Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta
FORMA je izraz egzistencije neke strukture i kao takva ona je nedvojiva od onoga stoje karakteristično za tu cjelinu. Forma je manifestacija cjeline, ovisno o visno o tipu medija u kojem se pojavljuje (akustični, taktilni, vizualni).
GEŠTALT psihologija bavi se problemom oblika form e, problemom čitljivosti oblika (izbjegavanje dvosmislenih formi). Pomoću sustava ostalih osjetila nadoknađuje se nedostatak vizualnih znakova. Malim pomakom iz stabilne forme dobiva se dvosmislenost. Proučava zakonitosti međusobnog djelovanja djelo vanja boja i djelovanja boja na promatrača. Umjetnost se bavi formom preko autora, a dizajn usklađivanjem tih for mi. mi.
OSNOVNI ZAKON VIZUALNE PERCEPCIJE
Tijelo se vidi onako kao to vizualni uvjeti dopuštaju dopuštaj u
ZAKON PREGNANCE
Zakon koji diferencira subjektivne kvalitete ljudi prema njihovoj usmjerenosti na manji ili veći veći ritam (naginju ritmiranju ili simetriranju) tj. zakon koji uvjetuje stabilnu formu za razliku od napete. Dijeli se na: a) SIMETRIJU (sustav poravnavanja) - Grčk a i Rim, renesansa, klasicizam
b) RITAM (sustav izoštravanja) — ekspresionizam, — ekspresionizam, barok, helenizam, futurizam
TIPOVI JEDNOSTAVNOSTI a) SUBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST - reinterpretacija oblika onoliko jednostavanog koliko ga je pojedinac kao subjekt u stanju pamtiti i replicir ati na istom nivou. b) OBJEKTIVNA JEDNOSTAVNOST-nastoji formulama geometrije oblika utvrditi stupanj jednostavnosti. Jednostavnost ovisi o ukupnom zbroju kuteva, br. različitih različitih kuteva i broju neprekinutih linija. Formule za određivanje: određivanje:
1. omjer različit omjer različitih ih kuteva i ukupnog br. kuteva 2.br. različitih kuteva i neprekinutih linija. 3. br. neprekinutih linija
Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta
c) RELATIVNA JEDNOSTAVNOST. - Redukcija strukturalnih elemenata između između objekta i prikaza objekta. Tumači se kao optimum oblika u odnosu na značenje. Umjet. stilovi su po svojoj strukturi različiti po pitanju strukturiranosti: niskostrukturirani stilovi :
neoklasicizam, konstruktivizam, supramatizam, kubizam
visokostrukturirani stilovi :
barok, renesansa, naturalizam
Na njoj se najviše formira vizualni svijet. Ako je relativna jednostavnost zadovoljena, forma je dobra.
VISOKO I NISKO FORMALIZ FORMALIZIRANI IRANI STIL
Ovisi o stupnju jednostavnosti. Svaki stil najracionalnije tumači ono što želi (zato-sadrže (zato-sadrže nisku dozu relativne jednostavnosti). NISKO-> supermatizam, kontruktivizam (Mondrian) ->srodnost - >srodnost s dječjim crtežom - svjesni infantilizam VISOKO -> Rembrant, Rubens-> realizam, verizam, naturalizam, klasični stilovi, barok, renesansa, Rim, Grčka -> relativno su jednostavni jer na jednostavan način prenose kompliciranu poruku
TIPOVI LJUDI KOD DIJELJENJA LINIJA principijelni - važna im je percepcija memorijalni - važno je predznanje
LIKOVNI ELEMENTI
- točka - crta - boja - ploha - površina - prostor - volumen
Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta
crtež koji pomoću likovnih elemenata stvara dojam fizičke stvarnosti MIMEZIS - crtež
IMAGINACIJA - razvija osobni govor i doživljaj
ESTETSKI ZAKONI
ZAKON SIMETRIJE - temelji se na načelu da su djelovi lijeve i desne strane u ravnoteži u odnosu na središnju os; to je odnos međusobnih težina u kojoj je težina lijeve strane jednaka težini desne; u likovnosti predstavlja zaustavni element, statičnost, koheziju, povezivanje; ravnoteža slike se postiže veličinom oblika, tonskom gradacijom i bojom. Asimetrija- povećava povećava se br.elemenata i ritam ZAKON RITMA - osnova pokretljivosti, gi banj, banj, dinamike, života;. Ritmom oživljavamo oblike postavljene zakonom simetrije i proporcije. Osnovna linija ritm. pokreta je dijagonala. Ritam se postiže gradacijom ploha, suprostavljanjem linija (Cezzane), sukobom svjetlo - sjena (barok), i nanosom boje (toplo - hladno; impresionizam); predstavlja izmjenu elemenata i njihovih intervala- suprotno je simetriji. Ritam postižemo postižemo ponavljanjem=oblika koji se postepeno povećava. Sjevernjačka kultura teži ritmu (vodi do apstr akcije) akcije) ZAKON PROPORCIJE - usklađuje veličinu i položaj oblika prema okomitom položaju; idealna kombinatorika između simetrije i ritma. ZAKON DOMINACIJE (ZLATNI REZ) - izveden iz simetrije i ritma tvore njihov idealan odnos - nema dominancije djelova nad cjelinom; Manji dio se odnosi prema većem kao veća nasprem cjeline (2:3, 3:5, 5:8). Povezuje prva tri zakona. Pravilom zlatnog reza koristili su se Egipćani i Grci (Partenon)
ZNAK
pojam koji osim po sebi i ma neko 2 značenje. To je forma koja je registrirana akustički, vizualno i sredstvo je komunikacije. Forma + značenje = znak - SEMIOLOGIJA - nauka o znakovima - SIMBOL - dogovoreni znak - SIGNAL - npr. dim; prirodni znak koji govori daje negdje vatra
Medijski dizajn 2012. / 2013. – Vizualna kultura - skripta
FUNKCIJE ZNAKOVA
(znak —> označeno)označeno)- govori o odnosu znaka i značenja, između a) REFERENCIJALNA (znak —> onoga o čemu se govori i poruke. Podjela na: figurativne (znakove koji sliče prirodi) i apstraktne (znakove koji ne sliče prirodi) Figurativan znak — ima — ima određene vizualne sličnosti u strukturi sa onim što označuje (figuracija — svaki — svaki oblik komuniciranja koji i malo p odsjeća na refernta) Apstraktni znak - bolje pokriva izvjesne forme koje po svojoj prirodi nisu vizualne; lakši su za komunikacijske aspekte ako su prikazani apstraktnim znakovima - slova —» poruka) - nastaje između autora i medija medija b) EMOCIONALNA(davaoc, autor —» Daje ideju za stvaralački rad budući da nas priroda inspirira za stvaranje određenih ideja ideja ovisi prvenstveno o našoj kongitivnoj mašti. odnosu na samog sebe, predstavlja odnos medija unutar sebe. c) ESTETSKA - znak u odnosu Sredstvo poruke postaje i sebi cilj. Razlikujemo dijelove (stvarni dijelovi konstrukcije) i komade (nisu stvarni dijelovi); estetski problemi se bave tim problemima strukturiranja dijelova i komada i cjeline u željenom smislu. d) FATIČKA (prepisivačka) - utvrđivanje tipa stila, ima za svrhu održavanje poruke bez prekida. U području likovnosti o na likovnom mediju daje osobine temporalnog (vremenskog) medija, npr. strip - nastavlja na stavlja se kroz sličice, film - temporalni medij, nije informativnog karaktera nego je podrška mediju koji se može ugasiti. e) KONATIVNA FUNKCIJA (prepisivačka) - veza koju čine znak (poruka) i primaoc. Propisuje kako će se poruka čitati odnosno razumjeti - definira je kvaliteta primaoca (sposobnost primaoca emotivna ili logička - osjećaj, znan je)
Kandinsky - umjet.djelo je uspjelo koliko je u stanju prenjeti poruku gledaocu f) METALINGVISTIČKA FUNKCIJA - između emocionalne i konativne služi za uspješnije isčitavanje poruke kao dodatak dodata k kodu (npr. slika i tekst – uz ilustraciju postoji i poruka)
