe, usJovljeDa polofajem kamena na gradevini, oblikom, I na~inom kamenoreza~ke obrade Ispoljenih povrlina I ojihovog odrlavaDja, na~lnom ugradivanja i uticajem drugih zajedDo upotrebljenih gradevinsleih matcrijaIa (maltera, metala I dr.), mogucnolcu prislupa vlage iz tla, kvarovima instalacija 011zgradi koji uti~u na stepen i vrstu provlnlavanja, naizmeni~no provlah'lanje I isulivanje, naizmeni~Do smrfnjavanje I kravljenje, priliv Itetnih saslojaka i dr.
i
2.3
Samo strogim uzlmanjem u pbzir svih navedenih podobnosti gradevinskog kamena.
a
2.4
Gradevinski kamen mole se na bazi sprovedenih posmatranja smalrati kao postojan za upotrebu u odredenu svrhu, ako sc pokazao dobrim pod uslovima Idime i ugradl'lanja koji su bar Isto toliko nepovoljni koliko se oo.kuje i za predvideni slu~aj.
..
I..::t
. f
'"
i/I
I
Zapafauja u nalazi§tu (majdanu) i na postojeCim gra4evinama
okolnosli
uticaji na gra4evinslei kamcn
mogu se izbeci pogrelni
zaklju~i
0
:I
I t :I
i
I. e
I
3
Petrografsko ispitivanje
3.1
Petrografsko
3.11
Makroskopsko ispitivanje (slobodnim okom, lupom i prostim hemijskim rcak.c!ijama) vdi se 011 odabranim uzorcima. Velitioa lih uzc.raka Ircba da bude takva, da se na njima mole Ia~no utvrditi mineralni sastav, struktura i lekslura stene. Prema potrebi, ispitivanja se mogu vdili i 011ugJa/!anoj povrliDi.
3.12
Mikroskopsko ispitivanje vrli sc polarizacionim mikroskopom na petrografsleim preparatima. Od svakog primerka stene treba izraditi preparate odgovarajuce veli~ine i u dovoljnom broju, da bi sc mogao odrediti kako mineralni saslav, tako i sVdina, slrukturne i teksturne odlike stene.
Ispitivanje
obuhvata
makroskopska
Za stena sa j:lSno usmerenim rasporedom saslojaka glavnije pravce teksture (Iktiljavost i dr.).
i mikroskopska
malerijal
ispitivanja.
za preparate
treba da saddi
3.2
Petrografskim
3.21
Naziv stene. Pored nau~no pravilnog naziva po potrebi trebn navesli I uobi/!ajeDi trgova~ki ~v,
3.22
Boja i izgled prelomnih povdina u suvom i mokrom stanju; izgJed prelomljenih i rapavost); izgJed ivica (oltrina i cvrsloca).
ispitivanjeDi
treba
utvrditi
sledece
osnovne
karakteristike
sve
stene:
povrlina (ravnost
VlNPDO ..ran.
I
Jl'GOSLO\T\SKI
ZA \'OD
ZA
2.
STA!'\DARDIZACIJU I
obnnv:1 11 -1971.
J
5',
209
2 JUS .B.B.8.013
3.23
Mineralm sast3v, sa koti~inskim odnosom pojedinih komponenata. KeJ stena sa porfirskom strukturom odnos fenokristala i osnovne mase. Kod kIasti~nih stena fragmenti i vezivo moraju se odvojeno opisati. Narocito treba obratiti pafnju na sve one sastojke koji su od ulieaja na ~vrsto~u i postojanost. To su. sa jedne strane, naro~ito tvrdi i pod utieajem atmosfcrilija po~tojani sastojd. a sa druge strane. sastojei lako podlo!ni raspadanju. manje ~vrsti Hi na neld drugi na~in ~kodljivi. Naro~ito je potrebno ukazati na promene sastojaka, pr; ~emu, u granieama mogu~no.ti treba odvojiti metasomatske preobralaje koji nastaju u dubljim nivoima zemljine kore od stvarnog raspadallia pod utieajem po,.cJinsldh faktora.
3.24
Struktura
i tekstura
3.241
Struktura Naro~ito
je data veti~inom, obtikom i Dledusobnom pove~."o~~u Dlineralnih obratiti pafnju na na~in i prisnost vezivanja i
3.242
Tek.iura je data rasporedom mineralnih komponenata u prostoru. Obratiti pa!nju na svaku vrstu usmer~nog skk pa (skriljasta. vlaknasta ili trakasta tekstura) kao i na svako lokalno nagomilavanje sastojaka ~ g"e~dima, slojevima ili zonama.
3.25
Porerne~aji skiopa kao: ispuealost, n:lprsline, suture usled pritiska, protkanost pojave i izeaziti pravci razdvajanja.
3.26
Oblik, veli~ina, raspored i poveza;1ost pora i. ~uplji..a i njihova eventualna ispuna. Napomi.;jp. se, da sc postojanost pod uticajem atmosferHija u prisustvu pc'puno zatvorenih ~upljina, mehurova i grubih pora sam.., vezndDO ill nikako ne smanjuje. Naprotiv, na postojanost pod uticajem atmosferilija nepovoljno utj~e pr;su.!vo finih pora, kapilara i naprslina u koje se voda mole ;'''pilarno usisati, u njima zadrZati i boz ojib dalje ~provesti.
3.3
U sklopu petrosrarskih ispitivanja.
3.31
h pit
3.311
Ispitivanje u OV.,111pogledu prvenstveno dolazi u obzir na \esaniku i ukrasnom kamenu ~ije su bru~ene iIi ugla~ane spoljne povr~ine izlo!ene uticaju atmosferilija. Ono daje jedino obave~tenje 0 prom.nama boje koje se pod uticajem atmosferilija mogu ocekivati.
3.312
l~;>itivanje se vr~i r.a taj na~in ~to se bru~ene i ugla~ane povr~ine tcetiraju vodenim rastvorom COI, razbla1.enom hlorovodoni~nom kiselinom (HC!) iIi razblalenim rastvorom SO., dQ 51abog nagri:nnja.
3.313
Po potrebi lIeba ispitati i postojanost boje pod dejstvom sun~ne svetlosti, promene pod okaiduju6m uticajima (naro~ito ako kamen zadr1i picit), IkIonost ka prljanju usled ~di, a1kalnih jedinj.nja bakra i r~e gvofda.
3.32
Is pit i van j cpo
.3.321
Obojenja od rde na povr~inama stena, izlo!enim dejstvu atmosrerilija poti~u prvenstveno od jedinjenja gvolda i sumpora (pirita FeSl' 'markasita FeS., pirouna FeS). ponelcad od magnetita i od karbonata sa izomofmo prime~anim gvoldem. Najzall. mclje od rde mogu da nastanu i usled dejstva dimnih gasova na crni lislcun (biotit).
3.322
Podlo!nost rdanju odreduje se prilikom petrografskog ispitivanja utvrdivanjem prisustva n2pred x:avedenih minerala. njihovog koli~inskog udela, stepena sveline, rasporeda u masi (veli~ina zena, nagomilavanje u mrljama) i na~ina njihovQg scUtivanja u steni. Ovo ispi\ivanje vr~i se na odabranim uzorcirna na bru~enoj povr~ini i u mikroskopskom preparatu, a po potrebi i analiti~ldm odredivanjem aadrline lumpora.
3.323
Napominje se da pirit, markasit i pirotin prilikom raspadanja izazivaju obojenja boje rde. Sumporna kiselina, koja se istovremeno stvara, dejstvuje na minerale koji 5U podlo!n.i promeni. U prisustvu. markasita uvelc posto]i podlomost rdanju. Ako je u steni prisutan pirit i!i pirotin, podlo!nost rdanju postoji samo u sJu~ajevima leada su ti minerali srasli sa biotitom i1i v~ kaolinisanim feldspatima kao i drugim alterisanim ili a:terisanju skIonim rninerali~a. 'odno.;no kad se nalue u stenama sa rdavo zatvorenim sklopom. Pirit i pirotin nisu, medutim. ~tetni u sve!imltenama sa zatvorenim IkIopom, Darocito kad . su ovi minerali prete!no ..asli sa kvarcom. Magnetit prouzrokuje obojenje rdom sarno kad su i ostali minerali stene u znatnoj meri zahva~eni preobralajem. Karbonati gvolda, po pravilu, sarno menjaju' boju, ali De izazivaju obojenja Oko biotita nastaju obojenja rde usled uticaja dimnih gasova samo uz priStlstvo alterisanih feldspata.
3.324
Radi utVrdivan;. jake podlo!nosti rdanju treba izvr~iti sledece ispitivanje: pet malih uzoraka stene na (!ijim su prelomnih povc~inama zapa!eni tRinerali podlo!ni rdanju, stave se u otvorene sudove, potopljeoj do pol a u vodu. Ako se u ruktl od 28 dana pojave !u~kasto mrka do crvenkastomrka bbojenJa,:onda stena nije postojana prema rdanju. Drugih pet malih uzoraka ~uvaju se u eksikatoru radi uporedenja.
stene.
.
i van j cpr
komponenata.
lieama, katakslasti~ne
ispitivanja vele se, kad j. to }'otrebno, i Ilede~a lpeeijalna fizikalna i hcmiJska 0)men
e i z g led a p 0 v rI i n e pod
d I 0 ! nos
ti
uti
c n j e mat
m 0 s f e ri I i j a
r d a nj u
JUS B. n8.0~1. Jtrlnl
210 3.33
Is pit
i va nj e pod I 0 f nos t i
uti c aj u
k i Ie I i n a
3.331 lspilivanje se vrii na ta} na~in Ito se pel malih uzora1castene ostave da 28 dana lele pri temperaturi od oko 20 .C u prostoriji za ispilivanje u zatvorenoj posudi, neposredno Iznad sumporaste kiseline. Kiselina za ispilivanje je trgova~ka uobi~ajena kiselina (vodeni rastvor koji sadrli S do 6 % S°l)' Radi uporedenja, drugih pet uzoraka lefe zatvoreni u eksikatoru. Svakih 7 dana uporeduju se uzorei koji lefe imad sumporaste kiseline sa onima koji lefe u eksikatoru. Na spoljnim povrlinama nepastojanih stena jasno se pokazuju promene, od obojenja do razaranja. Zatim se lupom utvrduju oni sastojci stene koje kiselina napada. Za kre~njake ispitivanje postojanosti prema kiselinama se ne vrli. 3.34
Dr u gas
pee i j a I n a is pit
i v a nj a
3.341 U izvesnim slu~ajevima vrli Se ispilivanja postrjanosti prema u~sta1im Hi naglim promenama temperature, labavljenja veze zrna usled na~ina obrad:vanja ltd.
4
Fizikalno
-
tehnolo~ka ispitivanja Upotrebljavaju se sledeea ispilivanja: a) Odredivanje grupe prividne specifi~ne tefine, stepen gl1~line po JUS... b) Odredivanja upijanje vode po JUS B.B8.01O: dopunski se mofe odrediti pritisna cvrstoea vodorn zasieenih uzoraka i smanjerJe pritisne cvrsloCe u sravnjenju .a pritiskom suvih epruveta, . po JUS B.B8.012. c) IsjSitivanje poslojanosti na mrazu po JUS B.B8.00I; dopunski se mole odrediti pritisna evrstoea vodom zasieenih epruveta podvrgnutih ispitivanju postojanosti na mrazu i utvrditi smanjenje pritisaka ~vrstoce vodorn zasieenih, nesrnrfnjavanih epruveta. po JUS B.B8.012. d) lspirivanje postojanosli kamena u nalrijurnsulfatu. po JUS B.B8.012. Ono ~ufi za dopunu, odn".no zamenu ispilivanja poslojanosli pa mrazu. Dopunski se mole odreditl prltisna evntoca na epruvet::ma podvrgnutim Ispitivanjll postojanostl u natrijumsulfatu I ImanJeoje fvuloce u poredenju sa epruvelama koje nlsu bile ispitlvane na postojanost u natrijuDisuifatu, prema JUS
B.B8.012.
J
211
UDK 891.2:820.1
JUS 8.88.015
JUGOSLOVENSIU
ISPITIVANJE OTPORNOSTI PREMA HABANJU BRU~ENJEM
STANDARD SA 08AVUNON
1984:
PIlIMENON
Pravilnik br. 50-19142/1
ad 1984.12.21
od 1983-12-27;Slulbenllist
Wear test. Grinding
Ov8/ standard
1
nastao je revlzijom
Napomena
u ovom standardu
Predmet
standarda
standarda
SFRJ, br. 49/84.
wheel method
JUS 8.88.015
imaju informativan
ksrakter
Iz 1963. godine. I ne obsvezuju.
Ovlm standardom se utvr"uje na~in odre"lvan)a otpornostl preml hlbln)u bru!len)em Zl: klmen, beton, terleo1>lo~e I dr.
Princip
2
Epruveta odr"'enog
oblika I habaju~e povrline brusl Ie brusnlm prlhom nl rotaclonol brusnoj plo~1. koliflne brusnog prlha utvrduje
Posle ta~no odre"enog broja obrtlja brusne plo~e I utro!lene odr"'ene se gubitak mase Ilzra~unlvI otpornost preml habanju.
Aparati
3
i pribor
ZI Ispllivan)e su potrebnl slede~llperltll
prlbor:
Aparat!
3.1
Jed.n od mogu~lh tlpova prlkaz.n )e n. sllel Aplrat za Ispltlvln)e otpornostl prama habln)u bru!len)em ..sto)1 Ie Iz slede~lh gllvnlh delovl: 3.1.1
Ravne brusne ploee, pre~nlka od oko 760 mm, od livenog gvoldl (poz. 3).
3.1.2
Prstana Ilrlne 200 mm (poz. 71 ko)lle ulohn u odgOVlrl)u~llleb U brusno) ploell ~Inl brusnu putan)u. Upotrebom II brusnl putlnja Istroll, Izgubll na n)ol II obrazuJu brazde. Izdubljen)e sm, dl Iznosl na)vlput,. 10 0,6 mm, I dublnl brlzd. nl)vlle 0,2 mm. Ako II prakora~. t. granlce, ondl 10ploel II brulnom n)om morl nl strugu obradltlill brulnl putan). zom.nltl. Brusna putanja morl Imati srednJu tvrdo~u po Brinelu Izme"u 1850 I 2200 N/mm'. najmanje na 10 mesta brusne putanje posle svake obrade brusne plo~e.
Merenje Ie vr!1
3.1.3
Ure"a)a za drlanje epruveta (poz. 2) kojl je prl~vrl~n Zl stub apa.atl I ovlal drli epruvetu slule~llo) kao vo"lea. Centar epruvete mora biti na 220 mm od sredine plo~e.
3.1.4
Ureda)a za optere~enje ko]1 II sasto)1 od eeli~ne poluge (poz. 8), elll Ie kra~1krak snlbdeven protlvtegom (poz. 1), koji sluli il Izravnanje mere duleg krlkl I drla~e tega (poz. 6).
3.1.5
Pritiska~a (poz. 5) kojl mora da bude pokretljiv dul poluge I postavljen tako da'dejstvu)e nl sredlnu epruvete.
I WIajt
IAVUM
ZAVOD ZA nANDAIUJUWJU
I
212
3.1.6
Tega za opteretenje (poz. 4) kojl mora Imatl potrebnu masu da povrSina epruvete koja se haba bude prl.
3.1.7
tisnuta Illom od 300 N, odnosno pritllkom od 0,6 bar. DopuSteno odltupanJe opterefen)a)e t 1 ". Uredaja za obrtan)e ploee elektromotorom kojl mora obrtatl ploeu la 30 t 1 obrtaja u mlnutu I automat. Ikl ja zaustavlJatl pOlla Ivaka 22 obrta)a. Ureda) mora bit! Inabdeven pokazlvaeem broJa obrta)a.
Na lliei Ie: 1 - protlvteg 2 - uredaj za drlanja probnih tela 3 brulna ploea teg za opterafenje 4 pritilklvae 6 6 drfae tega 7 brulna putanja 8 - ure(faj'zaoptel~~enje,eellena poluga
-
-
-
3.2
Brulnl prah
-
Kao sredstvo za bruSenJe upotrebljava se brusnl prah normalnl elektrokorund. Prllspltivanju na epru. wtama - etalonlma cd granita,etalon Ima promenu vislne cd 1,10 do 1,30 mm, a prllspltlvanJu na etalo. nlma od kreenjaka Ima promenu viline od 4,3 do 4,8 mm, prl upotrebl normalnog elektrokorunda.
3.3 3.4 3.6 3.6 3.7 3.8
4
Vaga kapacltela Kljunasto
do 1 kg sa taenoStu
cd 0,01 "
merllo
Sulnlca Ureaa) za brulen)e
epruvela
Ure
.evnosti
epruveta
Metlica
.
Priprema
uzorBkB
4.1
Iz uzorka kamena, betona I prefabrikovanih betonskih elemenate la velleinom zrna egregata ve~om od 8 mm iseku Ie teltllom epruvete u obllku koeke la dlmenzlJom Ivlee 7,1 em. Povrllna o,novne ploee epruvete mora bitl ho blila vrednolti 50 em'
4.2
Iz Jazgra Istrolanlh bulotlna apruveta Ie dobl)a lseean)em Ilepljenjem pojedlnaenlh delova, tako da haba. Juta povrSlna Ima dimanzlje 7,1 X 7,1 mm.
.
213
Za batona sa velieinom zrna manjom od 8 mm vr~1 sa prlprema epruveta od svefeg betona u kaluplma oblika koeaka sa ivieom od 7,1 em. Tako pripremljana epruveta ispituiu se posla 28 dana. Epruveta se do
4.3
ispitivanja drte u vodl tamparatura Iz uzoraka matarljala
4.4
u obllku
epruveta mogla prievrstitl doda brzostvrdnjavajuta
4.6
20:1: 4°C.
ploea, testarama 18 lsaku apruvata dlmanzlia
u uradaj za drbnja,
prllapll8
vislna III jol sa u kalup
masa.
Za Ispltlvanja poiadlnaenlh
uzoraka matarljala prlprama 18 najmanJa trl epruvata.
Povrtlna koja se Izlefa habanju mora bltl ravna. Ravnost sa postifa Pripremliena
7,1 em X 7,1 em. Da bll8
na podlogu odgovarajuta
epruveta sa osu~e do stalna mase na tamparaturl
banjam izlotena la pripramljana
odgovaralutlm
postupkom.
od 110:1: 5°C. Prl ispltlvanju
betona ha.
povr~lna betona.
5
Postupak
ispitivanja
6.1
Ispltlvanla
IUvlh apruvata.
5.1.1
Zapramlnska masa epruvata sa porama Ilupljlnama odraduja sa prama standardu JUS 8.88.032.
5.1.2
Epruvatl,
do stalna masa, odredl sa masa I!" II I visina IVI) pomoro kljunastog marlla. Probno
osulenoj
telo stavl sa u drfae
uradaja
za drfanja
epruveta
i optaratl
sllom od 300 N. Po brusnoj
putanji
ploea ray.
nomeroo se razastra 20 9 brusnog praha i uredal za obrtanja ploea sa stavl urad. Prl obrtanju ploea brus. nl prah sa stalno
skrae& na brusnu
putanju
pomotu
mati lea. Posla svakih 22 obrtaja
plcea
potrabno
)a
obru~eni materilal I ostatka brusnog praha uklonitl I dadatl oovu kolielnu brusnog praha. Posla ukupno 110 obrtaja brusna ploea masa probnog tela sa izmerl (m2), zatim se okrana U drbeu oko svola vartikal. na olOvlna za 90° I ponovl bru~anja za dallih 110 obrta)a, a zatlm odredl masa (m.). Postupak 18 ponovl lo~ dvaput, pomaranlam apruvate ponovo v!slna probnog tala (v21.
5.2
Razultati
Ispltlvan)a
Ispltlvanja
ovlafanlh
uplsulu
uvak za 90° u Istom praveu
sa u obrazae
apruvata
(m.,
ms).
Posla 440 okrataja
odredll8
dat u prllogu.
uz dovod voda
Gotova obradana apruvata moraju sa pra Ispltlvan)a drteti najmanJa sadam dana pod vodom. Pra maranja mora 18 apruvata obrisatl vla!nlm sundarom tako da povr~lna imalu uvak vla!an all na mokar Izglad. Brusna ploea
sa pra nanolenja
brusnog
praha
ploeu sa puita voda Iz suda sa slavinom oko 160 do 200 kapl, odnosno Kapljice moraju
da padalu
ukurmo
-
13
slabo ovldl
vlafnim
sunderom.
Za vrema oplta na brusnu
kapalleom koja sa mob poda~avatl. U minutu mora da kapna em) voda.
sa visine od 10 em na sredinu
brusne
putanje,
a na 3 em Ispred epruveta.
Mela-
vina brusnog praha i voda mora sa podesnim naeinom vratati na brusnu putanju. Posle svaka 22 abrtaja brusna putanja sa mo", oelstitl vldnim sundarom. Dalji postupak
Ie istl kao u t. 5.1.2.
6
Izraeunavanje rezultata
6.1
Izrafunavanje rezultata ispitivanja suvih epruvet8 Otpornost prama habanju brulenjem daja sa u
em) /50 em2, kao srednla vradnost razultata Isphivanla em) /50 em2 .
na nalmanla tri epruveta. Rezultat sa zaokrugli na 0,.1
Napomena: Smanjenj. visineepruveta, Izrafenou mm, daja sa informativno. Otpornost prama habanju brulenjem epruvete Izraeunava sa prema cibrascu: m P He . p X 50
214
gde Je:
-
habanje bru!enjem posle 440 obrta)a, u em' 150 em' , HB m . ml - ms - gubltak masa epruveta zbog habanJa, u gram 1ma, zapramlnska masa epruveta u suvom stanJu, u g/cm' , P . ml p V ~ povr!ina epruvete Izlohne habanJu brulenjem, u em',
-
V . . X b X vI -
. b vI v. ml m. m. m4
ms mB
-
-
zapremlnaprobnog tela, u em',
Ilrlna probnog tala, u eentlmatrlma,
dullna probnog tala, u eentlmetrlma, vlsina probnog tela pre IspltivanJa,u centimetrlma, vlslna pr~bnog tala pqsle Ispltlvan)a, u eantlmatrlma,
mlsa osulanogprobnog tala pre habanJabrulan/am, u gramlme, mlsa probnog tala posla 110 obrtaja brusna ploee, u gramima,
-
mlsa probnog tala posla 220 obrtaJa brusne ploea, u gramlma,
-
masapr9bnog tala posla 330 obrtaJa brusneploee, u gram1ma, masa probnog tela posla 440 obrtaja brusna plcee, u gram 1ma,
-
- korlgovanamasa brusnogprahe, potrebn. za 22 obrtaj. brusne ploee za probn. tel. povr!lne P Izlohne hab.nJu, u gramlma, Izraeunava sa po obraseu: mB
. 20 50
sil. u N za opteretenje - korigov.na po obrascu:
FI
F Napomena:
. 0,4 XP
P
probnog tel. povr!lne P Izlohne h.b.nJu, Izraeun.va 51
300 . -6(j
X P
Gubltak mase apruvete posla svaklh 110 obrtej. pretl se zbog dokezlvenja ravnomeroostl habanja.
8.2
Izr.eUn8V.nje rezultat. Ispltlv.nj. vlaf.nlh epruveta Iz ukupnlh gubitak. m.sa epruvete posle 4 X 110. 440 obrt.j. Izrafun. se gublt.k zapremln. u em' n. 50 em' brusne povr!lne (sa taenolc!u 0,10 em') po sledel!em obraseu: Gubitak zapremine
.~ 'Y
gdeje: G
- masa epruveta pre hab.nJ., u g,
G I
-
'Y
- masa k.men., u g/em'.
masa epruvete
posle h.banj.,
u g,
Veza sa drug 1m standardlm. JUS 8.88.032 - Ispltiv.nJe prlrodnog k.mena. Odrec:llv.nJe zapremlnske m.sa sa poram. I!upljln.m.. zapremlnske m.se bez pora I!upljlna I koeflclJent. zapreminske m.. I poroznosll
215
PRILOG: Obrazac za Izve~taj 0 ispltivanju otpornostl materljala prema habanJu bru~njem. em em
-
8
"""""""""""""""'"
b
em'
- . Xb
P
em
VI V2
.
V
-.
. p F
em
-
v
VI
-
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . mm
V2
X b X VI
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
m
-~ - 6XP -
"""",""""""""""""""""""""""'"
mB - 0,4 X P m ml - m,
.
N
,.. ..' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . ..
- . . . . ... .. . .. . .. . . . ., . . .,. " .. .. . . . . ., .. ., .. ., . .. ...
Broj obrtaja
MlSa probnog tel. (9)
0 110 220 330 440 HB
em'
g/em'
9g
Razllka
ma.. (9)
ml -,......
m2. m. ..,.... m4 ....... ms
--
Datum:
m P
.
p
X
-60 -
. .. . . . . . . . . .. . . . .. .
N. OIt'lOVU mlllj.nj. RepubUtkog ..knt.rI;at. Stimpi
u kulturu SR Srblll br, 413-81/74-02 S8vunll8Vod
. ,.. .. .. .. . .. .. .. .. .. . ... ... .
Ispitao:
ZI nlftdardizaciju
ad 4.111974. ne plet...
- Beogr8d
porel n8 promet
Ukupno
216 JUGOSLOVENSKI STANDARD sa oooveznom prlmcnom
PROFILISANI ELEMENTI PROIZVEDENI CRPANJEM KAllENA TehnJcki uslovt
strana
5
JUS B.B3.010 1989.
ad 1990-02-03
Pravilnik br. 07-93/177 Stone
Ova}
cutting
standard
and
}a
od 1989.09-19; Sluibenilist SFRJ. br. 67/89. dressing.
nastao
Tecboical
ravizi}om
require.eots
standards
JUS
8.83.010
iz 1957,
Rodinn.
1 PREDKET STANDARD! Ovim standardom se utvrduju obIik skladistenje, pakovanje i transport ka, krupna koeka, koeka za mozaik, 2 VEZA
SA DRUGIK
STANDARDlKA
Spisak
standarda
sa
3 VRSTE I DEFINIClJE 3.1 Profilisani panjem kamena.
kojima
je
i
mere, uslovi kvaIiteta, profilisanih elemenata prizma, ploee i ivicnjaei).
ovaj
PROFILISANIH
elementi
u vezi
standard
dat
je
naein ispitivanja, od kamena (sitna koc-
na kraju
standarda.
ELEKENATA
od kamena
su proizvodi
od prirodnog
kamena
dobijeni
ee-
\
Povrsine profilisanih elemenata od kamena mogu biti gijama obrade (ozrnavanje, spieovanje i 51,). 3.2
Profilisani
elementi
se
dele
na sledece
3.2.1 Sit n a k 0 e k a - element 10 em, dobijen postupkom eepanja, cije
obradene
razlicitim
tehnolo-
vrste:
oblika koeke sa ivieom po potrebi obraduju.
8 do
3.2.2 K r u p n a k 0 e k a - element od kamena, oblika koeke sa ivieom 20 em, dobijen postupkom eepanja, cije se povrsine po potrebi obraduju.
16 do
3.2.3 K 0 e k a do 6 em, dobijen
3.2.4
od kamena, se povrsine
z a m 0 z a i k .~ element postupkom eepanja.
P r i z m a - element od kamena oblika po potrebi obrnduju.
od kamena,
oblika
prizme,
dobijen
od kamena prizmaticnog
oblika
koeke
sa
postupkom
iv!eom
4
eepanja,
cije se povrsine
3.2.5 I vie n j a k - element potrebi obraduju.
cije
se povrsine
3.2.6 P I 0 C a z a t rot 0 a r - element od kamena, kvadratnog ugaonog oblika poprecnog preseka debljine 10 do 17 em, cija se vidna potrebi obraduje. 4
iIi pravopovrsina po
PRlKENA
ProfiIisani elementi od kamena
Se u izgradnji
uliea,
i 51.
trotoara,
II izdanje
povrsina
koriste za parkiranje
5AVEZNI ZAVOD ZA 5TANDARDIZAClJU
puteva,
po
grndskih
trgova,
JUS 1.13.010-1989
5
OBLII:
5.1
217
I HERE
Profilisani
elementi
od
kamena
Be
proizvode
u
ob1ieima
i merama
datim
u
tabe-
;.111. S.2 -
Dozvo1jena
odstupanja
od
mer a
su
sledeca:
sitna koeka - duzina,- sirina, visina: % 0,75 em, krupna koeka - duzina, iirina, visina: % 1 em,
koeka za mozaik - duzina, iirina, visina: % 0,5 em, prizma - iirina;.'visina: % 1 em, iirina % 0,5 em, visina: t 1 .em, ivicnjak -
-
-
-
p10ca - duzina,
iirina: t 1 em; deb1jina: t 1,S-cm.
Tabela 1 element a
DuZina 1 cm
Sitna
8
8
8
10
10
10
16
16
16
18
18
18
20
20
20
4
4
4
6
6-
6
Vrsta
koeka
ObUk
kocka
Krupna kocka
koeka
Koeka za mozaik koeka
Prizma
prizma
Visina h cm
Sirina b cm
15
12
12
17
14
14
16
16
20
-
24 24
Ploca
od
10 do
13
ad
13 do
17
36 32
kvadar i
32 48
pravougaona
prizlDa
Ivicnjak
.~ b ...---:--t
2
48
od SO.do 100
48 72 ~18
24
24
24
24
30
£:! ~N :
JUS
218 6 USLOVI KVALITETA ZA IWtEN ZA IZRADU PROFILISaNIR
6.1 Pritisna
B.B3.010-1989
ELEKENATA
Cvratoea
Kamen koji Ie koristi za izradu
profilisanih
elemenata
mora imati
pritisnu
cvr-
ilnad 180 HPa. Cvratota u vodolaaitenom atanJu no eme bit! manja ad 80 1 cvrstote u suvom stanju, a cvrltota poale smrzavanja ne ame biti .anja od 80 1 cvratoce u vodolaaitenom atanju. atotu u auvom atanju
6.2 Saojna
~ft8toea
K88enkoji ae tu Bajmanje
koriati za izradu
6.3 JlabeDje bnienjKamen ne
koji
najv1ie
6.5
mora imati
profi1iaanih
elemenata
ame
savojnu
cvrato-
za
12 cm3/50
C82.
izradu
imati
gubitak
zapremi-
vade vode
sme.
iznositi
najvise
,
0,75
(m/m).
PoroZll08t
PorozBost 6.6
1
6.7
sme
iznoaiti
Poatojaaoat
Gubitak S
elemenata
.
se koriati
6.4 upijanje Upijanje
profilisanih
18 KPa.
Bajvise
S 1 (m/m).
na 8r8ZU
lIIase posle
S ciklusa
u zasieenom
rastvoru
NaZS04 ne sme bit!
veei
od
(m/m).
Kinera10iko-petrografski
sastav
Kineralosko-petrografakom analizom se pored sklopa, odnosa bitnih sastojaka, struk.ture i minerala
podloznih
7 USLOVI
promenama
(alternaciji).
Kamen koji profilisanih
ne moze se koristiti za izradu
alternacije,
KVALITETA
ZA PROFILISANE
ELEKENTE
mineralnih sastojaka, teksture, mora utvrditi
osobenosti prisustvo
nije svez i pokazuje elemenata.
znake
OD IWtENA
7.1 Kere Here 7.2
profilisanih Ravnost
Povriine 7.3 Mere
elemenata
odgovarati
vrednoAtima
datim
u t.
S.
datim
u t.
S.
povriina
profilisanih
Taenost
moraju
alemenota
moraju
biti
raYne.
aera
profilisanih
8 PROVERAVANJE
elemenata
moraju
odgovarati
vrednostima
XVALITETA
8.1 Uz:l8allje uzoraka 8.1.1
Uzimanje
Itandardu
uzoraka
kamena i profil1sanih
ele.enata
od kamena
vrii se
prema
JUS B.BO.001.
3
JUS
1.13.010-1989
219
8.1.2 Uzorci manta. 8.2
za
ispitivanje
uzimaju
se nasumice
i po
5 komada
od
svake
vrste
ele-
lBpitivanja
8.2.1 n i h
I s pit i v a nj e a 1 a men a t a
8.2.1.1
Pritisna
Pritisna
Savojna
Savojna
cvrstoca
8.2.1.3
Habanje
Habanje
kamena
8.2.1.4
Upijanje
Upijanje 8.2.1.5
kamena
se odreduje
f i lis
a.
prema
standardu
JUS
8.88.012.
cvrstoca kamana
sa odre4uje
prama
standardu
odra4uje
.e pre.a
JUS
8.88.017.
bruianjem bruianjem
vode
pro
i z r a d u
cvrstoca
cvrstoca
8.2.1.2
za
kamena
standardu
JUS
8.18.015.
vode
kamena
odre4uje
se prema
standardu
JUS
8.88.010.
Poroznost ,
Poroznost kamena odreduje se prema standardu 8.2.1.6
Postojanost
Postojanost 8.2.1.7
na
kamena
na
mrazu mrazu
odreduje
Mineraloiko-petrografski
Ispitivanje JUS B.B8.003.
8.2.2.1
se prema
i v a nj e
standardu
JUS
8.B8.002.
sastav
mineraloiko-petrogratskog
8.2.2 I s pit
JUS 8.88.032.
pro
sastava
f i Its
ani
kamena
vrii
se
h
e I e men
prema
standardu
a t a
Mere
Duzina, merenjem
iirina po dye
i visina naspramne
se proveravaju na strane sa tacnoicu
svim komadima I mm.
prosecnog
uzorka
i to
8.2.2.2 RSVDOSt povriine Proveravs se metalnim lenjirom ienih kocki ili ivicnjaka.
duzine
najmanje
1 m
koji
s.'postavlja
preko
slo.
8.2.2.3 Pravouglost Pravilnost ugaonikom 8.2.3 jedne
pravih uglova proverava se na Ciji je jedan krait dug najmanje
Izveitaj go dine.
0
ispitivanju
prems
t.
svim komadims 50 em.
8.2.1
i t.
pros.cnog
8.2.2
ne
sme
uzorka
biti
9 OZNACAVANJE Profilissni
elementi
izrs4eni
po.ovom
JUS B.B3.010-PE-K,
4
stsndardu
oznacsvaju
BIb (8 x b x c) PO
se oznskom:
metalnim
stariji
od
JUS B.B3.010-1989
220 ade je: PE . naziv profilisanol X- - - vrsta k_na,
elementa prema t. 3.2,
Bib (. x b x c) - vrsta proizvoda sa dimenzijama, PO - posebna obrada. Primer: Sitna kocka od aranita, sa ivieom od 10 em, - JUS 10 su.&DItrENJE.
PAmV6NJE
10.1 Profilisani proizvoda.
8l...nti
10.2
Ploce
drugoj zaitite
za
trotoare
po
se
JUS
B.BO.001
JUS
B.B8.001
JUS B.B8.002
ovom
standardu
sa
pakuju
a iuedu
ivica
- arait
moraju
obradenim
njib
i obradenib
10.3 lad slobodnoa sla,enja strsna u praveu voinje.
Veza ea cIruai8
kocka
se:
lOxlOxlO
I TR4NSPORT
("lice na lice"), od oitetenja
- Situa
B.B3.010
ozna~ava
se
skladiititi
povriina8a
potipu
okrenutim
ae, po potrebi,
atavlja
jedna
materijal
u vozilo,
ploce
ae slaiu
nasatiee,
tako
ds
- Prirodoi
.
Ispitivanje
. lspitivanje
kamen.
Uzimanje
prirodno&
uzoraka
kamena.
kamena
Otpornoat
i kamenib na
dejstvo
alregata mraze
JUS
B.B8.003 B.B8.010
.
B.B8.012 B.B8.015
JUS
B.B8.017
JUS
B.B8.032
-
Prirodni
kamen.
Odredivanje
pritisne
RepubliCkog lekretarJjata
za kulturu
Stallpa Savezni
i zopreminske mase mase i poroznosti
SR Srbije
br.413-81174-02
zavod za Itandardizaciju
upotrebom
cvrstote
Ispitivanje prema babanju bruienjem Prirodni kamen. Odredivanje savojne cvrstote Ispitivanje prirodnog kamena. Odredivanje zapreminske rama i iupljinama eijents zapreminske
Jia OSIIOVUliiljenja
1m je duza
stadardilla
JUS JUS
preea redi
povriina.
prirodnol kamena'. lspitivanje postojanosti rastvora natrijum-sulfata . Mineraloiko-petrografsko ispitivanje kamena . Iapitivanje prirodnol kamena. Odredivanje upijanja vode
JUS
i vrsti
-
bez
pora
mase sa po-
i iup1jina
i koefi-
od 4.11 1974. ne placa Ie porez na proaet 8eoqrad
5
UOK 691.22:89.009.182
'2~
JUGOSLOVENSKI
PRIRODNI
AGREGAT
STANDARD
SA
OIAVEZNOM
JUS B.82.009
1 KAMEN ZA PROIZVODNJU
AGREGATA
ZA BETON
TehnU!kl ullovl
1988.
PRIMENOM od
Previlnik br. 07-1862/1
1986-07.30
od 1988.04.21; Siulbenlllit
Raw malW,!.I$ fo, p,oduction of agg'lIflalW$fo, concrs".
1
Predmet
SFRJ, br.30/88.
Technical rsqui,.",""tI
standarda
Ovlm Itandardom .. utvrGuju ullovl kvallte.., nai!ln IlpltlvenJa I ocena rezulta" agrage.. I keman. za prolzvodnju agregeta z. b.ton.
2
Sirovine
za proizvodnju
agregata
za beton
Slrovlne za prolzvodnJu agragell za baton su prlrodnl .agetll
3
Uslovi kvaliteta
3.1 3.1.1
Prlrodn( "IIragDt Mlneralolko.petrografskl
Ispltlvanja prlrodnog
kernan.
sast.v
Prlrodnl agregat mole da sadrli sastojka koll mogu Itatno utlcetl na svolstva baton..
3.1.1.1.
Sastojcl koJi mogu bitll..tni
zi fizl~ko-mahanl~ka svojltv. b.tona
Sa.tojci kojl mogu blli 1.18tnlza flzl~ko-mahanieka svoJstva su:
:- trolo:ta
i slaba zma,
-; Ollnovitl pelear!, - laporiliaporovitl karbonatl, argilolisti, mikalistl, fIIltll neki 'drugi Ikrlljcl,
-
- zrna sa skramama limonlta, gline I Ol).dla, - glps (sadrall anhldrlt, gllna I gllncl,
-
serpentln,
IIskunl, alavrollt,
- ugaJj. Sadrl~ potenclialno ltetnlh sastojaka za flzl~ko-mehanl~ka svalstva odreGulu se Ispltlvenjem I slull za ocenu upotrebllivosti prlrOOnog agregata za proizvodnlu agregat~ za beton.
3.1:1.2
Sestojcl koJl mogu dl prouzrokuJu rlzlrlnje
betonl
Sastojcl koll mogu dl prouzrokuju rlzarenle betone su mlneralnl slstolcl koll, u OOreGenlm ullovlma, mogu relgovltl sa alkllljlmi Iz cementa III sastojcl kojl mogu dl prouzrokulu korozlju ermlture u beto. nu. 3.1.1.2.1
Sistojcl koll, U odreGenlm uslovlme, mogu bltl relktlvnl su:
-
opal {amorlnl SI021,
- tridlmlt, krlstoballt,
- rolnjeel Sl opalom, -
kiselulllk.tna
zeolltl,
stakla,
- hid rollsk,unl Hilt, serlcld , - dolomitizlreni kre~ci III kreenja~ki dolomlti I Izdanje
SA vtZNI
Sl mlnarillmi gllne.
ZA VOD ZA ST ANDARDIZAClJU
I
1
222
Ako se \spltlvlnjem utvrdl prlsustvo nlVldlnlh sestoJlkl, potrlbno jllzvrlltllspltlvlnJI prlml Itend.du JUS B.B8.068, odnolno JUSB.B8.0&7, Zl sluelJlvl kldl II .llIIt upotrlbilivi Zl Izrldu betonllzlobnlh utlClju vlllni srldlnl. Ispltlvlnjl Ilkllno-slnkltnl rllktlvnoltl nlil oblVlzno Iko JI nl OInOVUrlzultltl rl"IJlh IlpltlvanJa Ilrovlna Iz tog nallzlltl doklZlno dl Igrelllt fllje rllktlvan.
3,1.1.2.2
Sastojcl kojl mogu dl prouzrokuJu korozllu Irmltura u betonu su:
- mlnereli kojl sadrfe hllogene (hillt, sllvlnl, sadrfe sumpor (sulfldl: plrlt, marklzlt, plrotln; sulfltl: sadri. anhidritl. -SldriljmlnerlllovlhkoJIsestojakl odredu)e II kvantilltlvno I slufl Zl OCGnuupotreblJlvOiti prlrodnog
Igreglll ZI
prolzvodnju Igrelllll ZI beton.
3.1.2
Sestolcl
spreeevlJu
koJ.'
hldrltaelju
cementa
Sastojel koJI IpreCI..Ju hldrllaelju CGmenllIU:
-
slhlrltl,
- mlstl. Prlrodnl Igreget ne sml ladrilll ..stoJke ko)1 IpreClveju hldllllelJu eementl.
3.1.3
Zepremlnskl
mlsl
unl
Prlrodnl Igreglt koJi .. korlstl Zl prolzvodnlu Igregatl za beton morl Imld zlpremlnsku mesu zrnl u grlnlclmlod 2000 do 3000 kg/m'.
3.1,4
Otpornost
protlv
droblJlnjl ne sme bltl vetl 0<130" (m/ml.
Gubltlk ml~ pOlla opterefenjl
3.1.5
PostoJlnost
nl
dejstvo
mrlzl
Gubltll< ml" posle 6 elkluSllspltlvlnjl (m/m) nl ukupnu mllu uzorkl. 12" ukupnog
sumporl
u zlsltenom rlstvoru nltrljum-sulflll
(NI.S041 sme bltl nalvlile
3.1,11
Sldrfl)
3.1.7
SldrflJ ukupnog sumporl, Izrlfen klo SO., smt bltl nlJvlile 1,0" (m/m) nl ukupnu mlsu uzorkl. SadrbJ hlorldl,lzrlfen klo CI, sme bltl nljvlile 0,10" (m/ml Iko se upotreblJlvl zllzrldu Irmlrlnog (m/ml Iko .. Igrelllt upotreblJlvl Zl Izradu pradnepregnutog belonl. "'tonl, odnosno ne/vlile 0,02 " S~drhj orglnsklh mltariJI Boll teCnosd Iznad prlrodnog -hldroksldl (NIOH), posle 24 lIstvorl IImnljl od stlndlrdna Iklh mlterlJa I morl II dodltno
3.1.8
Obllk
I hlorldl
Igreglll VlIIClnl zrnl do 8 mm potoplJlnog u rostvor 3 "-tnog nltrljum. el..., nl Ime bltl tlmnlJI '1<1.stlndlRlne boJe Zl upore(lenJa. Ako 'a boll boje za upore(lenJe, prirodnillgregat Je sumnjlv u pogledu IldrbJe orglnIspltlti preml stlndlrdu JUS B.B8.040.
zrnl
Zipremlnski koelleljent obllkl zrna morl bltl nllmlnje O,IB.
3.1.9
UplJ.nJe
vode
Upijanjl vode lme Iznoslti nelvlile 1,6" (m/ml. 3.1.10
Otpornost
protlv
drobljenJI
I hlbln)1
Prlrodnl Igreget kojl II korlsd Zl prolzvodnju Igregatl Zl beton ne sme Imltl koeflclient "Los Angeles" vetl od 35,0. 3.1,11
Svojstvi
koJI
utH!u
nl
postuplk
Svojstvl koja utiCu na postupak prerade Igregata su:
-
grenulometrijskl sastev,
- sadrilj sltnlh eesdea, - sadrilJ grudvi gllne,
prerlde
Igregltl
228
-
811dr!ol trolnlh zme, IIdr!e) Ilklh eestlee,
-
otpomost
-
zepramlnske
--
oblvqlnost
upi)enje
povrllne
zrne,
protlv drobl'en)e
I hebanle.
mese u restrllitom
I zbl)enom
stlnlu,
vode.
Nlvedell8 svolstve . odreClu)u Ispltiven)em. 3.2
K ln
3.2.1
Minerelo!ko.petrogrehkl
sestev
Mlnerllo!ko-petrogrlfskom Inlllzom morelu so odredltl senolel kojl mogu dl prouzroku)u rezoran)e be. toni, nevadenlu t. 3.1.1.2.113.1.1.2.2. Ako . Ispltlvenjem utvrde dolomitnl krlenllel III krlenleekl dolomltl, A mlnerellma gIlne, more Ie od. redltl kollelne dolomltne komponente I vrste I kollelnlgllne. NI osnovu ovlh podatake u Izveltllu Ie dlje mlllJlnJe 0 upotrebl)lvosti klmonl Zl prolzvodnlu Igrlptl Zl beton. 3.2.2
Habenle
bruhn)em
Kamen kojl Ie korlstl ze prolzvodnlu egregete II baton koli nl)e Izlo!en hebenlu sme Imatl gubltek zapra. mine nelvlle 35 em' /50 em' . 3.2.3
Zapremlnske
mese
Kamen kao slro~lna za prolzvodnlu egregat, Z8'beton-mora 2000110 3000 kg/m'.
3.2.4.
UpljenJe
Imatl zepremll)sku mllu u granlcern8 od
voda
UplJanle vode sma Iznosltl ne)vlle 1,0" 1m/mI. 3.2.6
Prltlsne
evrstoea
Kamen kao slrovlna za proizvodnju agregata za beton mora Imatl prltlsnu evrstobJ u suvom stanlu Izned evrstGee u suvom stanJu. 80 MPa. Prl tome evrstoa u vodozasieenom stanlu ne sme bltl menJa od 80" . Kamen kao slrovina za prolzvodnlu agregate ze spravllan)a betone 1~lo!enlh hebenlu I erozlJI more Imetl pritisnu evrstGeu u suvom stlnlu Iznad 160 MPI. 3.2.6 3.2.7
PostoJanost
kamena ne delitvo mrazl Gubitak masa posle 5 clklusa u zasianom rastvoru natrljum-sulfata ne sme bltl veel od 6" Im/mlSadr!al ukupnog sumpora I hlorlda Sadrfaj ukupnog sumpora,lzra!en keo SO" sml bit! naJvlle 1,0" 1m/mi. Sadr!aj hlorida, izra!en kao CI, sme bltl nalvile 0,10" (m/m) :ako . kamen upotrebljava II prolzvodnlu agregata za Izradu armlranag batona, odnosno nalvlle 0,02 l.+t/m) ako . kemen upotrebljeva ze luedu " agregata za prednapregnuti beton.
4
Proveravanje
4.1
Uzlman)e uzoraka
kvaliteta
Uzlmanle uzoreke prlrodnog egregetel kemene vrllsa prame standerdu JUS 8.80.001. 4.2
Ispltivan)a
4.2.1
Ispltlvan)a
4.2.1.1
Mlneralolko.petrograf~kl seltev
prlrodnog
hpltlven)a mlneralolko-petrogrehkog
egregete
Asteve prlrodnog agrepte vrll so prame ItandardU JUS 8.88.004.
4.2.1.2
SastoJe! koJl spretavalu hldratacllu cementa Utvrl1ivanje prlsu&tva sastoJaka koJl spreeavaju hldtataclju cementa vr'l sa vizuatno I hemljlkom anaU. zom.
4.2.1.3
Zapremlnska masa zrna Zaprernlnska masa zma prlroclnog agregate odre(luje sa prema standardu JUS 8.88.031.
4.2.1.4
Upljanje vade Upl)anje vode prlrOOnog agregata OOl'8l1u)esa prema ttandardu JUS 8.88.031.
4.2.1.5
Otpomost protly drobljenja Otpornost prirOOnog agregata protlv drobljenja OOrectujesa prema ttandardu JUS U.M8.030.
4.2.1.6
PostaJanost agregata na deJstvo mraza Postojanost prlrOOnog agregata na dejStvo mraza edreduJe 18 prema ttlndltdu
4.2.1.7
Sedl'bJ ukupnog Nmporal hlorlda 'Sedrfaj ukupnog ~mpora
4.2.1.8
JUS 8.88.044.
I hlorlda u prlrOOnom Igregatu odrel1ujl 18 prema Itandardu JUS 8.88.042.
SadrlaJ organsklh materlJa Sadrlaj
organskih materlja u prirodnom
agregatu odredl1uje Ie prema ttandardlma
JUS 8.88.039
i JUS 8.88.040. 4.<1.1.9
ObUk zrna Obllk zrna prlrodnog agregate Ispltuje sa prema sta\,dardu JUS 8.88.049.
4.2.1.10
Granulometrljskl sastav Granulometrljskl,sastay prlrodnog agregate OOreduJesa prema standardu JUS 8.88.029.
4.2.1.11
Sadrbj sltnlh eestlca SadrlaJ sltnlh eestlca u prlrOOnom agregatu odreduje sa prema standardu JUS 8.88.038.
4.2.1.12
SadrbJ grudvi gllna Sadrlaj grudylgllne u prlrOOnom agregatu odrel1uje sa prema stendardu JUS 8.88.038.
4.2.1.13
Sadrbj slablh zrna SadrlaJ slablh zrna u prlrOOnom agregatu odrel1uje II prema standardu JUS 8.88.037.
4.2.1.14,
Sadrbjlaklh
eestlca
SadrbJ lakih eestica \1prlrOOnom agregatu oorel1uJe sa prema lIandardu JUS 8.88.034.
4.2.1.15 4.2.1.16
Obavljenost
povrline
zrna
Obavijenost
povrllne
zrna prlrOOnogagregata
gllnom OOrel1uje sa prema standardu
JUS 8.88.004.
Otpornost protlv droblJenJa I habanJa Otpomost prirOOnog agregata prollv drobljenja I habanja odraduJe se prema standardu JUS 8.88.045.
4.2.1.17
Zapremlnska masa u rastresltom I zbljenom stanju odrel1uje II prema standardu JUS 8.88.030.
4.2.2
I.lpltlvanle
4.2.2.1
Mlneralo!ko-petrografskl sastav
kamena
\spltl.anlo mlnoralo!ko.potrografskog
4.2.2,1
Habanje bru!enjem
4.2.2.3
Zepreminska masa
saltava kamena vrll ie premaltandardu
Haban!e kemene bru!enJpm OOredule sa prema lIandardu JUS 8.88.015.
Zapreminska masakamena OOreduje se prema standardu JUS 8.88.032.
4.2.2.4
Upljen!e vode Upl!anje vode kemena odreduje sa prema standardu JUS 8.B8.010.
JUS 8.88.003.
<
4.2.2.5
Pritlsna
225
~vrst06a
Prltisn~ ~vrst06a kamena odreauje .. prema standardu JUS 8.88.012.
4.2.2.6
Postojanost na dejstvo mraza
4.2.2.7
SadrIaj ukupnog sumpora I hlorida
Postojanost kamena na dejstvo mraza odreauje so prerna standardu UUS8.88.002. SadrIaj ukupnog sumpora I hlorlda u kamenu odreauje so prema standardu JUS 8.88.042.
5
Ucestalost
6.1
Prlrodni
agregat
Prlrodni
agregat
ispitivanja
kojl so korlstl
za prolzvodnju
agregata
za beton
mora blti Ispltan prema t. 3.1 I t.4.2.1
ovog standarda. Izvdtaj
6.2
0 Ispitivaniu
ne sme bitl starljl od 6 mesed.
Kamen Kamen kojl so korlstl za proizvodnju agrogata za beton mora bltll.pltan darda. Izve~laj 0 Ispltivanju ne sme biti slarijl od jedne godlne.
prema t. 3.2 I 4.2.2 ovog .tan.
6
Izve~taj o'ispitivanju
6.1
Izve~laj 0 ispilivanjw sirovina za proizvodnju agregata za beton mora sadrfati rezullato svlh ispltivanja uslova kvailleta prema t. 3.1 odnosho 3.2 ovog standarda.
6.2 6.2.1
Izvehaj 0 ispilivanju sirovina za proizvodnju agregala za beton mora da sadrI! jednu od slede61h ocena: Prirodnl agregat, odnosno kamen zadovoljava uslove ovoya standarda.
6.2.2
Prlrodni ogrogal, odnosno koman ~Ijo se odroaono lola .vofstva mogu poprovltlill pogor~all u toku procesa proizvodnje agregata za beton. U izve~laju oispitivanju moraju se navesti mere koje se moraju preduzeti da bl se pojedina lola svojstva agregata popravila.
6.2.3
Prirodni agregat, odnosno kamen neupotrebljiv za proizvodnju ag;egata za beton.
i ocena rezultata
ispitivdnja
226 Prllog 1 ISPITIVANJE PRIAODNE ME~AVINE AGREGATA
Rednl
Ispitivanje
broJ
1)
Metodo prema stondordu
Uslovl kvollteta
1. 2.
Mineralo~ko-petrografskl sastav Sastojcl kojl sprefavalu hidrataclju cementa
JUS B.BB.004 JUS B.B8.004
na sme lodrfetl
3.
JUS B.B8.031
2000-3000
4.
Zapreminska masa zrna .., Upljanje vode
JUS B.88.031
na)vlle 1,6" Im/ml
6.
Otpornost protlv drobljanja u cillndru
JUS U.M8.030
6.
Postojanost na dejstvo mraza
JUS B.B8.044
7.
Ukupnl sumpor kao SO] Hlorldi
JUS B.B8.042 JUS B.B8.042
8.
Sadrfaj organsklh materlja
JUS B.B8.039
kollflna Iitnafl nojvlle 30" (m/ml gubltak nalvlle 12" (m/ml na)vlle 1,0" (m/ml (m/ml nojvlle 0,10" (0,02 "I bola tefnostl svetll)a ad standardn.
9.
Obllk zrna
JUS 8.88.049
nalmonJ. 0,18
10.
Granulometrl)skl sastav
JUS B.B8.029
11
11.
Sadrfej sltnlh festico
JUS B.B8.038
11
12.
Sadrfal grudvl gllne
JUS B.B8.038'
11
13.
Sadrfa) tromlh zrna.
JUS B.B8.037
11
14.
Sadrfaj laklh festlca
JUS 8.B8.034
11
16.
Obavllanost povr~lne zrn.
JUS B.B8.oo4
10.
Otpornost protlv drobllon]o I hobonla
JUS 0.B8.046
koeflcllont "LOI Angel.." nolvlle~. ~1I 36,0
17.
Zapr.minska masa u rastresltom I zbl. jenom slanlu
JUS B.B8.030
11
II
kg/m'
II
. Ullovl kvelll'la It no utvrduju, all It rezullatillpltlv.nla nevodeu Izvolto)u0 bpltlvanlu. Ilplllvanjood 1. do 17. vrle 10nolmonJ.lVaklh8 molOci.
.---
227 ISPITIVANJE
Prllog 2
Rodnl bro]
KAMENA
Metoda prems stond ordu
Ispltlvan)e
Uslovl kvaUtata 1)
1.
Mlneralo!ko-petrogralskl sastav
JUS B.B8.003
2.
Haben)e bru!enjem
JUS B.B8.015
najvlle 35 em3/50 em'
Zepre m!nska masa
JUS B.B8.032
2000-3000
4.
Up!)anJe vode
JUS B.138.010
ne)vl!o 1,0 % (m/ml
5.
Pritisna evrstoca
JUS B.B8.012
3.
min. 80 MPa, odnosno 160 MPe min. 84.MPa, odnosno 128 MPe
- u suvom stan)u u vodom Z8slcenom stanju
-
1)
kg/m3
6.
Postojanost na deJstvo mraza
JUS B.B8.002
najvi!le 5 % (m/m)
7.
Ukupni sumpor kao'S03 Hloridi
JUS B.B8.042 JUS 8.88.042
najvi!le 1.0 % (m/m)
Utlovl
kVBllteta I. ne utvrt1uju. 81118 rezultetilspltlvenJo
novod.
IIp1tlvanjaad 1. do 7. vr!e Ie nalmeoJ. jedanput godllnje.
U Izvaltalu
najvl!e 0,10 % (0,02 %) (ml m)
0 IIpltlv8nlu. ~
228
Veza sa drugim standardima
-
JUS B.BO.OOI Prirodnlkamen. Uzimanjeuzoraka kamena I kamenihagregata JUS B.B3.100 - Kameni agregat. Frakclonisani kameni agregat za beton I asfalt. Osnovni uslovi kvallteta JUS B.B8.001 - Ispitivanje prirodnog kamena. Otpornost na dejstvo mraza JUS B.B8.002 - Ispitivanje prirodnog kamena. Ispltivanje postojanostl upotrebom rastvore natrljum. .sulfata JUS B.B8.003 - Mineralo!ko.petrpgrafsko Ispitivanje kamena JUS 8.B8.004 - Kamenl agregat. Ispitivanje mlneralo!ko.petrografskog sastava JUS B.B8.01O - Ispitivanje prirodnog kamena. Odredivanje upljan;a vode JUS B.B8.012 - Prirodnl kamen. Odredlvanje evrstoce na pritisak JUS B.B8.015 - Ispltivanje otpornostl prema habanju bru!enjem JUS B.B8.029 - Kameni agregat. Odredlvanje granul""letrijskog sastava metod om suvog sejanja JUS 8.B8.030 - Kamenl agregat. Odredlvanje zapreminske mase u rastresltom I zbljenom stanju JUS B.88.031 -' Kamenl agregat. Odredivanje zopreminske ma'e I upiJanja vode. JUS B.88.032 - Ispilivanje prlrodnog kamena. Odredlvanle zapremlnske mase sa porama I !upljlnama I zapreminske mase bez pora i !upljina i koefieijenta zapremlnske mase I poroznostl JUS B.B8.034 - Kamenl agregat. Odredlvanje proeenta lakih eenlea u ogregatu JUS B.B8.036 - Kamenl agregat. Odredivanje kolieine sitnih eestlea metodom mokrog sejonja JUS B.B8.037 - Ispitlvanje peska I !Ijunka. Odredlvonje tro!nih zrna u krupnom agregatu Uljunku) JUS B.B8.038 - Prlrodnll drobljeni komenl agregatl. OdrodlvonJe sadrhJo grudvl gllne JUSB.B8.039 - Kamenl ogregat. Prlbillno odredlvar;je zagadenostl organsklm moterljamo. Kolorlmot. rijska metoda JUS a.B8.040 - Kameni agregat za beton I maltere. Ispitivanjeagregatazagadenogorgansklmmaterljama
.
JUS B.B8.042 - Kameni agregat. Hemijsko ispitivan]e .gregata z. beton i malter JUS B.B8.044 - Prirodni i drobljeni kamenl .gregati. Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrilum.suUatom JUS B.B8.045 - Ispitivanje prirodnog I drobljenog .gregata ma!lnom ..Los Angeles" JUS B.B8.049 - Kamenl agregat. Odredivanje obllka zrna metodom zapremlnskog koefldjenta JUS 8.88.056 - Kamen i kamani agragat. Odradivanje .Ikalno-silikatna raaktivnostl. HalT1ii~k.matoda JUS B.B8.057 Kamenl agregat. Ispitivanjealkalno-silikatne reaktivnostl matodom sa malter-prizml. eama JUS U.M8.030- Kameni ogregat. Odradivanje otporno'il prollv drobljanja agregalo za boton
-
Na a.now milli.n;a Republitkog Mkretarijlt8 11 kulluru SR Srbije br. 413-81/74-02 ~t.mp3
Savelnl
zavod %8uandardlzaclJu
-
od 4.111974. ne plot:. Ie porez n. prom..
Beograd
229
DK 691.62:620.1 ,
JUGOSLOVENSKI FRAKCIONISANI
STANDARD ,
"SA ODAVEZNOM
IJ US
KAMENI AGREGAT I ASFAL T
OlnOvnl ullovl kvaUteta
..
PRIMENOM
Kamenl agregat
Pravllnlk br. 60-5262/1
ad 1983-06.29
cro'J,ed sgg~tes
Standard
je u skladu
III ltandofclam
ZA BETON
n.83.100 i983.
I
od 1983-03-30;Sluibani
list SFRJ, br. 21/83.
far concrete end osp"alt
Me(funarodne
arganlzacije
za stalldarclizilcijfl
ISO 565 iz 7972. Y"
dine.
Predmet
1
standarda
Ovlm stendardom 10 utVr(luju zajednlOke freke1)e I Olnovnl uil!dnltklmlnvi te, k,oji It korlste zelzradu botona I aslalta.
kvollteta l3 kamen. "9' "!I"
Vrste Bgregata i definicije
2
Agrt;gatl se dole na: prlrodno. eglOg~tI -
2.1
Prlr~rdnl
2.2 , 2.3
Drobljenl Mo~i
agregatl
&gre,aU
3
Frakcije
3.1
Osnovlle
-
prlrodl'\o
drobljen.
I me~.ne
nevezone
stcne.
- agregall
dobljenl
melavlna
prlrodnog
komone agreyale. ,
drobljenjem I droblJenog
kameno
Iii w'rodnn!)
"9"09"la.
eyroY3,e.
nazlvne frakeije
0/4mm 4/8 mm 8/16mm 16/32 mm (16/31,51 32/63 ';'m (31,5/63) 63/125 rom U zagradl $IIdaU stvarnl otvorl sita.
i
i I ,
Medufral,eije
3.2
0/1 mm 0/2 mm 1/4 mm 2/4 mm 8/11 mm (8/11,2) 11/16 mm (11.2/161 16/22 mm (16/22,41 22/32 mOl (22,4/31,5) 32/45 mm (31,5/451 45/63 mm U zayrldl so dati stVarni olVoli sita.
IIzdInje
SAVE~I
ZAVOD
i I
I
ZASTANDAI\DlZAQ~J
-1
230
°
8
0 II) N
.....
-
0
U1
51
~\I)
-
-
\
51
&I)
c x Os
-;z a:
0
Q
« en
m
°
>« Ii;
-x
In
C Os E " &l) CD
0 ~N~
i2 en :! a:
-
II)
E
E
8 8
q
tu :!: Q
If)
K E"'
j
II
~00
t: oJ
:> ~9 II)
.!a
>
'u
c
'N
z'"
~" o.
q 0 \Xj' °. °... °.. o.
..
E E" E E" E" E" ~1'1 co c ......
0> c
0
..
U)
II)
it)
II)
:a ,
N N ~M ...... ......
-
co N M M co
E .~ 'u ..)It; dJ .::
:I
'2
:!:
0
~N ..... 0
.,
-
"
O!
; ~ 11
~~ j
~
°..
~. E
-..
5
s I f
12 -;;... is
x x x E
g
:!
E=
E
-g
.~
):
"
c
111
-g '"
q (,) 0 I.tJ II) r; M x .c
x x x x x
0
£.,
i I
-~K x
to
0 01
~it ......
«
~
r! Os
Os
-
x
=-
E
11'1
~-
! 0 j
';-
IQ
-
8 5:C
II)
C
...J ~Z
~.fti'.~
II)
&J an C Os Os E
C
~CI ';"';:J
&n
I
~ !
W)
8~~~-&J C
Os
« a:
! :I
II)
E E
°e -
~ ~
~-
Os E
0 0 m x ~C Os IV
ai °
.oN
>
&J
LlJ
Z
fu;
N
c
I
°a ~~~:: °°
0 ct
\I)
01:
~c w Os E
E" E --.-
J1 "!
c 2 11 'f!
~- II) ~r: M Os E = E
8
~5: U')
-
..~N E
\I)
-
0
= E ~\I)
8 51 C Os
~8
« u a :r
~- oSE
C K X Os dJ ~E E'"
.8
Qw
C
Os
8 51
~0 ui v
N N
1! at
~~51
C M
og
'2
r
Os EdJ
M
~>U "'~c
8
Os
0 OJ
0
M CD
'\: 2 1!
m C
-
I!S
E ....... !
0
8
0
q
q
o. °.. q
-x
x ..
~K " E" E" E E
:1
ii : i! ! I~ i p
j ~
a.
0
0
~ .::J"
~..
~:a
N
N M ~......::: ...... '... ....... ....... co :: U) N ...
-
N
M
:!
C
to
§
~ oS ..
o~ o~
..,.
9
~
!
1 o~
oi 11 f 0 )II! U. :: R ;:;
231 4
Laboratorijsl(n
sita za proscjavanje
Za laboralorijsko
prosejavanje
1'0, promo slandordu
-
pl~tene mrele 63~90;
6
auregala upotrebliavaju
(dimenzlje
,I"dutlh
se IskliJ~lyo
sit a kvadratnog
oblika Olvo,
dhnonzlja:
olvora u mlkrometrime):
125; 250; 500; 710; 1000; 2000;
buiene plo~e kvodratnlh otvora (dlm~nzlie otvora u milimetrlmo): 4,0; 8,0; 11,2; 16,0; 22,4; 31,5; 45,0; 63,0; 125,0.
Osnovni uslovi kvaliteta Pored osnovnih
uslova kvallteta
liteta u zavisnosti
6.1
kamenih
JUS L,J9.0 10 I JUS L.J9.012,
ad namene
utvr
Iz oblasti betona
kamenl agregat mora zadovoljitll
uslove kva.
I aslalta.
Granulometrljskllastavagragata
Granulometrljskl Slitav agregate odre
5.2
Sadr1aj sltnlh festlea Sadr1a) sllnlh ~usllea odreduje Uslovl za sadrlai
Os 1m no silU 0,09 mm odreduje
6.3
se onetodom
mokrug
scjan)a, premo slandardu
JUS 8.B8.036.
sltnlh ~estiea dOli su u labell 1.
I se I proloz kroz silo 0,063 mm.
Oblik zrna Obllk zrna ISl,llllle s. no "akel!om~ v"li~lne zrna IlIIod 4 mm, prema $Ionda,du JUS 0.BB.048. Pojedino~na osnovna frakeiia i medulrakelja, I'pltana premo slandardu JUS B.88.048, sme sadrlati naj. vile 20,0 % (n,/ml'zrna sa odno~m najvete I naimanje dimenzlje vetim ad 3:1.
6.4
Grudve gline Sadr1ai grudvi gline odreduje Koliclna
se premo stand,ordu JUS B.08.038.
grudvi gline mora hili uklju~et'"
U,dozvoljene
koliclne
silnih ~estiea I
". 'me
bill veta od 0,5 %
m/mkod !rakeiied04 mOl,00,25 % (m/ml kod hakeije 537.rnomvetim od 4 mm,
6
Kontrola
I(valiteta
Knd separaelonog obllk una, Rezultoli
7
pnstrojcnja isp;tuje so. iedonput dne\,.o: gronulometrijski saslav, sadrbj sllnlh ~esli<..: snelr'o' grudvl uline. Ispitlvania Iz prelhcdnO!J slava so. obavezno s',akod".."no unose II knji!J'! koje vcdi prolzvoc:Jac.
Oznncavanje U dokumenlaelji
koja pro Ii robu u promelu
proizvoda~
agrCQata mora Stavili ')znaku:
X.V JUS 8.83.100.1 gdc ie: X - vrsta nazivne Irakcije: , osnovna . - mcdulrakcij.
-
Y -
velicina otvora nazivnih !118l1icnih!'ila.
---) K."~ni
ogregat u tlonutklJ isporuke
morllltlrJovoljnvl'lti
u:;lovr.
ut'"aCl10 u avo", UnndlU'rtu. ~
-1,--
232
Primer: n.zlvno lrake!j. me(lurr.keija 22,4/31,50zn1Covl
10:
Medufrlkclja 22/32 JUS 8.83.100
druglm Illndardimo
VIlI "' JUS JUS JUS JUS
0.88.029 8.88.036 8.88.038 8.88.048
JUS L.J9.010 . JUS L.J9.012
-
-
Klm"ni aoregatl. Odredlvlnjo orlnulomelrljlkog 10111'/0 motodom OdroillvlnJI kollClno sllnlh Celtici metodom mokrog IOjlnja Karneni agregoti. Odre(liv8nje Klrnonl
IIIregotl. Isplllv.nie lit..
Laboralori;sk.
IiI.. Perlorlr.nl
No olnoyU mlilionio R".,ubUCko. "ku,orl"'..
grudvi gllne obllkl
L.borllorijlka
Nlzlvne
zrnl komellih
&gregltl metodom
klJunnstog
merllo
mere oIVon motaln.
ploel.
II kulluru SA .~r q. br. 413-81/7402 "
IUVOUIOjlnJI
TehnlCki
ullovi Illplliv.n;e
od 4.111874. n.o>Ioeo.. no promo, PO'" ,
233 STANDARD
XII-\960
Rde.le br. 17-5369 .4 19.XII.1960; Slulbtnl IIsl FI"RJ br. 51/1960
1
Predmet standarda Predmel standarda je utvrdlvanje kriterijuma 18 razvrstavanje zrna u pogledu njegovihmorfololklh karakteristi\,;a.tj. u pogledu obUka zma i iz&ledapovrline zma agregata. Kriterijum je radi izbe. gavanja dugih opisa &&fetoprikazan u tabelama 1 I 2 leao I slikama 1 do 3.
Z
Oblik zma Oblik zrna odredeD je odnosom dimenzjja nna i stepenom zaobljenosti. Tabela I
i I
I =' "" f t 9 I
U S
B. B8.047
ZRNA AGREGATA
SA OBAVEZNO:ll PRIMENO~1 ..' 1.\1.196\
iIII I 11 :I i i :I
J
Ispltl...nJe prlrodnog kameDa DEFIMCIJA OBLIKA I IZGLEDA POV~INE
JUGOSLOVENSIU
Razvrstavanje
l:d
:b-I
Zaobljen
loptast 51. I a
d: b 0.5
duguljast sl. I b
pljosnat sl. 1 c
..--"-..-----
.--...---.---.-----.------.---...--.-------.---..--.---.---lupln~l No..,,'!,""" 'nnhljen sl. 2 n
('Ijnonnl sl. 2 c
kockast s1. 3 a
Ugiast
1: b 1,5
,
pljosnat s1. 3 e
(Vldl prll""". sllko)
IzgIed pomm.e
3
zrna
Pod izaledom povrline zma podrazumevase povrlioa zma.
vidlla neebradena
ill prirodrtim putem obradena
I
. a i :I ~
Tabela 2 Gr.apa
Izgled povrline
I
stakiasta
Po pravilu, Ikoljkast pre10m
Crni kremen, opal itd.
glatlea
Vodom izbrulena iIi glatlea usled preloma Ijuspaste iIi jedre stene
Valutiee Iljunka, rot. nac, neki ~njacii sl.
fino hrapava
Hrapav prelom sitnozrne iIi srednjezrnnsle slene kojA ne SAdrti nikakve lako vldljive kristl11alte sastojke
Bazolti. trahiti, pOIfiri, nckl klci'r.;nd ild.
4
peskovito hrapava
Prelom koji pokazuje vile ill manje 18obIjena nna
Pcli!arl. ooUti
5
grubo hrapava
Povrlina koja sadr!i Jako vidljive krislalasle saslojke
Granit,
6
.atasla i lupljikava
I'ovr~ina sa vidljivim poraOlI I lupljinama
Plovucae. bigat ild.
~2
I = C = I. I ~
.
3
Prlmeri
Karakteristike
gabro, gnajs
-... . - -....------"-----.-..---
Napomena:
Razni uzora
islog tipa steDe ne moraju da pripadaju
isloj grupi tabele 2. un...
I
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD
ZA STANDARDIZACIJU
IV'" 2
234
.
ZRNA
OBLIK
AGREGATA
~-
~~~;}'i:
:
I
. . ','..
::
.:. .:'-~..':_'
,:'~,;~
"~'~::.;
::: :
';'.,..
-.',.. ""'.':~'.~.~~~{:.-'.~~'"-~-:\.'',-''' ~,~-:.~~:v ,,' :'~J'~""""/~'~ ",
. 51. I.
I .. '"0'''
.
I,.
-
51. tb
51. Ie
or'::'.""
. (."o,~"d,~" '. : c,\~.~~~~~;;.~! .J",,~'
.~:. ,
,
~t/..
;:'~)
~';.
,
~F;'$iiL~" . .,~~...;;' ';':"'\'i\.r,.~.~~~i; . ''':'~;~?;~~~~~~'~' .,,~: .;d.~
:-,
,~.~~~
,',
"
51. :!'n
51. ~b
'.:
~
~ '
.
SI. 2c:
~"
:
. -/\ :.;','
,
,
'i",~ 51. 3.
~
:"'.-;~/::'
.,:
' "'::5 "
..
."~
,
_
'. .
.
"~:..~~:,:,"~:.'~' 51. 3b
,',.'
\::.
.-:.:_~,
.>£5ii:,~
~.~f~~'.~' 51. k
.~
235
UDK 191.52:620.1 K_nl
JUCOSLOVENSKI STANDARD
ODREElIVANJE RASTRESITOM
SA OBAVEZNOM
JUS D.D8.030
agregat
ZAPREMINSKE I ZBIJENOM
MASE U
1988.
ST ANJU
PRIMENOM
Pravilnik br. 07-5343/1
od 1986-03-17
Mine,el
Oval Stsndsrd
od 1985-11-08; Siulbenlilit
eggrtlflete. Determlnetlon
Ie u skladu sa prtldlogom
.tsndsrda
SFRJ. br. 2/88.
of unit welflht
Me(funarodne
of"glll1lzBClle zesrBfldardlzscllu
ISO /DIS
6182 iz 1980. flod;ne.
1-
Predmet standarda Qvlm standerdom 58 utvrlSu]a pOltUpak ZI odralSlvanje zepremlnske mISe egregata u ratrelltom nom stanlu.
I zblJe-
2
Oprenil: za ispitivanje
2.1
Vaga kapacltata 6,00 kg, .. taeooltu
2.2
Vaga kapacltata 60 kg,sa te/!noic!U:I: 10 g.
2.3
~pka Z8 nabljanje. ~Ipka Ie metalna, okrugla, preenlka 1,6 em I 60 em dullne. Ne ledoom krelu, ne dull-
1,00 iI.
nl ad 2,5 em, postepeno se sulava I prelazl u zaobllenl vrh preenlka 0,6 em. 2.4
.
Sud za merenle. Metalnl sud za merenje Ie elllndrienog obllka sa dlikama. Sud ne sme propultatl vodu. Gom]a lvIea I dno suda su ravol glatkll planperalelnl. Sud mora bltl dovolJno evnt da prl upotrebl zadrll ,yo] obllk. Sudovl ZI moronlo od 10 130 dIA" morllu ne gom]em I donJem obodu bill oJael,,1 optlvenJem eellenom trakom deblline 3 10m i Ilrlnl 40 10m. Sudovl ZI meren]I, prema vellelnl zrna u egregatU, treba da imalu zapremlne 1,5,10 130 dm" I moraJu u pogledu dlmenzl]a dalspunl sledate uslove date u tabe. II.
dm""
10m
10m
10m
Vellelna nalv~lg zme u egregatu 10m
1 :I:O,DDS 5':1:0,025 10 :I:0,050 3D :I:0,150
88 175
164 208 252 312
I,D 3,0 4,0 5,5
8 16 31,5 63
Zapremina
Unutretnll preen Ik
~25 350
UnutretnJa vlllni
Nalman]a debiline lime
potrebne za nlegovo Zopremine suda za merenle odre(lule sa merenjem mase vode tamperatUre 20:1: 2 'c (V), doblla Ie deljenJem mase vade (M), Izrelene u kg, punjenle. Zaprem'na luda, u kubnlm declmetrlma masom 1 dm' vade ne 20,.C kolelznosll 000 g. 2.6
Tennometar do 50 'c.
2.8
Sulnlce 110 :I:5.C.
2.7
Lenllr !!ell!!nl, dullne 50 em.
. Ilzd8nje
SA V!ZNI
ZA VOD ZA STANDARoIZACro
236 3
UzlmanJe
uzoraka
Iz dobro Izme'lnog egregau "Itvrtanjem ..n)e, pr.ml 'Ibell u t. 2.4.
4 4.1
Odredivanje
zapreminske
II lzuzml uzorlk zlpremlnl ponbn8
mesa u rastresitom
Zl pun)I"" IUdl Zl me.
stanJu
Uzorlk II nl tlmperl1urf do 110:1: 6 °c oNlI do Itllnl m-I
olU'enlm uzorkom II nepunllud 21 mere.
n)l. Agrealt .. IIpI .. villne od Ii em Iznad lvlce audl. Trebe pultl dl.. IUdnl pon.., dl ne bl cIoJlo;, do 18111'I9ICIJI zml. Povrllnl Igregatl" potom porlYnl b8z nlblJIn)I, Sud II uzorkom II Izmerf nl .vlgil odblJIn)em mill IUdl nidi ml" uzorlullM,I.
4.2
Zapremlnlkl mill .eglu
u rlltr.lltom
UInJu dobl)1 ..II ObrIlCI: My, -
M, V'
qdl)e:
Mr V
- masl.uzorka,
-
z.emlne
sudl.
6
OdredlvanJe
6.1
Uzo,lk Ie osuIl nl hmpI..turf ad 110:1: 6 c: do Itllnl m~. SlId Zl meran)e punl .. do )edne treellnl vi. ° 11118 osuIenim agregltom I nlbIJI'1 26 uderlClllpkom Zl nlbl)In)e. Zitiln .. docIl prlbliino Ilh kolltlnl IQI'I\JItIII dll)e nlblJI 'a 26 udarlCl. tako dlllpka prodlra u auragat. Na)ad II IUd II merenll prapunl IQl'I\Jatom. nablla sa 26 udarac:el vllak 19I'I\Jaulklna 'Inprom.
6.2
zapremlnske
masa agragate
u zbljenom
stanJu
Sud ,a uzorkomHlzmeril
nidi mill
Zapremlnska m8l8agregau
u IblJlnom Itlnju doblJal1 II obraca:
Ibilinog
uzorlul
IMil.
M MVI ---!.V
gdeJI: M. - mill IgI'I\Jlh u Ibljenom ,tanJu. V -iapremlnllUdl,
8
Rezut tatllspl
tivanJI
ZI rezuluh II uzlma ,rednJa vrednost ,azult"a Iz dVI Ispltlv'"JI oq.. rullkl nl .me bltI ,,161 od B ". Ako Je rullkl va6I, vrII .. tm!a IspltlYll1Ja I uzlma II srednJI vrednostdva na)bltta relutuu. Zepramln,ka ml Izrdavlju u kg/m'. zaokNQlJane nl 10 kg/m'.
He-
mll
ll8publlOkllll sakrlllrljetai.kullUN 8ftSrb'lbr.4tHI/74-02od.t.ii 1i74.IIIpWlsa1-
Slveanl UYOd 1I11I'-"",u
- ---
III
,
237
DK 622.36 JUGOSLOVl!NSXJ STANDARD
Prirodnll drobljenl k8menlllllnIPti ISPITIVANJE POSTOJANOSTI PREMA MRAZU
SA OIAVUNON
NATRUUM~ULFATOM
JUS B.88.044
I
1982
PlUMEHON
Pr8v~nlk br. &0-5823/1 od 1982-04'()8;Slutbenl
ad 1982.()7.29
Natural snd Cfl/IhN stone "".te.
Ollllj .tandard
Predmet
1
j. natllO "y;z;jom
ltandsrds
r.t
HIISFRJ, br. 29/82.
for ff'fIU;ng r81lta""
JUS 8.88.044
Iz 1960. /IOdine.
ltIind8rda
Ovlm stlndsrdom se utvrdujl metodl ZI Ispltivlnjl postollnostl kemenog agrllllite pr.me d.lltvu mrlu upotrebom ZlSitenog rutvor. nltrijum-sulflt.. Ovam metodom Ispitulu se zrn. pr.tnikl Izned 2 mm.
Uzimanje
2
uJQraka
Uzorei se uzimeju ne n.tin utvrd.n u st.ndlrdu JUS 8.80.001.
3
Aparati
i pribor
Z. Isptlvlnjl postjlnoltl k.menog IIIIregateprtml mruu po ovol metodi upotrlblj.v.
-
-
.I.ktritn.
1U1n1c:8;
II II.dea pribor:
.
site prem. ItIndlfdu JUS L.J9.010 SI v.litinomotvarl: 1,0 mm, 2,0 mm,4,Omm,8,Omm, 16 mm, 22,4 mm, 31,5 mm, 45,0 mm i 63,Omm; villi' k.p.cit.tl 5 kg I osetljivostl 0,1 g; korpe od lleene mr.h Zl potlp.nl~ 1III'lIIIatlu rlltvor nltrllum-sulf.tl I za sulenll;
11,2 mm,
- Iud ZI rlltvor n.trllum-aulfltl tekvI v.litlne d. se u nlegl mot. lmestltl korpi II egreg.tom Iitog uzorkl; Iud morl Imltl poklopac;
- stekl.n. -
.pruvete (16 mm X 1&0mml.
R811118nli
I rastvorl
tlrmometlr;
4
Korllt. II sledeti rlllll.nsl I rlstvorl:
- rlzblltenl -
rlltvar
rlstvor hlorovodonltne klselln. (HCII +
blfllu~hloridl,(8.CI2110"',
u botlel
rlltvar Zl Ispitivlnl.: netrljum.sulflt
II rlmlrl
bezvodne
soli Ntrljum-sulf.te
(N.2SO.)
1) u botlelll
kep.IJI
II k.pallkom;
u vodi do z1l16lnll. NI lit.. vodl dodl se .oko 350 9 10H20).
III 7&0
g nltrllum'IUIfI~ek8hldrltl
(N.2SO.
temperlturu Ispitlvenll. RlltV.lnI. nltrijum-sulf.te II Izvodl u toploj vodi do 50° C I z.tlm ohledl "' Pri rutvlfenju u hledi10j vodl, r.stvar stojl pr8ko notl. Ked. II rlltvar Zlmutl t.stlc:8m1 Ispltlv.nag meterll.I., morl .. pripremiti nov rlstvor. N. dnu Iud. .. rlstvaroril morl uvek bltl nekollko krlstlll nerlStVorenog netrljum-sulf.te.
II izdanje
SAVEDII ZAVOD ZA STAI'IDAaDlZAaJU
I
238
6
Umrcl
za Ispitiv8nje
Uzorak mole bltl osnovna fr.ke!j., mec1",fr.kelj. III kompozit ovlh fr.keIJ.. Lllbor8torljlkl .. II uzork. I prlpr.me osnovn. fr.kelj. 101 kolleinam. d.tlm 101 t8b8U ,.
T.b.la 1 M... kg
Fr.keij. mm
Izned lIned lIned lIned
0,5 1 2 4 6
2.0 do 4,0 4,0 do 8,0 8,0 do 16.0 16,0 do 31,5 31,5 do 63,0
Ako IU Olnovn. fr.kelj. Iln.d B mm industrljski pod.ll.n. 101medufr.kell', umesto fr.kell' 16;0 mm, 16,0 do 31,5 mm I 31,5 do 63 mm pripr.me .. fr.kell. 101 kollelnam. d.tlm 101 tab.1I 2.
.
T.bel.2
I M... kg
Fr.keil. mm
0,8 1,2 1,8 2,4 2,5 3,5
8,0 do 11,2 lIned Izned Izned Izned lIned
6
Pripr.emanje
opitnih
8,0 do
frakcija
11,2 do 18,0 do 22,4 do 31,5 do 45,0 do
18,0 22,4 31;5 45,0 83.0.
ZI ispitivanje
Pot~.bna kollelne fr.kell' 0..11 H n. t.mper.turl od 110°C I ohledl do IObn. t.mper.tur.. ProHI'v" nl.m '11 pripreml ellta frekelj., npr. frekell' od.4 do 8 mm I HI. kroz lita 4 mm i 8 mm. Podm.rn. I nadmerne Irna.. odba~. Frikelj. na donjem litu H dobro opere vodom, oeedll owli do ltalne m... 101 lulnlel na 110°C.
7
Postup8k
7.1
Pr~
7.2
ispitivanj8
od~I:H
koUelne
ni trikeil'
H ltavl 101 korpu.
Dl:IanJ. opltne
frlkclje
Oi!den8:llzmer.ne 18h,
tako.d.
prlpremljone
taenost
V.ta
opltne
frakell'
pr.m.
t. 5 I 8 (ma..
koUeine grublh frakef).
frekel).
pre potapanl'
- mil. Oplt-
sme H IUvitl 101 vile manllh korpl.
101r..tVON
opltne
frakell.
pokrlv.
II drll
frakellu
slol.m
po1Dplln.)manJe
u rastvoru debt!lne
netrllum-lulf.ta 15 mm.
nelmanl'
18 hi n'lvlle
239 CI bl II lmanillo
laplrlvlnll
laprlOllo
IluOIJno zlVldlvlnll
Itrlnlm
mlterlJlml,
Iud II opltnlm
Irlkel)I'
ma morl II pokrltl. Frlkeljl 7.3
Sullnje
potoplJlne opitnlh
u rlmor
f.lkcljl
drll
II u proltoriJI
nl ternperlturi
od 200 :!:20e.
peall potlplnjl
POIII perlodl potepll'l)1 frlkel)1 IIlzvedllz rlstverl I oltlvlll dl II 00ld1 prlbilino 16 mlnutl, I zltlm II IIIVI)1 U Iulnlcu. Frlkel)1 selUll do IlIlne mise nltlmperlturi od 1100e 6 do 7 h. Stlpen lulen)1 adr... "ule II vegenj.m u Intervillmi od 2 do 4 h bez hllc:lenjl. Olulenl frlkel)1 II utim hledl do t.mperllur. IspitlvlnJI I pooove potlpeju u rlatvor nllrilum-lulflll, 7.4
Bro) elklull Jedln elklul obuhvltl pOllpen)., oo"'.nl' I lulen).. NllzmanlOno potlpenj. dok se, zlvllOO ad prlmenl, ne poltigne odgovlrljuel bro) eiklull.
7.6
I aulenl. ",Ii II IVI dotl.
Odnldivlnje ",bltke ml" POll. ze",letke pollednleg eikluSl korpe II Irlkeijlml .. IIIVI U vetu poludu kroz ko)u legeoo strull YOdl Zl Ispirlnle Zl. ",eme od 24 h. Vrerne Ilpirlnji mole se Ikrltitl Ilplrlnjem u toploj vodl do sooe. FrlkelJI je olloboc:lene od nltrilum-aulflte kad .. posl. odld..lnjl trlkei)a u d.stiliSlnoj vodl, u vremenu od 16 min (zlp,ernine veda dva puta Vlee ad upremlne Irlkel)e) ne mole doklutl p,llulnoll lultl'.. Sldrlel luilita u vodl doklzuj. II tlko 110 .. mill deo ved. stlvl U Itlklenu .pruVltu, dada pw klpi razrac:lanahlorovodonlOn. kiselinel rallver barl)um-hlorldl. Vodl u .pruvlti mo,a oltatl blatra. Posil prln)a, svake opitnl frlkel)a .. autl do stlln.'ml.. nl t.mperalurl od 110°C, hledl I pro..java na Iltlma II odr"'ivanjl gubitka mise dltl u tlbeli 3.
Tab.la 3 Opltne Irakeifa mm
Izned Izned Izned Izned Izned Izned izned
2,Odo 4,0 do 8,0 do 6,0 do 1'.2do 16,0 do 16,0 do 22,4 do
Sito za adr"'ivan)1 gubitkl ma.. mm
4,0 8,0 16,0 11,2 16,0 31,6 22.4 31 f>
1,0 2fJ 4,0
8,0
Izmerl .. mall frakel)1 pollt potlpanjl (m2) nl Iitu II odrl"lvlnJI gubltke ml... Rezllkl u mill frlkellt pr.1 polll potlp.njl predlllvill gubitl~ m2 t. ~I" '(m, R.zulllt .. dlJI u procentlml u odoolU nl mlSU IUV.IrakelJ. prl poteplnll 1m,),
-
7.6
IzrlOunlvlnje rezultetl Gublllk II od."'uj.
za !vlku opltnu f,akellu.
Gubltlkm...u%. -
rT}J .-m2
m.
gdl)l: m, - maSl opltne frlkelJ. pre pot.pln)I, m2 ,- mall opltne trlkel). posle'n-clkluSl pollpenJI.
'100
.!1
0 Izveltaj
8
Izveltlj
-
-
Ispltlvlnju IVlkog uzorkl morl dilldr!i Ilidetl: ° oznlku uzorkl, ozneku opltne trlkclJl, brol clkluu Inl, gubltlk me.. opitlll tr8kclje, u %, poIIbnl ZIpI!lnjl nl uzorku i nI opitno} trlkel}i kojl bi mogll uticlti nl tlenOlt odredivlnje.
Vezi II drugim IIlnderdime
JUS l.JII.OI0 - lebor~oriilkl
Ne-
lite. Nlzivne mere otvore
AopoobHe"'" IIkrewtjeteu kulturuSA-Ie br.413-81/74-02001 4.111874.'"pIeee.
IoIftlll;8_nl_u.-",
-.....
-
ne--
..241
DK 891.52:820.1
JUS B.B8.031
Kemeni e t OOREOIVANJE ZAPREMINSKE MASE . UPIJANJA VODE
JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OIAVUNON
1911.
nlNENON
Pr8Vilnlk br/50~241/1
ad 1982'()&-O7
od 1982-03-3Y: Slutbenilist SFRJ, br. 24/82.
OetermiMr/on of perfic/e den.;ry end wer., eb~rion
CrurhtKI~te.
godlne I JUS 8.88.03' iz '962. O"e/ ,renderd /e n81teo _/zl/om ,r.nderd. JUS U.M8.02' Iz '969. godine I u IIcltKIu/e .. prtKIloz/m. ".nd.rd. MlI4un.rodn. orl/8niZ8ci/e Z' ,r.nd.rdlz8Cl/u 150/0156783 Iz '980. godlne.
1
Predmet
standarde
Ovlm stend8rdom se utvr4uje I18Cinodr84lunje upljenje vode. Sltll8 frekelje .e.te
2
Dtlfinicije
2.1
Zep,..,.lnlu
zepremlnlu
m-
litnih I krupnlh frekelle 8gregllte I
sedr!e zrne menle od 4 mm, e krupne frekelle zrne vea od 4 mm.
m... egregeta
- me..
zrne egre.te
I.. otvorenlm
I utvor.nlm
poreme)
jedlnlce
zepreml.
ne.
2.2
u'plj8nje va.- - kollClne vode kole prodlre u'otvorene pore egregete prl etmOlfe"kom prltllku.
3
Princip Uzorek egr8118teOIUlen do stelne me.. meri .. I odr84uje zepremill8 pom~u plknomlltre 111hldrostetlC. kev.. Ze odr84lvenJe zepremlne uzoreke litnlh 'rakel)e korlltl .. metode plknometrom, e ze krupne frekel)e metode hldroltetlCu vege.
4
Aplrlti i pribor
4.1
Oplt8 opreme
- ve. upecitete 5 kg 18 teCnottu merenje od 0,1 %, u potepenje uzoreu u vodu, - pOIude - pOIude ze IUlenje uzoreke, - lito 18 otvorlme od 2 mm, -
IUlnlce,
- krpe u lulenje povrtlne zrne krupnih frekelje, lteplC, - luklenl - Cele, kupeltl ulup od metele, preCnlke 4 em ne vrhu I 9 em prl dnu, viline 7 em, .. otvorenlm - doom, Inor
II ~d8nJe
toplog vezduhe
u lulenle
povrllne
Iltnlh Irekelje,
SAVEZNI ZAVOO ZA nANDNUJUAOJU
. I
vrham I
242 -
4.2
- lipk8 ZI nabijanja, ma.. 340:1: 15 g, krutnog pra..k8 praenika 25:1: 1 mm, - tarmomatar. Oprame za lapltivanje matodom hldrOltatJek8 yage
4.3
korpe od tleanl mrata .. dr'kom i oNorima od 2 mm, Iud za potapanje korpe u yodu, prlbor za Y"lanl" korpl ZI tal Yage.
Oprema za lapltlyanje metodom plknomltra
-
plknometer zapramina 50
yeta od zapraminl uzork8 CnaIliei JI data lama Jldnog od tlpova pikno"
matra).
4
~-
3
Na Ilielle: 1 doni! dao plkoomltra 2 naltavak 3 brulani dao 4 oznak8 k8l1braei/1
-
1
--
--....
Plknometer 6
Uzimenje
5.1
Iz dobro Izmllanog materijala eltvrtanllm .. pr!prami potrabna kollelna uzoraka.
6.2 6.3
Kod Ilpltivanla Iltnlh !rakelfa potrabno jl za pojldlnetno ilpltlyanje nalmanll 500 g malerijala. Za lapitlvanJa krupnlh !rakella pOlrobna kollelna za po/ldlnaeno IlpltlvanJI, Izra!ana u gramlnll; Izraeunaya.. tako da.. prlenik najyotlg zrna, Izra!on u mm, mooti II 100.
6
Pripreme
6.1
Pr/prema Iltnlh 'rakel" agregata
uzor.ka
uzorka
Potrobna kolleina uzorka olu.i II do IlIlna mas. prl I.mperaluri od 106:1: 5 °e. Zatim .. Ulorlk Illyi u pagodan Iud, prlllj. vodom IUlorak mora biti 5 em pod vodomjl oillvi da Itoli na lobnoj tlmperaturi u
,243 vodl najmanja 24 tasa. Vazdu!nl mahuritl Ie Istaruju malan/em ill trelenlem. Posle nalmanle 24 tasa od. dekantira Ie voda. Uzorak sa razlltra na ravnu povr!lnu i izlah blagol strull toplog vazduhe. Radl ravno. mernog sulanja mora sa tasto melatl. Postupak melanla traje Ive dok .. agregat ne prlbllfl stanlu luve povr!lne. To sa ltanje proverava metod om Ilobodnag ollpanja. Sitan egregat 58 slobodno naspe u kupasti kalup sa viline od 5 em od gornle povr!lne zarubllene kupe; povrllna kupe sa nablje sa 25 udara metalne IIpke I kalup vartlkalno podlgne. Ako uzorak )01 nl)e povrllnlklluv, kupa od Iitnog agregota 18drhee Ivol oblik I sulenje 58 mora nastavitl uz stalno melanie, a Ilpltlvanje kupom ponavliatl u testlm razmaelma Ive dok sa kupa polle uklanj~nja kalupa ne potne slegad. To pokazuie da je sltnl agregat postlgao povr!. !inskl suvo stanje. Ako se kupe Ilegne vet pri prvom Ilpltlvenlu, to znatl de je uzorak luvlla osulan. U tom Ilutalu uzorak sa navlafl, potpuno se Izma'" I ostavl da sto)1 u pokrlvenom ludu ill zatvorenol PVC.vretlel prlblifno 30 minuta. Sulanje I Ispltivanje kupom sa zatim ponove. 6.2
Prlprema krupnlh trakella egregata Potrebna kolitlna uzorka osuli Ie do stalne ma.. na temperaturl od 105 t 5°C. Uzorak sa odseje na do. nlem situ nazlvne trakelle kolu Ispltulemo, opere 18 vodom od preha I litnlh testlca, potopl u vodu I ostavl da stojl na sobnol temperaturl najmanle 24 tesa. Zet.im se uzorak Izvadl Iz vodl I osull povrllna zma. Vldljivi tilm vode sa povrlinl nne uklenla sa brisanjlm vile pute krpom. Viti komadl brllu .. po. jedinatno. Povrllna uzorka lull sa tako, da nl dO
7
Odredivanje
zapreminlke
7.1
MI~oda piknomltrom
7.1.1
OdreillvanJI
maID
18 Izvodl u proltorlji
stalnl
tlmperature
voda moraju
Imati tlmperaturu prostorijl.. vog piknometra (M I)' Zatim Ie piknometar Iz plknomatra
se odllj~. Izmeri Ie masa pagodne
I prespe u plknometar vazdulnih
odstupanjem
t 1°C.
kolltlne
vodom
Uzorak se dodele postepeno,
vlzdulnih
mehurica,
piknometar
zasitenog
povrllnski
t/
.
If,
M M,+,f.'-M, "'( -~.V . V"'(vode
gde ja: g/em), "'( - Zlpremlnska masa zrne agregata sa o!Vorenlm I ZI!Vorenlm porama, u M, masa suvag uzo,ka agregOta za poJedinatno Ilpltlvanle, u g. zapremina zrna agregata mise MI, u emJ. V
-
masa pnznog
SUyog piknometra,
U U,
g, M'l - ml.. piknometr. n.punlenog vOdom,u i.A, - masa plknometra sa uzorkom I vodom, u g, "'(vode - zapreminska masa vOde, u g/em3.
.
IUv.Qg uzorka
mela III trese, da bl II Ipretllo
Ie dopuni vodom do oznak.,
Z.preminska masa zrna izra~unav. Ie prIma obrascu: I,
MI
Uzorek,
pribor I
(M.,I
lId,hvanJa
mehurita na zrniml.
Posle odstranjivanja (M,).
7.1.2
sa vodom.
sa dozvoljlnlm
Odre"lvenjl sa Izvodl tako Ito .. prethodno izmer; ml.. suo napunl vodom do oznaka I Izmlri masa (M,). Polovlna voda
T8mperilUri proltorll- I tlmper.tur. vade I,mer..
termometrom.
obrile i izmeri mlsa
244 RIldN tllbela u belaJanja IlzratuNvanja razultllta Ispltlnnia datil ja u prilogu A. Zavllnolt zepramlnlka ma.. voda od tamperatura data ja u Iladatol tllbell.
Temperatura °c
-yvoda, g/an3
Tamperatura,
16 16 17 16 19 20
0,99912 0,99697 0,99602 0,99862 0,99843 0,99623
21 22 23 24 25 26
°c
-yvoda, g/cm3 . 0,99802 0,99720 0,99767 0,99732 0,99707 0,99681
Razultatl Ispltivanja Izrahvalu .. u kg/m3 zaokrugllanlm na 10 kg/m3 keo aradnjll vrlldnolt naJmanla dva peralalne
IspltlvanJa.
.
7.2
Metoda hid_leu M...
uzorke,
vazdulnl
vega
pripramlJanog
Izrnari .. I temperatura
7.2.1
prama t. 6.2, izmarl .. na vazOOhu IMp,l. Uzorak
mehurk!1 malanlam
III dizanjam
Ispultanjam
korpe u vodu I odradl
..mvl ma..
u korpu, uzorka
oditrane
u vodIIM.).
vode.
IzratunavanJa Zapraminlka
ma..
zrne izratunava
.. prama obrascu:
.
M
-y.V:
v
. 1M,
M.)
-y vode
gela ja: M. - ma.. Drugllimboll
vodoll) zalitanog objalnJanl1U
Tabela za belaJanja
8
Odredivanje
povrlinlkllUvog
uzorka,
u vodl, u g.
u t. 1.1.1 I 8.1.
IlzratunllVanja
razultata
IlpitlvanJa
data Ie u prilOVU 8.
upijanja vOOe
POila odradlvanJa upramlna uzorka, pomotu plknometre III hldroltatltka vega, oOidenl uzorek II rezal' tra u pogodan IUd, lUll u IUlnici do ItIIlne ma.. na tempereturi od 106 :!:6°C. Uzorak .. ohilldi I Izmarl me.. (M,).
8.1
Izra6unllVanja Upijllnja vode u procentima
ma..
izretunave
U.~
.. proma obralCu:
M -M
.
M
XI00
gela Ie: Mp, U
M,
-
me.. vodom zuitenog povriinlki IUvog uzorka, u g, m_,
- upljllnie voda, u"
- me.. uzorka Mp, olUlanog do Italna ma.., u g.
.245 Rezultetl .. deju kao srednje yrednost nejmenje dye perelelne Ispltiyenje ne Istom uzorku, Zlokrugljene ne 0,1 % me... Tebele ze beldenje I Izre~uneYenje rezultete dete IU u prilozlme A I B.
VOle 58 druglm ltenderdime JUS B.BO.ool
-
Prlrodni ZI potrebe
kemen.
Uzlmenje
gr8118YlnentYe
uzoreke
kemene,
prlrodnlh
I droblflnlh
kemlnlh
eVlgete
246
N
.!!. "u
e u..
N
E a. 0
0 .!!! lit -
:~ ~ eQ ~ i! .. & E .. I-
0; '8 :> t! ;! all & E . I-
.!!. 'u ~:! LL
8 cd £II cD III :J ., :t 1! .. 'aC e .. E fa. 1; . E 0 ~c: 'Q. E 0 1 E :! 8. ! If 8' c. E ~
-
IS
'S .~ 'i!.
...
Iii
c
::J ~II(J
E
eQ.
IS
. C
.g ! I 0« .t
~I
I
::E:il:i
~iiI
.
::E
-~\)Ii'
:
I:
::E" I I::E" ,~ >~ ::E
~-II
0
:J
-! r- ~::E"I> + ! ~I ;.
>
. r-
I i
,~ c
.. E
.,i
..
..
en
01
en
en
~#
:Ii E
1
N
i
.Ii ~:> a ic
>'
. '-
::E
iI
i~c
2.
..u
b
C .:./.
'5.
!..
8' :>
E 0 '8,.. ~B ::E
8' ~C N t! 0. :I .. ::E
N
E '"........
!~~I"
I
8.
'f~,.. Eo
8.
........
~::! :>
:I
r
1
::J
! .I
.
i
i
jE
~1
I
I
.-
"c:
C
I
.~
.
~"
I
"
..
.... .w:
I 't"il
~ ..»'co . '&: ::J E
I I
a
II
8
III
'8 '.. :> =1i
.
8' c:
'''
'c
c.
'8
bu "
.
Q. :> :=
;
8C C ..¥ ..¥ 'Q. 'a. :I ... E ... :I 0 ::E ::E 'tJ
E u c:
0 "C
2~:J
.!. ~8' '5. :J
C .a :J
s
:J
'0 .JII:
&' U ~~'8 '8 cN :> :> 81 ::J :! ~'c :X 0 .~ '5. ::E " :>l :J
..1
-=
:x to
:J C " 'E . is. r::!
C 'E . is. r::!
2
E
247
N ,~
'u .¥ f u.
~.. -.1i
-
Q
N
B CD III III
.1.
'II ~e
-
I,L.
!S .., ::J 'E.. "0C
. N
e .. 'S ... c E ~ .- 2~:> ::J .~
..¥ t
:!:!
I
.":c
~.
2 .H 0
.
..
~:e
.
~I ~.I. ;>Ii ~G. ..~ ''"~: f:' . .~.
!~
:;)
i'1> .
~~,..
>
rJ.:.'" .:;;::
:! '2
.J ~
G
8
.
E
.~
at
eft
101
.
en
III
E
.... E .......
~~""
Ii
""
6
.......
at
.~
:!
f
i' 8' c
::J
~.c :J
~
'0...
!:
i:>
. . . . !! c !!.
g: -
C
II
~E II .¥... c ~E ! Q. ..,., U
0-
....
.~
2 .= !i
.=
N 2:I ':J
' .a
If! >
8' ~':a
~c: "ii..c :>
Ii:
8' C . 8'C
'001 0
R
0 Q,
'U 'iN
N
j
E
E
III
~'g :> III
j
'c 'e
i
81
a
">
0
0
~co
0
2:w
~j::::l
::'Q. :I :I '0'
co .:JI.
"00
!i
s
~.¥ U > c: co
~.~ ).: 10
~co
.
"
:x
III
ct
N.,,-
.¥co
'0
""."""l\opubIltllog
~_nl-
.¥..(; .U
'g > c ~.~ '6, :;)
N
.
::::I
c ~'E u a.
. :~0 .. ~.'8 Q. :>
E ...
.
III E
.:
'f
f
a a
ii
'E
h
.. u ... ...
~r::J
kullVNSASrbIja1>.,41~~1174-02 011 111.14. ... plato. po... noplOfMl
u .._I...¥u
-
"-'oil
248
-.-
,
-_0."'4
JUGOS1.oVENSKI STANDARD
Ukupno stranA
~._...__.__._._---
KAMF.'NI AGREGAT Odredlvanje drob1jlvostl u cilindru
3
JUS 8.88.033 1993.
Of'j l'taDdani j. objIY1jl!ll1l .S11dbmo8 11,1:11SRJ", br. 72/'3, lI.lner.9l
- Deterttrl1llltinn
Illlllregllte
or CMUfhl/hfl Ity by cmnpraR.doD
In cyJ .lndar
PREDGOVOR Ovaj Ovaj 1
standard st6ndllrd
je uu
klJmene. i? 1959.
godine.
PRXDMIIT
Ovim 5tanc1srdom 50 utvr<1njll drobljenju (drobljivollt).
2
?II "'tlln
m"torln
orlrn,tlvnnjll
ntpornmltl
kamenog
IIgregsts
prems
VE7..\ SA DRUGIMSTANDARDTKA
Odredbe 5Landarda na kojll 511 ovnj "t.I1r,
-
JUS B.BO.00l:1984,Prirodni kamPn JUS B. B3.100: 1983, Kameni agr..gllt
faIt 3
5.1 5.2
5.3
u510vi
kamena
kameni
i kamenih
agregata
agregat
za beton
i as-
kamenog
agregate
prema
kva1tteta
11 IImislll
ovog
stancllJrc1n
.In mp.rn otpornosti
.
kemenog egreglltll JUS B;80.001.
?/I .(splt./vnn.!".
pn nvom
..tllnrlllrdu
u?imsju'se
prems
stan-
OPREMA HidrlJulicka
mogucnoscu
vim
lI?oraka
Frllkeionbllni
UZlMANJE UZOIWU.
Uzorei dardu
5
Osnovnt
U?!mllnjp.
DEFINICIJA
Drob1jivost drobljenju. 4
-
-
prirlJsta
Celicni dnom
i
presa 511 kojnm ~o?p 5" sile od ) tio 2 kNf'"
eilJndnr poklopeem.
(unl1traiin.ln
Vsga sa mogucnoscu
5.4. Laboratorijakasitl!
prlkll?
primenj'mll
~ptpr~r.pnjll
.
prpr.nik
rlo
10,0
dllt kg
i sa
1\ stAndnrauJUS
jP.
ns
8.83.100.
..----..--?AVon
.._0
?A STANnARDI?AClJU
h-
sliei
150 mm) sa
1.
tscnoscu od t 0,1 g.
~~~OO.rwJrMiv.nja ri:'nhljivn.ti
SAVF.7.Nf
od nlljmllnje
150 I11III,vtstna
eillnrlrll
m~rp.njn mns~
Deskrlptori: kamenl ~greqat. drobljivo.t.
Ilbdanjn
m..rn:
~emllt",k!
pn~t;r.; ,
400
kN 5
odvoji-
IUS
8.88.033:1993
5.5
Urpdaj
?oR s"iipr..:<>
5.6
LRboratorijskR
/1/(."glltll
249
.._..__..----
.
"II m"f,"
,,,,,,P"j" '"
nil IOS :I: SOC.
r.11
"robiliclI. ~I"rp. II mm
"
0
0
~
!
C/llnda,
I
~
/"
I
~.
!
:f 511kll
6
PRTPRKKA
1
y
U7.0RK~.
U:r.mEl IIEI 117.,,,:ak premll t. 4 1 O!lll!'! '..' ,p",!,p'Ilt.l1rl ohllldi na sobnl: tl!mperatllru. Od oVlllco rripTf'ml.lenl1lt frB~~ije ~rAm8 t8beli
1.
;:.11 ispitJ.vanje
.abeIII
I I
.Ie pdTp.mftl
potrebno
SOC do staine
lI?o1'ka
malle i
"I!I izdvoje
11"'1'f!!\I mm
1
N8:r.ivn8
O"",,"n!
117.0rlll<
l'7.C'I'IIk pol'l
e
C'lpt.....r...n.l"
frakcijll
donje 4/8
4
8/16
8
16/32
sej8njem
HnC'l R kit mlltpd.lllll1.
1'.1'"
..1111
V..1ir.lnn'"t."","
.
1/\
Frakcije agreglltll krnpnijo jll b; tab..l", 1. UkaJlko osnovnim frllkdjllmll.
2
10'i t
0" "A
11>/32 h.plI.HI"
I
,.ornj"
-
R
1
1/\
2
31.S
4
i ",Iro".. "I' ...",I"rrnk,:I.I",
frakcipromn
250
JU~
~_.-
7
8.88.033:1993
~.
--
POSTUPAK
Izmeri lie mllllll cUin<1rll IOn <1nf'm, II r.i Ifnrlnr 20 mm !IIpod gornje ivi~f\. Mnt..rf.i"l r.fllnrlrll h:meri se masa c!Undra 1111n?orknlll, "(;11 fnfinr recuje brzinom od I do 2 kN/R it,..
.", rlnnm nil""" lie lI?orllk do visin.. f?rllvnll lie i poklop! poklopcem. lOP. Rtnvf .f?medll ploce prese i opte-
o"t."r.."..n.!" oit 400 kN. 0<1 400 kN, "i I ;n<1l1r R.e rIIstereti. Uzorak so 'vadi iz cilindrll. pro .I" IIn nrIJt""'lIrll.1I1~..m ..:ltu promo tllbeli masa ostatka uzorka nil tom sitn. Kada se postign'"
optp.recenje
1 i izmor!
8 PRORACUN
Drobljivost
IIzorka
iZTIICIJnllVII
"",
po fnrmnl;:
n=
'"
- "'1 ",
gd.. D
,
100
je:
-
drobljivost,
II procentimn
mn
III - masa IIzorka II cilindrIJ pr.. npt 1111 maslI ostatka uzorka nil
-
Rezultat
,
""..n.!n,
oflRn"'"rn.l""p.m
se'dllje
1iJI1IRJIn\'1I . aisljMja
kilo IIrertnjll
vr"
..it"
11 jtrllmfmll, pn",l..
opterecenjll,
II gramima.
or! r!VII fllpftivnnja,
-
~.ap:I Say i lavr.! 7.1Rhllflardiucijl lInoqrad Ninict:am:va 7.:1hlt.lra Rpmll'itP. 5rbijp. br. 413-:1013/92od 24.07.1992. ne plata se pom na proaet 7.abronjP.Mprf'lll.°llJ"!Yanj..bvn vno!.n I18Mfavlllljll
3
UDK 691.52:620.1
J UH B.BH.03S
Kllmenl egregel
STANDARD
ODREDIVANJE
SA OBAVEZNOM
VLAZNOSTI
19111.
PIUMENOM Prevllnlk br. 50-19142/1
od 1984.12.21
Ovllj ,rendNd
od 1983,12.27;
Slutbeni
lI.t SFRJ. br. 49/84.
-
cnJlhlld 1If/I/reg1l11l MoiuufI conrenl
Nilturlllllnd
1
251
--"--
JUGOSLOVENSKJ
III nIIUIIO reviziom
mndlrdl
JUS 8.88.035
Iz 7962. godinl.
Predmet standard a Oylm lIanderdom .. utvrcSuJeneeln odrecSlyenJeyllfnoltl ke
2
Deflnlcljo
2.1
SUYegregel-
2.2
Vodozlli~
nog egrege",.
zrne egreget. kaJe AI ..dr!l yodu nl ne povrtlnl nl u poreme (sllke 11. povriln.kl
MlYegtlglt
- egrlglt
koll Ime otvorene pore nepunlene yodom lsuyu poyrllnu
zrAl (sllke 31.
2.3 2.4
Vlden egreget - egrlglt kojl Ime Yodom nepunJ""e otvor.ne pore, e povrllne zrne ObeYIJ."" Je slojem vade (sllke 41.
-
'Vezduhom o..l8n egreget ne Yodom (sllke 21.
egreget kojl Ime suvu povrtinu zrne e otvorene pore su dellml<'!noIspun/...
a ,';"
.,.°..",
:,: ::., °: .:
/.
«\.
.0"""
';'
POM
d ,'''',
: :",
'.::.:.,.
Slike 1
gVOdaU
~'M
Slika 3
II il~anj~__l
~ --Zmo
.;,.;,.,..',,~
:..
Slika 2
a .
.'
'. ':
;..' '..
."'. . ,; ',,: ,..': ';,
Povriinski sloj vade
Slika 4
SAVEZM ZAVOD:zA STANOAa[\\Z'\~_.l ,--
252 3
Odrediv8nj8
3.1
Prlncip
3.2
ApirlUI prlbor
vle1nosti
Vllfnost klmlnog Igrogltl odre"ujl .. IUlenJlm uzorkl do stllno ml...
ZI Ispltivlnje korlst; ..:
- grejnl ploC!l (no gls iii elektrienel
.
Zl sulenle, -- IUd Iopltica,
ill elektrienl sulnice,
- vlgI. 3.3
Konelnl
uzorkl
ZI I.pltivln)e
Konelnl uzorkl ZI pojedlnlfno ispltivlnje (u grlmlml' odre4uje .. teko !to .. vellelne nojveteg zrne frekelje, Izrefene u millmetrlme, pomnoll .. 200.
3.4
POstupek Posude ze SUlenje .. Izmerl, u posudl .. odmerl uzorek I zetlm osull do stelne me... Sufi .. ne grejnoj ploel uz .tllno melenje. Ako .. sull u elektrleooJ sulnlel, ne temperllturl od 105 t 6°C, melenle nlje potrebno, semo je Vreme sulenle dule. Osulonl uzorek .. ohledl no IObnUtempereturu Ilzmerl.
3,6
Izrei!unevenje rezul. Vlelnost uzorkl u procentlml ml" Izrleunlve..
u.
po pbrllCU:
IM.-M,) M,- Mp X 100
gde;e: U - villoost suvog uzorke u procentlrne me., MI me.. posude Ivlalnog uzorka, u gremlme,
M, Mp
-- me.. posudeIsuvoguzorke,u gremlme,
-
me.. posude, u gremlme.
Veze .. drug 1m stenderdime JUS B.BB.031
-
Kemenl .eget.
Odre4ivenje
zepremlnske
me.. zrne I upljen;e
vode
N. oanovu millj'nil Republltkog 18kr8t8rij... Z8kulturu SR Srbll. b,. 413-81/1~2 A..mpl Severn; zavod 18 n8nd8rdiz8C'iu
od 4.11 1974. M pllt..
- Beagr"
porn ne prOmel
.253
DK 891.&2:820.1 JUGOSLOVENSKI
Klmlnl
STANDARD SA
ODREOIVANJE METODOM
OBA VIlHON
JUS B.B8.036
1.Iait
KOLICINE MOKROO
SITNIH
CESTICA
SEJANJA
1981.
PRIMEHON Prevllnlk br. 60-6241/1
od 19B2'()B.()7
Crush.d ewre,.te.
Ovll/ stenderrlle
Predmet
1
nllteo
od 1982-03.30; Siulbenlllit SFRJ, br. 24/82.
Determinetion of fine pertlcle' with the wet ,'..,e enelysis
rtlVlzljom .tenderrle
JUS 8.88.036
/z '962.
(IOdine.
standarda
Ovlm stlndl,dom .. utV~ull postuplk Zl od'l"lvlnJI mm I 0,063 mm u I.ogatu metodom mokroo ")In)a.
ukupnl kollCln. Iltnlh C..tlCI m.nJlh od 0,09
Princlp
2
Uzo,ak olulln do Italnl ml.. mlrl .. Iltlvl)a u garnlturu Iita I H)I nIlUVO,I zatlm II oltlcl na Iitu IIplraJu vodom. Oltocl II lull do Itllnl m_, mer. IlzrlCunlvl)u kuinulltlvnl prolazl kroz Ilt~.
Aparati
3
I pribDr
Za Ilpitlven)1 potrebna)e Iledet. oprema: pOludl za sulln)e uzoraka,
- IOpltlce,
- sulnlca, voga kaplclteta
do 6 ka II tICnoltu.ni...en)1 od 0,01 ~,
-
- podloJcl za Ilta, poklopcem, I otvorlma IledeClh vellClna, u - Italek lito preCnika 250 mm; viline 100 mm, .. dnom ~ mm: 1,0;0,26;0,125;0,090;10,063
Priprema
4
uzorka
Uzorak za Ilpitlvan)e uzlma.. cetvrtan)em premauandardu JUS B.BO.001, Ma.. uzorka za po).dinacno Ilpitivln). IIvlll od v.llelnl n.)vltlg zrnl. Prlblllni kollclnl u .Imlml Izrleuna II teko, dl .. precnlk
na)vltla.zrna,Izrll.n u mm,mnoll.. 100. 5
. .. .'
Postupak Uzorak oaulln do Italne ma.., natemper.turl od 105:t 6°C, odval. IIllipl na"ltavlj.nu aarnlturu IIta post.vlJenu u poaudu. Na)pre II lI)e nauvo, I zatlm oltatak na poJedlnaCnlm Iltlm. Ispl,. vodom lVe dok kroz lit. ne poCne d. teC. limo Cista vod.. Suspenzlja n')lltnl)ih ClltlCl I vod. od Ilpl,.n). ..kupl)l)u II za adr."ivan). eestlce man)ih ad 0,1)63 mm m.todom areomltrl..n)a po st.nd.rdu JUS U.B1.01SIIi po And'e8Senov~'~.et?ctl,
Ikcllllje
I
po Itandardu JUS B.8S.086.
SAVUNI ZAVODZA STANDAIUIUM1JU
I
254 KldlllVodl ocedi, IltllI
Itlvljllu III podlol8k
:150C. Olleel ne poJ.dlnlm Iltlmlll
- 6
Rezultlt
vdu IlzrlCunllu
IlUll do Itllne mill
u lulnlel nl temperlturl od 105:1
kumulltlvnl prollzl kroz poledlnlCnl Ihe.
IspltlvinJI
R.zultltlll d'iu keo arednll vrednolt nlJmlnJe dvelu plrllelno IzvO'lenlh Ilpltlvlnll III Inom uzorku. Radnl tlbela Zl beltfenJe IlzraCunavanl' rezultatl dltl j. u prllogu. Nipomelll: Sho otvorl 1,0 mm Ilutl kao lito ZI rllteretlv.nJe. U rldu IIlltnlm frakellaml potrebna Je oblCno kompletna garnlturllltl,l kod krupnlh frlkeljl -veIlCln. zrna preko 4 mm, dovollno I. upotrebiti IltllI
otvorlma vellClne 1,0 mm; 0,09 mm I 0,063 mm.
V.Z.II druglm n.nderdlme JUS B.BO.001 - Prlrodnl kemen. Uzlmlnle uzorlke kemml, prlrodnlh I drobiJenlh klmenlh Igregate ZI potrebe grad.vlnlrstvl JUS B.BB.OB6- Kalellum.kerbonltlll punili. Prlrodnl keleIJum.kerbonlt. Odredlvanl' grlnulometrlJ. Ikog IllteVI po Andre811novoJ m.todl JUS U.B1.01B - GeomehenlCklllphlvlnJa. Odredlvlnle grlnulometrlllkog"Mltavl
.255
~0 c:
0
,5 N
I
:;>:J ii
~~II
'a ! eA..
oS E
j
E
.
0
.., '"E
'8
'c
'f II
'i!
.c: .E
'[
'i o(,J
.;.c .. ..0
. i!E ,~
~N
~ :;)~j
+
~N +
N
N
+
-
,
+
-
I
-
I
.
C)
9
ii: D.
cd
~CIO CD cD en :;)
N
N
-,::I
1!
j
.
~S
..
E :~ ..c
e
i.~ -
E '.,
'GI
'~
0=
'c-
T
8' E
~
..
,W
=..
8U .I:.
.c
:~
!2 15 ~
. 'c
i(3 N.
0""""
E ... .!!!. 'u
E
E E
E E
0
0
IQ
-E
E E
E E
~g 8 0 0
E E
E E
-
~..
q
o'
..
.!!' ~c
..
'eo
.. 'Ii
I!0.
:~~~..
'c.. .~ 12 0
.I:.
'8
::I 8' N
.!!. c..
'8
~a I
E E
~E E § g
0
.I:. 's
!
0
.
.I! 0 E
IE
2
...
u.
C'II
E 8
i
S
million;. R-'>IH!kOllMkrot.rijot... $
kultUN SR Srblj. 11"_nll_"
~~:§ 12
0N
'8
,t
ea
C
j
j
2
.!!. c «8
'iltU
£
~iii
1
'f
.
~:J
s
iii
II
'il tU
br, 41:J.~1/74-02 0<14,111974. no ploto M por.. no promot "nzoc:iju
-
Beogrod
256
Uk!'pno JUGOSLOVl!NSICI
JUS 8.88.038
Prlrodnll drobllttnl kamenl tl ODREOIVANJE SADRtAJA GRUDVI GLiNE
STANDARD SA OBAVEZNOM
Itrlnt
'''2
PlUMl!NOM od 1882.(),7-211
Pravllnlk
br. &0-&823/1
od 188Z.04-C)8;SIuI"nl
UItSFRJ.
br. 211/82.
r.,ltIf/ of ""tural and erulh8d rock .",,.,.,a
OIl8/.,andard la "".t8O IW/zljom .,.nd8rda JUS B.BB.038/z '962. f/Odl"". Predmet
ltIInd8rde
Ovlm Itandlrdom II utvr(luje poltupek za odrldlvanje IIdrhje grudvl glint u prlrodnlm I drobljenlm klmenlm Igr...atlma.
Opr8l11l Z8 Ispitinnje
2
Za ovo Iapltlvanje slulilledeta
-
-
VIgI kapaciteta
6,0
0,1
g;
posude takve vellc~lnt I obllka da omogutavaju
- lita velltlnt otvora JUS l.J8.010; -
oprema:
kg. OlltljiVOltl
rezutlranJe
uzorka
po dnu u tankom
Iloju;
1,00 mm, 2,00 mm, 4,00 mm, 8,0 mm, 18,0 mm I 31,S mm prema ltandardu
lulnlca;
- lupe; - porculanlkl tarlonlk; - pinceta. 3
Uzimanje
3.1
Uzorek je osnovna trakeija. mldutrakeija i melavlna za ltabillzac:lju.
3.2
Da bI II Ipretllo razbljanje grudvl glint, uzorci II uzimaju pelljlvo tetvrtanjem Iz dobro Izmelanog materljele.
3.3
Uzorcl II pre Ispltlvanja moraju osulitl na tlmperaturl od 11oOc :t SoC.
3.4
i pripr8l11l uzoraka
Kolltlna Ivake trakel,. mora .. prlpremlti za dva odrldlvenJe, Me.. uzorke Iveke trekelJe mora bltl pr. Ilede60J ta"lI.
~
Frakeija mm
Izned Izned Izned Izned
IIlzdanje
1.00 do 4.00 do 8,0 do 16,0 do 31,5
Kollelna uzorka za jedno odredivanje 9 4,00 8,00 16,0 31,5
100 1000 2000 3000 6000
SAV1!2M ZAVOD ZA STANDARDIZACUU
2
257
Strano 2 JUS B.B8.038
4
Ispitivanja
ukupne
koli~ine grudvi gline
Prema t. 3.4 Izmerl II masa prpnmllane frakel]e 1m) rezutre II u ledoom Iiolu po dnu sude I IlIIita u pogledu sedrtlja grudvi gline. Ukollko povrline dna luda ne omoglJljava raultlranja ealokupna kollelne uzorka u ]ednom Ilo)u. razastlran)a celokupna kolleina uzorka la mora Izvrlltl u vile rezastlran)a manJlh kolleina kola omogutuju potpuno vlzuelno Olmatranje. Sadrfa] grudvi gline utvrc:lu]esa vlzuelno, koristati. po potrebi. lupu.
Po izdvajanjugrudvlglineutvrdu)eII masazlOstalogdala frakel]eIm,l. 6
Izra~un8v8"je
rezultata
Procenat sadrfa)a grudvl gllna u po)edlnlm frakellama Izraeuna..
II
II
taenoteu od 0.1 % prema llede-
~m obrascu:
m-m.
L"'. - m
'100
gde Ie: - sedrtl] grudvl gline. u "'. man frakcij., u g, mI masa trakeile polle Izdva]anJa grudvl gline. u g. Procenat ledrfa)a grudvl gline u ukupnom uzorku Izraeunava II prama zaltupljanoltl po)edlnlh hakelja u ukupnom uzorku. L
m
-
Veza sa druglm ltandardlma JUS L.J9.010
He 0--
-
Laboratorijska sita. Nazivna mere otvora
mlljenla Rapubllekog oakratarljata ZI kultUN SR Srblje br. 413-81/74-02
it_pa _nl
.-
od 4.111874. na pI_.
laatandardlzaciju - ~ad
PO"" no pro.....
258 -
Ukupno
-.
JUGOSLOVENSICI
Klmenl Igrlglt PRIBLI!NO OOREDIVANJE ZAOADENOSTI OROANSKIM MATERIJAMA KoIorlmetrlJlkI metodl
STANDARD SA OBAVUNOM
JUS 8.88.039 1982.
PRIMENOM
Prlvllnlk lit. 50-5241/1
ocI1982-GS.o7
Crushed 8l/flTeptll.
OVIIJ$tllndllrd nll$llIo JII rniz/Jom
1
Predmet
of orf/llnic impuritill$.
$tllndllrdll JUS 8.88.039/z
SFRJ, br. 24/82.
Colorimlltric
mllthod
1959.l/od/nll.
standsrda
OYlm ltondlrdom Ie utVrdule poltuplk 1.1
od 1982.03-30; Slufbenllllt
Olltllrminlltion
stranl 2
ze prlbilino odredlyenle prllultYI IkodlllYlh orgllnlklh Illtollk8
klmlnom egrl.9ltu yellelnezrnl do 8 mm, rldl ocene dl II)1potrebno dll). Ilpltlvln). pro dlvlnjl 0-
dobren)1 ze upotrebu.
2
Uitimanje uzorka Uzorlk II uzlml ne nleln odreden 1.1Itlndlrdu
JUS B.BO.001. Uzorlk ne trebe lutltl pre IspltlYlnJI.
t ita uporedenjej
3
Pripramanje
3.1
Rutyor ltond.rdne bo;e Zl uporedenJe se sprlYljl nl toj naeln Ita II kollelnl ad 97,5 em! restVore 30 g/I natrlJum.hidrqkslda (NeOHVJ doda 2,5 em! rutvora 20 gli tanlnske klsellne. R.ltVor taninlke klllilne
rastvora
standardnaboje
dobll' se. klda II 10. em3 alkohola (96%11 2 9 tonlnlka kililina u prlhu dodaju n. 90 em! yode. Oya maloylna lipl II 1.1bezbojnu bocu od 350 em! zlpremlne, zleepl Ie I dobro promuekl. Grlle boee I ltoklenl zepuloe trebe dobra obrlsetlI Ilko podmezetl do II ne bl lIeplli. Zetim se boee ostlyl 23 else da ItQll. Pro",uekl se dobra, ostoYi101Jedan eas dl Itolll neposredno polle toga upotrebi za upor"'enle. S obzlrom na to da bol' OyograstVor. nile postollna, on II more prlprlmltl Zlsvaku lerlJu IspltlYlnjl.
3.2
R"tvor stllne stendlrdne bole za \lpor"'"nl" mob II dobltl reltvlrenJem 9 9 hemlllki elatog flrl.hlo. rid. (FICI,6H,OJ 11 9 homlJlkl elstog kobelt.hlorlde (CoCl,6H,OI 1.1100 em! yode kolol je pre togo dodeto 1:3hloroyodonleno klsellnl (HCtJ. Aka Ie ovel reltvor hormltlekl zetVoron 1.1stlklenoj boel, bo)a mu mofe ostetl nepro",ln"", neogrenJelno du90.
4
Postupak Blzbo)na ltoklena boca od 350 em!, InlbdeYon. brulenlm Itaklenlm zapuloeem (magu II upotrobiti I gumonl zopulaei ill perafinisenl zapulaei od pluteJ sa dye podeonl crte nl grlieu na 130 1200 em!, puni .. do podeono erte: 130 em! uzorkom Igreglltl koilio Ilpltu)l.
-
1I Ako..
h,mll.kl elt! notrlJum./1ldroktld n, mof' nlblvltl, mob..
upotrebltl oblen, (I,govlekl'
'01.
IIlzdonJe
I
SA VEZM.ZAVOD
ZA STANDAIUJIZAaRJ
I
klm,nl
JOdo lbo.
259
Str.no 2 JUS 8.88.039
Rastvor 30 gll n8lrilum.hldroklldl (NaOHI u yodl dodlll 18 IVI dok zaprlmlnl Igrlgall I tlenonl po. III mutklnJI nl IZI\osl200 cm3. 80ca Sl zaeepl I dobro promutka (oko 1 mlnutll ostayl dl stoll 24 elsa u umrleenoJ prostorljl. Grllt bace I staklenl zipulae treba dobro obrlsatllilko podmazatl dl se nl bl slepili. Posle IIljlnll 24 eaSI bojl biltrl teenoltl Iznld Igregatl uporellull 18 18 rlnvorom Itlndlrdnl bol. u uporellenll sprlYlllnom preml t. 3. Ako Ie boJI rlltvorl tamnlJI ad rlltvorl stilldlrdni boll za upore. lIenje, smetrl II dl upotrebillyost IQreQlII zbog zagallenoltl orglnlklm mlterlJlml lumnllYI. Pogod. 'I nOlt egregetl U Iprayljlnl' mllt.rl I betonl mora 18 tldl pre upotr.be IIpltltl po It.ndardu JUS 8.88.040.
V.U sa druglm lIanderdlme JUS 8.80.001 - Prlrodnl kam.n. Uzlmenje uzoraka kamene, prlrodnlh I drobljenlh kemenlh Igr.gate Zl potrebe gralleylnlrstvl . JUS 8.88.040 - Prlrodnl I droblJ.nl klmenl Igrlgat. IlptllYlnl' Igreglll zigallinog organsklm miterlll' m.
N. 0-
milljonj.Ropubllekog IIk'lterlj.t... kulturuSR
5
S;tampa S8Yeznl U¥Od 18 1t8ndardlleclju
od 4.111974.
- 88C)9r8d
n. piKe
II po,..
no pro';"lt
260
Ukupno strana 2 JVGOSLOVENSKf
Kamenl agragat .. beton I malter
STANDARD
ISPITIVANJE
SA 08AVElNOM
AGREGATA
ORGANSKIM
JUS B.B8.040
ZAGADENOG
MATERIJAMA
1981.
PRIMENOM Pravilnik br. 50-5241/1
od 1982.08.07
od 1982.03.30;Slulbenllist
SFRJ, br. 24/82.
I Crushed
aggregata
ior concrata
and mortar.
of
Examination
IIggragata
with
organic
Impuritias
.: Ovaj standard ja nastao ravizijom
1
Predmet
JUS 8.88.040
iz 1950. godina.
standarda
Ovlm sllndardom kolorlmatrllskom radl ocena
2
standarda
II utvrduJa postupak matodom
njagova
pogodnosti
Ispltlvanja
kamanog agragata vell/!Ine zrna do 8 mm 18 kojl je
po standardu JUS B.BB.039
za sprevljanja
maltara
utvrdano da ja zagadan organsklm materlJama, a
I batona.
Princip Savojna I prltlsna /!vntota epruveta Izredanlh od maltera Ispitlvanog agregata uporeduju II sa savojnom I prltlsnom /!vrstotom epruvata uredanlh od IIt?g prathodno I.prenog agregata.
3
Priprema
3.1
Agregat Za Izradu epruveta za uporedenje dobija Sa na taj na/!In Ito II jedan deo agregata kojl II Ispituje
agregata
za uporedenje
Isplra rastvorom 30 g/I natrijum-hidroksida
3.2
Ispranlagragat dovaljno
prover I II kolorlmatrljskom
ako se prlllkom
od rastvore
standerdne
proveravanja
(NaOH), a zatim dobro Ispera vodom. matodom
u pogladu
u boel za Ispltlvanja
bola za uporedan~.
U protlvnom
zagadenostl. Smetre II da la Isplranja
(JUS B.B8.039) doblja bo)a te/!nostl svetllja
Ilplrenja
18 naltavl)a
Ive dok
la ne Ispunl
taj u..
lav.
4
Postupak
4.1 4.1.1
Malter za Izradu apruveta Materijal
za malter 1 odnosl melanja moraju u svakom pogledu biti Ito pribli!nijl onim u redovnoj upo.
trebl.
4.1.2
U laboratorljl II agregat pre upotrebe more ru/!no III u pogodnoj melallel potpuno Izmelatl nasuvo. da 18 postlgna Ito vata jednolikost. Prillkom spravljanla maltere svl saStavnl delovl (agregat, cement, vodel moraju da
4.1.3
Imaju temperaturu
od 20 t
2°C.
Melanje maltere vrll se ru/!no III u maloj melollel tako da IIlzbegna gubltak vode. Cemant I egregat pret. hodno II melo)u nasuva dok II ne post;gna jadnollka boja. Potom II dodaje voda I melonje ne sme da trale manja od 2 mlnuta.
4.2
Kalupl Za Izredu epruvata upotrebljavaju se prizmatl/!nl kalupl dimenzija 16 em X 4 em X 4 em, prema stan-
dardu JUS B.ca.022.
".1 izdanja
SAVElNI ZAVODZASTANOAIWIZAaJU
SIren.
261
2 JUS 8.88.040
4.3
Izredl epruvell ZI sVlko Ispillvlnje morl se Izredld nllmlnJe po Jednl serlJI od 3 epruvete od mllterl Ispillvenog egr.. gatl I Jednl seriJI od 3 Ipruvete od egregltl pr!premljenog preml t. 3. Nlein aprevl)lnJI mllterl marl bltllstl za obe serlj..
4.4
lapilivanle epruvell Ispltlvenle epruvet. prlt!skom vrllse prame stadnerdu JUS B.C8.022. Epruvete se Ispltuju posl. 7 I posle 28 dene od dena Izrede.
6
Ocona upotrablJlvolt1
agr8gata
Ako IIvolne I prltlsne evntoee epruvete Izre"enlh od neoprenog egregete nlsu mlnje od 85 evrstol!a epruvete Izre"enih od egregete prlpremllenog preme t. 3, Ondl 18 !spltlvlnl egreget mole upotrebltl ZI " Izrldu betone I meltere.
Vezl 18druglm stenderdlme JUS B.B8.039
-
Prlrodnl I drobljenl kemenl egreget. Prlblilno odre"lvlnje zege"enostl orgensklm mete. rljeme. Kolorlmetrllske metoda
JUS B.C8.022 - Cement. !spltlvenJe evntol!a ceme'"te
N. otnOYVmltljenl. Republitkoo ..1cr.t8rlj.1818 kulturu SR SrtJijebr. 413-81/74-02 J..mPII S8¥elnl ,wod n nand8rdlucllu
-
oct 4.11 1874. n. plKI..
B8ogr8CI
po,., na prom"
262
Ukupno streno 5 JUGOSLOVENSKI
Komenl egrltlet
STANDARD
HEMIJSKO ISPITIVANJE AGREGATA
SA OIAVEZNOM
JUS 8.138.042
ZA
BETON I MALTERE
1984.
PIUMEIIOM
Prlvllnlk br.IiO-18142/1
ad 1884.12.21
Notu,%nd
crushed Igg,eglt..
Ovllj stlllldord nlSteo 'e
1
od 1883'12.27;Slulbenllllt
Chemic%ne/ysis
of oggrrlf/ltes fo,
rev/zijom stondordo JUS 8.88.042/z
'96'.
SFRJ. br. 48/84.
coneretlts Ind morto,.
godine.
Predmet standarda Ovlm stlndardom egragltu
II utvrc:luju metode ze odrec:llvenje ledrfejlltltnlh
Slseojlkl
hlorldl.
lulfltl
IlUlfJdl u
Zl beton I mlltlr.
Optte odredbe
2 2.1 2.2
Kod hlorldl.
IUllltl
tit pozltlvan.
Izvrle II I kVlntltltlvne
rlstvorqivlh
Ukupnl sedrfej IUmporl
u Igrltlltu
u vodJ IlUlfJdl.
prethodno
II Izvrli kventltltlvnl
odrec:luje II limo
PrilUltvo organskih humusnih mltlrljl Ispltuje II preme nlndlrdu JUS B.B8.039.
2.4
Ukupna kollelnl
3
Priprema uzorka
mlterljl
Ako je rnul.
kVlntlutlvno.
2.3
orglnsklh
enellze.
Inlllze.
odrec:luje II preme Itlndardu
JUS U.B1.024.
Uutl uzorlk II eetvrtenjem smlnjl nl mlSu od lednog kg , dobljenl uzorek II u sulnici osuSInl temperlturlod 105 :I:S'C. Zml uzorkl II drobe uko dlle mlkslm.ln. velieIn. zrn. 2 mm. Kolleln. zdroblle. nag uzork. eetvrUnjem II smlnjl nl prlblilno 200 g.. Zltlm II smonjuJe I proseje kroz litO 0.09 mm.
4
Pribor za ispitivanja
4.1
Zo kVllltltlvnu
-
-
posudo
onellzu:
ZI IUlonje
uzorkl.
mllo lopetici.
- liborotorljski droblll" IIImetllnllYln n tuekom. - 10borltorljskl mlln. - lito otvor. 2 mm. - eole zlpremlne 250 mi. - menzuro zlpremlne 100 mi. - stokleno eprwete zepremlne 160 mm X 16 mm, elektronsko
IUlRlcl.
litO Olvoro 0.09 mm.
elektrlCnl
grejollco.
liboritorilsko eksJk8tor.
Vegl.
SllnO Itoklo.
II Izdlnje
I
SA VEZNJ ZA VOD ZA ST ANDARDIZACU\1
I
Sir
263
2 JUS 8.88.0042
-
'..ak, kapallce
-
- ltaklenl"ltaplel. - porculanlk.lonClel, - flltrlr-paplr. 4.2
Za kyantltatlvnu
anallzu:
Ollft, prlbora nevld8nog u t. 4.1 upotrobl/..I .. I:
-
preclzna analltlCu y.,
pc do I000"C, - IaboratorlJskl poIeano kupltllo, - yodono kupatllo, gorlonlk, - gasnl trl ROllI, - ltalak.. - trlkot od Iamota, - flltrlr-paplr ..odnjllustlne (bola trlka'. klettl
ZI IonCteo,
- flltrlr-paplr nely. gustlne'(pl..1 triU/, - lakmus-paplr (lndlkltor/. - IonCh!1od plltlne .. poklopclm,
- Cole IIpremlne 400 ml, - konusnl boce po ErlonmlJlru zapremlne 250 ml, - bocl Itrcaijkl, - I';'o'k ZI kvantltatlvnu anallzu, . - blrltl. ladlco II mlrln/I,
- pipota.
6
Reagens! i rastvorl Za odr"'lvanJI ladriaJI hlorlda, Iulflta Ilulfida po. ovlm motodaml upotribi/ovi/u .. Ilodoeo hemlklllJI Clltoee ,,pro aniIVII" I dlltilisani Vodl.
&.1
Za iCvolltatlv!manollzu:
&.1.1
Standardnl
&.1.2
BarlJum-hlorld-dlhldrlt (BIC', 2 H,O/10"
rastvor ..Ibro-nltrata
elAINO,'
.
. ,0.1mol/I. (m/ml rlltvor: rlstvorl.
10 I borQum-hlorld-dlhldrltl u
90 I vodo I rastvor prcimlla. &.1.3
HlorovodonlCnl kl..llnl (HCII, zapremlnlke ma. prlblltno 1,11111/ml,oko 38 .%-tnl(m/ml rlstvor.
&.1.4
HlorovodnlCna klsollnl, rastvor 1+1: u /Idnu zapremlnu vodo poll/lvo II dodl, uz mllan)I, 1 zapromlnl hloroYodonlCne kl~lIne zapremlnlko ma.. 1,191/ml (t. 4.1.3'.
&.1.&,
Olovo (Ill-acotat Pb(CH,COO/,.
&.1.8
DIstlll..n.
&.2
ZI kv.ntltatlvnu an.llzu: Ollm rl.nl..
voda.
pod
~
5.1 potrlbnlsu /01:
&.2.1
Kllijum-dlhromat (K,Cr,07/'
5.2.2
Kalljum~lhromat, 10 ".tnl (m/ml rastvor: rastvorl solO I kalijum-dlhromatl u 90 IIVodl I rastvor promole. '
5.2.3
Srebro-nltrat AINO,.
&.2.4
BlrQum-hlorld-dlhldrlt (BICI, . 2 H,O/.
264
JUS 0.08.04791,
5.2.5
Natrllum-karbonat
5.2.6
Kllllum-hiont
5.2.7
HlorovodonU!na klsellnl, rastvor 1+20: u dvedeset zapremlna vode p8flllvo se dodl, uz melanll, jednl zepreminl hlorovodonlene klsellne zapremlnskl mase prlbillno 1,19 g/mllt. 5.1.31.
5.2.6
Borne vodl, zaslo!enrlstvor broml (Brl u Vodl (oko 1 ml broml u 100 ml vodel.
6
Kvolitativna
bezvodnl. (KCIOJ)'
analiza
U e.u se Izmerl 5 9 usltnjenog uzorka, doda se 100 ml vode, pokrlle satnlm staklom I kuva jedan SIt. Topaorestvor II profl/trlre kroz flltrlr-paplr nllveo!e gustine u edu I pustl dl.. ohledl. 6.1
Hlorlellr_orljlvl
u vodl
U epruvetu .. prellje 3 do 4 mt fIItrlta I dodl nekollko klpl rlstvorl srebro-nltntl It. 5.1.11. Po)evi nilmlnle kollelne zlmu~enla III tllogl srebro-hromlta doklz Ie prlaustvl hlorldl. Rezultlt Ie negltlvln Iko filtrlt po dodatku rlstvorl srebro-nltratl (t. 5.1.11 ostane blstlr. Z.mu~enle II posmltrl nl podlozl erne boll.
6.2
Sulfltl rlstvorlllYl u vodl U epruvetu se prell)e 3 do 4 ml tIItrltl, dodl se kep rutvorl hlorovodonlene klllllneit. 5.1.411 nekollko kepi rastvorl blrljum-hlorld-
6.3
Re~ult8t Inlllze jl negltlvln Iko flltrat po dodltku rastvorl blrllul1'l-hlorld-
Sulfldl U poreulanskl lonei~ iii malu ealu stavl se 2 9 usitn;enog uzorka I prellje koncentrlsanom hlorovodonlenom klsellnom, (t. 5.1.3). Nastanak sumpor-Vodonlkl se utvrdule IIIkada II filtrlr-Plplr nltopl;en riS' tvorom olovo (III-icetata (t. 5.1.51 drlllznad sudl' obo/l crveno IIIkedl II osetl neprll"tan mlrls na pokvarenllall. Prlsustvo sumpor-vodonlka Ie znlk dl uzorlk sedrllsulflde.
7
Kvantitativna
analiza
7.1
Ralelnjavlnjl uz~rka
7.1.1
Sestolcl
restvorlflvl
u v0 d I
Zllednu anallzu (hlorlda ill sulfau rastvorlflvlh uvodillzmerl se u e.u 5g uzorkasl tleno~u od 0,0001 g, dodl 100 ml destilisane vode I kuvi u pokrivenol ealiledan sat. Rastvor se filtrfra kroz filtrlr-paplr srednle gustine. Ostatak u eali I na filtru Isperl se vru~om Vodom.
7.1.2 7.1.2.1 7.1.2.1.1 7.1.2.1.2
7.1.2.2
Sestolcl
koll
nlsu
rastvorllivl
u vodl
Uzorei karbonata ZI Inalizu ukupne kolieine sulfata Izmerl 58 u ealu 1 g uzorkl sa tlenol~u od 0,0001 9 I ovldi vodom. Dodl se 25 ml hlorovodoniene klsellne (t. 5.1.3) I uparl nl pelelnom kupltilu do suva. Kid se ohladl, ovldl 51 hlorovodonlenom klsellnom (t. 5.1.31 I ponovo uplrl do SUVI.Zltlm se suvl o.tlt.k .ull Jedln SIt u sulnlel nl temperlturl od 130°C. Po.le sulen;1 ostltlk se ohlldl, dodl 5 ml hlorovodonlene kllOli. ne It. 5.1.3) 1100 ml vru~e vode. Flltrlrl se kroz flltrlr-Plplr srednll gustine. DVI putl se I.pere vru~im rlstvorom hlorovodoniene kiseline It. 5.2.11 I zatim ;01 vru~om vodom. Uzorel .lIikata ZI poledlnlenu Inlllzu uzorakl slilkata III onlh ko;1 nlau sl..lm rastvorlllvi u hlorovodonlenoj klsellnl, izmerl 58 u lonei~ od platina 1 g uzorka sa taeno~u od 0,0001 g. Do polovinl lonei~a doda 58 bezvodnl
3
265
Siron. 4 JUS 8.88.042
natrljum.karbonlt (t. 5.2.51. Sldr!aJ 18 brl!ljlvo promdl I prekrlle 101Itdnom kellkom nltrllum.klrbo. nltl. Lonele .. pokrlle poklopeem I zagrevl punlm plamenom gorlonlkl. U poeetku grele .. II Itrlna, dl bl .. mill Iitoplll, I zltlm 101 prlbll!no 30 mln odozdo. Lonele .. ohladl I zatlm .. II poklopcem prine.. u ellu zapremlne 400 ml, koJe ledr!lloo ml vode. POlle rlmlrlnJllonele I poklopac.. In Ide Iz rlltv9rll dobro Isperu vodom. Delje .. radl po pOslupku opilinom u t. 7.1.2.1.2.
7.2
Odre/llvlnll
7.2.1
Odre(llvlnje>
IIdr!111
hlorldl
FlltrltU prlpremllenom po postupku oplslnom U t. 7.1.1, Ilkupllenom u konusnol bacl po Erltnmlleru (Erlenmayerl, doda 18 1 ml rutvorl kilijum-dihromita (t. 5.2.21 I tltrllt Itlndlrdnlm rlstvorom .eb-
ro-oltrltl (t. 5.1.11do prellzl !utt bojt u tlmnllu nilinsu. Sedr!11 hlorldt,lzrt!en
u procentlml ml.., Izrleunivi
>
>
.. po obrlscu:
V X 0,0035457 X 100 mo
"CI. gde Je: mo >
-
-
masa uzorkl,
u grlmlml,
zapramlnl stlndlrdnog rutvorl srebro-oltratl utroltnl Zl tltracllu, u mllllltrlml, V maSt hlorldl koll odgovarl 1 mlltlndlrdnog rlmorl srtbrCHIltrltt tteno C(AgNOsl 0,0035457
-
. 0,1 mol/l, u gramlml.
7.2.2
Odrt(llvlnlt
7.2.2.1
Odredlvanlt sadr!111 sulfltl rutvorlllvlh u vodl
IIdr!111
.
sulfatl
Flltrlt prlpramllen po postUpku oplsanom u t. 7.1.1 zlkl..11 sa 1 ml hlorovodonlene kisallnt (t. 6.1.31. Flltrlt sa zagreJe do kijuelnJI, dodl 10 ml rlmorl blrljum.hlorldl (t. 6.1.211 oslavl nl top 10mdl It II.. gne ttlog (naJmlnjt 6 hi. Zltlm It'tllog 'IItrlrl kroz 'IItrlr.paplr nllve6e gustlnt. Tllog .. Isplrl vrelom vodom do negatlvne relkelje nl hlorlde. Flltrlt sa ttlogom prenelt It U Izmertnl poreullnskllonele, spill I hrl nl temperltUrl od 900"c do stll. ne ml". Lonelc!It ohladl U tkslkltoru Ilzmtrl Sl taenoleu od 0,0001 g. Sadrhlsulfltt rutvorlllvlh Uvodl, Izn!en klo 50s u procentlml ml.., Izrleunavl sa praml ObrISCU:
.
.
"SOs .
m X 0,343 X 100
. mo
gelele: mo - mill uzorka, u grlmlml, m,sa larenag barljurn-sul'ltt, m
-
7.2.2.2
U grlmlml.
Odredlvtnit sadrlajl ukupnlh sulfltl Anlllzi filtrltt prlpremlfenag po postUpku oplslnom u t. 7.1.2.1 Zl klrbonltna uzorke, IIIpo pOltUpku opilinom U t. 7.1.2,2 Zl uzorkt koll sadr!e slllkltt, vrll.. po postupku opilinom u t. 7.2.2.1, s tlm Ito sa ne dodljt 1 ml hlorovodonlent kl..llnt (t. 5.1.31, Sadrlal ukupnlh sulfatl, Izrl!en klO 50s u procentlml ml.. (rimorlllvlh YIlt po ObrISCU:
"50s.
m X 0,343 X 100 mo
gdele: mo
m
-
mlsa uzorkl,
u grlmlml,
masa hrenag barljum-sulfatt, u gramlml.
u vodll klltllnlmll,
Izrleun.
266
JUS 8.88.042
7.2.3
Od,e"lvlnll
7.2.3.1
Od.."lvlnle
U
ellu
18
I ostavl Daile
Ild,llll
IId,ltle Izme,l
ukupnog
1 9 uzo,ko
da stoll nalmanle
II ,ldl
po
ukupnog
lumpo..
&
lumporl
u ke,bonltnlm
uzo,clme g,
0,0001
II taenoltu
Sir
dodo
80
ml
b,omn.
vod.
(t. 5.2.8),
dob,o
Izmalo
12 h.
postupclma
oplsanlm
u t. 7.1.2.1.2
I t. 7.2.2.1,
bez
ZlkllllJevanla
hlo,ovodonlenom
kl.
Hllnom. Sld,ltJ
ukupnog
sumpo..
SO. u p,ocentlma
(sulfidl,
ma_,
Ilifetl
,utvo,lllvl
u
.
ukupnog almpo.. (lutl.nkao SO.I " gde
Ie:
mo
-
mall
uzo,ka,
m
-
mall
ba,ljum-sutfata,
0,3430
7.2.3.2
fakto,
-
Od,,,,lvanje
bonatu
doda
..rtvo,lllvl
u
klltllnama)
Iz..!tn
keo
m X
0,343
X 100
.mo
u gremlml,
ukupnOjllumpore
uzo,ka
vrll II po
u SO..
BaSO.
ze pre,aeunevanj.
u Illikatnim portupku (t.
jol 0,5 9 kalljum-hloratl
flltl'lta vrll II po
Analiza
sulfld
u g,amlml,
sad,ltle
RaJt!lnltVanjl
vodl,
Iz,aeunava II po obrascu:
postupku
uzo,clma
opillnom 6.2.81
u t. 7.1.2.2,
u ,. 7.2.2.1,
opillnom
II tom
,ezllkom
Ito H
natrllum.ko,-
u p,ahu. lamo
bez
zeklllilavlnji
hlorovodonlenom
kl.
IIlInom, Sadrltj
ukupnog
almpora,
Iz,tlln
kao
SO.
u p,ocentlma
ma_,
Iz,aeunava
sa po
obrescu:
m X 0,343 X 10 mo gd. Je: mo
m
-
mall UZO,kl,u g,amlml, u gramlma, - mallba,ljum-sulfata,
0,343
7,2,4
-
IzraeunlVan)e Sld,laI
u SO"
flkto,ze pr"leuntVlnleBISO.
allflda
IIdrela)e
Izrteunava
II
po
lulfldl
obrascu:
A
.
(B -CI
X 0,4004
gde Ie:
A
-
sulfldl sumporl
B
-
ukupnl almpo,
C
-
ukupnlallfet
Iz,alen keo SO.' u procentlme, Iz,tlen klo SO., u procentlma, Izrden kao SO., u p,ocentlma.
VUI .. dNghn stendl,dlme
B.B8.039 - Klmenl
..\.IS
egregat.
P,lblilno
od,"'lvarie
zlg"'enold
Isplttvlnll.
Od,"'lvan)e
sId,lall
o,glnsklm
malerljeml.
Kolo,lme-
trljskl metoda JUS
N. a.now
mill'.nJ.
U.B
1.024
Republ.ekog
-
Glomehlnleke
Mkr.url)8t.
Z8 kulturu SR SrblJe br. 413-81/74-02
At.mP8 SevlJnl
Z8voc:t
I'
1t.nd8rdizecIJu
segorlJlvlh
od ".111974.
- Beogr.d
I orgensklh
n. pl.e...
meter
lie
de
porn n8 prom81
267
DK 69\.2.001.4
.JUS B.B8.045
hplllvDnje prlmdnol kDmen. ISPlTlV AWE PRJROfJNOG I DIlOBLJENOG AGREGATA MA~INOM ..LOS ANGELES"
JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBA VEZNOM
1978.
PRIMENOM
Pravlbtik br. 12-10631/1
od 28. X 1978.
Testing of natural rock.
1
I
I ;::t 'I;' g c:
~
Oprema 13 ispitivanje
2.1
..Lo. Angeles" maJina
11
.. 0
c: ~ I/) !!. IJ .e
.g 0 II
,
~ E 'g
.& :I
.2 !: :II .... c:
j
'mora da pokre~e eilindar ravnomemom brzinom od 30 do 33 obrta u minutu.
2.2
."i ~
eo!!
l
..Los Angeles"
Ma!ina ..Los Angeles" u svojim bilnim karaklerislikama odgovara naerlu pred'lavljenom na sl. 1. Sastojl se od Supljel ~ell~nog eUindra Zllvorenog sa oba kraja, ~ijl je unulralnji pre~nik 711 nun :I:I nun, I unUlralnja du!ina 508 nun :I:I nun. CHindar je monliran na dye kralke osovine pri~vr~ene za krajeve eOindra, ali tako da ne ulaze u njega i to na takav na~in dl se eilindar mote okrelali oko $Voje horizontalne ose. ' Cilindar Ima otvor ZI ubaelvanje uzorkl Zl Ispilivanje. OVlj otvor se dobro Zllvlrl zapllvenlm pokiopeem koji ne propuSta pralinu I kojl oblikom morl dl odl!1 konlinultet unutralnje ellindrlene povdlne. Celi~na pre~aga, koja se mote skinutll koja Ilr~i 89 mm + 2 nun radijalno u eillndar, a protele se celom njegovom dufutom, monlirana je du! jedne izvodniee unutralnje poVrliJ)eeilindra. Pre~aga je debljine 25 nun, ad ~elika otpornog prema habanju I u~vr~enl zavrtnjima 81 druglm prikladnim sredstvima, tako da bude evnta I kruta. Polotaj pre~age je takav da odstojanje od pre~age do otvora, mereno po oblmu eUindra u praveu rotaelje, ne bude manje od 127 em, kako bl se u toku Ispitivanja spre~ilo padanje agregata I eeli~nih lopti na pokiopae. Altemalimo, pre~aga mote bill ad valjanog ugaonika pogodno monlirano!! sa unutralnje strane poklopea, all sarno ako je pravae obrtanja takav da Ie agregat I eellene lopte u ellindru hvataju spoUnom s!r&nom ugaonlka. Pogonskl motor mlSlne
j
c.
aggregate rock by machine
standard a
2
11
I!
Testing of fIIltural and crushed
Ovim slandardom se ulvrduje poSlupak za isplivanje mdinom ,,Los Angeles", kojl omogu~uje zbirno merenje olpornosli prema drobljenju udareima I habanju usled medusobnog Irenja zrna Igregala. Primenjuje se na prlrodne I drobljene agregale kojl se korlsle za Izradu podloga I habaju~eg sloja puievi.
1
~
Predmet
ad 8. VI 1978; Slufbenl U.I SFRJ, br. 52/78.
Kugle ad \ivenog gvo!da Kugle
su od livenog
Ispitlvanje je neophodno 2.3
ill ~e\ika 'ta habaju~e
gvoMa
punjenje
iii ~elika pre~nika
Imati na raspolaganju
mall"'-.
pribli1no
47 mm I svaka mase lunedu
12 kugli ukupne
mase 5.000
390 I 445 g. Za
:I:25 g.
Sita I releta
Zapripremu uzoraka za ispilivanje neophodna so sita ili releta sIede~ih otvora:
- aita (tklvo od flee): 2.4
1.6; 2,5; 5; 8; 10; 12,5; 20; 25;40',sOmm.
-' Teteta(okruglabuiCnarupe); 2; 3,15; 6,3; 10; 12,5; 16;25; 31,5; 50; 63 nlln. Vaga Precizna vaga za merenje mase do 10 kg sa ta~nol~u ~Itanja od I g.
2.5
Komora za suJenje Komora za sulenje za temperaluro od 105 do II0oC, termorelulltor za lutomallko odrlDvanje temperalura.
I lzeSanje
zapremine 0,1
SAVEZNllA VOD lA STANDARDIlACIJU
-
0,2 m' heba da Ima
-
268
e e
""-
. :~.
::s
:: ..
.~
r I I ;; ~ 5;:
I I I I I I I===~.
=-
-::..."::..:=..
-=I
I I I I I I I I j -=--="' ..
.269
3
Uzorak za ispitivanje Uzorak za ispitivanje sastoji se od opranog, a potom lu!enog agregata na temperaturl ad 105 do 110°C do stalne mase. Po granulometrljskom sastavu uzorak mora da odgovara jednoj od gradacija navedenih u tabeli I, prl ~emu Ie vodl ra~una da takva gradaelja bude Ita pn'blltnlja aradaeijl koja Ie prlmenjuje 18 neku odre4enu svrhu.
Tabela 1 Mogu~e gradaeije uzorka za ispitivanje
Veli~ina otvora
masa, g
VeU~ina otvora re!eta, mm
na situ, mm
Granulometrijski Prolazi
Ostaje
Pro lazi
sastav uzorka
Ostaje A
B
C
D
EO
SO
40
63
50
-
-
-
-
5 000 :I:SO
40
25
50
31,S
1 250 :I:25
-
-
-
5 000 :I:25
25
20
31,S
25
i 250:1: 25
-
-
-
-
20 12,5
12,5 10
25 16
16 12,5
1250:1: 10 1250:1: 10
-
-
-
10
8
12,5
10
5
10
6,3
-
2500:1: 10
8
-
2 500 :I:10
-
-
5
2,5
3,15
-
-
-
5000:1: 10
-
5 000:1: 10
5 000 :I:10
6,3
;! 500:1:10 2 500:1:10
-
5 000 :I:10
5000:1: 10
-
-
10000
:1:75
oj GradaelJa E odgovua sranulaclJI ,,2" po ASTM C 535-69.
4
Postupak
4.1
Habaju~e punjene mdine
za ispitivanje
Zajedno sa uzorkom za ispitivanje u malinu Ie stavlja i odre4eni broj kugli od Hvenog gvot4a ili felika koje fine habaju~c punjcnjc ",a!lnc. Broj kngll, odnoillo ukupna ",asa habaJu~el! punjcnja r.a poJcdl. ne gradacije uzorka za ispitivanje, specificiran je u tabeli 2. Tabela 2 Granulometrijski sasiav uzorka za ispitivanje
Habaju~e punje~je Broj kugH
Ukupn~ te~ina male punJenJa, u g
A
12
5 000 :I:25
B
11
4584 :I:25
C
8
3 330 :I:20
D
6
2500:1: IS
E
12
5 000 :I:25
270 4.2
Trajanje
Ispltivanja
Trajanje Ispitivanja odredeno je brojem okretaja ma.!ine. Za granuIacije A, B, e i D maSina !reba da se okrene 500 puta, a za granulaciju E 1000 puta. 4.3
Vllilenje uzorka Posle Ispitivanja cilindra,
materijal
se vadi Iz maJine
vode~i ra~una da ne dode do gubitka
Da bl Ie olaklalo
4.4
posle IspltivaJlja
skldanje
sloja praline
I sabira
u plitku
posudu
koja se postavlja
ispod
otvora
praSine agregata.
zalepljene
na zldove cllindra,
preporu~uje
Ie lagano udaranje.
Prosejavlllie posle Ispltivanja I merenje Izvadeni Ispitani materijal se prethodno prosejava na rektu sa otvorima ve~lm od 2 mm, na primer na rdetu od 6,3 mm. Potom Ie Iltnljl deo prosejava na rektu sa otvorima od 2 mm, odnosno IItU sa otvorima od 1,6 mm. Oltaa posle prosejavanja na oba reSeta sjedinjuju se i peru u prildadnoj posudl. Posle ocedlvanja posuda se 18 opranlm ostatRom materijala Itavlja u komoru za luknje i na temperaturl od 105 do 110 °e lull do stalne mase. Osukni ostitak posle Ispitivanja meri se do najblileg grama.
5
Proracun Koeficljent "Los Angeles" definlsan je slede~bn odnosom Izruenlm u %:
mo-m. LA.
mo
x \00
.
sclojo: mo mJ LA
-
-
masa uzorka
pre Ispltlvanja,
masa ostatkauzorka koeficljont
u g,
na rek!i1od
2 min, odnoSno'siiu
1,6 rJI{II, u g,
"Los Angeles".
N. osnov.u milljenj. R~publl~ko. wlc.r~tasijata u kuhwu SR Srbije br. 413.81 Stamp. S."unt
!74~2
11\'0..1 III ".and.udILilI.:UU
01.14. II 1914. . Ik'o...d.
nC'plata se porn
ft. pro me I
GRAf>EVINSKO TLO
UDK 624.131.
2
273
JUGOSLOVENSKI STANDARD sa primenom
GeomehaniCka ispitfvanja OPsTA KLASIFIKACI.lA TLA
.l U S U.Bl.OOl 1990.
ad 1991).11.30
Pravllnlk br. 06/01-93/186 . CReed
cId 1990-0&08; Slutbenilist SFRJ. br. 60/90 I
clsss:if.tcst.tou
1 PREDMET
of
so.tls
i Da
eugineering
purposes
STANDARD!
Ovim stsndardom se utvrduje odredivanju granulometrijskog kao
foe
T
terenskoj
opsta klasifikaeijn sastava, graniee
identifikaeiji
tla, bazirana na .leboratorijskom tflcflnja i indoksll' plasticnosti,
tIe.
2 opm Sva tla klasifieirana su u 15 grupa prema tabeli 1. Svaka grupa tla oznacena je oznakom od dV8 slova. Prvo naziv tla a drugo oznacava neku bitnll osobinll toga tla, se. U semoj klasifikl1eionoj tl1boll iznoti 911 postllpei kao i kriterijumi za laboratorijsku idp.ntifikecijlJ.
slovo predstavlja glavni koja ga blize kl1rskteritnrensko idnntifikncijo,
3 OZNAItE G S M
81junak, - pesak, - prasina, ali ako se ovo slovo stavl'kao drugo
C Pt
0
uz G ili
u sljunku glina, ali ako se ovo slovo stavi keo drugo plasticnih cestiea u sljunku ili pesku, troset i drugs izrazito organaka tin,
neplasticnih
ili
- tla sa organskim -
plssticnih
cestiea
5,
oznacava
priIYle~"
5,
oznscava
ptillle~"
i pesku,
uz
G Hi
primesama,
W' - dobro granulisano tIe, P - slabo granulisano tIe,
L - niska plasticnost, I[ - visoka plasticnost. Napomena: Oznake predstavljaju pocotnn Alova nngleAkih nazivA kerakteristicnih osobina II pOlllollu granlliomlltrijskoll cnost!.
glavnJh
vrnta
"AS lava
tin
i
i plllati-
4 KLASIFIKACIJA Prethodno
se odredi
4.1 Klaaifikneijn
proeenat tIn
cestica
krupno
sitnijih
Krupnozrnatia dele se na sljunak 1 pesak, cestiee
(vece
od
0,075
mm)
izdanje
SAVEZNI ZAVOD
od 0,075
1I zavisnosti
preovladuju
se odnosi odreduju iz dijagrama granll)ometrijskog vima, vizuelnim posmatranjem uzorka tla.
I
mm.
granulaeijn
od 50 ,. cnsllca krllpni.lth
4.1.1 Ako tlo sl1dr!i vUe nozrnim. frakeiji
"rl 0.075
zrna
mm, amalra
od toga vile
AnAtava
ZA STANTJARDIZAClJU
da
11 u krupnoj od 2 mm. Ovi 11 terenskim uslo-
a ili manja iIi,
an kIUP-
'274 4.1.2 Ako je manje od 5 % cestiea reduju se koefieijent uniformnosti jednacinlllla:
proslo Cu
kroz
sito
velieine
i kop.fleijent
otvors
zrnavosti
0,075
mm,
koji
Ce'
od-
eu
--
dati
D60
C
u
Ce
(1)
DID
P.30
=
(2)
.
DID' D60 &de su: DID'
D30'
D60
veHeine
-
eestiea
koje
odgovanjn
10.
30
i 60 OX;prolazu
ne
granu-
l08etrijekoj liniji e~etava tla. 4.1.3 eve
Grupe grupe
mnosti
C
i 3. 4.1.4
GV
i
SV
obubvataju
u
>
Grupe
4
iljunkovite
za
GP
iljunak
i
i
C
ili
u
>
peskovitn
6
za
tIn i
kojs
imsju
koeftcijent
koefieijent unifor-
zrnavosti Ce
izmedu
1
SP
Dve grupe obubvataju iljunkovite ili iz t. 4.1.3. Ovde preovladuje jedna IDedukrupnoee nedostaju.
4.1.5
pessk
peskovitn krupnoca
tIn koje ne zadovoljaveju iN raspon krupnoee, dok
zebteve pojedine
Grupe GK i SIt
Ove grupe obuhvataju sljunkovita manje ad SO %) primesa plasticnih
iH
peskovite tla koja sadrze viie
od 12 % (a
cestiea sitnozrnog tla (sitnijib od 0,075 mm). Indeks plasticnosti i graniea tecenja fine frskcije D < D,S mm toga tla presecoju se ispod "A" Hnije na dijagramu plallticnonti tI f imnju indekll plalltienosti manji ad 4. Granulacijo nije od znaeoja, ps u ovu grnJ'ln mogu doci i dobro i slabo gronulisani materijali. Neki od peskove i sljunkovs u ovoj grupi mogu ssdrzati prirodna eementna veziva ad kreenjaka i oks ids gvoida, ps ce mesavins imoti izvesnu cvrstoeu u suvom stanju. Fina frakcijo mote biti i od prasine i komonog brasna (gnusa) malo plostienosti ili boz plollticnolltl. n kom IIlucnju en b1.ti tlnz CVrlltoee u suvom stanju. 4.1.6
Grupe
GC
i
se
Dve grupe obuhvatsju manje
od SO %)
Indeks
plasticnosti
"A" linije
Bljunkovita
primesa i
na dijagramu
ili
plasticnih groniea
peskovltn
eesticn
teeenjo
fine
plasticnosti.
eitnozrne frskcije (vezivo) ima viiie eije u pogledu granulometrijskog SSlltSVS. gline. a indeks plasticnosti je veei od 7.
4.1.7
Ip
kojo tIn n
<
nije
sndr?p.
viiiI'
(IIitnljih
0,5
mm
od
prellocnju
od znacaja,
uticlljs no poneiianje Finn frllkcija IISlItoji
od 12 % (a 0,075
mm).
no
iznad
pORto plastitIn lIogo vorijalie uglsvllom od
Hoiovite tIe
Sljunkovi i peskovi IjaJu lIIeaovita tIa
itd. fine
frnkcfjo
Grsnulllelja
cnost
tIn
"itno7.rnog
koji sadrze i oznacavaju
izmedu 5 i 12 % primela se dvojnim oznakama. ns
finih primer
frakeija ..GW
-
predstav-
-
GC, tla8P cije8M primellS, meiovits' su ona plSllticllosti (iznsd osobine i prssillS i glilla "A" male 11nije plasti- sa
Isto tako, u pogledu plastienih osobills frakcije padnu u irafirsni deo dijsgrsmn .
cnosti.
4
do pa
7). je
Njihove i
tu
nnina
fine
frskeije
upotreba
imaju dvojnih
oZllska.
ns
primer
SM
-.SC,
GM - GC.
2
275 4.2
Klasifikacija
4.2.1 Ako zrnim .
tla
tlo
sitoe
sadrii
granulacije
vise
od
SO \ cesticR
sitniJih
od
0,075
mm,
smatro
oe sitno-
Klosifikacija na prasine ili gline, niske ili visoke plasticnosti, kao i korakter sitnozrnih primesa kado ih ima u sljunku i pesku, vrsi oe na osnovu Aterbergovih plosticno(Atterberg) granica tecenJa plosticnosti wp' No dijagram WL i granica tzv. sti (dat u tabeli 1) nanosi se ns apscisu gronico tecenjo wL 0 no ordinotu pa se klasifikocija vrsi nsosnovu poloiojo noindeks plastienosti Ip W wp' U terenskim uslovimo klanetih vrednosti u odnosu n1. tzv. "A" liniju diJagrema.
=
sifikacija
u
pogledu
plasticnih
osobina
vrAi
Art pomocu
prostih
.
renske identifikacije.
opito
motodom
te-
4.2.2 Grupe HI. i MIl Podela
izme4u
obe
vrste
sti
i
i
kao
MH
grupa
!spod
glinoviti
fikuju MH
ML
leZe
peskovi,
ML,
osim
ustonrivljena
linije.
"A"
Tlo
neorganske
tzv.
je u
ovoj
i
gronici
grupi
prosine,
liskunskih
no
les
su i
50, pri cemu
tecenJo
wL = presine,
peskovite
kameno
dijotomojskih
brosno.
tala,
Cesce
koja
obicno
preSinose
klssi-
spadoju
u
grupu.
4.2.3
Grupe
CL i CB
Ove gmpe obuhvatoju preteino neorgonske gline. Podela izme4u CL i CH grupo je no plosgranici tecenjo W = SO, pri cemu obe vrste leze iznod "A" linije dijograma ticnosti. Gline n~ske plosticnosti, koje se klosifikuju koo CL, obicno ou tzv. posne gline, prasinaste gline ili peskovite glfne. Visokoplosticne gline oe klosifikuju kao CR. linije so I = 4 Tla kojo po~u u srefiran deo dijogremo plasticnosti (iznad "A" do 7) predstovljaju mesovito tla izme4u prdine i gline niske plasticnostl', po
iziskuju upotrebu dvojnih oznoko (HI 4.2.4
Grupe
OL
ovoj
grupi
Tlo
u
ma.
Podelo
4.2.5
trupa
U
grupu
ovu
nepozeljne
treset
i
izme4u
CL).
-
OR
se
karakteriiu
OL
i OH
je
primesomo onologno
orgonskih
koo
kod
ML
moterijo
u
prosinoma
i
glino-
i MH.
Pt se
klosifikuju
karakteriotike
i drugs
izrozito
izrazito zo
upotrebu
orgonnko
tlo
organsko u
tlo
kojs
grodevlnorske
so visokoorgonskom
su
vrlo
svrhe.
stiiljivo Tipicno
teksturom.
i tlo
U n.limo
imoju
su se
ovde ce-
sto nolaze delovi lisco, trove, gronJn i rlrllg~vlaknoBte bilJne moteri.lo.
J
276
:;: ": M .a.
- i
i i
::r
i
'i:;
]
Ii ]..
. .
1\
::r
ae ~i Q, .. _Do
!
j
.
. .
I.: Ii].. °l -1
I . .~ ,.l u ~
'c;;
nq8Qodnnf8,.,.,.z.foll
. ~,~
~ W'fI8CI
...U"'
~.;.
~ ci
.
d
.!. ~'E
~ i" ~1 ge
1,0. I .,-'
:I" .d cH -&
.
ii ~~ U "'a
5j
a.,l;
. _0.
..
N
~
Q. S ~. .5
I; ~ Z 'D".w.
..,.
:ii~ ia!
; !,.~ ~~ Lv
::
:
~
:,-: .
~(=,:,;:~ po OUlII8Z lwue llUl:OJd
8
i
~
-+..J ~
ZOI
9 !! ! C I .!
".lQqwt.4IUOIP :~: .:~~6;".:~~i:O::
po q~Ulwt afl:nt8JJ \t\G11 cumcud
~~
..;! ii~.!.
po,,", 'dS'MS'd!>'M!) "9 :!'&.Ie;MPII18W8Jd .,,-'" ...p, .;eIIPIo)fIIJAauo'ru&l8
~j
I!~
t.t: r!-i! 1.:=
.
UU
';'I!C
.'11
': .~ a._" ;.}.. e i a~;= : c e.::-!':!-
=
iii ';: ~ c:
i ~1
'1 E .~-
~~ f ~ .e~ .:~ .(~ V ~ !~ ~~ ::-c c;c
..Of
I¥
6';',1:
:!1i..a'c
:: ~.a E .~'lr ~~ .~ '_C.iI!-! 1::!: ::~ Cl :~ i i ~.!.",>'~Ea I"~~
Q
~C ~ ! i= ;= Q i ..:!- !t:!-
!
.
~:2
!
.:I
~
... J ~ Jf .;1
:II
..
.. ..aB i i = '0,-"" c .. ~ E is.!iS ;t ' ~:-: CLS ::r 1-Af..;..2.:: .!!~ ;'i~ ~ 'IE
d I f1l0U;lll1td
l,.tI)UI
'IW8IOeftP8o"IIJAlwolnUl"! ~wod In II~l'JOq'1 nil III" flJ8JlalU 1,ftU80'0actuo1l IIp,,IJ. 1fI:ll'tUPU'PI
Hhl=~~ ,IL! I i."... ~~'i:ii ! o.s..a. ~> E ~~nu:;F= U-2~; II'!:! 1" -I:a 1~1~ 1-.:' ;!ic .J!..&! lI!e;:S :0..;...
..
"II
H g;rf~1u ii '1I-!"'-I .&
fi c..
.. .~ E =: i E'~ ...
jj,~!.!-i: {I .;t'I!.~i-'!i~2a.:i~~::0"1I. 0 0 0 ! ~. ~ ..- i'i!- . ;" E -::.. " ~~~I~~ll'~~~ui!~l~l~jl~~!i~
~.j ! i ~~ ~
.:::.
E
.; j
f- I i ~i :!; ~i1 ~ -3 ~~.,.. ::!
.a.....g 2~.ac~ -11; . ~u ..
;.j! !:J ~ =~ -ei ~~;
ii i ~.ac 2a. 0
0
.; 0
~
8,'.
;~. E~
t
H. lit :t ~ :il :II
ig
..
-;: <:)
i! i:;
.!
i
! ~ i3
j ...
,.
"
~.¥
i oX
3t '"
~
i~ ..
~~~
ci "it 21
!. a
r::
i ~j R ::_ H-
.. .. !!j E
.11.£
EE!~ ",z;
~
E=-i !- E
~=,! . .-"I i"
i ~.... -j! E~
.J u
..J 0
..J :E
HhH :I I;: N
i G
0
Z~'c&':
1U1~ 1""J8'" IU1IUZ) tI1\1zeIlOI'I.UZ)1!1:»)fIJI t'''','I''OI lfO)t Jlql ..w \tlu\l1 OWlI IUlI.lwnlW .8W" IIIIIQI "111 ~"J 1IIQ 8WIJd II )fIttld .".unln 1":;J IJd" "lun11$ ~ntd po at,uON:III' ww po IflUlfJ WwO'l: O't I' II:)""" t.tIUGN'I"Ogpo8lV' ~ 09 po ..t" '11:»"'''. \tIUdN'I :It'Nnn$ >lVS3d (WW po 9£0'0 ow>" 09 PO..", OPPOI) ~","' V'.l VNYZONdnY>I
'''~
::t I
r ~u
'Ww 9LO'O
!~.i
6
.
e:.
iA
ia
§
CIO
0; Ilu.~.a
"
!
'.'~..I 02~- . 0 0 -'DI -i.a. .."IiI 0- .Sso >! ;.5 .5;'=11.'" 2~'i.; 1I.51!.'2.o ,-~ . -. '5' .. & ::J Q.'!~~_a.5':'C. 0'-" .-"Q.'I eO. ~. ';I ::B~o-=~!~ " ",!" 0 01..§. lB.ou
-':8 5 <.II! i'- 0 i 1o~..,;,,1.'.= a.
Og po wofu.w WO~IU'JtI I 3NI$YYd
'IU'~'l 3NI1!)
:! i! c ~ ill
0"Q.'''' .g t~:
Z=A"'!o
'IAII. 'U!~IIQ)t IU
==
..J-::OU
~f.~ -81:"'2 .;! j\ [ a'!-
!.- 1';1 h
- Ha
:~
!c
0
e ..g2 .'-. t§-!.. -It'"' . N e'S ~eA'; I.wit! .i!~ '"''''' !J!!'i 5::1 r 1-:-~~ (Oihi CJI :!A c. DI'-"" ~~!t'~1 2 5'...Ui: Kga.i z.: I!.! ~.:Ia.-!&.S 2EE..!.~
:,t
1~ U II1II-= .'= ~j 1:.. iJ
20-
fH ..
.:
..
~si ... .a
i!i :i! Coal .j.!.j
:f H
j
f ~
='tI
..::!i-
.. 2 .0
~
3:
"'fi-
!;!
!
-ic ~ ~
Ha OBnOVU81Ujenja
4
~
g
Q!I. 0'" in It
K
0 I
c:
IJ,C"''' i ."aa...:~.~ 2 ~ 0."-'" ~ . 2 ~." '!.~1i - .g.g ~ ~.~i!~fl~i~I~~~!~8Ii!]! " 11
!.
a
ill 0 ~
0
3t 0
'
.
~ .. t"i "i"o21 .~.~~ "'!iI e - S E-..(ii!1.b -:~ JiH1~:; ~ '" .sii 1: ~Blg~ I~ 1~ .D!g- iu lt~:g~ ~~ tit~ES"~~.-l ~~ "~. j!i~ 0 ; '!I.~;: ... ~.i.a !.acig£21c~i~ 0.:o.aci!£~~8 15,w ... 0 82 0-""'; i~ "" l!! ~! .t i5... z :g:Ei: JJ ,;;! ...a.~ ..9 .&: .: ~
i. .00.
H;i!i,i.;oq j!-zi;:oj J"!c'j ... .! ...~i~-. -'~ S~-" ~ e ~~c HEE .~ e~ . sIr~ :X1."Of'!fc&- wI ~j J-.c ..irf:H! ".!i; {:i;ji iii~' j .g.°-i&g o:~HH.!1
jh;l~ I.rie~1!.;U Eo1!Ui5':c:H~E;_j!~..
'A
3NI1!>
-;-! i'~i 8 3, C DoE!' .. '00
po WO:;>IA WO:JIUIJ(I .. I 3NI$YYd
po ~lfU8W IUJZ %os po IliA I"'pat) V'.l'VNYZON.l.IS
Republ1ckog sekretarljata za kulturu SR Srbije br,413-81174-02 0114,11 1974, ne plata se parez na pro.et ~ta8pa Savezn! zavod za standardlzaciju - Beograd
..
0 i"
i
~ 0 i
o(J
UDK
624.131.2'
277 Geomehani~ka
JUGOSLOVENSKI STANDARD
KLASIFlKACIJA
TLA
JUS
ispitivan1a
I MESAVINE ZA PUTEVE
TLA
U.Bl.OO2
I AGREGATA
1992.
Ovaj standard objavljon jo u Slutbanom IIstu SRJ. br. 6/92
-
Classification Testinq of soils construction purposes
of
soil
and
soil-aqgregate
mixtures
for
hiahwav
za
zeml iane
PREDGOVOR
Ova1
standard
radove
1e
uradila
i qradevinske
Komisi ia
Saveznog
za"oda
za
standardhaci
iu
tlo.
l PREDMET
1
Ovim
standardom
primeniuiu
2
se
ked
PODRU~JE
utvrdu1e
pro1ektovania
klasifikaci1a
tla
i izaradn1e
puteva.
i melavine
tla
i aaregata
;:.";' 7Nom standardu
ie data za prakticnu
primenu ked proiektova:',la i
izqradnie putt'" ~ obuhvata one vrste tla koie se naiceilC:epoiavl1u1u Klasifikaciiom
zione
3
su uzete
ocene
materiiale
indeks
se
PR~mNE
Klasifikaciia
tavlian1u
ko1i
u obzir
0 qradevinskim ukliu~ene
sve
trakciie
osobinama
su aranica
tla
te~en;a
materiiala
koie
a ne
sitne
samo indeks
Wt'
se
na te::.al.:.
koriste
pri
frakciie.
plasticnosti
Za Ip
saskohe-
i arupni
GI.
KLASIFlKACIJA
Klasitikaciia
po ovom standardu
poiedine qrupe podel1ene
Deskriptori
...
I
klnsifikaci1a
obuhvata
sedam
arupa.
na podgrupe
(vidi tabelu 1).
tla.
tecen1a,
qranica
do 1'.7'od ko1ih su od 1'.1
granica
arupni
plaotH:nooti,
indeks
Izdan1e I
izdanie
SAVEZNI
ZAVOD
ZA
STANDARDIZACIJU
sh
iedleu
na
278 Klasifikovanie n1a 6a
po1azi qrupa
i1i
koristi
se
(slika Za
se izvodi
se u tabe1i podqrupa. odnos
korii6eniem sleva Za
br!e
qraniee
tabe1e
nadesno,
dok
1. Sa dobiientm
odredivan1e
te~en1a
i
WI
rezu1tatima
se uporedivan1em qrupe
indeksa
ne
kohezionih
ispitiva-
pronade
odqovaraiu-
rnateri1a1a
p1asti~nosti
Ip
dat
(A4 na
do
1).
k1asifikovanie -
qranieu
-
indeks
- qrupni
materiia1a te~en1a
1e
odrediti,
WI'
p1asti~nosti
indeks
potrebno
Ip'
GI.
70
60
V
-
/
_0. ~!
.
1,0
y
~1'0
Q.
tit. .)t
Y
~,
1/
A7-6
30
7
/
A6
~20
A2-6
/
10
/
A7-S
A2-?
A, 0
AS I
AZ-4 0
10
20
A?-S 1,0
30
50
60
70
80
Gran;"" t.~.nja. W,
Slika 1 - Diiaqrarn za klasifikaeiiu ~
2
V
v
/
50
'ji; c0
A7)
diiaqrarnu
A4 ~
A7
kohezionih rnateriia1a
90
100
279
r-i
,.... .0:
I .,....-1 U"t '" r-t r-...-t
.~ ., .a 0 ~~GI c: 0
\D
\0
~'"I I ,.... .0:C' 0<
""'.-t oqo.-t
c:
c: c
a..,
.o:
.,...... e e
\0 t"1 c: ',-4
O~
\D
.-t0 oqo 1""'4 c: )< ,004
~"'" )< c: ro..-I
'"
....t<# .,.. t7 I 1.0 t\ OM
M
0<
C
'M 5
., ..... aloe '" 0 fU 0 ..
oqo
a.
.,.. cu 'V..en GI I"j...-t c:
":
.. >'M ~->O
r-I N
\D M C;
00 ..,I""'4 )< )C
..-1 e
III '"e e
u') M
.....t.....
a.
Q :J '00
01""'4 oqoM
U")
U"t
j
I
N .0:
CUUl
"')C
III 1'0
.,.., 0
.-;~ .,..j'M
rn to: L" 0 ~.b
~.... e
'r- N '.-t ",..j'" .,.. 0 M CL e '" GI .,-4 c: .u.rot
fJJKJ
.-40 U"tr-t
", S
.. UJ 0
c: .,.. .... 00>( -.-I U) r-i .... '" QJ
-
a.
....
~'004
0
~en ",0>( c .... I(/) c: '"::I
ra'''''~r-i ::l4Hn
0
,," ,"
..., .. .0 0 I '0
.... .~ Q, ~a.
,..j.>(
)C
\0 )<
e '"e
KIJ 0
2
001.0
IJ")M.-4 )C )( )(
'"c:
10.1
0
C '" ::I t)
OJ
.e
e
"" t7
'r'" '.-4 t)
1""'1 ,..j '" .8 ~
.~
.... VI OJ
OJ en
0
~.b
jj
e O'M r-i N-Il'IU"I .., N r-~O =' ~.... m
0
.. ~~"'MOO ~---
.~.b:!~ ... ,," QJ..... .,
0>(
.. '"
..
QJU"I a. 'r.,.{ N oqo ~H U .>(0 -1'4 .-q,J OJ O:J: UI 14-~4J " ..... I'd C0 ~en 'r- IU C'.-I N ..., .1"4 ., 0>0 en
:oJ .~ UJ II) or.ri N ... 0
8
'" . en GI
or
OJ
c:
'" 10 .ri rl
.go>(
S e E
> -IJ '"tn
0 '0
"" ..........
IG rJ III
.
."CU
..... ~4J ..-4 > 0
I ::s .,..
td
ra rl ..::
0 ~'0 tC
oU") )C
..... UI
.. '"
'r"' c::
U")N
..::1""'1
2! rei
c: '" '.-4 JCI)
I
G.I In C .,... '" "'0(> '.-I......rt :z a..,
C )C .,..
.0 ..... .o:
~.a
"'e
rei ~.~ e 5
c: Ii'"
co ..... c:r-t
)C,
00 oqo.-t )C )C
dP
M "::
C)
<11:1'''''' c )C
x
r-4 tij.ri
.,~~ra en
.....o
,
U1 ,.,
N ..::
IV r-i 4J
.-t )(
~",.... e Ei
I
'r-" c:o
N
)< c:
e
N
0<
t:I ..-1
> 0 c: ..-4 ~r-i t.:)
)C
II') M )C
\0
I ("'II ..::
ItI r-i 4J
\0 .-t )<
oq'...-t c: c: -.-I.,-t 5 e
'"e eLl c:
ta e
e
)C
.0:
N )<
Ii S
e
.~.b
0
~...-t e
\0
'j .a';;: ..-1 ::I toO > 0"8 0
c:
M
en 0>( GI ..,
~c: '.-4 .... C:
..c: ..... c: IN OJ '> G.lr-i 4J '"OJ en'''' 1-1''''' ...
> GI
QJ4J 'U I(IJ OJ Ii
~.... ~.,... ...-t IV ~., fA 0 CL N
"'
ro r-i .,
OJ
c: GI U 0
'" ~.~1J a. .u OJ :I ~" e " or- len CL ~0~...'8 '''' 'M t.:) :z 0 '" u O'M
AS"'"
""
3
280 4
MATERIJALI
4.1
Grupa
Al
Obuhvata
dobro
qranu1isane
i neplasti~noq
peska Ova
qrupa
i1i
obuhvata
meAavine malo
takode
drobine
plasti~noq
drobine,
i11
111unka,
zeml1anoq
Al1unak,
krupnoq
finoq
peskil,
materiiala.
krupan
pesak,
~ulkanski
pepeo
i
sI1~-
no. Sve i
pomenute
vrste
tla
kohezi1om, malom
dodiru
so. vodom
4.1.1
Podqrupa
i
odlikuiu
visinom
uqlavnom
se
dobrom
kapilarnoq nisu
nosivoA6u,
pen1ania,
oset11ive
na
vel~kim
mala
Atetno
unutra!in1im
1m ie promena
deistvo
treniem
zaprem1ne
u
mraza.
A1-a
Ova
qrupa
lisanoq
sadrti
veziva
4.1.2
tla
ko1a
finoq
se pretefno
sastoie
od
Tipi~an
bez
peska
qrupe
ako
;e
obuhvata
od krupnoq
Ne
bubri,
peska
ie stepen
aka
podloqa
ie potpuno
peska
bez
se, za
ne
sa
i11
be:z: dobro
solski
pustini-
koli~inom
ncpla-
qranulisal10q
i !il1unka.
Airi
se.
ravnomerno
CU
fini
malom
naslaqajs1abo
kohezi ie,
zatvoren.
nera~nomernosti
ili
sa vrlo
ispranih
krupnoq
skuplia
kao
pesak
i1i
meAavine
tren1em,
ne
ie
obalski
~estica
koli~inama
unutrasn1im
odlifan
finozrni
i qlinovitih
taka
za postel1icu
sredstvima,
bez
!itetne
Nestabilan
ie pod
rasPOdel1eno
Zbi1an1e
kapilllrnosti optere-
optere6enie.
ie moqu~e
vibracionim
> 5.
Grupa A2
Obuhvata
4
Isto
velikim
to~kava, ie
ove
sa oqrani~enim
se
elasti~nosti.
Poqodan
sve
qranu-
materiiala.
pra!iinastih
pra!iina.
6eniem
iala
vezivnoq
predstavnik
Odliku1e
4.J
dobro
AJ
pesak
sti~nih
i1i
bez
A1-b
Grupa
finoq
ili
Podqrupa
qranuliso.l1OQ
ski
sa
materiiala.
Gbuhvata materi 1ale ko1i se pretei!no sasto1e
4.2
drobine
velike
qrupe
Al
materiiale
varijacije
zrnastih
materijala,
i AJ
i praAinasto-qlinovitih
ka1i
sadrfe
do
35
, frakciia
koji
materi koie
BU u gran1cama
iala
prolaze
qrupe kroz
A4 site
lzmedu do
materiObuhvata
A7' veli~ine
otvo-
281 ra
0,075
1a
rom, a ko1i
finih
vecu
eeBtica
poroznost
4.3.1
se ne moau
ili
neaO
Podarupa
vece
plastienosti
Ito
1ma
!
A2-5
A2-4
klasifikovati
tlo
Al.
arupe
i11 iz Slabo
ili
Al
u arupu
zboa
A3
oba razloaa. 1e vezano.
Tlo
vecea 1e
, Obuhvata1u
razlieite
prolaze
kroz
veli!:ine
sito
tiene
veeim
praline
4.3.2
Ita
kod
!
aline,
na1vilei-
frakci1a
karakteristike
111unak Al'
sadr!e
rom ideo
ima1u
su
arupe
zatim
fini
pesak pesak
prolaze
i
A4
sa
frakci
im."}
1a
koie
35
ko1e
arupa
i krupan
loUie,
kroz
pralinom
sa vecim
sito
(praline).
AS
sa
indeksom
procentom
neplas-
A3.
A2-7
sli!:ne materi1ale
indeksa
ko1i
0,075
II1II1, ko1e
u arupi
A2-6
plastiene
cai
otvora
kao
neao
neaO
Podarupa
Obuhvata1u od
0,425
materi1ale
plastienosti
IllAteri1ale
velieine
otvora
Obuhvataiu
zrnaste
sadrta-
ko1a
opisane
ima
plaBtienosti
veeea
pod
A2-4
Barno Ito
i
BU
fine
frakciie
A2-S'
karakteristike arupa , i procenta od 10
Priblitno
i A7'
A6
fra~ci~-
, odr~ava se u veli!:ine otvora 0,075 rom veeea od.1S
ko1e
r.birni uti-
pro laze
kroz
sito
indeksu od 0 do 4.
a;;.,;,::,-",:
4.4 ,~1\4
Tipiean
predstavnik
teriial,
koii
otvora
0,075
ke ili
111unka
1e
od
1 do
;e
izdizan1u
tvrstocu
ove
obieno
ima
rom. Takode
B.
ko;e
se zadrtavaiu
Ova1
indeks
pod
pri
arupe ie neplastiean ili sredn1eplastiean pralinasti ma, ili vile frakci1a koie prolaze kroz sito velieine 75 , pesobuhvata melavine finopralinastoQ meteriiala sa 64
de1stvom
poveeaniu
na
opada
sa
mraza.
situ
velieine
veeim
Gubi
otvora
procentom
od
0,075
krupnoa
stabilnosti
pri
rom. Grupni
mate111ala.
indeks Podlotan
kravl1en1u,
t1.
aubi
vlatnosti.
ima
SUVQ,
Tlo
1e
!:vrstu n1a.
stisl1ivo, aorn1u
u
mokrom
povrlinu.
Materiial
stan1u
vrlo
Unutraln1e
1e neelastiean
male
trenie
i ima
znatnu
nosivosti.
Ako
1e promenl1ivo,
1e
tlo
kohezi1a
mala
do
sred-
kapilarnost.
4.5 ~A5 Materi1al
ie
sli!:an materiialima
di1atome1ske
zeml1e
pokazuie
visoke
porastom
aranice
ie na mrazu brzo
teeenia
i slabe
deform!le
ili
aranica
pod
iz arupe
mikalista teeenia.
i mote Grupni
i opadaniem
biti
nosivosti.
Nepoaodan Telko
1e se
Ito
obi!:no
ellistiean,
indeks
procenta
optereeeniem.
samo
A4'
se
krece
frakci1a za
zbiia
tanke zboa
eak od
krupnoa
ima
karakteristike
i kad 1 do
12
1e
BUV,
i
raste
materi1ala.
elastiene
kolovoze,
~to sa
Opasan ier
se
elastienosti.
5
282 4.6
Grupa
A6
prestavnik
Tipi!!an 75 \ ili ko,
ova
koii
koie
qrupa
obuhvata
i meAavine
16.
Na
ti!!noBti
i
materi1al
8itu
parast
Ima
malo
elasti!!an.
neznatno
ku1e
promenu
4.7
Grupa A7
aranicu
n1.
Be
trenie
i vel1ku
izdizanie.
stania. zaiedno
qubi
ili
Aliunka,
arupe
pri
se
poraBt U
1e
Badr!ini
na
kre!!e
od
procenta
karakteristi!!nu
1
se
zbi 1a
do
20.
frakci 1a
Sadrti,liskun
kad
vode.
Ni1e
nastaie
terenu
prouzro-
i pod,lotan
krupnoa
i rastereten1u.
arupu
qranice
AS
Promena
mote
te!!eniai
materi1ala zeml1e.
i
vel1,ko1
ie
izaziva
Deformi!!e zapremine
elasti!!an
pri
izvesnim
zapremine.
Grupni
indeks~
plasticnosti
i
1u
se 1e
biti
promeni
pcm~t.;m1e
arupnoq
i e1..,':<,".:-:0 i brzo Atetni1a
neao
kod
1e
indeksa.
reaquie
qrupe
Podqrupa A7-S
one
tecen1a.
Moqu
materi1ale biti
Podqrupa
Obuhvata ve oranice
'Ha 08110VU . JUijenja 6
pri Ne-
za poste11icu.
Obuhvata
4.7.2
in-
opada-
A6'
4.7.1
se
kolovo-
opisanam rod arupom A6' same Ato ima vi so-
za
Porast
i di1atome1ske
optereten1u po!e11an
od
plasstan1u
rastereten1u
i suAe
imaiu
zbi1enom
i elasti!!ne
maloi
ta-
krete
indeksa
upotrebliiv
a pri
vla1nosti
obiena
indeks
1e za tanke
optereeeniu,
Paveeanie
lato
, peska
ove
uti!!u
obi!!no ima mm.
Grupni
!!vrstotu,
kohezi iu
pri
64
koH
0,075
materiiala.
Nepoaodan
laqano
i do
Materiiali
krupnoq
vode
sli!!an ie materi1alu
te!!en~a
vla!no8tima,te!lko deks
pri1emom vla!nosti.
nastaiu
elasti!!no
indeksa
otvora
zapremine.
Tipi!!an materi1al ku
Sa
tla
mm.
frakci1e
materiial,
veli!!ine
i SUVOq
arupnoq
malo1
sito
0,075
mokroa
opadan1e
unutra!!n1e
Deformaci1e
vrlo
otvora
vrednosti
relativno
kroz
finoalinovitoq
izmedu
eventualno
pri
prolaze
veli!!ine
zapremine
ie dobro,nosiv.
uqradu1e ze.
nn
promenu
1 do
ie plasti!!an al1noviti
frakciia
oeteiu
veliku
ove arupe
viAe
one
1ako
sredniih
indeksa
elasticni
p1aati!!nosti
i podlo!ni
znatno1
u odnosu promeni
na
n1ihove
qranice
zapremine.
A7-6
materi1a1e
te!!en1a.
ko1i
Podlo!ni
ima1u su
ve1ike
izvanredno
indekse ve1ikim
p1asti!!noBti promenama
u odnosu
Zabranjeno prettanpavanje (sve vrste ulnotavanjal Republitkoq .ekretar!jata za kulturu 51 Srblje br.413-81174-02 cd 4.11 1m. , . $taapa Savezn! zayccl za .tandardizaclju Beoqrad
-
na niiho-
zapremine.
ne plata Ie porez na prOJet
UDK 624.131.
283
38
JUGOSLOVENSKI STANDARD
TBRENSKA
GeomehaDiCka IspitivanJa mENTIFIltACIJA UZORAKA TLA
sa pri8enoaa
JUS U.81.003 1990.
"~1!19().11'30
Pnwilnik br. 06/01-93/186 Slte
ad 1~8;
ldeutiflcstlaa
1 PREDtfKT
of
SlufbenlUIt SFRJ. br. 50/90
solI
ss.ples
STANDARDA
Ovim standardom se utvrduje klasifikacije uzoraka. 2 VEZA
nacin
terenske
I.dp.ntifikacije
uzorBka.
tla
radi
lakse
SA DRUGIK STANDARDIKA
JUS U.Bl.OOl
- Geomehanicka
3 TERENSKA IDENTIFIltACI.JA
ispitivanja.
Op~tn klasifikocija
tla
UZORAKA TLA
Vrsi se jednostavnim opitima koji se izvode sa vrlo malo opreme. Krupnozrno tlo razlikuju se golim okom od sitnozrnog. Organsko tlo karakterisu tamna boja i neprijatnn miris.
pojedinih zrna po vizllolnoj oconi, 8 Tlo se identifikuje prema preteznom "dolu pogledu procentllalnog soorzaja prema nacelima datim u standardu JUS lJ. D\. OilI " zrna odredene velicine. Tlu se daju uz opis simboli koje odreduje standard JUS U.BI,OOI. Hogu se primeniti i dvojni simboli ukoliko je tio n~ granici izmedu dye razlicite klasifikacione .grupe (mesana tla). 3.1
Identifikacija
krupnozmog
tIa
, lupa i hlorovodoniena Vrsi se vizuelno i sredstvime keo sto BU cekie. metar, selina. Suv uzorak materijala razsstre se na ravnu povr~{nu i utvrduje: gfanulacija, velicina zrna, oblik zrna, sadriaj CaC03' tvrdoea zrna, stepen zahvaeenosti raspadanjem.
ki-
---
3.1.1
Granu10metrijski
sastav
Granulometrijski sastav nsjlakse se odreduj.. caSu sa vodora stavi manja kollcina materijalo brzina talozenja cestica. PesIk se iRtaloZi
60 min, a talozenje
gline traje
vlz\ielno ill ako se 11 menzuru ili 1 poale nekoliko potnsa osmatra za 30 do 60 s, praSina za 15 do nekoliko CBSOVB ill danB osim ako ne nastupi flo-
kulacija ce~tica. Procentualno ucesee pojedinih frakcija odreduje se merenjem visina iataloienog materijala i utvrduje da li je granulacija dobra (vellcina zrna se kontinualno smanjuje), slaba ili jednolicna (velicina 70mBse skorane menja). 3.1.2
Velicina
Velicina
I
izdanje
zrna
zrna
odreduje
se merenjem
prosecnog
precnika
zrna.
SAVEZNI ZAVOD 7.ASTAHJJARDIZAClJU
284 3.1.3 ObI:Utzrna Oblik zrna odreduje 8e okom i lupom. Oblik zrna moie biti: lopta8t, kocka8t, plocollt, IjUSp8St, valjknst, klinast i iglieast sa ostrim, poluzaobljenim 3.1.4
Sadriaj
Sadrzaj 20
caC03
kalcijum-karbonata
%-tnom
i zaobljenim ivicama.
(CaC03)
hlorovodonienom
pribliino
kiselinom
(HCl).
se rr~mn
odreduje jneinJ
kapanjem
J
trnjonjll
po 8uma,
uzorku ceni
so
pribliino sadriaj CaCo,:
nema iuma
-
tapod
,... 1 - iumi alabo "i kratko """'" - iumi jako i kratko .......... 2 - iUIDi jako i dugo 5 """""" 3.1.5 TvrdoCa Tvrdo~a
ae
proocenjuje
znate
tvrdo~e,
3.1.6
Stepeu
pomo~u
lzrazava
se
zahvacenoati
3.2
Identif:Utacija
aitDozrnog
identifikacija
terenskim
mogu
raspoznavati
prai, ine
- opit - opit - opit -
-
i
4
%
(m/m).
cekica
i
poranja
nozem
Opit treiienja
ceni
se na
osnovu
promene
raspoznavanja
okom,
a
U
ovu
peska.
narocito svrhu
kada
puta
tressnja
komponenti od
brzo
po-
i lakoce
kojom
se
koriste
znatno
se
tlo
teza,
se
slede~i
jer
sastoji
od
se
eestice
komponenata
opiti:
.
i
se
zagladi
se
udari
u naizmenicnom dodavanjem vode
da
a moze
stajanje.Da
Opit
peska je
noiem
biti
tresenjll na da bune make
pri
skupljanju
brzo
ili
Dlnn
sake ili
pojavn
komponenta. odlika
je
oblika, vode
?naei
na
da
se
spora
oko 3 cm.
je
od
vode
uzorka
se na
pretezno
uz vode
us-
preovladujucih
Ako
uzorak
pojava
pokrece
povrsini
ne pojavljuje.
nestnJnnje
J Vrlo
preenika
lie horiv.ontnlno
II ?avisnosti
voda
se
dlanu rozastrtog vlaznog konzistencijo, ali nelep-
ruke
PojavljJvnnje
sjajna),
Sporija
prasinasta uzorka
sporo
(povrsina
i praSine.
povrsini
spohtlom.
rukom.
voda
glavna
ili
drugom
nestajanje
pojavljuje
sitnog
ukazuju
3.2.2
minerala
stanja,
sastoji se se pripremi
uzorka
nekoliko
.&ini
boje
je
ljiv, Na dlanu ruke formira se uzorak poluloptastog Povrsina
led
zrnom
sjajo,' evrstoca, kiselinom, miris6 i boje.
Opit treienja uzorka. Uzorak
i
ili
skali.
opitima
golim sitnog
(m/m),
tla
tresenja, plastienosti, ocene konziatentnog
opit auva opit opit
3.2.1
gline
%
raapadanjem
raspadanjem zdrobiti.
ne
(m/m).
2
(m/m).
Mosovoj
Stepen zahvacenosti pojedina zrna mogu
Ova
do %
udara
po
1 %
do
manju ili
povr-
sastoji
sjajnost njeno
izo-
glina.
plastieuoati
Plastiene osobine odreduju se
na
frakciji
materJJa1n
8e
zrnima
sitnijim od
0,5 mm, jer krupnija zrna ne utieu na plasticnost pa ih treba ukloniti posta otezavaju opit. Mate5ijal 8e proseje kroz 8ito velicine otvora 0,5 mm, a zatim se izdvoji 7 do 8 em i zamesi vodom dok ne postane jednoobrazne konzistencije staklarskog kita. Potom so uzorek valja na ravnoj povrsini ili medu d18novima dok se ne naeini valjak debljine oko 3 mm, pa ponovo skupi u grudvlI i valja. Ovaj postupak se ponav-
2
285 lja
ave
dotl~
dok
valjak
te debljine
se lomi. Na ovaj na~in postignuta na slede~i na~in: a) Matorijal visoko
pla!lti~noRti
usled
gubitka
vode
ne
postane
je gronies plsRti~nosti,
(gde
prnovlodlljll
mosne
toliko
krt
ds
koja se interpretira
ItUno)
poznoje
so po tome
ito so dobijoju tvrdi vslj~i~i od 3 mm, ns grsnie! plasti~nosti. Ako se skupe u grudvu (loptieu), ona se pod pritiskom palco ne drobi vec samo deformiie bez pukotina. b) Srodnje plastiean materijal (posne gUno) raspozl!aje se po srodnje tvrdim valjcima od 3 mm grudva i pritisne c) MaterijaU niske
na granici plastienosti. Kado ao kod ovakvih paleem, na njoj se pojsvJjuju pukotine. plastienosti (u kojima su glavne komponente
uzoraka
formira
praiina
i
fini
pesak) identifikuje se po valjku od 3 mm ns granici plastienosti, koji se mora oprezno valjati jer se lako lomi. Materijal se obieno ne moze ponovo oblikovati u grudvu. Ako je to i moguce, ona se pod pritiskom lako razdrobi, d) Materijali bez plastienosti (fini peskovi ili fin! peskovi sa malo primesa) ne mogu se uvaljati u valjak od 3 I11III. 3.2.3
Opit
Ns
bazi
.
~vrsto
-
ocene
konzisteotnog
mogu~nosti
ataoja
valjanja
konzistentno
materijalo
pri
ne
se
stanje
-
teiko gnjeeivo konzistentno lako gnjecivo konzistentno zitko konzistentno stanje.
3.2.4
Opit
lzvodi
velike
~na
manje
3.2.5
na
taj
na~in
sjajnu,
cvratoee
3.2.6
Opit
Ugla~om pomocu
3.2.7
Znacajan
Ovsj
3.3
prema
je
za i
znatne miris
se
Podsci
uzorak
sjsjnu
zosoee
zssecenu
i peskovitih
nema
oitrim
nozem.
povriinu,
srednje
plssti-
sjaja.
atonju
imaju malu
Sitan
pessk
RUVU
je ostar,
evrstocu, aU dok
raste sa poravisokoplastiene
se mogu razUko.
prasina
nije.
pribliino odredivenje 'kaJcijum-karbonata(CaCO 20 'X-tne hlorovodon!ene 'kiReI ino, ko'ja se
po~aps
t.
i
utvrdivsnje
0
dobijeni
prisustvo ostor
kolicine
orgsnskih
najbolje i
se a
boja
specificsn
tIs
) u tlu. Vrsi po uzorku,
3.1.4.
pojscati.
poreklo
Obrazac
aUV08
vlozon,
izrazito
praiinastih
cestica.
miriaa
zagrevanjem itaj
I11III,
ki~elin08
bojs
sustvo
se:
valja se do valjeica debljine 3 valje se 11 valjeice tsnje od 3 mm,
prirodno
i peskovita Ua
ostrini
se
Opit
Tamns
-
vlaznosti,oconjuje
uzorku lomeci gs i mrvec! prstima. Suva cvrstoca Velika suva evrstocs je karskteristicna za
sluii za razblazene
ocenjuje
kod
u
gline. PraS!nasta prema
se
imaju
dok
se na auvom plasticnostL
vati
ito
plasticnosti
Opit
Vrsi stom
stanje stanje
prirodnoj voljati,
ajaja
se
Tla
moze
oseca
Pri
priauatvo
terenskoj
terenskom
miris
OrgnnSkih
msterijnle na
svezem
sondiranju
motertjo
rospsdnutp.
orgsnske u
sitllozrnom materije
tlu. ukazuje
no
primoze
tlu.
uzorku,
trebs
u
On
ge
nvnk
navesti
u?ornko
tla
postepeno
i boju
gu~i,
ali
se
uzorka
kao
nsgove-
primess.
identifikaciji
identifikscijom
unose
ee
u
sledeci
obrozac:
3
,
286
.. 8-
.. '[
j B
a x.. ='i
11
-"- .......----.~ en
if
-
.. i
.:=
.:;:: :::m
H c
~a
~~..
....
~:~ .Ie u
:g
a
....
~AoI
...,
I
+.I
....
~.= ... ~.!i:;
U ...
.::;:::... .t.:'
fU ... ra ~'i
1..
....
c
>-
H
.e
;
!
u g..
....
oCI)
:i
1$
.81;
~G
-
l~
:13"
.;;
.: 8'
lIa osnovu
11tljenja
.= ..
~1
ra c:
-.
~.
Republ1tkog sekretarljata
za kulturu
SR Srbije
br.m-SII74-02
$tallp3 SavIni ZlVed za shndardhactju
4
ed 4.11 1974. ne placa se porez Da prOllet
. Beoqrad
DK 614.131.36
"
JUS U.B1.010
JUGOSLOVENSKI Geomehanitka
STANDARD
UZIMANJE
lIpitlYanja
UZORAKA
287
TLA
SA OBAVElHOM
1979.
PRIMENOM
Pnvilnik br. 31-14005/1 ad 1980-08.30;SlufbeniIl8tSFRJ,br. 65/79.
od 198(H)2.21
Telrl,.
Ovlj Irllnd4n1 Ie 11111"0revlzl/Om
I
1
Irllnd4n111 JUS U.Bl.0Ul
Iz 1968. godine.
l'I'edmet stand.eta
JI
Ovaj standard utvrduje naein uzimanja uzoraka lIa koji slute za ispilivanJe fiziekih I mehaniekih osobina lIa u geomehanlekoj laboralorlj!.
j
'1! 1 :s
of JOIls. Sampllnl
2
Vrste uzoraJr..
i 5
Prema naeinu uzimanja uzoraka. priboru kojim Ia uzimaju. naeinu no koji III vade. spremaju i manlpulilu. posloje dye vrste uzorakl:
r
!
-
poremeteni uzorci. neporemeteni uzorcl.
2.1
Poremeteni uzorci sa vade odgovllajutim llatom lz iIOndatnih jama. 111ilkopa. sondatnlm alatom iz bulotina UI na drup naein. Uzorci Ireba da sadrte IVesastavne delove materlalilia u prirodnoj Rumeri. ali u poremetenoj strukturi. teksturi III zapremlnl. Poremeteni uzorel koherentnoa lIa m08u sa vadili i spremali s prirodnom v1aaom.
,.
2.2
Neporometani uzorclse vadeilOndltnim cilindrima posebnog obllka. na naeln kojim sa Ita manje menja prirodno stanje lIa. kao Ita je: struktura, tekstura. zapremina. prirodna vlagl.
;Ii 'i .II 8
3
Vell(!ina uzoraJr..
3.1
Koli/Hnl materijala poremetenih uzorakl mora sa odredlti programom ilpilivanjl. Kolleina matedjala zavisl od vrste mlterijlla, obiml i vrste polrebnih ispitivanjl. Say matedjal lzvlden Iz IOndatnih bulolina trebl saeuvati u odgovllajutim sanduclma.
3.2
Preenlk 1 dutlna neporemetenih uzorakl zavila od konzlstcncijc i evrstote koherenlnog Ii. I od zbijeoosll nckohercntnog tla. Najmanjl preenik neporcmetenih uzoraka lIa melte konzlstencijc je 7Q mm, . za tlo eVllte konzisteneije do J 2S mm. Dutina eUindrl za uzimanje uzoraka !znosl najmanje
fII
I I.
. tI. a
I!
300 mm.
i
Progrunom
ispitivanja
odredic!e se pieenik
i velleina uzoraka
u IIkviru raspona pAldvi4t11ih standardom.
4
Zapisnik 0 IOndiranju
4.1
Za svaku IOndu mora sa voditt zaplsnlk .. sledetlm opiUm podaelma:
-
opls mesta IOnde.
svrha IOndlranja. - vrstalOnde. - broj IOnde. -
IIIzdanje
SA VEZNI ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
'I'
288
.~
:
-
od slalnih laeaka
IlItlca
lerena,
-
kota lerena, izvoilae IOndlranja, datum IOndiranja, opil nap:aw za IOIIdiranje,
-
Ime I prezlme kontrolnog organa prllOndlranju, optle napomene.
-
4.2
odstojanje
- .kota stalne prlkljuene laeke,
Prilikom uzlmanja uj.,:>rakaiz slojeva Ila, u zapisnik Ie unose, u skladu I progrunom, lledetl podacl:
- dubina gornje I donje povrtlne Iloja, - deblj InasloJa, - nazlv lloja po klallflkaeljl, - geolollli nuiv Iloja, - Yrlle I koUeine primesa, I boja uzorka, - konzlstenlno Ilanje zem'itnog malerijall, - pojava podzemoe vod~ i vreme, . - nivo podze_e vode I mme; - vremenske prilike II vreme IOndirlnja, Iedol broj I oznakl Izvadenib uzorakl lla, - skica slojeva eele bulotine.
-
5
. Uzimanje
. poremetenih
uzoraka
S.I
Poreme~enl uzorel uzlmaju se iz IOndatne jame, lIseka, potkopa, sondatne bulotine iii samog objekta izradenog od lIa.
S.2
ZI uzlmanje porem~enib uzoraka s1utlllede~i pribor:
-
rueni allt,
- ruena iii mehanlekagarnltura za sondatno butenje, - pogodnl kdikl za uzorke kojl sadrto vodu, - klsetiranl sanduk od drvela ill druaog materijala, ill metalne posude za amdlaj uzoraka ill Yre~e, - Iial I pribor za zakivanje pokloplca na sanduku ili drugi pogodln materijal Zl zalvaranje sanduka, . odnosno metllnih posuda.
S.3
Poremeteni uzorei iz sondltne jame, zaseka potkopi ill objekll uzlmaju se iz svakog sloja III. Prethodno se mesto u jaml oelstl I porlml, pa Ie prlklldnlm alatom Ilkopa I uzme potreboa koJieina lIa prema t.3.1. Uzorak se grubo obrldl i lIavl preml vrstl lIa u kasete sand,ukl. Sanduk Ie zatvorl da se ne mda materijal u kasetaml prilikom trlnsportl..NI IInduku se Ispiluju s1ede~1podael:
- broj uzorakl,
-
dubina pojedinih slojeva lIa, dllum uzimanj. Uzorakl. POltupak je Istl i Zl uzlmanje uzoraka iz zaseka potkopa ill objekll.
S.4
S.S
NI 1111nleln Ie Ipemlju jezgre i poreme~enl uzorcl iz sondatnib bulotina. . Porem~enl uzorei Zl odredlvanje prirodne vlage mllerijall stlvljlju Ie U mace od nepropustljlw plastiene folije koje se evnto vow, pri '.etmu \rebl illilnuti auvill'n vazduh, I smestili ih u dobro zalvorene mel~e III pillliene poaude. Iz IOndltnih bulotinl uzorak Ie Uzirnl IOndatnlm svrdlom, lko u sondl neml vode, I ako u sondl Ima vode,onda Ie uzorak uzlml pogodnom metllnom katikom ill pogodnom pumpom'koje omogua.ju da Ie izvade sve frakege mllerijlla. Prl IIlvljanju ovako Izvadenih uzorakl u sanduke ill posude Iz t. S.3, treba ooedltl vodu lako da Ie ne izgub~ litn~ frakeije, I cIlijl pollupak je 1111kao u t. S.3.
.289 5.6
Prilikom uzimanja uzoraka u zapisniku se moraju navesti svi podaei 0 sandi i sloju prema l. 4.2. kall i brojevi uzoraka, koji se moraju slagall soznakama na sanduehna,odnosno posudama.
5.7
Opremgeni uzorei prema t. 5.3 i 7.apisnik Sagu se odmah po uzimanju u laburaloriju na i~pi1ivan)e. odnosno euvaju se na odgovarajllte zdlitenom
mestu.
6
Cilindri i pribor za uzimanje
6.1
Za uzlmanje nepOftmetenlh IImraka 110Iz .'nda"nlh jam a lI.eka, 1.8ocka,p
6.1.1
Melalni cUindri za materijale lesko 8njct Ive I evrste konzlstencije Imojll unulralnjl pretnlk od R9 du 125 10m. Sastoje Ie od nol.8. dvodelnog eHiodra i od kap< za lltiskivanje u ilo s olvorom 7.a ispl1~lanjc vuduha. Za not cilindra dutille do 30 em 7.aollren pod u810m od 45° vati sledeti odnos C:
neporemecenih
C=
uzoraka
Dv' - Du'
,
()
<0.15
u
Cu
=
Du
-
()N
:>0,005
1>",
8deje: Dv - spotiaSnjl preenik nol.8.lImm, Du - . unulraSnjl pre~nik cHlndra,u mm, DN - preenlk seelva nola, u 10m. Za not dlindra dll"inc preko SOem, zaoltren pod ugk'm od 60", val.l ,Iedeti ",Inos: C~0.10
Cu:> 0,15
Kapa I /lot spajaju sc na cilindar zavojima I utvl1tuju kljutem. 6.1.2
Melalnl eill/ldri za malerljale lako do Iesku gnje~ive kon/.islencijc imaju unulral/ljl I"ct/lik od iO nlll1ili yeti I dn1-lnll,to 30 em. Sasloje.. od nota, eilindra s navojhn. na kra.icvinll,1 otl kal'c I.a IIlIsklvalli" II il.. s olvorom za ispultanje va7.duha Not eilindra zaollIen je pod oglom od 60°. Odnosi pret/lika i7.I. !J.I. I 17.nose: C
Cu :>0,12
Kapa I 1101.spajaju se s cilindrom zavojima i u~vrltuju kljlltc'm. Cilindar iml I dve kapc <1,1gliOlC metalnom membra nom za hermelitko zatvaranje uzorka ih metalne kape s odguvarajuoom l.aplivkom. 6.2
6.3
Neporemetenl
uzorei
euvajll
se i olpremaju
u lalmralori)1I
po pravilu u ",clalnom
cilimlru
koje",
izvadeni, pritvrlteni obujmicom u sredlni i hermeli~ki zalvoreni gumenim ih mclain un"kapama '"i plasti~nom Irakom na oba kraj.. ILUlelno, uzorci ICskognje~ive i tvrs.le konli~leuci.ie mogll ua Icrcuu 'e izraditiizdvodelnogcilindra,bandatirati 2 pula gu.om i svaklput uronlli IIparafill. Na drugi sloj gv.e prltvrsti se' elikela s brojem !IOnde. du!>inom i rednim brnjem IImrka II 7.apisniku. Zalim Ie uzurak pakuje i tuva kako je opisano \I f. 71J i 7.10. Programom posebllim 'Iueaju
ispitivanja jednodelnim
mora prilotili
moze So: pre
la"kih
liol,,'.,
opis i skica s
llzoraka
iti s eilindrima "polleblje/log
lako glljetive
s klipom.
cilindra.
kunl.istencije
Uz I.apisnik
se u lakvom
s
290. 7
Ulimanje
7.1
Neporemeeeni lI70rei velallog lIa uzim.ju se iz somlatne jame. zaseka. potkopa. sondatne bulotine ili :.lInog uhjekl..
7.2
l'ril1m Imalerljal koji .h.1.; 7.. 117imanjenepm.mecenih u70rak.: melalni eilirjd.. iz 1.6.1.1 iii b.1.2 5 pril1oroll'. - presa 1.3IIli~kiv:miedlndra u I~J. IIInablJa~ s vodUkom. . lIol.C\'jza se("enJctla uko l~ililldrai la ravllanjculorakil. - prlbol za lopljenje parafln.. .. parafin i gala la oblaganje uzorka,
-
neporcmeeenih
sanduei iIi .nelalne
uzoraka
kulije 7.a pakovanjp.
i Iransporlulorak..
7.3
Nepore",e.:eni U7.orei iz !KIndatnih j.m.. zaseka. polkopa i iz objekala izradenih od lIa uzimaju se uliskiv.lliem ~",dal.nog eilindr. Ul poslepcno opkopavanje m'lerijala oko cilindra do njegovog no1.a. ako konzistenelj. II. ne dOl.voljava neposredno uliskivanje.
7.4
1'0!lo je ..ndatna jama Iskopan.. da ne bi do!lo do promena u prirodnoj sadrtini vode, Ireba Uo pre u7eti uzo.ke lIa. Neposredno pre uzimanja uzoraka Ireba sa dna ..ndatne jame skinuli 20 do 30 em malerljala. poravnali donju povr!inu i odmah ulisnuli iIi labili eilindar. Ako ulorei ul.imaju 5 bocnih slrana jame, Ireba neposredno pre ulimanja uzoraka prokopali prosek dubin.'" 40 do 60 em od boene .Ir.~e i poravn.ti donju povr!inu I odm.h otisnuli eillndar. (,lIimlar p,nl.vili na 110 I ulisnuli pre.nm. 'zozelno, .ko se eihndar l.abija spceijalnim mehanickim nabljacem. udarei Ireba da slede I1rzojedan .. drugim. l'rllikom labijanja eilindra Ireba obratitl pat-nju da ne dode do njegovog okrelanj. oko venikalne ose. da eilindar im~ slablo isli pravae krelanja Ida se ne napuni v~ od I om od unlllra,nje povrSine kape. Po!to se cllind.r napnnl malerijalom treba ga pot kopati i odrelali notem. Kad je uzoral: Il.v.den. dvodclni cilindar se prilegne obujmicom. skino se nut i kapa. drlm, work. koji slrSe odreto sc I I.aglade. Zalim se popusti obujmira i ozorak se obradi kako )1'opisano III. h.2. U1.orcl uzeli jednodelnim eilindrom zalvanjo se kaparna premo I. u.1.2 J olpremaju se u laboraloriju u eilindru.
7.5
Il koherentnih malerijala lelko gnjecive i cvrste konlisleneije vade se blok.uzorei dimenzija do .'0 X JO X .'n elll pallilvilll opkop"vanjem. ".d .ie 117.orakobraden IIUgornioj I na bocnim sironallla. gornja slrana se prchle vrlldm I,arafinnm i preko ulorka se navuce okvir drvenng samlllka dllnenl.'). uzorka. poveean '.iI uko 1 em sa svake Slrone. Zalim Ie nalije pal ann u proslor izmedu okvir. I nlork.. i
.rrekn
gO! n.ie povriine
ul..urka dn ruba sandllka,
posle ~el!a se vijdmo
pricv"rl
poklnpac
sanduka.
Tada se
uzorak oprel..no polkop.. \,od",1.e se bala ul.nrka I sa ..ndukom se prevrne na go,,~u povr!inu. Tada se donja povriina uwrka pora,"a. preliie do ruba sanduka vrueim parafinom i vijeima pricvrstl dno pre n.'8° Ito se paraCin ohladi. Sanduk se obeleti oznakom uzorka I slavi u hladan zaltieen proslor do olpreme u laborolOliju. 7.6
Neporemeteni umrei uzimaju se il. sondalnih bn..tin. utiskivanjcm cilindla iz l.b.I.1 16.1.2. I.avi,"o nd konzisteneije malerijala. Pre spuit"nja cllindra u bn!"linll Ireba sa njenog dna Ilk1011 II, sav usiln)elll malerijal tako da eilindar nalegn, na neporemeeeni matenjal lIa. Postnpak sa UZOleimaistovetan je opisu III. 7.4.1avlsno od lip. eilindra i ko"'.islenol)e Ila.
7.7.
Svi podac! 0 ulimanju uZl".ka Il mnd.lnih bniolilla upisuju se u zapisnik 0 IOndir.nju.
7.N
Nepmemeeeni uzorel vlal.n"8 peskovHog Iia mogu u,imali i1.sondatnih jam. u k"jlmn nema vode. '" uliskivanjem eilindra na nadn opisan u t. 7.4. Iii ob",zivanjem bloka kako je opisano u I. 7.5.
7.<1
Sv,' uzorke laboratorlju.
Ireba upaknvali
oprelllo
i so lid no n sanduke
sa strugollnom
ili drvenom
vullOm i olpremili
u
291 Upakovane uzorke treba prilikom utovara i istovara fuvati od udaraca I potresa. 7.10
Uzorke treba fuvati od mraza i drtati u vlatnim prostorijarnl. Uwrke kojl su konzervirani parafinom treba Ito pre Ispitlti, odnosno fuvati do ispltivanja u prostofU zllieenom vlagom. Uzorci moraju biti tlko izvldenl dl Ie iz njih mOlu dobitillboratorijske probe onol obima koji odlovarl aparalima u kojirnl ee materljal biti Ispitlvan, 1110 Ie odreduje prosramom Islrltlvlnjl u akladu a ovtm slandardom.
Na 0810'" mllljenJa RopubUtkoa ..k...arijll.
.. kulturu SR Srb'. br. 41 3-81/7Hn
-
od 4. U 1974. no plot. .. porn 118..omtl
SI.mp. S...znI:z.",d .. SllIIdardluciju qeo.rld
Ukupno
292. JUGOSLOVENSICI GeomehmiC!ka
STANDARD
ODREDIVANJE
SA OIAVEZNOM
JUS U.B1.012
ilPitiY8nja
VLA2NOSTI
UZORAKA
Ilral1a 2
TLA
1979.
'IUMINOM 04 1980.02-21
Plaridt
TtSt/"I
br. 31-14005/1
of 1011.. Detn-mlnlltion
od 1979430:
SI1db8IIiat SFRJ, br. 6S /79.
of 1011molstu~
content
.. OWlj Itarida'ni Ie lIastao mizijom
i
1
Predmet
,&. .~
OV8j atandard
I. 18
j
standa'cIa
Primenjuje
utvrduje
Itandanla
JUS U.B1.01 Z iz 1968. godine.
: naC!1n odredlymja
Ie Z8 malerljale
ylatnostl
1.Ia kojl, sukni
uzorka
do ltalne
mue
Ila. nalOS .C, ne menjaju
noje
flzlC!ke olObine.
Def"micija
2
18
Vldnoat je odnol izmedu male vade u uzorku I mase lUyog uzorka odtedene prema I. S.I,lzraten procenlima i oznaC!ayase 18W.
u
I Namena
3
fII
Vlatnol1 Ilutl za ocenu konzillencije tla Illepena zasl~enoltl lIa vodom, I kao podlaBa ZI odreitlyanje drugih olObina lIa.
I
i.
..
Oprcma
Za odtedlvanJe vlatnoatl sluti slede~a opreml:
;II
- Petrijeve posudlce,
. f1 'I .II /I
.
I
I malerijal
-
tehnlC!ka VIp I taC!nol~u 0,01 g ,
-
lulionik
-
I tcrmoreau!aloOrom
oaetljlvosti:l:
0,50'C
ZI temperature
od 100 do 110 .C,
e ksikator I kllcijum.h1oridom.
5
Nac'!in odrediY~a
5.1
Uzorak viitOOB mlterijala III U koUClnlod SOdo IOOg,lIavl Ie u Izmerenu PetrlJevu poludlcu, mile W, Potom Ie sa posudice posudlca Ie poldopi I izmori umrak zajedno 18 poklopljenom posudlcom, mase W" j sklne poklopac IIlvl pod poludicu, zatim se ave stavl u sullonik I suli III 10S.C to,S.C najma"e 24h 01do slalne mile. PosudJca s poldopcem izvadi se iz IUSionika, pokl opl , stlvi u eksikator. chlldi i Izmeri masa W.. VlatnOlt uzorka iuaC!unavale po IledeCem obrascu:
w.W,-W,
W. -W
0 Izd8nje
-
XlOO
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDlZAOJU
293
SI.lnll JUS U.B1.011 ,
sdeje: w
-
W
-
masa Petrijeve
posudlce
W,
-
masa posudlce
s poldopcem
I s vla!nim
mua
s poldopcem
I sa suvim uzorkom
W2-
5.2
v1atnost u %
posudlce
u S.
VlI2.nost uzorkl odre4uje .
uzorkom
u S. uS.
nl OInoYIJdVI Ispltlvlnjl. I klo rezullit Ie uziml proletnl
vrednOlt.
Vla1nost Ila Izratlva18 u % od suve mile I Izratlva 18 brojem I jednim decimalnim mestom. Dozvoljenl razlika Izme4u dva Ispitivanja Istog homogenltiranog uzorka tla je 0,5 %. Ukoliko to nije slutlj, opit 18 ponavlja dok 18ne doblju dVI rezultlta u dozvoljenim sranlcaml.
5.3
Vlatnostpeskovltog
materijall odre4uje Ie tako
posudice su vefes klpaclteta, I tatnost vase mora bill 0,1 g.
NI 0810,," mIJljenJI Repubtitk",
sekrelarijat...
kull"u
Slamp. S.~ZlII.lvod
SR Srbije br. 413... !74{)1 oil 4.11 1974... U ltandlld.ICijU
. Beo,.td
plata II perea na promat
strana 6
Ukupno
294 JUS U.81.013
Geomehani~ka ispitivan1a ODREDIVANJE ZAPRro1INSKE .~SE MATERIJALA TLA SA PORAMA METODOM SA CILINDROM POZNATE ZAP~IINE
JUGOSLOVENSKI STANDARD
Ovai stan~~rd obiavlien ie u Sluibenoll'
TestinQ of soils drive-cylinder method
1992.
listu SRJ, br. 6/92
density of
of
Determination
by
place
soil in
the
PREDGOVOR
Ova1
standard
dila
Qa
1e
nastao
1e Komisi1a
devinsko
revizi10m
SaveznOQ
standarda
zavoda
za
JUS
U.8l.0l6
standardir.aci1u
iF. 1968.
Qodine,
a ura-
r.a zeml1ane
radove
i Qra-
tlo.
1 PREDMET ovim
standarcom
porama
2
se utvrdu1e
"in-situ",
PODRU~JE
metodom
vrsta
odredivan1a
zapreminske
poznate
mase
materiiala
tla
sa
zapremine.
PRIMENE
Vredl;::>st zapreminske oslon1enih
na~in
sa c:ilindrom
na
mated
tlo,
1ala
mase za
materi
prora~un
tla
i
bo
1ala
tla
sa
stabilnosti
pomo~na
porama
sluti. za prora~u;.
padina
i ob1ekata
pd
'vrednost
kOllstrukci 1a
izradenih
klasifikac:i 11
i
od
raznih
ident1fikac1
11
tla. Metoda
ni is
utisne
kao
posle
primsnl11va i za
vaden1a
Deskriptori ispitivan1a,
tla
sa
za
vrlo
niskom
uzorka.
I
zapreminska metoda
masa
pomo~u
tvrd03
tla
.
plasti~noA~u .
tla
cilindra
Sa
u
porama,
poznate
ko1a
ko1a
c:Uindar
ne
mOQU
metoda
da
ns se
moto zadrte
ispitivan1a,
lako
da
Qeomehani~ka
zapremine
Izdanie I
izdanie
SAVEZNI
ZAVOD
ZA
80
u c:ilindru
STANDARDIZACIJU
sh
1eziku
na
JUS
3
U.B1.013.1992
VEZA
SA DRUGIM
Odredbe ovoa
295 STANDARDlMA
standarda
standarda.
a kada
se on
na
koie
se ovai
Navedena
primeniuie,
standard
poziva
izdania
su va!i1a
koriste
se nainoviia
JUS U.B1.010.1979.
Geomeha~ifka
ispitivania
JUS U.B1.012.1979,
Geomehanifka
ispRtivan1a
4
va!e
obiav1iivania
izdania
i kao ovoq
navedenih
odredbe
standarda.
standarda.
- Uzimanie uzoraka t1a - Odredivan1e v1a!nosti uzoraka
t1a
DEFINICIJA
Zapreminska
masa
zapremini koio1
5
istovremeno
u vreme
tla
sa
i lupl1inama.
porama
pri
1e .odnos
utvrdeno1
nieqove
temperaturi
mase
prema
nieqovoi
i vla!nosti
Bredine
~
Be odredu1e.
APARATI
5.1
I PRlBOR
Metalni
1 iina
cilinar
zida
prefnika Ato
materi 1a1a
sa porama
Bpol1n1ea
ciUndra
bude
takav
prefnika
ie
tar.o odredena
da
deformaci
1a
5Q do da
tla
~4q
mm
i vi.ine
c.jr..:,~ izmedu
prouzrokovana
50 do
spol1aln1ea
150
mm.
De
i unutra§n;.,'
.utiskivan1em
cilindra
bu,:
mania.
Debl1ina bude
od
zida 0,10
odreduie do
8e
koeficiientom
utica1a
debl1ine
ci1indra
"lave.
pokretnoq
Cp
ko1i
mora
Ii
0.15.
D2
C P
-
d2
d~
"de 1e. Cp - koeficiient
utica;a
debliine
ci1indra,
D
- lPOl1atn1i
prefnik
ci1indra,
u rnilimetrima.
d
- unutraln1i
prefnik
ci1indra.
u mi1imetrima.
5.2
Mal
i
za
utiskivanie
ce nabiiafa
i rufice.
5.3
Lopata
za
5.4
No!,
5.5
Drveni
2'
vadenie
za obradu
fek1~.
cilindra.
pcema
Bastoii
slici
,cilindra
se
od
iz
cilindra.
1.
iz
t1a.
uzorka.
za izbi1an1e
uzorka
tla
nabi
iafa,
VO(~,'
JUS.U.Bl.013.l992
296 5.6
Tehnieka
vaaa,
sa moautnoltu
merenia
mase
od
105
°c
naimanie
1,0
ka
sa
taenoltu
od
1,0 a. 5.7
Sulniea,
5.B
Metalna
6
za odrtavanie
kutiia
temperature
sa poklopeem,
od
ve11e1ne
prema
!
5 °C.
velie!ni
uzorka.
PO STUPAK
6.1
Kalibrac1ia
Pre
poeetka
cillndra
ispitivania
odredi
se
masa
svakoa
c1lindra,
sa
taenoiltu
od
i
1,0 "
nieaova
zapremina
Masa
se
odreduie
nika
eilindra
sa
taenoiltu
moreniem
u eetiri
na
taeke
od
0,15
vaai sa
em3.
a zapremina
taenoiltu
V
a
c
od
mereniem
visinei
unutrailniea
O,Olcmiizraeunava
se prema
pree-
obraseu:
d2 ". H s s
ade ie.
v e ds H s
zapremina
6.2
Pr1prema
eilindra, .u kubnim eentimetrima,
srednii unuta;;nii precnik cilincira, u centimctrima, srednia
Pri11kom
visinaei11ndra,
tcrena
uzimania
uzorak,
mora
se
povrAina
poravna. povrs1ne
6.3
Na
20 do
30
Uzimanie
pr1premlienu
Cilindar
se
a alava alava
Za
kvadrata,
koja
U.B1.0l0.
JUS
sloi
mors
zavr§enoa
di
terena.
terena
od
da
oko
ee
dizaniem
pokretnoa
se eilindar
pobiia
kontaktu u tlo
vadeniu
2 do
sa
na 2
do
oeist1.
terenu 5
em
ade
1
trebs
se
tako
da
uzima
oeiiltena
ima
etrnnlcu
eilindrom.
se
nab1iaea vodiea
eilindar
malia
sa oltrom
nalete
na
1 puitaiut1
nabiiaea
C1lindar
mora
ivieom
i
e1lindar. aa biti
se utiskuie
da
pad a na
vertikalna
u tlo
sve
dok
3 em.
uklania e1lindra
stavi
da alava
dok
utiskivania pri
povrilinu
u tlo
vreme
prodre
na
za .utiskivanie.tako
u sta1nom ne
Nakon 1z
mal;
utiskuie
malia
malia
ob11ka
standardu
povrAinski
em.
pod1oqu,
postavi
ma1ia.
prema
odstran1
uzorka
na nieaa
q1avu
uzorka
da
Ve11e1na od oko
u eentimetrima.
sema1i 1z terena
za utiskivanie mora
se voditi
a cilindar racuna
da
lopatom se ne
vapore-
3
JUS
U.Bl.013.l992
297 meti
materi1al
u
uzorkolll, dela
tla
ir. tla
odstrani
podloqu
i no!em
n1emu oko se
a
to
8e
cilindra
posti!e
i dela
preostali
1ednovremenilll
tla
materi1al
ispod
oko
cilindra.
rak
ne olteti.
.ne
sme
da
11ndar
se
uzorak
se
c1lindar
uzorak
delove
i11
alto
mora
obrade
cilindra
1e sastavl1en
od
.
atena,
mator11al
kra1evi
koren1e u
uzorku
se
vodeci tla
cilindra
vaden1a stavi
racuna
aa
cilindra na da
ravnu
ae uzo-
sa IIIesta ispitivan1a I IIIaterl1ale.
i11
druqe
strane
n110
iatoq
aoatava
kao
Ako
oko1ni
i c1-
mato~1-
odbaciti.
iskrivi
il1
na
ko11
druq1
nacin
olteU
dok
ae
utisku1e
u
tlo,
se IIIora odbac1ti.
Ukoliko
posto1e
mst6ri1ala
mala
koia
ae iSpUniti
6.4
vefe
pun
uzorak
Ako
Zadovol1ava1uci
sadrti
n118
1a1,
uzorka
Posle
Cilindar
.
.
za obra~u
ialtopavan1em
cilindra.
au
lIIateriialom
Odredivan1e
Uzorak
udubl1en1a morala
ko1i
staniu
uklon1ena
1e ostao
zapreminske
u vla!nom
lIa povrlinama
biti
mase
izmeri
uzorka
pri
od prethodnoq
lIIateri1ala
se za1edno
(eventualno
ravn1an1u
t1a
sa
ravnian1a
sa
porama
ci1indrom
usled
povrline
u
vefih
uzorka),
zrna
moraiu
povrline.
vlatnom
sa tacnolcu
stan1u
od
1,0
o.
cilindra dobiia se masa v1atnoq uzorka W.
Oduzimatl1em
poZ"',1t~ ,:.ase
Zapreminska
mas.' n,~""ri iala tla sa porama
u vlalnom
stan1u
iz'racunava se pl.c:na
obrascu:
w ., v
v
ode ie. -
zap~eminska
mas a
materi1ala
t1a
sa
poraroa
u
v1atnom
stan;u,
u
qramima
PO
"v kubnom
w V
-
masa
vlatnoq
- zapremina
6.5
Vlatan
Tako
uzorak 5.8
izbi;e
se
i hermeticki
sredine JUS
u
U.Bl.012.
(cilindra).'u
mase
k~bnim
materiia1a
iz cilindra
drvenim
t1a
centimetrima.
sa ~rama
cekicem
u suvom
i stavi
staniu
u meta1nu
kutiiu
pre-
zatvori.
uzorak uzima
qramima,
uzorka
zapreminske
pripreml1eni
nieoo"e dardu
uzorka,
vlatnoo
Odredivan1e
ms t.
4
centimetru,
transportuie
uzorak
od
oko
se 100
do q
laboratoriie tla
i odredi
qde
se
sadrzai
uzorak
vadi
vod.. prema
i iz stan-
278 Klasifikovania nia
polazi
ea grupa koristi
sa izvodi sa u tabeli
ili sa
podgrupa.
odnos
koriAeeniem sleva
Za br!a
graniee
dok
odredivanie
te~en1a
WI
1. Sa dobiienlm
rezultatima
sa uporedivaniem Qrupe
na
kohezionih
i indeksa
pronade
ispitivaodQovara1u-
materiiala
plasti~nosti
Ip
dat
(A4 do A7) na
di1aQramu
.
(slika 1). Za klasifikovan1a - qranieu
tabela
nadesno,
materi1ala
potrebno
1e odreditil
te~en1a
- indeks
WI' plasti~nosti
- Qrupni
indeks
Ip'
GI.
70
/ /
60
-
/
50 _a. 'u0 c
i"
/
A,
/
20
/
A2-6
A7-S
/AH
10
A,
As
A~_, 0
10
20
A2-5 1,0
30
50
Granica t.~.nja.
Slika
1 - Di1aQram
~
2
V
A7-6
30
~1
0
/
~,
-... t_I
1,0
~fa Q. WI.
7
\
/
za
A4 .!!£ A7
klasifikaeiiu
60
70
80
W,
kohezionih
materiiala
90
100
JUS
U.Bl.013.1992
298 zapxeminalca
tla sa poxama
masa matexl1ala
u SUVOll stan1u
lExal!unavA ae
pxema
obxaacu.
100 W ')' d -
qde
I.V
1e..
')'d- sapxemln81ca masa matexl1ala nOli
- masa
w
- vla!nost -
tla sa porama u 8UVOll 8tan1u, U qr~.1ma po kub-
centll11etru,
W
v
(lOO+w
vla!nOQ
zapxemina
UEOXIta,
uEorka cilindxa,
u Qr81111lllA,
(u odnosu u
na
kubn1m
8uvi
usorakl,
U procentiaa,
centimetriDla.
5
JUS
U.81.01311992
299
(j)
011 odlJOlllrll
~ :
,
.
lr(h
~'
3
~-~~-~--
---IC--"
. ~y~:;;~~~-@/
:
'
. ~ -~ .
.
~--.
~-~
=-
;~'
011 odlJOlllrll
I 011 odlJOlllfll
2
VocSlcanabijaea
@
/~ ~
.
Ruelca malja CD
(
-.f ~<'
,
)
Cllindar za uzimanje
-I
~~.=-~
... , ,'.'
~ .'
Pokretnl
Slika
1
-
@
{~l"" ..'.
""'*-~ --,-r
,
...'-
/
]
- ~-~
\.
uz""aka
@
Glaya nabllaea
..1
I I ...j.:..c..:~ c.. J
.::'-
I ,'rT',-, .""'"
.
.
'
-,
nabljae
"
t, , ~,\: @ . ,ij.. . ~ ~.
,.
""+>:
@
eV
. "-,~
;)._; ~
'. '.\j;
I
~
GIDV. pnkrntnno nablJaC. @
I
Sematski
prikar.
i yodice
nabiiafa
Qlave
malia,
i rufice
pOkrctnoQ
nabiiafa
malia
(sye vrste u~no2avanja) br.413-81/H-02 ad 4.11 Beoqrad Sta~pa Sayeznl zavod za standardlzaclju
Zabranjeno pre!ta~paYanje Ha osnovu IIUjenja
6
Republl~koq
sekretarljata
za kulturu
SR Srblje
-
1974. ne plaCa se porez na pronet
390
.
Ukupno Jl:G05LO'\E~Sh.1 STANDARD
Gaomehanleka ODREOIVANJE
SA OBAVEZNOM
J L' S U.D 1.014
I.pltlvanja
ZAPREMINSKE
MATERIJALA
MASE
TLA BEZ PORA
1988.
rRIMENOM
Pl'8Vilnlkbr. 07/04-~3/85
Od',988.1G-15
rasti",
Ovaj
standard
strana 8
.
od '988.03-24; SluilMnllllt SFRJ, br. 42/88.
o( lOila. tN/'lfr, fna/ion. o( danliry
je nastao
revizijom
standarda
JUS
U.B1.014
iz 1968.
godi-
ne. Napomene
u ovom
standardu
imaju
a..o
informativni
karakter
i niau
oba-
vez.ne.
PllEDKET STANDARDA
.'1
2
Ovim
standardom
jala
tla bez
PODRU~JE
masa
odredivanju
la
utvrduje
nacin
odredivanja
zapreminske
maae
materi-
kao
vrednost
pri
arometrisanjem,
a
PR1KENE
Zapreminska
takode
se
pora.
materijala
poroznosti
i za ocenu
iteskih
tla
i
bez
pora
aluli
granulometrijskog
mineralnog
saBtava
pomocna
sastava
tla
(priBuBtvo
organBkih
materija-
minerala).
Napomena:
Kod
materijala
koji
ili
organskih
sastojaka
pora dobijena
po
sadrze
ovom
visok
procenat
zapreminska
standardu
moze
lako
masa
raBtvorljivih
ma.terijala
odBtupati
tla
od stvarne
bez vred-
nOBti. 3
VEZA
4
DRUG 1M STANDARDIMA
SA
JUS
U.B1.UI0
-
Geomehanicka
JUS
L.J9.010
-
Laboratorijska
ispitivanja. sita.
Uzimanje
Nazivne
mere
uzoraka
tla
otvora
DEF1NICIJA
Zapreminska
njegovoj vlaznoBti
II
maBa
sredine
izdanj e
materijala
zapremini
tla
bez pora u kojoj
i
bez
pora
suplj!na,
je
njegove
se odreduje.
SA VEZNl ZA VOD ZA STANDARDIZACIJU I
odnos
pri urvrdenoj
I
mase
prema
temperatur!
!
'Stnn82
301
JUS U.st .ot4
,S
APARATI
S.l
I
PRIBO~
P1knometar koj1 tra
zsprem1ne
1ma
podu!n1
1 na
S.2
Vala
S.3
Suin1ea
S.4
Vodeno
SO do
provrt.
100
em3,
sa bruienim
P1knometar
mora
1mat1
Irlom
1 ataklen1m
oznaku
na
telu
cepom
p1knome-
cepu.
8 mOlu~nol~u
odre41vanja
a mo8u~noi~u
kupat110
1 vazduinoa
a
8uienja
808u~noi~u
komOrom
za
na
najmanje
temperatur1
odr!avanja
100
do
atalne
I 1 tacnol~u
110
!
od 0,001
I.
S °e.
temperature
20
!
0,2
°e
uzorka.
S.S
Vakuum-pumpa
8 -8U~nol~u
S.6
Grajna
11i
ploca
maae
odrlavanja
paicano
kupatilo
vakuuma
od najmanje
aa krupnozrnia
kvaren1m
2,66t
44 kPa.
peako.
u 810-
ju od '3 ca.
S.7
Azbaatna
S.8
Boca
S.9
Limana po~uda ZB aulenje matarijala
tla:
S.lO
LaboratorijBko
JUS
S.11
POBuda
S.12
Poreulanska
S.13
Termometar
Ba
da Be mot.
stav1t1
mre!1ea
Ba
mara
is em :Itis em.
prBkalieom.
sa
S.14
P1peta.
S.lS
S1gnaln1
S.16
Dest110vana
5.17
Keroz1n.
Bito
tuckom
prema
za
posuda
Btandardu
drobljenje
L.J9.010
okaea
SOO ~.
mater1jala.
0 12 em.
skalom
od
0 do
SO
0
e
1 podelom
u p1knomatar.
sat.
voda
otvora
(dem1neral1z1rana
voda).
od
1
0
C,
takvog
precn1ka
302
JUS U H 1.014
5.18
Bezvodni
5.19
Vakuum-eksikator
5.20
Ma11
5.21
Fi1trir-pap~r.
6
POSTUPAK
6.1
Priprema
(dehidrovani)
najmanjeg
gel
sa
bojenim
pre~nika
od
indikatorom.
200
mm.
" levak.
Uzme
uzorka
se,
zavisno
atandardu
JUS
ne mase,
stavi
njen
n~u
vrate
mora sipa
materijala
Uzorak
u metalnu
od najmanje
Kalibraci1a
od
U.B1.010.
materijal
ni materijal
6.2
silika
S."'... 3
posudu
proci
kroz
sito
100
do
usitni"u
otvora
prah.
okaca
posudu
300g
500
i stavi
uzorka
110 : 5 °c
na
prema do
Celokupni
#m.
Tako
Htalus it-
usitnje-
u eksikator
u
traja-""
da se ohladi.
piknometra
Piknometar
mora
biti
cist.
suv
i izmeren
tacnoscu od 0,001 g. ~lasa praznog Zatim,
od
u susnici
i tuckom
se u porculanskd
30 min
tla,
ae oausi
se
pikn01l!etar
zatvori
~epom
nome tar
se
meri
se masa
mu
tako
izbrise
tilovanom
vodom
Napomena:
Umesto
Postupak
6.3.1
Odredivanje
piknometra
destilovanom ~ode
iza4e
filtrir-papirom
sa
ta~noscu
(m4) mora
pomoena
6.3
napuni
da visak
destilovane
ispitivan1a
na
kao
g.
sa
biti
+ 20 °c
provrt
spoljne punog
sa
zabelezena.
temperature
poduzni
~~sa
od
+ 20 °c u cepu.
strane
suv
piknometra
i
Piki iz-
sa
des-
zabelezena. vode Sto
temperaturi
mas
vodom
bude
0,001
temperaturi (m1) mora
kroz
da
od
biti
te~nost
na
e
moze je
se
npr.
upotrebiti
i
druga
pogodna
kerozin.
od + 20
°c
P i k nom
e t r a
suvog
1
uzorka: Usitnjeni kolicini P1knometar tila
oko
i ohladeni od 20 do
sa uzorkom 1 h, na
materijal
50 g ~li'ne
se pomoeu vise
termos!atira
temperaturi
od
od se
levka
sipa
1/3 zapremine u vazdusnoj
20 ~ 0,2
°C.
u suv
piknometar
u
piknometra. komori
vodenog
kupa-
"-
.,,_..
JUIu..,.IIt"
Nakon ka
:6.3.2
6.3.2.1
taraoatatiranja
(a2) aa
Odatran uzorka
od
evoje
2.666
Tokoa
z a 0 a tal
Ba
nalije
zapramine
vakuumtranja
mora
vazduha
iz uzoika
ne bude
nih
~est1ca
tla
grl1c
vakuuaom
ltroz
potpritisak
Ako
ioa)
piknometra
~ora
da
Ba
Tokom no grlic
bi
do
priblizno
lilike
.ela)
pod
vakuu~.
ra~una
da
polo-
vakuumom
izlazenje
izlaz.nja
iateku
1 h drzanja
Po
aaanjuje
mehu-
izbacivanje
Braina
ait-
mehurica
iz
uzorka
pod
na normalu.
iz uzorka
i destilovanom
azbeBtna
sprecilo
mora
vrii
mrezica.
do pr~blizno
kuvanja
Be
vodom
ea apra~ilo
vazduha
voda
operacije da
voditi da bi
uzorkom
Be pOBtavi
je Be deBtilovana
i z
kuvanja
se odstranjivanje
izmedu
ae
burno
ae postepeno
pomocu
(bez
piknoaetra.
Be veli~inom
OdBtranjivanje
uzor-
1 h.
r~ca
uzorka'reguliie
i auvog
vazduha
0 .
deBtilovanom
u ekeikatoru
i dr!i
najaanje
operacije
(Ia ~apom)
vakuuma
uzorkom
44 kPa
piknometra
g.
ja
poaocu
aa
ae ma.a
od-O.OO1
jivan
Odatranjivanje
vine
izmari
ta~noicu
Piknoaetar
6.3.2.2
303
,
Be voditi
DS
vodom.i
grejnog
U piknometar
polovine
izbadvanje
kuvanjem
njegova
racuna
grejnoj
ploei.
tela
Ba uzorkom
(renali-
zapremine.
da kljueanje
bur-
ne bude
sitnih
eestica
materijala
tla.
odnosno
60
tla
kroz
piknometra.
Uzorak
se
kuva
15
min
za
peskovita
min
za
gl1novita
tla. Posle
kuvanj a
ostavi
se
piknometar
aa
uzorkom
da
se
ohladi
na
sobnu
temperaturu.
6.3.3
0 d r e 4 i'van ide
j e
s t i 1 0 van
Piknometar tako
da
se samo
dopuni jedna
Piknometar
sa
komori
1 h na
Naken na
eko
izbrise
se
0 m
p i k nom
e
kap
vodom
teenos~t
izade
temperaturi
ed
20
teenesti
filtrir-papirem.
i
kroz
i destilovanom
v~sak
e t r a
s a
u z 0 r k 0 m
v 0 d 0 m
destilovanom
uzorkom
'termostatiranja
cepu
mas
pazljivo poduzni
vodom
~
0.2
keji
zatveri provrt
termoatatira
cepem,i na
Be
to
cepu. u
vazduinoj
°e. je
izasae
krez
pedu~ni
provrt
304
JUS U.BI.o148m.. 5
Tako
pr1premljen,
lovanom
vodom
0,001
6.4
sa
Bpoljne
8trane
se
odred1
izmer1
1
ma8a
bez
,p
pora
1zra1:unava
zapram1nska
-
m2 m3 m4 Pv
8S
me.a
uzorkom
(m2)
sa
1 dest1-
ta1:noicu
od
po
(m2 - m1)
obraacu:
.
'. Pv -
m1)-(m3--2)
e :
p
-
ae
(m4
m1
se
rezultata
Zapram1nska
j
p1knoaetar
IDU
C.
Pr1kazivanje
gde
8UV
maaa
masa
prazno&
bez
pora.
piknometra,
u u
masa
piknometra
i
masa
p1knometra
sa
uzorkom
maaa
piknomatra
sa
dastilova~om
zapreminska
masa
suvog
gramima
po
kubnom
cent1metru.
gram1ma.
materijala. i
dest110vane
u
gramima.
destilovanom vodo~. vode.
vodom. u
u
u
gram1ma.
gramima.
gram1ma
po
kubnom
centimetru.
Zapreminska zultat .
masa
uzima
bez
pora
ae arednja
odre4uje
vrednoat
se
na
od dva
najmanje
dva
uzorka.
Kao
re-
odre41vanja.
I Dozvoljena
Ukoliko u
razl1ka
to
dozvoljan1m
Napomena:
n1ja
1zme4~.dva
slu1:aj.
opit
odre4ivanja
8e
je
ponavlja
dok
g/cm3.
0.02
8e
ne
dobiju
granicama. Rezultat1
1apit1vanja
unose
8e
u
sledec1
obrazac.
dva
razultata
Strono8 JUS
305
U.81.014
Obrazac
za up181vanje
podataka
1 1zracunavanje
zaprem1nske
mase
bez
po-
ra. Grad111iite
Isp1t1vanje.
Objekat
Buiiot1na
Operator
Datum
br:' ..-.~
Opls
zemljanog
Dub1na
sa
je
koje
uzet
Broj
1sp1tlvanja
Broj
p1knometra
Mesa
praznog
Mesa
p1knometra
Mesa
p1knometra
l
u
vode
(m1)'
1 BuVOg sa
uzorltom
sa
dest110vanom
g
u
uzorka
u
(m2-m1)' u
(m3-m2)'
Zapreminska
g
u
(m2)'
1 destilov~nom
vodom
g
g
u ml
uzorka (m4-m1)-(m3-m2)'
Zaprem1na
:n
g
Masa piknometra (in u g 4)'
Masa
uzorak
p1knometra
(m3)'
uzorka
-..
tecnost
pomoena
Mesa
..
'"
mater1jala
Upotrebljena
vodom
br.
tla bez
mater1jala
masa
pora (m2-m1)
p
.
-
.
(m4-1)-(m3-2) Srednja
vrednost
p', u g/cm
p ,u v
g/cm
3
3
1SPIT1VANJENA DRUG 1M TEMPERATURAHA
Uko11ko
iz
peratur1
b1lo
od
+20
koj1h
razloga
.oC,mora
se
P20
gde je: p 20 °c
- zaprem1nska + 20 °c,
J
..~-
----
n1je
vrii1t1
°c
masa u gram1ma
-
moglo
da
korektura
~
.
se
1sp1t1vanje
po
obrascu:
vrii1
na
Pt
mater1jala po kubnom
tla
bez
pora
centimetru,
na
temperatur1
tem-
JUS U.B1.014
K v 'p t
- koef1c1jent
za pretvaranje,
- zapreminska
masa
Vrednost1
koef1cijenta
red1vanja,
u aram1ma
K
tla
pO kubnom
za pretvaranje
Zaprem1nska
Temperatura
°c
mater1jala
date
bez
pora
na
temperatur1
eent1metru. suu
tabell.
Koefic1j
masa
vode 3 a/em
ent
za
pretvaranje
Kv
10
283
0,9996774
1,0015
11
284
0,999
1,0014
12
285
0,9994989
1,0013
13
286
0,999
1,001 2
14
281
0,9992604,
1,001 0
15
288
0,9991209
1 ,000
16
289
0,9998968
1,000 7
17
290
0,9988018
1,0006
18
291
0,998 6244
1.000 4
19 ,
292"
,0, 99!L 4~4
l,O()O,2
20
293
0,998
21
294
q~ 998023
3
',0,9998
22
295
0,991801
9
23 24 25 26
296 291 298 299
0,9975102,
0,0006 0,9993 0,9991 0,9989
0,996
815 6
0,998 6
21
300
0,996
545 1
0,998 3 0,998 0
596 0
3~6 5
7.
1,000 0
234 3
0,9913286 0,9970110
28
301
0,9962652
29
302
0,995
30
303
0,995 618 0
9
0,
9761
997
.
0,997
7
Suon.
od-
7
307
Stron.8 JUS U.B1 014
8
PRECIZ}JQST
8.1
Ponovli1vost
Dva
rezultata
tla
aa
od 0,03
8.2
iatom
t)zn1h
isp1tivaca,
oprsmom,
ematraju
dobijena
na
uzorcima
.. n.pouzdanim
ako
s.
ietog
materijala
rnzlikuju
za vii.
g/cm3.
Uporedivoat
Dva
razultata
.tla
smatraju
dobijena
u dve
laboratorije
na'uzorcima
i.tog
materijala
3 s.
nepouzdanim
Napomena: Dozvoljena vost)
osnoyu miJljenja
Republitkog
odnos.
sek,etarijat.
ako
ae
od.tupanja ,s.
samo
ra kulturu
razlikuju
za
ispitivanja za
rad
sa
istom
SR Srbij,. br. ~1 J-8 1/74.02
Savezni
UYod 13 It.~ "uSard:l...:iiu
-
od
0,04
(ponovljivoat pomo~nom
g/cm
.
i uporedi-
tecnoi~u.
ad 4. II 197~. ne ploca se pore;: na prom!t
"'" $ump8
vile
aeov,ad
Ukupno
strana
7
308 JUS
Geomehanieka ispitivania ODREDIVAlIJE ZAPREMINSKE MASE ~~TERIJALA TLA SA PORAMA METOOOM KALIBRISANOG PESKA
JUGOSLOVENSKI STANDARD
U.Bl.01S
1992.
Onl
standlrd
Testinq
ObjlVljen
of
je u Sluibenom
IIstu SRJ.
br. 6/92
- Determination
soils
of
density
of
soil
in
place
by
the
sond-cone
method
PREDGOVOR
ovai
standard
dila
as
ie nastao
ie Komisiia
devins!co
rev1ciiom
Savecnoa
standarda
cavoda
ca
JUS
U.B1.016
standardizaci;u
ic za
1968.
Qodine,
a ura-
cemliane
radove
i ara-
tlo.
1 PREDKET Ovim
standardom
porama
2
se
"in-situ.,
PODRUCJE
Vrednost
naein
odredivania
kalibrisanoa
zapreminske
mase
materiiala
tla
sa
peska.
PRIMENE
capreminske
oslonienih
vrsta
utvrduie metodom
na
mated
mase
tlo,
1ala
za
tla
materiiala
proraeun
i
kao
tla
por.'.''- ..luii
sa
stabilnosti
pomoena
padina
vrednost
i
ca
prorafun
obiekata
!cod klasifikaci
konstrukci;a
izradenih
1e
i
od
racnih
identifikaci;e
tla. Metoda
3
ni1e
VEZA
Odredbe ovoq
SA DRUGIM
lspitivania,
izdan1e
ca tla
koia
sadrie
zrna
veea
od
63 Mm.
STANDARDlMA
standarda
standarda.
Deskriptoril
I
primenl1iva
na
ko1e
Navedena
zapreminska metoda
se
ovai
lzdania
masa
pomoeu
8tandard su va!ila
tla
kalibisanoq
SAVEZNI
ZAVOD
sa
pozi~a u vreme
porama,
l8tovremeno obiavl1lvan1a
metoda
vaie
i kao
ovoa
ispitivania,
odredbe
standarda,
qeomehanieka
peska
ZA STANDARDIZACIJU
Izdan1e na sh 1edku
JUS
U.Bl.105,1992
309 a kada
Be on primen1u1e,
kor1Bte
se na1nov11a
1zdan1a
naveden1h
JUS
U.Bl.01O,1979,
Geomehan16ka
1sp1t1van1a
- Uz1man18
JUS
U.Bl.012,1979,
Geomehan16ka
1sp1t1van1a
- Odred1van1e
4
zapremin1 kD101
5 5.1
masa
uzorka
tla
tla
sa. porama
1 lupl11nama,
pr1
1e
utvrdeno1
odnos
n1eQ9ve
temperatur1
mase
prema
i vlaino8ti
n1eQovo1 8rodine
u
se odredu1e.
I PRIBOR
Aparatura 4 L.i
sa otvorom van1e
materi1ala
8a porama
APARATI
remine
2
tla
vainosti
DEFINICIJA
Z8premin8ka
1u,
uzoraka
standarda.
na
prema
za odredivan1e odvo1ivOQ
pre6nika staklenu slioi
1.
zaprem1nske
pomo6nOQ
pribo~a
12,7
mm,
malOQ
posudu
na
1e~'om
ma8e., sasto1i kD1i
metalnOQ kra1u
se
levka i velikOQ
sasto1i sa
.e od
staklenoQ
od
c1lindri6noQ
o1a6an1m metalnOQ
delom levka
suda
~ap-
ventila
za pri6vrl61na
druQom
kra-
JUS
U.B1.01S,1992
310 11ere
Gum.,.'
U DIll
prsttlfl
M",.n; Iw.k (mll/i)
.,...
! 165.1
Postoljup.f8lJrtI
. 171.5 !\
_J:~ 30'.& I
S lika
5.2 Tehni/:ka 1,0 cr.
vacra,sa
5.3
vaqa,
Tehnil:ka
mOQufnolfv
merenia
sa mocrufnoifu
1
mase
merenia
od
naimanie
mase od naimanie
10 ka
sa
tal:no!lfu
od
500 cr sa tal:noifu
od
0,1 cr. 5.4
Sulniea,
za odrtavanie
5.5
Ha1i piiuk,
5.6
Hala lopatiea,
za kopan1e
temperature
od 105 °c ! Soc.
tla.
za kopanie
tla.
3
JUS
U.Bl.105.1992
311
5.7
Pleh,
5.8
Kutl1a,
5.9
Termometar
za sulen1e
materl1ala
za ~uvan1e
od
mera
kallbrlsanOQ
0 do
50 °C,
sa
25 em
x 25
em.
peska.
ta~noleu
od
1 °C.
.. zatvara, za ~uvan1e materl-
5.10 Metalna !tutl1a sa poklopcem, ko1l se hermetl~k! 1a1&
6
tla.
KALIBRISANI
PESAX
Xallbrlsanl kroz
7
slto
pesak
1e avak!
vell~ine
elst
otvora
2 mm
1 auv
pesak
a oata1e
6i1a
na
situ
zrna
nlsu
vell~ine
ve~ana
otvora
1 ko1l
0,71
prolazi
mm.
KALIBRACIJA
7.1
Xalibraci1a
aparature
Odrediv3n1e
zapremine
na,
kAda
ednosno
- Izmeri'se - postavi - Napuni
- Ova1
potpuno
S8 ventil
postupak
- zapremina
aperatura
s vadom
dok
aperature se ponovi
dva
POSUd8
n1ena
potpu~o
'~~ntira-
posudu. masa
(Gl"
ne
Po1avl
na otvoru
ventila.
vade. i izn~ri
(G2'
i u~me
aparature
v.
1e opre~
ventil.
S8 ova
puta
keda
staklenu
1 zabeleli
vitak
i vade
se za
1 otvori
i odstreni
ataklene
odredu1e
pri~vr.een
uspravno
S8 aparatura
se masa
posude
levak
prazna
se aparatura
- Zatvorl - IZGeri
staklene
1e metalni
aredn1a
izra~unava
(G2 - Gl'
temperatura
.
vade.
vrednost. se pomofu
sledeeeq
o~ascal
K
ade 1e.
v
- zapremina staklane posude aparature,
G2 - ..sa
aparature
Gl - masa
prazne
K
- koefici1ent pre..
..
tabel1
i vade,
aparature, redukcl1e 1.
u ltubni..oentimetrima,
u aramima, u aramima, za
temperaturu
na
ko101
1e radena
kalibraci1a,
JUS U.Bl.015.1992
312 Tabsla
1 - Xoefici1ent redukci1e.x za zapreminu vede pri odredenim temperaturama
Temperatura °c
Xoefici1ent redukci1e K
12
1,000
14 16 18 20 22 24 26 28 JO
1,000
7J
1,001
OJ
.
J2
48
1,001
J8
1,001
77
1,002
21
1,002
68
l,OOJ
20
l,OOJ
75
1,004
J5
1,004
91
.
7.2
Odredivan1e
- Stavi ni
zapreminske
se prazna
1evak
suvim
mase
aparatura
ka1ibrisanoq
uspravno
na
peska
ravnu
povriinu,
zatvori
ventil
i napu-
peskom.
- Otvori S8 ventil i pun! ~p"...tura p8sko¥' odrlava1ul:! levak stalno dopola pun peskom. - Kada
1e aparatura.puna
peskom,
brzo .se zatvor!
ventil
1
odstran1
zaostalJ.
pesak. - Izmeri
se masa
- Izra~una
aparature
se masa
peska
sa peskom
(GJ)'
pomol:u obrasca.
G - GJ
- G1
qde 1e.
G
- masa
peska
aparature,.
u nasutom
aparature
G1 - masa
prazne
masa
ko1a
u potpunost!
ispun1ava
staklenu
posudu
u Qram1ma,
GJ - masa
Zapreminska
stan1u
1 peska,
aparature,
kalibrisanoQ
u Qram1ma, u oramima.
peSka
u' nasutom
.
stan1u
h'ra~unava
se prema
obrascu.
G
,.
kp
--v
ode 1e. Ykp - zaprem1nska
masa
ka11br1sanoQ
peska
u nasutom
stan1u,
u Qramima
pO
kubnom
centimetru,
G
-
masa re,
v
-
peska u
zapremina
u
nasut()m
stan1u
ko1a
potpuno
ispun1ava
staklellu
pOsudu
aparatu-
Qramima, staklene
posude
aparature,
u
kubnim
centimetrima.
5
JUS
U.B1.10511992
7.3
Odredivanie
-
mase
Napuniena atoii
-
Zatvori
-
Is
ka1ibrisanoq
aperatura
aa
- Otovrl
8
313
levkom
ae ventll ae
raz1ike
aa
prema
maaa
peakom
dole
1 drll
venti1
i
peska
kao
is t. 7.2 atavl
ae
terenu.
merenia
ave
dok
aparatura dobiia
u levku
ked
otvoren
iz-ri
(G.-C3)
saostaloa
peaak
aa
ae
na
na
lati!!e
zaoata1i18
ma.a
!!i8tu
peaka
koii
lz
ravnu
podloau
ataklene
pealr.ola
(1.0.).
oataie
u,levku
da
poaude.
(Gs'.
POSTUPAIC
6.1
Priprema
prl11kDm
terena
usimania
ti povrlinski Ve11~lna od oko
8.2
sloi
cd oko
povrl1ne 20
do
30
na
terenu
2 do
prema
atandardu
5 ell 1 tako
ob11ka"kvadrata,
koja
JUS
oI!Ueena
mora
da
U.B1.010
~vrlina
ae 0~1st1.
mora
.e odatrani-
poravnati. treba
da
1..
stran1cu
ca.
Ispltlvanie
.
uzorka
-
Na
poravna'tu
na
teren.
Krol'l otvor
povrlinu
na
poatavi
postoliu
se
aperature
poato1ie
lskDpa
aperature
se
rupa
tako
potpWlO
da
preenlkaiednaltoq
na1ele
preeniku
otvora na postoliu a dublne 10 do 20 CIII. lCad kapan1a rupe mora se vaditi ra!!una da S8 ne ;'.:-r:::I8tl tlo oko rupee Haianania saprellllnarupe u zavls"ostl nC aranu10metrli,'; -
Sav to
-
,-,astava
iskopani cd
materiial
materiiala
Ukoliko
niu,
se
ne
se
data
petliivo
lsqubi
odreduie
odredi
tla
se
i
odmah
zapreminska
odmah
ie
u
tabeli
stavlia iZllleri masa
v1atnost
u
2. posudu
masa
vcdeei
raeuna
da
se
nei~
(G6)'
materiiala
tla
materi
iskDpanoa
sa
poraana
u
prema
ida
suvam
.ta-
standardu
JUS U.B1.012. U
savisnosti
ie usetl
ad
sledeee
aranulometriiskoq koll!!lne
sastava
materiia1a
prema
tla
za
tabeli
odredivanie
vlalnosti
2.
Tabela 2 Naivel:a vellelna zrna materliala 11ft
5 11,2 31,5 63
6
Naimania
sapremina
rupe em3
700 1 400 2 100 2 800
Naianania kolieina materiiala za odredivanie v1alnosti
q
100 250 500 1 000
potrebno
JUS U.Bl.01S.199;
314 - Na
pestolie
peskom, Nakon
preko
otvori punien1a
- Izmeri
iskopane
ventil rupe
- Ukoliko
diti
Bapreminska
do
maea
se
ee rupa
zatvori
i oetali
dode
postavi da
sa peekom
se aparatura
NAPOHENA
rupe
i sa~eka
pesak
promene
nasutOCl
aparatura
napuni
napuniena
kalibrisan~
peekom.
ee venti~.
u nio1
1 zabeleli
vlalnosti peeka
masa
kalibrieanOCl
sa vlalnolOu
koia
(G7)'
peska,
mora
1e bila
kod
se odreispitiva-
n1a. 9
IZRACUNAVANJE
9.1
Zapreminaka
,maea materiiala
tla
sa
porama
u vlalnom
staniu
izraeunava
Be pc
obraecul
'Ykp
G6
.
'tv G]
- G7
- GS
tla
ea
porama
ode 1e. - zapremineka
'Yv
kubnom
IDalia materi1ala
u
vlalnom
staniu,
u
oramima
pc
t
cent~:7'~-:, :.,
'Ykp - zapremineka
maea
kalibrisanoq
pe~ka
u
nasutom
etan1u,
u
oramima
po
kubna:
centimetru,
G6 G]
- masa
iskopanOCl
materiiala
- masa
aperature
i
G7
- masa
aparature
i
GS
-
9.2
masa
pesJca
ZapremineJca
peaka,
kame
ee
odreduie
zapreminska
masa,
u oramima,
u oramima,
Baostaloq
ko1a
ostane
u
maea
materi1ala
pesJca posle levku,.
u
tla.u
ispitivania,
u oram1ma,
oramima.
suvom
stan1u
odreduie
se po obrascu.
100 ,.
d
.
-
100+ w
'tv
ode 1e. 'Yd - zapreminska masa materiiala nom ~
-
'tv -
vlatnoat
materi1ala
zapreminsJca kubnom
tla sa porama u suvom etaniu, u oramima,
po kub.
centimetru,
maea
(u
odnosu
materiiala
na tla
suvi sa
uzorak),
porama
u
u vlatnom
procentima, etaniu,
u
oramima
po
centimetru.
II. OIIICMIIltljenj.'Republlt.1w9
ZabranJebo preltalpav.nje (lVen.b _by.nj.) IIkretarlj.ta II nltura sa Srblje br.f13-81174-0Z od 4.111974. ne ph~. II porez n. pr_t CtallpllSaveznl zavod Zl ltand.rdlz.clju Beoqrad
.
.
315 ST,41,DAklJ
JUS U.Bl.016
Geom~~anlcka ispitivnoja O!JREDIVANJI:: ZAPRI::Mlt>SKE b.SI:: ~!ATERI.I'\LA !LA SA PORAMA M~TCVCM PGhO(U GUXEKOG BALC~A
.JIJGOSLCVENSKI .
1992.
Ovaj standard objavljan Je u Slulbenom lirtu SRJ, br. 6/92
- Deterldr:Gtit;n of
Testing of soils
---Lh'lIsityof soil In
piacO!
by
rubbar-balloon
method
PREDGOVOR
Cvaj
standard
dila
ga je
devinskc
je
nastao
revizijoc:
JI;S li.il1.U10
sC"nc"raG
KOD:iEj.~;, 1:c,.,...:mo~ zavada
za
standarc1iz..c;i.ju
iz za
19611.
zemljane
gGcir.E'.
E ura-
radove
i gra-
tIc.
FF.l::DhET
uvilli
stan?ardolli
porama
2
PODAU~JE
Vrednost
'ut"rd,..je 'metodoa:
,nacin
odrecHvanja zaprea:lnske "umE-n°f! balona.
potr.c~u
{mas,; ulinerijala
tla
sa
PRIMENE
zapreminske
osltnjenih vrsta
se
"in-situ".
na
mase
tlo.
materijala
za tla
a:a .:,rijala
proracun i
kao
tla
sa
stabilnosti
porl!Jr.,a slu~i padina
pOlllccna'vrecinost
kod
za prcracun
i objekata klasifikac1j
konstrukcija
izradenih cd rsznih (: i identifikac1je
tla.
Metoda
se prlmO!njuje
za vrlo
mckana tla
re ill
gde zapremina
Deskriptori: Ispltivanja.
1 izdanj e
kod kompaktnih cupe u tlu'~e
zapreminaka metoda
ili
koja bi se deformisala
masa
poa:o~u
tla
gumenog
prilieno
mofe da ost~ne
sa
vezs~ihtala.
us~ed pritiaka
porama.
a nije primenljiva
gumene membrane aparstu-
konstantnA.
m..toda
ispitivanja. geomehanicka
balona
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACIJU
Izdanj e na sh j eziku
.316: 3
VE~
SA DllUGIH STANDAllDIHA
odredbe
standarda
na koje
se ovaj
ovol standarda. Wavedena bdanja a kada ae on.pr1menjuje, koriste
standard
poziva
istovremeno
vaie
su va!lla u vreme objavlji,ianja a8 najaovija izdanja navedenih
i kao odredbe
ovol standarda, standarda.
JUS U.Bl.OlO:1979, JUS U.Bl.012:1979, JUS U.Bl.038:1968,
Geoaehanil:ka G.OIIehanil:ka Geomehanil:ka de
i.pitivanja
- Uzi8aoje
iapitivanja
- Odredivanje
ispitivanja
uzora~~ tla . vlalnoati uzorka tla opt18alnol sadrlaja vo- Odredivanj.
JUS U.Bl.042:1969,
GeOllehanil:ka
ispitivanja
-
.
Odre4ivanje
kalifornijakog
indekaa
nosivo&ti 4
DElINIClJ!
Zapreminaka lIi..a materijala tIa sa pora... j. odnca njelove mase prella njegovoj zapre8ini sa porama i iupljinama, pri utvrdenoj temperaturi i vlalnosti ar.dine u kojoj se odreduj.. 5
APARATI
5.1
Kalibrisana po&uda.
Kal1br1sana ticnom
Ij~~njim
(¥umeni
u posud1.
rupu
AparEtura
za
~1sa i velil:ina
i blilu mera
za merenje
okolinu biti
rupe
lIa re1aUvno
merenje
(slika
1).
priti8k~
Aparr.tuIa
ili
indikaeorom
membrana
bez
nabiranja
membrane
oa1gura
pot puna
5.:.! Tehnicka
vakuuma
koji
pod
prO&cfie
spo-
de]uje
da ne Q~fcrn.Hu
odredivanje
mora
mora biti takve velil:ine i oblika 1ii
savijanja
biti
dovoljna
iapunjenost
vaga
s.
ispitne
mogucncstu
se
kada da
podnes.
da
na hko-
zEpre~fr.e
006J
pritisak
Su~nica, aa odrzavanje
iapuni ispitnu
POtPUfiQ
u ispitnu
naduvava
rupu.
koji
Jacina
je dovoljan
savitda
E~
rupe.
merenja
mase od najmanje
],0 a.
2
l<1aa-
rupe
.
Savitljiva
5.3
i
ispiene
mora biti snabdllvena
biU takve ogleda. za
savit1jiv(.m
iskopalle
delimicnol
opreme moraju za vrllce izvodenja
snabdevena
tankoll,
zapremine
rupe sa tacnoscu od oko 7 cm3
ispitne
Ijive
tefr.QsU,
balon)
kojll odrlodu~e ova metoda inatrullentoll
tel'no&t
rupu
po&uda za ddauje
meabrano..
ualovilla
panu
1 PRIBOR
temperature
od ]05
°c ! 5 °e.
20 kg,
sa lLcno6cu
od
317 5.4
Hali piJuk, za kopaLj~
5.5
Mala
lopatica,
5.6
I'h,h
za
za
susanjOll
tla.
kopaoJe
rura.
maceriJ.la,
L'U'I; ~S
25
em
CII.
"
5.7 Metalna kutije sa. poklepcem, koja 5011hermet1ck1 z.tv.r~ za cuvanje mater1jala
tla
uZ~Oi
iE ~up~.
'l'umo8l"tar
.::d 0
Qe,
5.S 5.1~
~ala
do
sa
50
tacnosc!u
cd
~n
1 °e
r.:flrl:h~. C"ILPOllutuu
vade.
cetklc..
6 KALUiACIJA '.
Kal1brac1ja
6.1
1nd1kctcIa
Tacnost 1ndikator. DIOru bit!
takya
zapre&1ne
a.premine pri mt!rOllnJu zapr~~1Le kGlitrisanih' posud~
da
obezbedi
da
ove
zupr,,~1:..! budu
odeeden.
l:a:i.1bracione posud. 111 kalupi moraj.. dimenzionalno raju bid
razlic1c1h
zapremina
(JUS 1:.81.038)
nost
se na
katoru curi
aparatura
sa
potrebno ukup~i Razlika
na
aparatura
poyec!ava
ra~\u
ne
kada se
se
iznos
Bve
izmedu
Postupak
se
NAPOKENA
- Ako
:;:a
obican
l'roktorov
(.:US U.Bl.042)
horizontalnu
ogled
mcgl1 biti
koriSce-
povr61nu
i ceita
pocetna
yreo1-
nema
ispuni
promena
optereci
na ovaj
da
posuo1a
kalibraeionu
i ocicli zapremina posudu.
indikatoru
zapremine.
prit1sakmofe
bit1
nil bi
na
Pritisak Ocita
do
sc
35 kPa.
010610 do nj~~c&'i7.dizanja.
ino1i-
u aparai zepise Obicno
je
Zabelezi
se
optere~enja.
posude
j~
kalibrac10nih
balon
001 aparature
po~etnog
ponovi
jec\nl1 cd
dok
aparatura
dodaco~
na kalibracione
Kalupi
ncsivol!d
1 glatku
gumeni
U zav1sLosti da
7..
zaprem1ne.
zapremine
pr1t1Bak.
J.
oprema
indikatoru
Prenesll
cd
aimulirati ispitha rupe 1 mo-
iBpitnih rupa.
Kalibraeiona
StaY1
i11 kalupu
tacn"bC:"
b1 opsel! ino1ikatcra l:apn!lr.il\OII pokr io opseg
rupa.
1 kaliforn1jski indaks
ni za simulaeiju
6.2
zilprllminakako
predv!l!enih ispitnih
.&
za
i krajnjeg izrazena druge
kaiibracione
kalibrac10na
za vazduh,
potrebno
"zarobiti"
vazduh
je unutar
ocitavanja
na
1ndikacoru
zapremine
je
zapremi-
u em3. posude.
posuda
obezbeo1it1
1li
kalup
izlaz
kalibracione
od materijala
za vazo1uh,
pOBuo1e
ita
bi
poito
koj1 gumena
prouzrokovalo
je
nepropustan
membrana pogre6no
maze '\)01-
3
318 re4ivanje
ce n.ale rupe
za izlaz
ti potrebno
da
t..renskih
poduprtc moIe
tiv blci
zaostalog
lie gumeni
lepila od poaude sa Kud
dodoitllO
okol1nL
IoIUlUlIj"h
balun
vazduha. malo
izbusiti pri dnu kalibraeione
Fre
napumpu
pocetka
bilo
i ispumpa
kog
kako
merenja
bi
posu-
mch
bi-
se membrana
od-
".:"Lelll"\..
ns
I,e-
Ovaj
prit1:>olk
tacnc~cu.
ugleda u
to&.1je potrebno
Zbog
zapremine.
opterecenje
aparature
i imati tendencije
rupe
upctrebolr.
poscolja
ce da
povecRti
E,E< c!E:fc.rn,1se.
aparature.
i'OSTIiPAl' 7.1
Pr1prema
Prilikom
uzimanja
uzorak povrsina
1.2
prema
biti
standardu
JliS
Ii. Bl.G10
na
terenu
gd~
s"
uzirca
poravnata.
lsp1tivanje
7.2.1
Poscavi se aparatura na
l!etno 0<:itevanje
ua illdik.1toru
isti pr1tisak
teci
u kalibracionom 7.2.,
Posle
7.2.3
Ako
ns
uzoraka mora
1sco
mestu
gde
zapremine
ns. t"cnotit
co! BE: kopati
pdred.mo
1 1sto dodatoo
rupa i pustavi pc"
ispicua
na kalibraeionoJ
opterecenjc
kC'je
posudi
je
bilo
kori~-
prtmenjello
postupku.
,..' ':'.:;ih
je
mestc
7.2.4 Skloni
C'l!itavanja
aparacura
ka11brisana
za vreme
se
obeleze
vrienja
aparatura
Sol obrisi
aparacure
sa postoljem
aparature,
na terenu.
cne
se ~cra
postavit1
opica.
sa mesta ispitiven1-
1 iskopa rupa u eentru
obelezenog
mesta.
ispitnecIJpe mora Sol vcditi
Kod kopanja
met!. Say iskopaui ..aterijal (G). pa se nakon t,>ga stavi standardu l!ina tia
4
da se tlo
oko iviee rupe ne poceSol izmeri sa tal!noscu cd 5 g i odredi mu se masa u posudu iz t. S.8 i odredi njE:govtJ vldnost pr"ma
JUS U.B1.012. Najmanja zapremina 1sp1tne rupe i potrebr.e
uzorka date
ral!una
za odredivanje
su u tabeli
1.
vla!nosti
u zavisnosti
najmanja
od granulometrijskog
kolis£etava
319 Tabela1 Najveea velicina zrna materijala
Najmanja zapremina iBpitne rupe
5 11,2 22,4 31,5 63 7.2.5 ono
Kada isto
vldnost1
3
g
em
!DID
.
Najmanja kolieina materijala za odredivanje
1 2 2 3
je
mesto
ispitna gde
su
rupa
700 400 1m> 800 800
100 250 500 1 000 1 500
iskopana,
oeitane
stavi
poeetne
S8
aparatura
vrednoati
1
prako
napumpa
i8kopana
elaetiena
rupe
na
membrana
u
isti
1
rupi. Dodatno kod
opteraeenje
7.2.6
.Nakon
na
indikatoru
na
7.2.7 rupe
8
opreme
i pritisak
teenosti
u aparaturi
moraju
biti
kao
kalibraeije.
opisanog
Razlika
postupka
uduvevanja
gumenog
balona
u rupu
oeila
se zapremi-
zapremine.
izmedu
ovog
oeitavanja
I i pocetnog
oeitavanja
je
z~pre&ina
ispitne
(V).
IZP.AtUNAVANJE
8.1
Zapreminska
masa
materijala
tla
sa
porama
u vIaznom
stanju
itracuneva
se po
obraseu:
Q
1'Y v . V je:
glle 'Yv -
zapreminska kubnom
G
- masa sa,
V
masa
materijala
tle
sa
porua
u
vlaznom
stanju,
u
grui...a
pu
eentimetru, iskopanog
prirodno
vlaznog
materijala
kome
se
odre4uje
zapreminska
ma-
u gramima,
- zapremina
1spitne
rupe,
u kubnim
eentimetrima.
5
320 8.2 Zaprea:1nska
Easa Dtl1ter1jala
'd
tla
.
u .uvoa. at..uju 100
100+ w
izraC!unava
ae po obrascul
. 'v
ice j e : '11
- zapulra1ullk.. 8all.. U...tOil'1jl1!1\tla .a pouma u auvom at/lnju, n-
u i:C..C:1n:II,p" kub-
cant1mOlcru,
w - vlalr.c.t.~acar1jala (u odnosu na suv1 uzurak), u procenc1ma, zaprem1naka maaa materijl1!a tla sa pora.. u vlalnom scar.ju, U sr6101mapo 'v kubn~~ cent1metru.
-
Iflltrum.,t za meranje prlthka
KalibriAna P08U/a
~
IndikatrJl'
z.,.,.",lna T~nOlt
!--
~=
- - -- -
POItoIje ~
\
.....-...-
SaIIldjiva mambrana (gum.,i balon! MfI4uprOltor koji mora biti ispun;.n ulled primenjenog pritislca
saka 1
OIQOYU IUljenja
Zabranjeno preltalpavanje (IYI vnte uMOhvanje) RepublltllocJtlkretarljlta u kulturu SR Srbtje br.U3-81174-02 ad 4.11 1914. ne plata ce poru na pronet Stenpl
6
Savunt
uYod u ltandardlzactju
-
Beograd
321 JUGOSLOVENSKI STANDARD
ODREDIVANJE SA PORAKA
JUS
Geomehanieka ispitivan1a ZAPREKINSKE KASE KATERIJALA TLA KETODOK POTAPANJA UZORKA U VODU
U.Bl.017
1992.
Oval.standard Testinq
objavljen
of
IIltu SRJ. br. 6/92
Ie u Sluibenom
-
soils
Determination
of
density
of
Boil
immersinq
in vater
method
PREDGOVOR
Ova1 la
Btandard
qa
1e nastao
1e KomiBi1a
vinsko
revizi10m
Saveznoq
Btandarda
zavoda
za
JUS
U.Bl.016
standardizaci1u
za
i~ 1968.
qodine
a uradi-
zeml1ane
radove
i qrade-
tlo.
1 PREDKET Ovim
standardom
porama
2
PODRU~E
Vrednost
utvrdu1e
potapan1a
naein
uzorka
odredivan1a
zaprem~nBke
mase
materi1ala
tla
sa
u vodu.
PlUMENE
zapreminske
oBlon1enih vrsta
Be
metodom
na
tlo,
materi1ala
~s.
materi1ala
za proraeun tla
i
kao
tla
sa porama
stabilnosti
pomoena
sluli
za proraeun
padina
i ob1ekata
kod
klasifikaci
vrednost
konstrukci1a
izradenih 1e
od
raznih
i ident1fikaci
1e
tla. Metoda
1e primenl1iva
uzorak
Btabilnoq
-
NAPOMENA da
izvede
na
mera
ka,
ispitivan1a,
kompaktnih
ili
dobro
vezanih
tala
qde
1e moquee
dobiti
oblika.
Polel1no
treba
De.kriptoril
kod
1e da
1e uzorak
zadovol1ava1uee ni1e
mnoqo
mania
upotrebiti
masa
potapan1a
I bdan1e
SAwiNI
.._h '
n
ad
na1veei
zaprellinska metoda
u obliku
i na uzorku druqe
dve'Kako
uzorak
tla uzorka
ZAVOD
cilindra
nekoq
ko1i
Ba
kocke,
ali
Be opit
oblika,
pod
uelovom
taenost
opita
zavisi
od
do~vol1ava
porama,
ili
druqoq
metoda
kapacitet
mole
da
mera
1eduzor-
vaqe.
ispit~van1a,
qeomehanieka
u vodu
ZA STANDARDIZACIJU
Izdan1e na sh 1edku
._~.,
--
322 3
VEZA SA DRUGIH STANDARDIMA
Odredba ovoq
a keda JUS
4
.tandarda
.tandarda.
na
ko1a
Navadena
.e on primen1u1.,
U.Sl.012.1979,
.a ova1
.tandard
izdan1a kori.ta
Geomahanieka
poziva
su
valila
sa
na1novi1a
i.tovremeno
u vreme izdan1a
i kao
ovoa
naved.nih
- Odredivan1e
i8pitivan1a
vale
ob1avl1ivan1a
odredbe
standarda,
.tandarda.
v1a!n08ti
uzorka
t1a
DBFINICIJA
Zapr..in8ka
...a
..tari1a1a t1a .a per..a 1e odnoa n1aaove ma.a prema nieaovoi i lup11inama, pri uiVrdano1 tamperaturi i vla!nosti sradina u
.apr..ini .a per..a ko101
.a odradu1a.
. 5 APARATI', PlUBOR I HATBlUJAL 5.1
5.2
vaaa,
auenoleu
hidro8tatienoa
pribor -
5.3
2
Tehnieka
ralo posuda
za za
sa
top1ienia
qra1ania za
Cilindriena
moauel!9.!eu
merenia
marenia,
mase
do
8a taenoleu
naimanie od
0,1
1 000
a,
kao
i sa mo-
a.
parafina. parafina,
top1ien1a
metalna
parafina
peauda
u
.a
koiu
aa
sifon.kom
mota
cavi
potpuno
prama
petopiti
.lici
uzorak.
1.
. ~
323 Ker.
u aD
Cilindrit". m.,.". powdJ
VodOfllJp,apustlJll
sPoj
Sifansk.l:..,
~
~
~ GumMO
l
VodOflflp,opust1ln
1:''''0
spoj
.'50
~ 5.4
6
Parafin.
POSTUPl\K
6.1 ne
Uzorak naimanie
tla
u prirodno
mere
100 mm
vla!nom
u svakom
staniu
obradi
prkvcu,
masu
na vazduhu
i odredi
mu
se oblo!i
parafinom
od
a. taka 100
do
da 400
ima g,
Ita
glade
prema
povrli-
vrsti
mate-
riiala. 6.2 0,1
Uzorak q.
peraturi niemu
se
izmeri
Izmereni ispod
stvori
uzorak taeke
skrama
naro~ito
pa!liivo
vazdulni
mehurovi.
6.2.1
Nakon
sa
u graaima,
Gl'
kliu~ania. debliine
vodeei
hladenia
Uzorak
od
oko
ra~una
da
parafinisani
aa taenoleu
od
..
1 mm. ae
G, u gramima,
.matra
u parafin
obaviienim
Parafinisanie
u dubokim
uzorak 0,1
se masa
uranianiem
se
izmeri
parafinom
uzorka
lupliinama
sa ta~nofeu
istoplien
mora
kada
od tem-
se na
biti
izvrleno
ne
obrazu1u
u uzorku
na vazduhu
na
i odredi
mu
8e.ma-
g.
3
324Odr.divanie oi
aa
G2
zapremine ta~nolfu
Zapremina
vrli
od
uzorka
0,1
ae mereniem
parafiniaanoq
uzorka
na
hidrostati~koi
va-
o.
ir.ra~unava
ae prema
obrascu.
(Gl - G)
m Vu . Vp - --. ~p
(G2 - G11 1p
ode ie. Vu
- zapremina
prirodno
Vp
- zapremina
parafinisanoo
at
- lllaaa parafinske
7p
- zapreminska
G
- ~aa
prirodno
Gl
- masa
parafinisanoo
uzorka
merena
na vazduhu,
G2
- masa
parafiniaanoo
uzorka
merena
u vodi
6.2.2
Ukoliko
aifonakom
cevi
6.2.2.1
Hetalni
bude
iznad
.a.a
se
Popusti
. 0,89
uzorka
zapremina
centimetrima,
centimetrima,
na vazduhu,
odreduie
1, poatupak
stavi
0/cm3,
merena
uzorka
slici
cilindar
u kubnim
u kubnim
u or_illla,
parafina
vlatnoo
prema
uzorka,
uzorka,
obloo8,
aifonake
6.2.2.2
vlatnoo
ae
na
u oramima,
u oramima,
(hidr~tati~ko
pornofu
merenje)
cilindri~ne
, u gram1ma.
.metalne
posude
sa
i. elede~il
ravnu
podloou
i napuni
vodom
tako
da
nivo
cevi.
ae..tipalike
na
ourneno1
c~vi
izlaza
sifona
i iapuati
vi.ak
te~-
nosti.
6.2.2.3
Nakon
6.2.2.4
posuda
iaticania
ta~noati
za priie.
tefnosti
Itipa~ika
izmeri
ae
steone.
Be sa
tafnol~u
od
0,1
0 i pOBtavi
ispod
iepua'" aifona.
6.2.2.5 deo rova
Parafiniaani
uzorka iapod
6.2.2.6
ne bude
uzorak iznad
mora
nivoa
biti
aifona.
patliivo
potoplien
u vodu.
tako
Obavezno
proveriti
da
vazdulnih
mehu-
u priiemnu
poau-
4
da
niiedan
uzorka.
Pusti
ae Itipalika
Nakon
iaticania
na
ispusnoi
cevi
tako
tefnoati
Itipalika
da voda
iati~e
duo
6.2.2.7
nema
vilka
se ateone.
.
325
6.2.2.8
Pri1emna
6.2.2.9
Zapremina
posudai
te~nost
istisnute
u n101
te~nosti
izmere
se sa
izra~unava
0,1
Q.
obraaeul
po
ae
ad
ta~noleu
m2 - m1
v--
1w
ode 1e.
v -
zapremina
istisnute
m2
- masa
istisnute
m1
- masa
pri1emne
1w - zapreminska Ova
posude, masa
zapremina
te~nosti,
te~nosti
po
kubnom
posude,
eentimGtru,
u qramima,
u orarnima,
vode,
istisnute
U oramima
i pri1emne
u aramima
te~nosti
po
kubnom
identi~na
1e
eentimetru sa
. 1,0
zapreminom
o/em3.
parafinskoo
uzorka,
V a V p.
7
IZRA~UNAVANJE
7.1
Zapreminska
masa
materiiala
tla
sa
porama
u vlafnom
stan1u
izracunava
se po
obraseu:
G 'Y,,-
IZ-
VU
Qde ie: 1v
-
zapreminska kubnom
G
-
Vu
- zapremina
masa
masa
materi 1ala
tla
sa
porarna
u
v1a!nom
staniu,
u
oramima
po
eentimetru, prirodno
vlafnoo
prirodno
uzorka
v1afnoo
merena uzorka
na vazduhu, odredena
u oramima,
prema
t.
6.2.1,
u
kubnim
centi-
metrima.
7.2
Zapreminska
masa
materiiala
tla
u suvom
staniu
izra~unavase
po obrascu:
100 'Yda~.'Y"
ode ie: 1d - zapreminska masa materi1aIa nom
w
1v
-
-
tla sa porama U suvom stan1u,
u aramima po kub-
eentimetru,
vIatnost
materiiala
uzorak),
u
zapreminska kubnom
odtedena
prema
standardu
JUS
U.Bl.012
(u odnosu
na
suvi
proeentima,
lIIasa materi
1ala
tla
sa
porama
u
vIa !nom
staniu,
u
oramima
po
centimetru.
Zabranjeno preUa~pavanje
(sve vrste UJlno1avanja)
Ha oanovu ~Uljenja Repub)j~kOCjsekretarljata za kulluru SRSrblje br.413-81174-02 0114.11 1974.ne plA~. se pore! n. pronet Sta~pa Savezn! uvod za standardlzac!ju
- Beogr.d
5
Ukupno Itrana II
326 JUCOSLOVENSKJ
Geom«;hanleka
STANDARD
JUS U.B 1.018
ispithanja
ODREDIV ANJE GRANULOMETRIJSKOG
SASf A VA
SA OBAVEZNOM
1980.
PRI\4I.>;OM
Plavilnik br. 31-8468/1
od 1980-01-30
Testing of soils. D~tt!l'mtJation
o.aj stam:lll1d Ie IIIlItao revlzi/om
Predmet
od 1980-05~8;Slutbenllist
SFRJ, br. 29/80.
of particle size distribution
stfllldarda JUS U.B 1.018 iz 1968. godine.
standarda
Ovim standardom Ie utvr4uje naein za odre4ivanje sranulometrijskos sutava tla.
2
Definicija Pod sranulometrijsklm sutavom lIa podrazumeva Ie prikaz mall pojedinlh ftakcija materlJala zrnastU,1 kololdnih eestlca,lumnih u prooentlma ukupne mase uzorka tla.
3
Namena Poznavanje fizlekih
4
Velieina
sranuiometrijskos
I mchanleklh
uzorka
sastava sluti za klasifikaciju
karakterlstika
i identiHkaciju
tla, kao i za indlrelctnu
ooenu
lIa.
za ~pitivllnje
Za odre4lvanje granuiometrijskog sastava tla potrebno je, u zavlsnosti od vellfine najvefih una, uzeti kollfinu materijala prema tabell I.
TabetaI Dimenzije otvora okaca sila na kojem pri sejanju ostaje 10 % Ispl- Masa materijala potrebnog za ispltivanje tivane mase s najvefim prefnikom zma !!a
mm
50 35 2 0,5 0,2 0,1
100 50 20 10 5 2
Za odre4ivanje
sltnozrnih
t kotoldnih
eesllca eljaje
velleina zma manja od 0,063 mm uzlma Ie najmanJe
2OOg.
U Izdanje
SA VEZNI ZA VOD ZA ST ANDARDIZAClJU
Slr.n.2
327
JUS U.BI.OI8 3(H(I)/3S
/l1f'S
~~SI~H\~ 111.1.1,1.1,1.
2""''''''' 11.1.1.1.1.1.11"I.
I I
5I~:i!~ JI I I. I
t
I~'~' ~~
§
80
a Iii
Ii 11111111'1 ""1""1
"'~
111'1'1
I I
'1'111'\"'"1""1
Ift~
'
'
~m""~I~I~'I~'~'~'
II
III'I'IIIII'I~
""""1
'"'..."'~
"C'
1l1I1I1I1'1I1I1I1I11I.11II~ '
I 11111111111
C'II
i 1 II II 1IIIIIIIIIIIIIIIIInllj
,.,.
.,
..
.(
,i
~,
, ~
" 1ft,
"
?~6
~F'oo. WI
10
'"
I
\
"'~\
~ 0 F' .C(J~a'~ " 'g-~~":::Je.~.
-.
\
g
z!
'-> ~\-J!:!'J COOl
IIIto
I
C'O
.;.=1i~E;o-8N
Q
"'\ \
.!!'!.s'Q
? ". ~- ~;tr ~ u!
~
\
'I,.
Willn ..a" ,.,.
""'.011
'"'...
I 1
'"
It ..I"
.:1..'" :tt~~2~2 tlllllllllllllllllllllill
~ ~ ~ ,,~a
~
.J
1'111
~ ~ ~,,," ~ ~ =:~~=:~:;~ ., , ""1''''1''''1'''1'''''''''1''''1'''''''''1'' I' 'I'" I'"\""I'-'~.1:-1 I' "I"" I' '" 1""1
'I"
I'
'
I 11111\\1111111111111111111111111111111\
"'..
foUl).'
~
'I
",~
c:I
'0 "lIDo.
...
111'1'1'111'1'\"'"
-
0
1'111'111
"
-
6
0 II
'
,.»' 'IU:. n
a
a
",<01'00'"
§ ... 11ft10 ""'~OI
-
sa
1'11111111111'"'1""1
""
1I
i"
~MH
.
~..r I
&I .~
~ ~
... &.-
: ~.5~~
()
ti ~~
1111111111111111111111111 .. !!.::
~ ::!:: ~ ~!:: ~~~
0F' "oo
co J °E'
i :;.~E'%~'C'.!:I ~ E" : C'O ~ s ~ e~ £
i
II .""..
.
'
2~~
'NSSftl"iil()o(,):;-.~
'u .5 .~ ~ ~.~ 'u§.&]~~"8 I
I t:. .,
~
~.
'I.
"'t'1
~~
I1J
'
I '0
~ Ia 3:~'~
&..~
1.1 :lit. 0 I
!
..IH
~-,
I
I~
OlOlfO
os
I~
'-'-1
;::0
. I:t
I. -
~
I I :z:: f-4
'
I
~ ~
11111111111111111111111111111111111
j:5
!.~~!!§!3
"E' ~" 0
'3 ca c ';J .;:
I
§
~ ]
'0::I
~., ...2-':1 'f' ~~ :... E
.,
~
ON
;u
~
0
1
::s 0
~>I",11:
~~ ~
I I ~~ ...10 i ~
!,,~~
'+
2 Ji .. CIIII
E S~ 0 .. .5
:; -I'"
,I
.,
~
-
:c
~ u
:a Ii. :i :; .~ oo..1 ~ .§ Ii. .. c: 'J> :.I Ii. 8 I I I 1
::: ...>"-0
I 51
III "
.
.
4
(I 'y) "I .. .. Ii ~ ~ III iii : I11I1'11,..11I..lllIdlllllll~:!.pIL I I I 1 I I I I 'II !!!:! ~ '8 UI' n,,"H"
J.
328
JUS U.Bl.OI8 Stnn.
5
Pribor ta ispitivanje
5.1
Za odre~ivanje granulometrijsk.og sastava metodom prosejavanja potreban je slede~i pribor:
-
-
garniture sita prema standard!! JUS LJ9.010 sa otvorima slede~ih veUtina: 0,063; 0,100; 0,140; 0,200; 0,315; 0,500; 0,71; 1.00; 1,40; 2,00; 5,00; 10,00; 20,00; 63,00 i 100,0 mm, s poklopeem i posudom na dnu, aparat za vibriranje, vaga kapaeiteta do 10 kg sa tatno~u otitavanja od 0,5 g, vaga kapaciteta do 2 kg sa tatno~u d'titavanja od 0,01 g, .u!nJea. termostatom za odrlavanje kon.tantne temperature od + 105 do + 110 0 C, eksikator, plitki limeni sud kapaeiteta od 25/.
- limeni sud kapaciteta od 10 /, -, lopatiea za va~enje materijaJa,
-
tinlja za su!enje uzorka,
-
5.2
6elitna tetka, ' 6etka za ti!~enje sita, - natrijum-heksametafosfat; - gumene cevi unutrdnjeg pretnika od oko 6 mm. I . Za odre~ivanje granulometrijskog sastava metodom areometrisanja potreban je slede~1pribor:
-
areometar sa skalom za merenje gustine od 0,990 do 1,030 g/em3 s nomogramom (videli sliku 1), dv~ graduisane menzure pretnlka od oko 6 em I zapremine od 1000 ml, -: elektritna me!aliea sa sudom za me!anje zapremu\e od 250 mI, - mrelasto sito velitine od 0,20 mm, - termometar s rasponom merenja od 0 do + 50 DCStatno~u otitavanja od 0,5 Dc. - preeizna vaga s tatno!~u otltavanja od 0,01 g, - suWea s termostatom za odrlavanje temperature od oko + 60 0 C,
-
sekundomer. - sal (budilnlk), - boca s prskalicom kapaciteta od 1000 m1,
-
-
stakleni
levak za sito,
stakleni !tapi~ z~ mebnjc (duline od 150 mm i pretnika od 5 mm), plaslitna boea za destilisanu vodu zapremine od 5 " Petrijeva posudica, kupatilo sa konstantnom temperaturam, reagensi: - vodeno staklo (Na.SiO.) koncentraelje 40 Be ill rastvor natrljum-heksametafosfata (33 g natrijum-heksametafosfata + 7 g natrijum-karbonatJt na llitar destilisane vode); obnavlja se jedanput mese.6no, - vodonik-superoksld (20 %-tnl rastvor).
5.3
Za odreilivanje granulometrijskog sastava metod om pipetiranja potreban je slede~i pribor:
-
-
-
-
plpeta s ostalim priborom, kao !to je prikazano na sUkama 2 i 3, dvc gradul.ane .taklenc ecvi za sedlmcntaelju (prctnlka od 50 mm I dullnc od 350 mm), zaprem~le od oko 500 ml, sa gumenim tepovima na krajevima, devet staklenih botica poznate mase (dozvoljena gre!ka 0,001 g), pretnlka 25 mm, visine 50 mm, sa staklenim tepovima, kupatilo s konstantnom temperaturom od + 25 °C:I: 0,1 °c, za staklene botiee, posuda u kojoj se mote izme!ati 20 g tla i 150 ml vode, mretasto sito S otvorima od 0,20 mm, vaga s tatno!~u otitavanja od 0,001 g, su!5oniea s tennostatom za odrlavanje temperature od oko + 60 ° C,
3
Stran.4
JUS U.Bl.OI8
329
- elektritna me~/jca sa sudom za m~nje boca sa prskalioom, -' sat (budilnik),
-
zapremine od 250 ml,
- sekWldomer, - cilindar za m~nje zapremine od 100 ml, pipeta zapremine od 25 ml,
-
-
stakleni levak, sud za destilisanu vodu zapremine od 5 /, stakleni Map (dunne od 150 mm i pretnika od 5 mm, sgumenim nastavkom), reagensi: - rastvor od 33 g natrijum-heksametafosfata i 7 g natrijum-karbonata .
vode;rastvorse obnavljajedanputmesetno; - vodonik.superoksid (20 %-tni rastvor).
'°
~
c
C LI'I
Slika 2
u I / destilisane
330
JUS U.BI.018 Sir
~
10
11
6 '7
8 12
S1ika3
Na slid 3 je:
-
proSirenJe sa ventilom 7.apremlne od 150 ml J i:1 3 - izlazna cev za usisavanje 4 - sigumo SIlOprofue nje 5 trouJazni Yentil 6 - ispusna ceveica pipeta za uzorak 7 8 sedimentaciona epruveta 9 graduisana skala 10 uevrstivae II pomoena ploea 12 - kupola sa konstantnom temperaturom
-
5
Sirana 6 JUS U.BI.018
331
Priprcmanjc uzorka
6
Uzorsk lis uzcl u kolie!n! prcma labell I suti so u sulnlel na lemperalurl od + 10S.C 1.8nekoherenln. lIa, odnosno od + 6O'C za koherenlna 11.. Ukoliko uzorak sadrti koherentne materijale, mora so say materljal koji oSlaje na situ sa volifinom okaca od 20 mm ueelk.li tieanom felkom, kako bi so sitne etstice tla odvojile od krupnijih. Koherenlni materijali moraju so usitnlti u avanu na podlozi od tvrde gume gumenim etkicem (videti sliku 4) Hinekim drugim priborom kojl osigurava da osnovne strukturne festiee tla ne budu razorene.
30
150
c
----.---
._C).
"..
.
""
min15 Slika4
7
Odredivanje
7.1 7.1.1
Po stupak
granulometrijskog
sastava
Metoda mokrog sejanja
Uzorak lIa odabran prema labeli I, osulen i pripremljen za ispltivanje, iuneri Ie I prlbelctl njegova mass (m.). Odmeren. mass se slavi na silo olvora od 20 mm I proseje, prl etmu ae sva zrna ileetkaju tieanom eetkom. Prilikom eetkanja ne sme doti do narubvanja osnovne strukture festica materijala koji so lapltuje. Zrna koja su ostala na situ (20 mm) seju so kroz odgovarajuCaveca sita I ostatak na aitima Ie men I zabeletl (Il1o). . Ako je kroz slto prall!, vile od 2 kg malerljala, lronja Ie oko 2 kg f Izmerl (ms). Ako je pak krOl silo (20 mm) prollo manje od 2 kg, nmavlja Ie prethodni postupak sve dok Ie no ukupi dovoljno matorijala. Zatim so oko 2 kg materijala stavlja u mold sud I prekrlje destiUaanom vodom, Na litar vode dodaje so 2 g natrljum-heksametafosfata I mela najmanje I h. Materijal so zatim ispira krOl slta sa otvorima od 2 do 0,063 mm, pri femu treba pauti da na situ (0,71) istovremeno ne sme bltl vile od ISO g. Ispiranje so vrli svo dok krOl situ (0,063) no pOfne tecl fiata voda. Sve Ito ostane na sllima stavlja so u sud za Isparavanje I sull na + 105 'c. Suvi uzorel Ie leju',c oatacl na situ izmere. Sejanje mora trajati najmanje 10 min. Ako krOl alto (0,71) prode vile od ISO g, ta masa so lunerl (rn.) i od nje so odmerl od 100 do I SO g (ms), a zatim Ie nastavlja sojanje. Oslalak na SVakompojedinom situ merl so sa tafnoleu od 0,1 %.
JUS U.DI.OIR S.ran. 7
332 7.1.2
Prora~un Za deo materijala ~ija su zrna ve~a od otvora na situ od 20 mm Izmerena masa na svakom pojedinom situ se ra~una kao procenat ukupne mast m.. mo (50 mm) X 100. No primer, ostotak mOSCna situ (50 mm) Imosi: m, Frakeija od 20 do 0,71 mm ra~una se kao «0 je prikalJlno u slede~em prlmeru. Ost.tak na situ (10 mm) iznosi:
mo (10,0 mm)X m) m. X m.
X 100.
Za frakciju ~ija su zrna manja od 0,71 mm ra~una se prema Izrazu datom u slede~em primeru. Ostatak na situ (0,31~ mm) Iwosl:
mo (0,315 mm) X m, X m, m, X m. X ms
X 100.
Zbir svih parcijalnih masa ne sme se razlikovati od ukupne m8SC(m,) za vile od I %.
7.2 7.2.1
. Metoda suvog sejanja Po stupak Uzorak tla nekoherentnog materijala, koji po oceni ispitiva~a ne sadrll u sebl koherentnog materljala, osu§cnl prlpremljen za ogled izmeri se I pribelel.! njcgova masa (m.). Masa uzorka se postavlja na garnittlru slta slol.enU, po vell~lnl olvora od najve~eg dOllajmanjeg i pro!Cja. va u aparalu za vibriranje najmanje 10 min. Ostatak na svakom pojedlnom situ (mo) Izmerl se f la~noJCu od 0,1 %,
7.2.2
Prora~un Masa ostatka na svakom pojedinom situ ra~una se kao procenat ukupne rnase, npr. mo (20,0 mm) oSl,atak na silu (20 mm) iznosi:
7.3
Metoda areometrisanja
7.3.1
Postupak
ml
X 100.
lzdvoji so 80 g pripremJjenog uzorka, stavi u ~a!u, prellje sa 150 ml vodonik-perokslda I mela nekoliko minula. Ako se radi 0 organskim tellma, vodonik-peroksid se dodaje do potpune oksidacije. Tako potopljen uzorak se ostavi prekoho~i, a zatlm prokuva I ostavi da se suti (+ 60 °C). OsuSeni os~a!~ se merl. Pripremljeni uzorak se slede~eg dana proseje kroz sito (0,10 mm) uz dodavanje deslilisane vode i antikoagulalora od 1,0 do 3,0 ml i meb melalicom 15 do 20 min. Posle mdanja suspenzija se sipa u menzuru I doda destilisana vada do 1000 m!. Odmah posle toga, a najkasnije posle 30 min, mora se po~eti sa areometrisanjem. Neposredno pre po~etka areometrisanja suspenzija u menzuri se mora intenzivno mu~kati rukama !Ii u okretaljcL Ako se m~ka rukama, menzura sa suspenzijom uzlma so tako da se' dlanom jedne ruke ill gumenlm ~epom potpuno zatvor! otvor menzure, a drugom rukom uhvati dno. Menzura se mora u toku 1 min 20 puta okrenuti za 180 0 C. Posle toga menzura se patljivo postavi na ItO. 0 Ako so mu~ka u okretaljcl, menzura se u toku 1 min mora okrenuti u bubnju za 360 najmanje 10 put.. Menzura se patlj!vo i brzo skine sa okretaljke, stavi so na sto i obavi prvo ~itanje najkasnije 30 s posle
zaustavljanjaOkretaljke.. f U trenutku kada se menzura stavi na sto (pr!1ikom mu~kanja rukama) ill kad se (pri1ikom m~kanja u okretaljci) pusti se urad sekundomer, a zatlm areometar suspenziju. Prvo ~itanje na areometru izvrli se po mogu~nosti posle 15 s, a najkasnije ne vade~i ar..::metar, izvrfi ~Itanje posle I i 2 min. Odmah pos1e tog. areometar 'so stavi u drugu menzuru sa ~istom vodom. Prethodne ponove se jo! jedanput.
zaustavi okretaljk. polagano zaroni u posle 30 s, a zatim, operacije u t. 7.3.1
333
Strana 8 IUS U.Bl.OI8
Na oko 4.5 min od po~etka aroometrisanja aroometar Ie ponovo lagano slav! u suspenzl)u IuS. mln izvr~i slede~e ~itanje. Isti postupak Ie ponavlja posle 15 min, 45 min, 2 h, 5 hi 24 h od po~etka areometriranja. U toku aroometrisanja mora Ie merltl I temperatura suspenzije. Prvo merenje temperature izvrSi.. posle 15 min 011 potctka arcometrisanja I otltana temperatura Ie usvaja za sva preihodna titanja na areumctru. Temperatura Ie merl I pri svakum daljcm ~itanju areumelra.
7.3.2 7.3.2.1
Korekclje
~Itanja
na
areometru
Korekcija usled meniska Potto se ~itanje na arcometru yeti na gornjoj lviel meniska, svako titanje mora Ie Ispraviti za visinu menlska. Velitlna kurekelje usled menlska je lazIlka Izmedu tltanJa nl gornJoj Ivlcll don)oJ !,ovrllnl meniska. Korekeija Ie odreduje titanjem u menzuri 011 1 000 ml u kojoj Ie nalazl destilisana voila. Korekeija usled meniska dodaje se uvek titanju na areomeleu I stalna je uJedan odredeni aroometar.
7.3.2.2
Baldarenje areometra Arcametar mora pokazivati vrednost 1 000 kad Ie stavi u destilisanu vodu na temperalurl na kojoj je baldaren, obi~no na + 20°C, tto je oznateno na Ireometeu. UkoUko 10 nije slutaj, ulv"luje Ie korekcija areometra i dadaje se ~itanju kada je titanje prilikom proveravanja la~nosll baMarenja manje 00 I 000, OOnosno oduzima, kada je titanje ve~e od I 000.
7.3.2.3
Korekcija usled antikoagulatora Velitina korekcije usled antikoagulatora je rwika koja Ie pokate na skaJi areome~ra i to pri tltanju u tistoj destilisanoj vodi I titanju u destiJisanoj vodi kojoj je dodan antikoagulator, pri Isloj temperaluri vode. Korekeija usted anlikoagulatora oduzima Ie od tltanja za vreme odredivanja. Ako Ie u laboraloriji upolrehljava slalno isll anlikoagnlator, Isle koneenlraclje I ilte koJitine, pomenula korekclja je konslanlna. Korekeija usled antikoagulatora linearno je zavisna od kolitlne antikoagulatora koJa se stavlja u suspenziju.
7.3.2.4
Korekeija usled temperature suspenzije Budue da se odredivanje obitno vrti na temperaturi rwititoj od temperature baldarenja arcometra, mora Ie izvrtiti odgovaraju~a korekcija. Korekeija Ie dobija iz dijagrama koji Ie konstruite na OSIIOW baldarenja areomelra. Velitina korekcije za rwitite temperature metavine uzima se u obzir pri proratunu pretnika zma pomo~u nomogram a koji se prilat.e uz areomelar.
7.3.2.5
Izratunayanje Procenat i pretnik zma odrcduje 50 na osnow Stoksovog lIkona, obitno pomo~u nomograma, uz prethodno uvodenje u ratun svih korekeij.. nave~enih u t. 7.3.2. Prilikom titanja gustine suspenzije, u formular 50 upisuju druga, trtea I tetvrta deeimala. Na primer Wanje od 23,S odgovara titanju na skaJi areometra od 1,0235.
7.4
Metoda pipetiranja
7.4.1 7.4.\.1
Postupak Kalibriranje pipete (slika 3) Pipeta Ie temeljno' otisti I osu~i, a zatim se vr!kom uroni u destilisanu vodu. Ventil 2 se zatvori, a 5 olvori. Pomocu gumene cevi utvr~ene na Izlazu 3 voda Ie usisa u plpetu dok Ie ne digne iznad ventiJa 5. Ventil 5 Ie zatvori, a pipeta Ie izvute iz destilisane vode. Viiak vode iznad ventiJa ispusti Ie na izlaz 6. Posle toga Ie voda Iz pipe.te Ispuni u gradultanu menzuru Ilzmerl zapremlna sa la~no~u od 0,05 1111. Postupak Ie ponovi Irl pula i uzme Ie prosetna vrednost zapremine.
7.4.\.2
Obrada uzorka g Iz uzorka osu§enog i pripremljenog za Ispitivanje izdvoji Ie 12 do 40 g tla (13 g za gline, a 40 za prah). Masa se stavi u konusni sud zapremine od 650 mi. doda IC SOml destilisane vode I kuva dok se zapremina suspenzije ne smanji na 40 mt Posle hladenja doda Ie 75 ml vodonik-peroksida, sud se
334
JUS U.BJ.018 Strlno 9
prelerlje staklenim poklopcem I ostavi da stojl preko noei. Zatim se zapremina suspenzlje kuvanjem reducira na SOml I palljlvo prebaci u posudu za centrifugiranje (masa se priUkom premeltanja ne sme pro""t!). Dollje SOdo 200 m) destilisane vode. sve se zaCepl I cenlrlfugira oko 15 mln sa 2 000 olerelaja u mlnutu. Zatim Ie suspenzijaosuti u sulnici (+ 60 DC), a suvl ostatak Ie izmerl (m). Suvom uzorku se lada doda 100 ml vode, a zalim 25 ml natrljum-heksamelafosfata i Snamo Irese najmanje
4 h.
Suspenzija se zatim slavlja na silo (0.063) i ispira sa 150 ml vode. Doblvena suspenzlja se pomocu staklene cevi prebaci u graduisanu cev (500 ml) za sedimentaciju, doda 25 ml natrljum-heksametafosfata i deslilisana voda do 500 ml I sa malerljalom koji oslane nl lilu postupa se bo pri mokrorn scjanju (t. 7.1), a deo koji prode leroz sito slavlja se u graduisanu posudu. Graduisana posuda se zalbn zaCepi gumenim Cepom i ostavl da stojl u kupalilu dok se tern peritura sUlpenzije ne izjednaCi s onom u kupalilu. Zalim Ie posuda prolrese i ponovo III vi u kupalilo I Iidl ae polerene sekundomer. Polorn se palljlvo uklone gumeni Cepovi. ) Pipeta sa zalvoreqirn ventilorn 5 se vertikalno IInosi U suspenziju do 100 t mm ispod povr!!ne. Ovo se mora obavlli oko 15 s pre roka za merenjc, pri Cernu u suspellzljl ne Ime doe I do lurbulelldje. Za nierellje je pollebno oko 10 s. Ventil 5 so zallm olvari i suspenzija uvuCe u plpetu lako da se plpela ispunl lve do ventila 5. Zatim se ) DC), a suvl oslalak sadrtaj eprovele islrese u posudu za suScnje i Ispere deltilisanom vodom, suli (+ 05 izmeri. Postupak se ponovi Iri pula u vremenu koje je dato u labeli 2 i na taj naCln so doblju trl mise (rnl, m, i m,).
Tabela 2 Vreme posle kojeg III mori
Zapre minska masa praha i gline
min
s
2,50 2,55 2,60 2,65 2,70 2,75 2,80 2,85 2,90 2,95 3,00 3,05 3,10 3,15 3,20
4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
30 20 10 5 0 50 40 35 30 25 20 15 10 5 0
U toku ispltivanja so ispunl
otvaranjem
mala koUCina suspenzlje ventila 5,!to
posle toga Ispere destilisanom Izmedu
Ispltivanja
uzorka
III uzorak
II uzorak
I uzorak min
50 49 47 46 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34
mote
min
I
7 7 7 6 6 6 6 6 6 5 5 5 5 5 5
30 0 30 0 30 30 0 0 0 0 0 0 0 0 30
so uvuel u pro!irenje
se po,tif.e spajanjem
sigumosnog
I 35 21 7 54 42 30 20 10 0 50 41 33 25 18 10
4 iznad otvora ventila 5. Taj vi!ak (6), a (4) I Ispusne cevClce
protirenja
vodom. m, do m, potrebno
ta, uzorak osuliti I IIIvl ostatak
Izmeriti (m.).
je izvrllti ispitivanje
luspenzije
natrijum-heksametafosfa-
Sir...
10 JUS U.BI.018
335 <:>
<:>
~
'"
<:> CIQ
<:> to...
<:> 10
<:>
<:>
<:>
<:>
'"
"
'"
'"
tJ
2
<:>
100'0
.~ (5
l 00'0
'1- ..:, +..:I'::,~.""
-
~'Tul
c:: "....... '-III tJ oS :;; '''I 1:1
+E, 90'Q
--. 1-- -
~Q:.. ...
III
.1- 1-- -
I--
--
-
c:: 1:1 g. ... .:,,; -
.
I0'0
::.1 ~1=1
.l
"c:: .....
0'0
SO'O 90'0 1"0
°Wi
.-
E ...
lV S ,'0
.:,,; :~ tJ {i
&t ....
1:1 c::
;;; 4c S'O 'c:
III
III
-
JY
c: 1:1 ~::I
9i'O Q: " I
...
.:,,;
SI l f
, S ---
4c 1:1
I01
II SI 91 Ol Sl Of
~~.
_.
J
E
'...
-_u -
-
.--
p pO !5.(UDW OUJZ lou.:xJJd
0' OS 09 01.
8! 001
VI ..a ~ tI]
JUS U,DI.OI8Stranlll
336 7.4.2
Prora~un Kruta masa
u suspenziji
odreduje
se iz izraza:
WI iIi W2 Hi Ws iIi w..
=
m, ili m2 ili ms iIi m. Vp
X 5(10g
gdeje: WI W2 Ws
w. Vp
-
masa ~vrste materije iz I uzorka, malerije iz II uzarka, masa ~vrste materije iz III uzorka, masa ~vrste materije iz suspenzije natrijum.!Jeksametafosfata, zapremina kalibrisane pipete.
- masa ~rste -
Procenat pojedinih frakcija ra~una se na sledeci na~in: WI -W2 X 100, za frakcije od 0,02 mm do 0,006 mm = m W2 -w)
za frakcije od 0,006 mm do 0,002 mm =
---;-
W:J za rrakcijc manje od 0,002 mm m ---;-X
W..
X 100,
100.
Zbir svih masa ne sme se razlikovati od masem za vile od 1 %.
8
Prikaz rezuItata Rczultati analizc granulomctrijskog sastava prikazuju se na polulogaritamskom dijagramu (vidi ,liku 5) u kojcm se na apsclsu nanosi pre~nlk zma, a na ordinatu mue pojedlnih rrakclja ISJ'ltlvanog uzorka u procentbna.
k"lt"," SR 5rh,o hr. 413-8\ f74~2 ad 4, D 1974, no plata .. por.. na promot Stamp. SIVtZoniZlwodu standardizaciju Beopad
Na omoYU milljonjl Rep"huekOS ..kret;uijltazl
-
UDK 624.131.431.5:001..
I
JUGOSr.OVENSKI STANDARD
337 Geomehanicka ispitivanja ODREI>IVAN.TE ZAPREMINSKE MASE MATERIJALA TLA SA PORAMA (NUKI.F.ARNA M.ETODA)
JUS U.Bl.019 1992.
Ovaj standard objavljen je u Sluzbenom listu SRJ, br. 6/92
Testing or ..;oi1.~ (Shallow
-
n"t"nninnt
ion
or
d"n.~ Uy
or
.~oi I in
plnc"
hy
nrlcl"nr
depth)
",,,thods
SAnR"AJ Strana 1 2 3 4 5
Predme t Podnlej" primone Ve70a sa drugim stanoard ima De fin Ie: 1.1a """"""""""""""""""""""""""""""'" Pri nc ip a.
~
~;~~~;~:~
~
1 1 I. 2 2
, ,..,
,
: : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :¥
II Me toon A , 9 Me lodn II 10 Melodn r; """""""""""""""""""""""""""""""'"
",
,
,
1. 6 7
I'Iu:nC()V()I( Ovaj
radove
stanoard
.Ie uradila
i grad~v{nsko
Komisija
Saveznog
zavoda
za
standardi7o~ciju
za
zemljane
tlo.
1 PREDm:T t~;m
~landRrdom
se
utvrdoje
nafln
odredivanja
zapreminske
masE
runtc'ljAl.a
tla
sa
por.3mn "in-situ" nuklearnim metodamA. U ovom standArGU,zavlsno od gp.ometr.ijeizvodenja opita, date so sledece m..tode: - metoda A metoda rasipanja zraeenja "nA7oad, - metoda ~ metoda direktnog prola7oA 7orAfp.nja, r; - metoda mp.renja zrafp.njA prcko sloja va7od"ha. - metoda
-
2 PODRUGJE
PRIHF.NF.
~fetodn 51,,7.1 7.a brzo odrecll'lnnJo.7.npromfnske masp tIn n11 ltr.1I mpstn. Prfmonlj!va .Ie 70n hr7.11 kontrol" zhJj..nostJ podtin, pOJedlnIh slojevn nasIpa, posteljir.e i tamponn, 7.a utvrdh'anje optimnlnag IIcJnkn v:11jkn, J7.nA.1R7.enjp. optimnlnA dAhljinp. sloja 11 zavisnostl od vrstp. i sastav.a mntedj.ala kao i .7oa odrp.cllvnnjo opti.mAlne-raclannlne energlJp. 7.bIJnnJn. U ouam ~tandnrdu oplsann su mntodo zn ispitnn dob. IjJne ad 50 do 300 mm U 7.Buisnosti ad gp.omntrlJe i7.vodenJn l~pltivsnja. 3 VF.7.A ~A IJRUCIH
~TANTJhRDIMA
Odredhe standards na koJe se ovnJ standllrd ovog standarda. Navadans izdanja su vazila Dcskrjpl:ori: z"pre.in,k. m~satla sa ['Jra.a. oelorla jspiUnnja,
I
i7odanje"
SAVE7.HI
ZAVOn
p07.!.vn 11 vreme
istovremeno objavlJivanja
geo.ehanitka
7.A STANnARDI7.ACIJU
ispitivanja.
vaze i kso odrodb~ ovog
standards,
nlJklearna Ispltivanja
I7odonjo na sh jezJlm
338 a kada
se on primenjuje,
JUS
U.Bl.013:J992,
JUS
U.Bl.015:l992,
JUS
U.Bl.016:1992.
koriste
izdanja
navedenih
standarda.
mase mateGeomehanicka i~pitivanja rijala tla sa porama metodom sa cilindrom poznate zapremine Odredivanje zapreminske mase mateGeomehanicka ispitivanja rijala tla sa porama metodom kalibrisanog peska Geomehanicka rijala
4
se qajnovija
i~pitivnnje
sa porama
-
metodom
Odredivanje
zapreminske
Odredivanjo
zapreminske
pomoeu
gumenog
maso mato-
balona
DEFINICIJA
Zapreminska masa materijala sa
zapremini kojoj
5
se
porama
tla sa porama
i 5uplj, inama
pri
.Ie odnos
utvrdenoj
njegove
temperaturi
m8~e prema njegovoj i vlaznosti
sredine
u
odred1ljo.
PRINCIP
Metode po ovom standardu
0;:11
zasnovane>
na
upotrebi
opreme
S8
i,,-vorom gama-zrace-
nja. Zapremin~ka masa materijala koji 50 l~pJ~uje odreduje se postavljenjem izvora gama-zraka i detektora gama-zraka ne, u ili uz materijal koji se ispituje. Ove razlike u ge>ometriji postavljanja sparature kod ispitivanja date su kod metoda rasipanja zracenja lInazad. direktnog prolll7oa zracenja ili merenja zracenja prako sloja vszduhB., Intenjlitet dJrektnog radJooktivTlog ?racenja .Ie delimicno 7.8visan od gustine materijnla koji se> fspft1lje. Oeitani intenzitet zracenja 5e prevodi u ve!icfnu zspremin5ke mAse u vlsznom stanju preko kalibracione krive. Zapreminske
mase
odre>dene
ovim
metodama
uvek
nislI
prose>CllA
unuter
opTnmom kojn koristt f?vor,f:1mn-7orBconja UPOir:OIlRN.1F. - 1I1I100vnn.ln ,,-n opnTAtoTn lIkoUko nl".. prndu7octo ~vo mnn. ;'.:Jf,~itn.
opsega
merenja.
mo7.0 bitt
opasno
6 KA.LIBRACIJA
6.1 Crtnnjc
krlvo
knlibrncfono
KnlihreclonnkTJVO ~c dobJjaju
na o~novu
cenja
od
posle
prolnzn
kroz
"vnki
rn~1
mcrrnjn broja Jm~IIRn
Icftlh
mntprljnln
poznnto
zrn-
Tadlonktlvnog znprnmJn~ko
mnsn.
brojn JmpulAa od odgovarsjllcih p07.natlh kdva se> crts kao ZIIvf"nn"t mnAn. 13roj impul..n rnrHonktivnog zrncnnja zn pojed.!n..znpremln"kn mnsu morn dn hlldeodreden kso srnon.llJ vTedno"t ocl nnjmanje i',..ti.ri merns ped.o,ln od kojfh "vlJkl trnjn nn.lmlJnjel min. tlf'I,)lI.rn<1n prlmrlljnn zn .101>1jnI1Jn knllhrnZnprrmfn"ko mnOllrp."!\,lJnJn 7.nprf'mln"." mlJ"". clono krlvp. morlJ lIe pr.lmp.nft! i I'd so matadjn!n IIpotr..bljnnlhZl) .Izrnon k.,\ihTM:lo"" krl'l!) morAJII b.ltf op"..&n daloIfntp.djlJtI ko yeceg nllg" ~to .10 ?Aprpminskn mMn matp.rI.lAln kojl "P. l"p.ltlljP. upotrebl,\IInt zn kllHbrAc::!onnkr!vlI morn.lu Imati nnlformnll zapTrm!""kll mnsll. Kalfbracionn zapremin"klh
6.1.1
KAlihTRc:lon"
6.1.1.1
krf\'e mogn blti
I?Ta~"np
nn ""novII:
13lokovn poznAte zaprpmln"ke mn"p'.
Matedja1J
koji lIe "mntrRjn pogQclnim zn blokov"
,,1.1:
- granit. - elllminljllm, -- krccnjak, magnezfjum. kreda,
-
ZA direktnl prolaz
zrllcenjn
tolerancfjAmlJ mllrA dntim n
6.1.1. poznate
6.1.1.3 racija
2
2 Po"",la zaprnminske
nnpllnjpn:!h
po metodi
t. 9.1.4. zhij
B rllpn morajn
zr.ml.1om II!
bili.
hlli'ene
u blokovima
AgTn&atom pomni'Anfm "a
Sll
z"mljom
mAS".
~Ietocle prems JUS U.B1.0J3, za Ispitivanje na ternnn.
JUS U.IH.015
i JlJR U.B1.0t6
sluze
kao
kompa-
339 NAPOHENA
Upotreba blokova
-
mase. dnne
Blokovi menjaju
ima prednost.
jer su oni trajni i stalne zapreminske
i pripremljene posude sa materijalom moraju biti o!itavnnja broja Im~llsa ill odnos broja impulsa
dovoljno veliki oko se upotrebe
vecL
Mere
blokova treba da bndn pribllZno: 300 mm S!rina, 350 mm vis Ina i 550 mm dn?lna. Ove mere su dovoljne ?-a opremn koja se soda
(duhlnn) koristi.
Zn
i7.rsdu kalibror.ionc I
krive,
prema
metodi
opremu
moraju
A
dovoljnn
je
du-
bina od najmanje 150 mm. 6.2
PToveTllvanje
Podaci
za
podataka
kalibrllr.ionu
?-a klllibrndonu krivu
?-n novonabavljenu
Kalibrar.iona kriva mora takode rntinskih ispitivanjn posumnja va
mora
biti
takode
proverenll
kr.ivu biti
provereni.
proverena ako se iz bilo kog ra?-loga kod II tn!nost reznltata. Za metodu A kalibraciona kridll
za
bude
materijllie
koji
su
o!ito
raz1i!iti
od
materijala
1.1prethodnim ispitivanj imn i koj i mogn ImAti razli!iti herdjski sastav. Ka1ibraelone krive moraju biti proverene i1i na biokovima iz t. 6.1.1.1 ili na prethodno pripremljenim posudnmn lz t. 6.1.1.2. Ka1ibrar.lonekrive mogn biti prov..rene i nn terenn uporadnjuci zapreminske mase zbijenog
masama
tia ili glinovitog agregata dobljene nnklenrnom metodom sa zapreminskim uzoraks uzetih sa Is tog mests, odredeni.h prems metodama opisanim 1.1 stan-
dordima JUS (I.BI.013, JUS U.Bl.015 I .!US U.BI.Ot6. Zhog roz11ka i rasipanja rezu1tatn svoj.f'tvenlh JspJ.tlvanjlmn 1.Irnc1..I11.m IIn tnrl1l1n, pmltnpnk nporncHvl1njl1 pro. se!nih zaprem.lnskih masa odrec1<"nih prem" nnved,,"im standardima sa zoprpmlnskim masama odredenim nuklearnom metodom na istom mestu je'manje pogodan od postupka koji koristi blokove Hi pripremljene posude.
6.3 Korekclja p,odatoka
?-o
koUbraclonu
kdvl1
6.3.1 Kada su za proveuvanje kalibrac!one krive upotreb1jene krive zavlsnosti broja impulsa od poznato zaprominske mORa opiRone u.t. 6.1, ~obijone romo~u blokova ili ranlja pripremljenih posuda, i ako tAcke ne podnu na prethodno nacrtanu krivu, koriguje 5e prvobitn4 kalibrAciona kriva prema novodobijenim tackamo. 6.3.2 Kadn so zn provorovanje kallbracione krive upotrebJjene metoda en cllindrima poznat.e z8premlne ill metoda kAlIbri5Anog peska ill Ol"todl1 pomocu gllmonog bolona, potrebno je prosek od ispitivRnja 58 nojmanje 10 mesto uporediti sa jednlm lspltivanjem nuklearnom metodom. Posturak korekciJe podntnka zn knllb,r.adonn krivu je Blndcci: 6.3.2.1 IIko zRrremlnskA mR511 svnkoR meteoR urn,lenlh no teronu no odstnpn rosporedenn ravnomerno so obe strnno cione krive.
uporednoR f5.T>f.tivonja ')drrlltcM jednom od ?on v!.A11 od :I: 0,0.5 g/r.m , n orlstnpnnjn IIn krlve, ne morn se vr~itl korekeiJIl kollbra-
6.3.2.2 Ako .Ie7.npremlnsko mnsn odrr~l1nl1Jednom od metodn urll~rnihno torenu viAa nnk tearnom meto(lom a pr05ecno vroonost od odgovnrajucA zop1jemlnsk" mns" odr..,1eno nadmo"uje 0,03 g/em , mora se kodgovati svako sleder.e odredivonJe nuklearnom metodom dodavanjem proseene razlikn. 6.3.2.3 Ako jo zopremlnskn milan odrcdona jodnom od motodn uradnnlh nn tornnu manja od odgovaraJuce zapreminske mORe od~edene nukJearnom metodom a prosocnB vrednost se razlikujl za vise od 0,03 g/em J mora 5e korigovati 5vako sledece odredivanJe noklearnom metodom oduzimanjem prosor.ne razllke. 6.3.2.4 Prosecna odstupanja dobijena prems t. 6.3.2.2 i t. 6.3.2.3 mogu biti ~potreblj"nA Z4 korekciju kalfbracione krlve. Ovako korigovano kalibraciona kriva bice psralelna sa originalnom kalibrncionom krlvom. Korekcija podataka za kalibrar.ionu krivu je veoms zno!ajna i mo~e biti NAPOtlENA poverena 58010 Heima koja imajo potrebno znanje i70 te oblasti.
-
3
340' 7
PRECIZNOST
7.1 Oprema preciznosti
koja se koristi prema iz ovog standarda.
zahtevima
ove metode
mora zadovoljiti
7.2 Preciznost sistema se odrednje Iz nagibn knllhrnclone krlve vijacije intenzltete zracenja Izralonog u Impulsima po minutu:
i standardne
a
P
zahteve
-S
de-
(1)
gde je:
P a S
-
-
preciznost, standardna devijacija, u impulsima po minutu, nagib krive, kao razlika broja impulse u minuti u kilogramima po kubnom metru.
podeljenog
zapreminskom
masom
7.3 Odredivanje nagiba kalibracione krive vr~i'se kod tacke 1,76 g/cm3 racunBto u gramima.po kubnom centimetru za jeden minut. Odredivanje stAndardne devijAcije vr~i se zn ]0 ponovljenih ocitavnnjn od kojih svako traje nejmanj~ I min (instrument ne smA dn se pomera poale prvog ojitnvanja) merenlh na materijalu koji ime zjpreminsku masu od 1,76 ~ 0,06 g/cm . Preciznost
ne
6 METODA A
sme
-
biti
METOnA
manje
od
RASJrANJA
0,02
g/cm
7.RACF.NJA
. l~A7.An
Po ovoj dolazi
metod i zracenj e se eml tllje 11 mat('r ij III kro7. snm\! :;j..S')VU povd Inu tako da do povratnog rns!pAnja jednog rlclA gAma-7.rnka ugJev::om zbog Komptonovog (Compton) efekta koji se rcglstruje (d('tektuje) pomo~u Gajger-Mllerovlh (Gnlger-Muller) cev!.
8.1
Aparat!
i prIbor
8.1.1
Izvor
8.1.2
D"t"ktor
8.1.3 urcdej vAnje
Ur"daj za octtllvlln.1o 7.rllc"njn morn hiti odgovarajn~i instrument. Ohicno, ze ocitnvanjn se SAStOj! 00 visok~nnponskog !zvorA potrehnog ZA rcgistroj pomo~nih i nlskonnponskog 17.vorn zn nnpnjnnJe urcdnjn za oftitnvanjo urn-
dj
Aj
gamA-7.rac"njA
morA bit!
gllmll-zrnc"n.111
mo?e biti
7.Atvoren bilo
u kapsulu kog
a kApsula
odgovAraju~eg
zapeca~ene.
tipa.
a.
8. }.I, Ku~l~t" nparnta - .I.:>.\'or gamn-?rncnnjn, ,1"I:"ktor gnmn-?rnc""ja, l1r",1nj 7,n ocUAvAnj" ! l1r",'n.1 ?n sllaho"vanje I'1l"rgljom ,"orajll hltl sm"~t"nf kllcl~ta evr" ste konstrllkdjn kojnlh "tit I 00 vlngn I pra~lnn. NAPOMENA - l7ovor gnmn-zracenja, rlI'tnktar za rl'glstrovanjl'. IIrndAj za oeltnvanjp I ure,!aj 7.a snnhopvnnjP I'np.rgljom mogll bit! sml'~tnnl. oovoj".no 111 znjedno ! objedlnjl'ni ~a "IIkll'arnlm Instrnm"ntom 7.a nrlrp,Uvanjn vln7.IIolltl.
8.2
Fotn1on zn znpremlnllku manu
(referentn! red~vanja
mntpr!ja1 ras!pnnja
poznate zrncenjA
8.3 Urcdaj 7.n prlpr"mll jl1~i alAt.!. 70R ravnanjn zahtevane glatkosti.
4
-
svnk I Instrnment mora b.lti f;nabol'vI'n p.tnlonom 7.nprpminske mase) u cllju provernvanja apreme 1 00UnA7.aO, on hi Sf> IIsl.nnovili uslov!. ZII ponovljivollt.
ler,,"n - rnVlln melnlna mog" hitl I1potr('h1.i"n1dA
ploen,
ravnjac
se !7.ravnA
iT!. mesto
orug! odgovaraispitfvanja do
_341 8.4 Prlprr.ma 8.4.1 Pod~~avanje opreme prema dana lIpotTebe 8.4.2
etalonn
kao i kada se u re7.u1tat
Oprema mora da se stabilhuje
mora biti uradeno mer'!nja slImnja.
prema IIputstvu
8.4.3 Urade se najmRnje cetir! pnnovljena nom. To je standardno proveravanje.
merenja
na pocetku
avakol
radno,
prolzvodaclI. od po nsjmanje
1 mln aa eta 10-
8.4.4 Aka je pro~ek ad cetirl ponovljena merenja van grsnica podrucje jednllcine (2), ponovi se proven premo t. 8.4.1. Aka sledeca proven zedovoljJ j"dnsCinu (2), opreme se moze 5motrat! prikladnom za ispitivanje. Ako sledeea proven) ne zadovoljl jednacinu (2), kalihracija mora bJti proverena prema t. 6.2. Aka provera podatnka za kalibrncionu krlvu pokllzp. ,Ia nema 7.nacajne promene u knllbracionoj krivoj, mora se ustanoviti novl broj 7.a etalon, No. Ako provera pokaze da ima 7.nacajnlh promena u kalibracionoj krivoj, ponovi se ka. libracija irultrumonta. Vrednost 7.a oeltavanje kod prover" f.n~trnm"ntn odredn.le "P. po ohra~cu: Ns
= No
~ 1,96
(2)
4RO
gde je: Ns vrednost 7.S ocitavanje kod provere lnstrumenta prethodno lIstllnovljenlh oeitavanja No - vrf)dnost lJenih ocitnvenJa).
-
na et810nll no
etalonu
premo (prosek
t. ad
8.4.3, 10 ponov-
biti
najmanje
8.5 Postupa.lt 8.5.1 Izabere 150 mm lIdaljon
se mesto gd.. ee llredaj od bilo kod vertlkslnog
8.5.2
mesta
PrJproms
u 'podciji objekta. .
70a ispitivanje
?n ispltivanje
8.5.2.1 Uklonl se svoki labov i poremeep.nl d~o ~~~~rijala kao I svakl drugl moterljal. kojl smeta da se povrslna moterijala J7oi~zi ispitivanju. NAPOtlENA Kosina terenl1 mora da bude uzeta u obzir kod odredivanja dubine nli. . kojll ee instrument da bude postavljen.
-
8.5.2.2 Pripremi se hori7.ontalnn povr~ins dovoljne velicine d8 se stavi n,ent, vodeci ncuna ds povrSJ.na hude ravnn kako bi se obezbedio najbolji i7.me,}n Instrumenta i matf'rijllh koji so;! isp.itllje.
instrukontakt
8.5.2.3 ~I"dnprostor bm~dn instr~lm"nt,
5
342
8.5.3
Odredivnnje
8.5.3.1
Postavi
8.5.3.2
Svi
se
izbogli
se
drugi
na
Stabilizuje
8.5.3.4
Uradi
~!erenje
kod
se
se jedno
i7ovori
mornju
instrument
se
dr7.ati
i]i
vi~e
mora
d8
u zavisnosti
dalje
od
instrumenta
da
bi
od
zahteva
merenja.
ocitavonjo. traje
najmanje
kalibracione krive koje mas a u vlaznom stanju.
- METODA
Aparati
ispitivnnja.
merenjo.
ocitavanja
8.5.3.5 Koristeci mesta zapreminska
9 METODA B
na mesto
rodlonktJvnJ
uticaji
8.5.3.3
9.1
instrument
1 min.
su prethodno
utvrdene
odredi
se nn
licu
DIREKTNOG PROIA?A 1.RACENJA
i pribor
Oprema z& metodu direktnog prolaza zracenjs talji konstrukcije mogu biti razlici,tI, ali njeni uz dodatak sledecih:
s8~toji 7.ahtevi
se iz
iz t.
delov& ciji tacn! de8.1 moraju bit! ispu-
9.1.1 SODdn. izvor gnma-7oraka iH detektor sme!iteni /lU u lIondn kojn so stnvlja u prethodno prlpremljenu bu!iotinu u matnrijn\ koji /Ie ispituje. Sonde trobn da budu oznacene sn prirastom od 50 mm zo ogl('de 50, ispitnlm dubJnamo od 50 mm do 300 ~m. Sonde moraju d& budu tako napravljene da kod rucnog rukovanja ~a o7onacene
zel ;"'-:0 dubine
drzanje
bude
bezbedno
prema dubin!.
11 po7oiciji
700 r"glstrovanje, uredoj zo Ku.:Jiitn npoTot11re - i7ovor gnma-7oraka. ur"d6j i uredaj 70asnabdevanje energijom moraju biti. sme~teni u kuciiite cvrste konstrukcije koje ih ~titi od vlage i pra~Jne. 9.1. 2
ocitavanje
9.1.
3
PrJpromn
-
buiiotine
prJpremn
bn!iotina
jl' uob1cajena
prJprema
terena
nn me-
stu ispitivanja.
9.1.4
Urodnj 7.0 57:1:'l\dubuiiotinn - svrdlo.1Ii.klIn za Jzradl1husotins moraju
imaju precnlk de.
lsti
ili
malo ve.:i od sonde aU
ne za viSe od 3 mm od precnlkll
dn son-
9.2 PrJproml\ 9.2.1 dana
Podeiinvnnje oprt'me promn "t,qlonn mo!'1J .bl t! kno i knell! se 11rezultat merenja snmnjn.
9.2.2 9.2.3
koji
nrllc1l>.no na pocotku
Opremn morl! da se s tnh11170nje proma
npntl< tvu
Urado
morl'njn
dnje
5e nlljmnnje crtirl SA sondom
prol7.vod/lc
ponov\jl'no
kno
!ito
orlr",tujl'
sV/lkog
rnclnog
prol zvodAcn. od
po
pro.lzvodoc.
najmnnje \ mln nn rtAlonn proTo .It'. IOtnn,IArdno
veravanje.
9.2.4 9.3
Dalji
tok
opreme odvija na isti nacin kao u t. 8.4.
Poatupok.
POlOtnpnk . 9.3.1 t. 8.5.2.
6
prJpreme
zn prfprl'mn
ml'sln
!5plt.fI'nn.ln
l70vndl
!OI" kilo iOto IOtOJ!
n t.
".5.1
I.
343 9.3.1.1 Na pripremljenom mestu ze ispitivenje, preme t. 9;3.1 uradi se buiotine upravno ne teren vodeci racuna da budu zedovoljeni us lovi iz t.9. 1. 3. Buiotina mora de bude tekve dubine i revnosti de stev1jenje sonde u bulotinu ne prouzrokuje naginjanje instruments. 9.4
Odredivanje
9.4.1 Nagne tivanja.
se
instrument
9.4.2
Stavi
se
sonda
9.4.3
Postavi
9.4.4
Pa?ljivo
se
u
i izvuce
u polozej
koj i se
zahteve
dubinom
bpi-
busotinu.
instrument
se
sonda
gurne
i okrene
instrument
oko u
Ronde
smeru
tamo-amo.
tako
da
sonda
se
dr~ati
bude
\I direktnom
dc-diru
.
sa zidovima
busotine.
9.4.5 Svi se izbegli
drugi radioaktivni izvori morajll . njihovi utiesji na merenjR.
9.4.6 Stabilizuje se instrument \I zevisnosti 9.4.7
Ursdi
tlerenje
9.4.8 meste
se
kod
jedno
ili
ocitavanja
Koristeci zapreminska
vise
mora
dslje
od
inatrumnnts
da
bi
ad zohtnva merenje.
ocitavanje. de
lreJe
najmenJo
kalibrecione krive koje moso Ii V).~ om ,stanju.
su
1 min.
pr~thodno
utvrdene
odredi
se
na
lieu
10 HF.TOOA C - METODA HF.~F.HJAZRACF.NJA PREKO SJDJA VAZOUTIA .10.1
Aparati
i
Oprema
za
ova
10.1.1
Stalnk
pribor
ispitivenje
ista
je
keo
i
u
t.
8.2
i
t.
9.1.
Stolsk omogllcava da so stalno odr?ovn optimalni Rloj va?dllha iMad mntAdjalo koji se iRpituje i instrumenta. Stalak moril biti tako pro.lektoi/l1O (napravljen) da obezbedllje optimalnu visinu instrllmenta kao i da ne pokriva donju povrs!.nu instru~enta. Na sliei I prika?an je jedan tip stalka. .
J
-~
'~ SHke I NAPOMKNA
-
primpn! ne
Stalak bilo
pokrive
prikazan koji
donju
10.1. 2 Kalibraciona za
svak!
instrument
lie slici
stalek povrSinll
I nije
obezhedlljo
jed!n!
koji
optimalnu
zadovnljava. villinu
so
sloja
Mole vazduha
de
se i
koji
inRtrnmente.
i optimaln/l visina s]ojll vazdnha
kdva koji
koj!
upotrebljava
i
moraju
biti
r.esto
moreju biti
odredene
proveravane.
7
34~, . ';IO.2,Odre4ivanJo
opti~aInog
Zn odredivenj"
optime1nog
RIoja eloja
va7~uha v~zduh8
post';Jlek
jo sledocH:
10.2.1 Kori5te St! tri ili vise mRterijaln ne kojima se vriiodredivenje. Ovi materijdi mosu biti ili blokovl (t. 6.1.1.1) ill pripnmljt!M posudo (t. 6.1.1.2) 11 i povrUnnr.biJnnos t Iii ili ngreSl\tll pomnilnnos sa ?oemljom (t. 6.1. 1. 3). ZnJlrominska m85a matedjalR na izebranim povriinoma mora bit! razlicitIJ ., okvlrll OJlIIIISR u kome se nalezi zapreminsks mnso'msterijsla koji Cft biti ispitan. I
10.2.2 Polozi
5e instrument
nn mlleto koJe
blokove koj! IIUnamesteni na kujnJe stor
bmedu
donj"
povdineinstrumenta
10.2.3 Urade se dva'jednomJnutna . nje oCitavanje.
se
ispituje.
Instrument se osloni nR tllko dll ne ?ook1enjeju prokojase bpituje.
ivict! instrllmentIJ
J povdino ocitevanja
10.2.4 Dodaju se dodstni blokov! Hi ponovo izvrse dva. dodatna'jednom!nutne
broja
impuille
1If! lIemo poveee ocitllvanja.
u .inlltii odredi
vuduini
sloj
IIred-
Zll 6,3 mID i
10.2.5 Nastavi se sa pov~canjem sloja vozduhe ?oa 6,3 mm i vrse dodatna ocitevanja IImnnjuJII broj imzo avaki tako dobljllnisloj Vllzrtllha promn t. 10.2., ftV" dok "" pulsa sa povecanjem visino. 10.2.6 U koordinlltni IIpscisu viaina sloja tacaka"Visina sloja
sistem sde je nn ordfnlltu nllne..en broj b'p"lsa 11minuti a na vazduha. u mil Imetrima, lIr.rta sekriva na oSnovu dobij'tn.lh vezduha odreduje se na 6snovu makeimuma krivo.
10.2.7 Ponov! se postupek sa materijellme razllcitih svaki mnterija1.
dat u.t. 10.2.2 do t. 10.2.6 zapreminskih masa i zabel.Joi
za dv" ili vise povrs!ns makeimum eloja vazduhll zs
10.2.8 Odredi SIS prosecna visina sloja vazduhn za sve povriine. Ovako odredena . visina sloja vazduha zovc- ~~ optimalnom visinom sloja vazduha. Ove optimalnn visina sIoja vezduha kQrts' '. :'e ze od::edivanje kelibrecione krive Z8 OV\\ m.toliu klto i za sve
mlSCenja
zepremillskih
mas a ovom metodom.
10.3 Priprema 10.3.1 Podesavanje opreme preme etalonu mora bit! urodeno nog dana kao i keda se u rezultat morenje fmmnjlt. 10.3.2
Oprame mora da se stabilizuje
Dalji
tok pripreme
8vakog red-
premll UP\\t5tVU probvodaca.
10.3.3 Urado S8 nejmanje cetiei ponovljena nom. To je stendardno proveravr.nje. 10.3.4
na pocetku
opreme odviJs
merenja
od po najmanje kao' u t.
so nn isti nec!n
I min 8a etelo-
8.4.
10.4 Postupek Postupak
Zll pdpremu
mesta
ispitivanjaizvodi
s.e keo ito
je opisano
u t.
8.5.1
i
t. 8.5.2. 10.5 Odredivanjo 10.5.1
Poetavi
se instrument
na mesto
illpitivanja.
10.5.2 5vi drugi radioektivni i7.vori moreju sa izbegli njlhov! uticaji na merenje.
8
so dezati
dalje
od instrumenta
da bi
:14 c
10.5.3
Stabi1izuje
10.5.4
Uradi
tlo
koje
se
se
se
jedno
ispituje.
instrument ili
u zavisnosti
viSe
Merenje
ocitavanja kod
svakog
sa
od
zahteva
merenja.
instrumentom
ocitavanja
koj i
mora
10.5.5 Postavi se sta1ak mesto na kome je izvrseno
sa doteranom optimalnom visinom ocitavanje prema t. 10.5.4.
10.5.6 Na nja kso i
sta1ak
tako u t.
postavljen 10.5.4.
postavi
se
instrument
je
trajati
i
aloja
uradi
pr-iljub1j(!"
najmanje
vazduha
isti
broj
'.(]
1 I'1J[I.
na
is'"
ocitl1V'I'
j
10.5.7
Odredi
se
brojem
impulsa
u
10.5.8
Odredi
se
odnos mlnuti
dobijen prems
zaprerninska
deljenjem t.
masa
broja
impulsa
u minuti
prema
t.
10.5
10.~.4.
u
v1aznom
stanju
"in-sito"
primenom
preth,,'I..)
pripremljene kalibrscione krive. deljenjem broja impulsa u minuti dobij~' NAPOMENA - Ovsj odnos moze biti odreden nog prema metodi A brojem impullos u minuti dobijenim proma metodi C ili obn.," to. Za bilo koji odnoB morsju se koristiti odgovsrojuce kalibracione krive.
Na osnoyu miUjenja
.
Rppuhlitkog
Zabranjeno prettampavanje (sve yule umnotavanja) sekrelarijala za kulturu SRSrhije br. 413-81114-02 od 4.11 1914.. ne plata se porez na pror,ol ttampa Savunl lIvod za slandardtzaclju Be<>grad .
-
9
Ukupno
346' JUGOSLOVENSKI STANDARD SA DEUMICNO OBAVE-
1980.
ZNOM PRIMENOM Pravilnik
od 1980'()7-3O
br. 31-8468/1
od 1980-05-08;
Testing of soils. Determimtion
Ovai standard Ie nastao revizi/oll!
Predrnet
1.1
Ovlm
standarda
Slulbeniliat
of A tterberg
JUS U.Bl.020
atranD 10
JUS U.Bl.020
Geomellanleka iapitivanja ODREDfY ANJE KONZISTENClJE TLA Aterbe'love granlee SFRJ,
br. 29/80.
Jim ill
iz 1 968. godine.
stnodarda
standardom
(Allerberg>
Ie utvrduje
natin
za odredivanje
graniea
Iwnzisteneije
tla poznatih
kao Alerbergove
graniee.
1.2
Aterbergove
2
Defmicije
graniee su: granlee
tetenja,
granice
plasUtnosti
I graniee
skupljanja.
-
Granica teeenja (wL> sadrtaj vode u kohereotnom tlu, prikazan kao procenal mase polpuno .lIvog tla, pri kojem sllno7.rnl malerijal ill kololdl tla pre laze Iz plnstltnog u tekute konzislellhmslanje.
-
Granica plasllenosti (w p> sadrtaj vode u Iloherelltnom tlu. prikazan kao procellal mase polpullo suvog tla, pri kojem sitnozrni malerijal ill koloidi lIa prelaze iz plasUellog u polutvrslo konzlstcnlno slanje.
-
Granica akupljanja (w.> sadr1aj vode u k\lherenlnOiii1lu, prlkazan kao procenal mase polpuno suvog tla, prl kojem sitnozrni materijal ili koloidi lIa prelaze Iz polutvrstog u tvnto konzistentno stanje, odnosno u stanje u kojem pri daljem gubitku vode usled sulenja uzorak lIa ne menja svoju zapremblu.
3
Narnena Rezullati odrellivanja Alerbergovlh granie. korisle Ie za klaslflkaclju sitnozrnog I kololdnog koherenlnog lIa, oeenu
konzistentnog
stanja
i kao p~motnl
podatak
prl ocenl
druglh
flziekih
I mehanltklh
lIa. 4
Velicina
uzorka
tla za ispitivanje
Za odredlvanje Alerbergov!h grallica polrehna kolleina malerijala II. data je u t.belil. Tabala 1 Vnla Iia po grupama Odredivanje
Gline I
graniee
praline
Gllnovltl ill pralina.1I pcsak
Glinovill iii prRlinasli Iljunak
500 g
lki
Odredlvanje granlee plastieno.Ii
50g
100 g
200g
Odredivanje graniee skupljanja
500g
800g
1,5 kg
Odredivanje graniee teeenja
n izdanJe
SA VEZNl
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
2 kk
svojslava
347
StrAnn 2JUS U.III.020
5
Odredivanje
5.1
Pribor za ispitivanje
granica
tecenja,
WL (Liquid
limit)
Osnovni pribor, varijan.la I - Kazagrandeov (Casagrande) aparat eiJe su mere prlkazuno no sllel 1: sud mora bltlluadon od moslngo I poliran sa unutrun]e strano, 0 podloga na ko]u sud pado mora bill Izradena od tvrde gumo Iii obo,lilo;
-
noi za pravljenje ilebovo eije su mere prikazon. na slid 2; mcrae visine pada roelice.
Osnovni pribor, varijanta II
-
-
laboratorijski statieki penetrometar, koji Ie sasloji od !iljka u obliku slo!ca visine od 35 10m I vr!nog ugla koji it,nosi 30 :t I.; Iiljak je Izraden od nClUajuteg telika, 0 povrlin. moro blli glo!ko Ispolir.na; masa !iljka s vodicom mora iznositi 80,00 :to0,05 g: !iljllk jCJI.tvrlten pomotu urcdaja za koeenje na nosaeu slalka lako da njego.o osovina sa b.7.0m st.lka eini ugao od 90.: pomocu automatskog ill mehaniekog uredaJa za koeenje omogutu]e Ie !iljku da slobodno pada; duhlna prodiranja IIIJka meri Ie konlparalorom; metalni sud s unulraSnjim preenikom od 55 mill i duhine od 40 mm, eije su ivice parolelne s bazom; melalna ploeica debljine od 1,75 :1:0,1 mm'sa rupieom preenikh od 1,5 :1:0,02 10m za konlrolu Isprllvnosli IlIjkll; ullsnul u rupl~u Ilijak se moro ollCIIIIpovlae.nj.m dlano po 1,loelel.
Pomotni pribor
-
ravna staklena ploea mera 500 nlm X 500 nlln X 10 nlll1;
-' 2 pljosnala
nola (palele),
duline
oltrlce
od 200 nllll
~tirlne
od 30111111;
- plitki sud pr.enika od 1SOmm;
-
pribor za ispilivanje sadrtaja vlatnosti prema standardu JUS U.B 1-012:
:- boea za deslilisanu vodu kapaeilela od II; hermetieki zalvoren rezervoar od nerdajueeg malerijala; - metalni lenjlr; silo sa otvorom okaea ad 0,5 mm.
-
-
27 0.5
V') a~ "40,
~ ....
" V') Q. '!-,
~ 1.30
/50
Slika 1
! H~
JUS U.D 1.020 StIRn. 3
T~''''
~
t.:;) ~ ,~ 1-,
~ '
"" 52.
,
50 a!O,2S
25
L~J
~!~ ~fL Slika 2
5.2
Pripn-.mo uzorko Odredivanje granica te~enja moZe se ohaviti na osu!enim i sltno usill!jenim uzorcima, kao i na uzorcima u njihovom prirod'JOm slanju. Org:lI1ska tla polrebno je ispil;voti lskljuelvo u prirodnoll1 slonju. V slu~oJu da Ie su!cnje provodi u su!nicl, lemperalura su!cnju ne sme preelt 60°C. Ako se ispitiV8nje ve!i n8 osu!enhll uzorcill1a, u slobodnom prosto~u iii u lulnlet, uzord SOmora]u usitn;. Ii u avanu na podlozi od lvede gume gumenim eeki~em (videti sllku 3) iii lIeklm drughn priborom kojim sc osnovne strukturne ~stice ne~e razoriU.
30
150
C> ~ 'Q
.-C>.
C'I f1
min 15 SlikaJ Iz uzorka tla izdvoje se zena koJa ne prolaze kroz sito (D,S mm). Procenat mase materijala kojl ne prolazi keoz sito unosi se u zapisnik. Vzorku od 200 g dodaje se 15 do 20 m! deslillsane vode I posle mehnja od 5 do 20 minuta (z., malerijal ve~e plastl~lIosli du1.e vreme) Ilovljo Ie II herll1etl~ki 1.alvoren rezervoar. Clinoviti materijali ostoju u rezervooru najmonje 24 h ~ime se osigurava izjednaeenosl sadrtaja vode u tlu u celom uzorku. Posle 24 h uzorak se mora mehti od to do 40 minula. Zatim se uzorku dodaje poslepeno J do 3 ml destilisane vode I mes. dok se ne postigne uljeno konzistentno stanje tla za Ispilivanje. Ako se radl sa Kazagrandeovhn 8paratom, prvim Ispillv8njem se posUte konzistentno starJje ko. je odgovara broju od 15 udaraca. Pd upolrebi laboratorijskog staliekog penelrometra prvO lspitivanje poei. nje s uzorkom lIa eije konzislentno stanje odgovara dubini prodlranja liijka od 15 mm.
5.3
Ispit;vallje Kazagrandeov;m aporatom
5.3.1
Princip
odredivanja
Na uzorku koherenlnog tla odredi se sadrlaj vode prl kojem se tleb napravljen specijalnlm nolem u materijalu spremlj~noll1 u sudu KazagnilJdeovog '-apnrata zatvori na dutini od 12 do 13 mm posle 25 pad ova suda s visine od 10 m:n na elasti~nu podlogu (sUka 4).
Sllann 4 JUS U.81.020
349
~
~ 0)
b)
Uzorak tla pre pada/lja
Uzorak tla posle padanja Slika 4
5.3.2
Na~ln
odredivanja
Pribor pro ispllivanja mora bili pOIpUno ~Ist I suv, a sud mora slobodno padali i ne Sme Imali mogu~nost horizonlalnog pomeranja. PrJpremljella masa lIzorka tla se pomo~u pljosnalog nola unese u sud uparata, tako du lIa sredllli suds uzorak bude debljine od 1,0 em. l.ltm se prortlisanimlIolem lIrde }Jen lIpr"vno dllo slida I uprayno na OSOVlllll oko koje rotlra slid. Sirlnllleba u unu Iznos! 2,0 nlln. Kada so vrh nolo""uSled,h"banja po~le dllgotrajne ullOtrebe prollrl, lIolse
izbaelljeIz upotrebe
.
Okretanjem ru~iee hrzillom od 2 okrelaja u sekundu registruje se broj padallja suda u trellutku kada so lleb zalvorio lIa dll1.ini.od 12 do 13 nlill. Iz zOlle gde se lleb zatvorio uzme se 20 do 30 g ma50 ispillvallog malerljala i odredi sadrtaj vode
(standard JUS u.n 1.012).
.
Ukoliko lIolem nije mogu~e urezali lleb, ulvrduje se u zapisniku d. Ispitivano tlo lIije plasli~no. Ako uzorak, umeslo d. te~e pri ispilivanju, kllzi po dnu slid., Ispitiv'lIje se pon.vij.. AIm 50 i pri pOllovljenOm ispitivanju javlja ista pojava, u zapisnik so unosi napoinella da nije mogu~e ispitati granieu teeellja. .
5.3.3
Prikaz.iv.nje
5.3.3.1
Metode sa tri ta~ke
rezultata
POSlupak opisan u t. 5.3.2 ponavlj. se 3 do 5 pula. Rezult.ti se uno5O u dij"gram u ~ijel11koordillatllo'11sistemu se na .pseisu n.nosi u logarltamskoj podeli broj ud.rae. sud., a ordlnatu s.drl.j vode u proeenlim. u lilleaenoj razmeri. Spajalljem ta~aka dobija 50 prava linij", Presek"'prave linije so ordinatom kojti odgovara "roju od 25 udaraea daje s.drlaj vode II procenlima koji odgovar. granici te~enja (wL)' Broj udaraea suua mora da bude iZl11edu15 i 35. Nulno je da najmanje 3 ta~ke 1ele na istoj pravoj s tim da odstupanje od pravea mole bili :I:1 % sadrlaja vode.
5.3.3.2
Priblillla meloda s jednol11 ta~kom' Uzorak tla pripremi se tako do primi konzistelltno slanje koje odgovara broju udaraca suda II rasponu od 20 do 30. Izvode 50 dva Ispilivanja s uzorkom tla iSlog sadrlaja vode. Ukoliko 50 Iz dva Ispilivallja oe dobije isli broj udaraca, dobije so isti broj udaraea, pripremanje uzorka so ponavUa. Granica tc~ellja se odredllje lako !Io sc sadr!aj vode u proeenlima za dobivcni broj udaraea pOl11l1o!i odgovarajuciOlkorekcionil11faklorom kojije dat u tabeli 2: WL
* Odredbe l 5.3.3.2 ni,u aba",,_ne
=W .kr
JUS 1).81.020 Slro"D
350
5
Tabela 2
Broj udaraca 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Faklor (kr) 0,974 0,979 0,985 0,990 0,995 1,000 1,005 1,009 1,014 1,018 1,022
Ova mctoda jc manje taena, ali vrlo brza i mok se korislili u slueajevlma kada nlsu potrehnl tneni pudacl. ~ 120 % ne Ne preporueuje se da se korlsti ova meloda za tla s visokom granicom leeenja, a 110sa WL mote se ispitati ovom metodom.
5.4
hpitivanje laboratorijskim statiekim penetrometrom
5.4.1
Prlncip
odre4ivanja
Na uzorku tla odredi se sadr!aj vode pri kojem konus penelrometra taCno odre4enih dimenzija i mase (vldi 1.5.1, varijanta II) u vrem~skom trojanju od 5:t I sekund prodrc u u7.orak LIa do dubinc od 2Omm. 5.4.2
NaCln
odrellivonja
Uzorak lIa pripremljen l1a naCin oplsan.1J t. 5.2 stavl se u metalnu posudu I Izravna povrSina melaillim Jenjirom. P~I ugradnji u uzorku ne smeju ostati mehuri~i vazduha. KOllus pcnelrometra, koji 50 prethodno mora dobro oCisliti i osuSiti, spusli so do povrSil1e lIa i zokoCI tako da vrh konusa utone u 110 do dubine od 0,1 mm. Laganlm pomlcanjem posude vrh konusa ~e ostavljali jedva prime tan trag na povrSini lia. Konus se lad a patljivo osloba4a I puSta da tone u lio za vreme od 5 :t I sekund IlBdo se zukoCI. Dubina prodlranja konusa je razllka Izme4u poCetnog palot.aja i polO1.ojoposle 5 :t I sekund prodlronj.. Razllka se oCitava s taCnoltu od 0,1 mm pOInO~Ukomparalora. . g lia I u njemu se U dnu konusnog udubljenja nastalog u uzorku lia pei prodiranj\! liljka uzlma so oko 20 odredi sadr!aj vode u procentima. Na pripremljenom uzorku istog sadr!aja vode vrle 50 dva Ispillvanja 1ako je razlika: a) manja od 0,5 mm, ispltivanje zadovoljava. b) izme4u 0,5 i 1,0 mm, polrebno je IzvrSill1 tre~e ispilivanje, c) w~a od 1,0 mm, mora se pelpremiti novi uzorak I ponovltl ispitivanje. Ispitivanje se vrll na 4 uzorka s razllCltlm sadr!qjem vode, Konzistentno stanjo IspltlvanUI uzoraka mOrl od. govaratl dubini prodleanja konusa od 15 do 25 nlln.
5.4.3
Prlkazivanje
rezultata
Rezultali Ispllivanja 50 unose u dljagram, u kojem se u koordll1otnom slstemu u lIncarnlm merama nD apsdsu nanose vrednosti dubine prodirDnja konusa penetrometra, a nD ordinatu sadr!aj vode za odgovor.ju~u dubblu prodlronja.
351
Rlrnlln 6 JIIR lJ.III.020
Kroz dobivene 4 lacke povlaci se prava linija cijl presck sa ordinatom koja odgovara dublnl prodiranja konusa penetrometra od 20 mm odreduje sadr1.aj vode u procentima kojl je ujedno I granlea tecenja (wL)' Ispitivanje zadovoijava ako najmanje trl tacke lelo nl istoj pravoj IIniji sa odstuplnjem od :t 1 sadrtaJa vo'" de u odnosu na tu pravu. .
6
Odredivanje
6.1
Princip odredivanja
granice
plasticnosti,
w p (Plastic
limit)
Na .uzorku koherenlnog tia odreduje se sadr1.aj vode pri kojem valjak precnlka od 3 mm dobijen vaijanjcmna nacln prika7.an u l. 6.3 pocinje d. dohij. pukotinlee.
6.2
Pribor za ispitivaoje Za odrec1ivanJe graniee
tla polrehan
je slede~1 prihor.
-
ravna staklena ploca, mera 500 mm X 500 nllll X 10 nlln, 2 pljosnala nota dutine od 200 mm I Cirineod 30 nllll, plilka posud. precnika od I SO mm,
-
6.3
plasticnosli
-
oprelilaza odredlv"njesudr1..j.vode u lIu,
-
melalna
-
boea s destilisanom
tiea precolka
od 3 mml vodom (oko
dutine
od 10 em,
II).
Nacin odreilivanja
.Uzorak od oko
g pripremi se kao Clo je navedeno u l. 5.2. Od (nlpremljene mase gnjecenjem se SO formira kugla, koja so valjanjem na staklenoj ploci ohUkuje u valjak precnika od oka 6 mm. Pr1tiskuju~i valjak Istom jaclnom pomo~u diana ruke valjak se roUra napred -nalragS do 10 pula (za gl1ne vlsoke plasUcnosli 10 do IS puta) dok ne posligne precnlk od 3 mm. Kada se na valjku pojave pukotinlee, odrec1uje se sadrtaj vode. Ako so pukoliniee ne pojave, uzorak so nanovo gnjeci u loptu I ponavlja se postupak sve do Irenulka pojave pukoUniea. Ispilan\ sadrtaj vode je graniea plaslicnosU (w p). Dehijlna valjka kOntroUee se uporec1enjem sa metal nom tieom precnika od 3 mm.
6.4
Prikazivanje rezultata Granica plaslicnosli ispiluje so na najnHulje ~~a uzorka, a. kao rezultat uzlma so prosek. Dozvoljena razllka izmeilu pojedinaenih rezu1tata ne sme da prelazl vrednost od 1%. U protivnom, ponavlja se poslupak pripreme uzorka i ispitivanje.
7 7.1
lndeksi
plasticnosti, .'
konzistencije
i tecenja .
~'.
Indeks plastienosti je razlika izmcdu vlatnosti na graniei tceenja (wL)
j
na granie! plasticnosti (w p):
Ip=WL-Wp
7.2
Indeks konzistenelje je odnos jzmcdu razli~e vlatnosti prl granlellecenja Indeksa plastienosti:
(wL) Illrirodne vlatnoltl (wo) I
I=WL-Wo c Ip
7.3
Indeks lceenja je odnos jzmcc1u razUke prirodne vlatnosti (wo) i vlatnosti uzorka na granici plastlenOltl (wp) j razlike vlatnosti tla pri graniei tecenja wI i granici plasticnosti: IL =
Wo - wp wL - wp
JUS U.Dl.020 Slronl 7
352 t
8
Klasifikacija
koherentnog
tla po Aterbergovim
granicama
plasticnosti
Vrednosli vl.lnosli koje odgovarujll granicl leeenja (wL) nano,", oe n" "psclsn. a vrednoollindeko. plaslienosli nanosc se na ordinalu u dijagramu plasllfnosli, kojl je prlkuan na slid 5. Taeka preseka svojim mcstom definisate polol.aj ispilivanag lia n klasifikacionom sistemu. U slueaju da je mcsto taeke na granienoj liniji zona, odnosno na udaljenosll od I % od granienih lin1ja, lio se tad a derinl!c kao granieni slufaj (npr. glln. Irednje do visoke plaslifnosli) I prikuuje Ie limbolima u obliku razlomka (npr. CI/CIl).
70 60
W"SO ~I
50 ..t;
I
W ,,35
III
I
I
§ 40
I I
I/)
Q. ~30 '"
~20
"tJ
Tla bez kohezijeo
~I
I
I
I
I
I
MH
I
CL
I
c::
(OH)
I
I
......
10 0
/'11
(~I) ~1i
10
20 30
I
.
.1-.
60 70 80 granica tecenja
1.0 50
90 100
--...
Silk. 5
Na slicije: CL
- anorganskaglina niske plastifnosti
-
CI CII ML(OL) MI(OI) MIl(OH)-
-
anorganskn gllna sred nje plnstlfnosll IInorganskn
glinn vlsoke ploslienooU
prnllna niske plastifnosli (orgnnske gllne nlske pl.sllenostl) prallna srednje plastienosti (organske gllne srednje plallienostl) pralina visoke plastienosti (organske gllne visoke ploslienostl)
9
Odredivanje
9.1
Princip odreilivanja
granice skupljanja,
Ws
Uzorak kojl je prlpremljen kao Ita je prikazano u t. 5.2 stavlja so u kon7.Istenlno Itnn]e koJe odgovar. granici teeenja (wL) u poscban kalup I osuli. 11. Izmerenlh masa vlatnog I suvag uzorka t\a i. odgovarajutih zapremina raeuna se granka skupljanja.
Sir... 8 J~ U.D1.020
9.2
3153
Pribor Z8 ispitivn'lie Granla skupljanja odrcduje Ie sledeflm priborom: a) Z8 metodu mere'lia volumetrijskOl skupljanja (videti sliku 6):
- posuda Z8 lutenje preenika od 1SOmm, -
-
krufnl poreulansld Iud I ravnim dnom preenlka od SO nun I dubule od 12 nun, lulniea I termostatom, sa konstantnom temperaturom od oko + 60 . C, eelleni lenjlr dutJne od 1SOmm, slaldena ella preenika od 60 mm I villne od 30 mm, elja je 80rnja Ivlca paralelna II dnom, stlklena ploea I tri metalna valjeita, kao Ito je prlkaZlino na lliel, graduilana meRZlUaod 2S mil mOluatoftu oeltavanja od 0,2 mi. boca I destililanom vodom. vaga I 010tlj~vo~u od 0,1 g,
-
staldenl eala puna 1Ite,
-
sulnlea s termostltom. s konstantnom temperaturom od oko + 60 . C, preeizni mcrae dutinc I taenolfu oeitavanja od 0,2 mm,
- silikonsk. mast; b) ZIImetodu merenja linearnog IteZllnjl: od maingl (videti sliku 7). - kalup - pljolnlti tupl not, du,Jne oltrice od 100 nun i lirlne od 20 mm, - poludl ZIIIUlcnje preenika od 1SOmm. -
sllikonska mast,
- boca I deslilisanom vodom. p;},::::: :;;::;8 DZ,".
ei ~
aJ
--:-
l..
:1/,
f1.0
t
, "~~-t~ .....
1
3
SJika6
Na lliei je: 1 - posuda za isparavanje ~ 1SOmm 2 istimutl tiva 3 tiva
-
4 - suvi uzorak tia a) - tio pre skupljanja bj
-
~::~i.>..,..g
'14m",
tJo posle skupljanja
b)
JUS U.Bl.010 Sill.. 9
354
I~-:"?'~
~1==dJ
LL
c:> " 6
1'0
Slika 7
9.3
,
Pripremauzoraka 9ko 150 g materijala se osuSi i usitni kao 110je oplsano u t. 5.2, a zatlm Ie proseje kroz slto I otvorom okaca preenlka od 0,5 mm. Tako prosejanom malerljalu Ie doda dellililana voda dok uzorak ne pOllalle konnstentan, pri eemu vlatoost uzorka odgovara granlel teeenja (wI;) IIIje malo veea.
9.4 9.4.1
Metoda merenja volumetrijskog skupljanja 'Pollupak Pripremljenl uzorak slavlja se poslepeno u porculanski sud koj! se prelhodno premn2.e tankim filrnolll sUikonske masU. Mali de!ovl uzorkn stnvljnju Ie u .redinuluda Iinganim udornnjem luda 0 podlogu, koja je prekrivena fillrir'papirom, pulta Ie da uzorak teee do Ivlce suda. Tim postupkorn i.kljueuje se moguenost zaostajanja mehurlea vazduha u uzorku. Takav po.tupak so ponavlja dok se .ud ne Ispun\" uzorkom, a zallm Ie ,eellenim lenjirom zagladl gomja povrllna uzorka I poravnn I gornjolO Ivlcom suda. Rubovlluda 50 lada obrilu mokrom, pa IUV<):nkrpolll';-Napunjenilud Ie Izmerl (m I)' Zallm .e uzorak .n sudom lull na + 60 °c do kon.lanlne ma50 I merl (ma). Olulcnl uzorak Ie pa21jlvo uklon!1 prazan sud izmerl (m.). Prazan sud Ie zatim napunl2ivom I pomoeu menzure odredl zapremlna vl~2nog uzorka (V). Zallm se sud sa 2ivom slavi u posudu za sulenje, u tivu Ie oprezno Ilav! osulenl uzorak I priUsne slaklenom ploeoll1 s Irl metalnavaljelea, ~ao 110Je prlkazano na Ilicl. Znpremlna Isllsnule tlve merl se pomGeu
9.4.2
menzure
i odredl zapremlna
(V
suvog uzorka
d)'
Proraeun Granica
&kupljanja se raeuna
Iz izraza:
w. s
w-
V-Vd '!lid
gde je: W - vlatoost tIa, V - zapremina vlatoog tIa,. Vd- zapremina suvog Ila, md .. ma - m. - masa suvog lIa. Vlatnost
tIa raeuna
se iz,izraza:
w= gdeje: m" ml - mo - masa vlatoog tIa.
m - md md
X 100
X 100
355
Strana 10 JUS U.Bl.020
9.5 9.5.1
Metoda merenja lineamog skupljanja .
Postupak Prlpremljeni uzorak stavlja 50 u kalup poznate zapremlne (sllka 7) ko]l]e pr~thodno premnan filmom silikonske masti na Isli natin kao Ito]e oplsano u t. 9.4.1. Zatim se kalup s uzorkom lull do konstantne mase I meri dutina uzorka poste SUlen]a. Ukollko Ie uzorak prl suJen]u lavl]e, mere se na]monja I naJvcto dulina I uzima Ie arltmelitka sredina.
9.5.2
Proratun Uneamo skupl]anje Ie luatava procentima potetne dutine uzorka I'fci sulenja I doblja se Iz izraza:
L. =(I Zatim Ie koriltenjem izraza:
dullna suvog uzorka ) potetna dullna uzorka X 100
poznate vrednosti lineamog skupljanja odredl zapremina suvog uzorka (Vd) Iz
- Vd 100 + 100
L.= 100 j(J Granien
skupljanjn
se posle togn odredl
koo Ito]e
pokazano
9.6
Koefleijent
skupljanja
I zapreminski
9.6.1
Koefieljent
skupl]anja
je odnos mase (md) I zopremlne
koeflegent
-) u t. 9.4.2.
skupljanja SIiVog tia:
md
R-- Vd 9.6.2
Zapreminski
koefleijent
skupljanja
odreauje
se Izrazom:
,V.=(wo -w.).
R
gdeje: w0 -
HI o,"oyv millie.ia
prirodnn
vln?nost
Repuhlieko.
110.
..kre'ariiall Slamp.
.. kuliUlU SR SrhUe hr. 413-81/14.02 SaYnnl
uvod
ZI nandud(z.ciju
ad 4. U 1974..e
- Deo&l'Id
plaet .. por.. na prome'
356
,
. -. JUOOSLOVEliSKI STA.."IDARD
. -,
Ukupno strona
.....-.
.JUS U.Bl.021
Gf!OmC!Mntcka is:pitivanjn tla ODRF.f)!VAN.TF. GRUPNOG INDF.KSA TLA
1993.
1
OIaj .tadarel
je objlYlj.
Tost:Lng DE _lIs
1
, ----11"Sla!bcaoa I lib! SRJ"."". 7'l/t3.
"r IlrnflP Intlnx or Rol1 .
- Dnt"r-/nlltln"
PREDGOVOR
Ovaj standllrd je UrBdna cSevinskog .tlll, I
nimMET
1 POnRul'~TF.
Ovim stnndardom Grupni lIesavine 2
Komlll'jll?on
utvrduje
Sf< nncin
"rupnog indeksil
i",rJlCllnllvnn.la knn
pomnenll
vr..<1nollt
redova
i gra-
kod
tla. klasifikacije
tIa
DEFINICTJA
Grupni indeks j~ funkcija ko1icln!> mnt~rljJlIII kojl rrola~1 vora 0,074 !MI, grani.clI tect'njll f Innp\(1I1I 1'IIIIIticnnlltL 3
~ellijanih
PRIXF.;,,"F.
tlll II" upotrp.bljn\'JI i agregata. ZII putI'V".
indeks tla
"tlln.IIlTIip. I~ ohlllllti
kroz
sito volicine ot-
IZRA~AVAN3E
Grupn:!. i.ndeks tla
izracunavlI
r,'''mn "1"d'l.:oj "''' GI E 0,28 + 0,005/1 C . O,Olh rI
ado au a, b, rid 8
.. 0 0
C
.. 0
c .. WI C
d d
d
..
21i
=0 = IP = 20
gde je: x
w-
I~ -
-
1.0
- 10 procen~t g~4nica indeks
"'"
~rp<1nnstl
k~l\~uu 81l1de~imgranicam8:
frakcijp.
kojl
I'r~ln",1
krnz Rlto
vA1ic{nQ
p1asticnosti.
I'"~ rol1.ihl i7.i r...n hrn.l.
:n~p.:(S.gr~r,ic~ 1.'t.r.J~. I.!"~r. rl~~t :,~,'~'i,
... I bdllJl jo'
-----
otvor.n
tecenja.
Grupni inr\...kR 5<1 Zl!Iokr.llltl,illj" DesJooljltorl: g~;lpn!
cfj!>
ZG X < 35 ZII 35 < x < 75 Zo1 x :> 75 za x < 15 701115 < II: < 3~ 7./1 X ~ 35 70/1W -: 40 "I. 1 70a 40 ~ < F., . ~n ~ ZII WI> 60 -; 7.8 IP < 10 ': za 10 ~ < rp < 30 '\'. 7.8 IP > 30 '\'.
- 35 = = 0 .. x - 15 b .. 40 a .. x a 40
b
koefic:!..Ip.ntl
.I",dnsC1ni:
II.', r.P<".h~nit~a i'pjtiYa~Ja
-" ...--...--, ..-...-..-
~"VF.7.Nr 7.IIVcm 7.1\ !;TI\NnARnT7.Ac:r.JU
0,074
mm,
i
357 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVBZNOM PIUMBNOM od I.VII.I""
Gcomchanicka ispiliY~nJa ODREDlVANJE PROMENE ZAPREMINE
m.i"l.
RelenJe
hr. 18.1449/1 od 5.111.1961; SI.lbeni
Tes/ing of soils. De/ermina/ioll
t
!
1
JUS
U. Bl.OZZ
TLA
lid
S"JU
10/1"1.
of soil volu/lle efrange
Predmet standarda
..
Ovaj Ilandard
.,.
propisujc naein odredivanjo
promene zaprcmine
malerijala
II..
i
2
Definicije
~
2.!
Promena zaprernine je odnos razlike zapremine vlalno, I IUVO, uzorka rrerna masi ~Uvn!!uzorka u inlervalu od granice skupljanja do granice ZRliecnosli.
:I
2.2
onaj sadrlaj vode, pri kome malerijall!a
prcslajc do smanjuje IVO)" "'I,:cmiou
i>
Graniea skupljanjaje kada se osu~i.
2.3
Granica zasicenosli je onaj saddaj vode, pri kome malerijailia pri dodavanju vode.
preslaje da povccava svoju zal'leminu
I
3
Namena
3.1
Rezullal odredivanja brana i dr.).
3.2
Odredivanje promene zapremine po ovom slandardu ne daje pouzdane sa vcCim proccnlom sagorljivih saslojaka prema JUS U.B1.024.
4
Princip odredivanja
4.1
Granica skupljjlnja odreduje se n~ uzorku geornclrijski prnvilnog oblik" vUltu"jemI 'II"CP
'2
~
:I
> 0 ;1 0
.:J
"" .. C' f .a
i
slul; za occnu pogodnosli molerijala lIa ZI1izradu ohjckala (n"sil"l.
"'n"janih
rczllllale 7.8-m~l
,iale lIa
~
I
rcmine rre i pOlle IUlcnjR.
I
4.2
Graniea ZRsieenosli odredllje se neposredno posrnal.rnnjem ili posredno,
5
Oprema
"'"
7,01"
7.Avi..,o 0.1 grulli.., leeenja.
~
'3
5
i!
. ~
Zn odredivnnje promene zRpremine slu'.i sledeca °rrema: - oprema ZR odredivnnje vlll!nosii 1111premu.)US U.81'o12;
-
'CI 0
-
E Q
. I I l
-
3
-
cilindar sa isliskivaeem, prcCnika 2 do S em i visine 4 do 10 em; mikromelar sa podeljcima od 0,01 mm; posuda za pripremu malerijala, zapremine oko 1 I; lopalica za mc1anje malerijala; boca-prskalica.
6
Nafin odrcdivanja
.6.1
Granic~ skupljanja Malcrijal Ua se pripremi lako dn bude pribli1no ispod granice msieenosli i cilindar napll!'i. Prilikom punjenja cilindra Ireb:. obralili pal,nju da ne ostanu proslori ispunjcni vazduho, n, Polor. se uzorak izvadi iz: cilindra iSliskivaeem, slavi u petrijevu P05UU, iz:vaga i osu~i do k"ust~ntnc mase (mn). Zalim se Ilavi u eksikalor da se ohladi. Odrcdi Ie zapremina uzorka pre i pOlle'lulen)a (V i V 0)' najbolje pomoeu mikromelrn, mcrenjem pre~nikl1 u dva prl1vca na lrl mellA (gore, dnle i u IOredini) i merenjem visine na pet mesla (Celiri ivicc unakrst i u Iredini). V'kupno .uanl
JUGOSLOVENSKI
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
I
1. obnoYi V.I970.
)
358
. 6.2
Granlea zasleenostl
'
M'alerijal tlasepriprema na isll na~in kao za odredivanjegranieele~enja i valjanja prema JUS U.BI.020, slavi u staklenu posudu i poravnaJlornja povr~lna. Na ovu povrlinu se pusti da kaplje voda i posmatra se da Ii je materijal upija. Kada posle padn kapi vode povrllna ostane sjajna, uzorak je zasicen i on se izvaga (m.). Potom se uzorak osuli i odredl saddaj vode, odnosno graniea zasil!enosti (w.). Granica zasll!enosti odreduje se indireklno za razne mnlerijale pomoeu dijagrama, odnosno obrazaea koji dnju grnnieu zasicen05li zavisno od graniee te~cnja.
7
Izrai!unavanje rezultata
7.1
Gnnlea
skup'janj.
Apsolutnl
sadr!aj vode (w.) na granici skupljanja,
w.-w.-~_Y
u %. izra~unava se po sledeeem obraseu:
100
mn
gde je: w. = al'5olutlli sadrlaj vode pri kojoj se spravlja uzorak. u %; V .~ zapremina vininog uzorka, u em"; Vo = zapremina suv°l! uzorka, U em~: mo = masa suvog uzorka. u g.
7.2
Gnnlea
za.lecno.1i
'
Apsoluilli sadr!:.j vode w, na granici zasiccnosli u (:. izra~unaYase po sledeeem obrascu: w"
~.-/~m'!..
IOO~
m.
gde je: mo = mnsa suvog uzorka. u g. m. = masa zaslcenog uzorka, u g: 7.3
I)romena zapremine Promena
zapre".ine
se izrn~unava po sledccem obraseu: 6 V" v.=-~! V
100
gde je: V = zapremillll vllllnog ulOrkll, u em); V 0 .: zllprcminn suvog uzorkll, u em).
- -
Promcna 7.uprcminc m(\"c sc odrcdili i7. dijugrama (vidi sliku) koji se dohijll kadB se nB ordinaillu . osu lIallesc grnnicll skupljlllljU II %, 7.lIlim nallc,se IIgllO koji l>rcdstBvljll pravue promcnc zaprcminc, i dllije se 1111(\nlillllill IlIIIICS..io~ IIrllllicR 7.lIsiccllns.i II ~:.. Nil IIp,dsllnl nsi Ilnhljo ." IllIjvcce 1'1V, ",1"","(\ lllIJVCCIIpromena zaprcmllle. Oolllie promello l.8pre. millc dobijuju sc 111\al'SCisi. kada sc kao ordlnala lIallese apsolutni sadrlaj vodc u %, illja se gornja ta~kll nallll.i 1111prRveu promcllc zuprcmine. UglI(\ « se . "lIhlllIlVU il. slcdcceg obrusea: elg«=--
m(t V.
gde je: mn = !nasa ~UV()gu7.orku, u g; V 0 = zaprcmilla suvog ulorka, u em'. Apsolulni sadrl.aj vodc (w.) se izra~ullavn iz sledcccg obrasea:
w.~w.+ gde w. V Vo mo
V-V. 100 mo
je: : al'5olulni sadri.aj vodc nu gralliei skupljallja. "" zaprcmina vldnog uzorka, -u em3; = em); = zapremina suvog uzorka, u masa suvog uzarka, u g. '""
u %:
.
359
:.:
Orllll/clI ZII
~
r 6'1..~'1OD
Pro-
Ztl rom/". ffWUAV
8 8.1
Odrec1ivanje Uneamog skupljanja uzorka
.
Iz odrec1ivanja promene zapremine mole Ie iua~unati .
obrucu:
.
100 - [ - ~cot,", (w.-w.)+
1... I ,de je:
-
I veli~na linearno,
]
100
Ikupljanja
po Iledct!em
100
-
(w. - w.) najva promena zapremine, A V, U %: "' apaolutni sadrfaj vode na ,raniei zasi"nolti, u %: w. - apaolutni..a~j vode na ,raniel Ikupljanja,U %.
cot, w. 8.2
Lineamo Ikupljanje mote Ie odrediti direktnim merenjem dullne uzarka u zasi.;cnom I luvom JlanJu, na OInovueep 10mole iua~unati velieina Ikupljanja uzo~!tapo jednoj dimenzlji Iz Iledct!e, ohrulCa: Ah 1 .100 h. ,de je:
'Ah - h.-ho. u nun; h. - du!ina uzorka u zasi"nom stanju, u 81m; ho - dlifinauzorkau luvom llanju. u 81m.
9
Broj odre4ivanja Promena zapremine odrec1uje Ie najmanje na dva uzorka. a !tao rezullat urima 5e prosek. Dozvoljena razlika izmec1u pojedinih rezultata sma izoOliti 2%. Ukoliko to nijc Iluuj, opit 10 ponavlja dok. Ie ne dobiju dva rezullata u dozvoljenoj craniel. Napomena Po ovom standardu mole Ie odrediti promena znpremino I na naporemct!enim uzorcillla, prl ~cmu 10 u eilindar u,rac1uje prirodno vlaton materijal na naein naveden u ta~. 6.1.
Veza sa dru,im JUS U.B1.012 JUS U. B 1.020 -
standardima Odrec1ivanje vlafnosti tla Ocfrec1ivanje sranica tcecnja
Stampa: aeoar.dale!
i nljanja
...aftOId HVocI
tla
-
IIeopad
DK
360 Geomehanifk. i'pilivanJ. OREDIVANJE SADR1.AJA SAGORLJIVIH ORGANSKIH MATERIJA TLA
JUGOSLOVENSIU S'fANDARD SA PRIMENOM od I.VI(.196R.
Rd,nJ.
br. 18-1449/1
,
! ~ III
1
JUS U. BI. 024
I
111-1968.
od 5-111-1968, Sldb,oJ
TC$lillg of $oils. Delerminalion of the (','mbu.lliblt
624.131.
lilt
SFJU
br. 10/1968.
ami organIc ntaller "anlelll of a $oil
Prcdmct standarda Ovaj standard propisuje nafin odredivanja
s",1r~3Ja ,'a.gorljivih
i organskih
materija tin.
1
t~
2
Definicija Sadrzaj sagorljivlh i orgllr.skih materija je odnos mase organskih sastojaka prema ukupnoj masi ~vrslih saslojaka Ila.
3
N all1ena
c::
it ~
,§i ~ JIC
!! >
Rezultat odredivanja 51",; pri oceni hulilel"
4
c
~
0
~
I; g ;
5
Metoda brcnjem
5.\
Princip odrel1i"l\ja lz uzorka till odstranjujll
5.2
-:::
na tempcraluri
...
~
5.3 5.31
od 700" do 800 .C.
Oprema
na 50'C;
>.- vulrostulni porcelanski IOIl~ic. prc6nika 30 do 50 mm i zapremine elcklri~l1a pce za !arenje do 1100 "C;
;J
oko 30 em);
kldta za hvat'lI1je loplih predmeta.
Nafin odredi vanja Uwrak od 10 do 20 g oSllScn do konstanlne maSe nil temperalu" .,.! 50 .C, stavi 8e u lon~ic i izvaga (mo). Lonfic sa lIzorkom se zatim stavi u vec zagrejanu C za !arenje i fari na tem. peratur; od 700 do 800 .C do kOllstantne mase. larenje traje pribtiZno f'" 20 do 30 minuta. Posle zavr~enog Zarenja, lonfic sa uzorkom se ohladi u eksikatoru i zatim izvaga (m). Moze se iariti na bilo kakvom izvoru toplote propisane temperature.
.
r: "=0. e
~ &:
muterije iarenjcm
se:
-- eksikat"r;
~
,.
se sugorljive
ovo odredivanje sluli sledeclI oprema: Z" .- unalilitka vaga: - susnica sa mogucnoscu odrlavanja stalne temperature
::I
E Q. :::: ...
ndredivallja
-- metoda larenjem ne. lemperalur; od 700 . do goo.c, Za odredivanje sndrZaja organskih materijn primenjuje - lUetoda mesanjem sa vodoniksuperoksidom.
v
N ~
osobinulIIR.
Za odredivanje slIdrzine sagorljivih maleriju primenjuje se:
0 WI 0 tel :t
0 'U 0
Metode
tla prema nje~ovim ri1.ikalnim i mehanifkim
5.32
Izra~unnvanje Sadruj sagorljivih
rezultata mu(erija u procentima
izra~unava se po sledeeem obrascu:
OD~
100 mo
gde je:
mo = masa lIzorka sa lonficem pre larenja. u g, m - masa uzorka sa lonficem posle larenja, u g. Ukupno luana 2
I
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD
ZA
STANDARDIZACIJU
I
2. obnovn X -1971.
3
Slrona 2 JUS ti. 0 I. 024
5.4
361
OpRg prlmene
.
Metbdu iarenjem ne treba primenjivati za materijale Iin koji pokazuju reakeiju 1111HCL i smJr1.e sulfate i hidratizirane alumosilikate, jer oni fnrenjem gube den svoje mase.
6
Metoda sa vodoniksuperoksidom
6.1
Prlnelp odrecllnnJa Jz uzorka tla odstranjuju
oksida. 6.2
-6.31
6.32
uzorka u razredenu t~nost vodoniksuper-
.
Oprema I m.terijal Za ovo odredivanje
6.3
se organske materije potapanjem
slu!i sledec!a oprema i mnterijal:
analitifka vaga; su~nica sa mogucno§tu odrhvanja temperature od SO' do 110 ~C: eksikator; fda od vatrostalnog stakla, zapremine 1000 em) i prefnika oko 14 em: kldta za hvatanje toplih predmeta: stakleni ~tapic za mdanje; vodeno ili peRanokupaiilo;
litar vodoniksuperoksida (HaOa), razredenog destilisanom vodom u odnosu I : 3.
N.~in odre41vanja
. Uzorak
od oko 100 g malerijala lIa, osu~en do konstKntne mase na lemperRtur! od ~O .C, stavi se II slaklenu fa!u i izvaga (mu), U fa~u sa uzorkom stavl se 2,00 do 400 cm) ruredenog vodonikluperoksid a u odnosu 1 : 3 i to pri vecem sadrfiiju organskih materija manje, a pri manjem sadrhju vl~c.. Posle toga, fasa sa suspenzijom stavi se u kupatilo temperature pribli!no 60 'C, gde se vrli rc:akeija. Uzorku sa vecom kolifinom organskih sastojaka reagens se dodaje nekoliko puta, I to po 100 em.' u intervallma od jednog sata. Reagens se dodaje SVedok se reakeija ne zavrli. Reakeijll je l.aVr~cna kada preslane izlafenje mehurica Iz uzorka. Posle zavrlene reakcije, fala sa suspenzijom se izvadi iz kupatila, nalluni destilisanom vodom, dobr.. izmda staklenim Itapicem. ostavi aa se staloli, i izdvojena voda odstrani. Ispiranjc treba ponovi!i nekoliko puta. Posle ispiranja. i!a" sa uzorkom se stavi U,sulnieu da se lull na temperaturl od 105 'C i posle zavrlenog sulenja Izvaga (m). I z r a i! una van j ere z u II a t a Sa.Jrfaj organskih malerija izrafunava se po obraseu navedenom mase posle farenja uzmc masa posle sUlenja.
u tai!ei 5.32, samo 110 se umesto
6.33
Polio materijailia mofe da sadrfi razne 'proccnte 'Organskih sastojaka, preporufuje se da se sadr!aj organskih malerija odredi na veeem broju uzoraka, I na osnovu toga usvoji prosefna vrcdnosl.
6.4
Opseg prlmene ~eloda 511vodoniksuperoksidom daje dobre rezullate za materijale I!a sa. humusom i koloidnlm organskim materijalom. Ogranifeno se mofe upotrebljavali za malerijale sa neraspndnulim biljnim ostaeima (korenje, grane, lilCe, ltd.).
Stampa: 8801r8daJd .r.,aek1 u¥Od
-
r.cI
DK
362 JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVEZNOIII rRlMRNOM 04 I-VII-t9".
Geomehani~ka Ispitlunja ODREDIVANJE SADR2AJA KARBONATA
614.131."
JUS U.81.026
TLA
111-I 968. ReleD).
br.
18-1449/1 04 5-111-1968; Slulbenl
Ust 8FRJ
br.
10/1968.
Testing of soils. Determinatioll of the. carbonate of contenl of a soil
1~
1
II
Prcdmct standarda Ovaj standard
:. u
~= i
2
propisuje na~in odredivanja
sadrlaja
karbonata
tla.
Definicija Pod sadrlajem karbonata podrazumeva se oanos mase kalcijumkarbonata \lzorku materijala tla, prema ukupnoj .uvoj masi \lzorka.
~
(CacP),
sadrtanog
u
=
j
3
Namcna Rezultat odredivanja sluti za ocenu postojanosti tla prcma izlutivanju i z.'\ potrcbc obogn~en.ia tla karbonatima. Sadrtaj karbonata se odredujc istovremeno sa odredivanjem sndrlaja sagorljivih i organskih sastojaka larenjem, prema JUS U.BI.024.
=
..0 ~
e
>
i~
4
Princip
odrediYanja
.,
Uzorak materijala tin se U zatvorenom prostoru izme!a sa razblaIcnom pri lomu se meri koli~jna razvijenog ugljendioksida.
~ .0 ~ "1 :s 0 E =
5
Oprema
sonom kisclinom (IlCL).
i matcrijal
Za odredivanje sluIi slede~a oprema i materijal: Sajblerov (Scheibler) kalcimetar, prika2;an na slici; .-: analiti~ka vaga;. od 10S. do 110 .C; - su!nica sa mogu~no!~u odrlavanja temperature . barometar; termometar za merenje sobne temperature; mreZasto sito, otvora okaca O,S mm; sona kiselina (HCL), razblalena u destilisanoj vodi u zapreminskom
E ~>
-
.!j
-
;;
-
III
~
-
::I
odnosu
I.: 3.
II
"5
~ u ... A
.
=
; ~
~
~ ~
6
Nn~il\
odrcl1ivllnjn
Materijal tla mase 100 g usitni se, proseje kroz sito otvora okaca O,S mm, osu!i na temperaturi od 10S.C do konst~ntne masc i obladi na sobnu temperaturu. Potom se uzlTie uzorak do 5,0 g (m) i stavi u staklenu bo~icu (poz. I). U bo~icu se stavi i epruveta sa razbla!cnom sonom kiselinum. Pri otvorenom ventilu na gor~jem kraju graduisane cevi (poz. 3), pre stavljanja ~epa na bo~icu, treba izjedna~iti nivoe vode u cevima (poz. 3 i 4) dizanjem ili spu!tanjem ccvi (poz. 4) sve dok nivo vode u ovoj cevi ne dode na nulu. Staklenu bo~ieu, u kojoj se nalaze uzorak i son a kiselina, trebn zatvoriti gumenim ~epom i izvrnuti tako da se kiselina razlije po uzorku. Pri tome se, radi uspe!nije reakcije, bo~ica lo!~e trese. U b~icu se ubaci ccv i oslobodeni ugljendioksid (COv prolazi kroz ccv (poz. 2) i poeinje da pot iskuje vodu u graduisanoj cevi (poz. 3), a preko nje i vodu u cevi (poz. 4). Proces trnje dok se rcakcija ne zavr!i, odnosno dok nivo vode u graduisanoj cevi ne stagnira. Posle mvr!ene hemijske reakcijc', pritiske vodenih stubova u ccvimn (paz. 3 i 4) treba ilJedna~iti spu!lanjem ccvi (poz. 4), I na grnduisanoj ccvi (poz. 3) oeitali mpreminu oslobodenog ugljel1dioksida (V), kad su nivoi vode u ccvima (poz. 3 i 4) izjedna~eni.
n
Ukupno .gaDa :I
JUGOSLOVEN8K1
ZA VOD ZA 5TANDARDIZACUU
I
\. obnovR. V -1970.
I
363
Strana 2 JUS U: 81. 026
Odmah
poslc toga na baron1C!fU ~c n~ila I,ritisak 111m Itg. a IlLIh:rm(,nHe(ru (cmrcr.l(ura
Zapremina
V se odrcdujc
ectiri
n"
IIzorku.
a
k""
rC/lllla!
sc IIlim"
u 'c.
prosck.
--3 2
--i::===. "'lzracunavanjc
7
rczultata
Sadrzaj kalcijumkarbonata,
(CaCO)).
11~'.:.. izracunava
sc po slcdcecln
obrascu:
V.n
k. .
nlo
gd. je: . V = zapremina ugljendioksida. 11em3: dobivena vrednost I em3 CO2 prcracuna se u CaCO), u %; n = koefic:jcnti cijc 5U vrcdnosti za otlrcdcnc priliskc i tcmpcrature date u tabelama I. 2 i 3; masa suvug uzol'ka, \I g. "'o~' T"bcla I Tcmpcratura .C 13 14
I-:~~"
i
712 0.3932 0,3929
15
0.3930 0.3920 0,3896
16
0.3867
,-_.. 0,3925' 0,3902
18
0.3843 0,3838
0.3849 0,3849 0.3843 0,3819
0.3818 0,3854
19 20
0.3813 0,3789
21
0.3782
22 23
0.3752 0,3726
24
0.3719
25 26 27
0.3693 0,3667 0,3659
---------.---.--. _n"'___--714 71 H 715 i 716 I 717 i 713 . 0.3941 0.394(, O.3'T52 0.39511 .O.39f>4 I 0.39r.~. ..' I 0,3959 0.3954 0.3931 0.3937 0.3942 0.3948 0.3919 0.3930 0.3935 0.3907 ...0,3913 0.~924 . .---.--- .0.3906.. 0,39 I..2 0,31184 0.3890 0.3895' ..... 0;3901 0,3860 0.31165 0,3871 . 0,3877 0.3882 0.311S0 Hg. nllll
I
0.3924 0,3914 0,3891
---17 --
VIcdnosli n ---_.
--0.3936
O,379'!:., 0.3849 0.3788 0.3824
I
0.3854,
0.3799
~3758 0.3800 -~.~~~!. 0,3732 _~.372~- 0,3743 0,3736 0,3725 0.3763 0.3709 0,3698 0.3737 0,3683 0,3672 0.3730 0.3664
0,3704
0.31165 0.3871 'OjS410.:i846 .-..--.- "." .... 0.3822 . .0.3816 .-. _~~?S.II~. 0.3~!~. 0.3~0~.. 0,3774 0.3779 0.3785 O~37S3--'OS759 0.3748 ..... . ".-' 0.374(, 0.3752 0.3741 O,372S 0.3720 0.3715 0.3(.88 0.3699 0.3694 0,3680 0,3686 0.3691 0.3860
0.31130 ..0.3835 .0.3811 0.3805
0.3675
I
~:387-7 0~~8~X 0.3852 ....- . 0,3827 ..
.0.3857 .-.-.-0.3833 ......-
0.3821 ....__.._. 0.3826 .- .. -"'" 0~J.79~ :~,37.9~0.3764-...-...--0.3770 -_... 0.3757 ".-. 0.3734 0.3704.
0.)763
0.3696
0,3702
0.3736 0,3610
364
JUS U. .I.Olb-Slran. J
Tn&clll 2 ... Temperalura "C
Vrcdnn,li n Hg. mm
-m-""-i2O!7-ilI""m-723
13 14
0.3975 0.3965
15=
0.3941 0.3947 ~O}952l?:?9~8 0.3963 0.3969 0,3975- -Oj~i8~ 0.3984
16 17
0.3917 0.3893
0.3923 0.3899
0.3929 0}?04'J
._-~
0.3893 0,3880
0.3893 0 J868
0.3899 0,3874
19
20 21
0.3981 0.3947
,,0:32~6 JO.3~?20.3958 10.3958
"--
.
726 I m 724 i 725 0.4003 ,,~.4.~~). ~:~O!.~.. 0.4020 9." 0.3993 0.3999 0.4004 0,4010
I 0.3~97 0.3987
1
I
0.3934 0.3~io
0.3940 0.3915
0.3945 0.3921
0.3956 0.3932
0.3962 Oj~38
0.3904 0.3880
0.3910 0.3885
0.391 5 _~~?~I.. ~.?9~~ 0.3891 0,3896 0,3902 . -,. .-.
0.3932 0.3907
0,3866 0,3871 0.3877 .~?~~9 0.?S.6~ 'o.mo 0,3829 0,3834 0.383\1 0.3802 0.3808 0.3813 0.3795 0.3~O,1 0.3806
0.3882 0.3876 0.3845 10.38/9
,,~.~8~~ 0.3844 0,3~38 0,3831 0.3832. 0.3807 0.3801 0.3791. 0.3775~}77.5-
0.3849 0.3843 0,3812 0.3186 0,32?9.
2.?~~ 0.3848 0,3818 0.3791 0.3784-'
0.3860 0.~~5~ 0.3823 0.3197 0.319~'
25
.0.3768
0.3768
0.3152
0.3758
0..3163
26
~:3742
0.3726
0.3131
0.3137
21
0.3715
,~:~7_4~" 0.3115
0.3718
0.3723
-E-.23 24
.
,
,
1
0.3951 0.3926
0.37~9.
0.3774
0,3142
0.3741
1
i0.3812
0.3779
'
O.378~
O,37:1~.
I
0.3758
"
Tabela 3 VrcdnOSli
Temperatura
.C 13
14 15 16 ---r7-
-18-_1.2
728 0.4026
129 0.4031
I 731 I 0.4042
730 0.4038
0.4015 0,4021 0.4027 0.3994 -0.3999(),'4005-0.3967 0.3973 0.3979 0.3943 -0:3949 0,39540.3938 0.3943- 0.39490.3~13--~=::'-:o.[€ix.=. =-~;~9i4. :" ' -~~~___~~~9~
~".-
n
---'''-'-'--'- "
Hg:-,!,_~
--~}~~Y..
,' 1
,
132 0.404~
,
0~4010 O.3nO O.J960 0.3954
~8..?~,..
I 1
0.~'1~9. ~(1'.~'13~ 0.39411. O.~')4f, 0.3')04; 0.~91U 0.391~ 0.3'J21
24-
25 --u-
_.£:..3856__,_.~.3~61,_.- 0.31<87,: 0.~872
0.6824
0.3830
0.3817
0}790-" - 0.3164
Vez:I sa drugim
0.3835
734 0.4059
0.3833
(U9IN °.31<71<
0.31146 " 0.3R51 1.,
0.3822 0:3828-
!
: 0 ~'151
i1/1..1<11-1:O.1'i20 11..1'.121>
! (I..1X~:3 ! O.Jxx') I O.3X57_ i (U862
0.3806' 0.3839 ,1>.384410.3851\10.3855 0.3180'0.3812 i ojim ! 0.3823 0.3828 0.3769 !()3774 -- 0.3772 0:3"785I 0.i790 ; 0.3796 0.3801
0.3796
0.380\-
'
1
1
st:llldardima
/
JUS U.OL024 -
735 1 0.4065
0.4016' 0.402210.4027 10.4033 0.3990 - 0.3995 0.4001 10.4006 0.3965 I O~3~71 O.;\'J7(): O.JIJH2 O.~,)60 I O.39()5 O.3'}71 (}.~97(;
:
23
-".--.....-.-.
'
0.~i132'O.403~- 0.4044 i'O.404'!., 0.4(155
...:..2!_-- ._C?:.?_8~___~~~!~- ~.::'~?2..- O.J1<98 O.?-903 -~_.
-.------..-.-
".
733 0.4054;
odrcdivanjc sadrZaja sagorljivih i organskih malerij:l tla
<. Stamp.:
Deoer,adakl lurltkl
zavod
-
Tleo,rad
I
UDK 624.13~.41
:004.1 ..~._'
,. .~. ~..
J'UOOSLOVEi'iSKI S'i'A."'ffiARD
365
...--.--------
GeomehanickA ic;pitivanja t1a ODRF.DIVAN.TF. UKUPNOr. SADR7.AJA SULFATA U TLU
JUS U.B1.027 1993.
~.. '-"--Ovaj standard je objavljPJI U "Slu1bcoo8 I islu"'-'-' SRJ". br. 72/')3. --
.-..-..-----
Tost:.iDg of soil...
- Dcter..innt
ion or I hn {"tn1 .
.'m1phRtn content
'..----
-_. .-.-.
'"
of ...oil
PREDGOVOR Ovaj I't6ndard JII urllrlilll devinllkog t 11.. 1
Knmi~i.i~
?.1 ~1:I\r,rI~rrl,.
17. nhlM;ti
zpmljllnih
radovs
i gra-
PRRlJrtf.T I i'ODROCJf. PR TMi':NF.
(}vim standardOfo1 RC utvntnj" nllc'.in ,.,.in.,tl,..;"j" 1"IIrlr7.II.l11suHata 11 prirodnom tlu, ukljuclIjuci SVP. prironnl' snlfnt" l""m ?lIn"m~rijivih ,,1"<:lIjeva. Dobijeni rezultati daju saarr-aj slIlf.8ta vrpmA ,,?imlln.i.1 ,,?nrkll, pniito sadr7.nj sulfata u tlu sa " vT.ameno:n, 7.lIl.'isno or! godiiinjPK rI,.,hll , "r"mr>nl"klh "I'lova,"e menja. 2
REAGF.NSI
Re6gansi
2.1
moraju
Er.riju;r,-hJorid..
~astvori
2.2
d;:. tmaju
anaJiHi'.ki
k\'lIlitpt.
rast'IOT. kO'H:t>ntr.1r:ij
s" 50 g barijum-hlot"lrln'n
Rr.7.o1..zeull hloTovooonicnn
'JprlnoM IItrn
Rll7.b18?en:l.
Ra7.b1azi 2.4
rRstvor
Rastvn"i
se
kl"'.d.inp.
(811!':tine
h1nrov,.,rlnn'r:nt>
rn:;;tvor
(;:!II"t Itl"
0,"'/1
kon'~nntr:1r.i
D,S' g l"rphro-nitr.1!':'!
it"
p./mT.) 11 .I",inom
11trl1
rlestJ.l.)Vane
1)(1 fI.;r..
II Hi mT. <1""t;ln",~n"
y"rl
2.5 nr<'1C1nn vodn. Pc.mesa 2.6 3
s"
.., ..T, b-comn sa
T.niunu:o;-papir
500
mT.
,I""t
i 1oy""..
\'0';...
(pI nvi).
APARLlTJ I PRTBOR
3.1.
:'\l1snica
3.2
AnaUtir.ka
110 mog1lcnoiicu VAglI sa
(lnr?:'!\'nn.!n
t.1r:no"CII
tpn'p",'nt.II""
oel 7;
or; do 80 °c.
mlll"p. 00 O.OOl
o'1f",tiv:.njn
g.
lJcsuipt.orl: r.~drt.~1 SIJlf~t~ II t.ill. q~n'~~~!,'~~ irp" iv~"j~. "7.nl'~~t.!~. rrirO'ir.n t.lo ,.-
I b:dnn.1n
----.--..-..-.-.
1.1/1
g/mL)
11
Rmonijt.lkn.
sp. ~OO mI. Amonljllka
S,noT.o-nitrl1t"
vorle.
k:l,;n1:1n...
Razbla7.i !'c 100 mL konr:p.ntrovllnp jednom litT.11 dp.stilovane voria.
2.3
rle,r;tilovane
SAnr.Nl
,
."_M
'
7.AVnn 7.1. STMmARnT7.ACTJU
... -..-----..------
VOG".
, '.--
,,~613 '3.3. Merni '.sa,staklenim
ciIindaT od !'tllkIII bruRenimcepom/'"
3.4,
,pve konusnl'
boce
3.5'
Stakleni
3.7
Pee 70a zarenjA,
3./1
Eksikator,
3.9
Filtrir-pllp;r
levak
,. prni'.nlk" "
.(ml'n7.nrn)., ."
zaprl'mine
500 mTo,':"n
7.a fUt"Cirlln.;",
j . prihli?nn
?r. mm '
,vI"1ne50
mm,
poklnpr:em.
"tnld"'nfm
100 ~m. j 3.6Porculanski loncie 7.11zlIrenje. pr...<':nikll ~5 mm v!"ine 40 mm. pnrr:nll1n,,'d ]oneic 7.,11filtriranje. NAPOMENA- Ume&to ovoga mo?e dn"l! 'upnt:r"hl
3.10 Laboratorijska posudama.
Vakuum-aparat,
sa tuckom.'
3',13
DVA staklene
3.11.
Plasticna
3.15,
Gumeno
4
tekstn1'p.
sitll
3.12
ili Sipke,
boca
("II
plnvnm
kvadrlltn!h
otvnrn
trllknm).
p1'pcnlkll
vl'.1icln,;2
mm i
~10 Mm. 425
IJIII sa
priJemnim
. dobra
filtllr"kll
du?"'"
(Atrcaljkll),
crevo,
od 800°C.
250 mm "II "lllkn~"lom.
fine
Tarionik
tl'mp"rlltnr.p.
sa mogueno!
precnika
3.11'
pr"r.nikn
rumpA.
150,rlo
200 mm i pr('celkll
7.11 rll'''111nvn~u
7.a spajllnj..
Vllknnm-pnmpl'.
~ rlo 5 Mm.
vodu.
I hor:p. 7.11 flltriTllnje.
POS'IUPAX"
/..1
Pripreml1
u?.orka
tIll
osu~jl ".. u "nAn Ie f do kon"'tAntnf'l mAsn aIi pnr' Lovom Uzorllk tlll koj i !'s is;>itllje da temperaturll ne prela:d, 80°C i no ll1n;. Tnko pdpr..mljan l1zor'ak i7omorJ, se sa tscnoscu od 0,1 ~ njegove prvobitnp. mll"p'; 7.lIoe]I'?-1. mA"8 (m ). ,,111 fntl'. noh1 Ik11 gfp",; ,)bi .'kristalnu vodu ako koji "add1. ,NAPOMENA- Msterijal 'se za~rl'.,a iznad odret1ene tE'mp"TAtllr"" '
,
NAkon merenjll \lzorak se proseje k1'o7. "ito nrl 2 ",m, II "vi kTlIpniji delovi osim kamena zdrobe se da bi pro~Ii kroz Altn. nil "ftn nrl 2 mm (kRmlm) ne sadrzi NAPOMENA- Smatra lOP.na materljAlknjl ""I A"'" ,''',
sulfate.
'
gipsa Ovo je II vecini I'lllcajeva tllt:no. nll Iowp"n>! t.l>! mol'u rill AarlrZp. grudvice "veee od :z mm i u oVllkvi.m !lIul:~j"vlmn Alp" t.rl'hll rul:nn f7.rlvojH.i. i:l:drobiti ds knjA je, profile kroz sito. bi, proho kroz sito od 2mm i poml'F.lltf "II frllkr:!jom
,Materijal
koji
je pr05so
'mase i dobijena
kroz
sjtn 17.mpr!
".,!'III
tncn"Ar.n
Materijal koji je proiso kroz sito orl 2 mm "mllnjujp. ,bije proseeni, uzorsk mase,od oko'100 g. i7.rlrr>hl "P. n tArir.nfku
Ovako pripremljeni materijlll ,cine otvora 425 ~. ,Cd ovako "oko'10.
priprE'.mljenog'mlltp.r1jllll1 , g.
'
.
"I! c
,Ot. f7r1V!",II
{;o" V," ntI.\"m
proho
...
njegove
0._"
ukupne
dolt se ne dokroz
sito veli-,
117.01'llk 7.11 ispitivanje
'
2
orln,1\ '
masa zabeIe7.i,(m2)"
0<1
...~
,p
h..
-..
R
367
R.'
Nakon ovaKO sprovedenr-:; po~t"pkn m:nrnk "'.. ",tRvi 11.",takhnu posudl1 za merenje i su~ina temperaturi izme~ll 75 'c i RO 'c. lJzornk "'.. ",matra 5uvim kada .Ie razlika uzastopnih merenja, u intervlll11 t)rI 4 h, mnnJA orl 0,1 % prvobitne ma"e \lv-orka. NAPOMENA Obicno .Ie dovoljM :01l~I'"J" on 12 h.
-
4.2 Pripreml1
ekstrakta
Posuda za merenje sa osu~..nim 117.orkom Zll i:op!.tivAnj.. i?vadi II eksikatoru i izmeri sa tacno"clI on 0,001 g. . Oko 2 g uzorka
pren.."'..
1;" 11 hocn
Masa uzorkll :lzracunll uzi~anja uzoraka,
nn 500 mT. (I..
se k.10 rn?1 fkn
:1.4)
.masa.p°!ludp.
se iz sl/sniee.
.! pORuda
:;.' uzorkom
ponovo
(m:!)
NAPOMENA.-Kolicina uzorkll 7.11i~pit.i nl1j... Mvi..i 0,1 .."od:ajA se birR tako d,-, prfh1fii:n" "'8 dohij" tRIo)!. f,~rqllm-"lIlfRt.R
ohladi
izmeri.
pr..
i posi.
..uHAta. Masa uzorka mll5110,2 g.
IIzorka u boei nalij.. "'... 200 m~ rllzhln!"",, hlorovorlonicn.. kiseline (t. 2.2), de se meterij81 ne prn~lp" pn~to jr r,,"kc:ij" ~Irna. Boca se poklop! satnim satnog stakle (t. 2.5) isstaklom i sadrzaj polako kllVn 4 rlo 5 min. nonjR "trR"R pere s.. 1] .bocu. \I kojoj 5" kll"" 11>:"rn1<. i rlo
bolje iz birete) dok tecnost nl'7."m!rl""nn IImn"ijllk. Tako
dobl.jena
prvu
boeu.
me~a
dok
filtrfr" R" nrlmnh nnkon k11vllnja kro? gllst fUtrJ.r-papir'" hocR 11 kojoj .Ie bila suspenzija boeu od 500 mT.. Kllrln oeedi '"'' po?ljivo izvadi iz levka i stavi filtrirllnja,fjltri~-pRpir "e
suspem:ija
u drugll konusnu nakon zavr~etka U tu 5e ceo
boeu
doda
talog
- Potrebno
NAPOMZNA
nn
I;e 20 mT. rll7.hl"?(\n,, hlorovodonicne
kiseline
(t. 2.2) i
rastvori.
.Ie dodati
vi""
sadrzaj oksida visok.
ki~...linp.
'Ilko
dorlato vise amonijaka
je
Uzme se filtrir-papir i ispira vodom rlok se n.. i7.gllhi 7.uta boja. do kljucanja boee a filtrir-papir se bact. SAor?Aj hoc" "'P. 7."gr"j" zeni rastvor amonijaka (t. 2.1) kilo ~to .Ie rll"ije ob.ia~njeno. kojoJ RI') n/llllzi. filtrat Hltrira kro? gU5t filtrir-papir 11 nOC:11 .
IspIra i
se
doda
Saddaj od
bned
razbla-
boee
prvog
se
HIt-
Odredivanje
4.3 4.3.1 blago
EkstT.akt
se i~pituj.. reskeije.
kisell')
Tako dobijeni -hlorida Ct. da ne kljllca, Ostavi
se
Ukoliko izmedu
dva
f oorlAje
hlorovorlon
ek",trAkt kl1VII ~" d" k 1.in<':nnJn II? d"o"\,,,"J.. 2.1) kllp ;>0 kAp 117. "Inlno m"~nnJ". R"~tvor i pokrlven nAJm.oni" 1 II.
sl1~penzi.ia
0.1 s.. ~tR107.i.
talozenje nije
tacke
1.11
dodavanja
klJucanja
A potom
ondll
nekollko
iena
25 mT. rllstvora ",p morA or?Atf
kllpi
1
-
. klenom levku
cilt..ir'p'iJlr
g'lstine
radi
do
barijumtopao, AU
bArijum-hlorida.
potpl1no, rlnrlA ~" .101< rARtvora barijl1m-hlorida "P. prp'",tRnnriA ",n tRlo?i. Rastvor se ponovo
i to nIIjmnnJn
kiselina
dok zagreva
sulfet ali ne
h.
4.3.2 Talog barijum-sulfntn morl1 niti pR?lJivo prp.""t na prethodno iiaren meren pore1l1anski lone ie za f i.l t,.; rllnj". Talog moze biti pRii:lj ivo pr"n'!t nil orlgovarajuti filtrir-papir NAPOMF.NA
.
ili .Ie
"
riranjr..
do
a
u
i izu sta-
filtrirl1njA.
lIh~tmpn N'J 5\1.
h
--
-. 3
368
-~-_. ._.~-_..._._-_..-
'Ispiranje taloga vrsi SI! nl!kol iko putn "r..r,om rl"l
Ako S8 uptorebljllva peci za zarenje
rezultati manje tacn!.
'
Nakon auienjll i zorenja porcull1nllki Innr.Cr.7.n flltrlrRnj8 se oh1~di u ekaikatoru iz razlike mase (m4) II"! ,17.rll,;unava i izmeri sa tacnoscu ad 0,001 g. HR"" tlllogn palmde
Z/l zarenje
4.3.2.2
Ako se
sa
talog
talogom
i mll"n prn7.n"
po"ur1n
7,R zlIrC'!nje,
kro7. flltrfr-pllpir, flltrlr-paplr i talog se Atave 10nr.ic,7.11 7.lIr..n.lC'! i pnlRg/lno,;use i 7.lIre. I Ako se upotrebljava elektricn/l pAC 7.11 7.Rr..njA. lonr.lc 7.11 7.IIrenje sa filtrir-papii postepeno zagreva do rom i talogom sobne temperature Atlld "I! .. pl'C 7.11 7.lIrp.njn 800 'c. Aka se upotrebljava neki drugl plRmo:onik, Hltrlr-pllpir i tIIlog Rt/lVe se u ]oncic za zarenje i polAko o!'H,iie 17.0111'1 mlllng plllmAnII. .vor1..ci rar.una da Sa filtrir-papir ne 7.apali.
u prethodno i7.aren
Z/lrenje
ad oko
filtrira i izml'rl'n
15 min
je dovoljno.
n..kollkn kllpi koncentrovane hloroSadrzaj u loncicu se posle hla~enjll OVIA7.! kRpl "" koncnntrovRnl! lIumporne kiReline, pa,
vodonicne kiseline, zatlm ,;a nl!Ko1iko zarenjem
cd
15 min
dovede
do konstRntnp.
30 mln
hllldi.
mAI<".
- Obrado kiselinama
po,,]..
zRr..njR
.I" potrennll
u 8ksiklltor\l
i meri.
tokom zarenja nesto barijum-sulfatamoze do pr..d"! \1 ",,1 fir1 r1"j"tvom "g1jp.nikll iz filtrir-papira. Dodavanjem nekoliko kllp.i "Joro""r1n"if.n.. ki"pl inn prp.vodp. se sulfidi u hloride, tlllo~ narijllm-fl1Jlfllta. Viiak a daljim tretmanom S\1mpornom kl"..];nnrn r1nhiJ"
NAPOHENA
''''I
kiseline se odstranju~ft ~arenjpm. .ovo m07.e dl! sa ?8npmari'I ",'clni prAktlf.nih ~Ia!;a taloga ?lIranje.
s
(1114) 54 tacnoAcu
(11'10,001
poiito
!;lUr.II.lPVA,
~ i7.rnr...nR"1I
,."
i7. pnvecllne
mn5ft 10ncica
70a
I7.RAtuM1..VANJR
SlIdrzaj sulfAta rac\1nllt (kilo izracunava se prema obrascu: .
fi03)
503
=
II n':nnvnn..
34.3
.
"'2,
--ml . III)
l17.nrkll
t.III,
i7.rll7.en
\I procentima,
. 1114
gde je:
. ..-21 -III 3 . ..4
-
masa uzorka pre prosejavllnjn. masa materijala kojipro.1e masa
upotrebljenog
Rlasa taloga
posle
u grllmlmo. kro7.
materijllln
zarenjR,
"Ito
ad
2 mm, 11 grllmlllla,
tIll. u .!trRmimll.
u grnrnlmn.
,
,.11 tnf.nn-'r.1I nfl 0,01 5adrzaj sulfata se predstavljR nbrlll"'"'' nd o,;novne 'vog materijllla tla. . NAPOKENA- U slucajpvima gde je IIIIr1r"IIJ ,."lflll.lI \'pr.1 nd 0.'> , holje je di opit odredivanja 5adr?ajn ,,"Hnt n rn"tvr,,'1; i viII II, '!ndi.
.- '. 4
mase
su.
da se ura-
369
.....----.. 6
IZVF.~TAJ
Izvestaj
0 ISPTTTVANJ~ 0 il'pitivanju
mora
dA imn 1'1..,lp.r.i UkllpAn
Izvrsilac
l'adr7.Aj:
I'lIdr7.sj
1'1Ilfllta
Ohj..kat:
ogleda:
Grnd i li/ltll: I
Datum Opis
111I~(>tinA hr.:
materijala
tla:
Broj uzorka: sa koje je
Dubina Masa
uzorka
(m1)' u
Masa materijala 2 mm (m2), u g Masa
u7.orak
konusne
Masa konusne
koja
je
boee
.i I'uvog
boee,
u g
Masa upotrebljenog
U7.pt:
g pro~ln
kro7.
tIll.
11 jI,
materijaln
tIs
r.ito
&
('"3)',"
Masa loncica za zarenje i ol'tAtks renja (prvo merenje) , U g
p~sle
7.8-
Masa lane ice za zarnnje i ostntka (drugo mcrenje) ,u g
posle
7.a-
I i
L-renja
Mass
loncica
za zarenje,
f-Masa ostatkr. U g
u <'I
~osle
zarenja
(prvo
posle
7.6r"njA (drllg~
m..rp.nje), j-
Masa ostatka (m4)' u
",,,rpnje)
.;;
Proeenat
sulfata
terija1u 34,3
tIll m4
'"2
m1 . m3
lIa 0S00V1I Bii;ljonja
----
(kao 15°3) 11 OS""\',,"m ,
.
mn-
\1 '%.
KiTIistarst.va
~talllpa Savr.rni 7.Avnd 7.a r.t.andardi7.acijo - 1Iooqrad r.a knlt.crn Rr.l'uhlilto ~rhijo hr. 413-:\113/97. od 7.4.01.1997.. 7.ahranjel1O I'r...t ~'p;rvanir. (f,\,r. VI'S!./! m>nn'avanjal
- ......--..--
DC plaCa se porez Da pTOllet
5
UlrVpno ",rana 5
370
.
,
Geomeh.nl~ka Isplliy.njl ISI'ITIVANJE DIREKTNOG SMICANJA
;/
VII-1969. 111&SFlU br. 19/1"9.
solls.,~Irt:Qrlng lesllng
,
Prcdmct!itandard::
Ovaj Mandar,l propisujc IllIe;1\ iSl'ilivanja din:lanup; smieanja tla kojc slufi za odred.ivanje smieajne cvrM"\~ tla
a0; ~ !i
2
:'llIIII1CII~
'0C
Sl:l1io:ajll:L eHsI"c!a Iia .Iul.i kao kri!erij odredivanja . i slllhiln."li prirodnih padina tll,
it
.
.....
j
slabllnos.i
.i nosivosti objeklla
od materijilia I\a
~ '
Princip Ispitivanja
3
=
Uzorei tla ol'lereeuju se pritiskom. a zatim horizonlalnom silom koja izaziva direktno lmie&l\ie po sredini uzorka, pri eemu $C mere otp'ori uzorka prema tom smicanju.
I.
.8
TL~
Keleu,I. br. 11-3877/1od 15-VI-19"; Blalberl
Tesling
1 ,l
JUS U. Bl. 028
:
jUGOSLOVENSKI STANDARD SA PRIMBNOM u4 1-1.19711.
..
.
i:I ..
Aparati. oprema i pribor
4'
i1)
Za odredivalve
~
;
sluf.t" sledcc!i Uf':lTali. '''I'rco;:,
,
I'ri\1",',
AplrnOi
4.1 4,11
,f
smical\ia
Vr5l0: aparala Primcnjuju se ,'hieno sledec!i Ilparali 7.a direkln" 'lIIk:ulje: ...,...aparal u ""me so uzomk podvrg:wa dcjsl vu silc "dredene velieine, a regislruju se dcfl.rmacijc uzorka u praveu smieanja: ..,,, uparnl u komo se izazivn deformlleija u7.l.rkILodrO:llo:no:voU!'!ine, a re,lisLruju so silo koje hU im'1.val.: Ie defllTmaeijo:.
,
: ;~,
a
1 18
a j ::
4.!2
Apllral..1 silllma odredene ,'elieinc Ovuj IIparnl.l'rikazan je nil sl. 1 i sastoji sood: - ncp..kr~ln..g mclalnog poslolja (poz. I); - 11IIjmunje Iri mclalne kutije kvadralnog i1iokruglog preseka !'!ljeslranicc. odnosno prc~Dik. il1laju veli~inu SOili 100 mm. a koje so sastoje od donjcg okvira (poz. 2) prievr~og vijeima za poMolje. i s"rnjcg pokrclnog okvira (poz. 3) preko koga dcluje Imiea,jna sila p. u visini sredine uzorka
='
i
I
(1'1'7..4):, '
najl1\anjc Iri mclalna poklopcn (poz. S) prcku kojih IIcluje pritisak p.
A
;
.i
~
E :I 11
f 4~; 3 \
.
6:
po II\'C k:unciiepll;~e (po7.,.6) ~:t ~vaku kUliju izmcdu kojih ~c slal'lja uzurnk; urO:llaju 7.a iluzivllnje prilisnc ~ile p i smieajne .nc p. udglwnrajucc vcli!'!inc; kl'I1\(\.\I":IIIII"I1 za mCI'cn.;everlikalnih dcformaeijn 11'1(17,7)i kl'n11,oralllra za ,,'.!renjc hUliwJllalnih ° ,I<:!'.'rmacija (poz. 8). i\ P II I' a t ~ n° tI 0:for m ad jam a \) d r c II OJn c "e I i ~ i n e
Apnral jc bli~unupamlu el~klrOm(\l..ra,
4.2
lae, 4,12, s:uno ~I" ~csmic:JjnndeCu,mucija Kunstanlno povecava 1")111'"/'
I'" slla se rcgisLruje dinamC\l1\clrom (mernim a sl1\ieujnu
l1rSlenom).
Oprcma PrimcnjllJc .0 sle"cea I'prema:
-~-
oprel:m z:t odredivanjc vlnfnosli prema JUS U.Bl.OI2. l'prcrna za odrediyal\ie zapreminske Idine prema JUS U.bl.OI6.
I izdanJe
JUGOSLOVENSKJ
ZA VOD ZA STANDARDIZACIJU
1. nhnllvn 1\ ,:'\111,
StraDa 2 IUS U. !ii. 028
371
':0'.:
Slika
4.3
Prfl?or Primenjuje se s!Ctkci -rriL.'l': -
--
-
!abloD za obra(hv~"je ".:.~ ka§ika za.lipan.k uVlrk:1; u;, kn: no~ za ravn>inje
y
I
.
. . '1 _A"':".G.1Of,U1.orka II1' po$u d 11za pflprem anJe porem~nog
uzorka;
!uk sa Dalegnulo/':\ ~i.;()." Z.l.<'Z>;je uzo,ka; posuda
za su!<;n.i,. !;~,,~~;'ij~.I!\ tin, zapremino
oko
I I;
- bc.o;a-prcka1ic1. ...
5
.
Priprema i ugradivauje ":~~I'alm Uzorci nokohercnwog
i kohorl1l1h\"B \J~ priplomnju
S.l
Prlprema
U7.ora'LDuekoherenlnog tla
S.lI
U najmanje trl k\ltije 1.1\smic3.nje. ciji su gomji I donji delovi (pol.. 2 I 3) pricvr!ceni utika~ima jedan za drugi, stavl so donja ko.mena plocil (POl.. 6), pa se iz pOludo, koja jo prothodno izvagana zajedno sa materijalom tla, sipa matorijal isu!on Da vazduhu. Matorijal se slpa do potrebne visino koja, u zavisnosti od vrsto materijala tla, iznosi do 30 mm. Gomjn povr!ina I'lISutog matcrijala paf.ljivo Ie izrn,vna lIoum. DOllj.. kamcna ploi!a j" od J,epOr07JIOg matcrijala, ako so ispitivanjc vrli bcz: drellirnnja uz:orka. Ako se ispituje sa drenlranjem uzorka, ploe.. mora biti od paroznog matcrijala. Za ispitivanje .uzorka u zbijenom St81\iU ",aterijal tla sc zbiJo u kutiji pribliil10 do one zbijdlosti . pri kojoj Ie feli smicati u7-Grak.
S.12
li'd'slo ugradivanja uzorka u svaku kutiju izvllga se posuda sa matoriJalom koji jc preostao. prvobitne Dinse i sada dobijeno mase prodstavlja mnsu uzorka koji jo ugraden u kutiju.
S.13
lzmed se debljina uzorka u kllti.ii, pa se stavi poklopac ploeom.
S.14
Potom se pricvrste komparatori (pOl.. 7 i 8) za rogi51rovanje vertikalnih i horizonlalnih deformacija i o~itaju po~tne vr.cdnosli nn komparatorima. Zatim so prcko metalnih pokJopaca (pOl.. S) uzorci opterete odredcnim pritiskom koji iZl10si prema vrsli matcrijala tla: za prvu kutiju O,S; za drugu 1,0; 1.&treeu 2,0 i 1.&eetvrtu 3,0 kp/cm2, ili za prvu kuliju 1,0; za drugu 2,O;za trceu 3,0 i i!etvrtu 4,0 kp/cm2. Ta optere&:nja se ostave da deJuju do vertikalno konsoJidacijc \1zorka, koja se postife kada sloganjo za 24 sata iznosi 0,02 mill. Polt\m Heuklonc utika~i koji riksiraju gornji den kutije za donji i gornji '" od donjcg okretanjcm vijaka koji so odupiru deo kutije so odvoji donji deo kutijo. Nalc2no povrlino gornjcg i donjcg deja kUlijc ~c prothodno nama!u vazclinom da bi" so iskljuCilo treDjc. Sada jc uzorak pripremljen za ispitivanjo.
I ugr.dlvanje
so i ugraduju nil razlicito nacine.
(pOl.. S) sa ugradonom
Razlika
gornjom kamenom
J1JS 1J.BI. 07J Str."" 3
372 Priprcma I ugradlvanJc uzoraka kohcrenmol
5.2 , ",-5.:!f\ '---"
'
tla.
Uzarak od noporemol!onol matorljnla, Odmnh poslo vndonjn uzorka iz omota U komo je /!uvan, izrelu so nal.jmar\io 3 komada lIa, ne~to vel!a pd prost ora u kutijama za smicanje. Pomol!u spccijalnog uredaja Hi pa!ljivo ru~no iseku se uzorei veli61no koja ta/!no odlovara prostora U kutijllmll i slave se u kutije. Od preostalog materijala treba uzcti dVIl uzorka za odredivaJ\je vlamosti tla.
5.22
5.23
5.24
,6, 6.1 6.11
6.12
Uzorak od por.cmel!enog pa zbijenog materijala Zbijeni uzorak, dobijen sa lerena, ili zbijen I obraden u laboratorijl 50' i stavlja u kutije kao II tn6. 5.21.
po odredenom
veli6ini
pOSlUpku, Ise/!e
p kutiju pribillno nn Uzornk od poremel!O'nog matO'rljala. IIgrlldO'n grllniei te6enja Potre-bnu koli~inu matcrijalll treba usltniti i dugim IlIe~anjem sa vodom dovesti pribli!no U stanje konzisteneijO' bllzu granico tcl!eJ\ja kojn sO' kontromo u KlIsligrandeovom aparalu. Materijlll so posle toga unosl u kulijo za smieanje do pOlrehl\o visine. Od preoslalog matorijala treba uzeti 'dvn ulorkll Zll odredivanjo vldnosll.
.
Po Izvl~enom ugmdivanju uzarka prema ta6. 5.21, odno~no 5.22 iIi 5.23, dalji poslupak je isti kan u la/!. 5.13 I 5.14. 1'Ime jc uzorak pripremljen za ispitivanje. Za kamenO' p]o~ u kulijama'va!i ono ~to je re~no ;) tal!. 5.11. Pri ugradivanju uwrka na graniei te~nja, treba voditi ra~una da 50' prltisci predvid~ni u ta~. 5.14 ost\'aruju postepcnim p,wO'l!nvllnjcm. dn mnterijal no hi iscuria iz kutije.
Ispitivanjc
smicanja
Ispltlvoujo IlIIlcanJn neknhcrcnlnlh lIIaterljoln Pre po~tkn smicanja pripremljcllog uzor~a treb" rr~vcriti da Ii su delovi kutijc odvojcni. Z"tim sc postcpeno povccava. Pri .tom sc o~itavaju silo p. kao i 'na gornji dco kutijc delu.1e sHom p. koja 50' ,.clicine horizontalno i \'crtikalnc doformacijc uzork" \I toku traja!.'ja'isriti,'anjil. Pri ispitivanju araratom sa kontrolom ~ilo odredene veli6no, horizontalne dol'ormacijo so citaju rred svako povecanjo silc ))" sve do lom:l uzorkll, o:-dnosnu do lrcnutka kad" komparator (sl. I, poz. 8) ne pokaie naglo povcClinjo deformacijc. Sila P.. kojll 17.itosiod 1/20 do 1/40 odsile kojll izazi\'n pritisko premu lac. S.I.t, r.wecnvll5e u jolinnkim vremen~kim ra7.macima - sVllkog minuta, II u zavisnosti ud vrstc matt.rij:ifll tla i njcl!°v~ konzistcncije. Posle izvr~nog smiellnja uzme 50' sa gornje .. . i donjc stranc uzorkn pu jednn uwrak za odrcdi\'anja
vlatnost;.
6.13"
Pri ispitivllnju aparatom u kome se i1.aziva derurmacija ddrcdenc velicinO', smicajl\U silu u pn'a dva minuta treba ~itllti svakih IS sekundi, a d!Llje.pri svakom povec!al\ju hori1.ontalne derormacije za po 1 mm. SmiclIJ\je troba produziti dok horizontalna 'dcformacija nO'dostigne oko 15% duline uzorka. ukoliko no nastupi ranije. Smieanja 50'vr~o br7.inom od oko 0,5 do 1,0 mm u minlili. Pos)e izvr§enog smicanjn uzmo 5C sn gon\io i doJ\jo strnne uzorkn po jedan \lzorak zn odrO'divnnjc vlatnosti.
6.2
Ispilivanje kohcrcntnih rnaterljala
6.21
Op.te odredbo U zavisnosti od nacina ugradivanjll uzorka, smieanje mole da se ispita na prirodno neporemocenim uzorcima, poromel!enim pa zbijenim uzorcima, iii uzorcima koji su ugradeni na granici tcl!enja. Ispitivanje uzoraka od noporemecO'nog materijala i od poremO'l!enog pli zbijenog materijala mo!o 50' vr~iti sa dreJ\irnJ\jom ili bez dreniranja uzorka. Ispilivn.\io uzoraka ugrndO'nih na granici teceJ\ja vdi 5e samo sa drenirnnjO'm. Ako se uzorak ispituje sa dreniranjem, uzorak troba da .Jefi-u vodi.
6.22
lspitivanje di'oniranjn
6.22\
Ako 50' ispiluje aparatom u ta6. 6.12.
6.222
Ako so ispitujo nparatom u kome se iznziva dcrormncijn odrcdcne vclicine, postupak je isti kao ~to je navedono u ta6. 6.13, s.tim ~to brzina smicaJ\jn trcha da iznosi 0,02 do 0,16 mm u minuti. . I () to' r i j a I a. 1 s p i I i van j 0' 5 a Is pit i van j e u z 0 r k a 0 d n cpo r c m 0 c e n sma dreniranjem uzorka. .
6.~3. .6.231
Ako 5e uzorak
u tac. 6.12.
uzorka
ispituje
ad
neporemO'l!enol
matorijala.
Ispitivanje
bez
511dejstvom sile odrO'dol\e velicine, postupak je isti kao ~to j~ navedono
aparatom
sa dO'j;tvom
sile odredO'no vcli~inc,
postupnk
.
je isti kao Ito jo na vedem'
StraDa 4 JUS \J. BJ. 028
6.232
373
Ako se ispituje aparatom u kome se i1.nzivlI deformllcijn odredena velifine, postupnk je isti kao Ito je navedeno u taf. 6.13, ali brzina smiennja mora da iznosi oko S mikrometara (mikrolla) u minuti, tako da ispitivanje traje oko dVli duml. Citalljn ne treua vr~itl tako ~csto kao u ta~. 6. J3 nego znatno
rede. 6.24
Ispitivanje uzornka od pnrcmecenog Ovi uzorei se ispituju na isti nafin kan u tnf. 6.n,
6.2S
Ispitivanje uzoraka ugradenih Postupak je isti kao u tal!. 6.23.
7 7.1
PrikaziYanje rezultaln .
7.2
Dijagram deformacija prikal.uje 7.avi"w~'. ir.lnlliu deformacije i Imieajnog napona. Dijagram dtlorma. cijn dobija se, ako se nn ap~ci~\I nnnosc ,,"'ifine hori7.ontalne deformaeije A L, u mm, koje Ie fitnju na komparatoru, a na ordinali odl!",'"rllj"ci r.micRj"i napon! T, u kp/eml, koji se i7.rafunuvl\ju iz smielijne sile Po po obrnscu
Rczullat
ispitivanja
na
prikl\Luje se nR dijl\gramu
7.3
7.4
uzu..~"
\I kUliji,
graniei
deformaeija
T','''' preseka g
pa zbijenog odnosno 6.23.
materijala
tefenja
i dijagramu
Imieanja.
A
U r~12.
crla ~ po jedan ,Iijagr:"'!\ ,I<:forrnacija. I' Dijagram Imicanja prikuluj~ 1:11;,;o\"si i/.lnCltu vcrlikulr/ol! pritllka p,l odgovarajuce Imicajne fvrltoce T..ax. Ovaj dijagram Ie dobijc uk" S,' 'HI al'~eisu nanose velifine vertikalnog pritiskap, U kp/em2, a za'ordinatu odgovamjuce smicaj,\~ "\'"I(I('e Tm... \I kp/em2, koje se odreduju iz dijagrama deformaeija prema ta/5. 7.4. Jedan primer dijagrama .defnm1:1(.ija prikazan je nl\ 51. 2, IUI kojoj kriva I prikazuje derormacije koherentnog zbijenog u%orkn, a k ri"a 2 defqrmacije nekohercntnog uzorka. Dco krive I od 0 (\0 A u kome je ~l11icajni napon proporcionalan deformaeiji naziva se zonom elasti/5nih deformacija, a deo (1clA do n. II komc sinicajni napon raste sporije od deformacija, naziva se ZOllom plastil!nih defl.rmacijl\. Napon II tnl!ki 1J {'rcdstavlja smieujnu I!vrstocu Tmu. Tal!ka C u kojoj kriva prelui u horizontalu oznu~ava grunieu te/5enja. Dco krive od B do C je zona td~enja, a deo il.l ta/5ke C zona klizanja materijaill. Deo krive'2 od 0 do A je zona ela.tict;ih deformacija, 0& A do B-jezona plastil!nih Qeformacija, a deo iza B je zona klizanja. Tacka B jc mcka l1ajvcceg napona i jednovremeno ta~ka loma. Napon . u tll:/5ku B prcdstavlja smicajnu /5vrstocu T..",.
or
~o
~..-
B q~
:!-
~
I-- - ,-:,/0.6 /
0
'-e
.c:
./
o,~
q2
--
'I / j /, If'
0 , 2 3 ~ ~ 6 1 ~ 9 W 0 ~ U u .i L rnrn Slib 2
7.S
Primeri dijagrama smicanja prikal.ani su na sJikama 3 i 4; i to na s/. 3 dijagrama za koherental materijal, a na sl. 4 za nekoherentni matcrijl\l. Kada ta/5ke A, B, C, D Icfc na pravoj liniji kao Ito j. na Iii kama 3 i 4, ZIUI/5ida je ispitivanje pravilno izvrleno. Ako to nije Ilul!aj, znal!l da ilpitivanje rU,je pravilno i treba ga ponoviti, odl1osn(> ponavljati dok sC.ne dob~u tal!ko u pravoj liniji.
JUS U. BJ. 028 SIr.n. $
374 ,,3 ~.. -~2
)3 Q. ~2
,
Pkptcm"
P/
Slika 3 7.6
Slika 4
Iz dijngrama smicanja dabija se uga" unutr~njeg lrenja materijola 'II kaa u80a kcji z:lklap" prava . A, B, C, D sa harizontalam. Jz dijagrama za kaherentn; materijal dabija se, sem taga, jat i velieina kahezije mlllcrijal.. c, u kp/em2, kaju predstavlja adseeak na ardinatnaj as; ad 0 do. preseka sa linijam A, D, C, D, :1 Inkad~ kahezijski napan u kp/em2 kaJi se dd'ija bo adsceak na apleis! o.d 0 do. preseka sa linijalll A, D, a" .
C, D, ili se izraeunava po. abraseu a, Za nekaherentne
-~
.
tg'P materij:1lc kahezija i kahezijski napan imoju vrednosl O.
Veza sa drugim standardima JUS U.B1.012 JUS U.B1.016 -
Odrcdivanje vlafnasti tla Odredivanjc zapreminskc t,"ine 110
.
Stamp.: Beoll'ad.1C1 lraf1ekA aavod
-
Beolnd
.1
!:>K 624.131. 4
375 JUS U. Bl. 029
Geomebanl~ka IspitluuJa ISPITIV ANJE SMlCANJA U TRIAKSIJALNOM APARATU
JUGOSLOVENSKI STANDARD SA PRIMJ!NOM oil t.i.t!l71.
X-I970.
ReleDJe br. 18-5011/1 oil ll-IX.I1170; SlaibeDI lilt 8FIU br. 43/11170. Testing of soils. Soil shearing test by triaxial apparatus
i
1
Predmct standarda Ovaj standard
propisuje
na~in ispitivanja
direktnog
smicanja
tla pomo6u triaksijalnog
aparala.
:I
I
2
I
Namena Smicajna ~vrstoca tla sluti kao kriterijum za odredivanje od tla, kao i stabilnosti prirodnih padina tla.
stabilnosti
i nosivosti objekata iloradenih
II
j
3
II
Princlp ispitivanja Uzorak sc Ibvi u celiju triaksijalnog aparata, eelija se gornjim poklopeem hermeli~ki zalvori, opteret; konstantnim svestranim pritiskom bo~no i odologo do konsolidaeije uloorka, a POIOnt se uloorak preko
klipa odologo optp.reCujevertikalnom silom do loma.
.
U loku opita pod ralonim uslovimn regiotruju se: naponi, deformacije ul.orkn, prolllena 7"p,elllil1e. promena pritiska porne vode i na ~.novu dobivenill analiza Ie iua~unava smicajna ~v'stoca.
f11 ...
i
.0
i
g
I I :I
a
I ::I
i
I
:I
i~ j
l
4
Aparati,
4.1
Triaksljalni
oprema
i pribor
aparat
Triaksijalni aparat (51. I) sc sastoji od sedam urcdaja. Uredaj I se sastoji od eelije (51. I, pOl.. I) koja ima eilindar od pleksiglasa ili drugog pogodnog nta. terijala. Cilindar sc postavlja na donji metalni poklopac (POl.. 2) koji jc vijeima vez.an za postolje (poz.. 3). Donji poklopae je ksnalima povezan sa svim ostalim urcdajima i ima postolje z.a poslavIjanje uzorka .<1'97...4). Na cilindar se postavlja gornji mctalni poklopae (pOI.. 5) koji se vijcima (pOI.. 6) povezuje za donji poklopac.Poslavljanjem gumenog zaptivaQ izmedu cilindra i donjeg i gornjeg poklopca, eclija se hermeti~ki z.atvara. Cclije su konstruisane za prHiske od 10 do IS atmosfera. Veli~ina eclije zavisi od veli~ine uzorka. Celija .Ie konstruisana tako da se uzorak m07.e preko uredaja II izlofili svestranom konstantnom pritisku. Sa gornje slrane uzorak se pogodnim uredajem optere6uje vertikalnom silom preko klipa (POl.. 7), koji prolazi kroz olvor na sr.Jin; gornjeg poklopca i 10 lako da je otvor zaptiven. Vertikalne sile se mere dinamometrom (poz.. 8), a vertikalne derorm...jc 'se mere komparatorom (pOI.. 9). Na gornjem poklopcu eelije nalazi se ventil loaispuJtanje vazduha iz eelh.lluda 6e eelija puni te~no~cu pod pritiskom, a takode i mala ccv~ica za ubacivanje male koliCine \llja za bolje zaplivanje olvora kroz. koji prolazi klip (poz. 7). UredaI II slufi za svestrano opterecenje konstantnim silama po bokovima uzorka i odozgo. Urcdaj sc sastoji od rezervoara delimi~no ispunjenog te~no~cu (51. I, pOl.. 10), a delimi~no vazduhom. II. donjeg dela rezervoara vodi eev koja se priklju~uje na donji poklopac eelije i punjenjem Celijc le~no~cu pod pritiskom slvilra odredeni sveslrani pritisak na uzorak u ecliji. Te~osl u rezcrvoaru se stavlja pod pritisak kompresorom ili na drugi pogodan na~in. Na rezcrvoaru jc postavljena cev (poz. II) koja pokazuje nivo vodc u rez.ervoaru. Uredaji III i IV slufe za merenje konstantnih prilisaka u celiji i sasloje se od metalnog manomelra (pOl,. 12) za merenje vecihprilisaka, malog rez.ervoara za vodu (POl.. 13), kontrolnog cilindra (pOl,. 14) z.a izravnavanje pritisaka, zivinog manometra (POl.. IS i 16) za mcrenje manjih prilisaka. Uredaj V slufi za mercnje promene zapremine uzorka i sastoji se od zivinog kompenzacionog manometra (POl,. 17) za registrovanje promene zapreminc uzorka sa la~olcu 0,01 %. Uredaj VI shdi za merenje priliska u porama uzorks i sastoji se od indikatora (pOl,. 19) za merenja velikih pritisaka. konlrolnog cilindra (poz.. 20) i zivinog z.a merenjc .malih pritisaka.
1 IzWonJo
JUGOSLOVENSKI I
(pOI.. 18), manometra manomelra (POl,. :'1)
ZA VOD ZA STANDARDlZACUU I
ih~r~
376
Uredaj VII slu!i za meren}e k~lil!ine vode koja je iSlekla iz uzorka u loku opila i sastoji se od dye birete (poz. 22 i 23) koje su povezane za perforirane plol!e, donju i gomju, poslavljene ispod i iznad uzorka. Voda se meri kada se uzorak ispituje sa dreniranjem uzorka. U slul!aju da se opit vrli bez dreniranja, onda se ispod i iznad IIzorka stave neperforirane plol!e i veu sa biretama se ventilima a i h zatvore.
,.
IV,
VI. VII. 25
~
1 10
Slika I
4.2
Oprema Primenjuje
-
4.3
se sledetB oprema:
oprema za odredivanje oprcma za odrcdivanje oprema za odredivanje
Prlbor
vldnosti tla prema JUS U.BI.012; zaprcminske tellne prema JUS U.BI.OI6; oplimaloe sadr1ine vode po Proktoru (Proctor)
prema JUS U.B\.038.
I ostali ure4ajl
Primcojufu se sledeC!1pribor i urcdaji: uredaj za obradu cilindril!nih uzora~a,
-
cilindar (sl. 2, poz. I) za stavljanje gumene membrane za vakuum-pumpu, - vakuum-pumpa, -'- dvodelni cilindar koji sluli, za finu obradu uzorka: eilindar za rasklapanje za uzorke od peaklj,
~
-
nol za ravnanje uzprka,
kdika za sipanje uzorka, dye birete od po 10 i 100 em3,
- filtrir-papir, - mikrometarza merenjedimenzijauzorka,.
(poz. ~) na uzorke i prikljul!ak (poz. 3)
. 377
.
PRE(;NIK
VZ:OR.K,Ir
4 :::;';':'0';':: ..."'. .~...'
-.
;'~
",~
. ::,:.:. :' '.:. . .~ .. ..
:
.
1
UZoR/o.K., .
"0 ,"
.' ,:.f,".
. .
-,",', ",',:
'"
Slika 2
5
Priprcma i ugradivanjc uzoraka
5.1
Broj i Telicina uzoraka Priprcmnju se nnjmnnje Iri uzorkn cilindricnog oblikn, precnikn 38 ili 100 mm, n vi.ine 76 iti 200 mm respcktivno, Uzorci kohercntnog i nekohcrcnlnog lIa pripremaju se i ugraduju nn razlicite nacine.
5.2 5.21
5.22 5.3
Prlprema I ugradivanje u,-orka kobcrcntnog tIa Neporemeecni uzorak kohcrenlnog lla uzima SOoCilindromsn tankim zidom. Po iSliskivanju i1.rilindra uzorak se rino obradi na odrcdcne dimenzije prema tac. 5.1. Posle obrade uzorak se stnvi na postolje nn donjem poklopcu ~clije (~I. I, poz. 2), nn koje je pretbodno stavljena pcrrorimna Hi nepcrJorirana ploca, u zavisnosli od loga do Ii se uzornk ispiluje sa dreniranjem ili bez njegn. Potom se na gornju stranu uzorka postavi pcrrorirana Hi nepcrrorirana ploca, a preko nje ""elalna ploca, preko koje sc pomoCu klipa (poz. 7) oplere~uje uzorak. Polom sc na u1.orak navuce gumena membrana koja se gumenim prstenovima pricvrsli za gornju metalnu plocu, a Jole za postolje na kome je poslavljen uzorak. Gumena membrana izoluje uzorak od tecnosti u ecliji. Potom se poslavi gornji melalni poklopac celije (poz. 5) koji se vijcima (poz. 6) pricvrsti za donji poklopac. Po§lo su izmedu cilindra ~elije i donjeg i gornjcg poklopca postavljeni gumeni prslenovi, 10 je 6elija hermeticki zalvorena. Ve§lacki zbijeni ulOrak koherentnog tla se pripremi u kalupu i sabije prema JUS U.81.038. U ovaj uzorak se ulisne cilindar sa lankim 7.idom, Dalji postupak je isH kao u lac. 5.21. Priprcma
i ugradivanjc
uzorka nckohercnlnog
tIa
Uzorak nekoherentnog lla se ugrnduje u cilindnr koji je poslavljen na postolj.. na donjem poklopcu ~elije preko porozne ploce. U cilindar (sl. 2, pOZ. 1) sa unutrdnje slrane se pre ugradivanja uzorka poslavi gumena membrana (poz. 2) koja se savije sa gornje i donje slrane prcko ivice cilindra i prij cvrsli gumenim prslcno"mn (poz. 4). Polol11 se u citindnr sipa uzornk do odrcdenc visine na u7.orak stavi gornja perrorirana ploca, n preko nje metnlnll plocn no. koju deluje klip. Polom se uzornk izlo!i malom vakuumu tako da se zadr!i oblik ugradenog uzorka. Zatim se ukloni cilindar, gumena membrana se pricvrsti gumenim prsterloyima za poslolje na donjcm poklopcu i za gornju melalnu ploj!u, Cilindar ~elije sUivi se na donji poklopac, a nn gornju stranu cilindra ~elije PPslavi se gornji poklopac i ve!e vijcima (sl. I, poz. 6) za donji poklvpac. Uzorak je pripremljen za ispilivanje. Ovi uzorci se na dva na
-
378 5.4
Kada jc uzorak ugraden proma ta~.5.2I 5.3,;?mere £e'dimeI17.ijei masa uzorka kojl1 se dohijl1 kl1da Se od ukupl1e koli~ine pr'ipremljenog lIa odhije ostntuk lIn po ugradiv:ll1ju u u7.orak. Od ovog ostatka uzme se uzorak za ispitivanja vlaznosti lIa prema JUS U.B1.012. T
.~O
1
-
t-
'1 Y /
6,0
~Q. ... 50 ~'
3
I ~.O
-0 b c:
.
& C) c::
J.O
~ ~
2.0
0
~~~- f- ----
~1-"-:'
L
--
I.U
~
9 8
.-
f- I- -/" ~-
14 13 12 11 10
-
_._. 5
1
-- --- --
10
15
d.formaciJ,
76,/6) 6 5 ~ 3 2
-'.
20
0
Stika 3
6 6.1
NaCin ispitivanja Op§te odredbe Za kompletan opit potrebno je ispitati najmanje 3 pril'remljena uwrka i to: pry; sa svestranim pritiskom u celij; sa <13=1,0 kpfem2, drugl sa (1)=2,0 kpfem2 i trcci sa (1)=4.0 kpfcm2. Ovaj s,"estrani pritisak je konstantan do konsolidaeijc uzorka I daljc, za vrcme cclog oplta. Potom sc spusti kill' na gornju plo~u na uzorku i preko uredaja uwrak se optcrccuje vertikalnom silom koja sc povecava tako da se uzorak konslantnom brzlnom derormi~e od I do 2 mikrona u minuli do loma kada sc registruje slla loma F i ugao koji zahvata ramn smical1ja uzmb Sa hor;zontalom. U toku opita registruju se: svestrani konslanlni i vcrtikalni prill,cl, dcforl1laeije 1I7.0,ka, porni pritise; ako je opit bez dreniranja, ill promena zapreminc ako je opit sa drcnlranjem u7.orka. Opit traje sve do lomn uzorka, odnosno dok mzllka glavnih napona <11'-<13l1e po~ne da opada ill ne postane konstantna. Posle opita izmeri se suva masa U7.orka i odredi zapremina prema JUS U.D1.016. Na uzorak deluju sledeci naponi: <11= najveci glavni napon od vertikalne sile registrovane pri lomu koji se dobija kada se sila loma podeli sa gornjom povr~inom uzorka I doda sveslruni kon£tnnlni pritlsnk koji "cluje u ccliji i l1a gornju povr~inu 'uzorkn preko plo~ nn koju delujc I vertiknlna sila"3 prcko klipn: "'"' --FfA +<1J; <13= nnjmanji glavni napon, tj. svestmni konstantni pritisak \I celiji od 1,10; 2,0; 4,0 kpfcrn2; T = smi~\lci napon u kpfern2 koji deluje \I pravell smicanja uzorka, a i7.ra~ullal'lI sc iz sledeccg obmsca: u1-a)~jn 2 Q' 2 ' gde je ex\lgao koji zahvata pravae srni~uceg napona (ravan srnicanjll) sa horizontnlom. 1'-
6.2
Vrste Irlaksijalnlb Ispllivanja
6.21
Postupak bez dreniranja Ovaj postupak moze biti:
Prema na~inu ispitlvanja
postoje tri postupka. i
bez
konsolidncije
uzorka
a) Sa neporemeeenim i poremecenirn koherentnim manjim uzorcima, pre~nika d=38 mOl, zasiCcl1im vodom i bez merenjn pritlska u porama; b) Sa ve~ta~ki zbijenim vecim uzorc;ma, pre~nika d= 100 mm, nezasicenlm vodorn i sa merenjem pritiska u porama. U toku ovm poshipaka uzorak se ne drenira i brzo srni~er pri ~mu se registruju: derormacije uzorka koje treba dn iznose od 0,5 do 1,0% od visine uzorka u minllti, vertikalna sila do loma, promene zaprernini:. u slu~ju pod a) ili pornl pritisci \I slu~ju pod b).
379 6.22
bez dreniranja
Po stupak
i
sa
konsolidaeijom
uzorka
Ovaj postupak moze biti: a) Sa nekoherentnim manjim uzorcima zasieenim vodom, sa konsolidaeijom. Konso1idacija uzoraka je zavr~ena kada se na manometru (51. I, poz. 19) ne pokazuje nikakvo poveeanje 1:'ri.,-. tiska u poram:i. b) Sa koherenlnim zasicenim manjim uzorcima sa konsolidacijom i merenjem pritiska u pornma. Konsolidacija uzorka je zavr~ena kada se prelhodno nivo vode u bireli (poz. 20) dovede na podesnu visinu i potom se posle izvesnog vremena konstatuje da nivo vode preslane da se penje u bireti. c) Sa koherentnim de:imitno zasicenim vecim uzorcima sa konsolidacijom uzorka kao pod b); mere se promene zapreminc i porni pritisci. U toku ovih poslupaka uzorak se nc drenira i izlaze se svestranom konstantnom prilisku do konsolidacije. Uzorak se potom iziaze vertikalnoj sili do 10ma i regislruje: sila loma, dcformacije uzorka. porni prilisci i promene zapremine. 6.23
Po stupak
sa
i konsolidacijom
dreniranjem
uzorka
Ovaj postupak moie bili: a) Sa nckoherentnim zasieenim manjim uzorkom koji se konsoliduje prema taco 6.22-a). b) Sa koherentnim manjim uzorkom koji se konscliduje prenm tat. 6.22-b). c) Sa koherentnim dclimicno zasicenim vecim uzorkom koji se konsoliduje prema ta~. 6.22-c). U toku ovih postupaka uzorak se drenira i konsoliduje, a registruju se: verlikalna sila loma. deformacije u7.orka. promene zapremine i porni pritisci. 6.24
Na osnovu svih navedenih postnpaka navedene u tac. 6.1.
7
I>rikazi valljc
7.1
Registrovani - dijagram - dijagram dijagrami dijagram
-
dobiveni se rewllali
analiziraju
i dohiju
vrednosli koje su
rczultata
rezultati promene promene promene Morovih
ispilivanja prikazuju se na sledecim dijagramima: razlike napona aI-a), odnosa napona "tI,,). pornoI', pritiska i 7.apremine u odnosu na deformaciju (Mohr) krugova napona sa obvojnicom.
uw, ka,
7.2
Dijagram promene fD7.\ike glavnih napona a\-,,) prikazan je na sl. 3, p07.. I. On se dObija kada ,,), se na npseisu nanlSse procenti defonnacije llzorka, a na ordinalu nlzlike gluvnih na!,,,na <11"' Ovaj dijagram sIuzi da se lak~e odredi tatka 10ma u slu~aju mek~ih ptasticnih matcrijala Ila.
7.3
Dijagram promene odnosa glavnih napona prikazan je na sl. 3. pOl. 2. On se dnhija kada se na aps~isu nanose procenti deformaeije u7.orka, a na ordinatu vrednosli odllosl\ glavlli" nll)1ona <1da).
7.4
Dijagrami promene pornog priliska i promene zapremine prikazani su na sl. .1 i 5. Olli se ']I,bijnju kada sc na apscisu nanase vrcdnosli proccnala dcformacijc, a na ordinalu na 51.4 sc nanus\" ':r.:dnosti pornih prilisaka u kpfcm2 7.a <1)--=2,0kpfcm2, a na ordinatu s1. 5 se nanose vrcdn",ti !"olllene zapremille '::.'!. u %, za isli napoli (1)',,2 kpfcm2. V "4
~
~
2,5 2,0 .~ 1,5 ~ 1,0 .~ +0,5 0,0
za OJ: 2,00 kpfcml
.~
::
-
-5
1,0
10"'
i~
df'formaci)t -I.
Slikll 4 7.5
I~~'~~ i~}'o~t~..L~tjj ct "
5
1C}"' --'5
dr(ormoclj- 'f,
Stika
20
5
Dijagr:lln Morovih krugova napona prikazall je na s1. 6. On se dohija kada se na npscisu nanose j najmanji i najveci glavni ~aponi (aJ i "')1 (") i al)z i konslrui~u Morovi krup,ovi 7.a svaki par nl\pona, a na ordinalu se nanose smicajne ~vrstoce T=,:,:,-<11 sin. 20: u kpfcm2. Oko centra svakog 2 kruga opise se ugao 2", i iz cenlra se povuk u druge strane uglova 20: do preseka sa krulnom linijom: Kada se o\'e ta~ke spnje dobije se prava kao tangenta krugova koja sa horizontalom lahvala ugao trenja <;>,a kada se povu~ do preseka sa ordinatom. odse~ak (c) predstavlja vrednost kohezije tla. Tangenta, odnosno obvojnica Morovih krugova predstavlja dijagram smicajnih ~vrstoca tIa. Ona se moie ilra~unali i po obrascu T=c+a rang
380
...
e
~ ~
I I:->
d/fplcm'
SUka 6
1.6
Ordinate i apscise svih dijagrama su u lil1earnoj razmeri. Dijagrami prema sl. 2, 3 i 4 prcdstav!jaju promene glavnih napona, pomlh pritisaka i promene zapremine u zavisnosti od derormacije uzorka.
Vcza an drugim atandardima JUS JUS JUS JUS
U.B\.OI2 U.B\.016 U.Bl.038 U.Bl.028
-
Odrcdivanjc vla!nosti tla Odredivanje zapreminske teline tla Odredivanje optimalne sadrline vode po Proktoru Ispitivanjc dircktnog amicanja tla
8tampa: BeoIt'8dlk1 .raf1C!k1uvod -
8eO.r..
381 JUGOSLOVENSKI S:l'ANDAltU sA OBAVBZNOM I'RIMKNOM od l-VII.1968.
G~()m~hAnl~kll ODREDlVANJE
-
RoionJo
..
PRlTISNE
JUS U.81.030
l.plllvanJa CVRSTOCE.TLA
br. 18.1449/1 od '.111.1968;
Siulbeni
""
111-1968. 1111 SFRJ
br. 10/1968.
Tes/ing of soils. De/erlll/nation of cOlI/pressive s/rengh/ of a soil
."a &
2
...
1
Predmetstandarda Ovaj standard propiluje na~in odredivanja pritisne ~vrstoCe koherentnih jalnoj kompresiji i slobodnon'l bo~nom lirenju.
:s
i
Namena
2
~
Rezu1tat ovog odredivanja se primenjuje za izra~unavanJe stabilnosti i nosivosti koherentnih malerijala tla srednje i visoke plasti~nosti, kao i za utvrdivanje osetljivosti glinovitih materijala !la.
i
ft .; j
ig
Princip odredivanja Uzorak cilindri~nog oblika izlale so dejstvu P,?stepenog povet!lnja aksijalnog pritiska do 10ma.
3
4
Oprema
4.1
Za ovo ispilivanje slufi sledee.. oprema: Uredaji za obradu uzoraka su: melalni ram sa dvema horizonlalno ugradenim plo~icama, pre~nika 3S do 40 mOl, koje se mogu obrtali oko syoje ose I visinski pomerali od 70 do 80 mOl, za obradu laporovltih uzoraka;
-
i
-
-
t
:s
a 4.2
metalni
cHindri,
pr~nika
35 do 40 0101, visine 70 do 80 0101, (odnos
visine
i pr~nika
sa priborom za istiskivanje uzorka 'iz cilindra, za ~br~~~linovitih uzoraka,; cHindar od Iri delaza vadenje uzorka iz Ila, .prema JUS M.BI.016, pr~nika visine 70 do 80 0101,sa uredajem za i~tiskivanje uzorka iz cHindra; .
iznosi
I : 2)
od J5 do 40 0101 i
nof za rezanje i ravnanje uzorka.
Apar.1I
1
Aparati za postepeno povecayanje jednoaksijalnog pritiska sa uredajem za merenje ili registroYanje sile i deformacije uzorka su: aparat sa polugom, gde so oplereeenje v'rli u elapama, a defonnacija so oi!ilava 'na kompar.toru; aparal sa perom, gde se optereeenje poveeava konlinualno. laganim nalezanjem pera; deform.cije i sila so aulomatski upisuju na dija8ramu i na njemu so obi~no jasno vidi la~ka lorna, a sila loma se odreduje pomoeu prozirne maske koja se stavi preko dijagrama. - hidrauli~na ili vazdulna presa sa dinamometrom, na kojoj so tlefonnacija pQveCava kontinualno. a sile so registruju na dinamomelru.
::s
-
-
i
a
f f
materijala tla pri jednoaksi.
5 5.1
Nafin .
odrcdivanja
Obradeni uzorak stayi se u aparat prema la~. 4.2 tako da bude sasvim pnlJubljen uz gornju i donju.
povdinu. ploi!a aparata preko ~ojjh se uzorak. optereeuje'
Opterecenje se polako poyecava do loma uzorka i registruje .ila lorna, uz stalnu kontrolu deformacija i otpora.koje prufa uzorak (ukoliko aparat nije konstruisan tako da Ie te Yeli~ine automatski regl. struju). Silu Ireba poveeavati priblifno tolikom brzinom da ispitivanje traje oko 10 minuta. UJr;upno .tr.n.
I
JUGOSLOVENSIU
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
I
1. obnovl V .1970.
J
382 Pritisna ~vrstoCa se izra~unava
po ,Iedecem F
G'-A
obrascu:
( -1\ ) 1
hm
gde je:
F A h hm
5.2
pritisna ~vrstoCa, u p/em7;
-= sila loma, u p; - povr~ina uzorka pre loma, u cm2. -
-
po~etna visina uzorka, u em:
srednja visina sleganja . uzorka, u em.
Iz nagiba pukotina na slomljenom uzorku mole se, u nekim slu~ajevima, priblilno unutra~njeg trenja tla ('I') prema obrascu:
izra~unati ugao
'1'=2..-90' gde je .. ugao nagiba pukotina, odnosl1o ugao izmedu nrelomne povr~ine i ravni uprovne na smer dclovanjo sile. Na taj no6n se mole priblilno odrediti ugoo unutra~njeg trenja samo za potpuno raYne prelomnc povr~ine. Za lomovc testerastog oblika ovaj se na~in 110mole primeniti, jer daje potpuno pogrdne rezultate.
Veza sa drugim standardima JUS M.Bl.016 -
Odredivanje
zapreminske
teline tla
StAmp.1 DOOlradillki.raflakJ zavod
-
Beograd
UDK
624.131.381:004.1
,383
JUGOSLOVENSKI STANDARD sa primenom
Geomehanicko. Ispltlvanja ODREDIVANJE OTPORA TLA METODOM STATIcKOG PENETRACIONOG SONDIRANJA
JUS U.Bl.031 1989.
ad 1009.04.27
Pravilnik
br. 07.93/220
Test:iug
of
Napomene
soil.
Cone
Sluibeni
list SFRJ. br 6/89
penet:rat:iou
t:est:
karakter
i neobavezne
Ovim standardom, metodom statiekog penetracionog sondiranja, ispitivanja otpora tla, koji karakterisu otpor prodoru konusa ili specifieno (fs) trenje po omotaeu cevi.
2 PODRUGJE Vrednosti dobijene
PRlHENE
u tlu
-
utvrduje se na(R), integralno
izgradenom
od koherentnih
i
STANDARDA
otpora prodoru ovim standardom,
utvrdivanja
se primenjuje
konusa, koriste
homogenosti
ukupne i specifiene sile se za dobijanje podataka
odnosno
heterogenos~i
trenja po u cilju:
omotaeu
cevi,
tla,
identifikacije tla, ocone zbijenosti, odnosno konzistencije prirodnog ill procene parametara evrstoce i doformabilnosti tla, procone volieine slaganja tla, procene nosivosti sipova.
-
suo
STM;;;JARDA
1.2 Ispitivanje po ovom standardu nekoherentnih materijala.
-
(CPT)
imaju informat:ivni
U ovom standardu
1 PREDHET 1.1 ein (L)
ad 1988.12.13;
nasutog
tla,
3 OPREHA 3.1 tlo 4
Opremu eini sa konstantnom
statieki penetrometar brzi~om, po pravilu
sa mogucnoscu utiskivanja od 2 cm/s, sa priborom.
konusa
i cevi
u
PRIDOR
4.1
Konusi
4.1.1
Konus,
preenika
baze
~ = 35,7
moo, sa uglom
vrha
konusa
e
= 60
.
Konus, sa frikcionim rukavcem, preenika baze ~ = 35,7 moo, sa uglom vrha konus a e = 60.. Frikcioni rukavac je spoljasnjeg preenika ~ = 35,7 moo, povrSine omotaea 150 cm2 i smesten neposredno iznad konusa. 4.1.2
Geliene
4.2
= 16,0
D2
Kad se meri
= 36
D1
cevi,
moo, duzine
moo.
spC'ljasnjeg preenika 1 =
integralno Cevi
preenika
1000
D1
= 32
do
36
moo, unutrasnjeg
preenika
moo.
trenje
po omotaeu
manjeg
od
36
cevi,
moo moraju
spoljni biti
preenik
uda1jene
cevi more biti
bar
10000000
ad
ko-
nusa. 4.3 1
= I
Vretena
(Sipke)
,
kruznog
popreenog
preseka,
1,0 m. izdllIlje
SAVEZNI
ZAVOD
ZA STANDARDIZAClJU
preenika
15,a mm duzine
384 Napomena: gistraeiju
Ukoliko se koristi podataka, vretena
4.4 Merni sistem nusa, frikcionog 4.5
Pribor
Napomena:
-
obuhvata rukavca
inklinometar pijezometarski
ugradenom
opremom
same merne uredaje i sistem i cevi do mesta registraeije.
za postizanje Dodatna
penetrometar sa se ne koriste.
reaktivne
(neobavezna)
sile:
balast
ili
za
prenosa
sidro
automatsku
informacija
re-
od ko-
(ankeri)
oprema:
i element.
5 POSIUPAK Opit se izvodi "in situ". Sila eionog opita dostize maksimalnu
utiskivanja vrednost,
koja je potrebna za zavisno od Ikapaeiteta
ma i reaktivne si1e. Pogonski sistem mora biti postavljen tako sipki,kao i stabilnost uredaja. Reaktivna njem ili b4lastom. Opit statieke penetracije izvodi se na dva a) kontinuirano
(simultano)
utiskuje
u tlo
vertikalnost odgovarajucim
sila i usidre-
naeina:
ispitivanje:
svi elementi penetrometra (konus, frikcioni vremeno (istom brzinom), b) sukeesivno Cne simultano) ispitivanje. Konus se zidovima.
da ima osiguranu sila postize se
izvdenje penetrapogonskog siste-
preko
vretena
koje
rukavci
cevi)
slobodno
klizi
utiskuju
kroz
se u tlo
cevi
sa
isto-
debljim
Cevi se nastavljaju u radu jedna na drugu pomocu navoja. ~ipke su dugaeke po jedan metar i slobodno nalezu jedna na drugu. Velieina primenjene sile pri utiskivanju, bilo samo konusa, bilo frikcionog rukavea, bilo konusa i cevi zajedno, registruje se pomocu merne komore uz eventualni sistem za automat sku registraeiju. Pomocu vretena koje prolazi bez trenja kroz cevi potiskuje se konus ispred cevi, dok za to vreme cevi miruju u terenu. Pri ovoj operaciji registruje se sila. utiskivanja konusa preko koje se izraeunava otpornost tla pri prodiranju konusa~ R. U sledecoj fazi ispitivanja konus privremeno miruje, a vrsi se potiskivanje cevi sve dok se no postigno kontak~ sa bazom konuss. Nakon ove operaeije vrsi se dalje potiskivanje cevi i konusa zajedno, pri cemu se registruje ukupna sila. Kada se od ove ukupne sile odbije vrednost sile utiskivanja konusa dobijena u prethodnoj fazi, dobije se ukupna sila trenja po omotaeu eevi, L. Brzina utiskivanja dno, konstantna je
o.novu
samo konusa i frikeionog rukavea, i,Po pravilu,iznosi 2 t 0,5 em/so
6 PRIltAZ
REZULTATA
Rezultati tke mora cen eeli
ispitivanja biti naveden profil.
a1tljenja
Republlckog
i konusa
i cevi
tla statiekim penetrometrom prikazuju se graficki. liltem merenja ukoliko rnerenjima nije kontinuirano
.ekretarljata Stupa
2
kao
za kulturu SR Srblje br .413-81/H-OZ Savezni mad za standardlzaclju
-
ad 4.11 19H. Beograd
zaje-
Uz podaobuhva-
ne pla~a se porez na proset
385
DK 624. 131.3
JUGOSLOVENSKI STANDARD 8A PRIMENOM od I-I-Ino.
Geomehani~k8 l.plllvaoJa ODREDIVANJE STISLJIVOSTI
JUS U. BI. 032
TLA
YII-INt. Rei_oj.
br. 18-3817/1 od 15-YI.I"'.
81-.
111118F1L1 .r. U/INt.
Testing of soils. Determination of compression ,olu
'tI
£ 2
1
III
Prcdmet
standarda
Ovaj slandard propisuj" 1U\~illodredivllflia sli~ljivosti tla sa sprei!cnim ~im
lircnjcm.
:I
ii'
~ ~
2
1 ..0
3
Namena Odrcdivanje sliWjivosli tla sluti da se odrcdi karakteristika sli~ljivolti tla pri razliC!itim Itupnjevima optereCenja i u raznim vremenskim intervalima. Na osnOVtl sti~ljivosti i dij~grama vremenskog toka konsolidacijc prcdvida lie velil!ina i vrcmcnskl lok slcganja objeknln nn terenu.
.: ~
'tI
Princip
odrct1ivanja
Uzorak cilindri!!nog oblika ugraduje se u aparat za sti~ljivo.t cdomclar (oedomeler), optcrctujc lie ramim stupnjevima opterce.nja i prali promena zaprclUinc uzorka pri Ivakom stupnju optcrc6:nja u raznim vremenskim inlcrvalima.
-= C tJ >
~ ~ tI
~
A
~ ~
~
4
Oprema i pribor
4.1
Oprema Edomelar (51. I) koji sal!injavaju slede~i delovi: melalni cilindnr (poz. 1) u kome se nalazi uzorak (poz. 2); metalna celija (poz. 3) u koju se slavlja eiJindar la uzorkom; gornja i donjn poroma plo!!a (poz. 4) knjc omogl1.:avaju ravnomcmo uzoraka;
-
.§
=
-
1
-
=' == %J
-
.
oplcrcCcnjo I vla!cl\Jc
melalna plo!!a(poz. 5), koja nnleIc nn gornjll poroznu ploifu, prcko kojo 10 optorctujo uzorak;
uredaj zn i7.aziynnjc verlikilinog oplcr.-tenjn nil 0,5 do 24 kp/em2, u zayl,no,1i od yrato tlL Oprema za odrediyanje vlaf.nosli!ln prema JUS U.DI.012.
B
i1
t ~
.
a
4
j
5
> .&
s
JI
l
Slika 1
JUGOSLOVENSKI
I I%daaJ. I
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
2. ubnuvu. IX -197~.
386
:
4.2
Prlbor Sckunuomcr; dcrlcktomctnr houa 10 mm za mercnjc vertikalnih deformacija, sa prcciznol~u merenj. 1/100 mm; noz prstenastog oblika za vadenjc uzoraka; noz za obradu uzornka; mikrome!ar za merenje visine \\Zorka, sa prccizno~u mcrcnja 1/100 mm.
-
-
5
Ugradivanje uzoraka u edometar
S.I
Slilljivost tla odrcdujc se oa ncporcm~enim ugradcl\im sa vlalnol~u na granici te~nja.
S.2
U lavisnosli od vrste tla, uzorei su pre~nika od 7 do 10 em i visine od 2 do 4 em. Ncporcmcceni ili vclla~ki zbijeni uzorak se ugradujc uliskivanjem melalnog eilindra u v~i neporemecl'ni ili ve~la~ki 7.bijeni u7.orak. Po izvrlcnom Uliskivanju eilindra gorrya i donja povrlina uzorka se obrauc noicm i cilindar se smesti u celiju izmeuu dye porozne plo~. Potom 5e ~Iija 5tBvija u uredaj za opterecivanje.
S,3
Uzorak sa vlaznoscu nn gn",ici t~enja ugradujc se na sledeci na~in: Pripremljen porem~enj iZlnc~n ~c hUOI"gcno sa vodnrn enko dn rnalcrijul ill11\vl"'11051 na grunici lctcnja. ))ulom priprcmljeni u7.orak sipa direktno u eilindar. koji je prcthodno slllvijen u ~eliju preko donje ploce. Po ,avrsenom punjcnju eilindra poslavlja se gornja porozna plo~a i ~elija se slavlja za optcrcccuje.
6
Postupak odrcdivanja
6.1
!'i,H;;)ltn'l
uzorcima,
vclta~ki zbijenim uzorcimo, iIi uzorcima
malerijal Ie nvnkn porome u uredaj
Knda jc u7.orak sa cilindrom slavljen u ~cliju i OVIIposlilvljena u uredaj 111ortcre~enje. rullu se voda
UlIzorak kro'zslavilluza uovod vode iz ccvi \I kojoj sc VtHlnudd:uvu \I vi,.ini gurnj~ povrAiuc \11.orku. PolI'm se u70rak opterccujc poslupno sledeCim (1pt~rOCcnjima: 0,25; 0,50; 1,00; 2.0(); 4,IXJ; 8.00; 12,00kp/em~ i daljc dl' naive.:e!',oplere~ell.iaIia koie se otckuje pod objektom. I'd svakom slupnju oplcrCCl'I\J:"~. II Ircl1ulku lIal1o~enja oplcrcccnja 1)\1~lasc \I rad sckundomcr. 1I vrcl11clIskim intervalima: 5 ; IS i 30 seku,,,li, 1 ; 2: 5; 15 i 45 mill\lla; 2; 5 i 24 sala i !,otom svukih daljih 24 suta sve do konsolidacijc \110rl\:\ l'ita ~l~n;t dcrlckloll1c(ru udgovarajucc slegnnje uzorka. Smatfa se da je poslignuta kon~'Jlidacija a~\} je skgalljl.: \l/orka t.\ h .< 0,02 nun :ta vreme l)d 24 saln. Po pO~lignlltt).i kOllsolidadji l-a jcdan siupanj oplcn:cenja prcluzi so na slcdeci slupanj optcn::c.enja i ponavlja ~c isli p"stupak ",'C 110prellvidenog Opl('n'~e"ja tin.
6.2
rosh.~ za'll'~cnog i\piti\'HlijU sll'gunJu OplCICl,lcnjl'lIl,lI/tllUk sc ISlim pOShlJl~lJm rustelc~IIJ~ tlu h~ 1'iI.1 ulvrdilc cla\ticnc o~ohinc Ila. Po 7.a\'rsenOI11npicu pri potpunol11 raslcrcccllju \l/orak sc i:l.ViH.li iz cilindra i il.mcri, pntom M~()su~i i ponovo il'.lIlI:ri. Na taj IUI~ill~c ndrcdi sndrJ.aj volle. SCI1I108n. ndrctli se ~pccin~nn i lllprcmimd..u (.zina !'rcma'JUS U.BI.OI4. odn..sn.. JUS U.III.()16.
7
Prikazivanjc
7.1
Rczuhali odrcdivanja prikazuju sc sledecim dijagramima: -- dijagranH)11l rclalivnog slcganja,
-
rczultata
dijagralHnl1\
pi Uln~l1~ kocficijcnta
oijagramom
\Tcl~cnskog toka sle)!allja do konsoJidaeije.
Na 0SnOVtl dija~ral1la r':":.ltivnog izraia\'a :,~ modul ~,:i...lii\'(; .i:.
7.2
poroznosli,
:dcga.nja.
odnosno
dijagrama
promene
koeficijenla
poromosti,
Dijagram rclativn..g', ,:ar,:a r.J,kazall jc na sl. 2. Dijagrara se dobija kada se na apseisu nanos. opterccenja cr II kp/em2. an'. urdi'I.'\I' relativna sleganja tJ, hlh za odgovarajuca opter~nja, gde je tJ, h slcganje uzorka pri posli(;nutoj kOtJ,olidaciji. u em, a h visina uzorka pre sleganja, u em. 1"1.d,jagrama sc izracunava modul slilljivosti tla my u kp/em2, po obraseu: tJ,cr n1,,=>Ll hlh gde je: tJ,cr=.priras(aj optcrccenja, u kp/em2; ~..!'"~ oogovarajuCi prirastaj rclativnog slegan.ia. h
387 ..c::
.
'<11-<: 000 .~ ' c: b
~ 0,010 0 "'"
~ 0,010
~0,030 0,°'°
dc1
0,050 0,060
. 0
2
,
J
5 6ltp/cm'
Slikn 2 7.3
Dijagram promene koefieijenla porolno51i tin prikazan je na II. 3. Dijagram Ie dobijc kada Ie na apsci5U nanose vrednosli oplerecenja U kp/eml, a nn ordinatu odlovaraju~ vrednolti koeficijcnala poro7.nosti, Kocficijcnl poroznosli il.ra~unava se po obrascu
gde.je.: h=visina
h-h. 6. h. c~ .---.--.-h. h. neoplereecnog
ulorka,
u mm;
h.=visij1a ulorkn bez pora, U mm, h.~":r!. h; Y. Y.=5pedfi~na teiina uzo~ka, y.=zapreminska letina uzorkn; 6. h.=veli~ina sleganja uzork&: pri opterecenju 6.17.. Iz dijagrama promene koeficijenta poroznosti dobija Ie modul Iti&ljivosli po obrascu 6.17 +0) m'''6~(1 gde je:
= prira!taj opterceenja, u kp/cm2; 6.e = odgovarajuca razlika koeficijenta 'porozno5Ii; e = kocficijenal porozn051i pre oplereeenja. /:;.17
e- It-l'o It"
120 1,15
..
1.1 ° "" 1,05 ~ .... 8. 1,00
~- 0,95
I
'i:;
~ 0,90 ~
0,65
O.M °
2 Slika 3
3
, ISI{p/em'
5
388 7.4
Dijagram vremenskog toka sleganja do konsolidacije prikazan je na sl. 4. Dijagram se dobija kada se na apscisu nanosc vremena konsolidacijc t, u minutima, u logaritamskoj podcli, a na ordinatu Ie nanose odgovaraju6: yrcdnosti sleganja u mm u linearnoj podeli. Za Ivaki ItUpanj optere6:nJa crta se pripadaju~i dijagram vremenskog toka koru.olidacije.
e e 0 / 2 J
,
5 6 7
0,/
/,0
/0
100 1000 10000 Vr,m. u m;nulima
Slika 4
7.S
Modul stilljivosti ilije konsta.ntan za jedan isti materijal !la, v~ jc promenljiv i raste la opter~enjem. l."loliko je yrcdnost my yea, utoliko je sti!ljivost manja i obratno. Uobii!ajena je sled~ klasifikacija tla prema veli6ni mv, i to: za mv = 0 do 20 kp/cm2 vanredno sti!liivo tlo; 21 do SO kp/cm2 vrlo stilljivo tlo; za m. slcdnje stilljivo tlo; zam.- SI do 100 kp/cm2
-
-
-
-
za m. = 101 do 400 kp/cm2
- zam.- za m. -
401 do 1000 kp/cm2
1001 kp/cm2
manjc stilijivoll1o; malo stifljivo 110; vrlo
malo
sti!ljivo
t10.
Veza sa drugim standardima JUS U.Bl.OI2 - Odredivanje vlaZnosti tla JUS U.Bl.OI6 -Odrcdivanjc zaprcminske
Il.&mpa;
Beocracllk1
tcline
'ra11tkl
tla
uvod
- aeo..-ad
DK. 624. 131. 3
389
JUGOSLOVENSKI STAN'DARD SA PIUlllENOM oil 1.[.1970.
B"aDJe
br. 18.3877/1 oil 15.VI.INp;
Testing of salls. Detumlnatlon
£ J
1
4 4.1
Aparati,
4.2
-
tla, prora~una
ispitivanja
oprema i pribor
aparat za merenje vodopropustljivosti sa konstanlnim pritiskom vode, aparat za merenje vodopropusUjivosti sa opadajucim priliskom vode.
-
0
i
lIu.
Aparat sa konstantnim pritiskom vode prikazan je l1a slici 1 i sastoji sa od: metalnog cilindra (pOl.. J) koji ima donji poklqpae sa ugradenim fiIterQm od odgovaraju6cg mato. rjjala i sa dva ugradena metalna sita sa manjim i vec!imotvorom okaca, i gomji poklopac SAugradonim filterom bel. mctalnih :;ita; oba poklopca (pol.. 2) imaju po jedan prikljuM za dovod, odnosno odvod vode (POl.. 3);. - uredaja sa prelivom (pOl.. 4) za oddavanje kor.slal1tnog hidrauJi~nog pritiska; staklene menwre (pOl.. 5) odgovarajucih dimenzija; dva postolja (POl.. 6).
~
i
:8
vodopropuslljivosti
Za odredivlll1jekoeficijen!n vodopropuslijivosU primenjuju 10 dvo vrsto apllnla:
. ~.0
a
koericijenta
Uzorak lIa izla'-e se pritisku vodenog stuba koji izaziva proticanje vode kroz uzorak. Izmeri Ie koli~ina protekle vode u odredenom vremenskom intervalu. Na ovaj na~in dobija se pro.c:6Ia brzina kretanja vode kroz uzorl\k.
-
I
of coefficient of permeability
Prlncip
~
a :
br. Z'/IN'.
3
.
0 ;I :.
1..1 BFIU
Koericijent vodopropustljivosti primenjuje se za re~avanje problema konsolidaeije stabilnosti padina i kosina, za re~avanje dreniranja i prora~una riltera.
~ ~ :!' ~ ~ ..
SlatbeRI
2
c:
'0,.. 0
VII.IN'.
stnndnrda
Ovaj standard propisuje na~in odredivanja
:I
I'0
Predmet
JUS U. 81. 034
GromrbanlEka IIp''hanJa OD&EDlVANJE KOEFICIJENTA VODOPROPUSTLJIVOSTI
4.3
Aparat sa opadajucim pritiskom vode prikazan je na slici 2 i sastoji se od: metalnog eilindra (pOl.. I) koji ima donji pcrforiranl poklopac iZlUldkoga su ugradena dva metalna sita sa manjim i vecim otvorima okaea, i gornji metalni koni~ni poklopac sa otvorom za cov za dovod vode u cilindar; graduisane covi od prozirnog materijala (pOl.. 2) odgovaraju6cg prec!nike; plitke posude sa prelivom (pOl.. 3) is~unjenc vodom u koju Ie Itevlje cilindar.
-
4
'!
.
ii
! ~ ;;
.
i..
II Q.
a :I
I
Slika I I IzcIaDJo
.n!GOSLOVENSKI
Slib ZA.VOD ZA. STANDARDIZA.CUU
2 2. obnuva IX -1972.
390 4.4
Selll IlIl\lI, pOlrebllu.ie upromll 1.11u<.lredivanje za odredivanje zapremmskc le1ine Iia prema
4.5
Prlbor
vln1l1ustll\a prema stnlldar<.lu standardu JUS U.81.016.
JUS
U.81.0121
01'1"011\11
.- Sck\l11l1oIHcr. _4< Icvak sa l:lt)ll~aCcm.
---
graJ\liS8nC mcn7.urc I.aprcminc pribor 1.a deacraciju vodc. nol
7.3 obradu
5
Postupak
5.1
OdredivAnjc
500 em) i 1000 em),
uzorka.
sa konslanlnilll
prili.korn
vode
, prom.. Uzorak .se ugradi utiskivAnjem u cilindar (51. 1 poz. I) odgovarajuug prtenika d i dutine vrsti da, lako da se obezbedi 110 bolja veza malerijala 1ft zidovima eilindra. Oorl\ia I dOJlJa povrllnll uzorka se izravnaju sa ivicama ci1indra. Cilindar se slavi na donji poklopac i zajedno la l\iim Itavi 10 na postolje. U donji poklopac uklju6 se cev (poz. 3) uredaja poz. 4. Zalim 10 na cilindar stavi gornji poklopac na koji jc priklju~na cov za odvod vode i ispod kraja cevi stavi menzura (poz. 5). Tada 10 uredaj (poz. 4) ispuni vodom i ~ka dok iz cev;. za odvod ne po~no da kapljo voda u menzuru, Ita zna~i daje uzorak pOlpuno zasieen vodom. U 10m momenlu stavi se u dejstvo lekundomer. U odredc(Q) \I nim vrcmcnskim illlervalima, U zavisnosli od vrsle uzorka, meri se koli~ina proloklo vode mcnzuri (poz. 5). Koeficijenat vodopropustljivosti (k) u cm/s izra~unava 10 po obrascu:
Q.,
k--A.t.H gde Q I A t H
-
5.2
\
je: koli~ina protekle VOGekroz uzorak, u em '; dutina uzorka, u em; povr~;na preseka uzorka, u cm2; vreme U kome je protekla koli6na vode Q, us; visina vodenog stuba od gornje povr~;ne uzorka do gornje povr~ine vodo u uredaju poz. 4, u em.
Odredivanje .a opadajutim prillskom vode Na cilindar se stavi donji poklopac. Cilindar \a uzorkom i donjim poklopccm ltavi so u neki ured,,; sa malim pritiskom vode odozdo i ostavi dok valla lie prode kroz u7.orak, odn05ll0 dok Ie no :r.aaill vollom. Potom se cilindar sa zasicenim uzorkorh stavi u posudu sa v",lom poz. 3, tako da donja povrlina uzorka bude u nivou gomje povrline vode u posudi. Na: ci1indal- se stavi gumeni praten (poz. 4), a preko njega se stavi gomji poklopac sa ugradenom graduisanom ccvi. Oba poklopca so vijcima pri~vrste za cilindar. Zalim se sipa deaerisana voda da ispuni koni~ni deo gornjeg poklopca I gradui. sam- cev tako da razlika nivoa vode u covi i u plitkoj posudi iznosi 70 do 100 em. Tada Ie stavi Ii dejstvo sekundomer i pro~ita visina vodcl1,og stuba (H,) u covi. Ka~a visina vodenog stuba u cevi dode na izabranu vrednost H2 sekundumer prethodno vreme. Kocridjcnt vuc.!oP,.o:'ustljivo".;~k) u em/s i1.fnfunnVILIe po ohrnscu: k-2.3'~
A,' t
log !:!J II,
gde jc: A - povr~ina unulra~njog preseka graduisane cevi, u cm2; AI
-
-
I t H, H2
povr~ina
preseka
uzorka,
u cm2;
duzina uzorka, u em; vremenska razlika izmedu dva ~itanja. us; visina vodenog sluba u covi na po~etku merenja. \I em; visina vodenog stuba u cevi na kraj\l merenja, u em.
so zausta.'vl i pr
391 5.3
Korekcija koeficijenta za oestaodardnu temperaturu Ako je 'potrcbno da se u toku opita uzme u obzir i uticaj temperature vode na vizkozilel vode, ond4 koefieijenat voqopropustljivosti za slandardnu usvojenu temperaturu vode od 20 .C dobija Ie po 51edceem obraseu, a za razlieite radne temperature vode k20 .C-~kt "I)20.C gde jc: -
"I)t viskozitet vode na rndnoj lemperalud, "l)20.C vi.kozitet vode na slandardnoj lenlporaturi od 20 .C, kt vrednost koefieijenta vodopropustljivosti na rlldnoj temperaturi. Vrcdnosti viskoziteta vod~ za razno temperaluro date su u 11edceoj laboli:
-
Temperatura vode u .C
8
ViSkOZi-I' 0,0138
tel'~ u glem'ls
10
14
12
16
18
0,0130 0,0123 0,0117 0,011110,0105
20
22
Odredivanje vla!noSli tla Odrcdivanje zapreminske te!ine tla
.Iuapa:
26
28
0,0100 0,0096 0,0091 0,0087 0,0083
Vcza sa drugim standardima JUS U.Bl.OI2 JUS U.Bl.OI6 -
24
BeolTad8JU P'a.ae&J uW'04 -
a.op..
30
0,008
DK 624.131.3
392
JUS U.BI.036
Geomeh.nl~k. 'I.plth.nj. ODREDIVANJE VISINF. KAPILARNOG I>ENJANJA VODE U TLU
JUGOSLOVENSKI STANDARD
. SA OBAVEZNOM . PRIMENOM
VI-I96'.
I
od 1-1-1969-
ReJenJe
br. 17-3884/1 od 10-VI-I96';
Shalbenl
br- 15/1968.
1181 SFRJ
Testi~g of soils. Delerminolioll of capillary heighl of waler in a soil
-
!
i
1
Predmet standarda Ovaj slandard propisuje natin ocfre4ivanji\ visine kapilarnog kapilarnih .ila.
penjanja vade u malerijalu
lIa usled
:::I :::1'
~ 'I!
2
Ova odredivanje sluli za oeenu upolrebljivoSli efekla kapilarnih sila.
1 ~
i
3
..= ...
. a
~
Metoda
I>rlndp odr."lv.nJ.
pomocu staklcne
cevi
U slnklenu cev se stavi 117.orak malerijala tin i posmalrn vi.inn knpilnrn"8 . vremenskim inlervalima,
§
Opr.m.
j' malerij.'
Za ovu
melodu
-
~:!
-
:::I
::
~
,slll1-i .Iedeea
oprema
penjnnjn II ""'elkn;m
i malerijal:
slaklena cev dUl.ine 2 m, unulra~njeg 'pretnika od 2 do 3 em, sa podeocima od I em; plitka kvadratna limena iIi slitn:! posuda velitine slrana od 10 do 30 em i visine od 4 do 8 em; levak za .ipanje malerijala; posuJa od I I; larionik sa tuck om ;
- filtrir-papirili .vala.
i
:::I
.
meloda pomoeu. kapilarimelra.
4.1
::
i:
i 7.a 'ocenu
meloda pomoeu .Iaklene cevi,
4
i
..::t 0 S
lIa s oh7.irom na smrzavanje,
PrimenJuju se uglavnom .Iedece me lode :
>
.,=-
malerijala
Metode odredivanja
-. --
i
~
Napomena
".3
Nacin odre4ivanJ. Uzorak se prelhodno osu~i na vazduhu, dobro usilni i slavlja u slojevima od po 10 e.m u staklenu graduisanu cev tije je dno zatvoreno fillrir-papirom ili valom. Svaki sloj uzorka se nabija u eev laganim polresima do slalne zapremine.. Staklena cev zajedno sa uzorkom se slavi uspravno u limenu posudu lako da donji deo uzorka bude polopljen u vodu do visine od 0,5 do 1,0 em za vreme eelog odredivanja. Visio. kapilarnog penjanja (h) se izmeri, odnosno tila u vremenskim inlervalima od 5, 10, 20, 30 minula i J, 2, 4, 8, 16, 32, 64 ild. sali. Na graduisanoJ cevi se tilaju vi.ine h do kojih &Cu pojedinim vremenskim intervalima popela kapihuoa voda. Polom se oaertl!, dijagram, koji se dobija kada se na ordinatu nanose visine h, a na apscisu vreme osmatranj.. Za peskovita da odredivanje Iraje oko 16 sali, a za glinovita tla oko 64 sati.
I
AI
. .Go
;;
5' ~
e :I
1 5
Metoda pomoeu kapilarimetra
5.'
Prioclp
odre41vanj.
Nabijeni. uzorak sa metalnim eilindrom stavi se u kapilarimelar vode u odredenim vremenskim intervalima.
i posmatra
visina
kapilarnog
penjanja
Ukupno .Iran. J
JUGOSLOVBNSKI
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU
I
1. obnova V -1910.
Sirana
2 JUS U. BI. 036
5.2
393
Oprema Za ovaj opit sluti sledeca oprema: Bcskov (Deskow) kapilarimetar (vidi sliku), metalni cilindar za sipanje uzorka, kali~ice za s;panje uzorka,
-
metalni tu~ak za nabijanje uzorka. Mere u em
~
-6 5.3
Na~ID odrectlvanja Uzorak osulen na 105 .C do konstantne mase sipa se kali~lcom u metalni cilindar (2140 mm i visine 40 mm koji je na iednom kraju zatvoren, a ~iia je masa i zapr~ifiiii. poznata. Uzorak se sipa u cilindar u slojevima i nabija tu~kom dok so cilindar nc ispuni uzorkom do gornje povrlinc. U staklenu cev Beskovog kapilarimetra (poz. 1) pri~vrlcenu na dasci (poz. 2) sipa se tiva do owako 0 na skali (poz: 3):Skala ima oznak~ od 0 do 30 pm'. Yoda iz staklene bocc (poz. 4) otvaranjem ventila na gumenoj cevi (poz. 5) pusti se da ispuni staklcnu cav do live, odnosno 0 na skali i dok se ne istisne vazduh iz staklene i gumene cevi, odnosno dok ne procuri vl'da na krak q:vi (poz. 6). Yentil (poz. 5) na gumenoj cevi se zatvori i kad voda prestanc da curi na kraju kraka cavi, kapilarimetar je priprcmIjen za odredivanje. Cilindar sa uzorkom stavi se na pokretno postolje (poz. 7) koje Je u vezi sa postoljem za optereeenje (poz. 8).
JUS u: 81. 036 SI.8II&
394
Postoljc (pOz. 8")se optereti tako .da se gornja povrlina suvog uzorka priljubi Da otvor kraka cevl (poz.6).. . U momentu dadlra poi!inje kapihlrno upijanje voile u uzorku. Osmatral\ic se vrli u istim intervalima kao u ta(!. 4.3. Uslcd upijuDja vode fiva se pcnje na sknli (poz. 3) i u momentu kada uzorak prestane da upija vodu oi!ita se visina ~ivi~og stuba h.. u em. Visina kapilarnog upijanja se iua(!unava po sledetcm obrascu h
=
k.hl
= 26,4
X hi
;,!Ide je:
-
k = 26,4 konslantna kapilarimetra;
fivinog stuba,. u em. -Ovaj opit= visina daje dobrc rezultate za matcrijale tla (!ijaje zapreminska masa :> I,SO. hi
3
395
.
.,
JUGOSL~VENSKI STANDARD 8A OBA VEZNOM PRllIlEr'OM
Gcomcb.nli "
JUS U. Bl. 038
l.pillY.nJ"
ODREDIVANJE OPTIMALNOG 'SADR1..AJA VODE
YI-196L
I oil 1.1 I"~.
ReleaJe
II.. 17-38114/1 oil 10.YI-I968;
Sidbeal
11a& SFIU
1Ir. J5/IH8.
--Testing oFsr,.
1 i ::I 'ii'
opt/mal water cont,nt
Predmd standard" Ovaj ltandard
1
Determination
propiluje
oatin odrcdivanja
oplimalnog
sadrfaja
vode u maledjalu
lIa.
Dellnidja
.!!
Optimalni saddaj vode je onaj r.adrfaj vode u tlu, pri kome se u laboratoriji, pod odre.denim uslovinla (datim po Prokl()'u) i uz primenu sile zbijanja po jedinici zapremine od 60 11m3, poslife najveca zbijenost (najveea Z8r>reminska mala).
1! .
~
a
i :s I
3
:s
NameDa OdredivanJc siufi da Ie odredi saddaj vode, pri kome se zbijanjem lIa na leren\l pollife mnksilllainn zbijenosl, i da se odredi najveCa zapreminska masa (gultoaa) tla, koja Ie mole o&kivali ako se rad obavlja sa lim sadrfajem vade.
J i1
i
4
PrlJlcip odre4ivanja'
.."
Zbijanjem uzaraka tla sa raznim saddajima vode, pod islim uslovima z:bijanja, merenjem zapreminske mase odreduje se postignula z:bijenost lIa.
..
ce .c
i 1\
I
5
Oprema i pribor
S.I
Oprcmn za zbl)n\;' -
a
-
i .!!
melalni eilindritni ru~ni malj, preC'1ika S,O em i Id.ine 2,50 kp, podelcn tako da so uzarak nabija padom malja sa visine ad 30,S em. . Umcsto ru~nog malja mo&: se koristili za nabijanje i mehanitki malj.
:II
a ;J
S
iI u
~7.nrk.:
eilindar ad mctala, unu".alnjeg flretnika 10,0 em i visine 11,68 em, sa odvojenim dnolll, kojc so pa polrebi ml'fe pritvrstili z:a eilindar; naslavak cilindra islog preCnih, a visine 8,0 em, koji se mofe pritvrstili na cilindar;
:s
S.2
j
S.3
Oprem.
ZII odJ;e4IT8Dje "wostl
tl. prem. JUS U.BI.OU
I'rlbor mrcfnsto sito, olvora okaca 4,76 mm; posuda zn polivanje vodom; gumeni iIi gumom oblofeni tutak; - kdika za sipanje malerijala u cilindar; -. podcsan nof za obradu uz:orka; g; VO!!" do 10 kg 511ta~noJCu od 1 vrskalica Za vlafenje uzorka; velika plitka p;suda iapripremanje i su!enje uzorka.
.-
-
I
a . ;?
-
'"
I
--
~
6 6.1
-
Na/!in odredivanjn Uzim:mje uzoraka Za odrcdivanje potrebno je oko 3. odnosno IS kg malerijala tla.lto za~isi oo.toga da Ii te SI:sabijanje vr!iti uvek sa istim uz:orkom iIi 5e za svako sabijanje uzima [Dovi uzorak. Ukupno. .lrana J
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD
ZA STANDARDIZACUU
I. obnoya V -1970.
396
6.2
Odredlnnje Izvaga se masa praznog eilindra zajedno sa pri~vr!eenim dnom, ali bcz naslavka, sa la~no!eu od 1 g (m).. --Uzme se uzorak od oko 3 kg, isu!en na vazduhu, usil~i se razbijanjem grudviea gumenim tu~kom i proseje kroz mref.aslo sito otvora okaea 4,76 mm. U eilindar sa pri~vr§Ceni~ dnom i naslavkom naspe se prvi sloj uzorka do visine od oko 7 em, ~j. oko jedne trecine eHindra sa nastavkom. Rul!nim maJjem ili odgovarajueim mehani~kim maljem nabije sc uzorak, pu!tajuci malj da slobodno pad a na uzorak sa visine od 30,5 em. Taj sloj se sabije sa 25 udaraea tako da sabijanje bude ravnomerno po eeloj povr!illi. To Se posli1.e pomielllljem eHindra ili mnlja posle sVllkog udaren, 7.lIvisno od nal!ina na koji se malj dile i pu!ta da slobodno pada. Posle'sabijanja prvog sloja, u eilindar Se sipa nova, pribli!no ista kolil!ina uzorka, pa se sabijanje nastavlja na isti nal!in. Isti postupak se ponavlja jo§ jedanput, tnko da posle sabijanja bude ispunjen eilindar ideo njegovog naslnvkn. Nastavak eHindra, prelhodno osloboden od cilindra, skida se pa!ljivim obrtanjem da bi se §to manje o§tetio zbijeni uzorak u eillndru. Materijal iznad gornje iviee eilindra skida se pazljivo notem, a gornja povdina uzorka se pdljiyo zanivna. CHindar treba dobro ,ol!istiti od nisutog materijala, a potom ga izvagati zajedno sa nabijenim uzorkom (01.) sa ta~no!eu od J g. Sa gornje povr!ine, iz sredine, i sa dnn uzorka sabijenog u eilindru uzme 8e potrebna koli~ina, stay; se u 3 Pelrijeve posudicc i odredi vlalnost prema JUS, U.BI.012. Rezullat je prosek od 3 dobijcne vrednosti (w). Cilindar se isprazni, lisitne se grudve uzorka, prskalieom za polivanje doda se jo§ toliko vode da njen sadrf.aj bude oko 3% veei od ranijeg. Pri tom treba materijal dobro izme!ati da bi se ujedna~ila njegova vlalnost. Kolil!ina vode koja treba da se doda, mole se pribli!no odmeriti vaganjem prskaliee sa vodom. Ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta, dodajuci uvek toliko vode da se sadrlaj vode poveeava za oko 3%. Postupak se ponavlja dok se jasno ne uofi da se povecanjem sadrf.aja vode po~ne dB smanjuje zapreminska masa. To se obi~no postize p
6.3
Prlkazlnnje
6.31
Zapreminska
rezultata masa svedena na suvo stanje izra~unava Yd
-------V (I+~ m,-In
100
gde je: 01 - masa praznog eilindra, u g; mt masa vlalnog sabijenog uzorka so eilit!drom, zapremina eilindra, u em3; V sadrlaj vode, u %. w
-
-
se po sledeeem obraseu:
) u g;
6.32
Rezullat odredivanja prikazuje se grarifki kao u primeru na sliei gde je na apseisu nanet saddaj vode w u %, a na ordinatu zapreminska masa Yd u g/em3. SadrZaj vode koji odgovara maksimalnoj zapreminskoj masi je optimalni sadrf.aj vode WOpi dobija se iz naertanog dijagrama., Na slici je prikazan primer dijagrama za zapreminske mase Yd: 1,752; 1,834; 1,884; 1,879 i 1,830, g/em3 sa odgovarajueim sadrf.ajima vode w: 5,62; 8,50, 11,37, 15,00 i 17,12. Dobija se optimalni sadr!aj vode wo. = 13,00%. -
7
Ostale odredbe
7.1
Upotrebljava se i modifikovano odredivanje po Proktoru. koje se 'razlikuje od slandardnog sarno po lome !to je silo zbijanja zllnlno veea i iznosi 266 t/m3. Odredivanje jc no isH nll~in koo u ta~. 6, sarno !to se uzorak sabija u 5 slojeva i to maljem tcline 4,50 kp i visinom slobodnog pada malja od 46 em. Kada se odreduje Izv. kalifornijski indeks nosivosli, uobi~ajeno je da se optlmalni saddaj vode odreduje u vecim eilindrima, ~ije su dimenzije: prel!nik 15,2 em i visina 15,2 em. U tom slul!aju primenjuje Se postupak kao u tal!. 6, 5 tom razlikom §to se prilikom tih odredivanja uzorak sabija so po 3 X 55 udara _rnaljem leline 4,5 kp i visine pada 46 em.
-
397 2.300
/,0
2.2PO
0,9
"e ~0.
0,8
2./ I
:::
i
"~e 2.000 .II Wt
0,7
E/. 9-'
0,6
~
c:
i
/
'" /.eoo
V
V
"
ct
0,5
0,' w.,r.73,OO'lo
6
0
I
I
5
/0
/5
Sadr'1aJ
VOGIP w'lo
20
'25
JO
0.3 35
7.2
Postupak prema tai!. 6 prcdvida rad sa istim uzorkom koji se nekoliko puta sabija u kalupc sa raznim sadrfajima vode. Ukoliko se izvcsne fizii!ke i mebanii!ke osobine pri uzastopnom labijanju materijala menjaju, preporui!uje se da se labijaju uzorci la pojedinim laddajima vade uvek In navim materijalom, tj. da 50 pre poi!ctka odrcdivanja pripremi i izmda dovoljna kolii!ina materijala Z4 S do 6 pojedinai!nib odredivanja. '
7.3
Radi lakleg dobijanja temene tai!ke na dijagramu, treba imati u vidu da je optimalni sadr1.aj vade vcc!ine materijala nelto ilpod donje granice plaltii!nolti. Na olnovu togn Ie proc:enat vode mo1.e tako povcc!avati da se najvilc la S odredivanja ligurno dobije temena tai!ka koja ~ biti Jalno izrdena.
Yem In drugim standardima JUS U.DI.OI2 -
Odredivanje
vlnlnolti
tla
Ukupno
398 JUGOSLOVENSKI STANDARD 8A ,ODAVEZNOM PBIMENOM oil 1.VU-l!169.
ODREDlVANJE
Geomeh'ni~ka 10plll.anJa EKVIVALENTA PESKOVlllll
aeieDJe br. 18-6701/1 ocI7'XI-19A; Siulbeni
..
Geollleclranical
tests.
Determination
of sand
TLA
.t,.n.
JUS U. Bt. 040 XlI-I96..
lid SFIU br. 50/1968.
soil equivalent
,
1
1...
Predmet standard. Ovaj standard
2
,
na~in odredivanja
ekvivalenta
peskovitih
Definicija
3
Namena Opit slu!i da Ie brzo utvrdi priaustvo i koli~ina glinovitih ~stiea pripremljenim peskovitim mcAavinamo.
I !
4
I t ~
a
I It
t a
ispitivanog lIa po postupku
5
Oprcma I priprema rastvora
5.1
Oprema
peskovitom
tlu iIi
u ta~. 6 dobija se tra!eni zapreminaki odnos.
Za odrcdivanje sluti sledeb. oprema: - tri do pet graduisanih menZura od providnog materijala, unutralnjeg pr~nika 32 mm, visine oko 400 mm; podela na menzurama je'milimetarska, i to od postolja prema vrhu do visine od 380 mm, umcsto toga mogu postojati samo dve owake i to na 100 i 380 mm od dna; gornji kraj menzure zatvara se 7.apula~m; - sud 001 5 litnra sn znpuJn~em an dvn otvorn i sn cevimn IIsndenlm u olvorc znplllo~: u jednn olvor usnduje sO bnkorna cov koJol11ae dovodi vnzduh pod priliskol11 u Iud, n u drllgl otvor uan' j duline deno je eel' zn odvod vode zo pronje, unutralnjeg pre~nika oko 5 mm od gUl11eili plnatU!ne mnae; u spoljni kraj te eevi utaknuta je bnkarna cov zn pranje spoljnog pre~nika oko 6,00 mm oko 500 mm sa slavinom na gornjem kraju. a na donjem kroju p~nik covi so smanjuje no otvor 001 1 mm; eevi 001 gume Hi plasli~ne mase unutralnjeg pre~nika oko 5 mm; stezaljke za covi; stativ;
--
--
I
u prirodnom
princip ..ada Talotenjem
1 II
Ila.
Ekvivalent nekog peskovitog ~a je odnos zaprcminc peskovitih frakeija 'uzorka prema ukupnoj zapremini IIzorka, pod uslovom da so uzorak sastoji od materijala lIa koji je prolao kroz aito otvort\ okaca 4,76 Hi 5 mm.
a
ta
propisuje
-
--
-
--
sud za dO<.ironje,
znpremine
melalna ravnja~; levak zapremine tarirani klip koji nn donjem krnjll menzije su takve
oko 200 em); se sastoji 001 metalnc lipke duge 460 mm, pre~:1ika 6 mm, koni~no proJirene nn pre~nik 25,4 mm; nn gornjclII krnju lipke nnlnzi p; Ie eililldrl~ni disk, ~ijc di. da ukupnu tdina lipke sa diskoll1 iznosi 1000
lenjir
duZine
500 mm,
90 ern);
sa milimetarskom
podeloll1;
~etka 7.8 pranje men7.urn; osum bo~ieu 001 125 em); sito otvara okaca 4,76 Hi 5 mm, sa dnam; sito otvora oknca 2 mm; sekundomer; posuda 001 pet litara.
I 11d..I.
-
JUaOsLovE'NBKI
ZA VOU 'LA R'fANUAIUnZACIJIJ
2, ObnOVI )("-1971.
2
Strnna 1 JUS U.BJ.040
r
399
5.2
Prlprcma r.stvor.
5.21
Koneenl,.;annl rn.tvn. opl'llvljn 00 nn olcd,,~i nn~in: II dVIl litrn dellili'"lIe vnllc rnalvori .e 557 II knleiJumhlorida i ostavi da se ohladi i odle!i 12 sati, a zatim se kroz filtrir-papir riltrira. O\'oko sprovljenom rastvoru doda se najpre 2510 g glieerina i na kraju 57,S g 40%-n08 rnstvora formaldehida. Rastvor se dobro izmcSa i dopuni destilisanom vodom do 5 litara. Ovim rastvorom nnpuni se 5 bo~iea od po 125 em) koje se posle koriMe u laboratoriji i na gradili~tu.
5.22
Rastvor za ispiranje se spravlja od koneentrisanog sndu od 5 lilara iuu(!i se 125 em3 koncenlrisanog vodomi dobro izmda.
6
Nacin odrcdivanja
rastvora i deslilisane vode na sledeci na~in: u 1'0raslvora, posuda dopuni do 5 lilaru deslilisanom
Uzorak pcskovilog tla se proseje kroz silo od 4,76 ili 5 mm. Materijal se ucilju laUeg rawvajanja zrna mole navlditi. Ako se zapazi da' su krupnija zrna peska obavijena prdinom ili glinom koja oslaje nn njima i posle sejanja, materijal se proseje jo~ kroz ~ito olvora ok.aca 2 mm, pa se una koja ostanu na tom situ osuse, zatim islrljaju prslima da bi se prdina i glina odvojili, pa se ~isla una, prd;na i glina dodaju prosejanoj frakciJi. Menzura se napuni rastvorom za pranje do oznake 100 mOl od dna. Sud za doziranje od 90 em3 napun; se prosejanim maleriJalom, bez nabijanja, materijol izravna ravnjaMm i kroz levak pailjivo sipa u menzuru. Menzurom se lako udara po stolu da se sv; mehurici vazduha izdvoje i olak~ me~aoje. Potom se menzura ostavi l!,)Jninula da miruje, pa se zalvori zapu!ia~m j dobro izmucka. Muckanje se mehani~ki oDavlja na taj na~in, Ito se menzura pomoeu uredaja u horizontalnom polo'.aju energi(!no pokre6e levo-desno na du!ini od oko 20 em 90 puta za vremc od 30 sekundi. Posle muckanja menzura se stavi na slo, olvori, i u nju odmah uvu~ bakaroa eev za pranje do clna, Siavina cevi se otvori i menzllra iapira roalvorom zo pranJe, pri ~emu eev polagllno krll'.i uz IInulra.nji zid menzure. Knda se nivo I~nolti priblif.i oznoei 380 mm, ecv zn pmnje se izvlll~i J'C zatvarnjuci ,Invinu koJo se zntvori tck knd nivo te~nos,i. budc lo~no nll 07.lln-
ci 380 mm.
Potom se' menzura oslavi da miruje 20 minuta na stolu ili ~vrstoj ravnoj i horizonlalnoj podlozi. U loku ovih 20 minnln fine frakeije se slnlole, lako da je njihov goroji nivo jasno vidljiv. Zalim se izmeri visina gorojeg nivoa stnloicnih finih frnkcija iznad dna menzure (h). Posle toga se larirani klip polnko spusti u menzuru na islaloT.ene peskovite krupnije frakeije do svojom telinom izravna gornjn povr~inu. Tada se o~ila visina iSlalolenih krupnijih frokeiJn (h,), direktnim merenjem visine donje po\'r~ine klipa na skali menzure iIi pomocu metalnog len.jira, mereei odstojanje od dnll menzure do dooje povrAine torironog klipa.
7
Izracunavanje
rezllitata
Ekvivolent peskovilog
tla u
~~
se iua~unava
p~ obraseu:
ES-~I..IOO h gde je: h = visinll gornjel: nivoa stnloJ.cnih finih frakeija od dno 'menzure,Fu mm; h. = visina gornjcg nivoll sllliolenih krupnih frnkeija od dna m~nzure, U.I11I11.
8
Klasifikncija tla
.~ . - ekvivalel1ll1 1:S u tne. 6, klnRifikllcijn peskovitih lIa Je sledeca: Prcmn i7.rn~lInnloj veli~ini IIko je ,ES = 0 % 110 je ~isla glinn iIi koloidnc rrokclJe; ako jc ES = 100% tlo jc ~ist pesak koji ne sadrZi gline; ako je ES vece od 30% tlo je neplasti~no; ako jc ES mal1je od 20% 110 je plasti~no.
-
SI.mo.:
Deonadski
n.nek.1
I.Ivod.
-
Beo,ralt
400
Ukupnu
Geomchani~ka Ispitlvuja ODREDIV ANJE KALIFORNIJSKOG NOSIVOS11
JUOOSLOVENSKI STANDARD SA I'IUMBNOM
JUS U. 81. 042 VII.I"'.
INDEKSA
.. 1-1-lno. Bell
IIr. 18-3877/1 ... :t5-V1-I"':
81dbeal
!\trana 5
0.. 8FIU IIr. 29/1'69.
Testing of salls. De/ermina/Ion of Cal/foml4 bearing ratio of a sol/
J
I
Predmet standarda Ovaj standard
z
propisuje na~in odredivanja
kalifornijskog
indeksa nosivosti !la.
DeriniclJa
-
Kalifornijski indeks nosivosti (California Bearing Ratio CBR vrednosl) predstavlja odnos izmeuu pritiska p potrebnol da Ie eilindrii!n: klip krulnol preseka povrline 19,4 em2 uti.ne u malcrijaltla do dubinc 2,54 mm brzinom 1,27 mm u minutu i onol standardnog pritiska p. koji jc polreban da Ie iiti klip istom brzinom utisnc do iste dubinc u jedan standardnl materijal (mchanii!ki sabijen tucanik).
I . 1
3
Princlp oiIre4ivanja Utiskivanjcm klipa u ispitivani matcrijal pod odredenim 'uslovima odreduje se pritisak p koji p,)deljen sa standardrtim priliskom p. daje CBR vrcdnost.
I '"
,
4
Metode
-
.I
COR vrednosti:
-
I
I
odre4~vanja
Prhne'\iuju 10 uglavnom sledc:te motode odredivanja odredivanje u laboratoriji, odredivanje na tcrenu.
5
Odr~v8Dje
t. a
5.1'
Namcaa Vrednosti CBR dobijcne Jaboratorijskim opitom sJulc za dimenzionisanjc kolovOUIc kunstrukc:ije putcva I acrodroma sa fIeksibilnim zastorom.
I.
5.2
Oprcma Za ovo odredivanjc sluti sledeCaoprema: presa za utiskivuvo kapacitc" do SOOOkp snabdevena uredajem za merenje sile i dubine pro. dira'\ia klipa, - mctalni eilindar prei!nlka 1S,2 em, visino 17,8 em, sa prstcnastim naslavkom vislnc 5,08 em i prstcnastim nolem;
-
I
-
a
'
I
CBR vrednosti u laboratoriji
-,
-
-
-
I ......
meta1na perforirana podlofna prilMstiti za eiJindar;
ploi!a (a) prc
meta1na ploi!a (b) prei!nlka 14,9 em, dcbljine 5,8 em koja Ilufi kao umetak pri zbijanju u cilindru; i!elii!ni le'\iir du~nc oko 30 em, lirine oko 4 em, sa zaJiitnom ivieom l.a iuavnjavanjo uzorka; tri mctalne'prstcnasto ploi!e (e) spoljnog prei!nika 14,9 em, unutral'\ieg 2,26,4,53, i 9,06 kp;
prci!nika 5,25 em, tc!inc
perforirana mesingana ploi!a (d) prei!nika 14,9 em, dcbljine 5 mm sa mesinganom aredini I sa vijkom za fCgulisanjo visino 0 koji so olwya pipak kompnratora;
dr&kom u
trono!ae la komparatorom sa podelom od 0,01 mm za merenJo bubrenJa uzorka; komparator sa podelom 0,01 mm za mcrc'\ic dubinc utiskivanja klipa u uzorak;
kIip Z&utiskivlllljeprei!nika 4,95 em i dutinc 20 em; tchnii!ka vaaa za mercl\ic telinc do IS kp sa tUnollfu od 2 p;
filtrir-papir, prci!nika 15,2 em;
I
JUGOSLOVENSKI
ZA VOD ZA STANDARDIZACUU I
1. oDnO.1 X-19Tl.
Sirana Z JUS U. Bt. 042
401
-
sila olvora'okacn od 5 mm i 20 mm; - sckundomcr: ..- pO$uda za pOlapanja cilindra sa l'.zorkom' u vodu: t -: oprema za odredlval\ie oplimalnog sadr!aja vode prema JUS U.BI.038.
5.3
Priprema uzoraka Lnboratorijske vrednosli CBR odreduju se na poremccenim i neporemecenim JUS U.B1.010.
5.31
uzorcima, ulelim prema
('riprenlll poreme~enih lI~orRkn Malerijal se osu~i na valduhu. i.usitui gumenim luCkom. Osuseni i usillyeni mnlerijal p",scjc sc krOT silo olvora od 20 mOl. Ako SRVmalerijal prode kroz 10 silo dalji poslupnk se nllSlavljn sa tim male. rijnlom. Ako, medutim, malerijul sadrli i una VeeR od 20 min. sejal,iem se elimini!u zmn krupnijl\ 0<.120 mill i umesto Iyih se doda odgovarajuea koli~ina malerijala. veli~ille una izmcdu 5 i 20 mm, uzetog iz
drugog dela istog malerijaJa.
.
Zn laj mRlerijal odredi se optimRlni sudrfnj vode "rell1" JUS U. B1.038, R 5Cm loga odredi so sa<.lr7..aj vode u njemu. Polom se uzme 5,5 kg log malerijala i dobro izmda sa 011001koli6nom vode koja je polrebn:1 <.Iase dobije u7.0rnk sa o"limalnim saddajem vode. Matcrijal sa vOllom se tako izme!a da vlafllost bude IIjcdna~ena. Zatim se metalni cilindar izvaze, na nje8" se pri~vrsti prslenasli nastavak i metalna pcrforirana ploi!a (a). U cilindar se slavi metalnn plo~a (b). a preko nje fillrir-pnpir, pa se cilindar napuni pripremljenim rriatCrijalom. Polom se iz najni!cg sloja nmlerijaJa uzme .uzorak i na IIjemu proveri sadr!aj vode prema JUS U.BI.012. Ovnj sadr!aj se ne sme razlikovali od oplimaillog la manje ili vi~e od 1% od oplimalnog sadrlaja. Potom se materijal nabije odredenom energijom zbijallja u melailli cililldar "omoell malja promll JUS U.DI.038. Poslo ,nvrAcnog nabijnnjR naslnvnk cilindra so skino i povr~inn mllierijaill se izrn\-nn pomocu ~cli~nnl\ Icnjim an Ivicnon cilllldrn. Nn i1.mvna!u povr~inu slavi se fillrir-papir prei!nika 15,2 cm. Posle Ibga podlo!na pJofa (n) se skino, cilindar sa uzorka se okrene tako da donja povr~ina uzorka dode gore i iz cilindra se izvadi metalna ploi!a (b). Odmah zatim izvaZe se cilindar sa uzorkom i nllrir-papirom. Na cilindar sa uzorkom ponovo so pri~vrsli perforirann ,"elalnn podlo!na plofn (II). Na gornju povr~inu uzorka u cilindru preko rillrir-papira slavi Se mesingana pcrforirnna "Ioi!a sa dr§kom (d), a preko nje se postave metalne prstenasle plo(!c (c), ~ija ukupna telina treba da odgovara optereeenJu buduee kolovozne konslrukcije. Ako 10 oplereeenjo nije "oznato, ondu se uzomk odreduje sa pJoi!om (c) lelille 4,53 kp. Zalion se nn ivicu eilindra postavi tronoiac sa komparatorom ~iji pipak lreba da dodiruje i!conu povr~inll drAke mesingane pcrforirane ploi!c. Cilindar sa uzorkom i tronoAce," slnvi se u posudu sa vodom, a 1.ati," se kazaljka komparatorll slavi u nulli polo!aj. Cilindar mora biti polpuno potopljen tnko da voda Ulllli u uzorak sa donje i gomje slrane. Cilindar sa uzorkom ostavi se u vodi sve do tie dok uzorak nije polpuno zasieon i vi!e ne bubri, a nnjmnl\ie 4 dana. Za to vreme svakog dana se na komparaloru ~ila bubrenje uzorka. Posle toga cilindar sa uzorkom se izvadi iz vode i, pridriavaju~i i!vrsto metalne prslenasle ploi!e, prospe se vi!ak vode sa gornje povrAinc uzorka okrelanjem cilindrn i tako ostnvi da se cedi 15 minula. Metalne prslenaste ploi!e, mesingana perforirana ploQ i podJo!na melalnn perforirnna plo~a So uklone i izvagn se cilind..r sa uzorkom. Zatim se cilindar sa uzorkom stavi na podlo!nu plo~u, u polo!aj u kojem je bio za vreme bubrenja i skine fillrir-papir sa gornje povr!ine. Time je uzorak pripremljen za Uliskivanje. 5.32
Priprema
5.321
Neporeme~en; uzorak uz;ma se iz sloja tla koji ce biti neposredno optereeen konstrukcijom kolovoza. Uzornk se uzima cili-ndrom u kome Cc se izvr~iti opi!. Pri tom se najpre slavlja na tlo prslenasti no! na koji se naslavlja cilindar i naslavnk. Cilindnr se presom utisno u tlo, a zalim se izvadi zajedno sa uzorkom. . Odmah posle vadel\ia cilindra treba skinuli naslavak cilindra i prstenasli no!. Uzorak treba grubo izravnnti sa ivicama cilindra.(!CIii!nim lenjirom i ceo uzorak sa cilindrom obllviti parafillskom ohlogom debljinc oko 2 mm, uviti u miulan '-ilav papir, ponovo ,Iararinirnlj 1 \lpnkoVnli u sanduk sa S!rU80linom rndi lransporlu. Pre opila u laboraloriji skine Se plfrnfinska obloga I uzorak sa 000 slmne rino juavnll. Tada jc cilindr.r sa uzorkom pripremljen zu utis~ival\ie.
5.322
Neporeme~eni IIzorllk Zll ispilivnlye moZe se izvnditi i iz vclhl~ki zbijen08 malerijaln, no u 10m slu(!nju se prolhodno polupn \I vod\l nil isH na~in kilo poremeceni \lzornk.
5.4
Postupak odredl.anja
neporemecenih
uzofaka
Na priprcmljeni uzorak u cilindru slavi se isli broj prMenaslih melalnih plo~1l kao pri natapa.yu vodom prema I.a~. 5.31.
JUS U. BI. 042 Slran.
402
Cilindar sa uzorkom postavi se eentrieno na krufnu pl~u uredaja za utiskivanje pa se poh\.k0 dife dok klip za utiskivanje ne dodime gornju povrlinu uzorka. Tada Ie kll7aljka kompnrnlorn, ~iji ~... f1ipnk oslnllj'l 111\8"lIIju Ivieu eUlIII!ra, doler. n. nulu. Opit po~inje utiskivanjem klipa u uzorak konstantnom brzinom utiskivanja od oko ! ,21 mm u minuti. Na patetku opita pusti se urad sekundomer i pritisak Ie prva dva minuta o~itava svakih . 30 selomdi, a zatim dalje svaki minut. Utis1tivllJ\ie se nastavlja do dubine od 2,S4 mm. Tada se pro~ita pritisak, pa so IItiskivanje nutavj do dublne S,08 mm, \IZ fitlll\lo prltish avakog minuta. milanl prhisel unose so II zapisnik 0 IspitivllJ\iu. Zatim so uzorak rasterell i eilindar sa uzorkom Izvadi iz uredaja za utiskivllJ\ie. Prstenaste metalne plate se izvade i odvoji se podlolna plo~. Sa vrha i dna u:wrka uzme. so potrebna kolicina materijala
i odredivlafnostpremaJUS U.BI.012.
6
Odrec1ivanje CBR vrednosti na terenu
6.1
Namena Pored ve6 navedene'namene prerpa tac. 5.1,odredivanje CBR vrednosti na terenu sluli jo! i za odrcdivanje nosivosti slojeva kolovozne konstrukeije i kao kontrolni opit za provernvllJ\ie vrednosti odredenih II Inboflitoriji prema tac. S.
6.2"
6.3
Broj potrebnih opita zavisi od prirode ispitivanog tla. Za svako izabrano mesto potrebno je izvr~iti najmanje tri opita na rastojnnju od oko 0,50 m. Od tri izvrlena opita uzima se za CBR vrcdnost aritmetina sredina dobijenih vrcdnosti.. Ukoliko se opit ponavlja prema tnc. 1.2 punnvljn se nn drugom mestu. Terenski opit mo!c se primeniti zn odredivnnje nosivosti pojcdinih .loJeva u kolovo1.lloj kon.trukciji, koji su izradeni od prirodnog ili nekim postupkom stabilizovanog tla, ukoliko ne aadrle una prcenika ve6cg od IS mm. Oprema Za ovo odredivanje
-
-
6.4
sluu sledeea oprema:
pres&.z&utiskivanje klipa sa urcdajima za merenje sile na klipu do
SOOO
kp;
oslopac urcdaja za utiskivanje klipa, obicno natovaren kamion iIi alieno; klip' za utiskivanje, prelnika 4,95 em; nastavei razlicitih duuna, istog prcenika kao klip koji slufi za prilagodavanje prstenasti
oslonae
na klipu
na knji so oslanja
pipak
dufine klipa;
komparatora;
nosal' komparatora, In osloncima na rasponu oko I,S m i aa uredajem za fiksirnnje oslonaca; komp",rator sa podelom 0,01 mm; tri metalne prstenaste ploCe (e) spoljnog precnika S,25 em, tefine 2,26, 4,52 i 9,06 kp; sekundomer; oprema za odredivanje vlafnosti prema JUS U.BI.012.
Na~la odre4iunja Mesto na kome ~ se jzvrliti opit treba da .Ie isplanirano horizontalno i za§ti~no od direktnog uticaja vlaf.cnja iIi isulivanja. Oko tog mesta treba da ima dovoljno prostora za opremu. Na mesto gde ~ so izvrliti utiskivanje klipa postave so prstcnaate ploCe da so na povdini tla iznzovc pritisnk koji odgovara sopstvenoj tefini budll~ kolovozne konatrukeije. Kroz otvor na pl~ma na tlo se spusti klip prese za utiskivanje koja ae donjim krajem oslanja na oslona.: koji je tako postavljen da njegovo tefilte leu priblifno u osi prcsc i Iclip optereti tako da povrlina tla ispod klipa bude optere6cna pritiskom od 1,0 kp/eml. Ovo .Ie optere6cnje potrebno da bl kIip dobro nalegao aa povrlinu tla. Zatim se pipak komparatora osloai na prstenasti oslooae na klipu i kazaljka komparatora stavl u nulti polo~. Kadaje zavrlena priprema, optere~nje klipa se postepeno povc6ava, da bi ae ostvru-iIo .\i,'govo utiskivllJ\ie u tlo na na~in opisan u tac. S.4. Posle zavrlenog utiakiv~a uzmo ae u:wrak .a dubine od oko 3 do S em, sa mesta gde je izvrlen opil i odrcdi so vlafnoat,
7 7.1
b.ra~avanje
remltata
Rczultati ispitivanja prikazuju se dijagramom prema al. I, koji so dobija kada so nl\ apscisu nanose optor~a IIlI.p/eml. ana ordinatll 810glll\la u mm. Pom06u dobijonih tKaka naerta 80 mva linija. Ova kriva mof.e biti konkavna slii!no krivoj 2 Da aliel ili konvelana,aliooo krivoj 3 na latoj aliel, U istidijagram ucrta ae jol i kriva 1 koja prikazuje odnoa izmcdu optctel!ollJa I dubine utiakiv~a, za ataudardni matcrijal i standardno optcre6cllJe, Za ovu krivu vale ii1edc6Ovrednosti
3
. SllWu.
..JUS tI. BJ. 042
403
utisklvanja, u mm: - dUbina 2,57,5,08,7,62, 10,16,12,70; P., u kpfcm2; - '. optereeenje 70 105 133 162 183
. v t)
I'
=:
2' 2,~O
~
\
60
\,Ft.. ,
D Pn
.!!
"
50
OpI.,..~'nJ' u Itpl.m' 70 80 90 700 "0
......
!.:c :5 3'
4()
¥ ,' ~~to-.... I\. ........ 1,25 ,\ '-
e
.e .~
J()
10 20
"
"
3,75
\\
\'
,
,50
t
r-....
"
.... ""-
,\
\\
5.75
Slika I Da bi se izral!unao ind.ks eBR povure se u dijagramu horizontalna linija iz tal!ke koja predstavUa dubinu utiskivanja 2,54 mm. Ona presel!e krive 1 i 2 u tal!kama koje pokazuju opiereeenje pi;,.. Na osnovu tako dobijenih vrednosti izral!una se indeks eBR po obrascu:
.
eBR-.E...IOO% P. Vrednosti pip. izrafenc su u kpfcm2. Na isti nal!in odredi se i vrednost eBR za dubinu uliskivanja 5,08 mm.
7.2
Ako je vrednosleBR za dubinu utiskivanja 5,08 mm jednaka iIi veta od vrednosti ZBdubinu utiski,'anja 2,54 mm, merodavna je vrcdnost za dubinu utiskivanja od 2,54 mm. Medutim, ako jc dobijona
eBR vrednost za dubinu utiskivanja od 5,08 mJ11manja od vrednosti za dubinu utiskivanja .xI 2,54 mm, opit treba obnoviti. Ako kontrolrii opit pokafe isti . rezullat, merodavna je eBR vredn,'sl koja odgovara dubini utiskivanja od 5,08 mm. .
7.3
Ako je kriva opteretenje-dubina uliskivanjn konvcksDa (kriva 3, al. I) potrebna jc korektura. Utu avrhu povlal!i se u prevojDoj tal!ki ove krive tangenta. Tal!ka preseka tangente sa ordinntnom osom uzima se kao nov koordinatni poretak, od koga se rafunaju dubine utiskivanja za 2,54 mm i 5,08 i za njih iznalaze opteretenja pip. iz kojih ae izral!unava eBR vrednost prema tal!. 7.1 i 7.2.
8
Odredivanje CBR vrednosti za nosece slojeve kolovomih konstrukcija za koje Je propisana zbijenost od 95%, od optimalne zbijenosti prema mudifikovanom Pr~ ktorovom opitu D&.bi se odredi!a eBR vrednost za slojeve I!ija zbijenost iznosi 95% od optimalne zbijenosti prema Proklorovom postupku prema JUS U.B1.038 postupa se na sledcti nal!in:
modifikovanom
Po navedenom atandardu cdredi se kriva prikazana na sl. 2 leva strana, koja se dobija kada se aa apscisu nanosi upijanje vode u %~ ana ordinalu zapreminska tezina u suvom staoju u kpfcm3 i odredi optimalna zbijenost tal!. 1 na dijagramu. Potom
se pripreme
tri uzorbsa
vlaZno!tu'
sa 55 udaraca, drugi sa 2Sitre
vrednostit!ipt~J1I.ipsko
koja je jednaka
optimalnoj
vlaZnosti.
Prvi uzorak
se zbija
10 udaraca po sloju. Za ove uzorke odredi se eBR vrednost te!ine u suvom slanju. Nano!enjem eBR vrednosti na apscisu te!ino dobijaju se tal!ke .2, 3 i. 4 I!ijim apajanjem so dobija
kriva prikazaoa na desnoJIW~y~~i sl. 2.
JUS U. BI. 042 Strana S
404
Zatim se izra~una 95% ordinate ta~ke I i na loj visini povul!e horizontaJa koja seee krivu na desnoj strani slike u ta~ki 5 iz kojc se povu!!e vertikala na apscisu IIK\6. Vrednost od 0 do t~. 6 predstavlia trafcnu COR vrcdnolt.
"e
:"'!
I.
1--- 7f+. -v-
-,rI I
~-
:"
l'I '-'t\~I'-- ~ 95~!1!!."C!~~t ~f!!!Sf/ ~
I
l-
~
- -- -- r-I i 1
; V
-I;)
i I ._-. -
I
0
Upljan~ rod. ii %
-
I
V
)/
1 ~
/
5" I
6 C8R vrMnosti
J' Slika 2
Veza sa drugim standardima JUS U.B1.010 JUS U.B1.012 JUS U.n1.038 -
Uzimanje uzoraka Odredivanje vlnznosti lIa Odrcdivanje optimalnog sndrhjl1 vode po Proktoru
"'
Cl6It8?"'."""".'111'-1 ..."" -
a.o.r.d
I...
DK 624. 131. 3
405
JUGOSLOVENSKI STANDARD SA PRIMENOM od 1-1-I!I70.
1IelenJe br. 18-3877/1 od 25-Vl-IHrI 81.lbeo1 lla& 8JPJU br. ./1,..
Geomechanlcaltests.
!.. e 01 "
I'g
1
2
>
3
koefieijenla
kapilame
votlopropuslljiv081i
i
Rezultali ovog opila slule za oecn.. oselljivosli tin prema delovanju mraza.
4
Princip
odredivanja
Uzorak ~c pod odredenim uslovima dr,vede veZll sa vodom tako da se voda 10uzorku kllpilaroo penje. Vaganjem pre, za vremc i posle "pita (tdreduje se masa, odnosn6 zapremina lcapilarno upijene " vbde II znvisnosli nd "remena.
II
5
Oprcma
0
Za ovo odredivnnje slu!i sled~a oprema: eilindar unutra!njeg precnika 10,15 em, visine 27,5 em, sa podlo!nom ploeom i naslavkom - melalni koji se pricvr!Cuju na. eilindar; ..- melalni cilindnr \lnulrn!lijeg pre~.nika 15,2 em, visine 27,S em, 8a podln!nom plocom i mulavkom koji se pricvrlcuju IIn eililldnr; - po jedna melalna pcrforirana kruma Ploca za prednje eiliadre; - opremn prema slandardima: JUS U.BI.012; IUS U.B1.014; IUS U.BI.016; IUS U.B1.036 i IUS U.B1.038. - plilka levadratna posuda sa ravnim dnom, du!ine strane 25 em;
~ j g :; JI
8 fj
-
u C
-
, t
sita olvora od '5 mm do 2q mm; gumerci
lucak;
tehnicka
vaga
kapaeilela
25 kg, sa tacnolcu
od
109.
Napomenn. Dimenzije eilindra tako su podolene da se malerijal 10cilindru mof.c sabijatl po standardnom i modifikovanom Proktorovom postupku i da kapilamo pcnjanje vode traje dOVOljDOdugo da bi so mogli dobili pOlrebni podad prema taco 7.
.."
i"..
i
capillary
Namena
~
6
Priprema uzorka
6.1
Malerijal tla se osuli 10sU!lIici, zatim isitni gumenim tuckom i proscje kroz silo olvora 20 mm. Ako malerijal DC sadr!i zrna vcCa od 20 mm, upolrebi&l se onakav kakav je. Ako, me~ulim, sadr!! i zrna vcCa od 20 rom, sejanjem Co se eliminisati zrna krupnija od 20 rom, i umesto l\iih &I sc dodati odgovarajub. koli~ina materijala veliciue zma iUlledu 5 i 20 rom, uzclog iz drugog dela istog materi~ jail. Za opit je potrebno oko 6 kg materijala, ako sadr!i zmamanja od 5 mm, OdnOSDOoko 12 kg, ako sadr!i zrna do 20 mm.
6.2
Materijal se navlaH tako da dobije optimalni saddaj vode pO Proktoru, prema IUS U.BI.038. Zatim se zbijo u eilindar manjeg prci!nika, ako sadr!i una maJ\ia od 5 rom, a 10cilindar vca.g proeaika akO sadrfi una od 5 do 20 rom.
II 1! jI,
and ma"tmum
Proizvod koefieijenln kapilaroe vodopropuslljivosli (k) i najvca.g kapilarnog pclijanja vode u tlu (b) je fizikalna konslanla tla za odredcno sianje zbijcnosti, leoja odreduje brzimi kapilaroog upijanja vode sitnozroih Ila.
D
~g
coefficient
DefiniciJa
i
~ & .,::I
of product of capillary permeability water he/gilt III a soil
Ovaj Slandard propisuje n:."i.. :>tlredivenje proizvoda nnjv~eg kapilamog pclijnnjn vode u lIu.
~ to!
Dermlnalion
Predmet ~tandarda
i
i
JUS U. D1.044 VB.I,..
Geomhanl~ka 18plllyanJa ODREDIVANJE PROIZVODA KOEFICIJENfA KAPILARNE VODOPROPUSTLJIVOSTI I NAJVECEG KAPILARNOG PENJANJA VODE U TLU
I Izda.je
JUGOSLOVENSKI
ZAVOD
ZA STANDABDIZACUU
I
I. oboon
X-I"'I
406 ' A kC'>j~ opumalni sadrtaj vode od.reden po slandardnum Pruklu",\ om [IlISlupk'u uzorak S~ 7hlja u ivice eilindrl1 U c:ilindar u 7 slojeva dehljine po S em, s tim 1'.0 poslednji sloj Ireba da prede preko j to lako da 5e svuki nastavak eilindra. Uzorak sc'zbija maljem za standardni Proktorm' postupak sloj nabija sa po 15 udarac:a ako se radi sa eilindrom mllnjeg pre~nika. odnusno ~a [10 5S IIda",ca, ako se radi sa eilinJrom veCeg pretnika. 6.4
Aim je optimalni sadrtaj vode odreden po modiriknvanom Pruklornv'om pnslupku, tlzorak s. Ihoja u cilinJar u II slojeva &bljme po 2,5 em, slim 110 poslednji sloj !reba da pred. preko ivice .ili"<1,,, u na.'lavak cilindra. Uzorak se zbija maljem za moJirikovlUU Prol:lornv puslupak i 10 lako Ja se sva!.i sloj nanlJa sa po 25 udaraea. ako se radi sa cilindrom manjel! pr~nl!.a. odnosno sa po 55 udaraea. ako se ra<1i sa . eilinJrom ve~eg pre~nika.
6.S
Posle znijaoja uzorka u c:ilindru. najedan ili drugi na~in, sJ.ine s~ prslenasli naslavak i ulI>rak pl'nll":! . sa gornjom ivieom eilindra. Zatirn se podlotna plot.. oJ\oj. ad eili"Jra i na mcsto nje ,Ia\l !.ruina perrorirana ploea. l'llonJar sa uzorkum i perroi-iranom plotum iz\aga v. i vla\; dn se o~u~i na 105 (' <10x"n'Ianlne mu,e. S"'."Je 'nti..: naJma:ljc 2-4~ala. a a~(' 'ioCradi ,a ~ltlh,\i1im matcrijah)ffi i I'" ,ha dn Iri dana.
6.6
Ak..,~ lelt \I~ ""pita mah.:nJallla ~a ~\I'll'", pnruJnum Iii drugum \Iallh'!\~u. ",,,.1;1~ um~!th' p'I~lup~a op,.ano~ u la~J.ama 6.1 do b. ~ pnm."Juje jedan od ,1.<1e.:u d.a J1l,",upJ.a: a) Akn ,Ie duhijen ul..ura)( ncpurcm",-ccn. Plhla ~c OCI' ul.or~a uli~nc U l'lhno:H. :, II "!tliJ'~;I ".: \lIme: potrcbn&l kuh~IIHI 7:1 "Jredi,;anjc ~r\lr""1o:1.:nna pr~ma la~. 6.1 tpt1lrcbnt rlhh izhHra \tli~inc: j cilindra). la,im spc\.:tfitnc tcfine 'Yt £aprc:nHlb~\' It:zin\' \: \ lalnun1 'lanju 'f.,. k.ii..,i tiiprcnunske teline u ,uvum stanju "fa. b) Ak~, ICJ\,.\~ljcn poremeCen uzura.k. Jcdull d(:~1)~ upuuchl 101'Jdredlvul1JI.:krupnue... ana, specififnc lelin~ re. zapreminske le!.ine u vlatnom stanju rzv i zapr~mmske teline u'suvom 'Ianj" 1',. Drugi deo uzarka nanije se u eilindar primenjujuci postupak po la~. 6.51
7
Postupak
7.1
II koju ce l.illim sipu vmlu Cilinc.Jar sa osu~enim u7.orkom ~t' i7"aga. flU 'if .;'R'" 11po~ud\l 7n natupunje It~&!islrilic vreme r(l~clka ispilako da nivo vade bude za oktl I cn\ Ii',null ",' It JhIHAIIII: II/lIrku 'c I'" ",Iredenim Hemen.k,m IIlIc",,,lima na tllj natin 110 tivanja. Cilindar sa uzorkom se zaum vaga ,Ia se ocedi, Iillim se dcnj. se posle vadenja iz po~ude 101natapanje cilindnr" '''"Ill "ckohk" "."lIIlIk.. raj fI.\c;l\lpa~ ,t' pllHavlju deo obriie fic;tom krrh"l1 I l/\"alLa. Po!\le' h'~U 'lie.'\ ralt II fI'I,"tlu In nlt1I1raOI'" "th,,,,",, ,I.,~ \t! nal t!..rni/ll 1"'10'(11\1 He po;ave live dok vodn nc rrodrc thl lJ"rn.le fll1\'rlillc! .."'rk,,.
odredivanja
v.lafna m~ta, Tac\a 7;2
Vremenskl!
Intervale
't.'
17vr~1 f",!\lcdnJc'
u kojima
\l1ganl'"
I ,'pH
~c \'r~t: "ap-:1nia Ireha
r,,,'knh1.
rn
\'1''1:11malerijala.
1Rko fiSt C;cdnhijc
5 do f)
Yapiinl:\ Unhii'aieni inlrn'ah ..u: I, 2. 4. 1. 2~. -I') I .: '111:\. Iii nUI.I"'nil~11.' k'''1 Imal" hr1ft '-upi. ,. 11.1. ".111. , " Iw'n'1 I'\.'njanl\': ;15 I 3u 111111\11:1. a 131im I. 2. .t. -I. .'.
Na kl ~1.lUuplta. rhhlt.. p"""Cti:lj..,!! \ avanla. I' 1",,1..\ iii'... \ "I'...' fHl\ la'cIII)1 d,:h, 117f\1ka u7ima t;e malrnJal ",Ire. 13 odr,,:divanJ.' \Ia'no'\ti. pr,,'ma Jl;\ t'.BI.OI:!. a 11 "I'ni<' 1',,1"\In(' lIu\rkn 111m,,' 't.' mnl('niul/a dh'anjc l.afJrcmm~h' Ici.ine rrema JUS U,AI.Oll.. rn ,,,' I/la"\lOIi IlIrrrnUn1li"ku letinH U bllvnm ,rHniu ,Id,,,.d. Sf.:~lImtl \Iutnn~u, iI rrrl,"'IofI1\ 1111 ...,,je mUlcrijul nrkC\hC'rencan. J'C'1Ii1c I""r'rnll~ "pil" ..'\ko
da je zapremina oVlala nl'r,,'menjcna. 73
Ako se ispituic maleri;nl ." [lrirodnom ,II ,Irllgom nek..m lln'nC'>~clI fla eilindu' nar"n;en materi. jalom pr(ma la~. b.b .Hap;' so: bel ,u;.cnia a IlIlIm ,Iavi II "'honlll III I1nln"all;e i ll"I". \l' pnsllll''' prcma I"~. 7.1.
8
Rezultati ispltivanja
~.I
., RD.2likc i7n1t"tlu \TL'dnosli dobijcnih v:\gunjcm 11\'rcm,,'n..J.;im InIN\ alimn ph'mn 'n~. ! I \'rcdnu...ti dC'lhijnnicpre nnlapanja. rrcd!\tRv'jaju lnpremine knpiluI"I'" upq...nc \ "tI". \I "dp,wnrajlll'im vn'm..'nskim intervalimn. Na o~noVu lih vrcdnusti nacres se dijagram l:lrHl"min,,' vrcme. ~au ~tu.ic priL:a7ano na !dici, na taj nafin Ito sc na apscisu nnOt\c;ivrcmc L \I :\:1IIn\;l1111°i!Rrifnmd:nm merilu). a IUl0uli. natu zapreminr. upijene vade V u em (u arll:1\C1ifkHn1 mt.'fllul. Spu.ian.l,'m dt,hlicmh ul~n~n Irchu ,In la se.dobije prava linija koja prolazi kroz po~elilk koor"inll""'~ vj".l11l1ll1l1ija I I\a ,lie". I'.1.'<1l1lil11. vetinu vrsta ma1crijala tla 'c de~ava da usJed n,,"pr:l\'lIn'hli na rufelku kupilarnng upijania In IlIIijn ne nude prva, v~ da jc njen poutni deo kriv (linija 2 1\11. ,liei). Isto lako mole se de.ili da krajnje tane ne Icte na ""IV'oj linni nego ispod nje. Dn loga dnla7i kadn brzina knpilarn,'g pcnjanja nije jwnaka po ee!.'m p"'
407
8.2
Ako je linija V...I pravlI (linija I nil sliei), J'",il\\lIl IT,ak5imalnc visine kapilarm'1! J":'njun.ia h. iuutunu\u vrcmenu t, na ('sno\'u "HJn'l~a ill'u}cn,'~ .icdm,~jlh'm:
k.h ll)eficijenlll lupilarnc J'",puslljhllsli k i ~..: nn Ulinuyu 1.1'I1f~l11incupi.icn~ yodc V. \I
V. AI'2n.k.h'l il ~1'.iC sleltj "hrUlUC: l.h
Gr-2~'1
I'de je: V A
.~. zapn:mina upijcnt: \ HC\(. u ,,'m~: p\)\'r~ina luC'sL'~a u/,'rka USrra\fhl
n
~u.:fi\:u.:nal
a('M1hllnc
k
l':Jcfil',jcnal
\,.d"I'I,'pll'illil\,'~tI.
h
mak)lIlIah\01
\i:-iIiOl lal'ilanh,t:
I
Yrcm~, u ~a(ima:
I'U(O/I"I)II.
na ,\~1I cili.h.lra. n
u cm~:
i' .
io
:. II "om ~OII: U ':01 (27.:'
pcnjanja.
~m):
y, .. sp..-cifitnu l~!in" l>plllVUIII)I'OIaicrijulu. U lJ',cm-'; y. zapreminskutelll\lI ispilivanug malerijala, u kp/emJ; Vredousli za V i I ulimaju se za pruilvoljnu latku linije V-I Proizvod k.h dobija se u cm2/sal.
-
u dijugramu.
'"E u ::) ~
v.
12'
R.3
7
2S
'9
72 Q~..~ W :t
t u sallma "",
Ako je linija \. I u ",,,m J'''<',-In"n, delu kriv:l (linija 2 na slici) I.eba J'rI\Yi deo Ie linijo produf.iii dok nt J'rrdn obrazae zn izr:l~ul\l1\'anjeJ'r"i7\'odu k.h glasi JIll I1snuvu lnrrl.'min... upij~nc \!lde V u \rcmcnu t. na osnovu odnu'lt i7ratcI1ng jcdnafinom: v
-
A 1'2 (ri'-:-",-)
k. it":!
iz koje sledi obrazac: 1
k'h-
.1.. (!A ) .-2(n-n.)t
gde je n. knericijenal apsolutne f'",n7.nn
408 9
Oeena rezultata Ako jc vtcdnost proizvoda k.b veta ad 1 cm2/sat, tlo jc velo osctljivo prom': mrazu. Alto jo vrcdnost proizvoda k.b manja od 0,1 cm2/sat, tlo uopltc nije osctijivo prcma mrazu.
Ycza sa drugim standardima JUS JUS JUS JUS JUS
U.Bl.OI2 U.Bl.OI4 U.Bl.OI6 U.Bl.036 U~Bl.038
-
-
gcomcbani~ka
ispitivanja
Odre4ivanjo vlafnosti tia Odre4ivanjc spccifii!ne tdino tia Odro4ivanje zaprominskc tclino tia Odrc4ivanjo visioc ltapilarnog pcnjanja vodo u tiu Odrc4ivanje optimalnog sadrfaja vode po Proktoru
1/
.'
a: ..oP.d.IIU
patllkl
a.v"
-
880p.4
:" ;t~
641.131.3
409 Geomehanl~ka (splllvaaJa ODREDIV ANJJJ; MODULA STISWIVOSTI KRUtNE PLOCE"
JUGOSLOVENSKI STANDARD SA OBAVEZNOM PRIMENOM od I-VIl-I'69.
JUS U. Bl. 046
METODOM
,
nolenJo
be. 18-670111 od 7-XI-I968; Slu.bonl
IIli
SFIU
XII.1968.
br. 5011968.
~Testing of salls. Determination of eomp,,'ssloll mod,tllls by eirelilar slab metlrod
l2
. Prcdmct standarda
1
Ovajslandiud propisuje na~in odredivanja krufne plo~e.
'" :l:I
~
j
modula slilljivosti lIa i drugih nose~ih .Iojeva melodom
Dcfinicija
2
Modul sti~ljivosti je veli~ina koja izrazava meru sleganja (zbijanja) ispitivanog malerijnla pod dejslvom I'ritiska pod utvrdenim uslovima.
~
. =
1 ..
Na~ena
3
r ~
Modul sti~ljivosti, odreden po ovom standardu, slufi za oeenu nosivosti prirodaog ili naroeitim postupkom poboljlanog lIa (posteljiee), zatim za kontrolu kvaliteta sabijanja nose~ih slojeva puteva i aerodromskih pista, i najzad za proveravanje nosivosti gotovih puteva i aerodromskih pista (bez zastora).
tt ;..
.; 0 III ::I ... CI
a
~ .0 §
Princip
4
Modul stilljivosti odreduje se optere~ivanjem ispitivane podloge postepeno rastu~im pritiskom, posredslvom kruzne plore odredenih dimenzija, i posmatranjem time izazvunog sleganja lIa.
S 0 ~
i!
5
Oprema
5.1
Za ovo odredivanje sluzi sled~a oprema:
~
nnjmanje --,tri presakomparalora
a
-
-
~ t ::I u E ~ f ~
Q. e :I 11
oprema za odredivanje vlatl10sti prema JUS U.B1.012.
5.2
Podela na manometru prese treba da je prilagodenn vnti ispilivane podlnge i primenjenom tipu prese. Nije dozvoljeno kori~~enje podru~ja na manometru koje je v~e od 2/3 maksimalnog Olanometarskog pritiska. Presa mora biti bazdarena.
6
Postupak
6.1
Materijal na mestu no kome ~e se izvr~iti odredivanje trebo da i'ma prlblizno op,timalnu vlaznost, jer se u protivnqm dobijaju neta~ni rezultati. Zbog toga se pre po~etka iSl'itivanja odredi vlaznost ispitivane podloge. Povr~ina nn mestu ispitivanja treba da je isplnnirona i horizontalna i da je zaJti~ena od direktnog utieaja vlatenja Hi sulenja. Oko log mestn lreba da ima dovoljno prostora za opremu. Da bi se postigla ravnomerna podela pritiskn. tr~ba ukloniti delove (kamen~iCe) koji stree. a nastale ~upljine ispuniti gipsom ili sitnim pcskom koji treba sabiti.
6.2
Za ispitivanje posteljiee. kao i donjih i gornjih nose~ih slojeva, upotreblj"va se kruzna ploea od 200 eml (d... 16 em), a za ispitivanje gotovog puta bez zastora, ili acrodromske piste bez zastora, upotrebIjava se kruzna ploe. od 700 cml (d... 30 em).
;;
i.
prilisne sile 5000 kp, sa urednjem zn merenje priliskn; (mernn sala) sa podru~jem merenja najmanje 10 mOl i podelom od 0,01 mm; stabilni drza~ komparatora ~iji su oslond udaljeni oko J,50 01 od plo~e zn optere~ivanje; ~cli~na kruzna ploea, pre~nika. 15,96 em i povr~ine 200 em1; ~eli~lIa kruzna plo~a precnika 29,86 em i povr!ine 700 ocml; oslonae prese pri opterc~ivanju plo~e (obi~no natovareni kamion Hi sli~no); sekundomer; libela;
=-
r.
...
1 I.don)e I
JUGOSLOVENSKI
ZA VOD
ZA
STANDARDIZACIJU I
obnQVt XII' -,19'/1.
410 6.3
Na pripremljeno mesto postavi se kruma plo!!a i pomo~u libele proveri da Ii le!i horizontalno. Ako to nije slu!!aj, mora se povrlina ispod plol!e tako obraditi da plo!!a .zauzme horizontalan polofaj. Zatim se na plo!!u centri!!no postavi presa koja se gornjim krajem oslanja na oslonac kojl je tako postnvljen iznad prese da njegovo te!i!!e le!i pribli!no u osl prese. Zatim se postavi drta!! komparatora sa komparatorima, tako da. njegovi oslonci budu na odstojanju od oko 1,50 m od plol!e. Pipei komparatora osl~ne se na plo!!u u tri ta!!ke, pravilno rasporedene po pcriferiji plol!e.
6.4
Plo!!a se najpre optereti sa 0,2 kp/cm2. To optere~enje se dr!i jedan minut i zatlm Ie plo!!a rasteretl. Posle toga komparatori se nameste na nulti polofaj i po!!ne ispitivanje. Prvo optere~enje iznosi 0,5 kp/cm2. tim; je ono ostvareno pusti se urad sekundomer i istovremeno 5e posmatra 51eganje plo!!e !!itanjem na komparatorima. Sleganje se !!ita posle I, 2, 3 lId. minula, Ive dok Ilegnnje ne bude manje od 0,05 mm u poslednja tri minuta, ako Ie ispituje pOlteljiea, odnolno u poslednja dva mlnuta ako se ispituje nose~i sloj. Posle toga se optere~enje stupnjevito pove~ava svakJ put za daljih 0,5 kp/cm2 ave. do kona!!nog optere~enja koje iznosi: 2,5 kp/cm2 za posteljicu, 4,5 kp/cm2 za nos~e slojeve is,S kp/em2 zagotov put, odnosno aerodromsku plstu bez zastora. Posle svakog pove~anja optere~enja bele!i Ie sleganje plol!e pOlle I, 2, 3 ltd. mlnuta, sve do stabilizacije, kao Ito je napred opisano. Svako sleganje dobijll se kao aritmeti!!ka sredina iz pokazivanja triju komparatora.
7
Ixrazavanje rezultata
7.1
Rczultat ispitivanja prikazuje se grafi!!ki, dijagramom u kome se na apseisu nanosi optere~enje plo~e p, u kp/em2, a na ordinatu sleganje podloge s, u mOl, i broj!!ano, izra~unavanjem modula slilJjivosti M. po obrascu
M.-A£.. d dS, gdc jc: lip = razlika dva odredena optere~enja (u zavisnosti od namene ispitivanja), u kp/cm2, ds = odgovaraju~a razlika sleganja s, u em, ct = pre!!nik krufne plo~e, u em. 7.7.
lJ dijngramu u kome je ucrtana linija optrrc~enje-sleganje (u daljem tekstu »linija p-s«) treba, osim tc linlje, ucrtati jol tri prave, kao 110 je prikazano na II. I u kojoj su te prave oznn!!ene brojevlmn I do 3. Te prave dele colo polje dijagrama na 4 zone I zbog toga se nazivaju granil!nim IInijama
Oplerec~n)~ u kplcm2 () 0.5 1,0 15
2,0
2,5
3,0
',0
0,5 1,-0 1,5 2,0
2,5 E E30 .::J '
/.
.? g,3,5 ~ VI ',0
Slika I
411
Zone se oznlltnvlIju Sa 1 do IV i pripadaju raznim slepenima noslvosll raznlh vClta podlosa, na sle. deei na~in: -
zona I, ispod linije J, pripada tlu (posleljici) neclovoljne nosivosli, zona II, izmedu linija I i 2, pripada tlu dovoljne nosivosti, . zona III, izmedu linija 2 i 3, pripada donjem noseeem sloju dovoljne nosivosti, zona IV, izn:.d lin;je 3, pripada gornjem noseeem sloju dovoljne nosivosll. Proma tome u kojoj zoni le!i ucrtana Hnija p s, cenl se da Ii nosivost Ispilivane pod lose odgovara namenjenoj svrsi.
7.3
-
Pri ispitivunju gotovog pula, odnosno oerodromske pisle, bez mslora, m uCrlovonJe linije p . treba, umesto dijagrama prema sl. I, koristiti dijagram prema sl. 2.
Oplerecenje v kplcm2 0 0,5 1,0 1,5
2,0
2,5
3,0 . 3,5
4,0
4,5
-
S
5,0
0.5
E E /,0 ::. .~ § /5,
B
2' Vi 2,0
A Sliko 2
Grani~na linija koja .Ie ucnana
8 8.1
Ocena
u tom dijagramu deli polje dijagramo u zone A i B.
rC1.ultata
Do bi se ocenilo da Ii ispitivono podlosa odgovara propisonim uslovima, slu'c sledeen dvn kllterijll: u) linij'a p - 5, nocrtana premo la~. 7;\, morn le!ati u odrcdenoj zoni dijagrama premll ta~. 7.2, b) izro~unala vrednost M, mora bili veeo Hi jednaka vrednosli propisunoj u odnosnom stnndllrdu Zll i~pitivanu
podlogu
(ova se mo!e
proveriti
i grafi~kl
oko Ie II dijagramn
p
-.
s spo.lc dve gra-
\li~ne la~ke koje odgovuroju ruzlicl AI'; liniju kojo Ie. tako doblJe ne sme imotl veei naail> od . odgovarajuee gruni~ne linije).
8.2
-
U pogledu poloiaja linije p s u dijagramu va!i sledeee: Hnija p s posteljice mora a celini le!atl iznlld groni~ne linije I (u zoni /I iIi i7l1ad loga); IIko se vrednost M. ocenjuje grafi~ki, Hnija ~iji nagib se uporeduje so nagibom grnni~nc linijc I dol>ijo so spajanjem laeaka linije p-s za p i p = 1,5kpfcm2; ako .Ie nagib Ie linije monji iIi = 0,5 kpfcm2; jednak nagibu linije I, znaei da .Ie M.:>250 -- 11nija p- 5 donjcg noseeeg 510.10mora u celini Idali ;zn"d graniene linije 2 (u zoni III ili iznad loga); linija koja pokazuje vredn!>sl M. dobija se spojonjem laeoko zo p 1,5 i ~ 2,5 kpfcm2; I' akoje nagib Ie Hnije manji iIi jeclnak nagibu linije 2, zna~i da .Ie M.:> 400= kpfcm2; - linija p - s gornjeg noseeeg sloja mora u celir.; le!ati iznod gmniene linije 3 (u zoni IV); linija koja pokazuje vrednosl M, dobija sc opet spnjnnjem toeoko zo 1,5 i p 2,5 kpfcll12;ako je I' njen nagib manji ili jednak nagibu linije 3, znaei do .Ie M.:> 1000 kpfcm2. =
-
-
-
8.3
Linija p - s golovog pula, odnosno aerodromske pisle, bez zastora mora u celini le!ati u zoni R dijagrama prema sl. 2. Linija koja pokazuje vrednosl M. dobija se spajanjem laeaka zo 2,5 j p= = =3,5 kpfcm2. Ako .Ie nagib te linije manji ili jednak nagibu grani~ne linije koja deliI' zonu A od zone B, znoei da .Ie M.:> 1000 kpfcm2.
412 8.4
Ako linija p - i Ispitiv4ne pod loge ne zadovolJava odgovar~ut!e ullovelz ta/!. 8.2 odnolno 8.3, mora Ie Ispitivana podloga poboljlavati podesnom obradom ill zamenitJ materijalom vet!e nOli. VOlt!.
Veza la drugim standardilna JUS JUS JUS JUS JUS JUS JUS JUS
U.E3.020i U.E4.010 U.E4.012:U.E4.014:U.E4.016 U.E4.018 U.E4.020' U.E9.020. -
Tehni~ki TehniCki TehniCki TehniCki
uslovl uslovl uslovl uslovl
za za za za
luadu luadu Izradu !uadu
betonskih kolovoza povrlinskih obrada zaltora bitumenskih I katranaklh makadama asfaltnih betona;
TehniCki ullovl za luadu katranlklh betona; Tehnii!kl uslovl za luadu asfaltnlh I katranlklh Tehnii!kl ullovl za Izradu IIvenlh alfalta
betona po hladnom
Klasii!ne I lavremene podloge za pUleve. Tehnlekl ullovl za luadu slendardl Iz oblasti puteva
,. It&rrlpa: Beoara4Ut1 .r.UC!k1 UYod
-
...,rad
pOltupku
-
I drugi
AI... o~.'H.J
413
..OBAVBZNOII I'BDDNOII ... I.VD-1M.
.oIeaje br. 1.-6701/1... '.XI-IHI,
.~
Testing of soils. Determination
I
1
:1
II""""
1I8a
D-IHI. N. "/IHI.
I"'"
of optimal water content of a sol/ stabilized by clment
'?redmet standard. Ovaj standard
I
JUS U.Bl.048
Geo_bJIDJ~ka ItpJd'uja ODREDIV ANJE OPTIMALNOG SADRWA VODE CEMENTOM STABILIZOVANOG TLA
.JUGOSLOVENSKI STANDARD
propiluje
na!!in odre4ival\ia
optimalnol
ladrfaja. vode c:emcnlom Itabillzovanol
tla.
DefiDicija Optimalni sadrfaj vode c:ementom slabilizovanog tla je onaj sadrfaj vode koji, pod odre4cnlm ullovima, omogu~V8 hidrataciju cementa u melavini tla i cementa i postizal\ie maksimalne zbijenolti te melavine.
II 1
f
3
I t
Namena Opit Iluf.i 7.8 odre4ival\io nBjpo~uljnije melavine cemen.a puta iIi aerodroma, iua4ene od cemenlom. ltabilizovanog
4
i tla pri iuadi Ila.
koluvozno
kons.rllkcijc
PriDcip rada
. Zbijal\iem
melaviDe materijala tla sa cemenlom pri raznim sadrfajima vode, a pod istim uslovima zbijal\ia, i merel\iem zapreminlke tef.ine odre4uje Ie postignuta zbijenolt mdavine.
\I
i 5
I
Oprema Za ovo
II
a
odre4ivBl\io
11uf.i Iledc:l!a
oprema:
- olJrema prem I JUS U.BL038, -. Ihni!!keruovice.
1 1:1
I
a
f 8. 8
f
6
Naan odre4ivanja
6.1
Prlprema
IIZOrao
Za odre4ival\ie je polrebno 15 o
I 1IIIaa)e
'1 .lUGOSLOVENSKI ZAVOD ZA STANDARDIZACUU
I
I
2. abRII.' X11-1971
414
6.2
~YUIe 0ptima1nI ..d~
vode tla odreduje lei prema JUS U.BI.038.
Veza .. drugim ltandardima Gcomebanil!ka ispitivanja JUS U.BI.OI2 - OcIrediv&l\ieVldnOiti t1a JUS U.BI.OI6 - OcIredivuVe zapre.minsb ldiae JUS U.B1.038 - OcIredivanje optimalno, ladrfaja vode po ProktorU JUS Z.Bt.024 - Zaltitne rukavic:o od prirodae ill Iintet1t!ke sumo , ,
.~I --.1I4IId..- ..- - ........
Dit 614. 131. 3
.
415 JUS U. BI. 050
Geomehanlfk8 l.pltfYUja ISPITIV ANJE OTPORNOSTI CEMENTOM STABIUZOVANOG TLA PREMA MRAZU
I11GOSLOVENSKI STANDARD U I'IUIIDIOJl .. 1-1-1t'70.
.. 2S-V1.IHtI 8eIuJe 'r. 11.3871/1
VII-I969. III. sn.r br. 29'196'.
TrsllnK o[ solis. Rrslsloner ermrnl slobl/1z1tI ;olls 10 [Trrllllg
I
I
Pretlmet itandarda Ovaj IIUldard
propilujc
na~in ilpiliva..ja
otporno.1i
cemontom
Ilabilizovano,
1111prema mrazlI.
I
z
Na"e118 l.pitivanJc Iluti za ocenu otpornostl cementoni liabillZDVanol Ua prema mrazu, odn05no za ollredival\ie minimalne potrebne kolil!lne cementa &Ii Izradu kolovozno kon.trukcije zahtevane ja~l"e
f
otpome prema mruu.
.
'
3
I
PrlDeI, rada Prime.vuju Ie Iledete dye melode: ,a) odreduje MI promena zapremine i JIIIbitak mase uzorka izlo!enoa uzaltopnom smrzavanju i kravljenju odredenim po.tupkom: b) odreduje Ie 'Iepen Imanjc~a prili.ne I!vnt~ uzorka Itlof.cnol uzastopnom IRlrzava'\iu I kravljc. . nju, iuwn indeklOm otpornolti,'
I
.i
4
-
I
I
-
.
temperature
nife od -20
POIUda sa rottiljem i poklopc:om za l!uval\ie uzoraka
-
upijac!i papir; p!itka polUda la drlkom za prenotcnje
-
&Ijusno merilQ.sa tamol4!u 0,1 mm: hiaroskopni podmetal! /lJ 12 em od rtlea; zaltitne rukavice.
5
I
la mOJIII~nol4!u poltizanja
-
-
I II
hlad.vak
- termol-boca,
f . a
I
Oprema Za ovo ilpitivanje sluti sledcQ oprema: oprema prel1l8JUS U.BI.OI6, JUS U.BI.030 i JUS U.BI.038;
x 30 em x 20 em;
-
.C;
u vlafnom
dimenzija 60 em X
uzoralta. velil!ine 15 em)( 1,5'em;
PrlpreD18 uzoraka Na vuduhu Ie Ilull 6 do 9 1.;1materijaJ.tlal prollCljokroz litO olvora od 4,16 mm, ill 5,0 mm. Odrcdi Ie aadrfaj vodo u uzorku I dOCs. kolll!ini vode koli Jo potrebna dl 10 ,dobljo uzorlk II optl. malnim sadr~em vOtio prema JUS U.BI.038. Ptilikolll dodava.va vodo troba obrltltl palnju na Jlllbitak vode ulled dtde, 1IIOIanj1. Zbo, tOil Ie peskovitom matorijahi dod" 0,5%. I gllnl 2% vlte vode, ~ua u odnoau na muu IUVOI matorijaiL MatorijaJ la optlmaJnlm ladr~om vode oltavl so 1'0110tnoIu1Ja da Itojl 24 ..ta u bonnetltkl zatvorenoj poludi. Zatim 10 dodl odredena kolleina cementa. Cement Ie dom u odnOIU na muu luvol DlltorijaiL Matorijal la c:ernentom mel. Ie Ive dok SOlie poatlpe RvaOll101DI boJa. Trl\ial\io IlIaI!in IIIOIuJI pcjdoso Ie tako da odgovanVu mela.vu \IIOIav\no 118 toronu. Od tako prlprolllljcJle melAvlno Izrlde .e uzon:l u .tandardnom Proktorovom eillndru I nabijalu u .Iojovlproplaanolll oneraijom. POlio n.bij~1 Ivaleo. 110Ja uzoika, ,ornj. pomlnl pojedinoa nabljonol aIoJ. JIII8IOSOIzbruda brudallla dublno do oleo 3 mm, da bl Ie sa 11ed061111 .Iojem lto
boljo vezao.
,
Poslo zavrlcnol nabijal\ia uzorci ae pafljivo Iz\'ado Iz ciliDdr. I POIII~ uzorakl ltaVO u posudu sa roltiijem i poklopc:om.
t
prosloru,
. .....
r
plltke poaudo za preootcoje
I. obnoYl X.-1971.
nJOOSLOVBNSKI ZAVOD ZA STANDAltDIZACUU I
.-
416 Sa jednom odredenom kolifinom cemenla polrebno je izradili dva uzorka: jedan za odredivanje promene zapremine, a drugi za odredivonje gubilko mase. Izra~una se zapremina V prvog uzorka, a vagal\iem ustanovi masa m drugog uzorka. Uzorci se fuvaju u vlafnom prosloru 7 dana.
6
Ispitivanje metodom odret1ivanja promene zapremine i mase
6.1
Poslupak Posle 7 dona Ictanja u vlatnom prosloru uzorci se izvadc. >Iave na higroskopne podmelafe i zajellJlo so njima stave u hlodnjak i izl01e smrra\'anju 16 sali na lemperaluri od -10 do -15 .C. Temperalura u tom inlen'alu hira se u 1-avisnlls.i lid Illga dll Ii je malerijal u kolovoznoj konstrukciji viKe ili mal\io izlll1.en sml'zavanju.Posle smrzavanja uwrci sa podme\a6mo izvade se iz hlodnjako i stave u prostor zasicen "Iagom do se olkrnve u loku od 8 sali, pri ~emu higroskopni podmelnfi mornju bili u dodiru sa "odom. Ovnj proces smrzavanja i kravljenja pl'edslavlju I ciklus. Jspitivnnje se sasloji iz 14 takvib ciklu>a. Posle svakog ciklusa uzorke Ireba okrenuli. Posle Ir«eg ciklusa uzorke Ireba delaljno pregledali i zabele1ili pojavu pukolinn, udubljenja, noprslina, raspadonja itd. Ako se poslo lest08 ciklma ustanovi da sadrfaj cementa nije doyoljan, Ij. nko se na uzorku pojave udubljenja i raspadanja Ileba obuslaviti ispilivanja tih uzoraka i izradili nove uzorke sa yoCom kolifinom cemenla. Ako se posle izvrknih 14 eiklusa okrnje somo ivice, uzorei zadovoljavaju. Po uvrlelku po.lednjcg ciklusa aha uzorka se'i1.vnde 11.prostora zas;Cenog vlagom, Nil jeduom uzorku 8e mere.\iem vb"o nn 4 mesla unakrsl i pretnika nn 3 mesla (gore, dole i na sred,in; uzorka) odredi 1.apremina VI, Na drugcim uzorku se vaaanjem uslanovi masa mi.
6.2
luai!unavanje
rezuUata
Rezultat ispilivanja izratava se promenom
zapremine i gubilkom
6.V-~'IOO
mase prema sledeeim obraseima:
V
m-m. 6.m--.IOO m gde su: 6.V - promena zapremine, u %: V zapremina uzorka pre ispilivanja, u cm'; zapremina uzorka posle ispitivanja, u cm.': VI 6.m - promena rnase, 'u %: m - maslI uLorka pre ispitivaoja. ml - masa ulorka posle ispilivanj" u g.
-
6.3
Ouna
olporoosti tla prema mrazu
Ccmenlom stllbilizovano 110 zadovoljava a sem loga ako gubitak mase nije veei od:
-
7:;-~ za 1411.
L"
7
Ispitivanjc
7.1
Poslup.k
ako je mak.imalna
promena
zllpremine
maf\ia ou ,;.,
glinovile malerijale, pcskovilo-Iljunkovile malerijale. metodom
odredivanja
smanjenja
pritislle i!vrstoCe
I'ripremo so dva uzorkll premll laf. 5, nli no u Proklnf'lwim r.ililldrlinn, nogo u cilindrimn 1'1"'... JUS U.nI.030. Poslo zanlenng nllbljunjll uzorel 8e pc'.Ijlvo i,ll,nll 11.ciilndra pl\7.ccl dille no oAle'.,. 11zallm so znmofo II lefnl pararin, pa so zajedno .a pllf'lIrinskom ohlogom, kojn se na ojlma obrllZuje, izmere. Posle 10[1"!IOpanovo slavo u Icfni parann i osillve II njemu 7 dana. Posle loga roka Izvnde so iz pararina i p"'I1"" izntere. Uzorei n~ smeju izgubili vise od po 2 g: nko 10 nije slufllj, moraju se IIleli nov; u/.llf'ci knji Ireba tla zadovnlje nllvedeni uslov. POlom se pnrafin pll!ljivo ukloni sa uzoral:a
ua
ne ,';;Iele, pa se uzard pulOpc u ~ud sa vodlHo lemperalure 25+2 .C i oslave u njoj, Posle
"" 24 salll so jcJan uzorak izvadi iz vade, obri~c upijaCim papirolO, stavi u zapll~af od plule odgovara,iuCe lermo, ,'''co, "de vrpcom za zapu~ac lako Ja njegova [lornja povr~inll bude u ravnl s. gornjom pll\f'.inom I.:'pu~ea. Znpulaf su uwrkofl1 slavi sO na lernll'~ boclI u kojoj 50 n8101.ivoua lemperaIllre M "C. "olieina vode mMa bitllakva ,Ia donji kf'lIj ul.C'I'kllle~i (i em u voui. Termosboca sa uzorkom slll\'i u hlallnjak no lemperaluriod --Ie> do --15 'C I ,"I lid d:,le1i 16 5uli. Temperaillra 80 mOla s" konll'oli'lIli lermomelrom. Posle le!anja od 16 sali i/.\'lIdi se lennos bocn iz hladnjaka I uzorak iz lermns boce, pa se uzorak oslavi da se kravi 8 sali na lefOpl'raturi od 25 +2 .c. Ovaj proccs smrzavanja
417 i kravljenja predstavlja I ciklus. Taj postupak se ponavlja u 14 ciklusa. Poslo zadnjeg ciklusa uzorak se stavi na pogodno postolje da se drenira IS minutn, a 10 so u~ini I sa drugim (kontrolnim) uzorkom koji jc bio ostavljen u vodi I nije bio podvrgnut procesu smrzavanja I kravljenja. Potom so Da jedDom i drugom uzorkl! 04redi pritisna I!vrstoea prema JUS U.BI.030, slim da brzina deformir~a uzoru bude 12,1 mm u minuti i odredi pritisak p, odnosno PI prl kojima nastaje 10m uzoraka.
1.2
Izracuaayuje
rezultata
Indeks otparnosti
prema mrazu, u procc:nlima, izra/!uDava so po sled~om
obrascu:
R...e'IOO P. gde je: p - pritisak pri kome nastajc 10m smrzavanog i kravljeDog uzorka, u kp{cm2; PI
1.3
-
0-
pritisak loma kontrolnog
uzorka, u kp{cm2.
olpornostlIia premamrUII
Cementom stabilizovano
110 otporno je proma mrazu kada indok8 otparnoati
Veza .. drugim slandardima JUS JUS JUS JUS JUS
U.BI.OI2 U.BI.OI4 U.BI.OI6 U.BI.030 U.BI.03B
-
Odredivanje Odredivanje Odredivanje Odredivanje Odredivanje
vla!nosti tIa spccifi/!no tdino zapreminsko tdi~e pritisne I!vrsto&: \la optimalno sadrfine vode pa Proktoru
.'UDP8: .80pad81d pa.OlIr:I
- ........
iznoai najm~o
BOy'.