esp zo (1),81-98
Zagreb,1994.
UDK: 9436>18/19" PregledniClanak Primljeno:5 IX. 1993
Demonizacija Habsbur5kemonarhije kao metoda historijskih istraZivanja TOMISLAVMARKUS Institutza suvremenupovijest,Tagreb,RepublikaHrvatska
Komparativnom metodomautoranalizira postojanje demonizacije u historijskim istraZivanjima povijestiHabsburSke monarhije,kaotendencije da se habsbur5ka drZavai njenetemeljneinstitucijeprikaZuu Stonegativnijem kontekstu.Ukazuje sena znadenje problemai, posebno, nanjegoveuzroke.Autor se,takoder,osvrCe na nekaustaljena shvaCanja o HabsburSkoj monarhijiio hrvatskomnacionalizmu do 1918.
l. Uvod Pod demonizacijom razumijem tendenciju da se odreden povijesni fenomen (individualna egzisrencija,srranka, religija, drLavaitd.) prikaZe >gorim< nego Sto on objektivno jest, putem subjekrivnog pridavanja objektivno nepostojecih >negativnih( kategorija i osobina. ,Negativneo kategorije mogu biti izraLenena razlidite nadinei primjenjene na razlidite razine druStvenestvarnosti (moralna, politidka, religiozna, drZavno-pravna razina itd.), ali uvijek s istim rezultatom - nepoznavanje povijesne istine. Demonizacija, misljena na ovaj nadin, moZe, po svom podrijetlu, proizlaziti iz znanstvenihili, Sto je, osobito u zemljama istodne i srednje Europe, mnogo (ei(e, izxanznanstvenih(uglavnom politidkih) tendencija,luz tredu mogudnosrnjihova kombiniranja.
1 nistinkciiasemorauzetirelativno, jer razdvajanje znanostii politikea limineispada nemoguceu modernimdru5tvima,gdje su obje struktureojavne.stvari,za razlikuod tradicionalnihdrustavau kojimaje znanost,kao neprofesionalno zivotnoopredjeljenje bogatihi obrazovanih pojedinaca, ostajalau >privatnoj< sferi.
81
C s P 2 6 ( 1 ) , 8 19 8 ( 1 9 9 4 )
T MARKUS,D
prostore prije koja seodnosena juZnoslavenske Monarhije i to onih istraZivanja, 1918.godine,2pogotovo u odnosu na historiju3Hrvatske. Postoje trirazlogazbog kojih je potrebno istraZivatifenomen demonizacije habsbur5ke monarhije. Prvi i osnovni razlog jest dinjenica da je rijed o vrlo znadajnoj metodi istraZivanjapovijesnih procesaprije 1918.godine u hrvatskoj, srpskoj i slovenskoj historiji s mnogim netodnim implikacijama i naknadnim zakljudcima. Metoda se, istotlobno izralavala na razlidite nadine,desto posredno,oSto dodatno otelava njezinu specifikaciju i analizu. Drugi razlog vezanje uz mogu6nost(opasnost) da se demonizaciia Monarhije, uslijed znatne izmjene povijesnih okolnosti (kao na kraju 20. stoljeda), negira suprotnom krajno5iu, tj. idealizacijom.' Idealizacija se, kao i demonizacija, ne moZe opravdati iz epistemoloSkoga konteksta, jer zna(i zanemarivanje >negativnih<,a precjenjivanjeili izmiSljanje>pozitivnih< vrijednosti, zbog degaovaj rad ne treba interpretirati kao >obranu
Naved 17. i veCidi tradiciona i pad Mona Monarhije nacionaln programv0 nije dudnor kratkovidn conditio sir drZava. Me nacionalne u zbilji nje godina 19. moguCnos madkei ma dostaje dis imali mada
T MARKUS, Demonizacija Habsburike monarhije
2 Rad ie zamiSljen kao ukazivanje na opde karakteristike i tendencije koje su oblikovale demonizaciju kao historijsku metodu. 3 Historiiu shvadamkao znanstvenudisciplinukoja se bavi proudavanjempovijesnih procesana razliditim razinama(politidkoj,ekonomskoj,kulturnoj, religioznojitd.) ljudskog koji se destoupotrebljavakao sinonim pojma "historija< djelovanja.Izraz "historiografija<, (Sto metodoloSki nije opravdano), ovdje se uzima za oznaku znanstvenogproudavanja historije. 4 Istaknuti hrvatski historidari u posljednjim desetljeCima(JaroslavSidak, Mirjana Gross, NikSa Standidi Petar Korunid) uglavnom se nisu upuStaliu eksplicitnadokazivanja >demonskog< karaktera Monarhije, ali su zastupali shvadanja koja su vi5e iti manje inspirirana demonizacijom. Ovdje, prije svega,mislim na ono Sto nazivam teorija samostalne Jugoslavijeo demu Cekasnije biti vi5erijedi. s Kao Sto demonizacijaMonarhije afirmirana, medu ostalim, s projugoslavenskih ie pozicija, tako njezina idealizacrja(npr. idilidno doba dobrog Franje Josipa) moZe biti afirmirana iz antijugoslavenskihpobuda. 6 Oligarhijski sustavvrijednosti podrazumijevavlast uske manjine iz redova privilegiranih staleZaili kasta na delu s personalnimvladarima.U oligarhijskim druStvimanejednakost temeljena na tradicionalnim privilegijamaje osnovna karakteristikameduljudskih odnosa. Ohlokratski sustavvruednosti eliminira nasljedneprivilegije,staleskiiti kastinski sustav u ime opCejednakosti, a vlast pripada ili brojnoj manjini ili, s postupnim pro5irivanjem biradkog prava na siroma5nijeslojevei Zenskidio populacije,velikoj veiini.
82
Rijed j narhijekao no uvjetova nizacija se propasti zb denih povije Galatijem,I zbog urode na lijedenja Monarhije r pnmarno ur stavljapolit
Potreb Sto je on, za koliko je m gudnostine historidara(
7 Unut federalizac osamostalji ji) ili nanjego Hrochobilje bei den klein Monograph 8 Intelle toWorldWar Developme e Nesto slavenstva, po
T MARKUS, Demonizacija HabsburSke monarhije
CsP26(1),sr-eS(lee4)
Navedenesuprotnostinisu postojaleu vremenuiskljudivapostojanja(16., 17. ive6i dio 18.stoljeda)ili dominiranja(kraj 18.i prva polovica19.sroljeca) tradicionalnogoligarhijskogsustavavrijednosti,s dimeje uskopovezanuspon i pad Monarhijekao politidkesile u Europi.JedinaSansa dugorodnogopstanka Monarhije u modernoj epohi nacionalizmabilo je preuredenjena temelju nacionalneravnopravnosti i suvereniteta nacionalnihdrZava,Stoje bio o_snovni programvodedihpolitidkihgrupacijanenjemadkih i nemadarskih nacija.'Stoga nije dudnoda hrvatski,deSkii slovenskipoliridaristalnoizraZavaju dudenjenad kratkovidnoSdu>Beda<,koji Zeli opstanakMonarhije, a ne Zeli ono Sto je conditio sine qua non njezinaopstanka- ravnopravnostnacijai nacionalnih drlava. Medutim, takvo preuredenjenije bilo mogude,jer zahrjevada sve nacionalnepolitike budujednakepo svojojsnaziili, barem,bezvedihrazllka,a u zbilji njemadkai madarskapolitika (ponekadsamo njemadka,kao 50-tih godina19.stoljeda)imaju znarnuprednostpred ostalima,dimese iskljuduje moguCnostfederalizacije
urodenihsudbinske< ili >prirodene
Potrebnoje istraZivatifenomendemonizacije HabsburSke monarhijei zato Stoje on, zapravo,nepoznatkao posebanznanstveniproblem,jer ne postoje, koliko je meni poznato,posebniradovio njemu.Time ostajuotvorenemogudnostinegativnogutjecajanadaljnjaistralivanja,bezobzirana to Stou dijelu historidara demonizacija nijeznadajna.'
8 Intellectual and Social Developmentsin the Habsburg Empirefrom Maria Theresa to worldwarI,ur.s.B. wintersiJ. Held,NewYork-London,1975.-Introduction,3(dalje: Developments). e Nesto slidnonalazimoi u drugoj znadajnoj metodi- teoriji nacionalnog jugoslavenstva, po kojoj nekihrvatskipolitidarii strankeu 19.stoljeduzastupajujugoslavensku
83
T MARKUS, DemonizacijaHabsburlkemonarhije
2. Uzroci
2.1. Jugoslavenski kontekst
csP 26(1),81-e8(1ee4)
T MARKUS, Den
vija ne bi mc vrijednostir ovisiloo >sh narhije da Ze prvoj ili mo jugoslaven slavijinakon Demon znadajnihra historiju,ali povijestiHn opisujepolo ti, bezsintez tadasnjihpo Stomeovdje nakon 1797 Razlog,vjerc ra. Medutim 1 stati snazan Novinellirsl(l Srbina,dime MoZdaseu I vlast u juZn narodnostii kog dvora,k darskogpart interesnusfe u vrijemesv izvana,te jar snaga (nac ozradjeSire hrvatskogna litike, a neo joSnematra
11Hrvatt t'N.dj.,
Dalmacijitem od gotovo svih 13 Isto, 1 la Isto, I 1s Isto,2 16 P. Kor Znadaj juZnos Srba ostali rav kalesu 1918.r da su >jugosla ideologija,399
T MARKUS, Denonizacija Habsbur*kemonarhije
Csrzo1r;,sr-eelrse+;
vija ne bi moglanastati.Tb je upudivalona potrebuobezvredivanja temeljnih vrijednosti ranije drZave.Oblici obezvredivanja mogli su biti razliditi, Sto je ovisilo o >sluZbenim< vrijednostima,ali nemabitne razlikeu optuZivanjuMonarhije da Leli >>razofitijugoslavensko jedinstvo<(kako se destoformuliralo u prvoj ili monarhijskojJugoslaviji),odnosnoda >Siri razdori mrZnju medu jugoslavenskim narodima<(kakoseformuliralou drugojili boljSevidkoj Jugoslaviji nakon 1945.). DemonizacijahabsburSke povijestimoZese pokazatina primjeru nekih znadajnihradovaFerdeSiSiCa, dovjekakoji, dodu5e,nije utemeljio hrvatsku historiju, ali ju je uzdigaona europskurazinu.U svomepo-znatomdjelu o povijesti Hrvatskepotkaj 18. i u prvoj polovici 19.sroljeda,"SiSiCderaljno opisujepoloZajKraljevineHrvatske,s naglaskom nadrZavno-politidkoj povijesti, bezsinteze,kojabi uzelau obzirdrugedruStvene strukturei bezdubljeanalize tadasnjihpolitidkih dogadaja.Direktne demonizacijeHabsburSke monarhije, Stomeovdjeprimarnozanima,ne nalazimo,osimusputneopaskedaje Austrija, nakon 1797.,podupiralatalijanskielementna Stetuhrvatskogau Dalmaciji.'z Razlog,vjerojatno,jest i u odredenomosobnompolitidkomoportunizmuautora. Medutim, Si5i6zastupateoriju nacionalnogjugoslavenstva, koja moZepostati snaZantemelj demonizacije, jer tvrdi da je GajevouvodenjeStokavStine u NovineIlirske i Danicullirsku (1836.)omogudiloda seprestanedijeliti Hrvat od Srbina,dimeseprvi put pomiSljana >narodnojedinstvood Sodedo Carigradao.13
u vrijemesveteZihunutraSnjihsukobau Monarhiji, pribliZavanja velikograta inana, te jadanjajugoslavenske ideje kod nekih hrvCtskihi srpskihpolitidkih
11Hwatskapovijest III. (179O-1847),Zagreb, 1913. tt N.dj.,76.Tvrdnjase,istina,moZeinterpretirati na razlititenadine, ali novavlastu -poznavanju jesvojuupravunaveczatedenomstanju Dalmaciji temeljila talijanskogjezika od gotovo svih (malobrojnih) pismenih ljudi. 13 Isto. 195. la Isto,108-109. ls Isto,205--206.
85
Habsburikemonarhije T MARKUS, Demonizacija
esP26(l), 81-e8(1e94)
u SiSiCela_r-azmatrania, Nakon 1918.dolazido unoSenjanovih shva6anja misaonogruloil.l/f*om i' na suO5ektiuna StoteSkomoZebiti plodiskljudiuo misli" SiSi6smatra i juZnoslavenskoj djeluoStrossmayeru zutora,nedovrSenom i odprop.adanje uzrokovala 17i1--1630., razdobliu u -a je'prevlasrBeda, provinaustrijskih status imaju de facto koje i Hrvatske,18 Ugarske narbdivanie Do.nekleje todanSi5icevzakljudakda .ii",tt t"id Ua6sburgovciiskoriSravaju.20 da su narodivlasniStvo idHaUsdu*kamonirhija nastalana osnovi,uvjerenja '"iu.furu,tt je uvjerenje>normaltakvo >dudomnormalno< dave6inipripada Sto kao vrijednosti, susta"vu no..u oiigarhijskom vrijednOsti' Sustavu vlast s izahranoimaniiniuvieinaupravau Ohlokratskom
prvi put zagrejaloduSujugoslavenskog prisutnaje v' ilavenstva/jugoslavenstva onemol koja demonizacijeMonarhije, Tborija samostalneJugoslavije,po koj stranakanego i cijelih naroda,bila s ali je prisutna'na detaljnijeiznesena, hrvatskinat ostala 1832. Disertacijaiz stvaranjeVelike Ilirij e.26 Cese i u tredem, pravolinijskirazvitaknekin Si5i6evihshvacanja.pokazat djelu,nastalomnekolikogbOinaprijeautorovesmrti'27 popularnoznahstvenom bdmonizacija Monarhile ieOnaje od osnovnih metoda djela, sa znatnim Stosmajeri juinoslavenskamisaod Beograd,1922.,(dalje: SiSiC, C, " F. SN Bislatp Biskup). 18Isto, 5-6. TakvedalekoseZne tvrdt dokazivatinetodnetvrdnje?Hrvatskai (uZr zemlje,panijejasnoStosemoZe>odnarodivt na ekono centralnevlati teZilemodernizaciji u historijskimistraZivan 5tonijediskutabilno ' Claims:The PensionPaymentsof Maria je sisicprimjecujeda staleskisustavbio velikazaprekanapretku (Developments,5-29). Ugarskei Hrvatske(Bislaq, 13-18). 1eIsto,7. 20Isto,6-10.TimeSisii,u okvirusvojemetodologije, implicitnopostavljapitanjeima monarhijasvojraisond'etre- na kraju 18'vijeka' li Habsbur5ka 21Isto,114. 22Isto. B HrvatskaprosvjetaIII, 148-150. 24Bishtp Siosmajer,67. Isto shvaCanje zadriat Cese do suvremenihdana (usp.M. 1989.) Beograd, Ekmedi6,Snaranielugoslavije1-2, B Bishtp,87. 26Isto, Tq6a4'.DraSkovidrazumijeva >VelikuIliriju
T MARKUS,De
emocionaln Ugarske na1 mjenjuje pri je Austrija z( postalacent narodnimp( se koristila,z i Hrvata, st narode i jez ideologijida bi jugoslave nu ideju) i slavenstva([ Savapokaza zamjena za jugoslavens njenje JuZn kodi), dok S podetak fam >narodnjaS opravdano,t 1918.godin Tborijar Jugoslavije,r sku naciona stalne jugos HabsburSke ment (osim vodstvaNar( nadin- na pr stavu dualis osmanlijski stupa,jer je j
ts Isto,I prisutnesute 2eIsto, zauzmeSrbij 30Isto,? gruboredeno snaga,iskoris bi bio isti,pas 31Isto,I 32Isto,I 33Isto,I 34Knlig djelo kojesetr 3slugos radovimagub
T MARKUS, Demonizacija HabsburSkemonarhije
esP26(l), 81-e8(1ee4)
emocionalnim nabojem. SiSiCsmatra da je bedki dvor Zelio od Hrvatske i Ugarske napraviti austrijske provincije.4 Demonizacija se joS direktnije primjenjuje prilikom istraZivanjapoloZajaJuZnih Slavena,pa nalazimo tvrdnju da je Austrija ZeljelauguSitisvakusimpatiju za Karadordevu Srbiju, koja je, toboZe, postala centar nacionalne akcije JuZnih Slavena;2e Bed se sluZiojugoslavenskim narodnim pokretima u svoje sebidnesvrhe kada mu je bilo potrebno;3oAustrija se koristila, za svoje egoistidnesvrhe,rascjepkanoSCu i provincijaliziranjem Srba i Hrvata, stvaraju6i medu njima, na vjerskoj i dijalekatskoj razlici, razli(ite narode i jezike3l itd. Ovdje se SiSiCtoliko priklanja rrenutadnoj politidkoj ideologiji da napuStadualistidku teoriju nacionalnog jugoslavenstva(po kojoj bi jugoslavenskanacionalna ideja, unutar sebe,sadrzavalai hrvatsku nacionalnu ideju) i prihvada joS netodniju unitaristidku teoriju nacionalnog jugoslavenstva(postojanje iskljudivo jugoslavenskenacionalne ideje). Autor pokuSavapokazati,Stose kasnijedestoponavljalo,dajejugoslavenstvo,nakon 1860., zamjena za ilirstvo, a Radki i Strossmayer kodifikatori nove nacionalne (tj. jugoslavenske) religije,32jer zastupaju jugoslavensku nacionalnu ideju i ujedinjenje JuZnih Slavena u jednu samostalnu drZavu (Sto >zla< Austrija, dakako, kodi), dok Stardevidi Kvaternik zagovarajuvelikohrvatsku ideju.33Ttr nalazimo podetak famoznog razlikovanja tzv. >pravaStva<(>ekskluzivno hrvatstvo<) i >narodnjaStvailirstva<(>jugoslavensko hrvatstvo<), koje Ce, potpuno neopravdano, biti jedna od temeljnih metoda u istraZivanjuhrvatske povijesti prije 1918.godine.3a Tborija nacionalnogjugoslavenstvausko se povezujes teorijom samostalne Jugoslavije,Stoje logidno.Ako neki politidar (ili stranka) zastupajugoslavensku nacionalnu ideju, dini se >logidnim< da teli dugorodnom stvaranju samostalne jugoslavenske nacionalne drlave, a tek privremeno prihvada okvir HabsburSkemonarhije. Stoga Petar KoruniC nije mogao iznijeti ni jedan argument (osim neopravdana generaliziranja pojedinih imora, poput programa vodstva Narodne stranke iz 1867.,koji se moZe interpretirati i na sasvim drugi nadin - na primjer, teznjom hrvatskih nacionalisrada sprijededefinitivnu uspostavu dualistidkog sustavaili njihovim uvjerenjem da Srbija moZe biti Pijemont osmanlijskih JuZnih Slavena)u prilog teoriji samosralneJugoslavije,koju zastupa,jer je jasno pokazaoda teorija nacionalnogjugoslavenstvanije odrZiva.35 4 Isto, 18.Akcije dvora u cilju izgradnjeMonarhije kao unitarnog austruskogcarstva prisutne su tek u drugoj polovici 18.stoljeCa. 2e Isto, 48-49. Poznatoje da su ustanici,kao jednu od alternativa,nudili Austriji da zauzme Srbiju. 30 Isto, 72. U odnosima dvora, Srba i Hrvata nalazimo interesnihveza, Sto se svodi, grubo redeno,na pitanje tko Cekoga i kako iskoristiti.Bedje de5deuspijevao,zbog odnosa snaga,iskoristiti Srbe i Hrvate, no da su okolnosti bile drugadije i odnos iskoristavanjane bi bio isti, pa smatram znanstvenoneprihvatljivimoptuzivati >Bed
87
T MARKUS,
Demonizacija Habsburlke monarhije
cSP26(r), 8l e8(re94)
SiSie smatra da teZnja za stvaranjem samostalne juZnoslavenskedrZave, kao nacionalni i politidki preporod juZnih Slavena,podinje od druge polovice 18.
ukorijenjenih predrasuda i pronalaZenje novih metoda istraZivanja povijesti HabsburSkemonarhije.
2.2 Srpski kontekst Srpski aspekt demonizaciji Habsbur5ke monarhije vezan ie uza detiri osnovne komponente: (veliko)srpsku drZavnu ideju, nepovoljnost geopolitidkog poloZaja Srbije, poloZaj srpskog nacionalizma na Balkanu i, posebno, unutar Monarhije, te uz religioznost, tj. pravoslavlje.I ovdje se ova razdioba mora uzeti relativno, jer u povijesnim se procesima proZimaju i ukrStaju navedene 36SiSiC, misao,IO i dalje. "Iagoslavenskn 37Isto, 73, 115-16.Srpskinacionalizam,za snaga(viSeg razlikuod tradicionalnih pravoslavnogsvedenstva,prije svega)nije nikada radunao s dugorodnimopstankom premahabsbur5koj drZavijoJ je sloZntjii ne Monarhije.Odnoshrvatskognacionalizma moZese tumaditi kao direktna posljedicapojedinadnihdogaclaja,bez obzirana njihovu vaznost. 38Isto.18l-199. 3eIsto,212-237. ao Isto, ,13-V15. al Isto, u7--219. a2Riietko tko shvatiodinjenicunadelnogsukobljavanjahrvatskogi srpskognacioie nalizma(u kojoj je teritorij kljudni aspekt)tako dobro kao poznatimadarskidrZavniki historidarBenjaminKallay,zaStosemogu,kaoprimjer,navestinjegoverijediu pismugrofu Andrassyju20.sijednja1872.o neminovnomsukobuHrvata iSrba zbognjihovihistowsnih i medusobnoiskljudivihteZnji prema Bosni (V J.VudkwiC,Polititka akcija Srbije u iuinodok. Vt4,str. slavenskimpolaajinamaHabsburikemonarhije1859-1874,Beograd,1965., 461; dalje Yu(kovif,Aknla). Drugim rijedima,tredi faktori ne moraju stvaratihrvatskosrpskisukoboko Bosne(kako sevidi i na kraju 20.stoljeda),ali ga mogu iskoristitiza svoje ciljeve. a3SiSi6,.Izgoslovenska misao,227. 88
T MARKUS, Denr
vrijednosti, ar zaboravitini 1918.,kadas utjede na prir koje su iruorn KaoStojr srbijanskog u - samostaln izgradnjaaut Porte da shya u tzv.Thrskon moglabiti ko bile posrijed nisu moglete mnogo snaZ ekonomskoi zatoStosutez snagebile>na hije. TbZnjaz domeni>rea nacionalnim najtodnijered >napredni< ili Cilj svih drZavenaoko gdjeseprost lijskom vlaSd snaZna branar jugu, iako bi glavneskupi mnogobliZec NaCerta ovedinjenice na propast,a podjelaosma Srbijapripala morabiti nad dakle mora 1 drZave:spor nemogudnos
a Nestos pogotovonako 4sTbkstN KneZevineSrbi gram). 6 Isto,18 47Isto,19
T MARKUS, DemonizacijaHabsburlkemonarhije
CsP26(l), 8r-e8(1ee4)
vrijednosti,a neke(religioznost)imajuisire, internacionalno obiljeZje.Ne treba zaboravitini povezanostjugoslavenskog i srpskogsustavavrijednosti nakon 1918.,kada srpskapolitika zauzrmanajznadajnijipoloZaju novoj drZavi,Sto utjede na pridavanjejugoslavenskihoznakanekim aspektimademonizacija, koje su izvornosrpskeprovenijencijeu razdobljuprije 1918. Kao Stoje poznatomodernasesrpskadrZavastvaranakratkonakonprvoga srbijanskogustanka(1804.),a dugorodnonakondrugogusranka(1315.).Ideal - samostalnasrpskadrZava- tada nije mogaobiti ostvaren,pa je preostala ngradnjaautonomnedrzavicena periferiji osmanlijskogsultanatas teznlom Porte da shyatiautonomijukao pokrajinsku,a ne drZavnu,skako sepokaialo u tzv,Tirlskomustavu(1838.).AutonomijaunutarpreZivjeledrZavnezgradenije mgglabiti konadnicilj srbijanskimpolitidkimsnagama, bezobzirana to jesu'li bile posrijedioligarhijskeili ohlokratskesnage.SrvaranjusamostalnedrLave nisu mogle teZiti hrvatskei slovenskepolitidkesnage,koje su se razvijaleu mnogo snaZnijojdrlavi, znadajnojsili Europe, na vi5oj kulturnoj, pravnoj, ekonomskoji socijalnojrazini.srbijanskepolitidkesnage-nisu bile >irairedne< zatostosuteZilesamostalnoj srpskojdrzavi,niti suhrvatskei slovenske politidke snagebile >nazadne<realnepolitike<,Sto znadida je bila motiviranaiskljudivo-vlastitim nacionalnim interesima,a ne ljubavlju prema staroj drzavl. tr,tistimoa je najtodnijereci da su hrvatskii slovenskipolitidari,u toj teZnji,bili realni,a rie >napredninazadni<. Cilj svih srbijanskihpolitidkih snagaprije 1918.jest proSirenjesrpske driavena okolnapodrudja,ali kratkorodnone premasjeverui,od 1878.,zapadu, monarhije,vedpremakrajevimapod osmang.9jese prostirevlastHabsburSke lijskom vla5du.Monarhijaje bila, i ro Ceostarido kraja prvogsvji:tskograta, snaZnabrana(veliko)s1p9koj drZavnojideji, kojaje moralakrdiri puroveprema jugu, iako bi bila logidnijapenetracijapremasjeverui zapadu,gdje s iralaze glavneskupinesrpskogstanovnisrva izvanSrbije,a Jadranskoje irore Srbiji mnogobliZeod Egejskoga. L GaraSanina,poznati tajni program i21844.,dobro pokazuje .NaCertanije ovedinjenice.as Garasaninpolaziod uvjerenjadaje osmanlijskisultandtosud6n na propast,a pitanje nasljedstvamoZese rijeSitina dva nadina.prvi nadinje podjelaosmalijskogteritorija izmedususjednihsila,Ausrrijei Rusije,dimebi Srbija_pripala Austriji.6 Tb je, po GaraSaninu, najlo5ijasohicijaza Sibiju, koja mora biti nadelanprotivnik svakogahabsburskog sirenjana Balkanu: "Austrija dakle mora pod svima opstojareljsrvimabiti nepreStanoneprijatelj srbslie drlave: sporazumjenijedakle i sloga sa Austrijom jest za Sruilu fotitict
89
T MARKUS, Demonizacija Habsburlke monarhije
Cspzo(t),st-cs(tqsc)
biti neprijatelj srpskedrZavene zbog njezine trenutadnesnage,nego zbog onoga Sto bi mogla postati u bududnosti. Drugi nadin rjeSenja istodnog pitanja, za GaraSanina,jest stvaranje modnoga krSdanskogcarstva (tj. Velike Srbije, jer je za njega mala Srbija contradictio in adiecto), uz podrSku Velike Britanije i Francuske,as Sto bi trebalo provoditi kao postupnu politiku: >U kratko da reknemo: Srbija mora nastojati da od zdanja Thrske drZave samo kamen po kamen ocepljuje i prima kako bi od ovog dobrog materijala starom i dobrom temelju starog carstvasrbskogopet veliku novu srbsku drZavusagraditi i podignuti mogla.(aeRusija je protiv Velike Srbije zbog opasnosti da izgubi Bospor i Dardanele, a Austrija zbog opasnosti da izgubi juZnoslavnske(srpske) krajeve.so Obje su sile protiv osamostaljivanjaSrbije, ali s Rusijom je mogud politidki savez,sr dok s Austrijom nije. GaraSanin doZivljava Austriju kao potencijalno mnogo ve6u prijetnju srpskoj drZavnosti od Rusije zbog neposrednog susjedstva i tradicionalnog smjera habsbur5kog prodora na osmalijski teritorij. Zna&nje nepovoljnog susjedstvanajjasnije ie se pokazati u vrijeme prvog svjetskog rata, ali osjedaj ugroZenostipostojaoje destljeiimaranije,pridonosedidemonizacijiMonarhije u srpskoj politici i vedem dijelu srpske historije. GaraSaninsrpsku politiku primarno veZeuz osmalijske krajeve,ali ne zaboravljana juZnoslavenskekrajeve HabsburSkemonarhije u koje treba slati agenteda ispitaju vojno i politidko stanje, te miSljenje stanovniStvao Srbiji.s2Dugorodno se, dakle, i pojedini habsburSkikrajevi >rezervirajuNajenergidnije treba dejstvovati protivu upliva austrijskogu Bosni. I po tom nuZdno je odvradati narod da neveruje nikakvim obedanjimaoni ljudi, koji bi ih za Austriju privladili. Tfebamu dokazivatida je jaram austrijskimnogo teZii opasnijiod onog turskog; da bi se pod Austrijom ne samo obteretili mnogo ve6im
a Isto.UvjetjedanovosrpskocarstvobudepotpunosamostalnoodRusijeiAustrije, StoGara5aninnedeni kasnijenapustiti,kako se vidi iz njegovihbiljeZakapotkraj 1867. (VudkoviC,Akcij a, 1831322). ae Stranjakovi1, Progratn,23. so Isto,18-19. 51Isto,23-24. Gara{aninobja5njava obostranimpolitidkimkorismoguinostsaveza tima,a netradicionalnimvjerskim vezama, Stotrebaimatinaumu kadasepopularnogovori prijateljstvu< o >pravoslavnom Rusijei Srbrle. sz lsto,zo-2l. 90
T MARKUS, Den
narodimatuc GaraSanin uz duvajuod au svakogdasm Navede sejoSreljefn izlaziood 18 1886.,ali os formulacija mogudemSi zinim ekono biti srediva temelju fede balkanskih n interesi razv originalu>n vidili u Italij tacijaposeb danasu prvo Zalagan Savanjete5k borbi zapoli zacrkvenoko destu idol znadenju Srb snagom,crla unutarvi5en
53vudko saIsto.P Hrvate,a pose (Isto, 1/2-3).I hrvatskapolit izlazakJuZnihI Slavenau pre austrijskog nov 5s o .trb srpsko-hrvats listapremaHa inade,vrloinfo s6Srbob tekstovinaCir s1srbobr 58Isto. sesrbobr ffi srbobr 6t Srbob 62srbobr
T M A R K U S , D e m o n i z a c i j aH a b s b u r S k em o n a r h i j e
C s P 2 6 ( l ) , 8 1 - 9 E( 1 9 9 4 )
narodima tude verc i jezika da im familije nikad za njine grobove ne saznaclu.<(s3 GaraSaninuzima granidarekao primjer i nastavlja:>Jednimslovom:treba da se duvaju od austrijski ljudi i austrijskognagovaranjakao od najorrovnije zmije i svakog da smatraju za izrlajnika, koji bi ih na srranu Austrije privladio.<'o Navedeniproblemi, koji su vezaniuzasrpski kontekstclemonizacije, mogu se joS reljefnije i jasnije prikazati kroz pisanje zagrebadkogSrbobrana,koji je izlazio od 1884.do 1902.godine.55 Ovdje 6e se uzeri u obzir teksrovi do kraja 1886., ali osnovnc ideje zadrLavajusc i u idufim goclinamas jo5 zao5trenijim formulacijama. srbobran se odludno i nedvosmislenosuprotstavlja svakom moguiem SirenjuMonarhije prema jugoistoku, tvrcleii cla to ne oclgovaranjezinim ekonomskim i politidkim intcresimas6 i da misija ilvojne monarhije treba biti sredivanje financija, ekonomski napredak i narodna ravnopravnost na temelju fcderalizacijedrzavc.sTMonarhija ne smije spredavatisamostalnost balkanskihnaroda,a pogotovoSrba,jcr >uzimanjcmsrpskihzcmaljaspredavati interes i razvitaksrpskeclrLavei srpskognaroda u savezubalkanskihnaroda (u originalu >niroda., TM.) - znadilo bi stvoriti na Balkanu ono stanje koje smo vidili u Italiji i za koje ne znamo kako bi se svrsilo.<58 Antihabsburskaorijentacija posebnoje potenciranauvjcrenjemsamostalaca da >istodnopitanje, to je danasu prvom redu srpsko pitanje.(se Zalaganje za federalizacijuMonarhije shvaia sc kao privremeno za olakSavanjete5kog poloZajaSrba, koji su >sirodaclaustrijskim ljudima< Gara5aninmisli, medu ostalima,na istaknute
s6 Srbo,bran,god. 11.12I.4. (3.5) 1885.1br.47,,,5aAfganisranana Balkan II.<. (svi . tekstovina Cir.). s1 Srbobran,ll.l23.4. (5.5) 1885./48,>SaAfganisranana Balkan III.< s8 Isto. se Srbobran, lll.l2g. 7. ( 10.8.) 1886./164. 60 Srbobran,II./5. (17.) g. lBB5.ll\2,,Sirode.. 6t Srbobran,II./19. (31.) 5.11885.15'7,>Da se znamoirazumjemo prcd izbore.. 62 Srbobran,II.ll4. (26.) 7. 1885./80,'ilirdinski glaso na5oj auronomiji<.
9l
Habsburlkemonarhije T MARKUS, Demonizaciia
CsP26(r), 8r-e8(19e4)
juZneBadkei jugozapadnog Banata,gdjesu najkompaktnlji,iivebrojdanojake skupineMadarai Nijemaca.Istodobno,tretiranjeSrbakao nepovijesnognarodl, niie moglo pomoei rcLnjiza oduvanjemMonarhijekod srpskognacionalizma.o' Ne smije se zaboraviti,prilikom istraZivanjaodnosahrvatskei srpske politike preina HabsburSkojmonarhiji,da je vedinahrvatskognarodabila u okviru Monarhije,a Hrvati susesmatralipovijesnimnarodom.Na drugojstrani, se, Sto je bilo ve6inasrpskognarodabila je izvan Monarhije, usmjeravajudi i teritorijalnoproSirenje,Stoje odnosSrbije logidno,na svoj osamostaljivanje prema Monarhiji dovodilona vrlo osjetljivopodrudje.Srpskinacionalizamu srpskoganacionalnog hrvatskimzemljamagledaoje dugorodnou Srbiji ZariSte okupljanja, bez obzira na to je li takvo shvadanjevrijedilo i kratkorodno. SiromaSna i zaostalaSrbija,koja Zivotarikao autonomnadrZavicana periferiji osmanlijskogsultanata,nije moglabiti privladnasrpskomnacionalizmuu Monarhiji. Ni faktidan(iako privremen)nestanaksredi5njevlasti u gradanskom ratu 1848./9.nije naveosrpskenacionalisteu juZnoj Madarskojda rjeSenje potraZeu pripojenjuSrbiji.* No proSirenjeSrbijei stjecanjemedunacionalnog subjektiviteta(1878.)bili su snaZanimpulssrpskomnacionalizmuza uvjerenje srpskognarodo mogudnostiafirmacijeSrbije kao Pijemontarascjepkanoga entiteta. nog/nacionalnog u Hrvatskoj istide,u vrijeme jadanjasrpskog List srpskih samostalaca nacionalizma,da Srbijaima povijesniprestiZmedubalkanskimzemljama,"ali je zaposjelasrpskezemlje zapadnogBalkana,a njezin >>Austro-Madarska< eventualniproboj do Soluna bio bi smrtan udaracpolitidkoj samostalnosti Srbije,6jer je Moharhijavjekovnisrpskineprijatelj,k6ji ZelipiopastSrbije.67 Posljednjirazlog,iako ne najmanjevaZan,srpskedemonizacijehabsbur5ke drLavevezanje uz religiju. Katolidanstvoje, duboko u 1.9.stoljedu,zadrLalo statusdrZavnereligije u vedemdijelu Monarhije,osim u uZoj Ugarskoj(bez s katolicimapoHrvatske),gdje su protestantiuspjeliizboriti ravnopravnost detkom 17. stoljeea.Pravoslavljeje, medutim, bilo tek tolerirano. Edikt o vjenkoj tolerancijiJosipaII. (1781.)svjedodi, sampo sebi,da tolerancijanije bila na zavidnoj razini, pri demu ne treba isticati da Habsburgovci,ukljudujudii 63Srpskazalaganjabila su znatnoviSeorijentiranaprema dualizmu,Stoje bilo motiviranoteZnjomza slabljenjemMonarhijeiznutra i intana,za razlikuod velikeveCine hrvatskihnacionalista, koji su teZilifederalizaciji ijadanjuMonarhije.VeCu prvoj godini svogizlaZenja samoHrvati iCesi, jer bi MiletidevaZastavaistideda su za federalizaciju federalnaAustrija ostvarilagospodstvo nad Srbijomi Rumunjskom,te da su Srbi za dualizam,koji bi oslabiomod Bedai sprijediosputavanjesrpskogjadanjana Balkanu (Zastava,l./6.17.1866.n8.,>ImaliprogramazaAustriju?<16r.t1.Utom pogledu,kasnija politikanovogakursanije bilanovaza srpskepolitia€re. s JoSu drugoj polovici60-ih godinaJ. Pavlovidistideda bi Srbija pod povoljnijim okolnostima,trebalabiti todkasrpskoganacionalnoga kristaliziranja (Zastava,I.lI3. 3. 1866.1 lO, >OpredeljenjeSrpstva(). 6sSrbobran,Xl./4.(16.) l.1886.8, oPoslijeprimirjaI." 6 Srbobran,I-n6.9. (8.10.)1885./111, >PoloZaj na Balkanu.< 67Srbobran,III./1.(13.)8. 1886./167, oDali setrijezne?<. >,Vjekovni neprijatelj"nije eksplicitnospomenut,ali semoZeodnositisamonajednudrZavu. 92
T MARKUS,DCM
JosipaII., nit oligarsi,bili >svojih>Pw seje razSiri nisu dodeka \ o odnosima monarhijatr prekotoga,ri znaditi>srps su dugadon o nastojanje ali su,istota vjerskuneto nidenzbogv vezanos BeC juZnoj Ma
6 srbob Makedoniji<. 6e srbob 7o srbob 71Jovan Posebnaizda 72 Rado lavni Srbi ka< narodnosti,ve 73 Rado Vlah pogrdan 74 I Rad zbog vojnih p
T MARKUS, DemonizacijaHabsburlkemonarhije
csP26(l),8r-es(ree4)
JosipaII., nisu htjeli raskinutis drZavnimkatolidanstvom. Kao tradicionalni oligarsi, bili su i ostali do kraja velidanstva< miloSdu apostolska "boZjom >>svojih< zemalja,Stoje moralo, tijekom 19.stoljeda,izanratinegativnoraspoloZenjeu libralnim i masonskimkrugovimazemaljazapadnei srednjeEurope. Na ovaj internacionalniaspektradunalisu Srbi kadasu slali, preteZnou Pariz, bududestrudnekadroveu drugojpolovici19.i podetkom20.stoljeda. Za ilustracijuovog problemauzeo samdva primjera.Prvi je zagrebadki Srbobran,koji pridajeveliko znadenjepravoslavljui istideda ga Srbi moraju svugdjeStititi i posvudaSiriti protiv katolidanstva.c U povodudvogodiSnjice izlalenja lista urednik PavleJovanovidistide za srpskesamostalceoko SrDobrana:>Prvismootpodelihvatatii mrsiti koncerimokatolidkojpropagandi,koja jer Srbi nikada seje raz5irilau svijemkrajevimagdjepravoslavniSrbinZivi<<6e, nisudodekalidobroiz Rima.7o Drugi primjerje opseZna knjigaJovanaRadonida o odnosimaVatikanapremajuZnoslavenskim zemljamaTl u kojoj seHabsbur5ka monarhija tretira kao mradnai zla tvorevina,koja Zeli uniStitipravoslavljei, prekotoga,razbitikompaktnostsrpskenacije.?2 Ostavljampo straniStobi mogla znaditi>srpskanacija
6 Srbobran, 11.125.7. (6.8.) 1885./85, >Katolidka propaganda u Bugarskoj i Makedoniji<. 6e Srbobran,IIl.lz3.9. (5.10.) 1886.1206, >Rijed poslije gorkoga iskustva<. 70 Srbobran,Ill./8. (20.1 1.) 1886./228,>Crna Gora i katolici". 71 Jovan RadoniC, Rimska furija i juZnoslovenskc zemlje od XVI do ){IX vek4 Posebna izdanja SANU, knjiga CL! Beograd, 1950., (dalje: Radonil,Kuija). 72 Radonid,Ku rija,4l3. Slidnihtvrdnji ima joS: >U borbi s rimokatolicizmom, pravoslavni Srbi kao da su mutno oseCalida je odbrana vere u isto vreme odbrana njihove narodnosti,vekovnih obidaja i tradicija< (Isto, 687). 73 Radoni6, kao i drugi srpski historidari, zaobilazivla5ko pitanje, smatrajuCida je Vlah pogrdan izraz za Srbe (isto, 44), Stoje todno, ali za 19.i 20. stoljede. 74 I RadoniC primjeCuje da su se Habsburgovci suzdrZavali pritiska od na pravoslavce zbog vojnih potreba - antiosmanlijskeborbe (Isto, 44-45 i dalje).
93
monarhije T MARKUS, Demonizacija Habsbur5ke
c s P 2 6 ( 1 ) , 8e18 ( 1 e e 4 )
teritorij Leljelaukljuditi krajeves izrazitomijeSanimstanovni5tvomili s vrlo malomzastupljenoSdu Srba)proglasijuZnoslavenskom, 5toje bio taktidkikorak udinjenradi nesrpskogstanovniStva. " U tom kontekstumoglosedogoditida se i tajnim Gara5aninov velikosrpskiprogramiz 1844.proglasijuZnoslavenskim programomsrpskevanjskepolitike prije 1918.godine.'oHrvatskipolitidari, okupljeni u NarodnojstrancibanskeHrvatskeod 1860./1., nisu odricali Srbiji mogudnost(ali samomoguenost)pijemontskeuloge,ali samo medu osmanlijskim JuZnimSlavenima, a ne meduJuZnimSlavenima opdenito.Na to sumislili kadasu destogovorili o >zadadi< ili >misiji
2.3Hrvatski kontekst HrvatskakomponentademonizacijeHabsburSke monarhijevezanaje uz povijesnirazvoj hrvatskognacionalizmaprije 1918.godine.Hrvatskenacionalneideologijenisumoglenakon1918.gledatina isti nadinMonarhiju kao u 19. stoljedu.Tb5kobreme povijesnognaslijedaostavilo je traga i vodilo prikazivanjuHabsbur5keclriaveu crnjim bojamaod stvarnogstanja,'' optuiz DalmacijeMihovil Pavli" Na to je davnoupozorioistaknutihrvatskinacionalist novid:>Paja velim,da Jugoslavija ijugoslavenstvo, u smislujednognarodaijedne drZave, da je to ili praznasanja,ili golagolcatalaZ,pritvorstvo, da se ludeglavenavedulaZnjena srbskumeku< (Hwatski razgovori,Zadar, 1877.,108). 76Stranjakovi1, Program,3-17;isti,SrbijaPijemontJuZnihSlovena(1542-1853), Beograd,1932.U novijeje vrijemeV KrestiCobnovioStranjakoviCevu netodnuinterpretacijuNaiertanija,smatrajuiidaje Gara5anin zaobiSao Hrvate,jer je njihovanacionalna svijestbilana takoniskomstupnjuda su bili vjernipodaniciAustrUei nisuZeljeliizaciiz nje (Srpsko-hwatskiodnosi i jugoslovenskaideja u drugojpolovini XX veka,Beograd, 1988.,67-92). Ako niStadrugo, Krestiduje baremjasno da Hrvati ne sanjaju ni o samostalnoj Jugostaviji, samoStoje to,za njega,velikignjeh. 71Hwatskirazgovori,l04-108.Ipak,Pavlinovid nije potpunoodricaoSrbijimoguCnostvodenjapolitikeu cilju oslobodenja premajugu i istoku(iso,156-161; JuZnihSlavena Pavlinovidevo pismo Strossmayeru 25.7. f876. - u: BenediktaZelid-Budan, Stotinjak pisamaMihovilaPavlinoviia,lzdanjeHistorijskogarhivau Splitu,sv.7,1969.,317 25.). 78CrvenaHrvatska,I.l5.12.L89l./44,>VelikaSrbija<. 7eVisokstupanjkorelativnosti moZeseuoditiu demonizacijijugoslavenske drZaveu hrvatskomnacionalizmu na kraju20.stoljeda. UopCenijebitnotrebali ili ne treba>braniti< jer to n|e posaohistoridara, HabsburSkumonarhijuili Jugoslaviju, vedje bitno iskrivljavanjepovijesne istine,jer demonizacija,zarazliku od uodavanja temeljnihsuprotnosti, niSta drugone znadi. 94
T MARKUS, Demo
Zujuii je zasve snageu hrvat okviru preure konzervativnl miraoVasilije je postojala5 razdobljuprijt zadovoljnenac austroslavizm rzraiena u dva hrvatskinacio Austrie.Austr raciomizvestt austrijskiustr narodi svrha. rodima.(83 Po je t odgovarala U razma treba zaborav polozaj,na de od hrvatskog sanjatio posto nom autonom kom (latinski koliko godseI ljiti hrvatskin pogotovoprij je I autonomija tako redi da p rijskim istraZ autonomijom ZajaHrvatske da(tc naglasiti roda proizlaz mostalnojjug Postojal stoljedu,marg
e Mozdas skih) u Dalmac ne omoguiujen macijuiz tradic je, I prosperiteta 81Nazivau nacijeSlavena n e Slavens s Slavens u Slavens
T MARKUS. Demonizaciia HabsburSkemonarhiie
Csrzo1r;,Sl-es(1e94)
Zujuii je za sve hrvatske poteskoie i probleme.e Kroz 19. stoljeee dominantne snage u hrvatskoj politici teze rje5avanju hrvatskoga nacionalnog pitanja u okviru preuredene Habsbur5ke monarhije. To nije bila ni reakcionarna ni konzervativna koncepcija (kako je tvrdila onda5njasrpska propaganda,a reafirmirao Vasilije Kresti6), jer se ne zalaZeza oduvanjeunitaristidke Austrije (kakva je postojala 50-tih godina 19. stoljeda), ni dualistidke monarhije (u vedem razdoblju prije 1848. i nakon 1867.), ve( za oduvanje pluralne drLave, tz zadovolfne nacionalne interese, na osnovi federalizma ili konfederalizma i tm. austroslavizma.*tPrimiera se moZe navesti nebrojno mnogo ali je ideja najkrade izraiena u dva dlanka zagrebadkogSlavenskogjuga. U pruom dlanku anonimni hrvatski nacionalist piSe: >Na kratko dakle moramo redi: NaS spas zavisi od Austrie. Austrie spas zavisi od ravnopravnosti. A ravnopravnost samo foederaciom izvesti se moZe.<Narodi austrijski ustrojili su Austriu, a nipo5to Austria narod. - Austria je sredstvoa narodi svrha. - Narodi treba da Austriom vladaju, a nipo5to Austria s narodima...83Poliridka djelatnost hrvatskih nacionaiista 1848.p. i nakon 1860. odgovarala je takvim shvadanjima. [J razmatranju opdeg poloZaja hrvatskog naroda/nacije u Monarhiji ne treba zaboraviti da su Hrvati, nakon Nijemaca i Madara, imali najpovoljniji poloZaj, na demu su im mnogi zavidjeli. Ce5ki nacionalizam, mnogo razvijeniji od hrvatskoga, mogao je, pod njemadkim (a ne madarskim) pritiskom, samo sanjati o postojanju vlastite drZaves prosvjetnom, kulturnom, vjerskom i upravnom autonomijom, zasebnimpolitidkim teritorijem, zasebnimsluZbenimjezikom (latinskim ili narodnim),Stosu bila obiljeZjaposebnehrvatskedrZavnosti, koliko god se Madari trudili da to ne priznaju. Tb, naravno, nije moglo zadovoljiti hrvatski nacionalizam, jer je (faktidna) Kraljevina Hrvatska obuhvadala, pogotovo prije razvojadenja Vojne krajine, manji dio hrvatskog naroda, a autonomija je bila, ipak, ogranidenai ponekadkrSenaod Madara,ali treba isto tako redi da povijesno nisu utemeljena neka dominantna shvadanjau historijskim istraZivanjimapo kojima je Hrvatska ugarska pokrajina s bijednom autonomijom, pseudodrZavnoSdu, sjenomautonomije itd. PodcjenjivanjepoloZaja Hrvatske provodilo se na temelju demonizacije Monarhije, jer se htjelo naglasitida (toboznje) >ugnjetavanjetudinskoizrabljivanje" hrvatskognaroda proizlazi iz >suStine
e MoZda su najbolji primjer optuZbe svih politidkih snaga(dakle, i srpskih i talijanskih) u Dalmaciji podetkom 20. stoljedana radun Beda,koji, toboZe,pljadka Dalmaciju ili ne omoguduje njezin brZi razvoj, Sto potide emigraciju. oBed. ne moZe sam izvudi Dalmaciju iz tradicionalne zaostalosti,vei joj moZe samo pomoCi u tome, a jedino sredstvo prosperitetaje, kako Cese pokazati,razvoj masovnogturizma, za koji tada nema uvjeta. 81 Naziv austroslavizamnije najsretniji,jer bi mogao upudivati na tendenciju dominacije Slavenanad Neslavenima,Stonije todno. 82 Slavenskijug,ll.l4. 1849.1156 (bez naslova). 8 Slavenskijug,Ill.l28. 1.1850.123(bez naslova). u Slavenskijug,l.l1. 12. 1848.151., ',Obzor austruski<.
95
T MARKUS, DemonizaciiaHabsbur5kemonarhiie
CsP26(r), 81-e8(1ee4)
moZepreurediti,jer ju ne sastavljajucjelovitenacije,negoograncinacija,koii seZeleprikljuditi svojimmaticama,zbogdegaAustrijanemasvojraisond'etre.koji smatrada je Drugi primjer je sustavnacionalneidologijeAnte Stardevida, Austrija zakleti neprijatelj Hrvata,jer je samostalnukraljevinu pretvorila u Austrija svojuopcinu,ttpa Hruatimoguimatipoilasamos Habsburgovcima.e je, po Stardvidu,antihrvatskipakaojer ugnjetavaHrvate,"'uni5tavasve tra"dicionalne Ve6ina vrijdnostis i intrilira pr""to sui,lin agenataSlavosrba.8e hrvatskih nacionalistaje demoniziralaosmanlijskisultanat,ali Stardevi6ga idealizirada bi potenciraonedostatkeMonarhije." Medutim,u Stardevidevim nalazimoi drugadijegledanjenahabsbur5ki tekstovima,Stosedestozanemaruje, sustav:>Mi marimo za sre6u i nesre6uAustrie samo na koliko ona sluZi Hrvatskoj.S togabi mi volili dastojiAustria-uzsrednuHrvatsku,negodaAustria prihvadanje propadnebez da se Hrvatskapomogne...''Stogase Stardevidevo >okvira5kogokviraSki< okvirapripadalodomeni ke pravaprije 1895.kod kojeje odbijanjehabsbur5kog verbalnogradikalizmaradi propagandnihrazloga,a stvarnoje postoialadjelatokviru. nost u cilju StopovoljnijegpoloZajaHrvatskeu postojeCem PoputStardevida, slidnudemonizacijunalazimoi u slabopoznatojbroSuri koji se 1848./9.i Imbra IgnjatijevidaTkalca,poznatogahrvatskognacionalista, podetkom60-tih godina zalagaoza oduvanjei preuredenjeMonarhije, ali je promijenio mi5ljenjenakon odlaskau emigraciju(1863.)."U broSuri,pisanoj sredinom1866.Tkalactvrdi daje Austrijanajvedazaprekastvaranjunezavisnih predkodi maierijalni i duhovni razvitakstanovniStva; nacionalnih drLava,ea nije prava drZava,jer ne postgji stavlja privatno vlasniStvoHabsburgovaca; austrijskanarodnost;moZeseodrZatisamona temeljuropstvasvih naroda,"a vrhunacoptuZabapredstavljatvrdnjada Austrijamorabiti >bedemfeudalizma sredovednog i kolevkareakcijeevropejske<.-DemonizacijaMonarhije bila je razlogzaStosu neki historidari(posebnoKrestid)>voljeliNekolikeuspomene<(Djela I I 1.,Tagreb, 1894., 326). e Isti, rstrankeu Hrvatskoj<(isto,133). 87 Isti, r,Turska<(isto, 23V239). s Isro,24u24r. 8e rstrankeu Hrvatskoj.(isto,99-108,115-116). s Isto, 101;>ifUrska<(isto,22F227). e1rNekolikeuspomene((isto,342). n Povijestpravaike ideologije,2'78-279. % Pitanje austrijsko.Kome, kako i kada valja reiiti ga? Poslanica bra1i Hwatima i Srbima,Pariz,1866. qa Pri tome se Tkalac ne zalaleza stvaranjesamostalnihnacionalnihdrZava,jer su nemoguCe zbogopCihpolitidkihprilikau Europi(dakle,nezbogAustrije,kakoranijetvrdi), veCzavi5enacionalnu slobodnufederaciju- od Poljskedo Helade!(isto,89-94). es Isto,9-12,36-45. % Isto,93. 96
T MARKUS, De
stojalaje, za uz Tkaldevo OdrZa suprotnos podetkom2 kursa,kojuj preureden o dijelu hrv stranka,dist Monarhijed o njemu,ne sudbina poj tko je moze
2.4Opi
Histor u masovnlm tipa,kaono ratskisusta Zivadostvar vedojili ma nacionalnip 19.stoljeda koji je unut znadenje do rehnidkojra nosti,aktivn i >konzerv nosilacotpo nepoYeren staroga.-Reform odozdo,nes dobroprimj aristokraci je osporilae oduzelamo
e 7M . G e 8E G e
Sarajevo,197 e Isto,
lm A. J. analizavrijedi (Tianslajtanij
T MARKUS, Demonizacija Habsbur5kemonarhije
csP26(1),sl-98(1994)
stojala je, za razliku od Stardeviea,i politidka potreba za demonizaciju,vezana uz Tkaldev odnos prema talijanskoj vladi. OdrZavanje proturjednih sustava u Monarhiji, bremenitih nacionalnim suprotnostima,nije moglo dugo odrZavativjeru u reorganizacijudrZave.Tb se, podctkom 20. stoljeea u Dalmaciji, jasno manifestiralo u tzv. politici novoga kursa, koju je, kako primjeiuje M. Gross,karakteriziralasumnja^umogudnost preuredenjaMonarhije i pretpostavkao njezinoj bliskoj propasri.v'Rijedje bila o dijelu hrvatskih politidkih snaga,dok su druge (Hrvatska pudka seljadka stranka,distastrankaprava,milinovci itd.) zadrLalevjeruu alternativneputove Monarhije do uodi 1918.Na kraju njegovaZivornogpura imamo ctrugadijidojam o njemu, nego na podetku. ViSe iskustva,moZdaz.nanja,a vjerovatno boli. To je sudbinapojedinca,ali i nacija.Istinajc da nada umire posljcilnja,ali kaclaumre, tko je moZeuskrsnuti?
2.4 Opieciv il izacijski kont ekst Historidari koji proudavajupovijestHabsburSkemonarhijc, uglavnomZive u masovnim drustvima (gradanskog,fasistidkog,boljsevistidkogiti mjesovitog tipa, kao nove nacionalnedrZavena istoku Europe) u kojima dominira ohlokratski sustavvrijednosti, temeljcn na politiziranosti masa.Nc uspijevali istraZivadostvariti kritidku distancuprema drustvenojstvarnost.i, mora afirmirati, u
e7 M. Gross, Wadat,inahnatsko-srpske koaticije ig06-lg07,Beograd, 1960.,6. e8 E Gestrin - V. Melik, Istorija slovenaca od kraja osamnaestogstoljeia cto l9lg, Sarajevo, 1979., 74-7 5. e Isto,75. rm A J. P. Thylor, Habsburika rnonarhija i80g-i9l\,7-agreb,1990., 31. Thylorova analiza vrijedi, ipak, za zapadni dio drzave (cislajtanrlu), a mnogo manje z_aistodni dio (Tianslajtaniju), pa je generalizacijadiskutabilna.
97
monarhiie Habsbur5ke T MARKUS, Demonizaciia
CsP26(r), 8t-98(1994)
esrzo1r;,r
Jul od
MAI apso
ehni torio ired Italij kona SUMMARY THE DEMONIZATION OF THE HABSBURG MONARCHY AS A HISTORICAL METHOD hasbecome The tendencyto devaluethe HabsburgMonarchyor its demonization in Habsburghistory,whichimposesa needto an importantsegmentof the methodology is also importantto avoid the opposite examinethat methodology.Sucha discussion of the HabsburgMonarchy.The authorshowsthat the tendency- that is,the ideaiization demonizationstemsfrom four sources.The first sourceis the ideologyof Yugoslavism,
of the modernohlochraticsociety. idealization
101fteba istaknuti djela kao Sto su La d'mocratie enAmerique i L'Ancien Rdgime el Ia Revolution.
98
Prosud njezina sada objektivno i ovom dlanku znanstvenik menskomra skog pitanja pri definirar nezavisnost kljudni prob Ugarskom, t domovine ([ svojatanjau
I Iako sr parafiranog u organizacije iz 10.studenog stanje.Uspor ( dellaVenezia la fasestaticar 1954,fasedint 1992. 2 Ratove riograhjanaz seconda guerr
