Stalna Svojstva Filma

STALNA STALNA SVOJSTVA FILMA Kadar Tehnički, ehnički, kadar je jedan j edan neprekinuti čin snimanja, sve št se snimi d uk!jučenja d isk!jučenja kamere" #a $!edate!ja, t je jedna neprekinuta %i!mska snimka" &nutar jedn$ kadra se prstr i vrijeme pr'imaju d nera(!učivsti, pa se kadar i( aspekta dnsa %i!mske tehnike prema snimanj $ra)i m'e de%inirati ka jedan me)eni prstrnvremenski kntinuum prika(ivane $ra)e" Ta prstrnvremenska prstrnvremenska me)en st kadra, dnsn m$u*nst %i!ma da +siječe+ i me)uje n št se u čvjekvu pa'anju ne m'e sje*i i me)ivati, ujedn je i(vr dru$$, vr! s!'en$ !ika %i!msk$ (apisa, mnta'e" Naime, kad se mnta'm spje dva kadra snim!jena na ra(!ičitim mjestima i vremenima, taj se spj čituje ka prstrnvremenski skk uprav ($ t$a št je svaki d ta dva kadra (asean prstrnvremenski kntinuum prika(ivane $ra)e" T je ujedn i najsnvnija činjeni-a  snimanju i stvaranju stvaranju %i!msk$ dje!a. %i!m se snima kadar p kadar, a (atim se kadrvi mnta'n spje" Kadar je !ik %i!msk$ (apisa kji uk!jučuje i sve sta!e !ike /p!'aje kamere, s!ikvne i (vučne !ike %i!ma0" &prav pstjanje tih dru$ih !ika, t(v" parametara parametara kadra, m$u*uje ra(!ikvanje ra(!ikvanje me)u kadrvima" S (irm na stanje kamere m$u iti statični s tatični i!i dinamični, a s (irm na prni-anje duine duinski i!i p!šni" Tijekm nek$ kadra (apa'a se ka me)en n št je inače u našem (i!jskm pa'anju neme)en, e( jasnih prstrnih i vremenskih $rani-a" Kak je kadar prstrn me)en pravkutnim pravkutnim kvirm p!atna i!i ekrana, a vremenski nje$v trajanje pčinje i (avršava u nekim $raničnim trenu-ima, i kak sm pri tme svjesni da se snim!jeni prstr nastav!ja i(a ruva kvira i da prika(an (ivanje ima svju prš!st i udu*nst, svaki se kadar m'e d'ivjeti ka pmn i(arana -je!ina, ka prstrnvremenski isječak neče$a št š t je ve*e i du!je" Ta i(aranst pridaje kadru u $!edate!jevu d'iv!jaju psenu (načenjsku vrijednst, vrijednst va'nsti i!i i(u(etnsti $ra)e št se u njemu prika(a!a" 1(nati teretičar 2k!vski smatra kadar najmanjm dinamičkm jedini-m %i!ma,  jer je kadar najmanja dvršena dvršena -je!ina d kje se stvara -je!ina -je!ina %i!ma /(a ra(!iku d s!iči-e kja je najmanja statična s tatična jedini-a %i!ma, jer ne tvri pkret0" Kadrvi se m$u ra(!ikvati ra(!ikvati s (irm na du!jinu /trajanje0, a t se ra(!ikvanje ra(!ikvanje ne m'e (asnivati na njihvj stvarnj du!jini, jer je nem$u*e utvrditi $rani-u i(me)u du$$ i kratk$ kadra" S (irm na stvarn trajanje jedin se m'e de%inirati najkra*i kadar, kadar, d jedn$  jedin$ kvadrata kvadrata kji traje 3456 sekunde" sekunde" Najdu!ji kadar i nda traja traja n!ik k!ik vrp-e m'e primiti najve*a ka(eta" 7a je du!jina re!ativna, (ak!jučuje se i( t$a št *e kadar kji traje pet sekundi dje!vati du$ ak se na!a(i unutar skupine kadrva št traju dvije sekunde, i ratn, i($!edat *e kratak ak se na!a(i unutar skupine kadrva kji traju dvadeset sekundi" Metričk8ritmički kntekst čit

sudje!uje u tvri d'iv!jaja du!jine pjedin$ kadra, pa de%iniranje du!jine pm*u sata $ui svaku vrijednst" Jedini m$u*i kriterij de%iniranja i ra(!ikvanja kadrva prema njihvj du!jini jest naj št uprište na!a(i u njihvu sadr'aju, tj" kji se s!anja  spsnsti čvjekva per-ipiranja u dnsu na sadr'ajn $atstv %i!mm prika(ane $ra)e" & tm smis!u, vr! kratak kadar i i naj kji je t!ik kratak da kratk*a nje$v$ trajanja ne dpušta da se per-ipira nje$v sadr'aj, te se n pa'a $tv ka stran tije! i(me)u dru$a dva kadra" Takvi kadrvi m$u imati svrhu da nas up(naju s pstjanjem neče$ št  je i!i sam p sei t!ik kratktrajn da se i inače ne i m$! per-ipirati i!i se svjesn uptre!java u namjeri da se sakrije nešt  pstjanju če$a ipak trea up(riti" 1ten-ija!n i najčeš*e dje!vanje takvih kadrva je u stvaranju stanvite ne!a$de, pa takvi kadrvi m$u narčitu vrijednst imati i ka e!ement up(renja na si!e na$nsk$, pdsvjesn$ i!i (!$ i!i sučenja s njima" Tak)er, takvi kadrvi m$u uspravati ritam %i!ma, svra*aju*i pa'nju s n$a št se (aprav vidje!, pa se ra(miš!ja  nm št je prš!" #at se takvi kadrvi čest primjnejuju radi %i!msk$ i(ra'avanja sje*anja, ka uvd u prika(ivanje d$a)aja i( prš!sti" Ak je vr! kratki kadar naj št m$u*uje sam da se (amijeti nje$v pstjanje, a ne i nje$v sadr'aj, nda je kratki kadar naj št m$u*uje per-ep-iju svjih sadr'aja, a!i ne m$u*uje reak-iju na n št je prep(nat, dnsn ne m$u*uje pretpstav!jiv dje!vanje tih svjih sadr'aja" 1rema tme, kratki kadar m'em shvatiti i sam ka puki pdatak" 7u$i kadar je naj št nam je m$u*i per-ipiranje svih svjih sadr'aja i kji je ujedn svjim trajanjem is-rpi m$u*nsti $!edate!jeve d'iv!jajnsti i da!je$ ra($ra)ivanja nje$va sadr'aja, pa svjedčuje  trajanju ka takvm,  samm vremenu" Takvim kadrm, kjim se up(rava na vrijeme ka takv, stvaruje se stanvita %iksa-ija $ra)e, $ra)a se čak i demisti%i-ira, ($ same du!jine ka da pstaje ptpun nestvarna" Kak se svijet usmjeruje $tv isk!jučiv prema jednj dimen(iji, vremenskj, a pun manje prema prstrnj kakv*i kadra, jer se u njemu čit ništa ne mijenja, dje!vanje takv$ kadra češ*e je usmjeren prema re%!eksivnm, a manje prema emtivnm9 tak)er se njime stvara ne!a$da" Vr! du$i kadar čit je sam stanvit prdu'enje du$$a, i svijest  sadr'aju pstaje tada svijest  neprmjenjivm,  vječnm, dnsn svijest  trajanju ra(vi!a se u svijest  trajanju ka vječnsti, ka nečem št nadi!a(i čvjekve m*i i aspira-ije" Sve dasd naveden dnsi! se na kadrve u kjima se $ra)a tijekm kadra ne mijenja" &(mem !i sada (a primjer $ra)u s i!jem mani%esta-ija i u stanju sta!ne mijene, m'em ustanviti da du!ji kadrvi u ve*j mjeri pridnse djmu rea!ističnsti i istinitsti" #$ t$a se du$i kadrvi pre%eriraju kad se 'e!i stvariti št rea!ističniji prika( $ra)e, a mnta'n ra(!mijeni prika(, kad

se isti pri(r prika'e u više kadrva, pre%erira se kad se pri(r 'e!i ra(!'iti, istaknuti svaka nje$va %a(a i kad se 'e!i %i!mski kmentirati" 7u$i se kadrvi ne primjenjuju sam (a prika(ivanje radnje, da i se stvari djam 'ivtne uvjer!jivsti" & du$im kadrvima u kjima se $ra)a prika(uje pm*u rjnih ra(!ičitih !ika %i!msk$ (apisa, kad se pstane svjestan du!jine kadra stvaruje se i nepatvren %i!mski spektak!" Naime, kad sama (i!ja ne pru'a spektak!e, na se m'e spektaku!arn prika(ati $atm uptrem ra(nvrsnih tehničkih pstupaka s kjima d!a(e d i(ra'aja čimeni-i ra(!ika" Ostaje nam jš kadar ne du!jine kja se ne d'iv!java ka varijanta ni du$ih ni kratkih kadrva" Takav kadar je dv!jn du$ da dpušta per-ep-iju -je!kupne $ra)e i m$u*uje sve pretpstav!jiva dje!vanja te $ra)e na $!edate!ja" Takav se kadar inače jašnjava i ra(vjem $!edate!jev$ čekivanja" Kadar je najprik!adnije du!jine, ak (avrši u trenutku kad su se ispuni!a sva čekivanja št su se na(nači!a i!i uspstavi!a tijekm nje$a i!i u kadrvima št mu prethde" Ak se prekine ranije, it *e t kratki kadar, ak se prekine kasnije, it *e du$i" Osim rašč!ame kadra s (irm na du!jinu, kadrvi se m$u ra(mtriti i sas staja!išta prmatrača" 1rema tme ra(!ikujem jektivne, sujektivne i autrve kadrve" Ojektivni kadrvi su svi ni kadrvi i!i dije!vi kadra št i($!edaju ka (apa'aji snim!jene $ra)e kakvi i i!i tpri!ike i $!edate!jevi da je prisustvva snimanm d$a)aju" 7ak!e, t su kadrvi u kjima se i(vanjski svijet %i!mski manje (amjet!jiv prera'ava, ni št u sei uk!jučuju sam nei(je'ne mijene i(vanjsk$ svijeta, nei(stavne čimenike ra(!ika /pstjanje kvira, redu-irana duina0" #$ t$a se te mijene, ka knstanta %i!ma, (anemaruju, i svijet i($!eda jektivn prika(an" Takvi kadrvi se najčeš*e kriste kad se u %i!mu i!i dije!vima %i!ma 'e!i stvriti kva!iteta i djam rea!ističnsti, jektivnsti, dkumentarnsti i!i autrve sam(atajnsti, najknkretnije, kad se $!edate!ja 'e!i up(nati s nekim predje!m, nekm -je!vitm radnjm i, knačn, kad se te'i da (i!ja na $!edate!ja dje!uje št više sm samm, nein%i-irana retrikm autrva i(!a$anja" Sujektivni kadrvi ne mraju se ni p čemu ra(!ikvati d jektivnih" :a(!ika nastaje s (irm na mnta'ni kntekst 8 naime, sujektivni kadar  je naj kjem prethdi kadar neke se kja kn-entriranije $!eda u nekm prav-u, pa s!ijede*i kadar d'iv!javam ka isječak št $a vidi prethdn pka(ana sa" 1rema tme, sujektivni kadar je +sadr'aj+ št $a vidi netk d prmatrača i( sam$ %i!ma" Ti se kadrvi najčeš*e ne ra(!ikuju d jektivnih, a!i pnekad se i ra(!ikuju, ak je !ik i( %i!ma u nekm narčitm stanju, ak mašta, pase u nje$vm vi)enju svijet i(!ičuje" Takvi kadrvi najkarakterističniji su (a %i!mve i!i njihve dije!ve u kjima se !ikvi 'e!e suprstaviti svijetu 'ivih i*a št ih kru'uje, ne i !i jasni!i prirdu t$ suprstav!janja, ne i !i se taj dns s k!išem eventua!n i(dramati(ira, ne i !i se $!edate!j up(na sa

svijetm kak $a vidi !ik" Autrv kadar je naj u kjem čit prev!adavaju !i-i s istaknutijim čimeni-ima ra(!ika" & takvim kadrvima, u kjima se, na primjer, kriste naj!i'i p!anvi, i(ra(ite rakursne snimke, narčite mnta'ne kmina-ije kadrva, kad se kamera pkre*e, a n št se vidi nije sadr'aj vi)enja nek$a tk se pkre*e, kad se primjenjuju svi %ttehnički trikvi i!i pstup-i, narčite tehnike jenja, ur(anja, usprenja, ratanja i!i (austav!janja pkreta 8 $!edate!j pstaje svjestan da se uptre!java neka narčita tehnika" ;udu*i da i(a uprae svake tehnike mra +stajati+ netk tk njm uprav!ja i tk se d!uči (a primjenu takve narčite tehnike, stvara se svijest  autru" Takav kadar na(ivam i kadrm kmentara, jer autr njime ne sam da tkriva svju na(čnst, ne$ istdn i kmentira pri(r" Takvi su kadrvi česti u %i!mvima i!i dije!vima %i!mva u kjima autr 'e!i prev!adati nu čist pjavnu (i!ju, u kjima 'e!i i(ra(iti svje sje*aje i stavve u dnsu na prika(an" 1jedini kadrvi m$u u jednm svm dije!u predstav!jati jedn$, a u dru$m dru$$ prmatrača" Ak kadar pčinje ka sujektivan, pa ak taj isti, prije pka(ani prmatrač u)e tijekm kadra u nje$a, nda *e u tm trenutku kadar pstati jektivan i!i autrv, visni  !iku svijeta št $a u tm trenutku vidim" Kadar m'e tak)er iti i istdn višestruk vi)enje svijeta s (irm na prmatrača9 m'e iti istdn i sujektivan i kadar kmentara" Odre)enje kadra u tm smis!u, a t se psen dnsi na jektivni kadar, visi  kntekstu %i!ma" Svaki %i!m stvara u tm smis!u svj sustav ra(!ikvanja" Tak *e u %i!mu kji prika(uje d$a)aje na tr'ni-i srednji p!an iti najčeš*e jektivan, a krupni *e iti autrv kmetar" & %i!mu u kjem se prika(uju sam $!ave !judi u krupnm p!anu, ne *e iti jektivne, a deta!ji /či, ns0 *e diti vrijednst autrv$ kadra" :a(!ikvanje kadrva s (irm na prmatrača ima i(vanrednu< vrijednst" =!edate!j ih čest ptpun spntan ra(!ikuje, (apa'a ra(!ike me)u njima, a svijest  ra(!i-i, sje*anja spe-i%ičnsti prmatranja pri(ra, dje!uje na nje$vu d'iv!jenst" Ojektivni kadrvi dje!uju ka svakme dstupan pa'aj svijeta, u njima je uprište $!edate!jeva ra(umijevanja %i!ma9 sujektivni predstav!jaju n št u dre)enm trenutku vidi unutar %i!msk$ pri(ra darana sa9 autrvi kadrvi d'iv!javaju se ka nje$v sujektivn unšenje u $ra)u, ka nje$v sni d'iv!jaj i!i stav" 7akak, i jedne i dru$e i tre*e stvara autr %i!ma, dnsn ni kji $a snimaju, a!i tm svjesnm mijenm u na$!ašavanju sujekta prmatranja ni uspstav!jaju s!'eni kntakt s $!edate!jem" Okvir Okvir je čimenik sta!ne ra(!ike" Svjim sjeti!m vida čvjek nikad ne vidi svijet unutar $emetrijski pravi!n$ pravkutn$ me)enja, pa sve št se na!a(i unutar nek$ kvira m'e dje!vati ka i(aran, st$a i ka nes!učajn i va'n, tak da kvir m'e uvjetvati i rjne retričke kva!itete %i!ma" 2tviše, ak %i!m 'e!im tumačiti ka sustav (nakva, nda uprav ($ kva!iteta i(dvajanja, me)ivanja, kvir dje!uje ka jedan d

naj(načajnijih %aktra tvre (naktvrn$ ustrjstva %i!ma" Osim t$a, kvirm se psti'e re!ativi(a-ija prirdnih r(ina, ve!ičina i rijenta-ijskih vrijednsti, a time se u %i!mu m$u stvriti 'e!jen /i!i ne'e!jene0 (aune, i(nena)enja, dsjetke, pa i d'iv!jaj %antastičn$" Okvir je, dak!e, prstrna knstanta %i!ma" Iak se kvir tijekm prjek-ije pnekad i (anemaruje, jer $!edate!ja ptpun (akupi prika(ivanja nekih d$a)aja, i iak kvir najčeš*e %unk-inira u (ajedništvu s dru$im !i-ima, ipak pstje rjni s!učajevi kad se kvir pjav!juje ka snvni tvra- nek$ d'iv!jaja" 1rvenstven se t dnsi na kvirm čest uspstav!jen dns vid!jiv8nevid!jiv" ;udu*i da snimani !judi u!a(e i i(!a(e i( kadra, da neki d njih u pkretnm stanju du'e uprav +viriraju+ na samm ruu kadra, da čest mtre nešt i(van kadra, i m'da naj(načajnije, da u vid!jivi prstr čest dpiru (vu-i kjima i(vr nije u tm p!ju, pstajem svjesni pstjanja n$ št  je i(van kvira" #$ t$a se čest u %i!mu stvara napetst i(me)u vid!jive i nevid!jive %i(ičke rea!nsti" Ta se napetst pr-jenjuje stupnjevanjem va'nsti dnsa i(me)u vid!jiv$ i nevid!jiv$" 1nekad je va'n sam n št je vid!jiv /npr" i(v)enje kemisk$ pkusa u kadru0, pnekad je n unutar kadra sam dnek!e va'nije, jer sm svjesni pstjanja neče$ u nevid!jivj s%eri /npr" netk ra($vara s nekim i(van kadra0, a pnekad n i(van kadra pstaje ar jednak (načajn ka i sadr'aj unutar kadra /npr" !ik prestrav!jen $!eda u strp i pkušava d$netnuti dak!e d!a(e (vu-i kraka0" 1stje i primjeri kad je nešt št nad!a(i nečujn, kad  jedin $!uma- svjim pnašanjem up(rava na n št se čit !i'i, pa u rastu t$ čekivanja i da!je $!edam u nje$a, a!i pkušavam prniknuti u n če$a (amjeden up*e nema" Okvir, prema tme, m'e iti i(vr čekivanja, i(nena)enja, napetsti, rata, a ti se d'iv!jaji prvenstven sje*aju ka stanvita ne!a$da" ;udu*i da se u %i!mu svijet vidi unutar nek$ kvira, stvara se djam i(aransti vi)enja svijeta, namjern$ i(ra ne sam prstra, ne$ i trenutka, št tak)er pten-ira d'iv!jaj" K!ik $d se prisutnst nevid!jiv$ dije!a (vanjsk$ svijeta pjav!juje ka re!ativna, ika naj nevid!jivi svijet, uprav ($ svje nevid!jivsti, m'e imati %unk-iju kja $a u dre)enim %i!mskim kntekstima čini tvr-em psenih (načenja" On nevid!jiv ipak je manje stvarn, pa je činite!j psenih vremenskih vrijednsti" Sve št se (iva unutar kadra dje!uje ka sadašnje (ivanje, a svak pre!a'enje rua (nači da-ivanje u prš!st i!i udu*nst" Netk je i(aša i( kadra i više $a nema 8 n se m'da ne*e vratiti, a!i $a se mi sje*am" Očekujem !i nje$v pvratak, naše se mis!i usmjeruju prema udu*im d$a)ajima %i!ma" I(!a(ak, nestajanje i( kadra m'e tak)er imati i karakter de%initivn$ i(!aska, nestanka, pa *e mn$i redate!ji time sim!i(irati smrt" Trea jš spmenuti dns i(me)u vid!jiv$ svijeta kadra i (vukva št dpiru i( nevid!jiv$ svijeta k nje$a" I u (i!ji mi nešt vidim, a istdn, ($ širine s!ušn$ p!ja, nešt sam čujem" & %i!mu taj dns pstaje jš čitiji, čak nekak i predimen(iniran ($ štrih runih

$rani-a vid!jiv$ svijeta" #$ t$a sve št se na!a(i u kadru ka da se kmentira nim št d!a(i i(vana, n št se na!a(i u kadru ka da je pdvr$nut tumačenju i(vana" 1OLO>AJI KAM?:? I( snimke se sim sam  prstru i(vanjsk$ svijeta (ak!jučuje i  p!'aju št $a je u tm prstru tijekm snimanja ima!a kamera,  njenm dnsu prema jektima kji su se sna!a(i!i prednjm" Ti ra(!ičiti p!'aji pjav!juju se ka spe-i%ični !i-i %i!msk$ (apisa kje $!edate!j naJ-es-e trenutačn (apa'a, pa se pm*u njih i(ravn dje!uje na $!edate!j evu d'iv!jajnst" 1rera'avaju*i i(vanjski svijet samim p!'ajem kamere u njemu, takvim se !i-ima %i!msk$ (apisa tkrivaju nva svjstva svijeta, a time i nva tumačenja, pa p!'aji kamere nu'n imaju i i(nimnu retričku vrijednst" 1stje tri snvna p!'aja kamere prstru. ra(!ičite uda!jensti kamere d snimanih jekata /p!anvi0, ra(!ičiti dnsi kamere prema snimanim jektima s (irm na hri(nta!na i vertika!na presije-nja prstra /kutvi snimanja0, a i sama je kamere u prstru pasivnija i!i aktivnija /stanja kamere0" 1!an Na(ivm p!an (načava se uda!jenst kamere d sniman$ jekta i!i skupine jekata, i t uda!jenst kak je $!edate!j d'iv!java $!edaju*i te jekte na p!atnu" Ista i*a i isti d$a)aji m$u se kamerm +(ai!je'iti+ i( ra(!ičitih uda!jensti, jer d kadra d kadra, a pnekad i tijekm pjedin$ kadra /($ mijenjanja uda!jenpsti pkretm kamere i!i pkretanjem snimanih jekata0 iste jekte vidim i( ra(!ičitih uda!jensti" 1rv. p!an, kji se de%inira ka uda!jenst sniman$ jekta d kamere /št se psti'e stav!janjem kamere na dre)enu uda!jenst i!i uptrem p$dn$ jektiva i!i kmina-ijm jedn$ i dru$$0, u stvari je %i!mska prstrna mjera kjm se iska(uje ne sam uda!jenst ne$ i kvantitativna (aprem!jenst p!atna snimanim jektm" 7ru$. čit je da  je p!an (a %i!m jedan d naj(načajnijih !ika mijene u vi)enju i(vanjsk$ svijeta, jer je spsnst na$!$ mijenjanja uda!jensti svjstv jedin %i!ma i jer je sama uda!jenst p sei kva!iteta kja ima i(vanredn (načenje ne sam u %i!mu, ve* i u (i!ji. (a nas ra(!ičite pjave imaju uvijek nvu i!i dru$ačiju vrijednst s (irm na uda!jenst d nas /npr" itka vi)ena i( ve!ike uda!jensti m'e iti atraktivan spektak!, a vi)ena i( !i(ine na svjedči  u'asima rata0" & tm smis!u %i!mski p!anvi ne sam da +pnašaju+ ra(!ike u !judskm vi)enju s (irm na uda!jenst, ni i na$!ašavaju uda!jenst mijenm p!anva, mnta'nim skkvima i kvirm kji %unk-inira ka i(r unutar šire$ knteksta, ka namjeran i(r, pa i t iranje uda!jensti ka i(r ima psen sna'n dje!vanje" 1!anva ima više, terijski e(rj, jer svaki pmak kamere i!i jekta

unutar kadra tvri nvu uda!jenst d kamere" 1stje ra(!ičite pdje!e, a svima je (ajedničk da se ka kriterij (a ra(!ikvanje uda!jensti kamere d jekta, dnsn ka mjera (apremanja kadra, u(ima čvjek, pa prema tm kriteriju ra(!ikujem ve p!anve. 8 deta!j, ka nešt št se više ne i m$! dije!iti, jer se nda ne i rasp(na predmet /npr" sam k i!i uh0" Ak se kamera jš više pri!i'i jektu, ak više i ne rasp(najem snimani predmet /npr" nsni-e0, i taj *em p!an na(vati deta!jem 8 krupni p!an je na(iv (a kadar št $a ispunjava !judska $!ava" Kad čitav kadar (aprema sam !i-e kristi se na(iv ve!iki krupni p!an" 8 !i(i p!an je na(iv (a +pprsje+ i!i čvjeka d pjasa" 8 srednji p!an je kad kadar (aprema čitav čvjek, +d $!ave d pete+, pa i kad se snimi sam d k!jena /t(v" američki p!an, čest u američkim %i!mvima @8ih $dina0" 8 p!utta! je t!iki uhva*aj prstra da se s!uti nje$va ve!ičina i i($!ed prstra u -je!ini" 8 tta! /i!i p*i p!an0 je p!an u kjem je uhva*en čitav neki prstr /tr$, $rad, dvrana0" & tm p!anu čvjek prestaje iti kriterijem, pa je va'n uvijek priddati tta!u ap(i-iju /tta! dvrane, tta! tr$a0" Krupni p!an" Mn$i %i!m!(i smatraju krupni p!an jednim d najeminentnijih %i!mskih i(ra'ajnih sredstava, jednm d najspektaku!arnijih %i!mskih mijena u vi)enju i(vanjsk$ svijeta" 1rv. !judsk !i-e se na p!atnu pjav!juje sam, e!iminirana je čitava k!ina, pa se $!edate!jeva pa'nja usredtčuje sam na nje$a9 dru$. n je uve*an tak da se tkrivaju i najsitniji deta!ji na njemu9 tre*e. pve*anjem i i(dvajanjem !i-a stvara se djam !i(ine !i-a, a u takvj se !i(ini $!edatečj rijetk m'e na*i9 i četvrt. t !i-e je 'iv, pkretn, u stanju mijene" #$ sve$a t$a nije neičn da je pjava prvih krupnih p!anva i(a(va!a sen(a-iju kd pu!ike i prekretni-u u ra(vju %i!msk$ i(ra'avanja" ;i! je t na samm pčetku 5" st!je*a. iak su se krupni p!anvi vjerjatn snima!i i prije, +s!ava+ tkri*a pripada ?n$!e(u Smithu"

Ak se krupnim p!anm !judsk !i-e prika(uje uve*an, i(dvjen i( k!iša, s prividm ma!e uda!jensti d $!edate!ja i u +'ivm+ i(danju, te ak je n individua!n, ra(!ičit d svih dru$ih, nda je čit da krupni p!an uvijek (rači va'nš*u svje pjave u %i!mu i da je i ($ t$a nje$va nepre-iva vrijednst u up(navanju s nekm sm ka i*em di%eren-iranim d dru$ih" #at se krupni p!an kristi u namjeri da se nek$ (ap am ti, p!i'e up(na, da $a se i(dvji ka individuu s psenim (načenjem (a %i!m" Krupni p!an ima (načajnu u!$u i u stvaranju prisnsti 8 svjim !i-em čvjek u najve*j mjeri i(ra'ava see, a kntekstm %i!ma ti i(ra'aji i(a(ivaju $!edate!j evu simpatiju i!i djnst" !ak se najčeš*e ističu nje$ve psih!ške vrijednsti, krupni p!an m'e

imati i ve!iku ak-ijsku vrijednst" Krupnst i i(dvjenst !i-a uve*avaju (načenja svih pkreta $!eva i!i mi$va kji m$u (načiti prekretni-u u d$a)ajima, si$na!i(irati pasnst, predstav!jati i(nena)enje" Srdna tme  je i primjena krupn$ p!ana radi stvaranja i(nene)enja, štviše i ška" Osje*aj !i(ine u prstru stvara, ($ čvrste pve(ansti prstra i vremena u %i!mu, sje*aj !i(ine i u vremenu, pa se krupni p!an dima ka uranjanje u nepsrednu sadašnjst" A kak k!ni prstr išče(ava, kak se ($ t$a št !i-e (aprema -ije! p!atn $ui predd'a  stvarnm k!išu, krupni p!an m'e ps!u'iti ka mnta'na +karika+ kja m$u*uje prea-ivanje u dru$i prstr i dru$ vrijeme" Njime se $ui (i!jska rijenta-ija, a i( prstra kji je rijenta-ijski nede%iniran !ak je prije*i u i! kji dru$i prstr i vrijeme" #a pu!iku je t ve* psta! !ak prihvat!jiva knven-ija" #$ +neprirdnsti+ krupn$ p!ana vrijeme ka da sprije teče, jer št %i!mska prera(a i(vanjsk$ svijeta ve*a, t se u $!edate!ja jav!ja ve*i sje*aj ptree da se vi(ura št prije i(mijeni" #$ t$a se krupnim p!anm !ak stvara sje*aj du$trajnsti, a ka ps!jedi-a t$a i napetsti, ne!a$de" 7eta!j" ;rjne karakteristike krupn$ p!ana dnse se i na deta!j"i deta!j se predstav!ja ka vi)enje stvarnsti kji je eminentn %i!msk, deta!jem se stvaruje %i!mski prstr u naju'em smis!u" Njime se u ptpunsti e!iminira k!iš, pa ($ t$a deta!j s!ai m* vremenske i prstrne rijenta-ije i m$u*uje vremenskprstrne mnta'ne skkve kji ne dje!uju ka šk, čak i više d krupn$ p!ana" 7eta!j ne daje d$vr na pitanje +$dje+ i +kada+, a uprav mu t m$u*uje s!du prije!a(a u i! kje dru$ vrijeme i prstr" Svijet vi)en u deta!ju pjav!juje se ka narčit autrv i(r, pa vr! čest ima sim!ičku vrijednst9 pjav!juju*i se ka svjesn tr$nut isječak i(vanjsk$ svijeta, su$erira i narčit (načenje" Kak i u deta!ju vrijeme sprije teče, kak stvara sje*aj ptree (a prirdnijm, širm vi(urm, i njime se !akše i(a(iva sje*aj ne!a$de ne$ !a$de" Tta!" ;uu*i da se tta!m imenuju sve uda!jensti kjima se maksima!n uhva*a snimani prstr, ni se či$!edn ra(!ikuju, jer u nekima je čvjek vid!jiv i rasp(nat!jiv /npr" tta! prstrije0, dk se u dru$ima jedva vidi i ne prep(naje /npr" tta! pustinje0" I( činjeni-e da tta! predstav!ja maksima!n uhva*anje prstra s!ijedi e!ementarna %unk-ija tta!a 8 prika(ivanje itnih %i(ičkih sina nek$ prstra" #$ t$a se tta! vr! čest uptre!java na pčetku %i!ma i!i nek$ pri(ra sa svrhm da $!edate!ja up(na s mjestm radnje" Ta vrijednst tta!a m$u*uje i da!ju rijenta-iju" ;udu*i da tta! prika(uje čitav prstr, širi prstrni kntekst (ivanja, n ima i ve!iku in%rmativnu vrijednst, jer prika(ivanjem k!iša up(naje s uvjetim a'ivta !judi kji u tm k!išu preivaju, pa se tak tta! kristi u $tv svakm dkumentarnm i ppu!arn(nanstvenm %i!mu, a!i i u vrstama %i!mva i!i 'anrvi ma u kjima je ptren pka(ati -je!vit k!iš /u ratnm %i!mu, vesternu0"

1stji i dre)ena psih!ška %unk-ija tta!a, kad se tta! kristi da i se up(na!i sje*aji, stanja prika(ivanih sa, a kad se ta stanja ne sp(naju i(ravn i!i kad se ne 'e!e prika(ati na dru$i način /npr" nečije !utanje u tta!u su$erira sam*u, pra(ninu nje$ve duše, tu)enst, tra$anje (a nekim uprištem0" ;rjni %i!mvi (avršavaju tta! m, iak je čit da nas redate!j u ps!jednje kadru više ne 'e!i up(nati s amijentm" Tta! se kristi ka autrv kadar, ka kmentar prika(ane $ra)e9 ka da i sam redate!j 'e!i v!adati čitavim prstrm i prev!adati n št se u njemu (i! 8 meta%i(ička %unk-ija tta!a" & mn$im s!učajevima tta! nema takvu preten(iju, a najjednstavniji takav s!učaj je kad se n pjav!juje ka sujektivni kadar, kad predstav!ja vi)enje nek$ !ika i kad ima prvenstven narativnu vrijednst" Srednji p!an" Od svih p!anva srednji se najviše pričinja ka vi)enje svijeta kakv je i čvjekv, i t ne sam ($ ve!ičine uhva*en$ prstra, kja je n !ika k!ik i u (i!ji uhva*a m p$!edm, ne$ i ($ t$a št se u srednjem p!anu (ivaju i pre$!edn vide sva na d$a)anja u kakvima sudjeujem u stvarnm 'ivtu" & srednjem su p!anu snim!jena sa i nje(in k!iš prep(nat!jivi, pa ($ t$a taj p!an m$u*uje prika(ivanje dnsa čvjek8prirda u  jednm kadru, ka i prika(ivanje dnsa me)u !judima" ;udu*i da se taj p!an čini najmanjim stupnjem prera(e i(vanjsk$ svijeta u uspresi s našim vi)enjem, pa je st$a t i snvni sastjak jektivn$ kadra, udu*i da se u njemu prika(uju neki snvni vid!jivi sad'aji 'ivta, jedva da pstje %i!mvi u kjima je taj p!an manje rjan d tta!a, krupn$ p!ana i deta!ja" 1sen je (načajan (a sve dkumentariste, a!i i (a ne šk!e nedkumentarističk$ %i!ma /npr" ta!ijanski nerea!i(am0 kje nastje stvariti št inten(ivniji d'iv!jaj rea!ističnsti" Iak srednji p!an stvaruje privid +ičnsti+, njime se m'e stvariti i suprtan učinak, n m'e iti uistinu spektaku!aran" Kad se kriste, na primjer, duinske snimke, pa se uspstav!jaju dnsi me)u i*ima št se na!a(e na nek!ik uda!jensti d kamere /dak!e, i u nek!ik ra(!ičitih p!anva0, $!edate!j mra sam irati i!i se stvara napetst ($ sta!n$ prenšenja pa'nje s  jedn$ jekta na dru$i" Takvim se srednjim p!anm 'ivt uistinu spektaku!i(ira" Srednji p!anvi se pjav!juju ka i(ra(ita nad$radnja pri(ra i!i ka autrv kmentar u du!jem ni(u kadrva snim!jenih u srednjem p!anu" Kad je redate!j drasta tm (adatku, kad ni'e takve kadrve ne $ue*i kntinuitet i ritam, uvijek nečim $a*uju*i pri(r, nda pri(r dje!uje istdn i ka rea!nst i ka spektak!" ;!i(i p!an ima neke karakteristike i krupn$ i srednje$ p!ana, dk je p!utta! ne$dje na +ra(me)i+ svjstava tta!a i srednje$ p!ana" 1!anvi čit tkrivaju ra(!ičita svjstva ist$ i*a i!i d$a)aja, pa je i(mjenjivanje ra(!ičitih p!anva istaknuti !ik %i!mske dramatur$ije, rašč!ame i sinte(e pjava u (i!ji, a in(istiranje na jednm p!anu m'e se shvatiti ka usredtčenje na jedna tip 'ivtnih mani%esta-ija" ;udu*i da p!anvi prika(uju ra(!ičita svjstva prika(ivanih i*a, u ve(i s njima i

njihva unutrašnja svjstva, redate!ji se vr! ra(!ikuju uprav p pre%eriranju dre)en$ p!ana" Krupni p!an na te!evi(ijskm ekranu nema nu spektaku!arnu vrijednst kakvu ima na ve!ikm p!atnu, štviše, ima vrijednst kja pri!i'n d$vara srednjem p!anu na ve!ikm p!atnu" Krupni p!an na ekranu $ui dvije d četiri spe-i%ične kva!itete krupn$ p!ana 8 uve*anje i privid !i(ine 8 a staje i(dvjenst /i(aranst0 i pkret3jivst" 7a i krupni p!an stvari ta svjstva, ptren je na nje$a up(riti ka na spe-i%ičn te!evi(ijsk vi)enje, psen na i(dvajanje i( k!iša, pa se (at krupni p!an čest uvdi (mm, r(m v'njm i!i panramm, ne i !i se i( šire$ preš! na u'e i tima na(nači!a i uspstavi!a ra(!ika u sa$!edanju prstra" Tta! se na ekranu pjav!juje $tv ka puki (nak (a amijent, $tv up*e ne m$u*uje u nj mjeri ne spe-i%ične %unk-ije kje ima u %i!mu 8 psih!šku i meta%i(ičku" Stanja kamere Kamera m'e iti statična i!i dinamična" Statičn je n stanje kad se kamera ne pmiče, jer je učvrš*ena  t! na mjestu snimanja, pa se tak snima!jen kadar na(iva statičnim" 7inamična kamera je stanje kad se kamera pmiče" :a(!ikujem dva snvna stanja pmi-anja 8 panramu i v'nju" & panrami je kamera pričvrš*ena  t!, a!i se vrti k svje si u vertika!nm /$re8d!je0 i!i hri(nta!nm smjeru /!ijev8desn0, s m$u*nš*u pisivanja pun$ kru$a u a s!učaja" V'nja je n stanje kamera nije učvrš*ena  t!, ne$  nek v(i! /spe-ija!na k!i-a, autmi!, he!ikpter, čama-0, pa se (ajedn sa svjm pd!$m pkre*e prema nekm jektu, u( neki vid!jivi jekt i!i (amiš!jenu p!hu /uspredna, čna, !atera!na v'nja0, vertika!n u( neku vid!jivu i!i (amiš!jenu p!hu /vertika!na0, pm*u krana /kranska0, pisuju*i kru$ i!i e!pisu /kru'na0" 1stje i kmina-ije tih stanja i(vedene tijekm kadra i!i istdn" Kadar je čest i statičan i dinamičan /npr" snimate!j tijekm kadra djednm pmakne kameru0" Best se istdn i kamera pkre*e v'njm i njme se panramira" Statičn stanje kamere $!edate!j trenutačn (apa'a tek kad je kadar du$ i!i vr! du$, dk se pmi-anja kamere (amje*uju $tv uvijek u trenutku kad su (apče!a" 1mi-anja kamerer $tv uvijek d!ikuje $emetrijska pre-i(nst jer su mehanički i(vedena 8 na ruvima kvira jedn!ik i ravnmjern nestaje di i(vanjsk$ svijeta, a tkriva se nvi" #$ t$a statična kamera, sim u du$im kadrvima, češ*e stvara sje*aj jektivnsti prika(ivan$ svijeta /jektivni kadar0, dk se dinamična kamera, sim u s!učajevima kad pkret kamere predstav!ja vi)enje se kja se pkre*e /sujektivni kadar0, najčeš*e pjav!juje ka (načajan način iska(ivanja nek$ kmentara, ima istaknutiju retričku vrijednst" Statična kamera mra, u prin-ipu, više (ainteresirati $!edate!ja (a snimani pri(r ne$ (a stanje same kamere" 1rema tme, statični kadar dje!uje ka nakav p$!ed na svijet kakav je %i!mu najp$dniji uprav (a vi)enje svijeta" 1rivid vi)enja rea!nsti diva na sna(i u takvm kadru, sit nda kad nje$va $ra)a nije čitije trans%rmirana nekim dru$im

istdnim !ikm %i!msk$ (apisa" Ve!iku u!$u u stvaranju takv$ privida ima i činjeni-a da čvjekv p$!ed nije +v)en+, kak (nam d'ivjeti panramu i v'nju, ne$ s!dnije +kru'i+ p danm prstru" & statičnm kadru psen diva na vrijednsti prika(ivanje čvjekvih radnji, u kje se ne up!i*e kamera svjim pkretima, ne$ se radnja prika(uje na najrea!ističniji m$u*i način /npr" ak čvjek trči u statičnm kadru, pstajem svjesni stvarne r(ine nje$v$ trčanja, (a ra(!iku d kadra u kjem $a kamera prati0" Očit, statična kamera ističe pkret i!i mijenu, dak!e n št je jedna d itnih knstanti %i!msk$ d'iv!jaja, a kvir jš pjačava tu pkret!jivst" 7ak!e, statičnm se kamerm usredtčujem na pri(r, na sama d$a)anja i!i pjave unutar nje$a" Kak se u takvm kadru pričinja da je stvarena kin-iden-ija i(me)u %i!msk$ i rea!n$ vremena, djam i(ra(ite rea!ističnsti !atentna je nje$va m$u*nst" Ak se, me)utim, isti pri(r, dak!e i ist mjest, sa$!eda i( nek!ik takvih kadrva, stvarit *e se psena kva!iteta. mjest kje se snima dit *e vrijednst va'n$a, istaknut$a" 1rividna se jektivnst pstupn pretvara u kmentar" Trea se svrnuti i na karakter stvaranja i(nena)enja statičnm kamerm" I(nena)enje se (iva u statičnm kadru i!i u samm pri(ru, pa je takv i(nena)enje nešt nečekivan (a i(vanjski svijet" Kad u statičnm kadru nešt nečekivan u)e u kadar, t i(nena)enje vr! je inten(ivn, jer ka da je kameru /a i $!edate!ja0 (atek! nespremnu" Kad, me)utim, nešt u)e u dinamični kadar, ve* se prije, samim pmakm stvri sje*aj anti-ipa-ije, pa prema tme i napetst, a ni m$u prera(iti kakv*u i(nena)enja 8 tada se (ačudim št se d$di! t, a nije se stvari!a neka dru$a d čekivanih, pkretm kamere preka(anih m$u*nsti" &kratk, statična kamera nam više m$u*uje i(nena)enje nekim d$a)ajem, jer se d$di! nešt št se pmakm kamere nije pretka(iva!"1anrama" Ak se kamera na!a(i učvrš*ena  nek mjest i rtira k svje si, nda  je čit da je t mjest na neki način privi!e$iran i da se uprav s t$ mjesta 'e!i uspstaviti stanvit dns prema k!išu" 7k se statičnim kadrm prika(uje čitav prstr djednm, panramm se n prika(uje pstupnim prirajanjem nje$vih dije!va" 7k je u statičnm kadru na$!asak uprav na pka(ivanju, u panrami je n na pisu, pa se u tu svrhu panrama vr! čest i primjenjuje" 1anramm se stvaruju i ra(!ičite dramske vrijednsti" 1anramiraju*i, prensi se pa'nja s jedn$ mjesta na dru$, s jedn$ !ika i!i predmeta na dru$i, pa t mijenjanje usmjerenja pa'nje m'e diti (načajke uspre)ivanja, suprstav!janja, stvaranja i! kakv$ dnsa, napetsti me)u prika(anim jektima /npr" sa u nešt $!eda, a (atim kamera panramiraju*i d)e d $!edan$ jekta, čime se stvara čekivanje, a time i napetst0" 1anramm se uvijek stvara nek i(nena)enje, jer nikad ne m'em tčn predvidjeti št *e se kamerm tkriti, pa su stvaranje napetsti i i(nena)enje nei(je'an učinak panrame" 1rstrni +iska(i+ panrame tijesn su ve(ani s d'iv!jajem vremena" &čvrš*enst kamere na istm mjestu pjav!juje se i ka usredtčenje na ist vrijeme, dnsn na dre)enu vremensku -je!inu u kjj se pka(uje

dre)ena prstrna -je!ina" #$ t$a se panramm na$!ašava sadašnjst ka itan vremenski aspekt (ivanja" 1anrama nema sam nekakvu narajačku vrijednst, ne$ *e i kntinuitet prstra stvaren pkretm istaknuti pve(anst, (avisnst prika(anih i*a, pa *e se i time stvariti nekakav dramatski učinak" V'nja" Ak panrama napre-i(nije karakteri(ira kva!itetu ve(ansti (a isti p!'aj, v'nja karakteri(ira s!du u tm smis!u, a ta je s!da u s!di mijenjanja !ka-ije, prenšenja na dru$ mjest, a time, pten-ija!n, i jš dre)enije$ usmjerenja prema nekm -i!ju" Bitava kamera nekam +ide+, pa se jš više pitam +kam+, jer panramm kamera nikam ne ide i na (avršetku kretanja m'e stvairiti vi(uru identičnu prethdnj, a t se v'njm nikak ne m'e psti*i" &smjerenst prema nečemu tak)er se u v'njama inten(ivnije (apa'a i ($ t$a št se v'nja (iva p ravnj !iniji, a panramm se pisuje kru$, pa v'nje češ*e imaju %unk-iju autrv$ kmentara ne$ panrame" V'njama se, tak)er, e%ikasn dčarava trdimen(ina!nst snim!jen$ prstra, št (nači da v'nja ima vrijednst stvaranja djma rea!ističnsti u prika(ivanju %i(ičke rea!nsti, pa u tm smis!u ima dnek!e i vrijednst nadmjestka (a pkret unutar kadra" ;udu*i da se v'nja pjav!juje ka v!jni čin uprav!jača kamerm i udu*i da se pjav!juje ka spe-i%ičan %i!mski način v!adavanja prstrm, v'njm se, $enera!n, iska(uje nek usmjerenje, dnsn neki !ik unutrašnje napetsti, nek htijenje autra, a t se, visn  kntesktu, m'e prenijeti i na prika(ivani !ik, pa tak pri!ičn +ne%unk-inaIne+ v'nje prema nekj !ičnsti i!i d nje m$u su$erirati da se u tj si nešt (iva, da nešt pr'iv!java, da duk sje*a i!i mis!i" V'nja prema naprijed" 1miče !i se kamera prema nekm jektu, predmetu i!i si, !i'enjem se e!iminira k!iš, a jekt prema kjem se na usmjeri!a pstaje ve*i" :e(u!tat takve v'nje čit je i(dvajanje nek$ i*a, a svrha isti-anje neke nje$ve karakteristike i!i va'nsti" I(dvajanjem v'njm m'e se psti*i i i(nena)enje. i(dvjiti se u nekj a!ternativi i(ra m'e i nešt št nism čekiva!i, pa *e pmi-anje kamere prema takvm jektu iti ppra*en najprije nevjeri-m, a nda i sve ve*im ču)enjem" Takv i(dvajanje m'e dje!vati i ka i(ra( autrve simpatije /!i'im se mekm tk nam je dra$0, a m'e se i(ra(iti i suda /+et, p$!edajte tu mra!nu ru$u i(!i(aC0" V'nja prema naprijed vr! čest ima i anti-ipa-ijski karakter" Kad se kamera ve* usmjeri!a prema nekm jektu, pitam se (ašt t čini, št *e se d$diti kad mu se pri!i'i, ne*e !i iti nek$ i(nena)enja, pa ($ t$a v'nje prema naprijed, čak i kad se i(vde kr( pra(an prstr, nemaju*i (a -i!j nikakav vid!jiv jekt, stvaraju napetst, iščekivanje" & sk!adu s tim anti-ipa-ijskim karakter m je i krištenje v'nje prema naprijed ka čest$ uv)enja u nek dru$ vremensk ra(d!je %i!mske priče" V'nja prema natra$ $tv nikad ne pdsje*a na čvjekv p$!ed, pa (at dje!uje ka jš i(ričitiji autrv kmentar" 7k pkretanje kamere

prema naprijed m'e re(u!tirati i(dvajanjem neče$, pkretanje prema natra$, d nek$ predmeta i!i se, stav!ja t i*e u širi prstrni kntekst" #nači, autrva je 'e!ja najprije prika(ati jekt radnje, a (atim $a staviti u širi kntekst (ivanja, u k!iš u kjem se t (ivanje d$a)a" Takv uk!apanje u širu prstrnu -je!inu m'e imati ra(n!ike učinke i!i (načenja, ($ prstrn i vremenski kntinuiran$ prika(ivanja ist$ na dva načina, i( dvije uda!jensti /npr" trji-a i$raju pker i $vre neke sudinske riječi, a nda kamera v'njm prema natra$ tkriva da se taj ra($vr dvija i(a (atvrskih rešetaka0" 7ak!e, %unk-ija v'nje prema natra$ m'e iti u stvaranju napetsti /pitam se (ašt se kamera pmiče prema natra$0, (atim u stvaranju i(nena)enja /jer se pmi-anjem pka(a! nešt št nism čekiva!i0 i napkn u stvaranju dre)enih (ak!jučaka  prika(anm &er pka(uju*i k!iš stvaram (ak!jučke  vrijednsti i p!'aju prika(an$0" 1mi-anjem kamere prema natra$ autr m'e i(ra(iti i svj stav prema nm št se pka(uje prije pkreta kamere" 7k v'njm prema naprijed autri češ*e i(ra'avaju svju simpatiju, v'njm prema natra$ i(ra(it *e se češ*e antipatija, suda" Naravn, t nije aps!utn pravi!" Sve visi  kntekstu, t je tek primarna m$u*nst" &k!apanje i*a u neku -ije!inu m'e (načiti i pmiru s k!inm, davanje prava nekme da ude ravnpravan, da pripada nm št je k nje$a" I v'nja prema natra$ ima anti-ipa-ijsku vrijednst, dnsn udu*e usmjerenje" Me)utim, ak se v'njm uda!javam d nek$ i*a i ak n nestaje u kadru /npr" v!ak napušta stani-u, a dra$a sa staje na pernu0, nda *e se u trenutku nestanka t$ i*a naše mis!i usmjeriti dje!mičn i prema prš!sti, prema nm št je i!" &spredna v'nja" V'nja št se i(vdi u( neki jekt, i! čna /!ateraina0, i! ispred i!i i(a jekta u pkretu, čest je u +najstr'em+ smis!u str$ +%unk-ina!na+" 7a ne i +pje$!i+ kameri, jekte u pkretu trea pratiti ak se 'e!i uspstaviti kntakt s nim št se (ia u tm v(i!u i!i u čvjeku kji se pkre*e" &spredna v'nja m'e, me)utim, imati i dru$e vrijednsti" Ak se, na primjer, kamera v(i u( neku p!hu /(id, $radu0, na m'e imati deskriptivnu %unk-iju ka i panrama, a njme se m'e stvarati i napetst, ak se s!uti da i se njme nešt m$! tkriti" &činak takve v'nje m'e iti i i(nena)enje" V'nja u( neku su m'e imati i karakter dre)en$ dramsk$ usredtčenja. nek$a s!ijedim, nek$a mtrim, nekme ka da se kamera time i divi, s nekim susje*a, dak!e, visn  kntekstu" Vertika!na v'nja" 1miču*i kameru p vertika!nj ravini, redate!j m'e pratiti radnju št se (iva na ra(!ičitim vertika!nim ra(inama prstra /npr" pratiti nek$a št se penje u( stepeni-e i!i se spušta ni( njih0" Takva v'nja m'e imati pisnu vrijednst /npr" v(e*i kameru u( %asadu ($rade up(najem stanare0, a!i se m'e psti*i i učinak i(nena)enja, m'e se

stvriti stav anti-ipa-ije i napetsti" ;udu*i da je u tm s!učaju jš čitija primjena psene tehnike ne$ u panrami i!i dru$im v'njama, na uvijek ima karakter namjernsti, stvara djam  va'nsti takv$ %i!msk$ čina" S antrp-entričn$ staja!išta, udu*i da je kmit pdi(anje i!i spuštanje kamere tešk prispdiv nekm čvjekvu pmi-anju, vertika!na v'nja !ak, u prik!adnm kntekstu, u(rkuje djam nestvarnsti, i(a(iva sje*aj ne!a$de, unšenje u nek čudn stanje i duha i tije!a" Kranska v'nja" Kad se kamera na!a(i na psenj di(a!i-i, kranu, št m$u*uje da se njme i(vedu hri(nta!ne v'nje, vertika!ne v'nje i pma-i kji dija$na!n presije-aju neki prstr, presije-aju*i $a istdn i hri(nta!n i vertika!n, psti'e se d'iv!jaj $tv ptima!ne m*i v!adavanja nekim prstrm" Stvara se sje*aj i(vanredne s!de u pre!a'enju nek$ prstra i!i kr( taj prstr, stvara se sje*aj stanvite prstrne svem*nsti n$a tk uprav!ja tm tehnikm, pa sim primjene radi pisa nek$ amijenta i!i dramati(a-ije nek$ (ivanja, takvi pma-i kamere imaju i i(vanredn ve!iku kmentatrsku vrijednst" Kru'na v'nja" Kad se kamerm pstav!jenm na k!i-a pisuje u v'nji kru$ i!i e!ipsa k nek$ vid!jiv$ predmeta i!i (amiš!jen$ središta t$ kru'enja, nda se takv pmi-anje kamere na(iva kru'nm v'njm" ;udu*i da je perspektiva t$ kru'enja u pisivanju čitave e!ipse i!i kru$a, kru'nm se v'njm psen ističe va'nst prika(an$ prstra i predmeta u njemu, va'nst (a radnju %i!ma, (a ra(vj %i!mske priče" Takvm v'njm se stvaruje deskrip-ija +i(vana+, i( me)uju*e$ prstra, pa se time prika(ani prstr (načuje ka u sei (atvrena, sam dstatna -je!ina, -je!ina kja je nečim i(dvjena i( k!iša, p nečemu d dru$ih prstra dru$ačija" Me)utim, udu*i da se predmeti u takvj v'nji +pk!javaju+, kru'na v'nja stvara čest i napetst, ne!a$du, čak i sje*aj prijetnje, u$r'ensti prika(an$, sje*aj da taj prstr mtri neka +nadm*na si!a+" Takva je v'nja itna sastavni-a autrva i!i sujektivn$ kadra, i ka takva, ($ svje neičnsti, mra imati i(nimnu retričku vrijednst" ;rišu*a panrama /i!i v'nja0 je pstupak kji se u tehničkm smis!u itn ne ra(!ikuje d panrame i!i v'nje, tek se panramira i!i v(i kamerm t!ikm r(inm da se snimani predmeti u snimei ne m$u rasp(nati, ne$ se i(vanjski svijet na p!atnu vidi ka nedi%eren-irani ni( svj et!ij ih, tamnijih i!i ra(njnih pvršina" ;r(im pmakm kamere ve!ikm se r(inm spajaju dva prstra, a kak se prstr št ih dije!i ne ra(a(naje, čit je da nje$va kakv*a nije va'na" Va'na je jedin uda!jenst, pka(ivanje da su prika(ani prstri u !i(ini i!i čak, ak i nisu, da su dva prika(ana d$a)aja di iste prstrne -je!ine, n nije ptren pka(ati

naj me)uprstr št ih dije!i" 7ak!e, rišu*a panrama se ne kristi sam radi r($ prenšenja pa'nje s jedn$ mjesta na dru$ /t se m'e r'e i(vesti mnta'nim prije!a(m0, ne$ i radi na(načavanja ve(e i(me)u dva prika(ana prstra i (ivanja u njima, radi njihva suprstav!janja i uspre)ivanja" Tak prika(ani d$a)aji i($!edaju $!edate!ju i!i ka s!ični usprks prividnj ra(!ičitsti, i!i ka ra(!ičiti usprks prividnj s!ičnsti" #$ svje psene s!ikvne kakv*e, rišu*a panrama tvri i (načajan retrički učinak. kriste*i i te kak (amjet!jivu tehniku snimanja, autr ka da se i(ravn unsi u pri(r, ka da i(ravn up(rava $!edate!ja na (načenje n$ št prika(uje"