Tomas Hopko
PRAVOSLAVNA VJERA
I knjiga
O učenju
Sadržaj
I IZVORI HRIŠDANSKOG UČENJA............................................................................................ Sveto otkrivenje.......................................................................... otkrivenje.................................................................................................................... .......................................... Sveto predanje............................. predanje...................................................................................................................... ......................................................................................... Sveto pismo..................................... pismo........................................................................................................................... ...................................................................................... Novi zavjet............................................................................................... zavjet............................................................................................................................ ............................. Sveta liturgija....................................................................................................... liturgija.......................................................................................................................... ................... Vaseljenski sabori.................................................................................................................. sabori.................................................................................................................. Sveti oci................................ oci........................................................................................................................ ................................................................................................. ......... Svetitelji................................................................................................................................. Kanoni....................................................................................................................................... Crkvena umjetnost.............................................................................................. umjetnost................................................................................................................ ..................
II SIMVOL VJERE Nikejsko-carigradski Nikejsko-carigradski simvol vjere.............................................................................................. vjere.............................................................................................. Vjera.......................................................................................................................................... Bog............................................................................................................................................ Stvaranje.................................................................................................................................
Anđeli....................................................................................................................................... Zli duhovi............................. duhovi............................................................................................................................... ..................................................................................................
Čovjek....................................................................................................................................... Grijeh..................................................................................................................................... Isus Hristos.......................................................................................................... Hristos............................................................................................................................ ..................
Sin Božiji................................................................................................................................. Ovaplođenje.............................................................................................................................. Iskupljenje.................................................................................................................................. Vaskrsenje................................................................................................................................
Vaznesenje............................................................................................................................. Poslednji sud................................................ sud.......................................................................................................................... ..........................................................................
Carstvo Božije........................................................................................................................ Sveti Duh.................................................. Duh............................................................................................................................... ............................................................................. Crkva...................................................................................................................................... Svete tajne........................... tajne............................................................................................................................. ..................................................................................................
Vječni život............................................................................................................................
III SVETA TROJICA................................................................................................................. TROJICA................................................................................................................. Sveta Trojica................................................................................. Trojica......................................................................................................................... ........................................
I IZVORI
HRIŠDANSKOG UČENJA
Sveto otkrivenje Svakog dana na Jutrenju Pravoslavna crkva ispovijeda: Bog je Gospod i javi se nama; blagosloven je onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Prvi osnov hrišdanskog učenja nalazi se u ovom biblijskom stihu: Gospod nam javi sebe. Bog se pokazao svo jim stvorenjima. On nije otkrio otkrio svoje nejublje bide jer tu tu najublju
Božiju suštinu stvorenja ne mogu shvatiti. Bog je pokazao onoliko o svoje Božanske priroe i volje, koliko ljudi mogu da vide i razumiju.
Punoda i savršenstvo Božijeg samootkrivenja pok azuje se kroz Njegovog Sina Isusa Hrista, koji je ovršenje postepenog i jelimičnog Božijeg otkrivenja iz Stavog zavjeta. Hristos je istinski taj Blagosloveni... Blagosloveni... koji dolazi u ime Gospodnje. Gospodnje.
Ljui oslovljavaju Hrista najprije sa Ravi, što oslovno znači Učitelj, a zvanje učitelja u ono vrijeme nosili su oni ljui koji su imali pravo a poučavaju. Hristovi sljebenici nazvani su Učenicima. Učenicima.
Hristos je ošao ljuima prije svega kao Učitelj koga je poslao Bog. On propovijea volju Božiju i objavljuje Boga ljuima. On otkriva tajne Carstva Božijeg samo onoliko koliko ljui mogu da shvate.
olazak Hrista kao učitelja je jean vi njegovog postojanja kao Hrista Mesije. Riječ Hristos na grčkom jeziku je isto što i Mesija na jevrejskom, a to znači Božiji pomazanik. Jer, kaa Mesija bue ošao, preskazano je, ljui de biti naučeni o Gospoa . Hristos olazi ljuima kao nebeski učitelj. U mnogim prilikama. Tvrio je a su njegove riječi Božije riječi i govorio kao Onaj koji vlast ima, a ne kao obični jevrejski uči talji. A za one koji su obacivali njegovo učenje rekao je a a obacuju samoga Gospoa. Ko vjeruje u mene, ne vjeruje u mene, nego u Onoga koji me je poslao. I ko vidi mene, vii Onoga koji me je poslao. Ja u svijet ođoh kao svjetlost... Jer ja ne govorih sam od
sebe, nego Otac moj koji me posla, on mi ae zapovijest sta a kažem... Što go, akle, ja govorim, onako onako govorim kako kako mi je rekao rekao Otac.
Hristos nije učio ljue samo riječima ved i svojim jelima; pa čak i samom svojom pojavom. Za sebe je rekao da je Istina i da je Svjetlost. Pojavljivao se ne semo kao onaj koji
govori Božije riječi, ved kao onaj koji je sam Živa Riječ Božija u ljuskom tijelu, Logos, koji je vječan i nestvoren, ali koji je postao čovjek Isus Nazaredanin a bi svijetu objavio Boga . U početku biješe Logos(Riječ), i Logos biješe u Boga, i Logos biješe Bog. On biješe u početku u Boga. Boga. Sve kroz njega postae, i bez bez njega ništa ne ne postae što je postalo. U njemu biješe život, i život biješe svjetlost ljuima. ljuima. I svjetlost svijetli u tam i, i tama je ne obuze...
Biješe svjetlost istinita koja obasjava svakoga čovjeka koji olazi na svijet. U svijetu biješe, i svijet kroz njega postae, i svijet ga ne pozna... I Logos postae tijelo i nastani se među nama, i vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinorodnog od Oca, pun blagodati i istine...
I o punode njegove mi svi primismo, i blagoat na blagoat. Jer se Zakon ae preko Mojsija, a blagodat i istina postade kroz Isusa Hrista. Boga niko nije vidio nikad. Jedinorodni Sin koji je u naručju Oca, on ga objavi.
Hristos, božanska Riječ - Riječ Božija u ljuskom tijelu - ođe a uči ljue svojim prisustvom, svojiom riječima i svojim jelima. Njegovi učenici poslani su u svijet a propovijeaju Njega i njegovo Evanđelje, što oslovno znači radosna vijest ili dobra vijest o Carstvu Božijem. Oni koje Gospo Hristos šalje zovu se Apostoli, a to znači oni koji su poslani. Apostoli su neposredno nadahnuti Svetim Duhom, Duhom Istine, poslani da Nauče sve narode onome što je Hristos zapovijedio. zapovijedio. Prvi hrišdani bejahu postojani u nauci apostolskoj. Nauka ovje jenostavno znači učenje ili pouka. Učenje apostola je učenje Hristovo, ono postaje učenje hrišdanske Crkve. Učenici svih oba i uzrasta primaju ga kao samo Božije učenje. To učenje se propovijea svaga i svua kao učenje o vječnom životu kojim se svi ljui i sav svijet svijet posveduju i spasavaju. Moramo pomenuti a, iako je Božije samootkrivenje u istoriji kroz izabrani izrailjski naro otkrivenje čiji je vrhunac olazak Hri sta Mesije- o prvenstvenog značaja, učenje Hrišdanske crkve je i to a su istinske sve težnje ljui ka istini ispunjene u Hristu. Svako pravo gleište na smisao života ima svoje najviše obrazloženje u hrišdanskom evanđelju. evanđelju. Tako, sveti oci Crkve uče a čežnje pagonskih religija i murost mnogih filosofa mogu a posluže pripremi ljui za Hristovo učenje, i to su zaista valjani putevi ka jeinoj Istini Božijoj. Tako su hrišdani smatrali a su neki grčki filosofi bili Bogom posvedeni a bi služili načelu Istine i voili ljue punodi života u Bogu, pošto se riječ i Murost Božija otkriva svim ljuima koji su u cistodi svoga uma i srca naahnuti božanskom svjetlošdu koja prosvjeduje svakoga ko dolazi na svijet. Crkvi Novoga Novoga Nije pretjerano ako se kaže a je božansko otkriven je u Starom zavjetu, u Crkvi Zavjeta, u životu svetitelja, u murosti otaca, u ljepoti stvaranja... a najpotpunije i najsavršenije je u Isusu Hristu, Sinu Božijem otkrivenje samoga Gospoa. Bog je govorio. Bog je radio. Bog se javio i nastavio da se pojavljuje u životu svoga naroa. Ako hodemo a čujemo Božiji glas i viimo jela Božijeg otkrivenja u svijetu, moramo očistiti svoj um i srce o svega što je zlo i lažno. Moramo se truiti a volimo istinu, a volimo jeni ruge i sve što je Bog stvorio. Prema pravoslavnom učenju, očišdenje o laži i grijeha je put ka poznanju Boga. Ako se otvorimo za božansku blagoat i očistimo o svih zala, onda demo sigurno modi a pravilno tumačimo svete knjige i uđemo u živu zajenicu sa istinom, živim Bogom koji je ljudima otkrio sebe i onima koji Ga vole otkriva sebe i dalje.
Sveto predanje Svakiašnji život Božijeg naroa zove se Sveto preanje. Sveto preanje Starog zavjeta izloženo je u starozavjetnom ijelu Biblije i u životu izrailjskog naroa o Hristovog rođenja. Ovo preanje je ispunjeno, upotpunjeno, uzvišeno u vrijeme Mesije i u hrišdanskoj Crkvi. Novozavjetno ili hrišdansko preanje zove se jos i apostolsko ili crkveno preanje. Glavni pisani io ovog preanja čine novozavjetne knjige Svetog pisma. Evanđelja i rugi spisi apostolske Crkve čine jezgro hrišdanskog preanja i glavni su pisani izvor i naahnuce svega što se razvilo u sljeedšim naraštajima. naraštajima. Ovo hrišdansko preanje prenosi se s naroa na naro, kroz vrijeme i prostor. Preanje znači upravo ono što se preaje, prenosi o jenoga rugome. Sveto preanje je ono što se preaje i prenosi u okviru Crkve, o vremena Hristovih apostola pa sve o anašnjeg ana.
Iako se sastoji o mnogih pisanih okumenata, Sveto preanje nije ograničeno na ono što je napisano. Naprotiv, to je potpuni život i iskustvo čitave Crkve koje se prenosi s mjesta na mjesto i s naraštaja na naraštaje. Preanje je upravo život same Crkve jer ga voi i nadahnjuje Sveti Duh.
Međutim, u Crkvi ne pripaa sve Svetom preanju, jer u Crkvi nije sve učinjeno blagoadu Svetoga uha i u Crkvi se suštinski i nužno sve ne onosi na Carstvo Božije. Neke stvari u Crkvi su samo prolazne i privremene, samo ljuski običaji bez vječne i vječite vrijenosti.