STIH JOSIPA SEVERA - zaumni eksperiment

STIH JOSIP JOSI PA SEVERA: ZAUMNI EKSPERIMENT EKS PERIMENT

UVOD U ovom seminaru bavim se stihom Josipa Severa. Kroz nekoliko reprezentativnih pjesama pokušat ću prikazati načine i vrste stiha kroz njegov odnos prema jeziku, poseban odnos prema zvuku. Sever je stekao status kultnoga pjesnika u našoj književnosti, i ovdje uzimam u obzir tu činjeniu, i kroz kraću analizu stiha tražim objašnjenja za to. !sim toga, pokušavam interpretirati pjesme, dijelove stihova, jeline, i sl. iz perspektive jezika kakvim ga vidi Sever" zaumnog jezika, kojeg i kratko objašnjavam.

Stih i jezik Josipa Sevea

Josip Sever je pjesnik koji se služi utjeajima kineske i ruske poezije #a i prevodio je s tih jezika$, prihvaća Kručonihovu ideju zaumnog jezika i razvija je do sasvim nove razine koja prelazi okvire %uturističkog neprijateljstva prema stihu, a prihvaća najbolje njegove tokove. &aj kultan Severov zauman jezik spada u s%eru kreativnog odnosa prema jeziku" sam Kručonih ga vidi kao nekakav iskonski oblik poezije, koristi se kombinaijama slova i riječi 'neopterećenima( značenjem, me)utim Sever nije avangardist, on shvaća da je značenje usko povezano sa kombinaijama slova, i to na mističan način koji nije objašnjiv raionalnim pojmovima. *ato se kod njega mogu naći neologizmi, zvukovi, uzdasi i sl. koji usko korespondiraju sa značenjem pjesme, ali ne na način da 'ozvučuju( prethodno rečeno, već na način da značenje pjesme bez čitanja takvih riječi nije spoznatljivo, a istu nerazdvojivost od sadržaja pjesme ima i njena %orma. &o je

metametrička funkcija stiha i oblika +, općeprihvaćena i prije Severova doba. Uz to je usko povezan Severov odnos prema zvuku" zvuk kod njega preuzima apsolutni primat nad vidom, to je osnovni način pjesme  poznata je Severova maksima '*vuk diktira smisao(. &o je načelo bitno za Severov stih, jer se jedino tako mogu dostatno objasniti postupi koje on upotrebljava u vezanom i slobodnom stihu. *vukovni njegov zaumni jezik vjerojatno vuče svoje podrijetlo i iz poznavanja kineskoga jezika #te njegove 'pith(versi%ikaije$. -o prije svega, on je jedna vrst kulminaije traganja za 'novim jezikom(" 'Stil modernog pjevanja....je još od imbauda uvijek u potrazi za 'novim jezikom(.... /li kako da on izgleda0 /pollinaireov odgovor ostaje tek približan, me)utim upućuje na brutaliziran i disonantan, potom opet božanski neki jezik" 'Suglasnii bez samoglasnika, suglasnii što potmulo praskaju, zvui kao od zvrka, kao da puketa jezik, kao da struže pljuvanje.(...( 1

k!i"ej ki"e s trga od sata niz prašku i vlašku išla je kiša + 1

2rema" 3riedrih, 4ugo, Struktura moderne lirike, *agreb" Stvarnost, +565 7bidem, str. +89+8:

ko limena glazba

meni se čula ko sazvučje miševa il sjenke dima preko lišaja.

il šuplje vrijeme kroz praaazan prostor koje se laže i poništava.

!vdje vidimo tendeniju stalnog broja slogova" unutar tri stro%e pjesnik se zadržava izme)u trajanja stihova od pet do sedam slogova, a same stro%e sastavljene su od četiri stiha. ;etrička analiza ovdje je neizdvojiva od sadržaja pjesme" prvenstveno čestoćom suglasnika <š< koje stvara gotovo pa

onomatopejski efekt 9. &u nalazimo čisti akenatski ritam" dva iktusa po stihu, i taj prinip je dosljedno proveden kroz čitavu pjesmu. 7pak ne možemo govoriti o akenatskosilabičkoj pravilnosti, jer nemamo izosilabizma, u prve dvije stro%e se osim peteraa pojavljuju i tri šestera i jedan sedmera. ;ožemo zaključiti da autoru to nije bilo bitno. ;e)utim, jasno je vidljiva tendencija stiha odre)enoj pravilnosti i u tom smislu" dok se šesteri sastoje od am%ibraha, a sedmera zbog nemogućnosti četverosložne stope smještamo u slobodan stih #u kojem onda imamo akenatsku jelinu i %onetsku riječ$, peterački ostatak pjesme se dijeli na dvije stope #am%ibrah = trohej, daktil = trohej$. Kroz ijelu pjesmu vidimo pretežitu jambičnost > samo četiri stiha imaju naglašen prvi slog. ?itno je spomenuti i sam slijed kazivanja, koje čak i konkretnim sadržajem riječi" # s trga od sata, niz prašku i vlašku,... preko lišaja, ... kroz praaazan prostor...$ oslikava odre)eni tok riječi, tj. kiše@

tok opadanja. -avedene riječi su dakako prijedlozi, koje zbog svoje prirode izražavanja odnosa, iskazivanja prijenosa odnosa me)u pojmovima na koje se odnose, uzimam kao bitnu eksplikatornu povezniu
9 Krešimir ?agić o takvom učinku, a vezano za Severovu eu%oniju, govori kao o imitativnom suzvučju. Kaže" <2onavljanje istih samoglasnika ili suglasnika u pjesmi dobiva simboličko značenje, proizvodi učinak usporediv s učinkom onomatopejskih riječi. 2jesma nešto kazuje zato što je na to nukaju glasovne kombinaije njezinih izraza.< ?agić, Krešimir, Živi jezici, *agreb" -aklada ;A, +55:., str.B1

!pisani tok potvr)uje i gra%ički raspored naslova, čije dvije riječi nisu tiskane u jednom redu, već u dva > u horizontalnom položaju, time dodatno naglašavajući rimu i aliteraiju spomenutog šumnika <š<.

zati"je # u huk dubina tupo drobi probrani govor koji čeka u praznoj sobi jeka kobi dopire još iz pračovjeka

miriši modra ruža neba empirski namještaj se akli kroz grizodušje upotreba mi smo se u sebi spotakli

i la)e pune raznih zastava vode se nekom čudnom voljom dok je naša vjera zastala da se šta%etno zamijeni boljom

a kad smo poraz razglobili jako i protumačili sve znano našli smo da je naopako naše ro)enje prikazano

o rei riječ i vlagu oka pusti da se razjača i obasja ovaj pejzaž koji će musti duga upornost jednog klasja

Jedna od rje)ih Severovih pjesama koja ijelim svojim slijedom zadržava onu vrstu stalnosti na koju je naviknuto uho čitatelja vezanog stiha. adi se o pet katrenskih stro%a, u kojima nalazimo

devetere relativno stalne ezure iza petog sloga #uz par iznimnki$. &u su i dva lirska desetera #C=C$ s odlikama tonskog stiha" četiri iktusa u četiri stope@ ali ipak ne i silabičkotonskog stiha, zbog nejednakog broja nenaglašenih slogova izme)u iktusa. !sim njih, tu su i dva jedanaestera strukture C=8, od kojih je drugi jedanaestera # ovisno o gledištu$ u početku raspadanja utopijskog vi)enja povijesti : kakvo Sever započinje u svojoj prvoj zbiri #iz koje je i ova pjesma$. &o je i slika njegove postavangardističke poetike" korištenje vezanog stiha sa relativno stalnom ezurom radi dekonstrukije, igre najave distopije i prevarene utopije.

pa$e%iik po$o%a&a vidjeh i ostadoh od blijeska slijep jao to je skelet konstrukija plazme prelet nebo paunski zvjezdani rep

vedra u vidu kao tijek od ruža baklji prelijep on se prelijeva zrelije da bude svet ko lijek

živa je ova kurvina krv na svaki način htjela da budem marljiv i sabran

ženo podatnog tijela moja ruka i jelov traži tvoj gorući grm to vječito vječito pra pra

;e)u prvim uočljivim karakteristikama pjesme nalazimo %iguru aliteraije, i to" pri početku : 2rema" !raić&olić, Aubravka, Civilizacijski nomadizam Josipa Severa, predgovor u" Josip Sever" Borealni konj, *agreb" ;ladost, +565.

dentalnih konsonanata a takvo vi)enje možemo povezati i sa
Sve rimovane riječi završavaju na suglasnik #osim izazvanoj nagomilanim skupinama jata i
iz'e() 'aj')$skih zi*ova u krevetu čučim u krevetu sam zvijer u krevetu sam mjeren mržnjom

C &ermin upotrijebljava 7van Slamnig u" rvatska versifikacija, *agreb" Sveučilišna naklada Diber, +56+. 8 2rimat zvuka nad svime ostalim,
izme)u majmunskih zidova

u krevetu zvijer sam za riječ koja grize moje sre i nisko se plodi i odlikuje mračnim dahom versa


mračnim dahom što se vrati kući kao dah dahau i pretvara

moj ha ha ha u ah


mahovina raste krstari pauk hvataju se kraste po ranama sra grudni koš usnu šupljinu i lubanju ispunja pamuk

majmunski zidovi kriče čekčekček čekček kriče

s g p l r a e v m a a m a

d o l j e

2jesma !zme"u majmunskih zidova daje primjer Severova slobodnog stiha koji se da odrediti primjerie Jurićevom tipologijom slobodnih stihovaB, i to kao oblik koji ima karakteristike i trećeg i čevrtog tipa" &reći tip #organski slobodni stih$ odlikuje organskost, nepravilan oblik@ opkoračenje #<..u krevetu sam mjerenE mržnjom<$, duži rečenični periodi provedeni kroz nekoliko redaka # ekstatičnost, groteska, disoijaija subjekta na senzaije i verbalne slike #
B Jurić, Slaven, #očeci slobodnoga stiha, *adar" &hema, 1FF8., str. 1CC188 6 2rema" ?agić, Krešimir, $av. dj., str. B:

7za ova dva stiha pojavljuje se i nekoliko stihovanih redaka u stupima #opet, jeka avangardističkih postupaka$, koji oblikom podupiru i svoj iskaz" glavama prema dolje.

&a%'e$ti iz poe'e taj%a tajga je drvena sablast mi smo od straha drve%a krenula s obale oba na obale jezera uri surova tajga drvena sablast

kroz prašumu tvorničkih dimnjaka grmi i ruši za oblašću oblast surova tajga drvena sablast

surovoj tajgi na putu ispriječio se surovi čelični ruhr al strašna je drvena sablast huraG

ruhr je sada prošlost kao i akadski ur hrpa od ruševina da se zaore brazda strašna je drvena sablast

r r u r h r

a ruhr je nekad bio grad do grada grad sad je samo njegovo ime i posvud vlada tajga drvena sablast

Hećina Severovih pjesama odnosi se poput ove" fragmentarnog je ritma, fragmentarne rime,

fragmentarne vezanosti stiha > a fragmentarnog je i teško shvatljivog sadržaja. -a početku pjesme imamo dva asimetrična osmera #9=C$ koji stoje kao podnaslov, kao odre)eni 'metajezični naputak(5, nekakva najava ili možda sažetak pjesme, metapoetski iskaz o temi pjesme, središnjem motivu kojega se obra)uje, od kojeg pjesma polazi i na kojemu završava. Uz to, sintagma 'drvena sablast( provlači se kao motto na kraju svake stro%e. Sama pjesma započinje stro%om sastavljenom od dva devetera i dva petera koja su akenatski identična > daktil = trohej, #te djeluju kao polovie desetera, koji bi tad bio silabičkotonski potpuno pravilan lirski desetera$. ;e)utim iza toga se ritam prelama, stih se produžuje i skraćuje, tako)er se pojavljuje i nasumična

rima+F. U nastavku pjesme vidljiva je gra%ička tvorba

koja podsjeća na nekakvo zdanje >

utvr)enošću i pravilnošću postavljenih slov. &kvo ispreplitanje leksičkog i gra%ijskom za lazi u metajezično područje, Sever kao da vizualnostEslikovitost koju podre)uje zvuku ostvaruje u

konkretiziranju" eksperiment s horizontalom i vertikalom pisanja stiha. &ako ovdje

ostvaruje

'čeličnost( koju mu pjesnik pridaje dvije stro%e prije. 5
+a!a*a o jeze) )i ima li svijet jezero uri i &to je zapravo ono gola apstrakcija visoke vode i njeno posmrtno zvono tajga i dalje juriša na obale jezera uri po jezeru pada kiša jezero zuri u prazno i drhti

vvvvvvvvvvvvvvv

po jezeru hvata se strah i kontinenti mraza ovo jezero jeze više ne vidi ništa

jezero bulji u prazno bijelim slijepim okom prolaze tako stoljeća i ono u zaborav ode

i to je onda razlog sasma dovoljan razlog za vertikalno pokoljenje vode g o l z

n a lj a o m v s

a o a r d s

!va pjesma u zbiri se nalazi neposredno ispod pjesme fragmenti iz poeme tajga, čiji stil nastavlja, a tako)er je i u neposrednoj tematskoj vezi s njom.++ !vdje tako)er nailazimo na podnaslov, i gra%ijske eksperimente > već spomenuto pisanje stihova u stupima, ovdje potpuno izvrnuto tako da se čita s lijeve na desnu stranu i od dolje prema gore, te umetanje dviju strelia, vjerojatno povezanima s tokom teksta i temom" iskazuju prolazak stoljeća u zaborav, te suprotstavljena potonjem stihu o 'vertikalnom pokoljenju vode(, i dodatno naglašenom vertikalnom pisanju stihova. 3okus pjesme se sa 'surove tajge, drvene sablasti( prebauje na jezero uri #spomenuto u prijašnjoj pjesmi$, te se mijenja ton iz pobjednosnog 'huraG( i prevlasti moćne tajge, na 'jezero jeze(, statično, pasivno, hladno. Aužina stiha varira izme)u sedmeraa i deveteraa, uz iznimku pred kraj pjesme > gdje se sužavaju radi #možda i zbog$ stepenastog stiha.

Iezura nije stalna, negdje se nalazi iza četvrtog sloga #primjerie u osmeru 'po jezeru pada kiša($, negdje stvara asimetrične osmere, #'jezero bulji u prazno($, i sl. U naslovu pjesme nalazi se riječ balada, #koja naravno znači kraću epsku pjesmu u kojoj naraija vodi tragičnom kraju$, a ovdje se njezina upotreba može pripisati tonu pjesme, već spomenutom hladnom opisu 'sudbine( jezera uri.

++ 7za ove pjesme nalazi se još jedna, 'masa sama(, koja je nastavlja , govori o plimi #što je moguća poveznia sa spomenutim 'vertikalnim pokoljenjem vode($, i o žutom moru, dakle, 'radnja( #uvjetno rečeno$ se pomiče na istok, prema Kini, a takvo uplitanje zemljopisa i povijesti i paralelizam prostora i misli je i inače veoma karakterističan za Severa #primjerie"/no Aomini...2rapovijest &utankamonova, Sablast urope kruži komunizmom, Kisikova djea, 2ješčani otok, itd$

ZAK,JU-AK Josip Sever je pjesnik postavangarde > on je nadišao manjkavosti pobunjeničkog pristupa kakav su imali primjerie, %uturisti, a preuzeo je najbolje njihove karakteristike. U našoj književnosti on ima i zaslužuje status kultnog pjesnika zbog potpuno originalnog, kreativnog pristupa jeziku. Koristi se zaumnim jezikom, razvija ga kroz svoju maksimu" '*vuk diktira smisao.( &akav pristup usko je povezan s njegovim stihom. Služi se raznim obliima vezanoga i slobodnoga stiha, a prednost ima slobodan stih. Aruga najvažnija karakteristika stiha i jeline pjesama jest eu%onija, koja je sukladno Severovoj maksimi provučena kroz sve njegove pjesme, kao aktivno načelo. &o znači da upotrebljava sve %igurama koje je ostvaruju" ana%orama, epi%orama, gomilanjima, aliteraijom i asonanom, i sl. Koristi se i gra%ičkim likovima, raznim aranžmanima stihova, a što je preuzeo iz avangarde, i to prvenstveno ruskog %uturizma > kojeg je i prevodio #a i pisao pjesme na ruskom$. itam njegovih pjesama često ostvaruje načelo 'besjedovnog( stiha, kakav je i prije njega upotrebljavan u našoj književnosti, no kod Severa se moraju uzeti u obzir snažne naglasne igre riječima, zvukovima riječi i sintagmama, koje stvaraju sasvim poseban ritam, sukladan mističnom vi)enju zauma. Konačno, Sever razvija upravo zaumni apstrakionizam, koji se razumije unutrašnjim, alogičnim shvaćanjem kreativnosti jezika i stiha, zvukovne magije koju proizvodi njegova poezija. Aubravka !raić&olić u uvodnom eseju u zbiri '?orealni konj(, kaže" 'Kada čitamo Severove magične zvukovne obrede koji ne rezultiraju nikakvim logičnim niti prepoznatljivim smislovima, mi ih ne odbaujemo kao puku zvukovnu igru. ;i im se radujemo i mi im vjerujemo jer u njima slutimo dubinski rad arhajskoga jezičnog mišljenja kojemu je zvuk unaprijed dan kao smisao, tekst unaprijed kao svijet, kojemu poezija nije spoznaja, nego > zvukovna

ontologija.(

,ITERATURA ?agić, Krešimir, Živi jezici, *agreb" -aklada ;A, +55:. 3riedrih, 4ugo, Struktura moderne lirike, *agreb" Stvarnost, +565. Jurić, Slaven, #očeci slobodnoga stiha, *adar" &hema, 1FF8. !raić&olić, Aubravka, Civilizacijski nomadizam Josipa Severa, predgovor u" Josip Sever" Borealni

konj, *agreb" ;ladost, +565. Sever, Josip, Borealni konj, *agreb" ;ladost, +565. Slamnig, 7van, rvatska versifikacija, *agreb" Sveučilišna naklada Diber, +56+.

STIH JOSIPA SEVERA - zaumni eksperiment

Recommend Documents