Kamping: Josipa Cvelić Bonifačić

Josipa Cvelić Bonifačić

KAMPING Osnove hrvatskog hrvat skog i europskog kamping turizma

KAMPING Osnove hrvatskog i europskog kamping turizma

POREČ, 2011.

SADRŽAJ:

UVOD

Uvod ................................................................................. ............................................................................................................................ ......................................................5 ...........5 Kamp, kampiranje i kamping .................................................................................. .............................................................................................6 ...........6 1. Povi jest kampiranja ..................................................................................................... .........................................................................................................9 ....9 2. Organizacij e kamping turizma ....................................................................................14 ....................................................................................14 3. Automobilske udruge i klubovi – važni čimbenici za razvoj kampinga ................16 4. Kamping oprema .................................................................................................. ...........................................................................................................18 .........18 5. Smješt ajne jedinice u kampu .............................................................................. .......................................................................................21 .........21 6. Vrste kampova ................................................................................ .............................................................................................................. .............................. 25 7. Kampisti – drugači ji turist i................................................................................. ........................................................................................... .......... 30 8. Obilježja modernog kampinga ..................................................... ....................................................................................31 ...............................31 9. Kamping u Hr vatskoj ...................................................................... .................................................................................................... .............................. 36 10. Hrvatska – europski naturistički raj ................................................... ..........................................................................45 .......................45 11. Obilježja europskog kampinga .......................................................... ................................................................................. ....................... 46 12. Kamping i destinacija ............................................................................................... ..................................................................................................51 ...51 13. Korisne web ad rese ........................................................ ................................................................................................... ............................................. 58 Umjesto zaključka ...................................................................................... ..............................................................................................................59 ........................59 Bilješka o autorici ........................................................................................ ...............................................................................................................59 .......................59 Popis tabela .................................................................................. ........................................................................................................................6 ......................................61 1 Popis grafova.................................................................................................................... ......................................................................................................................61 ..61 Literatura ...................................................................................... ........................................................................................................................... ..................................... 62

Kamping turizam snažno je obilježio razvoj turizma 20. stoljeća i bio jedan od najsnažnijih čimbenika omasovljenja turističkih putovanja. Stereotipnim poiman jem kamping turizma kao „siromašnog“ turizma zanemarena je njegova dimenzija i značaj za turizam destinacija i država, postojanost i lojalnost kamping potražnje, kao i činjenica da je kampiranje danas, prije svega, životni stil. To je stil koji znači slobodu, uživanje u prirodi, istančan osjećaj za okoliš, druženje s ljudima, poštivanje jednostavnosti i neposrednost, ali bez odricanja od svih uobičajenih civilizacijskih stečevina. Trećina svih kapaciteta u Europi i četvrtina kapaciteta u Hrvatskoj nalazi se upravo u kampovima. Europski kampovi generiraju šestinu svih europskih noćenja, a hrvatski četvrtinu ukupnih noćenja zemlje. Kamping putovanja te prateća kamping industrija snažan su čimbenik europskog gospodarstva. Usprkos tome, još je uvijek prisutno zanemarivanje i nerazumijevanje kao i nedostatak li terature i znanja iz ovog područja. Ova knjiga namijenjena je onima koji imaju potrebu i želju upoznati se s osnovama kamping turizma, dobiti osnovna znanja o povijesti kampiranja, organizacijama u kamping turizmu i obilježjima modernog kampiranja. Priručnik je namijenjen učenicima, studentima, djelatnicima u turizmu i administraciji lokalnih, regionalnih ili državnih tijela te svim zainteresiranima koji mogu na jednom mjestu dobiti osnovnu sliku o kampu kao ugostiteljskom objektu, o osnovama kamping turizma i značaju koji ima i može imati u lokalnoj zajednici, cjelokupnom hrvatskom turizmu a onda i u Europi.

6

Kamp, kampiranje i kamping

KAMP, KAMPIRANJE I KAMPING


7

nalazimo u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti5. Taj je zakon u članku 7. razvrstao je objekte za smještaj na sljedeće skupine: 1. Hoteli 2. Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj 3. Restorani 4. Barovi 5. Catering objekti i 6. Objekti jednostavnih ugostiteljskih usluga. Detaljnije odredbe za poslovanje ugostiteljskog objekta „Kamp“ nalaze se u Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ (NN 75/08 i 45/09); (NN 75/08); (NN 45/09)6 te Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj iz skupine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN 49/08 i 45/09); (NN 49/08); (NN 45/09)7.

Riječ kamp danas ima više značenja. Ovaj izraz nalazimo u mnogim jezicima a ima neosporno latinsko porijeklo (campus, campi) i označava otvoren, ravan prostor, polje. Izraz se pojavljuje primjerice u engleskom: camp, campus; njemačkom: kamp; francuskom: camp, champ; nizozemskom: camp, kamp; talijanskom: campo; španjolskom: campana, campo; i u drugim jezicima. 1 U englesko-hrvatskom riječniku2 riječ camp prevedena je kao logor, tabor, a i kao logorovati, (u prirodi), provoditi odmor na logorovanju (pod šatorima), noćiti pod vedrim nebom. Encyclopedia Britannica riječ „camp“ kao i „summer camp“ denira kao bilo koji kombinirano rekreacijski i obrazovni smještaj koji približava prirodu i život na otvorenom urbanoj djeci.3 U rječniku ugostiteljsko-turističkih pojmova4 kamp se opisuje kao ugostiteljski objekt u kojem se gostu pružaju usluge smještaja na otvorenom prostoru, a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u toj vrsti ugostiteljskog objekta. U ovoj knjizi promatramo kamp kao ugostiteljski objekt za smještaj. Deniciju, kao i osnovne odrednice poslovanja kampa kao ugostiteljskog objekta za smještaj, 1 2 3 4

en.wiktionary.org/wiki/campus#latin, 10.12.2011. Englesko hrvatski ili srpski rije čnik, Zora, Zagreb 1975. godine www.britannica.com/EBchecked/topic/573347/summer-camp, 28.11.2011. Galičić V.: Rječnik ugostiteljsko- turističk ih pojmova, Rijeka 1999, Vlastito izdanje, str. 119

Kampiranje se u hrvatskim propisima denira kao: boravak pod šatorom, u kamp kućici, kamp prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u kampovima iz skupine „Kampovi i ostali ugostiteljski objekti za smještaj“. Osim u kampovima, za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturnoumjetničkih i sličnih manifestacija dozvoljeno je organizirano privremeno kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima. Jedinice lokalne samouprave i javne ustanove koje upravl jaju određenim područjem, ovisno o svrsi takvog kampiranja, svojim aktima određuju prostor za kampiranje izvan kampova, uvjete koje taj prostor mora ispunjavati te vrijeme trajanja takvog kampiranja. Usluge kampiranja mogu se pružati i u domaćinstvu od strane zičke osobe - iznajmljivača a što nazivamo "Kamp u domaćinstvu". 5 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 23.11.2011. 6 www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 05.12.2011. 7 www.mint.hr/default.aspx?id=356#2,04.11.2011.

8


Usluga smještaja u kampu, organiziranom na zemljištu u vlasništvu iznajmljivača, smatra se ugostiteljskom uslugom, i to do najviše 7 smještajnih jedinica, odnosno za 25 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina.

Povijest kampiranja

9

1. POVIJEST KAMPIRANJA

Seljačko domaćinstvo tj. seljačko ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je upisano u Upisnik poljoprivrednog gospodarstava također može pružati ugostiteljske usluge smještaja u kampu a što se naziva "Kamp u seljačkom domaćinstvu". Pored drugih usluga, seosko domaćinstvo može pružati usluge smještaja u kampu do najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno8. Seljačko domaćinstvo može pružati istovremeno i usluge smještaja u sobama, apartmanima i ruralnim kućama za odmor do ukupno 80 gostiju istodobno. U Hrvatskoj je zabranjeno kampiranje izvan kampova i prostora određenih za kampiranje. Osim kao gospodarska djelatnost, kampiranje se t akođer smatra rekreacijskom aktivnošću povezanom s boravkom u pri rodi. Često vezujemo kampiranje uz pojedine aktivnosti kao što je istraživanje prirode, penjanje, izviđačke aktivnosti, vožnja kajakom i sl.9 Tako kampiranje ima i snažnu soc ijalnu i pedagošku komponentu. Skraćenica od kamping turizma je kamping, širi pojam od kampiranja koji obuhvaća cjelokupnost odnosa i pojava vezanih uz kampiranje. Kamping turizam objedinjuje cjelokupnu ponudu kamping usluga s jedne strane i potražnju za kamping uslugama s druge strane. Prateća kamping industrija, kao i niz drugih uslužnih kamping djelatnosti, u funkciji je kamping ponude i kamping potražnje. Prema hrvatskom pravopisu ispravno bi bilo koristiti izraz "Kampinški turizam" no u govornom jeziku uvriježena je uporaba izraza "kamping turizam" pa će se isti koristiti i nadalje u ovoj knjizi. Pojmovi:

Kamp - ugostiteljski objekt za smještaj Kampist - gost u kampu koji kampira Kampiranje - boravak u kampu Kamper = autodom - vrsta kamp opreme, vozilo s integriranim prostorom za boravak Karavan = kamp kućica - vrsta kamp opreme bez pogona, kamp prikolica Mobile home = pokretna kućica u kampu - vrsta pokretne kamp opreme, komforni smještaj u kampu Kamping - cjelokupnost kamping ponude i potražnje 8 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2467.html, 04.11.2011. 9 en.wikipedia.org/wiki/Camping ,04.11.2011.

Boravak u privremenim nastambama koje se mogu spremiti, spakirati i ponijeti sa sobom na drugo mjesto, povijesno je jedan od najstarijih oblika smještaja koji je zamijenio stanovanje ljudi u spiljama. Tisućama godina, jednostavne nastambe od kože, platna ili tkanine služile su za smještaj ljudi na otvorenome. Privremena nastamba koja je kasnije nazvana šatorom poznata je iz pred biblijskih vremena i u svojoj se osnovi gotovo nije mi jenjala. Tako još i danas mnogi narodi žive na isti tradicionalan način. Stoga se izum šatora smatra jednim od najvećih ljudskih postignuća10. Počeci modernog kampiranja vezani su, međutim, za fenomen korištenja slobodnog vremena i njegova ispunjavanja boravkom u prirodi. Postoje razne teorije o počecima organiziranog kamping turizma. Neki autori skloni su početke europskog kamping pokreta pripisati njemačkim i skandinavskim studentima kao i Englezu Baden Powelu11 koji početkom 20. stoljeća osniva skautski pokret. Prema drugim autorima12, kamping turizam započeo je u Velikoj Britaniji kao odgovor na brz razvoj industrije bez osjećaja za prirodu i razvoj velikih gradova. 10 ezinearticles.com/?The-Interesting-History-of-the-Camping-Tent&id=1711971 11 en.wikipedia.org/wiki/Robert_Baden-Powell,_1st_Baron_Baden-Powell, 19.12.2011. 12 Teghi l: C.: “L’attivita campeggistic a nell’economia turistica”, Firenze, Edizioni I.R.C. , 1990. Str. 16.

10

Povijest kampiranja

Početkom kampiranja u Europi može se smatrati jedan značajan događaj koji se zbio u Velikoj Britaniji. Naime, tamo je već 1886. Englez G. Stables konstruirao prvu prikolicu s turističkom svrhom. Ta je prikolica bila vučena konjskom zapregom. Postoji i danas, a u vlasništvu je britanskog kluba „The Caravan Club“, utemeljenog 1907. godine koji danas broji više od milijun članova s obiteljima13. Thomas Hiram Holding, „otac“ modernog kampiranja, osniva prvi kamping klub na svijetu, „The A ssociation of Cycle Campers“, 1901. godine u Oxfordu. Do 1907. godine uspio je udružiti više drugih klubova te je preimenovao svoju udrugu u „Camping Club of Great Britain and Ireland“. Robert Falcon Scott, poznati istraživač Antarktika, postao je prvi predsjednik Camping Cluba 1909. godine14. U Engleskoj je također tiskan prvi priručnik za kampiranje koji je napisao Thomas Hiram Holding 1908. godine pod naslovom „The Camper's Handbook“, u kojem opisuje svoje doživljaje kampiranja15.

Povijest kampiranja

of America) . ACA je već 1926. godine objavio prvo izdanje časopisa Camping17. U Italiji 1958. godine vlada donosi prvi zakon za reguliranje „izvan hotelskog turizma“. Od 1959. godine naglo rastu noćenja u Italiji, a ostvaruju ih uglavnom kamping gosti. Odnos stranih i domaćih kamping gostiju 1959. godine bio je 7:1, sve do 1974. kada je broj talijanskih kamp gostiju premašio broj st ranih. Najpoznatiji njemački pisac Johann Wolfgang Goete vozio se već 1792. u drvenoj prikolici u kojoj se nalazio krevet, ormar i peć na ugljen18. No, razvoj kamping pokreta u Njemačkoj zapravo počinje 1924. godine kada su kajakaši i njemački savez kanuista prvi put pokušali “šatorovanje” (što je bio prvi izraz za kampiranje) proširiti kao idealan način da se provede godišnji odmor. Već 1927. godine izašao je prvi popis šatorskih kampova. Usporedo je napredovala i industrija proizvodnje šatora19.

Koliko je poznato, prvi europski kamp otvoren je u Francuskoj 1913. godine. Na prijedlog Engleza, europski su kampisti 1932. godine osnovali svoju međunarodnu kamping udrugu (IFCC) u Nizozemskoj. Povijest kampiranja u Americi započinje također krajem 19. stoljeća. Godine 1861. Frederik Will iam Gunn16, upravitelj škole Gunnery School for Boys, Washington, Connecticut, vodio je grupu studenata na 40 milja dugo pješačenje od Milforda do Long Island Sounda. Nakon dvodnevnog hodanja, dječaci su deset dana kampirali u prirodi i onda ponovno pješačili natrag. Već 1876 godine u Americi je osnovan prvi privatni kamp. Dr. Joseph Trimble Rothrock osnovao je kamp za dječake slabašna zdravlja koje je vodio u kampove u prirodi u cilju poboljšanja njihova zdravlja i praktične primjene dotadašnjih akademskih saznanja. Godine 1910. osnovano je Američko kamping udruženje - ACA (American camping Association) pod izvornim imenom CDAA (Camp directors Association of America). Iste godine osnovano je i Američko udruženje izviđača BSA (Boy Scout

13 Hor st NItschke: Kamp budućnosti, vodič za planiranje, obnovu, modernizaciju i upravljanje kampom budućnosti. KUH Poreč, IGL Salzburg, AS Press Ljubljana, Poreč 2011. 14 www.britannica.com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011. 15 campinginfo.org/historyofcamping.php, 15.10.2011. 16 www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 07.12.2011.

11

17 www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 21.11.2011. 18 www.camping4fun.de/m odules.php?name =News& le=artic le&sid=1 , 01.03.2010. 19 Cvelić- Bonifačić J.: Menadžment kamping usluge u Hrvatskoj, magista rski rad , Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, 2003, str.25

12

Povijest kampiranja

Povijest kampiranja

13

Prema statistici, 1953. godine postojalo je u Hrvatskoj 18 registriranih kampova ukupnog kapaciteta 5.400 osoba koji su te iste godine ostvarili 186.000 noćenja. Prvi turisti bili su Česi i Ni jemci. Tu je fazu obilježilo nicanje kampova u najljepšim uvalama i prirodno atraktivnim p odručjima, uglavnom uz more. Kampove osnivaju lokalna turistička društva ili hotelske kompanije, a često kampovi nastaju i spontano, inicijativom samih gostiju. Najčešće su to agilni inozemni pojedinci i obitelji koje snažno utječu na lokalnu zajednicu i pionirski m radom stvaraju prve kampove. Kamping turizam na području bivše Jugoslavije razvijao se naglo, pod utjecajem snažne inozemne potražnje, a svoje je vrhunce dosegnuo 1983. i 1984. godine kada udio kamping noćenja u ukupnim noćenjima zemlje iznosi 35%. Kamping u Hrvatskoj od svojih početaka do danas pokazuje uzlazan trend kako u broju noćenja, tako i u prihodima. Broj noćenja ostvarenih u 2011. godini prelazi ukupan broj noćenja ostvarenih u najsnažnijim predratnim godinama te danas predstavlja četvrtinu svih noćenja koja se ostvare u Hrvatskoj 20. Kapacitet kampova u Hrvatskoj, broj kampista koji iz godine u godinu raste kao i snažan gospodarski učinak koji kamping ima na cjelokupni hrvatski turizam, a time i na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, čine ga danas jednim od najvažnijih segmenata hrvatskog turizma.

20 "Prezentaci ja:" Kamping sezona 2011",5. kongres hrvats kog kampinga, KUH, Zadar 2011

14

Organizacije kamping turizma

2. ORGANIZACIJE KAMPING TURIZMA

EFCO & HPA (European Federation of Camping site Organisation and Holiday Park Association - Europska federacija udruga i udruženja kampova i kamp naselja)21 je predstavničko tijelo kamping i karavaning industrij e na europskoj razini, osnovano 1979. godine u Parizu. Inicijator i prvi predsjednik bio je gosp. Jean Gassier, vlasnik kampa Airotel La Yoll (Francuska). Hrvatska je u EFCO&HPA organizaciju pristupila 1996. godine kroz Kamping udruženje Hrvatske, na godišnjoj skupštini u Budimpešti. EFCO&HPA predstavlja kamping industriju koja uključuje kamp kućice, šatore, autodomove, bungalove i sve oblike kamping smještaja. Članstvo ove organizacije predstavljaju 23 europske nacionalne organizacije. Kamping gospodarstvo unutar navedenih europskih zemalja članica sastoji se od oko 20.000 kampova čiji godišnji promet čini 22% ukupnih godišnjih prihoda od turizma. Tih 20.000 kampova posjeduje smještajni kapacitet za 10,8 milijuna gostiju, prema čemu je kamping najobuhvatniji turistički receptivni segment 22.

F.I.C.C. (Federation Internationale de Camping et Caravaning – Međunarodni savez za kamping i karavaning) je savez kampista (potrošača - gostiju u kamovima), sa sjedištem u Bruxellesu. Cilj ovog saveza je ujedinjavanje svih nacionalnih saveza, pružanje potpore na nekomercijalnim principima, njihovo koordiniranje te promicanje interesa i potreba kampista na međunarodnoj razini23. F.I.C.C. je osnovan 1933. godine kada je njegovo članstvo sačinjavalo 16 klubova iz 7 zemalja. Danas F.I.C.C. broji 56 klubova i federacija iz 32 europske zemlje. Aktivnost F.I.C.C.-a ogleda se u zaštiti interesa kampista i „karavanista“ na međunarodnom nivou. F.I.C.C. redovito promovira razvoj kampinga, pomaže federacijama i članicama kao i kampistima koji imaju ICC (International Camping Card - Međunarodnu kamping karticu) izdanu od F.I.C.C.-a. F.I.C.C. se bavi i međunarodnom klasikacijom kampova, I.S.O. i C.E.N., standard21 www.efcohpa.eu 21.11.2011. 22 www.campingeurope.com/aboutefco/default.aspx,07.12.2011. 23 www.cc.org/ txt.php?t=1,07.12.2011.

Organizacije kamping turizma

15

izacijom opreme, higijene i sigurnosti u kampovima kao i pronalaženjem rješenja koja doprinose razvoju kampinga, s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša i poštivanje kulturne baštine. U svrhu popularizacije kampiranja, F.I.C.C redovno organizira godišnje relije24 u trajanju od desetak dana (uglavnom početkom kolovoza) 25 kada se održava i opći skup pojedinih komisija te kongres F.I.C.C.-a26.

INF-FNI (International Naturist Federation/Federation Naturiste Internationale - Međunarodna naturistička federacija je organizacija koja na svjetskoj razini promiče kulturu slobodnog tijela. Ova krovna međunarodna naturistička organizacija uključuje udruge iz 30 zemalja. Članica INF-FNI iz Hrvatske je DNF - Društvo naturista Hrvatske27.

KUH (Kamping udruženje Hrvatske) je dobrovoljna udruga čiji je osnovni cilj okupljanje zičkih i pravnih osoba koje se bave pružanjem kamping usluga i drugim srodnim djelatnostima, a radi zaštite i promicanja zajedničkih gospodarskih, strukovnih, znanstvenih i drugih interesa svih svojih članova. U svojem radu KUH nastoji osnažiti status najjače udruge u kamping sektoru u Hrvatskoj. Aktivnosti Kamping udruženja Hrvatske usmjerene su na predstavljanje i zastupanje interesa svojih članova, njihovoj zaštiti i promociji. Od ukupno 240 kampova u Hrvatskoj, danas su njih 205 članovi Kamping udruženje Hrvatske. Kamping udruženje Hrvatske (KUH), vodeća kamping organizacija koja okuplja 85% hrvatskih kamping kapaciteta, nastala je iz „sekcije za naturizam“ tadašnjeg Turističkog saveza Jugoslavi je, u hotelu Espl anade u Zagrebu, 1.9.1978. godine. Od 1982. godine sekcija postaje „Jugoslavensko kamping udruženje u sklopu Privredne komore Jugoslavije“. Godine 1992. udruženje je preimenovano u Kamping udruženje Hrvatske28.

24 www.c.be, 07.12.2011. 25 2000. godine FICC rally održan je u Zatonu kraj Zadra., 2010. u kampu Camping Park Umag a posljednji 77. FICC rally održao se u 8.mj.2011. u Pragu 26 www.cc.org/txt.php?t=1, 28.10.2011 27 www.inf-fni.org/federations.php, 28.10.2011. 28 www.camping.hr/hr/o-nama/povijest, 07.12.2011.

16

Automobilske udruge i klubovi

Automobilske udruge i klubovi

3. AUTOMOBILSKE UDRUGE I KLUBOVI - VAŽNI ČIMBENICI RAZVOJA KAMPINGA

Automobilske udruge i klubovi u Europi od izuzetnog su značaja za razvoj kampinga. Kako su kampisti u pravilu i vlasnici automobila, to su kampisti u pravilu i članovi automobilsk ih udruga a autoklubovi iskazuju najveću moguću brigu za kampiste osnivajući posebna odjeljenja koja se bave samo kampingom. U cilju informiranja i zaštite interesa svojih članova izdaju kamping vodiče i časopise u kojima donose pregled kamping ponude, a razvili su i ozbiljne sustave ocjenjivan ja kampova.

17

ANWB – Nizozemski kraljevski turistički klub (ANWB) predstavlja jedan od najvećih autoklubova u Europi. Ovaj je klub u svojoj zemlji odgovoran za sigurnost na cestama te, u suradnji s vladom, za prometnu signalizaciju. ANWB je osnovan 1. srpnja 1883. godine, kao Nizozemski biciklistički savez, biciklističko udruženje koje je zastupalo interese grupe hobista koji su se zalagali za poboljšanje toga sporta. Klub se brinuo za prilazne ceste za bicikliste i bavio se organizacijom biciklističkih natjecanja. Godine 1904. klub je imao 200 članova. Klub danas broji oko 4 milijuna članova i time je najveći klub u Nizozemskoj. Svi članovi primaju časopis De Kampioen30. Osim automobilskih klubova u europskim zemljama djeluju brojni kamping i karavan klubovi. U nastavku neki od najznačajnijih:

Neki od većih i za kamping turizam važnijih automobilsk ih klubova u Europi su:

BELGIJA

ÖAMTC (ÖSTERREICHISCHER AUTOMOBIL- MOTORRAD- UND TOURING CLUB ) TBC (TOURING CLUB BELGIUM)

NIZOZEMSKA

ANWB (KONINKLIJKE NEDERLANDSE TOERISTENBOND)

AUSTRIJA

ACF (AUTOMOBILE CLUB DE FRANCE) FRANCUSKA

ACAFA (AUTOMOBILE CLUB - ASSOCIATION FRANCAISE DE S AUTOMOBILISTES)

NJEMAČKA

ADAC (ALLGEM EINER DEUTSCHER AUTOMOBIL-CLU B E.V.) AVD (AUTOMOBILCLUB VON DEUTSCHLAND E.V.)

ITALIJA SLOVENIJA HRVATSKA

ACI (AUTOMOBILE CLUB D'ITALIA) AMSZ (AVTO-MOTO ZVEZA SLOVENIJE) HAK (HRVATSKI AUTOKLUB)

NIZOZEMSKA FRANCUSKA

NEDERLANDSE CARAVAN CLUB 31 32 FEDERATION FRANCAISE DE CAMPING ET DE CARAVANING

NJEMAČKA

DEUTSCHER CAMPING CLUB 33

VELIKA BRITANIJA

THE CAMPING AND CA RAVANING CLUB 34 THE CARAVAN CLUB, THE MOTOR CARAVANNERS CLUB … I DRUGI.

ADAC - njemački auto klub ADAC (Allgemeiner Deutscher Automobil-Club) najveći je i najznačajniji autoklub u Europi te treći po veličini u svijetu. Broji 14,4 milijuna članova i postoji već 107 godina29. Priča o uspjehu ADAC-a započinje 24. svibnja 1903. godine u Stuttgartu kada je grupa od 20-tak entuzijasta osnovala „Deutsche Motorradfahrer-Vereinigung“ (DMV). Za 6 kraljevskih maraka godišnje članarine obvezali su se štititi interese svojih članova. 29 www.adac.de/reise_freizeit, 01.12.2011.

30 www.anwb.nl, 02.12.2011. 31 www.ncc.nl , 01.12.2011. 32 cc .fr/, 01.12.2011. 33 www.camping -club.de/, 01.12.2011. 34 www.campingandcaravanningclub.co.uk/aboutus/history/, 01.12.2011.

18

Kamping oprema

4. KAMPING OPREMA

Za razliku od svih ostalih oblika smještaja, gosti se u kampovima u pravilu služe pokretnom kamping opremom. Glavne vrste kamping opreme su: • Šator • Autodom (kamper) • Kamp kućica (karavan) • Pokretna kućica (mobile home) • Kamp prikolice i slična pokretna kamp oprema35

Kamping oprema

19

nings37. Masovna proizvodnja započinje pedesetih godina kada počinje masovno doba autodomova. Autodomovi - kamperi izazvali su revoluciju na europskom i svjetskom turističkom tržištu. Danas u Europi ima više od milijun autodomova te se njihova prodaja izjednačila s kamp prikolicama. Autodom je vozilo za slobodno vrijeme koje u pravilu ima smještaj za 2-8 osoba, a uključuje spavaći dio, kupaonicu te kuhinju s prostorom za blagovanje38. Amerikanci koriste izraz „RV - recreational vehicle“, a u Americi je nastao i tzv.“RV lifestyle“ skupina korisnika kampera koji su se odlučili živjeti u RV-u trajno putujući39.

Kamp kućica (karavan)

Šator Brojne su vrste šatora, od malog iglu-šatora koji uglavnom koriste mladi, do najluksuznijih glamping šatora:

Autodom (kamper) Autodom - kamper (engl. motorhome ili recreational veichle) pojavljuje se početkom 20. st. iako je već ranije bilo pokušaja izgradnje u kućnim izvedbama.36 Prvi pokušaji bili su vezani uz nastojanja da se na motore kamiona ugradi prostor za stanovanje a prvi uspješni pokušaj ugradnje na auto motor ostvaro je Jen-

Nakon šatora, kamp kućica (ili karavan) pruža bolju zaštitu od vremenskih uvjeta i veću slobodu kretanja i putovanja. Za razliku od autodoma, kamp kućica je priključno vozilo bez vlastitog pogona te je pokretana od automobila 40. Prvo takvo rekreacijsko vozilo u svijetu sagradio je Bristol Carriage Company 1880. godine41. Danas na tržištu postoje kamp kućice svih veličina i nivoa opremljenosti te u pravilu imaju prostor za spavanje, kuhinju te prostor za blagovanje kao i kupaonicu42.

Pokretna kućica (mobilna kućica, mobile home) Pokretna kućica ili mobile home poznata je još i pod imenima „house trailers“ ili „static caravan“, a nastala

35 www.discovery-motorhomes.co.nz/dierences.php, 02.12.2011. 36 en.wikipedia.org/wiki/recreational_vehicle, 15.12.2011.

37 38 39 40 41 42

www.classic-campers.co.uk/id1.html, 02.12.2011. en.wikipedia.org/wiki/Motorhome, 03.12.2011. en.wikipedia.org/wiki/Recreational_vehicle, 26.11.2011. www.life.com/hdgallery/61591/image/3314388/golden-age-of-caravanning#index/1, 28.11.2011. www.caravanquoter.co.uk/who-invented-the-caravan-2/, 29.11.2011. en.wikipedia.org/wiki/Travel_trailer, 25.11.2011.

20

Kamping oprema

je u pedesetima kao nadogradnja kamp kućica s kojima zapravo dijeli istu povijest, iako su danas ova dva tipa potpuno različita i razvijaju se u sasvim različitim pravcima. Mobile home se izrađuje u tvornici i u pravilu se kao „jeftinija“ kuća postavlja na dulje razdoblje na određenom mjestu za stanovanje i rekreaciju43. Mobilne kućice posljednjih desetak godine doživjele su pravu eksploziju. Danas se u kampovima Europe postavljaju mobilne kućice svih mogućih veličina i nivoa opremljenosti do sasvim luksuzne opreme i oblika. Osim klasičnih mobilnih kućica na tržištu se pojavljuju i razni drugi oblici kućica kao što su plutajuće kućice, kućice na stablima i drugo.

Kamp prikolice i slična pokretna kamp oprema Pored kampera, kamp kućica i mobilnih kućica, postoji još cijeli niz priključne pokretne kamp opreme od koje su najpoznatije razne inačice autoprikolica (npr. sklopive šatorske prikolice i dr.). Poznata vrsta kamp opreme u Americi je i tzv.“Fifth wheel“, luksuzna kamp prikolica koja se prič vršćuje spojkom i nalazi na stražnjem dijelu snažnog kamioneta koji vuče prikolicu44. Danas se ovakve prikolice mogu i proširivati zahvaljujući uporabi hidrauličkih uređaja pa pojedini najluksuzniji modeli prelaze veličinu od 40 m2.45

43 en.wikipedia.org/wiki/Mobile_home, 29.11.2011. 44 en.wikipedia.org/wiki/Fifth_wheel, 27.11.2011. 45 www.fthwh eelco.com/, 12.12.2011.

Smještajne jedinice u kampu

5. SMJEŠTAJNE JEDINICE U KAMPU

U kampovima nalazimo sljedeće smještajne jedinice: • Kamp mjesto • Kamp parcela • Građevine u kampu namijenjene za smještaj gostiju (soba, studio apartman, apartman, prostorija za spavanje, spavaonica)

Kamp mjesto Uređen, neomeđen i očišćen prostor za kampiranje. Kamp mjesto može biti označeno brojem i ne mora. Često se u praksi susreću kamp mjesta koja su zbirno označena.

21

22



23

Građevine u kampu U kampovima se, osim u osnovnim smještajnim jedinicama, mogu pružati usluge kampiranja i u smještajnim jedinicama u građevinama (u kućici unutar kampa, u bungalovu ili sl.): • Soba • Studio apartman • Apartman • Prostorija za spavanje • Spavaonica Ove građevine u pravilu su zasebne nepokretne građevine, visine do dva kata, mogu biti montažne i raznih oblika. U europskim kampovima često nalazimo i sljedeće komercijalne nazive za smještaj tipa „bungalov“: chalet, lodge, camping suite, camping home i drugo.

Kamp parcela Kamp parcela je uređen, očišćen i omeđen prostor za kampiranje označen bro jem. Kamp parcela je „soba na ot vorenome“. Najčeš će je opreml jena prikl jučkom na struju i vodu, a može imati pri ključke na plin, odvod, kanalizaciju, SAT TV i in ternet. Neki kampovi imaju i parcele s vlastitom kupaonicom. Parcele mogu biti opremljene određenom opremom, kao npr.: garniturom za sjedenje, roštiljem, tušem, suncobranom i sl. U većini slučajeva parcele su međusobno odvojene zelenom živicom. Veličina parcele je ovisna o kategoriji kampa, no uobičajeni standard današnjih parcela iznosi cca. 100 m2.

24


U pripadajućim pravilnicima denirano je da se u kampu mogu nalaziti i objekti iz skupine „hoteli“, ugostiteljski objekti za pripremu i usluživanje pića, napitaka i hrane te trgovački i slični objekti u funkciji turističke potrošnje (agencije, frizerski salon i drugo) koji su organizirani, ustrojeni i/ili posluju sukladno propisima koji se na njih primjenjuju, odnosno sukladno posebnim propisima.

Vrste kampova

6. VRSTE KAMPOVA

Iako je to manje poznato, u kampu u kojem posluje jedan ugostitelj mogu se nalaziti i sljedeće vr ste smještaja:

Kampovi su ugostiteljski objekti za smještaj46, a možemo ih razvrstati prema raznim kriterijima. U tom slučaju mogli bismo nabrojati impresivan broj njihovih vrsta, primjerice:

• Hotel

• u odnosu na "dress code", kampovi mogu biti naturistički ili tekstilni

• Aparthotel

• u odnosu na lokaciju: planinski, gradski, morski, uz jezera, rijeke, itd.

• Turističko naselje

• u odnosu na pretežitost klijentele: dječji, sportski, planinarski, obiteljski, seniorski

• Turistički apartmani Tako npr. poznati talijanski kampovi kao što su Pra delle Torri ili Union Lido, unutar kampa imaju hotele sa 4*, izvanredno dobre popunjenosti. U brojnim velikim hrvatskim kampovima nailazimo na neke od ovih smještajnih jedinic a, posebi ce turisti čke apartma ne.

• i druge vrste, u odnosu na druge kriterije

Međutim, zakonska regulativa u Hrvatskoj poznaje: a) Kampove iz skupine „Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“ b) Kampove u domaćinstvu c) Kampove u seljačkom domaćinstvu d) Privremeno – povremeno kampiralište

U nastavku više detalja o nabrojenim vrstama kampova.

Kampovi iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" Prema propisima47, kampovi se u Hrvatskoj službeno razvrstavaju prema vrsti usluga na sljedeće vrste: • Kamp • Kamp naselje • Kampiralište • Kamp odmorište

46 narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 24.11.2011. 47 www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 20.11.2011.

25

26

Vrste kampova

U ovim se kampovima mogu pružati sljedeće usluge (u nekim vrstama nije dozvoljeno pružanje nekih od navedenih usluga): •

smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenome, uz korištenje pokretne opreme za kampiranje u posjedu gosta: šatori, kamp prikolice (kamp kućica, karavan), pokretne kućice (mobile home), autodom (kamper) i sl. ili smještaj u iznajmljenoj pokretnoj opremi za kampiranje (u daljnjem tekstu: usluge kampiranja)

•

smještaj u građevinama: kućica u kampu, bungalov ili sl.

•

usluge prehrane, pića i napitaka

•

•

ostale usluge namijenjene turističkoj potrošnji - iznajmljivanje pokretne opreme za kampiranje: stolovi, stolice, vreće za spavanje, šatori, kamp prikolice (kamp kućica, karavan), pokretne kućice (mobile home), autodom (kamper) i sl.

Vrste kampova

Obilježja vrste kamp su: kapacitet kampa mora biti veći od 10 smještajnih jedinica;

•

najmanje 70% kapaciteta kampa treba biti u kamp mjestima ili parcelama (osnovne jedinice); •

najviše 30% smještajnih jedinica od ukupnog kapaciteta kampa može biti u građevinama;

•

na najviše 30% osnovnih jedinica u kampu mogu biti pokretne kućice (mobile home).

•

Vrsta „Kamp naselje"

ostale usluge, uz uvjet da su za obavljanje istih ispunjeni uvjeti u skladu s pravilnikom i posebnim propisima koji se na te usluge primjenjuju.

Vrsta „Kamp“

Za razliku od kampa, kamp naselje je kompleksnija vrsta smještaja koja podrazumijeva veći udio tzv. „čvrstog smještaja“ pa su njegova obilježja: 60% ukupnog kapaciteta kamp naselja mora biti u kampu

•

40% kapaciteta može biti u građevinama iz skupine “Hoteli” (Hotel, Aparthotel, Turističko naselje, Apartmani i sl.):

•

kamp naselje mora imati jedinstvena ograda i njime smije poslovati j edan ugostitelj

•

27

28

Vrste kampova

Vrste kampova

29

Vrsta „Kampiralište“ Ova vrsta objekta iz skupine "Kampovi..." karakteristična je samo za Hrvatsku gdje je zbog velikog broja malih kampova koji ponekad ne udovoljavaju zahtjevima kategorije od 2* uvedena vrsta „Kampiralište“ čija su najznačajnija obilježja: •

Smještaj u kampiralištu dozvoljen je samo za goste s vlastitom kamp opremom

•

Kampiralište može imati najviše 30 smještajnih jedinica (kamp mjesta ili kamp parcela)

•

Mora ima sanitarije za goste

•

usluge recepcije mogu biti na poziv i ostalo

Vrsta „Kamp odmorište“ Potreba za kraćim zaustavljanjima na putu, koja ne podrazumijeva posebne sadržaje i komfor već osnovne kamping usluge (struju, vodu, pražnjenje kemijski h WC-a), dovela je do izgradnje kamp odmorišta uz ceste, gradove, u blizini prirodnih i kulturnih atrakcija. Kamp odmorište namijenjeno je prvenstveno autodomovima (kamperima). U kamp odmorištima pružaju se usluge kampiranja za noćenje ili kraći odmor s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje. •

•

Kamp odmorište ima smještajne jedinice – kamp parcele i odgovarajuće sanitari je, a usluga recepcije pruža se na zahtjev gosta. U kamp odmorištu ne mogu se pružati usluge prehrane, pića, napitaka i slastica.

Kamp u domaćinstvu Kamp u domaćinstvu može nuditi smještaj na najviše 7 smještajnih jedinica ili za 25 gostiju istodobno, ne računajući djecu do 12 godina.

Kamp u seljačkom domaćinstvu Kamp u seljačkom domaćinstvu može nuditi smještaj na 20 smještajnih jedinica ili za 60 gostiju istodobno48. 48 Narodne novine br. 88/2010

Pored smještaja u kampu, seosko (seljačko) domaćinstvo može pružiti i usluge smještaja u sobi, apartmanu i ruralnoj kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno za 20 gostiju istodobno.

Privremeno - povremeno kampiralište Privremeno - povremeno kampiralište se može organizirati izvan kampova i to za vrijeme održavanja manifestacija, a lokalna samouprava propisuje uvjete za kampiranje.

30

Kampisti - drugačiji turisti

7. KAMPISTI - DRUGAČIJI TURISTI

Obilježja modernog kampinga

31

8. OBILJEŽJA MODERNOG KAMPINGA

Kamping se u posljednjim desetljećima značajno promijenio. Od besadržajnih livada s jednostavnim sanitarijama, moderni kampovi postaju oaze zelenila, raznolikog smještaja, bogatih trgovačkih, ugostiteljskih i sportskih sadržaja. Usluga u kampu postaje sve kompleksnija. Obilježja modernog kampinga možemo razvrstati u sljedeće skupine:

•

Odnos prema prirodi

•

Kvaliteta i komfor

•

Porast broja starijih osoba

•

Promjena vrijednosti i raznolikost

•

Veza destinacije i kampa

•

Posljednje istraživanje kamping gostiju u Hrvatskoj ukazalo je na sljedeće karakteristike naših gostiju: prosječna dob iznosi 47 godina; 62 % ima višu ili visoku stručnu spremu; 76% ima primanja veća od 1.500 eura; 58% boravi u kamp kućicama, 21% u šatorima te 21% u autodomovima; prosječan trošak obitelji tijekom kampiranja u Hrvatskoj iznosi 2.424 eura; prosječna dnevna potrošnja po članu obitelji iznosi 48 eura.

•

•

•

•

•

•

Kampisti su se promijenili. To su gosti kojima boravak u kampu predstavlja „lifestyle“, tj. način života. Oni su obrazovani, dobrostojeći, a za kampiranje se odlučuju zbog:

Važnost kamping usluge za djecu

•

Priroda Stručnjaci Svjetske turističke organizacije procjenjuju da je čak petina međunarodnih turističkih putovanja u svijetu potaknuta izrazitom željom za upoznavanjem prirode, pri čemu se većina tih putovanja ostvaruje u kamping turizmu, a ostalo u ekoturizmu, putovanjima u divljinu, pustolovnim putovanjima i sličnim vrstama putovanja u prirodu49.

Slobode odlučivanja (kamo, kada poći i koliko boraviti), slobode odabira (najveći broj kamping gostiju još uvijek dolazi bez rezervacije) te slobode ponašanja (nema unaprijed obveznih sadržaja)

•

Doživljaja (avantura, nova iskustva, nove emocije, druženje i život s ljudima sličnih interesa)

•

Promjene (život drugačiji od svakodnevnog, površnost, ležernost i opuštenost)

•

Prirode (zvjezdano nebo, leptiri, miris trave, pucketanje vatre = luksuz u „betoniziranoj“ svakodnevnici)

•

Jednostavnosti (nekonvencionalnost, komunikacija, prijateljstvo i međuljudski odnosi)

•

49 Hendija Z.: Kamping turizam, Hrvat ski turizam plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam Zagreb, Zagreb, prosinac 2006., str.72

32



33

Tako su kampiranje i priroda oduvijek neraskidivo povezani sljedećim obilježjima: •

•

•

•

Kampiranje je usko povezano s prirodom i nije moguće kampirati protiv prirode. Kampiranje danas predstavlja održivi razvoj turizma i snažno je obilježeno zaštitom okoliša. Očekivanja od ekologije su očekivanja za boljom kvalitetom, više doživljaja i više odmora. Odnos prema okolišu postaje ekonomska kategorija u području potrošnje, uštede te u području povećane potražnje gostiju za ekološki osviještenim kampovima.

Povećanje zahtjeva za udobnošću i opremljenošću kampa (mir, priroda, uređenost okoliša, plaža, šetnice, biciklističke staze, klupe za odmor, itd.).

•

Povećanje zahtjeva za komforom smještaja u kampu (uređene parcele, promet, okoliš, sadržaji, mobilne kućice, sve veći kamperi zahtijevaju sve veće parcele, i dr.).

•

Posljedice ovih obilježja modernog kampinga ogledaju se u menadžmentu kampova na sljedeće načine: •

•

•

•

•

•

Poticanje zaštite prirodnog kapitala nekog područja (šume, rijeke, more, jezera, ruralna područja, eko sustavi, kulturne i običajne atraktivnosti). Razvoj alternativnih i selektivnih oblika kampinga (zdravstveni, ruralni, pješački, biciklistički, botanički, planinarski, seoski, ekstremni i dr.).

Trend zahtjeva za visokom kvalitetom sanitarnih prostora (wellness ugođaj, dizajn, uređenost, urednost, posebni sanitarni sadržaji za djecu, invalide, vlastite kupaonice i dr.).

•

Visoki zahtjevi u pogledu usluge i raspoloživosti (pomoć, informacije, sport, rekreacija, sadržaji, i dr.).

•

Sve rasprostranjenija upotreba alternativnih izvora energije i uštede.

•

Trend brige i zaštite zdravlja gostiju (briga o vodama i otpadnim vodama, sanitarna kontrola, ispravnost uređaja i opreme i dr.).

•

Korištenje prirodnih obilježja destinacije u kreiranju kamping proizvoda te ponuda usluga povezanih s prirodom. Uređenje kampova s naglaskom na prirodu (pejzažne vrijednosti, hortikultura, parkovni nasadi, cvjetni doživljaji, voda, travnjaci, izbjegavanje betona, zaštita eko sustava unutar kampova, korištenje prirodnih vrijednosti kao najvećih marketinških aduta).

Kvaliteta i komfor Visoki zahtjevi za kvalitetom i komforom obilježja su modernog kampinga. Samo naizgled mogu izgledati kontradiktorni u usporedbi sa željom za boravkom u prirodi. Moderni kampisti, upravo zbog promjene svoga socio -demografskog statusa te odabira kampinga kao načina života („lifestylea“), imaju povećane zahtjeve za kvalitetom i komforom koji se očituju kao:

Zahtjevi za programima i događajima (animacija, koncerti, izleti, zabava, razna događanja i doživljaji, i dr.). Zahtjevi za visokom tehničkom opremljenošću (bežični internet, priključci na SAT-TV, i dr.).

Promjena dobne strukture kampista Za razliku od ranih godina kampiranja kada su kampisti bili uglavnom mlađi ljudi i studenti, koji su kampiranje odabirali često zbog svojih skromnih nancijskih mogućnosti, današnji kamping gost je stariji i dobrostojeći. Činjenica da glavni kamping gosti postaju mlađi i aktivni penzioneri unosi promjene u modernom kampiranju: Raste potražnja za različitim oblicima smještaja u kampu: mobilnim kućicama, vilama i apartmanima. Stagnira interes za kamp kućicama, a značajnije raste interes za kamperima (uz navedeno, šator ostaje, ali mijenja funkciju) •

34

•


Raste kupovna moć kampista te interes za događaje, doživljaje, komunikaciju, lokalni kolorit

•

Raste interes za rekreacijom, sportom i aktivnostima

•

Raste potreba ljudi za zdravljem (wellness, bazeni, tness, preventiva i liječenje)

•

Raste potreba za opuštanjem (odmor, mir, tišina, prostor, ugoda, uživanje u ambijentu)

Vrijednosti i raznolikosti


Ambijentalne vrijednosti - gradnja u skladu s ambijentalnim vrijednostima podneblja i korištenje materijala iz kraja

•

Doživljaj destinacije (događanja, gastronomija, izleti, vođenja i sadržaji)

•

Djeca i kampiranje Poznata je američka izjava da je kamp, ako je vrijedan, jedan od najvećih socijalizacijskih, humanih i civilizacijskih faktora koji mogu ući u život djevojčice i dječaka50. Kažu da su odluke o godišnjem odmoru nekada donosile žene, a da su to danas djeca! Sadržaji i programi za djecu u kampu dobivaju na važnosti ne samo kao način odgoja djece, već i pridobivanja njihove naklonosti da bi upravo oni zajedno sa svojim roditeljima postali stalni i vjerni gosti. U tom smislu suvremeni kamping menadžment mora imati u vidu da su: Programi za djecu nezamjenjivi i obavezni (osim ako se ne radi o kampu koji izričito nije za djecu i obitelji).

•

Traže se inovativni i kreativni programi prilagođeni uzrastu i podneblju.

•

Traže se poveznice koje će djeca pamtiti.

•

Promjena vrijednosti (posebice porast nekih novih vrijednosti) te raznolikost značajno obilježavaju moderni kamping: Na cijeni je doživljaj, ljepota, utisak, spokoj, sreća, zdravlje, veselje i harmonija •

•

•

•

Povećava se vrijednost upoznavanja lokalnih običaja, arhitekture, podneblja i ljudi Posebnu vrijednost predstavljaju čistoća, kvaliteta, visoka očekivanja od usluge, servis, raspoloživost, ljubaznost te prijateljstvo Na cijeni je raznolikost kampova, segmentacija tržišta prema razlikovnosti Razvoj identiteta kampa (dizajn, prepoznatljivost, karakter, uklopljenosti u okoliš i destinaciju)

Destinacija i kamp Brojna istraživanja, a posebno ona koja redovito provodi ADAC, pokazala su da kampisti najprije biraju destinaciju, a tek onda kamp. Tako i interakcija destinaci je i kampa dobiva s ve više na važnosti: •

35

Traži se identikacija destinacije (tipični proizvodi, upoznavanje, informacije, prepoznatljivost, suveniri i dr.) 50 Bernard S Mason; Camping and Education: The Mccall company, New York 1930.,str 6.

36

Kamping u Hrvatskoj

9. KAMPING U HRVATSKOJ Hrvatska je u posljednjih 50 godina razvila snažan i konkurentan kamping proizvod. Obilježja hrvatskog kampinga su: •

hrvatski kamping ima kontinuirani rast;

•

kampovi sačinjavaju četvrtinu hrvatskog turizma;

•

smješteni su na moru u pet županija;

•

tradicionalna tržišta potražnje;

•

relativno niska zauzetost kapaciteta;

•

regionalna raznolikost kampova;

•

prihod od kampinga stalno raste;

•

kvaliteta hrvatskog kampinga - na trećem mjestu u Europi.

Kamping u Hrvatskoj

37

osoba te 284 kampova u domaćinstvu s kapacitetom od 11 045 osoba. Od 1953. godine do danas broj noćenja raste i u 2010. godini prešao je broj noćenja iz povijesno kamping najuspješnije godine 1983. godine.

Kampovi su četvrtina hrvatskog turizma U donjoj tablici prikazan je udio pojedinih vrsta smještajnih kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu Hrvatske te prikaz udjela ostvarenih noćenja u ukupno ostvarenim noćenjima u Republici Hrvatskoj u 2010. godini. Tabela 2: Smještajni kapaciteti i ostvarena noćenja u 2010. godini po vrsti smještaj

Smještajni kapaciteti

Smještajni kapaciteti

U nastavku se detaljnije obrađuju navedena obilježja.

Hrvatski kamping ima kontinuirani rast U tabeli br. 1. vidljiv je broj noćenja u hrvatskim kampovima po godinama. S izuzetkom ratnih godina, hrvatski kamping pokazuje kontinuirani trend rasta: Tabela 1: Broj noćenja u hrvat skim kampovima od 1953. do 2010. godine Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Iz priloženih je grakona vidljivo da hrvatski kamping čini 22,5% ukupnog smještajnog kapaciteta Hrvatske te je u 2010. godini u kampovima ostvareno 24,5% svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. Rezultati prvih 9 mjeseci u 2011. godini pokazuju daljnji rast kamping turizma jer je u Hrvatskoj ostvareno 15.083.205 noćenja što je 7% više nego u istom razdoblju 2010. godine! Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Hrvatski kampovi su na moru, locirani u pet županija Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je u 2010. poslovalo 235 srednje-velikih kampova s prihvatnim kapacitetom od 221 035

U ukupnim kamping kapacitetima Hrvatske (gledano kao „broj kreveta-osoba“), Istarska županija sudjeluje sa 53,8%, a slijede Primorsko-goranska sa 20,1% i

38

Kamping u Hrvatskoj

Zadarska županija sa 11,0% kamping kapaciteta RH. Splitsko–dalmatinska županija sudjeluje u kamping kapacitetima sa 4,6%, Šibensko-kninska sa 4,0%. Drugim riječima, pet hrvatskih županija ostvaruje 93,5% svih kamping noćenja.

Kamping u Hrvatskoj

39

Tabela 4.: Udio kamping kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu županije

Najmanje kamping kapaciteta imaju Dubrovačko-neretvanska županija (2,5%), Ličko-senjska županija (3,1%), Karlovačka županija (0,9%) te Grad Zagreb, Sisačkomoslavačka i Krapinsko-zagorska županija s ukupno 0,2%. Ostale županije u RH nemaju niti jedan kamp. Tabela 3.: Noćenja u kampovima i ukupna noćenja u po županijama u 2010. godini

Noćenje u kampovima 2010. Županija

Istarska Pr imor sko -go ra ns ka Zadarska Splitsko-dalma. Šibensko-kninska Ličko-senjska Dubrovačko-neretv. Karlovačka Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisačko-moslovačka

Ukupno noćenja po županijama 2010.

Kampovi noćenja

Udio (po žup.)

Ukupna noćenja

Udio (po žup.)

7.600.429 2.824. 371 1.554.778 648.476 559.611 437.000 357.403 126.146 6.668 720 65

53,8% 20,1% 11,0% 4,6% 4,0% 3,1% 2,5% 0,9% 0,0% 0,0% 0,0%

19.040.801 11.118 .395 7.976.668 10.459.293 4.793.042 1.590.011 5.113.430 277.399 1.042.128 128.148 80.729

30,7% 17,9% 12,9% 16,9% 7,7% 2,6% 8,2% 0,4% 1,7% 0,2% 0,1%

* Zbroj nije 100% zbog županija koje nisu navedene jer nemaju kampova. Izvor: Državni zavod za statistiku (noćenja kampovi), HTZ (noćenja županije); obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Vidljivo je da je pretežita lokacija hrvatskih kampova na Jadranu, dok je kapacitet u unutrašnjosti gotovo zanemariv. U odnosu na iskustva i ponudu drugih zemalja, Hrvatska ima prostora i šanse za daljnji razvoj kamping proizvoda i u kontinentalnom dijelu zemlje. Razvoj kampova poželjan je uz velike gradove, turističke atrakcije te zaštićena prirodna područja kao što su nacionalni parkovi ili parkovi prirode. Zanimljivo je promatrati koji je značaj kamping turizma u pojedinoj županiji u odnosu na njezin ukupan turistički kapacitet:

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

Od ukupnog smještajnog kapaciteta Karlovačke županije, 50% otpada na kampove. Gotovo polovica svih smještajnih kapaciteta naše najrazvijenije turističke regije, Istre, nalazi se u kampovima (43%).

Tradicionalna tržišta potražnje Gosti u hr vatske kampove dolaze godinama sa istih, tradicionalnih tržišta. Najveći broj kampista dolazi iz Njemačke, zatim iz Slovenije, Nizozemske, Italije i Austrije. Iz tih pet zemalja dolazi 78% svih kamping gostiju. Za razliku od ostalih konkurentskih zemalja na Mediteranu, Hrvatska ima najmanji udio domaćih kamping gostiju, samo 3%. U prvih 9 mjeseci 2011. godine struktura gostiju se nije izmijenila. Nijemci su u tom razdoblju u hrvatskim kampovima ostvarili ukupno 4.843.449 noćenja ili 33%, što znači da je najvažnije tržište hrvatskih kampova upravo njemačko

40

Kamping u Hrvatskoj

tržište. U primarna, važna tržišta koja ostvaruju više od 5% noćenja spadaju još i: Slovenija, Nizozemska, Italija, Austrija i Češka.

Kamping u Hrvatskoj

41

Tabela 5.: Prosječna godišnja zauzetost kampova po županijama i ukupno (2010. g.)

Najvažnija sekundarna tržišta su: Hrvatska, Poljska, Danska, Mađarska, Francuska, Belgija, Švicarska, Slovačka i Velika Britanija. Graf 1.: Ostvarena noćenja (u %) od 1. do 9. mjeseca 2011. godine po zemljama porijekla

Izvor: DZS, obrada KUH Izvor: Obrada autora, Državni zavod za statistiku; Kamping udruženje Hrvatske (KUH)

U posljednjim godinama najveći porast (iako u malim apsolutnim brojkama) imali su gosti iz Velike Britanije, slijede Poljaci te Slovenci. U promatranim godinama pad su zabilježili gosti iz Mađarske, Francuske te Slovačke..

Niska zauzetost kapaciteta U nastavku se prikazuje prosječna godišnja zauzetost kampova (promatrano kao zauzetost kreveta, odnosno u kampu je to broj osoba). Najveću prosječnu godišnju zauzetost kampova imaju kampovi Li čko-senjske županije (72,3 dana), slijede Primorsko-goranska (66 dana) i Istarska županija (64,4 dana). Najmanju godišnju zauzetost kampova imaju kontinentalni kampovi, o sim Karlovačke županije koja se na kontinentu ističe sa 42,5 dana potpune popunjenosti kampova. Prosječna iskorištenost kampova na nivou Hrvat ske iznosi 60,9 dana.

Treba, međutim, napomenuti da je moguća statistička greška u iskazivanju popunjenosti zbog nerealnog iskazivanja kapaciteta. Naime, zbog razloga što većina hrvatskih kampova nije kategorizirana, iskazani kapaciteti mogu biti nerealni te bi prema iskustvu moglo proizaći da je popunjenost veća od iskazane. U svakom slučaju, povećanje zauzetosti u hrvatskim kampovima ostaje trajan izazov kojem je moguće odgovoriti nizom kombiniranih mjera privatnog i javnog sektora: od snažnije investicijske aktivnosti u kampovima koja će ići u pravcu izgradnje sadržaja za dulji boravak (bazeni, wellness i dr.) kao i smještajnih kapaciteta prilagodjenih takvom boravku(mobilne kućice, bungalovi, hoteli, aparthoteli, vile), do kreiranja i potic anja programa, snažne promocije i sadr žaja u destinaciji koji će doprinijeti percepciji kampiranja koje je moguće i atraktivno i van perioda "sunca i mora" . Pritom pozicioniranje zemlje kao atraktivne kamping destinacije u kojoj je privlačno kampirati i van sezone, postaje ključan faktor produljenja zauzetosti kampova.

42

Kamping u Hrvatskoj

Kamping u Hrvatskoj

43

Regionalna različitosti hrvatskih kampova

Kvaliteta hrvatskih kampova - na trećem mjestu u Europi

Promatramo li obilježja hrvatskih kampova po regijama, oni se međusobno značajno razlikuju:

Kvaliteta hrvatskih kampova redovito se provjerava. ADAC, eminentni njemački vodič za kamping i karavaning svake godine provjerava kvalitetu kampova objavljenih u vodiču i ocjenjuje pojedine elemente kvalitete sa 1 do 5 zvjezdica. Prema ocjenama navedenog vodiča, ocjene hrvatskih kampova u odnosu na europsku kamping konkurenciju su sljedeće:

ISTRA: U Istri prevladavaju veliki kampovi, često ih nazivamo i „kamp-gradovi“. Pretežito su locirani na zapadnoj obali Istre. U pravilu većina ovih kampova spada u kamp naselja (holiday parkovi) s velikim bogatstvom i raznolikošću ponude. KVARNER: Na Kvarneru prevladavaju srednje veliki kampovi koji su najvećim dijelom smješteni na otocima Krk, Cres, Lošinj i Rab. Navedeni su otočni kampovi relativno lako dostupni zahvaljujući dobroj povezanosti s kopnom mostom ili dobrim trajektnim linijama.

Tabela 7: Usporedba prosječnih ocjena u ADAC vodiču 2011. po zemljama m i v s o a p m k j a e i j s r o o r g p e t n a a k p u k U

DALMACIJA: Obilježja kampova Dalmacije su uglavnom mali i mini kampovi smješteni duž obale, a manje na otocima. U Dalmaciji se nalazi nekoliko poznatih velikih kampova te više od 200 malih kampova, uglavnom kampova u domaćinstvu.

Prihodi od kampiranja u stalnom su porastu Brutto prihodi u kampovima u posljednjem desetljeću bili su slijedeći: Tabela 6.: Bruto prihod (promet s PDV-om) u kampovima (kuna)

Izvor: DZS, obrada KUH

U promatranom periodu od 2001. do 2010. godine, bruto prihod ostvaren u hrvatskim kampovima ima ravnomjeran rast tj. u promatranom razdoblju porastao za 106%. Podaci se odnose samo na pravne osobe.

a n i j e r j c a t o i k n e a j s s a o r z P

a n e e l j c e o c r k a e p j s a o r z P

u j a i z c a a e n r e k j e c r o a k z e u j s m o e r P r p o

a n u e b j c r o k k s e p o j s a o r z P

a z a n j u e i j c c o a m k i e n j s a o r P

NL

3,16

NL

2,93

NL

3,52

E

3,13

NL

2,81

NL

3,5

F

2,53

A

2,89

F

3,12

NL

3,05

HR

2,39

F

2,27 2,21

HR

2,5

D

2,76

GB

2,92

I

3,01

F

2,32

I

I

2,37

DK

2,71

DK

2,82

HR

2,91

DK

2,21

HR

2,16

E

2,3

F

2,59

A

2,74

P

2,79

I

2,12

E

1,71

DK

2,14

GB

2,48

HR

2,68

GR

2,73

FIN

1,99

A

1,05

A

2,04

HR

2,36

D

2,66

F

2,35

S

1,93

D

0,83

D

1,99

CH

2,27

E

2,62

DK

2,23

E

1,91

H

0,8

S

1,77

I

2,17

S

2,57

CH

2,19

A

1,73

DK

0,74 0,51

GB

1,71

E

2,13

IRL

2,44

S

2,09

H

1,7

CH

CH

1,66

N

2,05

I

2,34

D

2,08

D

1,63

S

0,5

H

1,64

IRL

1,98

H

2,17

A

1,81

GR

1,44

P

0,49

GR

1,59

S

1,77

CH

2,09

H

1,8

CH

1,32

GB

0,4

P

1,47

H

1,74

GR

1,93

GB

1,79

P

1,26

FIN

0,23

FIN

1,38

GR

1,74

FIN

1,85

FIN

1,51

N

1,26

N

0,12

IRL

1,32

FIN

1,35

P

1,47

N

1,49

GB

0,96

IRL

0,12

N

1,27

P

1,34

N

1,42

IRL

1,23

IRL

0,84

GR

0,12

3.

6.

6.

4.

Izvor: ADAC Camping Caravaning Fuehrer 2011,obrada autora

2.

4.

44

Kamping u Hrvatskoj

Prema ukupnim ocjenama za kvalitetu, Hrvatska se sa 2,5 zvjezdice nalazi na 3. mjestu! Po kvaliteti sanitarnih čvorova i parcela na 6. mjestu u Europi, dok smo po ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima na 4. mjestu. Hrvatski kampovi najviše su rangirani u području sportsko rekreacijske ponude, dok se prema kvaliteti animacije i sadržaja za slobodno vrijeme nalaze na 4. mjestu. Prema istom izvoru (ADAC 2011. g.), najbolje ocjenjeni hrvatski kampovi su sljedeći (maksimalno 25 zvjezdica): •

Kamp Valalta, Rovinj - 23 zvjezdice

•

Kamp Lanterna, Tar - 22 z vjezdice (Superplatz, Leading camping of Europe)

•

Kamp Zaton, Zadar - 21 zvjezdica (Superplatz, Leading camping of Europe)

•

Kamp Straško, Pag i Bijela Uvala, Poreč – 21 zvjezdica

•

Naturist resort Solaris, Tar; Polari i Veštar, Rovinj te Bi Village, Fažana – 20 zvjezdica

Hrvatska - Europski naturistički raj

45

10. HRVATSKA - EUROPSKI NATURISTIČKI RA J

Kada su kralj Edward VIII i njegova supruga Wallis Simpson tridesetih godina prošlog stoljeća odlučili zaplivati goli u zaljevu Kandarola na otoku Rabu, nisu ni slutili da stvaraju trend te da će Hrvatska u 20. stoljeću postati jedna od vodećih naturističkih destinacija na Mediteranu. Naturizam je postao popularan duž cijele hrvatske obale, od Umaga pa sve do poluotoka Prevlake u južnoj Dalmaciji. Uz 30 službenih naturističkih objekata i plaža, kao i mnogo „divljih“ plaža i uvala, lako je pronaći savršeno mjesto za sjedinjenje s jedinstvenom, netaknutom prirodom. Iako pojedini izvori spominju da je otok Rab imao naturističku plažu već početkom stoljeća, te da je Rajska plaža na otoku Rabu je bila prva plaža koja je službeno proglašena naturističkom plažom 1934. godine (čak prije kraljevskog kupanja)51, pravi razvoj naturističkog turizma u Hrvatskoj započeo je tek 1960-tih godina s pojavom naturističkih objekata u Istri i Dalmaciji. Postoje mnogi razlozi zašto je Hrvatska tako popularna naturistička destinacija: duž cijele obale postoji veliki broj naturističkih ob jekata, tu je i ljubaznost te srdačnost domaćina kao i opća tolerancija naturizma koja se ogleda u bezbrojnim plažama na kojima se primjenjuje nudizam. Hrvatska se može ponositi sljedećim činjenicama: U Hrvatskoj je osnovan prvi naturistički kamp u Europi: kamp Koversada u Vrsaru, osnovan prije više od 50 godina. U Hrvatskoj postoji 12 odlično opremljenih naturističkih kampova na atraktivnim lokacijama (7 u Istri, 3 na Kvarneru i 2 u Dalmaciji). Veliki naturistički kampovi: Naturist resort Solaris, Valalta i Koversada imaju i kvalitetan te raznolik smještaj u građevinama.

•

Karakteristike hrvatskog naturizma su: sigurnost, visoki standard, ljepota i mir.

•

Postoji tolerantan odnos prema nudizmu na brojnim mjestima i plažama.

•

Koversada šezdesetih 51 www.croatia-rab.com/hrv/naturizam.php, 08.12.2011.

46

Obilježja Europskog kampinga

11. OBILJEŽJA EUROPSKOG KAMPINGA

Kamping usluga značajan je segment europske turističke ponude. Preko 15% svih europskih turističkih noćenja ostvarenih u tzv. „zajedničkom smještaju“52 ostvareno je upravo u kampovima53. Stanovnici europske unije poduzeli su istovremeno 23 milijuna kamping putovanja od čega je gotovo jedna trećina ostvarena upravo u njihovim vlastitim zemljama54. U 2008. godini broj kampova u 27 europskih zemalja iznosio je 26.344. Udio osoba-postelja u kampovima u odnosu na ukupni kapacitet iznosi fascinantnih 37%55. Računajući da se na jednu smještajnu jedinicu u kampu mogu smjestiti 4 osobe - postelje56, broj „postelja“ u europskim kampovima iznosi oko 10 milijuna postelja57. (Napomena: statistika RH kao i hrvatski propisi računaju da na jednu smještajnu jedinicu dolaze 3 osobe – postelje.) Najveći broj kampova nalazi se u Francuskoj (7.981 kampova), slijedi Ujedinjeno kraljevstvo (4.701 kampova), Njemačka (2.718 kampova), Italija (2.595 kampova) i Nizozemska (2.358 kampova). Gledano sa stajališta kapaciteta u posteljama 58, Francuska zauzima prvo mjesto sa 3,7 milijuna postelja (36,2% od EU-2759 postelja), slijedi Italija sa 1,4 milijuna (13,3% od EU-27 postelja), UK sa 1,1 milijun (10,7% od EU -27 postelja) te Njemačka sa 0,8 milijuna (8,2% od EU-27 postelja). Ove četiri zemlje raspolažu sa više od dvije trećine ukupnog europskog kamping kapaciteta u 2008. godini. 52 epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/documents/Applying%20the%20methodological%20guid elines.pdf, 07.12.2011. 53 epp.eurostat.ec .europa.eu/port al/page/port al/touri sm/data/database, 02.02.2011. A Praktice Maual /revised version/ Marh 1996.: Applying the Eurostat Methodological Guideli nes in vbasic tourism and t ravel stati stics, str. 13- 15,07.12.2011. 54 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITy_OFFPUB/KS-SF-10-025-EN, 07.12.2011. 55 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-025/EN/KS-SF-10-025-EN.PDF, 08.11.2011. 56 epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_SDDS/EN/tour_cap_esms.htm, 01.02.2011. 57 Eurostat, Statisti cs in Focus, 25/2010 "Camping holiday in the European Union: more than 350 million nights spent on campsites in 2008".http://ec.europa.eu/eurostat, 01.02.2011. 58 Demunter C., Dimitrakop oulou C.: Eurostat, Statistics in focus 25/2010, manuscript , 08.06.2010, European Union 2010, 07.12.2011. 59 EU-27 su Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Hrvatska, Island, Lihtenštajn i N orveška


Broj noćenja u europskim kampovima u nemalom broju zemalja prelazi udio od 20%, što je zorno vidljivo na sljedećem prikazu: Tabela 8.: Prikaz karte Europe - udio noćenja ostvarenih u kampovima u odnosu na ukupna noćenja u pojedinoj europskoj zemlji

Izvor: Eurostat 2010.

Noćenja u brojnim europskim regijama i zemljama prelaze udio od 20%. Primjerice u gotovo cijeloj Francuskoj, Kataloniji, regiji Veneto i gotovo svim jadranskim regijama, u Portugalu, engleskim morskim regijama te gotovo cijeloj Skandinaviji. Položaj Hrvatske prema kapacitetu europskih kampova, izraženim brojem postelja, vidljiv je u sljedećoj tablici: Tabela 9.: Kapacitet kampova u Europi prema broju postelja-osoba u 2008. godini

Izvor: Eurostat 2010.

47

48


Iz gornje je tablice vidljivo da najveći kapacitet kampova ima Francuska, slijede Italija, Velika Britanija, Njemačka i Španjolska.


49

Tabela 11.: Broj noćenja u europskim kampovima prema zemljama 2008. godine

Hrvatska se prema kapacitetu svojih kampova, izraženim u broju osoba, nalazi na desetom mjestu u Europi. Tabela 10.: Smještajni kapacitet u kampovima u Europskoj Uniji 2000-2008

Izvor: Eurostat 2010

Izvor: Eurostat 2010 (tour cap nat)

Udio kapaciteta pojedine vrste smještajnih objekata govori o značaju te vrste smještaja u ukupnim turističkim kapacitetima. Situacija prema zemljama je različita. Neke zemlje imaju više od 50% ukupnog kapaciteta upravo u kampovima, a to su Luksemburg sa 71,9%, slijedi Danska sa 71,8% te Francuska, Švedska i Nizozemska (64,3%, 63,4% i 60,7%). Portugal, Velika Britanija, Finska i Italija nalaze se u grupi od 30% do 40%, dok zemlje kao npr. Bugarska, Cipar, Poljska, Litva, Češka, Latvija i Rumunjska imaju u kampovima manje od 10% kapaciteta.

Iz gornje je tablice vidljivo da je prema ostvarenim noćenjima u kampovima, Hrvatska na osmom mjestu u Europi. Karakteristika je hrvatskog kampinga visoki udio stranih noćenja u ukupnim noćenjima i po tome se Hrvatska uvelike razlikuje od svojih konkurenata koji imaju uglavnom pretežiti dio ostvarenih noćenja u kampovima od domaćih gostiju. Tabela 12.: Udio nerezidentnih noćenja u kampovima te udio nerezidentnih noćenja u ukupnom smještaju u zemljama EU 27

U periodu od 2000. do 2008. godine, broj noćenja u europskim kampovima ostao je stabilan i iznosi oko 350 milijuna noćenja, dok je najviši b io u 2003. godini sa 361 milijunom noćenja. U 2008. godini, kao posljednjoj za koje su dostupni cjeloviti podaci, broj noćenja iznosio je 354 milijuna. Prema procjenama Europske federacije kamping organizacija (EFCO&HPA), broj noćenja danas u europskim kampovima iznosi oko 375 milijuna, a tom se broju mogu pridodati 50-70 milijuna noćenja izvan kampova60. % inozemnih noćenja u kampovima 60 Sgaravatti A.: " The role of EFCO&HPA in the development of camping sec tor and trends in the camping tourism of EU", prezentacija KUH Kongres Zadar 2008. godine

Izvor: Eurostat 2010

% inozemnih noćenja u kampovima

50


Kamping i destinacija

51

Broj stranih turista u europskim kampovima generalno nije velik. Samo 30,4% svih noćenja registriranih u EU ostvarili su strani turisti u kampovima, za razliku od ostalih smještajnih objekata u kojima su strani turisti ostvarili 41,7% noćenja.

12. KAMPING I DESTINACIJA

Općenito, udio stranih gostiju u kampovima veći je u manjim zemljama. Tako se primjerice ističu Luksemburg (95,8%), Austrija (79,9%), Mađarska (71,0%), Slovačka (61,2%), Belgija (60,2%) i Slovenija (51,7%).

U odnosu na ostale vrste smještajnih objekata, kamping ubrajamo u tzv. „zeleni turizam“. Nazivaju ga još i "hotelijerstvo pod vedrim nebom" ili "turizmom otvorenog prostora". Ne samo zbog toga što je cijela kamping lozoja iskonski povezana s prirodom, već i u odnosu na uporabu prostora kao najdragocjenije vrijednosti lokalne zajednice i destinacije.

Ekonomski utjecaj kamping turizma u Europi gotovo je nemoguće denirati zbog nepostojanja usporedivih i cjelovitih podataka na nivou Europske unije, a tako ni u pojedinim zemljama. Prema istraživanju DWIFT61 u EU-15 zemljama62 potrošnja kampista u Europi procjenjuje se na 3 bilijuna eura za osnovne troškove kampiran ja te 9 bilijuna eura za dodatne troškove kampiranja. Osnovni troškovi obračunati su 2008. godine na bazi 375 milijuna turističkih noćenja uz procijenjenu potrošnju od 8 eura po osobi na dan te još 24 eura ostalih troškova kampiranja van kampa. Proizlazi da bruto promet kampiranja u zemljama EU iznosi 12 bilijuna eura.

EFC (European Caravan Federation) 63 redovito objavljuje podatke o registraciji novih kamp vozila u europskim zemljama što predstavlja snažan indikator kon junkturnih kretanja u kampingu. Usporedni podaci za prv u polovinu 2011. godine govore da je u Europi registrirano 51 003 kamp kućica (karavana), što je za 0,3% manje u odnosu na prvu polovinu 2010. godine. U istom promatranom periodu registrirano je 49 828 autodomova (kampera), što je 10,9% više nego u prvih 6 mjeseci 2010. Zaključno, zabilježeno je sveukupno 100 831 novoregistrirane kamp opreme (kamp kućica + autodomova), što predstavlja porast od 4,9% i ukazuje na oporavak europskog tržišta kamping vozila 64.

61 H arrer dr B.: Economic impact of touristic campi ng in the ECF -member states, 2007 dwift- Consulting GmbH Muenchen, www.civd.de/ leadmin/civd/i mages/tour istik/dwifTourist ikcampingECF_ WEST.pdf, 15.01.2011. 62 Aust rija,Švica rska, Švedska, Španjolska, Slovenija, Portugal, Norveška , Nizozemska, Italija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Finska, Danska, Belgija 63 www.e- c-f.org/, 06.12.2011. 64 www.e-c-f.org/leadmin/templates/4825/images/statistics/europazul-1.pdf, 05.12.2011.

Prema pozitivnim propisima u kampingu, denirana je prosječna veličina kamp mjesta, tj. parcele, koja iznosi od 60 do 100 m2 (ovisno o broju zvjezdica), što daje neto površinu po gostu od 20 do 33 m2. Kada se tome doda prostor za zajedničke sadržaje u kampu, koji prosječno iznosi do 100% više od neto površine parcele, dobivamo da je zauzetost prostora prema hrvatskim propisima od 40 do 66 m2 po jednom kamping gostu65. Primjerice, prema propisima na području Cavallina, kampovi zauzimaju prostor od 283 ha, što podijeljeno sa 65 000 smještajnih jedinica znači da na jednog kamping gosta otpada 44 m266. U suprotnosti sa zauzetošću prostora, izgrađenost građevina u kampu izrazito je niska i ovisi često o količini sport sko rekreacijskih i drugih sadržaja. Mi nimalni sadržaji čvrste gradnje u kampu od oko 300 smještajnih jedinica, a što u naravi predstavlja prostor od prosječno 4 ha, (zavisno od broja zvjezdica i veličine parcela, bruto površina takvog kampa može biti od 3,6 do 7 ha) prosječno iznose oko 1.000 m2 izgrađene površine u građevinama ili 0,025% izgrađenosti. Na ovo treba dodati ceste i ostale sadržaje niskogradnje. Iskustva najboljih kampova su da na jednu parcelu u pravilu dolaze do 4 stabla i oko 30 m zelene živice. Tako proces ozelenjivanja, hortikulturne uređenosti, parkovne te perivojne arhitekture kampova postaje dodatni benet i atrakcija destinacije kao i doprinos kvaliteti življenja lokalnog stanovništva, unapređenju ljepote i doživljaja krajolika te općenito kvaliteti prirode u destinaciji. Stoga se može tvrditi da niska izgrađenost prostora te prirodno oplemenjivanje i ozelenjivanje prostora kojem kamp prirodno teži, predstavljaju za destinaciju konkurentsku prednost kampinga pred ostalim vrstama smještaja. 65 Izračun autora. 66 B allarin A.:" Kvaliteta i potrebe gosta",pPrezentacij a na 5. kongresu hrvatskog kampinga, KUH, Zadar 2011.

52



53

Nesporno je da su kampovi, u pedeset godina djelovanja u prostoru, taj isti prostor oplemenili te doprinijeli ozelenjivanju područja i prostora na kojemu posluju. To se odlično može vidjeti na primjeru kampa Koversada u Vrsaru kroz fotograje kampa iz sedamdesetih i danas. Kamp Koversada sedamdesetih.

No destinacija od razvoja kamping turizma na svom području može imati i druge dugoročne koristi: Zaštita okoliša

•

Održivi razvoj

•

Zadržavanje obilježja krajolika

•

Neposredne i posredne koristi za destinaciju

•

Lojalnost kamping gostiju

•

Očuvanje i razvijanje destinacijskih vrijednosti

•

Kampisti su ljubitelji prirode i najsnažnije iskazuju pažnju i brigu za okoliš. Oni biraju svoga domaćina i destinaciju u skladu s vlastitim i domaćinovim odnosom prema prirodi, vrijednostima krajolika, zaštiti prirodnih dobara i pažljivim odnoKoversada danas ozelenjena i oplemenjenog prostora.

54



som prema okolišu. Stoga snažno protira upravo ona zajednica koja na svom području ima kampove, jer joj to dugoročno donosi goste s istančanim odnosom prema okolišu, a što povratno pozitivno utječe na daljnje korake ka zaštiti okoliša od strane destinacije. Izgradnja kampa i njegovo djelovanje u lokalnoj zajednici, u odnosu na sve druge oblike smještaja, zbog niske izgrađenosti i posebne brige za okoliš koja predstavlja suštinu kampinga, predstavlja garanciju održivog razvoja turizma u destinaciji. Kamping snažno koristi instrumente alternativnih izvora energije te i na taj način doprinosi zaštiti okoliša. Kamping građevine, za razliku od ostalih oblika smještaja, grade se u pravilu kao prizemne građevine ili rjeđe do maksimalne visine prizemlja i kata. Takva niska izgrađenost ne mijenja izgled i konguraciju krajolika. Lokalna zajednica ima neposredne i posredne koristi od kampa na svome području. Velike neposredne koristi su boravišna pristojba, turistička članarina, razni porezi i doprinosi, komunalna naknada, potrošnja kampista u lokalnom okruženju i kod lokalnih ponuđača usluga. Kao primjer, općina Funtana na svome području ima 4 velika kampa te istovremeno ima 55 ugostiteljskih objekata tj. jedan ugostiteljski objekt na svakih 20 stanovnika. S druge strane opći na Labin, s pretežito hotelskim smještajem, ima 47 ugostiteljskih objekata na 12.500 stanovnika što predstavlja jedan ugostiteljski objekt na 266 stanovnika. Potrošnja kampista mjeri se na razne načine. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj u 2010. godini na uzorku od 1.000 kampista pokazalo je da jedna obitelj za jedno

kamping putovanje potroši prosječno 2.424 eura, što čini dnevnu potrošnju od 47,7 eura po članu obitelji (prosječna obitelj broji 3,6 članova). Navedeni su troškovi visoki zbog skupe kamping opreme, ali i zbog troškova cestarina, goriva i drugih davanja koja su značajno viša za kamp vozila od običnih automobila. Rezultati ankete pokazuju višu potrošnju od prosječne europske

55

56


potrošnje zbog udaljenosti destinacije od glavnih emitivnih tržišta. Procjenjuje se da su godišnji prihodi kamping sektora (na bazi potrošnje) u Hrvatskoj oko 700 milijuna eura. Kamp gost ubraja se među najlojalnije od svih gostiju. Prema posljednjim istraživanjima postotak povrata kamping gostiju u Hrvatsku izrazito je visok, 22,4% gostiju bilo je u Hrvatskoj 3 do 5 puta, a čak njih 53% više od šest puta. Visok postotak povrata gostiju znači i lojalnost destinaciji, odanost lokalnom stanovništvu i njegovim uslugama, kreiranje pozitivne sociološke klime u zajednici te multikulturalnost i napredak. Kampisti su izrazito zainteresirani za opuštanje i pasivni odnos za vrijeme svog odmora, ali su u porastu zanimanja za destinaciju, zabavu i događaje povezane s destinacijom. Posebice su gosti u autodomovima (kamperima) zainteresirani za otkrivanje lokalnih znamenitosti, gastronomskih specijaliteta i posebnosti krajeva koje posjećuju. Na putovanju, ovi su gosti potrošači lokalnih proizvoda, kupci u lokalnim trgovinama, benzinskim pumpama i gosti u lokalnim restoranima. Poznati su primjeri strateškog razvoja turizma pojedinih nerazvijenih talijanskih krajeva i mjesta, upravo kroz privlačenje gostiju s autodomovima u te krajeve.


57

Kroz poštivanje prirode i krajolika, kampisti su izrazito zainteresirani za zaštitu identiteta kraja u koji dolaze i s izrazitim poštovanjem za lokalne običaje, tradiciju i vrijednosti. Moderni kamping danas treba biti snažno povezan s prirodnim, graditeljskim, umjetničkim i tradicijskim nasljeđem kraja u kojemu se nalazi. Takva povratna sprega senzibilnosti kamping gostiju za navedene vrijednosti i zajednice koja želi očuvati svoje nasljeđe, može dugoročno donijeti dobrobit cijeloj destinaciji i njenom stanovništvu. Razvoj kamping usluge u destinaciji stoga predstavlja dugoročnu dobrobit za zajednicu i njezino stanovništvo.

58

Korisne web adrese

13. KORISNE WEB ADRESE

U nastavku je lista nekih zanimljivih web adresa namijenjena onima koji žele saznati više o kampingu:

59

UMJESTO ZAKLJUČKA

"Jedna noć u Grand hotelu je luksuz za tijelo. Jedna noć u kampu je luksuz za dušu."

www.camping.hr www.efcohpa.eu www.cc.org www.e-c-f.org www.civd.de www.caravaning-info.de.

BILJEŠKA O AUTORICI:

www.adac.de www.anwb.nl www.acsi.nl www.eurocamp.nl www.inf.com www.aca.com www.mmtpr.hr www.hak.hr www.ukh.hr www.dnh.hr www.camping-adriatic.com www.naturist-adriatic.com www.leadingcampings.de www.goglamping.net www.europe-camping-guide.de www.camping-croatia.com

Josipa Cvelić Bonifačić rođena je 12.4.1961. u Krku gdje je završila osnovnu i srednju turističku školu, a diplomirala je 1985. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, smjer vanjska trgovina. Godine 2003. na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji završava magistarski studij i brani rad pod nazivom „Management kamping usluge u Hrvatskoj“ te stječe zvanje magistra znanosti. U siječnju 2010. godine prijavila je doktorsku disertaciju na Fakultetu za turistički i hotelijerski menadžment u Opatiji na temu „Menadžment konkurentnosti kamping turizma“ te je izrada rada u tijeku. Cjelokupno radno iskustvo stjecala je u turizmu; od prvih iskustava u pansionu svoje majke do sezonskih poslova kao recepcionar u hotelu Dražica i Koralj te za vrijeme srednje škole i studija kao turistički vodič. Godine 1983. zapošljava se u Srednjoj školi „Hrvatski kralj Zvonimir“ u K rku kao profesor stručnih predmeta u turističkom usmjerenju te predaje Osnove turizma, Osnove ugostiteljstva, Marketing i druge predmete. U školi nastavlja predavati kao vanjski suradnik sve do 1987. godine. Godine 1984. zapošljava se u SOUR Brodokomerc Rijeka, RO Hotelijerstvo, OOUR Hoteli Punat na radnom mjestu direktorice kampa Pila, gdje ostaje do 1990. godine.

60

Iste godine osniva prvu privatnu turističku agenciju na otoku Krku „Aurea International“ koja uspješno posluje do danas. Godine 1994. izabrana je za direktoricu Hoteli Punat d.d. gdje radi sve do 2006. godine te uspješno i prosperitetno vodi poduzeće. U portfelju društva su dva kampa, hotel s depandansama, više restorana i trgovina. Godine 2006. zapošljava se u Valamar hotels & resorts Zagreb, na radnom mjestu direktora operacija za razvoj kampova gdje radi do danas. Pod upravl janjem Valamar-a nalazi se 9 kampova uk upnog kapac iteta 8.0 00 smješt ajnih jedinic a ili 25. 000 go stiju. Objavila je dva znanstvena i više stručnih radova u znanstvenim i stručnim časopisima te na znanstvenim, stručnim i specijalističkim skupovima i kongresima. Posljednji rad objavljen je u časopisu „Tourism and hospitality management“, Volume 15, No 1, u veljači 2010. na temu „The features of naturist camping market“. Bavi se povremeno nastavnom djelatnošću te održava predavanja na temu osnova kamping usluge na ekonomskim fakultetima, fakultetima za management (Zagreb, Split, Šibenik) te fakultetima za turizam i hotelijerstvo (Zadar, Opatija, Dubrovnik). J. C. Bonifačić aktivni je član Kamping udruženja Hrvatske, gdje vodi Komisiju za obrazovanje, a dala je poseban doprinos u donošenju Pravilnika o kategorizaciji kampova, kao i zagovaranju interesa razvoja kampinga u Hrvatskoj. Od 2004. godine do 2010. obnašala je dužnost Predsjednice Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske. Član je Skupštine Turističke zajednice Primorsko goranske Županije te član Savjeta za stručno obrazovanje u turizmu i hotelijerstvu pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH. U svojoj turističkoj karijeri obnašala je funkcij e Predsjedni ce Turističke zaj ednice otok a Krka, Pr edsjednice Turističke zajednice grada Krka te bila član Turističke zajednice općine Punat, Vijeća općine Punat i Skupštine Grada Krka.

61

TABELE

Tabela 1: Broj noćenja u hrvatskim kampovima od 1953. do 2010. godine .........44 Tabela 2: Smještajni kapaciteti i ostvarena noćenja u 2010. g. prema vrsti smještaja .......................................................................................................45 Tabela 3: Noćenja u kampovima i ukupna noćenja po županijama u 2010. godini .................................................................................................46 Tabela 4: Udio kamping kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu županije ........................................................................................................47 Tabela 5: Prosječna godišnja zauzetost kampova po županijama i ukupno (2010. g.)........................................................................................................49 Tabela 6: Bruto prihod (promet s PDV-om) u kampovima (kuna) .........................50 Tabela 7: Usporedba prosječnih ocjena u ADAC vodiču 2011. po zemljama ........50 Tabela 8: Prikaz karte Europe - udio noćenja ostvarenih u kampovima ...............55 Tabela 9: Kapacitet kampova u Europi prema broju postelja-osoba u 2008. godini..................................................................................................56 Tabela 10: Smještajni kapacitet u kampovima u Europskoj Uniji 2000-2008 ......56 Tabela 11: Broj noćenja u europskim kampovima prema zemljama u 2008. g. ...57 Tabela 12: Udio nerezidentnih noćenja u kampovima te udio nerezidentnih noćenja .......................................................................................................57

POPIS GRAFOVA

Graf 1: Ostvarena noćenja (u %) od 1. do 9. mjeseca 2011. godine po zemljama porijekla ............................................................................................................48

62

LITERATURA KNJIGE 1. Englesko hrvatski ili srpski riječnik, Zora, Z agreb 1975. godine 2. Galičić V.: "Rječnik ugostiteljsko-turističkih pojmova", Rijeka 1999, Vlastito izdanje, st r. 119 3. Hendija Z.:" Kamping turizam, Hrvatski turizam plavo, bijelo, zeleno", Institut za turizam Zagreb, Zagreb, prosinac 2006., str.72 4. Mason B.:"Camping and Education", The McCall company, N ew York 1930., str.6 5. NItschke H.:" Kamp budućnosti", vodič za planiranje, obnovu, modernizaciju i upravljanje kampom budućnosti. KUH Poreč, IGL Salzburg, AS Press Ljubljana, Poreč 2011. 6. Teghil: C.: “L’attivita campeggistica nell’economia turistica”, Firenze, Edizioni I.R.C., 1990., str.16.

WEB STRANICE 1. ezinearticles.com/?The-Interesting-History-of-the-Camping-Tent&id=1711971 2. en.wikipedia.org/wiki/Robert_Baden-Powell,_1st_Baron_Baden-Powell, 19.12.2011. 3. www.life.com/hdgallery/61591/image/3314388/golden-age-ofcaravanning#index/1, 28.11.2011. 4. epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/documents/ Applying%20the%20methodological%20guidelines.pdf, 07.12.2011. 5. epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/database, A Praktice Maual /rev ised version/ Marh 1996.: Applyi ng the Eurostat Methodological Guidelines in vbasic tourism and travel statistics, str. 13- 15, 02.02.2011. 6. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-025/EN/KS-SF-10025-EN .PDF, 08.11.2011. 7. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_SDDS/EN/tour_cap_esms.htm, 01.02.2011. 8. www.e-c-f.org/leadmin/templates/4825/images/statistics/europazul-1.pdf, 05.12.2011. 9. campinginfo.org/historyofcamping.php, 15.10.2011.

63

10. www.cc.org/txt.php?t=1, 28.10.2011 11. www.inf-fni.org/federations.php,28.10.2011. 12. www.mint.hr/default.aspx?id=356#2,04.11.2011. 13. narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_88_2467.html, 04.11.2011. 14. en.wikipedia.org/wiki/Camping ,04.11.2011. 15. www.britannica.com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011. 16. www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 20.11.2011. 17. www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 21.11.2011. 18. w ww.efcohpa.eu 21.11.2011. 19. narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_12_138_3111.html, 23.11.2011. 20. en.wikipedia.org/wiki/Travel_trailer, 25.11.2011. 21. en.wikipedia.org/wiki/Recreational_vehicle, 26.11.2011. 22. en.wikipedia.org/wiki/Fifth_wheel, 27.11.2011. 23. www.britannica.com/EBchecked/topic/573347/summer-camp, 28.11.2011. 24. www.caravanquoter.co.uk/who-invented-the-caravan-2/, 29.11.2011. 25. en.wikipedia.org/wiki/Mobile_home, 29.11.2011. 26. www.adac.de/reise_freizeit, 01.12.2011. 27. www.ncc. nl, 01.12.2011. 28. w ww.cc.fr/, 01.12.2011. 29. www.camping-club.de/, 01.12.2011. 30. www.campingandcaravanningclub.co.uk/aboutus/history/, 01.12.2011. 31. www.anwb.n l, 02.12.2011. 32. www.discovery-motorhomes.co.nz/dierences.php, 02.12.2011. 33. www.classic-campers.co.uk/id1.html, 02.12.2011. 34. en.wikipedia.org/wiki/Motorhome, 03.12.2011. 35. www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf, 05.12.2011. 36. ww w.e-c-f.org/, 06.12.2011. 37. www.acacamp.org/anniversary/timeline/, 07.12.2011. 38. www.campingeurope.com/aboutefco/default.aspx, 07.12.2011. 39. www.cc .org/t xt.php?t=1, 07.12.2011. 40. w ww.c.be, 07.12.2011. 41. www.camping.hr/hr/o-nama/povijest, 07.12.2011. 42. epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITy_OFFPUB/KS-SF-10-025-EN,07.12.2011. 43. en.wiktionary.org/wiki/campus#latin, 10.12.2011. 44. www.fthwheelco.com/, 12.12.2011. 45. en.wikipedia.org/wiki/recreational_vehicle, 15.12.2011. 46. www.camping4fun.de/modules.php?name=News&le=article&sid=1 , 01.03.2010.

64

OSTALO

Impressum:

1. Ballarin A.: Kvaliteta i potrebe gosta, Prezentacija na 5. kongresu hrvatskog kampinga, KUH, Zadar 2011 2. Brošura "Najbolji hrvatski kampovi" 2011., KUH 2011. 3. Brošura Camping and Caravanning 2010, HTZ 2010. 4. Cvelić-Bonifačić J.: "Menadžment kamping usluge u Hrvatskoj", magistarski rad , Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, 2003, str.25 5. Demunter C., Dimitrakopouloue C.: Eurostat, Statistics in focus 25/2010, manuscript, 08.06.2010, European Union 2010 6. Demunter C., Dimitrakopouloue C.: Eurostat, Statistics in Focus, 25/2010 "Camping holiday in the European Union 2008".http://ec.europa.eu/eurostat, 01.02.2011. 7. Encyclopedia Britanica Online (2004) Camping History. URL: www.britannica. com/EBchecked/topic/91358/camping, 15.11.2011 8. Harrer dr B.: Economic impact of touristic camping in the ECF -member states, 2007 dwift- Consulting Gmb H Muenchen, www.civd.de/ leadmin/ civd/images/touristik/dwifTouristikcampingECF_WEST.pdf, 15.01.2011. 9. Narodne novine br. 88/2010 10. Prezentacija "Kamping sezona 2011", 5. kongres hrvatskog kampinga, KUH, Zadar 2011 11. Sgaravatti A.: prezentacija "The role of EFCO&HPA in the development of camping", KUH Kongres Zadar 2008. godine, 12. Statističke informacije za KUH 2010. i 2011., Državni zavod za statistiku, Obrada KUH 13. ADAC Camping Caravaning Fuehrer 2011, ADAC Verlag Muenchen 2011.

Izdavač: KUH - Kamping udruženje Hrvatske, P.P.143, HR-52440 Poreč Autor: Mr. sc. Josipa Cvelić Bonifačić, Frankopanska 99, 51521 Punat Izvori fotograja: Arhiva KUH-a Arhiva autora Horst Nitschke Maistra d.d. Valamar d.o.o. Sva su prava pridržana. Zabranjeno je svako umnožavanje, reprodukcija, obrada te elektron- ska pohrana bez prethodne suglasnosti autora i izdavača, kako u Hrvatskoj tako i u inozem- stvu. Zabranjuje se svaki oblik djelomičnog umnožavanja, kao i umnožavanje za didaktičke potrebe, uključujući fotokopiranje. Fotokopiranje je dozvoljeno samo za osobnu upotrebu pod uvjetom da ne oštećuje autora. Sve informacije prikupljene su pažljivo i u najboljoj namjeri, no nije zajamčena njihova točnost i sveukupnost. Autor i izdavač ne snose odgovornost za ažurnost, ispravnost, cjelovitost i kvalitetu informacija. Isključuju se eventualna potraživanja prema autoru i izdavaču za moguće materijalne ili nematerijalne štete proizašle iz korištenja ili nekorištenja iznesenih informacija, kao i odgovornost za štete prouzročene primjenom netočnih ili nepotpunih podataka, osim u slučaju u kojem je dokazana namjerna krivnja ili teški nehaj autora. Navedeno vrijedi i za direktno ili indirektno upućivanje na internetske stranice (poveznice) koje nisu u autorovoj nadležnosti.

© Autorsko pravo Gračka priprema i tisak: Makol d.o.o. Rijeka Poreč, prosinac 2011.

Kamping: Josipa Cvelić Bonifačić

Recommend Documents