Spoznaj Samog Sebe

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe Intenziv prosvjetljenja: savremeni metod duhovnog razvoja

Sadr`aj Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Ra|anje Intenziva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Tehnika prosvjetljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Komunikacija kao duhovni alat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Na putu ka istini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 Prosvjetljenje: direktno znanje istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Barijere ka prosvjetljenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Pravila i raspored. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Metafizika prosvjetljenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 Dijade: duhovna staza prijateljstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 DODACI Charles Berner govori o Intenzivu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 Gdje u~estvovati na Intenzivu? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 Seminari Emira Salihovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 Bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177

5

Zahvalnica Ova knjiga ugledala je svjetlost dana zahvaljuju}i pomo}i i podršci sljede}ih ljudi kojima se ovom prilikom iskreno zahvaljujem: Jake i Eva Chapman, Judith Collignon, Vaughn Spurlin, Keith Tarswell, Erin Wolfe, Don Wilson i Muhamed Hrlovi}. Dragi prijatelji, zadovoljstvo je dijeliti svijet sa vama. Autor

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Predgovor

Knjiga koja je u va{im rukama bavi se temom ~ovekovog uma, duhovnim razvojem i prosvetljenjem. Sasvim konkretno, bavi se jednom od metoda ili tehnika - Intenzivom prosvetljenja - koja omogu}ava li~no iskustvo ove vrste. Pre nekoliko godina sedeo sam sa jednim svojim francuskim poznanikom u pariskom kafeu, i slu{ao o njegovim duhovnim potragama. Poreklom je bio iz bur`ujske porodice, dobro obrazovan i o`enjen tako|e imu}nom i dobro obrazovanom Amerikankom. Za na{e prilike, `ivot im je bio veoma naklonjen, jer su oboje imali i dovoljno novca i dovoljno slobodnog vremena. On je radio kao profesor na jednoj visokoj {koli, dok je ona bila novinar “Herald Tribuna”. Oboje su ve} dvadesetak godina posve}eno ve`bali Zen i tibetanski budizam, ali su usput isprobali i sve ono {to je makar malo bilo u stanju da zagolica njihovu intelektualnu i spiritualnu radoznalost. Mnogo su putovali po Evropi i Americi, ali isto tako i na Istok, u Japan, Tibet, Indiju... i{li su svuda gde im je izgledalo da se ima {ta novo saznati i nau~iti. I on i ona ve} su imali status u~itelja u Zenu. Tada kad sam razgovarao sa njima, upravo su se vratili iz [panije, gde su boravili nekoliko nedelja na jednom zen seshinu. Sa velikim odu{evljenjem mi je pri~ao o svom zen majstoru, njihovom boravku tamo, atmosferi, mentalnoj i emocionalnoj ~isto}i, duhovnim probojima, kao i o unutra{njem miru, jednostavnosti i spontanosti, koje u~esnici tamo tokom svakodnevne vi{e~asovne prakse zena iskuse, i sa ~ime se onda vra}aju u svakodnevni `ivot, poku{avaju}i da te duhovne dobitke onda nekako ugrade i integri{u u svoje svakodnevne poslovne i porodi~ne du`nosti.

9

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

U jednom trenutku je na kratko stao sa svojom pri~om, a zatim nastavio: “Zna{, i ja i moja supruga se sasvim sla`emo u tome da, ako ~ovek ima dobru sre}u da nai|e na pravog u~itelja Zena, ili Tibetanskog budizma, ili drugih tradicionalnih i proverenih metoda i {kola duhovnog razvoja, i ako tako|e ima dovoljno slobodnog vremena, vere, discipline i novca da ga sledi, onda on mo`e za deset do petnaest godina zna~ajno da napreduje i da prakti~no do`ivi ta duboka duhovna iskustva o kojima govore svete knjige. Me|utim, samo Intenziv prosvetljenja mo`e i obi~nom ~oveku dati priliku da identi~na iskustva ostvari za samo tri dana.” Kao neko ko se i sam bavi duhovno{}u i Intenzivima ve} du`e od trideset godina, do`iveo sam ovu njegovu izjavu kao vrlo va`nu, kao jedno iskreno i kvalifikovano svedo~enje dvoje obrazovanih i imu}nih ljudi, koji su tokom svoje duhovne potrage temeljno prokrstarili i dobro upoznali ovu na{u planetu, ostaju}i do kraja odani traganju za u~iteljem, metodom, praksom, ili {kolom, koja dana{njem ~oveku mo`e najvi{e da pru`i u pogledu duhovnog razvoja. Ali, {ta je to duhovno traganje, {ta je to duhovni razvoj, {ta je spiritualnost? Zar to nije ona tamna sfera, izvan nauke i tradicionalnih religija, koja je tako ~esto na granici realnosti i du{evnih patologija, pa predstavlja potencijalno mra~no podru~je zloupotrebe ~oveka od strane pojedinih devijantnih grupa i nekih verskih sekti, o ~emu povremeno ~itamo u novinama? Aprila 2002. godine, tako|e u Parizu, u~estvovao sam na UNESCO-ovoj konferenciji pod nazivom “Nauka i duhovno tragala{tvo” (Science and the Spiritual Quest). Bio je to najeminentniji nau~ni skup na kome sam ikada u~estvovao. Od dvadesetak predava~a - profesora sa najpoznatijih svetskih univerziteta - u~estvovalo je ~ak pet Nobelovaca: Werner Arber, Praveen Chaudhari, Christian de Duve, William Phillips i Charles Townes. Zaklju~ci sa tog skupa su jasno odredili podru~ja nauke, religije i duhovnosti. Upro{}eno, oru|a nauke su logika i matematika, a njen cilj je tehnologija, lak{i i bolji `ivot. Najva`nije oru|e religije je etika, a njen cilj je uputiti ljude da ispravno `ive i rade, da formiraju porodicu, podi`u decu, da se osigura opstanak i produ`enje `ivota na zemlji. Oru|e duhovnosti je srce, a njen cilj je mudrost, razumevanje, osve{}ivanje.

10

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Duhovnost zapravo zna~i TRAGANJE ZA SMISLOM. To traganje ne samo da predstavlja legitimnu ~ovekovu potrebu, autenti~nu i individualnu, izvan svih sistema, pravila i dogmi, ve} je i preko potrebna za celoviti razvoj i samoostvarivanje svakog pojedinca. To je li~ni i ni~im kontaminirani stalni poku{aj da ~ovek shvati sebe i Univerzum u kome `ivi. To je ve~ita zapitanost o krajnjoj su{tini i najdubljem smislu. Najve}i nau~ni umovi koje je svet ikada video (Ajn{tajn, Njutn, Tesla ...), i najistaknutije religiozne vo|e, istovremeno su bili i posve}eni spiritualni traga~i. Svaka razvijena i dobro integrisana li~nost bi zapravo trebala da ostvari kod sebe tu dobru i nu`nu proporciju i harmoniju nau~nosti, religioznosti i duhovnosti. Za{to je to neophodno? Pa zato {to nauka nema etiku. Da je ima, u nau~nim institutima ne bi se projekovali oru`je i atomske bombe. Etike nema ni u duhovnosti. Da je ima, zar bi bilo toliko afera u spiritualnim grupama po pitanju zloupotrebe mo}i, novca i seksa? Ali, ako bi pak sve sveli samo na etiku, veru i disciplinu, ako bi suzili taj prostor za li~no tragala{tvo i pravo na gre{ke, ~ovek bi, pak, zaglupeo i fanatizovao se, a sam `ivot postao bi nepodno{ljivo dosadan i monoton. U vremenu u kome `ivimo, nauka i tradicionalne religije su veoma dobro utemeljene i prisutne u na{em obrazovanju i svakodnevnom `ivotu. U pore|enju sa njima, ova tre}a oblast duhovnosti je sasvim malo zastupljena: literaturom, sistemima, institucijama ... Ona je dru{tveno sasvim potisnuta, mistifikovana, sakrivena i nedostupna. A to je, zapravo, ono na{e ishodi{te, krajnja realnost, od koje smo se procesom evolucije udaljili, i zaboravili se u povr{nim egzistencijalnim, statusnim i materijalisti~kim igrama. To je ishodi{te i neprekidni izvor ideja, energije, snage, entuzijazma, ljubavi, `ivotne mudrosti i radosti. U dana{njem svetu, negativne posledice otu|ivanja od toga prisutne su u svakom smislu i na svakom koraku. Stoga, svako podse}anje na to, i svaki doprinos u tom pravcu je nu`an i preko potreban, naro~ito ako je pro{ao kroz {iroku praksu i nu`nu dugogodi{nju proveru i ako je o~evidno dokazao svoju vrednost i efikasnost, kao {to je to slu~aj sa Intenzivom prosvetljenja, o kome govori ova knjiga. U Zaje~aru, 14. aprila 2005. Desimir D. Ivanovi}

11

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Uvod

Stvarni duhovni razvoj nemogu} je bez istinskog znanja o tome ko smo i {ta smo u su{tini, koja je na{a stvarna priroda. Na{ cjelokupni pogled na svijet, na{ svjetonazor i do`ivljaj svijeta i drugih uslovljen je time kako do`ivljavamo same sebe. [ta mislimo o sebi, to }emo misliti i o drugima. Stoga je nemogu}e uspostaviti realan, smislen odnos sa stvarno{}u, uistinu se razvijati u svijetu, bez da prethodno nismo direktno spoznali svoju istinsku prirodu, samog sebe. Ako to ne znamo, onda ne mo`emo znati ni {ta je stvarni razvoj. Bez znanja o svojoj stvarnoj prirodi mi ne mo`emo uistinu znati u kom se pravcu treba kretati, ve} to mo`emo samo naslu}ivati. Svoj `ivotni put mi mo`emo zasnovati na svojim racionalnim zaklju~cima, na vaspitanju, na konceptima usvojenim od roditelja, zajednice, vjerskog u~enja, na svojim osje}anjima ili na intuiciji, ali to nikad ne}e biti stvarno znanje (gnoza) koje proizilazi iz nutrine na{eg bi}a, iz na{e sopstvene spoznaje toga ko smo i {ta smo. Naravno, mnoge vjerske i filozofske debate vo|ene su tokom milenija o tome {ta je istina i kako se ona mo`e spoznati, ako je to uop{te mogu}e. Danas je, ~ak, vrlo popularno mi{ljenje da svako ima “svoju istinu”, odnosno da apsolutna istina, jednakovrijedna za sve pojedince, ne postoji. Istina je, onako kako ja ovdje koristim tu rije~, jednostavno stvarnost, ono kako stvari stvarno jesu. Ako tu stvarnost defini{emo nekom matemati~kom formulom, to ne}e biti istina sama po sebi, ve} samo jedan matemati~ki opis te istine. Ako je opi{emo nekom logi~kom definicijom, onda to opet ne}e biti sama istina, ve}

13

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

samo logi~ka konstrukcija, mentalni opis te stvarnosti. A svaki opis stvarnosti, ma koliko dobar bio, nikad nije sama stvarnost po sebi, ve} samo jedna ideja, koncept, o toj stvarnosti. Intenziv prosvjetljenja, o kojem pi{e ova knjiga, jeste jedan prakti~an metod kako direktno iskusiti tu kona~nu istinu, ne kao ideju, ve} kao `ivotnu stvarnost. Metod kako direktno iskusiti svoju stvarnu prirodu, neovisno od svih intelektualnih i ostalih posrednih tuma~enja i interpretacija. Moj cilj ovdje jeste da opi{em taj metod, i zainteresovanima dam osnovne, pa mo`da i vi{e od osnovnih informacija kako bi odlu~ili `ele li u~initi ozbiljan korak u pogledu svog duhovnog razvoja i mo`da u~estvovati na nekom od sljede}ih Intenziva koji se budu odr`avali u Bosni i Hercegovini. Intenzivi se odr`avaju u svijetu od 1968, i do sada su hiljadama ljudi pomogli da promijene svoje `ivote na bolje, usmjere pramac svog `ivotnog broda u pravcu Istine, i do`ive smislen, stvaran razvoj, bez obzira da li u svom svakodnevnom `ivotu ina~e praktikuju neki sistem samorazvoja ili ne. @elja mi je i to da ova knjiga pomogne sa~uvati informacije na na{em jeziku o standardnim Intenzivima prosvjetljenja, po metodu i u~enju Charlesa Bernera i Lawrence Noyesa Skande. To je zato {to se na na{im prostorima – prostorima biv{ih jugoslovenskih republika – tokom godina pojavio znatan broj voditelja seminara koje oni nazivaju Intenzivima, ali koji to u su{tini nisu. Postoje i oni koji te seminare nazivaju druga~ije, i tvrde da su oni nastali kao svojevrsno pobolj{anje ve} postoje}eg Bernerovog metoda. Zbog svega toga mi se ~ini da je potrebno podsjetiti duhovne tragaoce na ovim prostorima {ta je to, u stvari, Intenziv prosvjetljenja u svojoj originalnoj, izvornoj formi. Tako|e `elim upoznati ~itatelje i sa time da je Berner nedavno objavio novi priru~nik za voditelje Intenziva, «Svjesnost istine», koji je napisan zajedno sa njegovom sada{njom najbli`om saradnicom, Monom Sosnom. Berner tu izla`e svoje aktuelno razumijevanje prosvjetljenja, i neke koncepte iz tog najnovijeg priru~nika tvorca Intenziva prenosim u ovoj knjizi. Na kraju, knjiga je pisana i za znati`eljnike koji samo vole ~itati, i koji mo`da nikada ne}e po`eljeti da se i sami upuste u avanturu samootkri}a u~estvuju}i na Intenzivima. Tako|e je namijenjena i onima koji su ve} u~estvovali na jednom ili dva Intenziva i `ele dobiti dodatne informacije o toj metodi u ~iju su se

14

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

djelotvornost uvjerili iz prve ruke. Ali, {ta god bio va{ motiv za ~itanje ove knjige, neka vam ona bar malo pomogne da misli usmjerite u pravcu onoga {to je vje~no i trajno, a odmorite ~elo od briga o onome {to je prolazno i kratkotrajno. Emir Salihovi} Sarajevo, 2004.

15

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Ra|anje Intenziva

Intenziv prosvjetljenja je trodnevna radionica (workshop), ~iji je jedini, isklju~ivi cilj postignu}e prosvjetljenja, koje za ove potrebe defini{emo kao “direktno iskustvo istine”. Danas je ova definicija blago modifikovana, i time }emo se baviti u poglavlju «Prosvjetljenje: direktno znanje istine». Intenziv nije jedna od mnogih tehnika meditacije ili li~nog razvoja koje mo`ete raditi kod ku}e, onda kada odvojite ne{to malo vremena za to. Kao {to samo ime ka`e, to je intenzivna tehnika koja se pod vo|stvom obu~enog voditelja prakticira puna tri dana i svo vrijeme boravite, hranite se i spavate u objektu gdje se Intenziv odr`ava. Tako|e, Intenziv nije individualna tehnika. Intenziv uvijek radi grupa ljudi, a sama tehnika, koju }emo kasnije detaljno objasniti, radi se uvijek u paru sa nekim drugim u~esnikom. Jako je va`no naglasiti da Intenziv nije sekta, religija, filozofija ili duhovno u~enje. To je ~ista tehnika, “~ista praksa”, koju mogu praktikovati svi, bez obzira da li slijede neki poseban sistem duhovnog vje`banja ili ne. U stvari, mo`e se re}i da je ono {to se radi na Intenzivu bit svake od velikih svjetskih religija, jer svaka religija upu}uje na samoposmatranje, odnosno samoistra`ivanje, kao jedan od puteva ka kona~noj stvarnosti. “Prosvjetljenje” ili “direktno iskustvo istine” podrazumijeva direktno iskustvo istine, stvarnosti, onoga kako stvari stvarno jesu. “Direktno” zna~i da je to iskustvo do`ivljeno neposredno, ne kroz upotrebu logike, osje}anja, intuiciju, posmatranje ili bilo koji drugi indirektni ili intelektualni proces. U direktnom iskustvu, ono {to se do`ivljava i onaj koji to do`ivljava na izvjestan na~in postaju jedno,

17

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

ulaze u svojevrsno stanje jedinstva, u kojem vi{e nema razlike izme|u onoga {to se opa`a i onoga koji to opa`a. “Iskustvo” zna~i da se radi o li~nom, subjektivnom do`ivljaju koji se direktno ti~e onoga koji to iskustvo do`ivljava. “Istina“ je, pak, izraz koji razli~iti ljudi razli~ito defini{u i razumiju. Ja ovdje termin “Istina“ koristim isklju~ivo u zna~enju kona~ne stvarnosti, onoga kako stvari stvarno jesu, neovisno od toga {ta mi mislimo, {ta vjerujemo, ili kako bi `eljeli da stvari budu. Tvorac Intenziva, Amerikanac Charles Berner (ro|. 1929.) bio je do svog “penzionisanja” 1995. godine jedan od najkreativnijih i najautenti~nijih duhovnih u~itelja sa Zapada. Po njegovim sopstvenim rije~ima, za kona~na pitanja ljudske egzistencije zainteresovao se kao vrlo mlad, i svoje prvo iskustvo prosvjetljenja do`ivio je kao tinejd`er, intenzivno meditiraju}i o zna~enju drevnog Lao Ceovog djela “Tao Te \ing”, glavnog djela kineskog Taoizma. Iako to Berner kasnije nije javno navodio, on je pedesetih godina pro{log vijeka po~eo izu~avati alternativnu tehniku terapije i li~nog razvoja zvanu Dijanetika, koju je razvio Lafajet Ron Habard, poznat i kao popularan pisac nau~ne fantastike. Po njegovom najpoznatijem romanu, “Bojno polje Zemlja”, D`on Travolta je snimio istoimeni, istina vrlo lo{, film. Berner se kasnije, sredinom 60-ih, distancirao od Habarda i osnovao svoju sopstvenu {kolu li~nog razvoja, pod nazivom Abilitizam, od engleske rije~i za sposobnost (ability). Bit Dijanetike sastoji se u teoriji po kojoj je glavni uzrok svih ne`eljenih oblika ljudskog pona{anja, poput raznih vrsta neuroza, tzv. engram. Engram je definisan kao manje ili vi{e traumati~no iskustvo bola koje je pra}eno umanjenom svjesno{}u ili, pak, potpunom nesvjesticom. Klasi~an {kolski primjer lak{eg engrama, odnosno primjer toga kako engram funkcioni{e, jeste `ena koja se vra}a ku}i sa pijace i nosi torbu punu povr}a. Pored nje prolazi ~ovjek sa psom. Ona odjednom u ruci po~inje osje}ati bol, a emotivno do`ivljava nelagodu. Racionalizuje to time da je torba prete{ka, pa je premije{ta u drugu ruku, a osje}anje nelagode po~inje tuma~iti iracionalnom brigom za ku}u (“Moram po`uriti, da li su djeca u redu?” ili “Bo`e, da li sam ugasila plin prije nego {to sam iza{la?”). Ipak, po dijaneti~koj teoriji, uzrok i bola i nelagode le`i u engramu, odnosno davnom bolnom iskustvu

18

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

kada je tu `enu, jo{ dok je bila djevoj~ica, napao i za ruku ugrizao bijesan pas, {to je za nju u to vrijeme bilo izuzetno traumati~no iskustvo. Ona, po Dijanetici, nije morala u sada{njem vremenu svjesno opaziti psa koji je pro{ao pored nje, vezan na uzici. Njen nesvjesni um je to u~inio i reagovao na na~in sadr`an u engramu. Taj engram je, dijaneti~kim rje~nikom re~eno, bio restimulisan. U slu~aju da je ta osoba imala jo{ koje sli~no neugodno iskustvo sa psima, ti nizovi lo{ih do`ivljaja mogli bi se povezati u tzv. lance, te vr{iti jasan negativan uticaj na `ivot te osobe, tako da ona potpuno izgubi sposobnost racionalnog pona{anja u odnosu na pse kao `ivotinjsku vrstu. Tih `ivotinja ona se tada isklju~ivo boji, ne voli ih i trudi se da ih ne primje}uje, ili uvijek iracionalno reaguje kada se na|e u blizini pasa. Dijaneti~ka terapija sastoji se u tome da se pojedinac preciznom tehnikom rada vrati u prvobitni trenutak bola i pro`ivi ga u potpunosti, oslobodiv{i tako sputanu, potisnutu emotivnu energiju i osvijesti mentalne stavove, zaklju~ke, koje je tada donio i koji su postali njegovi “li~ni zakoni” koji od tada upravljaju njegovim `ivotom. U slu~aju primjera sa djevoj~icom, stav bi mogao biti: “Psi su zli” ili “Od pasa treba bje`ati”, ili “@ivotinje su opasne”. Drugi primjeri fiksiranih mentalnih stavova, koji se u Dijanetici zovu postulati, mogu biti “@ivot je te`ak”, “Dr`i jezik za zubima”, “Ljudima se ne smije vjerovati”, “@ene `ele samo novac”, “Mene ljudi ne vole”, “Ja sam slabi}”, “Mene ne}e prihvatiti“ i mnogi, mnogi drugi, raznoliki isto onoliko koliko je svako od nas druga~iji od svih drugih. Osloboditi se tih fiksiranih stavova i `ivjeti `ivot autenti~no, slobodno, fleksibilnog mentaliteta, svakako je sretno i vrlo po`eljno stanje. Charles Berner bio je jedan od vrlo uspje{nih ranih prakti~ara Dijanetike, a to mi je potvrdila i Amerikanka Pat Krenik, koja je tako|e studirala pod Habardovom supervizijom tokom pedesetih. Ona je Bernera upoznala u januaru 1958, u Va{ingtonu, gdje su zajedno poha|ali obuku iz Dijanetike, i ka`e da je Bernerov odlazak bio svojevrstan {ok za mnoge Habardove studente, jer je Berner bio vrlo poznat i cijenjen prakti~ar Dijanetike u to vrijeme. Nakon tog razlaza Berner je, zajedno sa svojom tada{njom suprugom Avom, vodio centar za li~ni razvoj i alternativnu medicinu u Kaliforniji, u mjestu Costa Mesa. Nudili su treninge iz oblasti me|uljudske komunikacije, zdravstvene programe, te programe iz oblasti prou~avanja ljudskog uma, te druge sli~ne procese.

19

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

U skladu sa iskustvima koje je imao prakticiraju}i metode proiza{le iz Habardovog rada, Berner je utvrdio da je iskrena, istinita i otvorena komunikacija izme|u ljudi klju~ni element koji poma`e da se oni oslobode mentalne napetosti, razrije{e li~ne probleme i ponovo aktiviraju svoje uspavane potencijale. On je stoga svoj rad sa klijentima usmjerio na to da im pomogne da “otvore” komunikacijske puteve izme|u sebe i drugih, da potpunije i istinitije prezentiraju sebe drugima, kao i da postanu bolji slu{aoci, odnosno da pobolj{aju svoju sposobnost da slu{aju druge i da ih razumiju. Jedan od najve}ih svjetskih autoriteta po pitanju Intenziva ameri~ki terapeut i duhovni u~itelj Lawrence Noyes Skanda, koji je dugi niz godina izuzetno blisko sara|ivao sa Bernerom, napisao je u svojoj izvrsnoj knjizi “Enlightenment Intensive: Dyad Communication as a Tool for Self-realization” da je Bernerova supruga Ava imala glavnu ulogu u formiranju one vrste rada koja se na Intenzivu naziva “dijada”. Sama rije~ dolazi od gr~ke rije~i “dyo”, {to zna~i “par, dvoje”, a u kontekstu terapeutskog rada, te Intenziva, odnosi se na dvoje ljudi koji rade zajedno, u paru. Konkretnije re~eno, odnosi se na dvoje ljudi koji sjede u paru, jedan naspram drugog, i naizmjeni~no komuniciraju, dok onaj drugi samo slu{a. Takva vrsta rada omogu}avala je da ve}i broj ljudi u isto vrijeme radi sa konkretnim terapeutskim instrukcijama, pod nadzorom samog terapeuta, {to je otvorilo mogu}nost za rad na sebi za one ljude koji nisu imali dovoljno novca da sami zakupe terapeuta i njegovo ili njeno vrijeme iskoriste samo za sebe. «Berner je uvijek puno zavisio od `ene sa kojom je bio», rekla je Lawrencu Noyesu Bernerova biv{a supruga Ava, u intervjuu koji je on vodio sa njom 1996. godine. «@ena mu je bila kao neka vrsta gurua. Vi{e nego samo inspiracija. Postojala je intenzivna svakodnevna komunikacija». «Rad sa dijadama sam mu ja prva predlo`ila», pri~a Ava. «On je u po~etku bio protiv... Kada su po~eli da dolaze mladi ljudi koji nisu sebi mogli priu{titi da plate individualni rad, ja sam po~ela da razmi{ljam: kako ti ljudi mogu da iskuse dobiti od te izvanredne tehnologije i tako sam dobila ideju za dijade. Rekla sam, hajde da dvadesetak ljudi postavimo u dva reda, damo im pitanja za rad, mi mjerimo vrijeme i ka`emo im kada da se promijene. To je bila potpuno moja ideja. Trebalo je onda razgovarati sa Charlesom i ubijediti ga da pristane na to».

20

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Ava dalje ka`e da se Berneru ideja dopala onda kad su jednom poku{ali da je primijene. Princip rada u dijadama imao je svoje korijene u dijaneti~koj praksi. Dijaneti~ki terapeut, za razliku od terapeutske uloge u mnogim drugim sistemima, nije imao ulogu tuma~a. Njegovo nije bilo da tuma~i iskustva klijenta, analizira ga, da mu potvr|uje ili mu odri~e. Dijaneti~ki terapeut je sli~niji pilotu, ili kapetanu broda, koji jednostavno izdaje instrukcije, prati situaciju i navodi klijenta da sam stigne tamo gdje treba da stigne. To je uklju~ivalo ponavljano davanje istih instrukcija, na koje bi klijent uporno odgovarao, dok ne bi do{ao do uvida ili “ispraznio” svoj emotivni naboj. Teorijska osnova metode bila je sadr`ana u specifi~noj teoriji komunikacije, koju je razradio Habard, a koju }emo razmotriti ne{to kasnije u kontekstu prakti~nog rada na Intenzivima. Da damo kratak prakti~an primjer: terapeut bi klijentu mogao dati instrukciju: “Reci mi ne{to {to si uradio (toj i toj osobi) {to misli{ da nisi trebao?” Klijent bi tada odgovorio na instrukciju, iznio ne{to u vezi sa osobom u vezi koje rade, dok bi terapeut za to vrijeme samo sjedio, dr`ao pa`nju na klijentu, slu{ao i trudio se da u potpunosti razumije {ta mu klijent saop{tava. Potom bi jednostavno rekao: “Hvala ti”. Nakon toga bi mogao dati instrukciju: “Reci mi ne{to {to si propustio da uradi{ (toj i toj osobi) {to misli{ da si trebao?”, saslu{ao klijenta na isti na~in i opet odvratio: “Hvala ti”. Zatim bi se vratio na prvu instrukciju i cijeli proces iznova i iznova ponavljao, sve dok se ne bi pojavili odre|eni dobri indikatori: klijent bi naglo mogao ste}i uvid u svoj odnos sa datom osobom, mogao bi do`ivjeti emotivnu katarzu i dijelom o~istiti osje}anje krivice u vezi sa tom osobom, moglo bi mu se naglo popraviti raspolo`enje i pove}ati sposobnost komuniciranja sa osobom u vezi koje rade i tome sli~no. Uporno ponavljanje gornjeg procesa, u skladu sa odgovaraju}im pravilima takvog metoda rada, ima tendenciju da klijenta dovede u kontakt sa sve dubljim i dubljim sadr`ajima njegovog uma, koji onda u jednom kriti~nom momentu bivaju prepoznati i osvije{teni, {to vodi ve}em uvidu u svoj `ivot i osloba|anju od mentalnih i emotivnih kompulzija. [tavi{e, posebna snaga tog metoda rada ne sastoji se samo

21

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

u tome {to ponavljanjem instrukcija klijent dublje “kopa” po svom umu, ve} i u tome {to te sadr`aje jasno artikuli{e, komunicira terapeutu, koji sa pa`njom slu{a i trudi se da u potpunosti razumije klijenta. U stvari, klijent tim procesom otkriva i terapeutu prezentira odre|enu istinu o sebi. U dijadnom metodu rada njihove bi se uloge me|usobno izmjenjivale. Onaj koji komunicira, to jest koji odgovara svom partneru na instrukciju “Reci mi ne{to {to si uradio (toj i toj osobi) {to misli{ da nisi trebao?”, radio bi to pet minuta, nakon ~ega bi mu njegov partner odvratio sa “Hvala ti” i oni bi zamijenili uloge. Onaj koji je komunicirao sada bi svom partneru postavio istu instrukciju, “Reci mi ne{to {to si uradio (toj i toj osobi) {to misli{ da nisi trebao?”, i slu{ao pet minuta, bez uplitanja, klimanja glavom ili komentarisanja. Samo bi slu{ao, trudio se da {to bolje razumije ono {to mu partner komunicira i na kraju rekao “Hvala ti”. Oni bi se tako izmjenjivali ukupno osam puta, {to ~ini 40 minuta, odnosno jednu “dijadnu vje`bu”. Istini za volju, gornji opisi, kako Dijanetike tako i dijadnog rada, vrlo su povr{ni i slu`e samo da ~itaocu daju odre|enu ideju o ~emu se radi. Detaljnije bavljenje tim temama zahtijevalo bi posebnu knjigu, dok sam rad, iako u biti jednostavan proces, zahtijeva ozbiljan trening i puno iskustva da bi se mogao efikasno primjenjivati na drugim ljudima. Ipak, dijade su jednostavna forma rada i pod nadzorom iskusnog trenera rade se lako i sa velikom efikasno{}u. U uvodu za priru~nik namijenjen voditeljima Intenziva prosvjetljenja, Berner je napisao da je otkrio da su ljudi koji su imali iskustvo prosvjetljenja, koji su imali direktnu spoznaju istine o tome ko su i {ta su, mnogo bolje napredovali kroz razli~ite tehnike samorazvi}a i dijadne vje`be, te imali najvi{e koristi od njih. Oni koji su i dalje bili zbunjeni u pogledu svoje stvarne prirode, koji su sebe identifikovali sa razli~itim konceptima poput tijela, du{e, duha, energije, svjetlosti i sli~no, ili identitetima i stanjima bi}a kao “Ja sam ra~unovo|a” ili “Ja te{ko dobijam ono {to ho}u”, mnogo su te`e napredovali i mnogo te`e shvatali smisao metoda koje su praktikovali. Bernerova opsesija je tako postala kako pomo}i ljudima da direktno iskuse svoju stvarnu prirodu, kako bi mogli uistinu na~initi stvaran i ozbiljan napredak u svojim `ivotima. Kako je sam ve} do`ivio iskustvo prosvjetljenja, Berner je problem poku{ao rije{iti

22

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

predavanjima. Ipak, slu{anje ne~ijeg iskustva nije se pokazalo kao posebno efikasan metod. Mo`da bi jedan procenat slu{alaca ne{to razumio, govorio bi Berner. Stoga je izumio ne{to {to je nazvao “ma~kina vje`ba”. Nalo`io bi slu{aocima, tokom seminara ili predavanja, da obrate pa`nju na svoje tijelo ili na dio tijela. Da pokrenu i opipaju ruku, osjete realnost svog fizi~kog tijela. “To je va{e tijelo”, rekao bi im. Potom bi im nalo`io da zatvore o~i i zamisle ma~ku, neku obi~nu doma}u ma~ku koju su nekad vidjeli. Dok bi posmatrali tu mentalnu sliku, Berner bi im rekao: “To je va{ um”. A zatim, dok su slu{aoci i dalje dr`ali zatvorene o~i i posmatrali mentalnu sliku ma~ke, Berner bi im kazao: “Sada zapazite ko gleda u tu sliku ma~ke. To ste vi”. Ipak, po Bernerovim rije~ima, ukoliko je jedan procenat slu{alaca ne{to razumio tokom predavanja, “ma~kina vje`ba” bi pomogla samo toliko {to bi se taj broj pove}ao za jo{ oko pola procenta. Bilo je potrebno izna}i neko efikasno, prakti~no rje{enje. Jednog prolje}nog popodneva 1968. godine Berner se nalazio u brdima pored mjesta Santa Kruz u Kaliforniji. Po njegovim rije~ima, bilo je to prvi put nakon mnogo, mnogo vremena da je nekoliko sati bio slobodan i nije imao {ta da radi. [etao je i gledao drve}e. Iznenada mu je nado{ao cijeli koncept Intenziva prosvjetljenja. Bio je to direktan, prakti~an odgovor na njegovo pitanje: “Kako pomo}i ljudima da se {to prije prosvijetle?” “Ja nisam sjedio i razmi{ljao o tome dugo vremena”, pisao je Berner. “Samo sam se upitao kako pomo}i ljudima da ubrzaju proces samootkri}a”. Po svjedo~anstvima ljudi koji su poznavali Bernera iz tog perioda, on je bio veliki genij sistematizacije, i nije to bilo neko nadnaravno «otkrovenje», ve} trenutak kada je u bljesku uvida jednostavno spojio zajedno razli~ita znanja koja je do tada stekao – terapeutski rad, dijade, Zen, samoistra`ivanje iz joge – i napravio ono {to danas znamo kao Intenziv. Su{tina novog koncepta bila je da se tehnika komunikacije praktikovana u dijadama kombinuje sa drevnim pitanjem “Ko sam ja?”, koje je ~esto kori{teno u Indiji kao sredstvo za meditaciju, a vjerovatno je najpoznatiji savremeni u~itelj

23

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

meditacije na “ja” ili sopstvo bio legendarni [ri Ramana Mahar{i, iz Tiruvanamalaija u Indiji, koji je preminuo 1950. Drugim rije~ima jedan partner u dijadi bi drugom partneru dao instrukciju “Reci mi ko si ti”, ovaj bi kontemplirao i potom rezultate te kontemplacije saop{tavao svom partneru. Oni bi izmjenjivali uloge po istom principu i po istim pravilima kao i u terapeutskoj formi dijada. Kada partner primi instrukciju “Reci mi ko si ti”, napravio bi voljni poku{aj da direktno iskusi ko je on zaista, u sada{njem trenutku. U isto vrijeme bio bi potpuno otvoren za sve {to se mo`e desiti kao posljedica tog poku{aja, uklju~uju}i direktno iskustvo. Nakon {to bi kontemplirao na taj na~in, otvorio bi o~i i svom partneru detaljno saop{tio, prezentirao, sve {to se pojavilo u njegovoj svijesti kao posljedica tog poku{aja, ni{ta ne dodavaju}i niti oduzimaju}i. Njegov partner bi za to vrijeme samo dr`ao pa`nju na njemu, slu{ao i trudio se da {to bolje razumije to {to mu se komunicira, odnosno prezentira. On bi tako kontemplirao i komunicirao sve dok ne istekne pet minuta. Oni bi zatim zamijenili uloge i radili tako, naizmjeni~no, sve dok ne istekne 40 minuta. Svako bi tako imao ~etiri perioda od po pet minuta za kontemplaciju i komunikaciju. Detaljnijom analizom i obja{njenjem ove tehnike bavi}emo se kasnije. Pitanje “Ko sam ja?” ima dugu tradiciju i u japanskom zen budizmu, posebno u {koli rinzai, koja je poznata po upotrebi neodgovorivih pitalica, takozvanih koana, koji su kori{teni kao sredstva za kontemplaciju i koji imaju efekat da zahvaljuju}i ~injenici da se na njih ne mo`e logi~no odgovoriti poma`u prakti~aru da za trenutak prevazi|e svoj intelekt, iza|e iz okvira uma i logike i iskusi stvarnost s onu stranu uma, do`ivi direktno iskustvo krajnje stvarnosti, prosvjetljenje, u zen budizmu poznato pod nazivima kensho i satori. Iako se radi o iskustvu koje je isto po svom kvalitetu, kensho je naziv za plitko, ne obavezno i stabilno stanje prosvjetljenja, dok je satori termin kori{ten da ozna~i duboko i stabilno iskustvo prosvjetljenja. Klasi~ni primjeri zen koana su “Koji je zvuk pljeskanja jedne ruke?” ili “Kakvo je bilo tvoje lice prije nego su se rodili tvoji roditelji?” U japanskoj zen tradiciji monasi bi intenzivno radili sa koanima i trudili se da proniknu u njihovu bit tokom intenzivnih perioda kontemplacije koji obi~no traju pet ili sedam dana i koji se nazivaju seshin. Tokom trajanja seshina monasi bi najve}i dio dana proveli u kon-

24

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

templaciji, a njihov cilj bi bio da iskuse kensho. Ostatak dana proveli bi recituju}i svete tekstove, objeduju}i, rade}i, konsultuju}i se sa u~iteljom i odmaraju}i se. Jedan od prvih zapadnjaka koji je do`ivio iskustvo prosvjetljenja praktikuju}i zen, i koji je kasnije i sam postao poznat zen u~itelj, bio je amerikanac Philip Kapleau, koji je 1965. objavio knjigu pod nazivom “Tri stuba zena”. Ta knjiga imala je presudan uticaj u {irenju zena na zapadu, i doslovno je donijela duh zena na zapad. Bila je to prva knjiga koja je na jasan, svima dostupan na~in obja{njavala zen budisti~ku meditaciju, poput svojevrsnog priru~nika, i {to je jako va`no za nastanak Intenziva, jasnim jezikom opisala kako izgleda seshin i kakva iskustva do`ivljavaju u~esnici seshina. Charles Berner je pomno prou~avao tu knjigu. Le`ao bi uve~e u krevetu i ~itao je, diskutuju}i o njenom sadr`aju sa svojom suprugom Avom. Ve}inu svojih ideja za Intenziv prosvjetljenja on je dobio upravo iz te knjige. Me|utim, po Avinim rije~ima, iz ve} pomenutog intervjua koji je uradio Lawrence Noyes, Berner nikada nije praktikovao Zen. «Ono {to ja mislim da je njegov li~ni uvid na tu temu, jeste da je on, vidjev{i da prakti~ari Zena tokom seshina povremeno odlaze na razgovor sa Majstorom, odlu~io da to u~esnici Intenziva rade jedan sa drugim u dijadi. Svi koani (pitanja) su uzeta iz Zena. On je shvatio da je najve}a barijera za postignu}e prosvjetljenja sam um, i da je prosvjetljenje tu na dohvatu ukoliko se za trenutak oslobodimo uma. Sve se to preplitalo u njemu, i {etaju}i onda u prirodi i razmi{ljaju}i o tome... u njemu se sve to povezalo i on je dobio ideju da sve to sastavi u jedan format i isproba u praksi. U tome je njegova genijalnost, da je mogao sve to da pove`e i dobije novu viziju... On je zaista posjedovao jednu vrstu genijalnosti, i kada bi mi ponekad o ne~emu pri~ao, prosto ne bih ponekad mogla da vjerujem {ta slu{am». Zanimljivo je jo{ jedno Avino vi|enje Bernera iz tog vremena. «On je uvijek bio do kraja prisutan sa onima sa kojima je radio...», ka`e ona. «To je bila njegova jaka strana. Kada ga posmatrate u terapeutskim sesijama ili na Intenzivu, on je bio kao Betoven. U privatnom `ivotu i u mnogim drugim stvarima bio je veoma slab. Imali ste utisak ponekad da se tu radi o dva sasvim razli~ita ~ovjeka. Izgleda kao da kad je ~ovjek veoma kreativan po nekom pitanju ili oblasti, kao da njegova energija presu{i sasvim po nekim drugim pitanjima ili oblastima».

25

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Velika vrijednost Kapleauove knjige o Zenu bila je i u tome {to je pokazala da kensho, odnosno iskustvo prosvjetljenja, nije neko psihodeli~no iskustvo izmijenjene svijesti, ve} duboko iskustvo unutarnjeg preobra`aja koje onome koji ga iskusi otvara prostor kvalitativno sasvim nove svjesnosti o sebi, `ivotu i drugima, svjesnosti koja ~ini da ~ovjek po~ne `ivjeti svoj `ivot prirodnije i autenti~nije, mudrije i sa dubljim razumijevanjem stvarnosti. U stvari, Kapleau je svojom knjigom pokazao da je to iskustvo koje ~ovjeka dovodi u dublji i smisleniji odnos sa stvarno{}u, a ne ne{to {to ga odvla~i od stvarnosti. Bilo je to posebno zna~ajno u kontekstu cijele atmosfere koja je vladala {ezdesetih godina pro{log vijeka na zapadu, posebno u Kaliforniji: hippy pokret, droge, ponovno otkrivanje misticizma i istra`ivanje izmijenjenih stanja svijesti. Kapleau je pokazao da prosvjetljenje nije imalo ni{ta sa tim. Tako|e, s obzirom da je u svojoj knjizi opisao iskustva drugih zapadnjaka koji su praktikovali zen, pokazao je da iskustvo prosvjetljenja nije kulturolo{ka stvar, ne{to {to je “rezervisano” samo za isto~njake. Pokazao je da savremeni zapadni ~ovjek 20. vijeka tako|e mo`e do`ivjeti prosvjetljenje, poput onih o kojima je ~itao u knjigama. Prije nego {to je odr`ao svoj prvi Intenziv Berner je prvo eksperimentisao sa svojim saradnicima. Oni bi radili dijade kao i ranije, ali su sada koristili takva kona~na, egzistencijalna pitanja kao {to je ve} pomenuto “Ko sam ja”, ali i “[ta sam ja”, “[ta je moja stvarna priroda” ili “[ta je smisao `ivota”. Danas se na Intenzivima koriste samo dva ili ~etiri pitanja – ko sam ja, {ta sam ja, {ta je `ivot i {ta je drugo ljudsko bi}e – i time }emo se pozabaviti kasnije. Ta po~etna iskustva bila su vrlo povoljna, ljudi su ulazili u razli~ite dubinske procese rade}i dijade na ovaj na~in. Ostalo je jo{ samo da se krene ka kona~nom cilju – prosvjetljenju. Po sopstvenim rije~ima, Berner je tog ljeta 1968. imao samo oko 30 dolara u d`epu. Oglasio je svoj prvi Intenziv, oti{ao na par~e zemlje u ju`noj kalifornijskoj pustinji koje je nedavno kupio, stavio prostirke na zemlju, kupio stubove, zabio ih u zemlju i napravio improvizirani krov. Sve je zaklonio mre`ama za za{titu od insekata. Na taj prvi Intenziv do{lo je 26 u~esnika, ljudi koji su ve} ranije radili sa Bernerom i imali iskustva u dijadnom radu. “Nisam im mnogo pri~ao o tome {ta }e se dogoditi”, pisao je Berner. “Samo sam kazao da }emo raditi na tome ko smo mi i da }e taj rad biti intenzivan... Ono {to

26

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

sam imao u glavi bio je samo bljesak jedne ideje {ta bi Intenziv prosvjetljenja trebalo da bude”. Ustali su rano ujutro, u~esnici su uplatili novac, a Bernerova `ena Ava je tokom pauze za ru~ak oti{la u grad i kupila jo{ hrane, za svih pet dana koliko je taj prvi Intenziv trajao. Kasnije, sa iskustvom, Berner je standardno trajanje Intenziva sveo na tri dana. Berner je vjerovao da }e biti potrebno pet ili deset Intenziva dok neko ne do`ivi iskustvo prosvjetljenja. Na njegovo veliko iznena|enje, neki u~esnici su ve} drugog dana rada imali iskustvo prosvjetljenja. Do kraja Intenziva, ka`e Berner, iskustvo prosvjetljenja do`ivjelo je oko ~etrdeset procenata u~esnika. Na kraju, svi su bili odu{evljeni, pa su se dogovorili da uskoro odr`e i drugi Intenziv. Lawrence Noyes je u svojoj ve} pomenutoj knjizi dao opis po~etka tog prvog intenziva od strane jednog od ljudi koji su na njemu u~estvovali, in`injera elektrotehnike Edwarda Riddlea: “Sje}am se da su fizi~ki uslovi na tom prvom Intenzivu u Lucerne Valley bili vrlo primitivni. Mjesto jo{ uvijek nije bilo sagra|eno. Odr`ali smo Intenziv u improvizovanoj strukturi… Na zemlji su bili tepisi, a mi smo sjedili na metalnim stolicama na rasklapanje. Nismo uistinu znali {ta nam je cilj, ali se sje}am da smo iskreno i{li k njemu”. Naravno, u~esnici nisu neprekidno radili samo dijade. Dnevni raspored na Intenzivu na~injen je po uzoru na zen seshine, tako da su se izme|u dijada u~esnici odmarali, imali periode za individualnu meditaciju bez partnera, objedovali, konsultovali se sa Bernerom i sl. Standardna satnica Intenziva danas izgleda tako da on obi~no po~inje uve~e, uvodnim predavanjem voditelja na kojem on objasni {ta }e se raditi, koji je dnevni raspored, i trudi se da motivi{e u~esnike. Sam prakti~ni rad po~inje sljede}eg dana u 6:00 sati ujutro, kada voditelj odr`i predavanje o tome kako se radi tehnika prosvjetljenja, odnosno kako se rade dijade. Nakon pauze tokom koje se poslu`i ~aj, u~esnici u 7:30 sjednu u parove i po~inju svoju prvu dijadnu vje`bu na tom Intenzivu. Do 12:00 sati, kada se slu`i ru~ak, u~esnici su ve} uradili ~etiri dijade, doru~kovali i imali jednosatnu meditaciju u {etnji, tokom koje izlaze napolje, ali i dalje usmjereni na pitanje sa kojim rade. Nakon ru~ka opet slijedi dijada, pa

27

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

popodnevno predavanje voditelja na kojem se poja{njavaju aspekti tehnike, u~esnici iznose svoja iskustva, postavljaju pitanja... Do kraja dana, u 23:45 kada se ide na spavanje, u~esnici }e uraditi jo{ {est dijadnih vje`bi, jednu meditaciju u {etnji, jednu individualnu meditaciju, ima}e vrijeme za popodnevni odmor, dvije u`ine i ve~eru. Isti raspored, sa malim varijacijama, slijedi i sljede}a dva dana. Hrana na intenzivima je uvijek lagana i vegeterijanska, ~aj je biljni, ne slu`e se kofeinski ~ajevi ni kafa, a zabranjeno je pu{enje i konzumiranje alkohola. Jedan drugi u~esnik prvog Intenziva na svijetu, Yon Kane, ovako je 1995. opisao Lawrencu Noyesu svoje iskustvo iz Lucerne Valley: “Ono {to se meni desilo na tom prvom intenzivu jeste da se u meni upalila strast za istinom. Naporno sam radio na pitanju ’[ta je smisao `ivota?’ i sje}am se da sam le`ao budan usred no}i razmi{ljaju}i ’[ta je to? [ta je to?!’ Bio sam uistinu usredoto~en. Kao da sam bio u vozu i sve te razne stvari promicale su pored prozora: misli, osje}anja, slike. Ali ja sam znao da ni{ta od toga nije prava stvar. U me|uvremenu, mnome je ovladala ta strast za istinom koja je upravljala vozom. Prethodnog dana pro{ao sam kroz period istinskog o~aja, osje}aju}i da moram prona}i vi{e smisla u `ivotu nego {to je samo i}i na posao i jesti. Kasnije sam do{ao u stanje da sam osje}ao da }u umrijeti ako jo{ samo jednom sebi postavim to pitanje. Ali ja sam uistinu `elio istinu i zato sam nastavio. Posljednjeg jutra radili smo individualnu kontemplaciju. Onda je odjednom sve nestalo i ja sam u{ao u jedinstvo. Bio sam u tom bezgrani~nom, bezvremenom iskustvu jedinstva, i to nije bilo nalik na bilo {ta {to sam iskusio ranije. I vi{e nije bilo bitno {ta je svrha `ivota, jer je svrha bilo samo to jedinstvo koje sam iskusio, ne neki verbalni odgovor. Bio sam u ekstazi. Sada bih iskoristio rije~ ’bla`enstvo’... Satima, svaki put kada bih se ponovo dotakao tog iskustva, tu su bili valovi bla`enstva, jednostavno valovi. Bilo je to tako jako i tako neo~ekivano da bih plakao. Kasnije sam se smijao od u`itka. To se nastavilo tokom cijelog posljednjeg dana”. Do kraja svoje karijere kao voditelja Intenziva, Berner je odr`ao ta~no 99 Intenziva. Svoj posljednji Intenziv odr`ao je u decembru 1976. Nije `elio odr`ati 100. Intenziv. Nakon toga se povukao i posvetio isklju~ivo svojoj sopstvenoj meditacijskoj praksi i podu~avanju u~enika u joga komuni u Australiji, u brdima iznad grada Adelaide.

28

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Naime, on je u me|uvremenu postao u~enik indijskog u~itelja joge po imenu Swami Kripalvananda (1913 – 1981), te je promijenio ime u Yogeshwar Muni. Nakon smrti svog u~itelja nastavio je podu~avati jogu kao samostalni u~itelj. Naravno, Berner je trenirao i druge ljude da vode Intenzive i uspostavljen je standardni format treninga za voditelje Intenziva. Vode}u ulogu u uspostavljanju tog treninga imao je upravo pomenuti Lawrence Noyes, koji jednom godi{nje odr`ava treninge za voditelje Intenziva u SAD, Kanadi ili Evropi. Taj trening podrazumijeva teorijski studij, prakti~no polaganje ispita, u~estvovanje i asistiranje na Intenzivima, te vo|enje Intenziva pod supervizijom. ^ovjek koji je Intenzive donio u Evropu bio je amerikanac Jeff Love, koji je odr`ao prvi “evropski” Intenziv 1971. u Velikoj Britaniji, u Saseksu. Jeff Love je i prvi ~ovjek koji je javno objavio tekst o Intenzivu. Posljednje poglavlje njegove vrlo interesantne i nadahnjuju}e metafizi~ke knjige “Kvantni bogovi”, objavljene 1976, u potpunosti je posve}eno Intenzivu. Vjerovatno su mnogi ljudi na Zapadu saznali za Intenziv upravo zahvaljuju}i toj knjizi. Intenzive je u SFRJ donio beogradski psiholog i pisac knjiga o ezoteriji, @ivorad Mihajlovi} Slavinski. On je na svom prvom Intenzivu u~estvovao kod Jeff Lovea, a prvi jugoslovenski Intenziv odr`ao je u novembru 1980. u Beogradu. Taj metod rada brzo je stekao veliku popularnost me|u Jugoslovenima zainteresovanim za li~ni razvoj i duhovnost. Nakon Slavinskog, pojavili su se i mnogi drugi koji su tako|e po`eljeli da dr`e Intenzive, te se u jednom trenutku, krajem osamdesetih, spekulisalo da se u SFRJ odr`ava najvi{e Intenziva godi{nje u svijetu. Intenzivi su organizovani doslovno u svakoj od biv{ih jugoslovenskih republika. Slavinski je 1985. objavio i knjigu o Intenzivima, pod nazivom “Susreti sa istinom”. Ipak, on je kasnije odstupio od klasi~ne Bernerove forme Intenziva i po~eo podu~avati skra}enu varijantu koju je nazvao “Intenziv gnoze”. Pored Slavinskog, veliki broj Intenziva u SFRJ i Srbiji odr`ao je i Desimir Ivanovi} iz Zaje~ara, koji je trening za voditelje zavr{io u Australiji, u zajednici Charlesa Bernera. Desimir je tokom osamdesetih godina vodio vrlo uspje{no i popularno Udru`enje za psihofizi~ki razvoj u Zaje~aru, gdje su na Intenzive i seminare dolazili u~esnici iz svih krajeva biv{e Jugoslavije. Danas je Desimir cijenjen voditelj Intenziva, ali i prakti~ar i nastavnik terapeutske i samorazvojne metode

29

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

znane kao clearing (kliring) i koji radi u mnogim zemljama Evrope, te u Kanadi. Do rata u Bosni i Hercegovini 1992. u toj biv{oj jugoslovenskoj republici odr`ano je samo nekoliko Intenziva. U vrijeme objavljivanja ove knjige jedini trenirani voditelj Intenziva u nezavisnoj BiH jeste autor ovih redova, koji se Intenzivima po~eo baviti 1985, kao ~lan zaje~arskog Udru`enja za psihofizi~ki razvoj, a trening za voditelje Intenziva zavr{io je kod Lawrenca Noyesa Skande, u [vajcarskoj. Interesantno je da oko Intenziva nikada nije pravljen veliki marketing. Taj metod samorazvoja, ili bolje re~eno samoootkri}a, pokazao se kao tako efikasan, da je metod “usmene predaje” ili “dobre vijesti” bio dovoljan da se ra{iri u gotovo svim zemljama razvijenog svijeta. Iako se Intenzivi najvi{e odr`avaju u Sjevernoj Americi i Evropi, odr`avaju se i u Indiji, te u Australiji. Nakon vi{e od 35 godina svog postojanja, sada se sa sigurno{}u mo`e re}i da je Intenziv oproban i provjeren metod za postignu}e prosvjetljenja. Desetine hiljada ljudi {irom svijeta otkrili su sasvim novu dimenziju `ivota u~estvuju}i na Intenzivima. Va`no je jo{ jednom napomenuti da Intenziv nije religija, sekta ili filozofija, niti je dio ne~ega takvog. Na Intenzivu vam niko ne govori ko ste ili {ta ste, niko vas ne u~i o `ivotu ili poku{ava da vam “proda” neki svjetonazor. Intenziv je, kako ka`e Lawrence Noyes, “~ista praksa”, ~isti metod za postignu}e prosvjetljenja koji mogu primjenjivati svi, bez obzira koju religiju ili filozofski sistem slijede u svojim `ivotima. Ili, pak, ne slijede ni{ta. Intenziv je istinski duhovni dar ~ovje~anstvu 20. i 21. vijeka. Savremeni metod koji nam pokazuje da svako doba, bez obzira na koli~inu mudrosti i znanja koje nam dolazi iz pro{losti, uvijek otkrije neki novi put ka istini, koji je u skladu sa duhom vremena i potrebama ~ovjeka koji u tom vremenu `ivi.

30

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Tehnika prosvjetljenja

Bit Intenziva prosvjetljenja je tehnika koju smo u osnovnim crtama ve} opisali, i koju }emo, u kontekstu Intenziva, nadalje zvati “tehnika prosvjetljenja”. Dobro razumjeti tehniku prosvjetljenja zna~i biti u stanju dobro razumjeti i sve ostalo u vezi Intenziva, jer je Intenziv tako strukturiran da u~esnicima omogu}i najbolje mogu}e uslove za neometano praktikovanje tehnike, tako da bi, eventualno, mogli do`ivjeti iskustvo prosvjetljenja. Ra{~lanjena, tehnika Intenziva izgleda na sljede}i na~in: 1. Pozicija: Dvije osobe, koje nisu uklju~ene u poku{aj da poprave me|usobni odnos, sjede u paru (dijadi), na stolicama ili na podu, na razdaljini koja im je oboma prihvatljiva. 2. Instrukcija: Jedan partner ka`e direktno drugom “Reci mi ko si ti”. Druge instrukcije su “Reci mi {ta si ti”, “Reci mi {ta je `ivot” ili “Reci mi {ta je drugo ljudsko bi}e”. Koristi se samo forma «Reci mi». 3. Prijem: Onaj koji prima instrukciju prihvata je od onoga koji je dao instrukciju. 4. Kontemplacija: Onaj koji je primio instrukciju zatim po~inje da kontemplira, tako {to prvo opazi stvarnost, zbilju. U slu~aju u~esnika koji radi na “Ko sam ja?”, on prvo opazi ko je on sada, u tom trenutku. U slu~aju “[ta sam ja?” on prvo opazi {ta je on. U slu~aju “[ta je `ivot?” on opazi neki dio `ivota koji je neposredan, o~igledan za njega. U slu~aju “[ta je drugo ljudsko bi}e?” on opazi neku stvarnu drugu osobu. Zatim, on ima namjeru, intenciju da to direktno do`ivi. I dok to radi biva

31

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

otvoren za to {to namjerava da do`ivi direktno, otvoren za direktno iskustvo toga, te za bilo {ta drugo {to se mo`e pojaviti u njegovom umu, osje}anjima ili tijelu kao posljedica njegove namjere. 5. Komunikacija: On potom saop{tava partneru koji slu{a sve {to se pojavilo kao rezultat kontemplacije, ni{ta ne dodaju}i ili oduzimaju}i. 6. Slu{anje: Partner koji slu{a samo gleda, slu{a i poku{ava da razumije ono {to mu partner prezentira, bez da komentari{e, klima glavom ili procjenjuje na bilo koji na~in. Partner koji kontemplira ponavlja proces kontempliranja i komuniciranja, odr`avaju}i pribli`nu ravnote`u izme|u vremena provedenog u kontemplaciji i vremena provedenog u komunikaciji, sve dok zvuk gonga ne ozna~i da je pro{lo pet minuta. 7. Potvrda: Partner koji slu{a potom ka`e onome koji je kontemplirao “Hvala ti”, potvr|uju}i mu tako njegov odgovor na datu instrukciju. 8. Promjena uloga: Uloge se promijene. Onaj koji je do tada kontemplirao daje odgovaraju}u instrukciju partneru koji je slu{ao, i ovaj tada po~inje da kontemplira i komunicira. Jedan od va`nih uslova u radu na Intenzivu jeste da osobe koje sjede u dijadi nisu anga`ovane na popravljanju me|usobnih odnosa. Prijatelji koji imaju “nera{~i{}ene ra~une”, supru`nici i ljubavnici, bliski ro|aci poput roditelja i djece ili bra}e i sestara, ne bi na Intenzivu radili zajedno u dijadama. Ponekad, u slu~aju da postoje specifi~ni me|usobni problemi, oni ~ak ne bi ni u~estvovali na istom Intenzivu. Razlog za to jeste taj {to se svakom u~esniku moraju omogu}iti najbolji mogu}i uslovi da radi na svom prosvjetljenju. A otvorena, iskrena komunikacija i dobar kontakt sa partnerima u dijadi klju~ni su element tog rada. Ljudi koji su u vrlo bliskim me|usobnim odnosima izvan Intenziva ponekad mogu, u dijadama, do}i u isku{enje da prosu|uju jedni druge, da potiskuju komunikaciju iz straha od toga {ta }e njihova bliska osoba pomisliti, ili iz `elje da zadr`e neku sliku o sebi, koju u obi~nom `ivotu prezentiraju toj osobi. Posljedica je da se u~esnici tada zatvaraju umjesto da se otvaraju. Kako bi se to izbjeglo, uvedeno je pravilo da oni ne rade zajedno. [tavi{e, ~ak se savjetuje, ukoliko su na istom Intenzivu, da rade na suprotnim krajevima sobe, kako ne prislu{kivali jedni druge, umjesto da rade na svom pitanju.

32

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Iako u tradiciji rada sa koanima postoji mno{tvo pitalica na koje se mo`e raditi, na Intenzivima se upotrebljavaju samo ~etiri: Ko sam ja, [ta sam ja, [ta je `ivot i [ta je drugo ljudsko bi}e. Mnogi voditelji Intenziva, uklju~uju}i i Bernera, eksperimentisali su i sa druga~ijim pitanjima, kao {to su [ta je smisao `ivota, [ta je Bog, [ta je ljubav, ~ak i pitanjima Gdje sam ja i sl. Ipak, prevladalo je uvjerenje da su pomenuta ~etiri pitanja najpodesnija za najve}i broj ljudi. Tako|e, ta ~etiri pitanja, formulisana tako kako su formulisana, imaju tendenciju da pa`nju prakti~ara usmjere na stvarnost, na realne objekte oko njih koje oni onda poku{avaju da direktno do`ive. Za po~etnike bi bilo te{ko da rade npr. sa pitanjem [ta je Bog, jer bi to imalo tendenciju da ih suvi{e odvede u njihov um, u intelektualizaciju. Zato, umjesto toga, rade sa pitanjem [ta je drugo ljudsko bi}e. Interesantno je spomenuti da je Berner vremenom mijenjao mi{ljenje o ovim instrukcijama. Dvadeset i pet godina nakon prvog Intenziva, 1993, Berner je odr`ao predavanje u kojem je iznio svoje vi|enje Intenziva sa stanovi{ta iskustava koje je imao svakodnevno prakticiraju}i joga meditaciju. Tada je preporu~ivao da se vi{e ne koristi pitanje «[ta je `ivot?», jer po njegovom usavr{enom razumijevanju prosvjetljenja, uma i stvarnosti, tehni~ki je nemogu}e prosvijetliti se rade}i sa takvom instrukcijom. Mogu}e je imati duboke, probojne uvide, ali ne i prosvjetljenje u pravom smislu te rije~i, jer `ivot kao neki zaseban entitet u su{tini ne postoji. Postojimo samo mi i drugi, ono ko i {ta mi uistinu jesmo, i mogu}e je direktno iskusiti samo nas, duhovne pojedince, ali ne i `ivot, koji je zapravo samo stanje na{ih me|usobnih odnosa. U svom najnovijem priru~niku za Intenzive prosvjetljenja Berner je oti{ao jo{ jedan korak dalje, te sad preporu~uje da se na Intenzivu radi samo sa dva pitanja: Ko sam ja, i [ta sam ja. To je u skladu sa njegovom aktuelnom definicijom prosvjetljenja, i to }u poku{ati pobli`e objasniti ne{to kasnije. Iako se na Intenzivima ne govori u~esnicima sa kojim }e pitanjem da rade, ve} se to prepu{ta njihovom interesu i izboru, ipak postoje dva pravila. Prvo je da osoba koja prvi put u~estvuje na Intenzivu obavezno radi sa pitanjem Ko sam ja. To je zato {to je to pitanje, na izvjestan na~in, najlak{e. Tako|e, bilo bi te{ko raditi sa drugim pitanjima ako neko ve} nije imao direktno iskustvo rade}i sa pitanjem Ko sam ja. Preporuka je da svaki u~esnik istraje sa pitanjem

33

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Ko sam ja sve dok ne do`ivi direktno iskustvo, ma koliko mu Intenziva bilo potrebno za to. Ipak, ako je neko ve} u~estvovao na Intenzivu, radio sa pitanjem Ko sam ja, nije imao iskustvo, a `eli raditi na neko drugo pitanje, mo`e to u~initi. Mada bi, po mom li~nom mi{ljenju, bilo mudrije da nastavi raditi sa istim pitanjem. Charles Berner danas smatra da ukoliko neko dugo, vi{e intenziva, radi sa pitanjem «Ko» a nema direktno iskustvo, najvjerovatnije jeste duboko, i naravno nesvjesno, identifikovan sa nekim aspektom toga «[ta» on jeste. Berner stoga preporu~uje da se takvom u~esniku savjetuje da radi sa pitanjem «[ta sam ja» i da on na taj na~in ’razbije’ identifikacije koje ga ometaju da iskusi, odnosno direktno spozna svoju stvarnu prirodu. Drugo pravilo je da se pitanje ne mijenja samoinicijativno tokom Intenziva, ve} da se radi sa njim tokom sva tri dana. Ponekad, ako osoba do`ivi direktno iskustvo, mo`e u dogovoru sa voditeljom promijeniti pitanje. Ali, pravilo je da to niko od u~esnika ne radi samoinicijativno, bez prethodne konsultacije sa voditeljom. Mo`ete i sami zamisliti na {ta bi Intenziv li~io kada bi svaki u~esnik, nakon {to se suo~i sa najmanjom barijerom, krizom, u radu sa svojim pitanjem, odlu~io da to pitanje promjeni i radi sa ne~im “lak{im” ili “zanimljivijim”. Tako niko nikada ne bi do`ivio prosvjetljenje. Bitan je i na~in na koji je formulisana instrukcija. Koristi se samo forma “Reci mi…” Naime, tehnika ne po~inje da se radi zatvaranjem o~iju i kontemplacijom. Tehnika po~inje onog trenutka kada partner koji slu{a uputi instrukciju svom partneru. Va`no je da partner koji slu{a uistinu misli to {to ka`e. Njegovo “Reci mi ko si ti” uistinu treba biti zahtjev, instrukcija – Reci meni ko si ti. Njegova pa`nja treba biti na partneru, on treba `eljeti da mu njegov partner odgovori na instrukciju. Tako|e, partner koji prima instrukciju ne treba da je ignori{e na bilo koji na~in: “Ma da, znam {ta }e sada re}i…” Ne. On treba da uistinu primi, prihvati instrukciju. Treba da je prihvati kao istinski zahtjev njegovog partnera. Na taj na~in oni odmah ulaze u odnos. Njihov rad postaje zajedni~ki rad, te tako imamo dva pojedinca udru`ena protiv jednog uma. Taj kontakt, taj odnos izme|u partnera na Intenzivu jeste klju~na snaga ove tehnike. Sa instrukcijom “Reci mi…” partner je direktno pozvan da prezentira istinu drugom, svjesnom bi}u. On tada vi{e nije sam u tome {to radi. Partner preko puta njega nije samo ukras ili nu`nost

34

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

koja se ne mo`e izbje}i. Njihova dijada je sa davanjem pravilne instrukcije postala tim sa~injen od dva ~lana, koji ozbiljno radi na prosvjetljenju. Nakon {to je primio instrukciju, u~esnik po~inje sa kontemplacijom. Kontemplacija nije isprazno ponavljanje pitanja ili proces logi~kog rasu|ivanja. To nije gledanje u tamni prostor ispred na{ih zatvorenih o~iju, ili poku{avanje da se ne{to, bilo {ta, do`ivi. Onaj koji kontemplira, u ovom slu~aju na “Ko sam ja”, treba prvo da opazi samog sebe. I zatim da poku{a da direktno do`ivi tog sebe. U novom priru~niku za voditelje Intenziva umjesto engleske rije~i «experience» (iskustvo, do`ivljaj) Berner sada koristi rije~ «know» (znati), te stoga vi{e ne govori o direktnom iskustvu, ve} o direktnom znanju Istine. Ja u ovoj knjizi vi{e koristim izraz «direktno iskustvo», ali ponekad koristim i «direktna spoznaja» ili «direktno znanje». U slu~aju pitanja Ko sam ja, u~esnik jednostavno treba da opazi sebe u tom trenutku, ko je on u tom trenutku? Onaj koji sjedi i pita se Ko sam ja? Ljudsko bi}e? Ra~unovo|a u firmi? Nedefinisani osje}aj prisustva? [ta god da je to, kako god da u~esnik sebe opa`a, odnosno osjeti ili percipira u tom trenutku, to je ono {to on treba imati namjeru da direktno iskusi. Ko je taj koji sjedi i pita se Ko sam ja? Ko je ljudsko bi}e? Ko je ra~unovo|a? Ko osje}a da je osje}aj prisustva? Na taj na~in u~esnik je od po~etka usmjeren na stvarnost, realnost samog sebe i izbjegava mogu}nost da umjesto toga odluta u nepregledne lavirinte uma i apstraktnog promi{ljanja, {to ga ne}e odvesti prosvjetljenju. U slu~aju rada sa pitanjem [ta je `ivot, u~esnik treba da opazi ne{to {to je `ivot za njega u tom trenutku. Da li je to njegovo disanje? Zvuk ptica napolju? Razgovor? Drvo u dvori{tu? Zidovi? [ta god da je to, {ta god da je u tom trenutku `ivot za njega, to je ono {to on treba imati namjeru da do`ivi direktno. U slu~aju pitanja [ta je drugo ljudsko bi}e, on treba prvo da opazi stvarno drugo ljudsko bi}e: svog partnera, nekog od u~esnika na Intenzivu, voditelja, prolaznika, ili pak nekoga ko nije tu prisutan fizi~ki, ali ko stvarno postoji i koga se u~esnik sje}a. To ~ak mogu biti i osobe koje su umrle. Ali, moraju biti stvarne osobe, pojedinci koji fizi~ki postoje ili su fizi~ki postojali. Poku{aj da se sa pitanjem [ta je drugo ljudsko bi}e radi apstraktno ne bi nigdje odvelo. U stvari,

35

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

u~esnik bi tako mo`da izna{ao neku novu zanimljivu antropolo{ku teoriju, ali to ne bi bilo prosvjetljenje. Zato je kontaktiranje stvarnosti, zbilje, prvi korak u procesu kontemplacije. U tehni~kom rje~niku Intenziva prosvjetljenja to {to u~esnik ima namjeru da direktno do`ivi, odnosno direktno spozna, zovemo objektom prosvjetljenja. Kada radimo sa pitanjima ’Ko sam ja?’ i ’[ta sam ja?’ objekat prosvjetljenja smo uvijek mi sami. No, s obzirom da u razli~itim okolnostima razli~ito osje}amo, percipiramo, ko smo, odnosno {ta smo u tom trenutku, mo`emo re}i da se na{ objekat prosvjetljenja stalno mijenja, iako smo to uvijek mi sami. Isto tako, kada radimo sa pitanjem ’[ta je `ivot?’ mogu}e je da na{ objekat prosvjetljenja svakog trena bude ne{to drugo, ovisno od toga {ta je za nas u tom trenutku `ivot. Objasniti {ta to zna~i do`ivjeti direktno malo je te`i zadatak. Kada bi se moglo opisati kako do`ivjeti direktno objekat prosvjetljenja, to bi zna~ilo da je to odre|eni proces, koji ima svoje korake, svoje kako. No, to nije slu~aj. Mo`emo re}i da je “do`ivjeti direktno” sli~no kao kada bi rekli da u~esnik i to {to on poku{ava do`ivjeti direktno postaju jedno, ulaze u stanje jedinstva, gdje vi{e nema razlike izme|u objekta (toga {to se do`ivljava) i subjekta (onoga koji do`ivljava). Bilo kako bilo, u~esnik treba nastojati da direktno do`ivi objekat prosvjetljenja (sebe, `ivot, drugog) najbolje {to mo`e. Pri tome se mora napomenuti da je to nastojanje aktivno ~injenje. Zna~i, ne radi se o tome da u~esnik zatvori o~i i onda samo sna`no `eli da direktno do`ivi svoj objekat prosvjetljenja. Samo `eljeti nije dovoljno, u~esnik mora i stvarno poku{avati da direktno do`ivi to {to ima namjeru da do`ivi. Uporedimo to sa sljede}om situacijom: sjedite u sobi, i cilj vam je da otvorite prozor. Vi mo`ete nastaviti sjediti i vrlo, vrlo sna`no `eljeti da se prozor otvori, no ni{ta se ne}e desiti. Umjesto toga, vi ustajete i hodate ka prozoru, hvatate kvaku i otvarate ga. To je ~injenje, to je namjera, to je volja na djelu. To isto trebate raditi i na Intenzivu: imati namjeru da direktno do`ivite ko ste vi (ili {ta ste, ili {ta je drugi, ili {ta je `ivot) i ~initi to. Dok to radi, u~esnik treba biti otvoren, {to bolje mo`e, za to {to ima namjeru da do`ivi direktno. Isto tako, treba biti otvoren za mogu}nost direktnog iskustva toga, te za sve ostalo {to se mo`e pojaviti u njegovom umu, osje}anjima i tijelu kao posljedica tog poku{aja.

36

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Vratimo se na primjer u~esnika koji radi na Ko sam ja. Nakon {to je opazio sebe u tom trenutku (“Ja sam ovaj koji sjedi ovdje i gleda u svog partnera”) on zatvara o~i i pravi voljni poku{aj da direktno do`ivi ko je taj koji sjedi tu i gleda u svog partnera. On je pri tom otvoren za tu stvarnost samog sebe – sebe koji tu sjedi – te otvoren za direktno iskustvo (direktnu spoznaju) i bilo {ta drugo {to se mo`e pojaviti u njegovoj svijesti. To nisu, da ne bude zabune, tri “vrste” otvorenosti, ve} samo tri aspekta iste, jedne jedine otvorenosti. A {ta to uop{te zna~i “otvoren”? To zna~i biti voljan da iskusi{ bilo {ta kao posljedicu svog poku{aja. To zna~i odbaciti sva predubje|enja o tome ko si ti, kako direktno iskustvo izgleda i {ta se sve mo`e desiti kao posljedica tvog poku{aja da direktno do`ivi{ sebe. Kada ulazite u prostoriju u kojoj nikada ranije niste bili, ukoliko nemate predrasude, predubje|enja o tome kako ta prostorija treba da izgleda, onda ste otvoreni. Onda dopu{tate da ta prostorija bude kakva god da jeste. Ako je stol na sredini, OK. Ako je televizor u uglu, OK. Ali, dopu{tate da bude kako bude. Tada ste otvoreni. Ako sretnete prijatelja na ulici i pitate ga: «Gdje si bio?» i pri tom nemate nikakvih predubje|enja, ve} ste jednostavno otvoreni za to da vam va{ prijatelj odgovori bilo {ta, to je ono o ~emu ja govorim ovdje – to zna~i biti otvoren. Ne{to }e se pojaviti kao posljedica va{e kontemplacije. Mo`da }ete postati svjesni ne~ega (um), ili }e se pojaviti neka emocija ili senzacija u tijelu, ili }ete, mo`da, do`ivjeti direktno iskustvo. Ali, {ta god da se pojavilo kao posljedica va{eg poku{aja da direktno do`ivite ko ste vi, vi potom otvarate o~i i jasno to saop{tavate va{em partneru, tako da on to {to bolje razumije. U~esnik ne treba samo da ka`e: “Javio mi se ru`an osje}aj u stomaku”. Treba da opi{e, objasni taj osje}aj tako da ga partner mo`e {to bolje razumjeti. Za{to je osje}aj ru`an? Koliko je jak? Gdje se ta~no javio? Na {ta podsje}a? Tako|e, treba se truditi da vrijeme provedeno u kontemplaciji i vrijeme provedeno u komunikaciji bude pribli`no isto. Pogre{no je kontemplirati tridesetak sekundi, a onda ~etiri minuta komunicirati partneru. Ili obratno, kontemplirati minutama, a onda u tridesetak sekundi na brzinu, u par rije~i, iskomunicirati partneru {ta se pojavilo. Partneri na Intenzivu mogu komunicirati, prezentirati {ta se javilo tokom kontem-

37

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

placije na svaki mogu}i na~in, izuzev da fizi~ki dodiruju svog partnera, da mu se direktno obra}aju ili da ustaju sa stolice. “Zna{, osjetio sam kako si ti divna osoba, i sve ono {to si ranije pri~ao zaista je istina”. Pa, vi mo`da osje}ate da je to tako, i to mo`da i jeste tako, ali to nije na~in na koji treba komunicirati na Intenzivu, u dijadi. Tokom dijada u~esnici trebaju komunicirati tako da ne uvla~e svoje partnere u ono {to govore. Jedna varijanta ispravnog pristupa bila bi: “Osjetio sam kako je jedna osoba divna, to {to on govori je zaista istina”. Sadr`aje koji se javljaju kao posljedica kontemplacije treba iskomunicirati tako da ne uvla~imo partnera u to {to govorimo, a da opet iskomuniciramo sve, bez da bilo {ta dodajemo, uljep{avamo ili bez da bilo {ta oduzimamo, iz straha da nas drugi ne}e razumjeti, ili da }e mo`da ne{to lo{e misliti o nama. To je ~esto velika briga mnogih po~etnika. Me|utim, Intenziv je beskompromisan sa Istinom, a istovremeno strukturisan na takav na~in da svaki u~esnik u`iva maksimalnu ljubav i podr{ku kako drugih u~esnika, tako i osoblja. U takvoj atmosferi nikome ne treba mnogo da se po~ne otvarati, i stvarna komunikacija se ubrzo po~ne de{avati. Tako|e, va`no je objasniti da nije potrebno komunicirati partneru bilo {ta, ili sve {to vam padne na pamet. Vi trebate komunicirati samo ono {to se pojavilo u va{oj svijesti kao direktna posljedica va{eg poku{aja da do`ivite svoj objekat prosvjetljenja (sebe, `ivot, drugog). Za to vrijeme, partner koji slu{a trudi se da {to bolje razumije {ta mu partner prezentira. On pri tom ne klima glavom, komentari{e i sl. On samo aktivno slu{a i trudi se razumjeti to {to mu se saop{tava. On nije, kao {to se ranije govorilo na biv{im jugoslovenskim prostorima, “pasivni partner”. Naprotiv, njegova uloga je vrlo aktivna – on je onaj koji aktivno prima komunikaciju od svog partnera i aktivno mu, na taj na~in, poma`e da se probije kroz d`unglu svog uma i do`ivi prosvjetljenje. Na~in kako se odre|uje vrijeme za dijadnu vje`bu na Intenzivima jeste pomo}u posebno snimljene audio kasete, a danas ve} i CD-a. Na tom CD-u snimljeno je osam petominutnih perioda ti{ine koji su razdvojeni sa po tri meka, ugodna udarca u gong. Nakon {to istekne pet minuta kontemplacije i komunikacije, ~uje se

38

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

gong, i partneri potom zamijene uloge. Onaj koji je slu{ao ka`e svom partneru “Hvala ti”, i onda onaj koji je kontemplirao/komunicirao daje odgovaraju}u instrukciju svom partneru, ovisno sa kojim pitanjem njegov partner radi. To je tehnika prosvjetljenja na Intenzivu, koju u~esnici, sa pauzama, rade tokom sva tri dana. Onog trenutka, prvog dana ujutro, kada po~nu raditi tehniku, uputili su se na jednu od najuzbudljivijih avantura svog `ivota – avanturu samootkrivanja. Taj put nije lagan i tra`i veliki trud, ali zato, kao i na kraju svakog velikog napora, slijedi velika nagrada. No, nije dovoljna samo tehnika da bi se u~esnici prosvijetlili. Va`an je i dnevni raspored Intenziva, pravila pona{anja, te kontakt sa voditeljem i osobljem, {to }emo posebno opisati kasnije. Tako|e, mogu}e je da }e nekome ko se prvi put susre}e sa ovakvim radom ovakva tehnika izgledati komplikovano, no istina je sasvim druga~ija. Tehnika je vrlo laka i jednostavna za rad, i najve}i broj ljudi nema problema da odmah shvati i nau~i kako se ona radi, kad im se objasni na Intenzivu. U gornjem opisu htio sam pojasniti {to vi{e aspekata tehnike na jednom mjestu, pa to mo`e izgledati previ{e, no u~enje i rad tehnike na Intenzivu odvijaju se elegantnom jednostavno{}u.

39

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Komunikacija kao duhovni alat

Intenziv odr`an u Lucerne Valley 1968. godine bio je po mnogo ~emu izuzetan i hrabar eksperiment. Niko od ljudi koji su tada u~estvovali na njemu, uklju~uju}i Bernera, nije znao {ta ih ta~no o~ekuje. Niko od njih nije bio sasvim svjestan koje ih prepreke i problemi, eventualno, o~ekuju na tom putu. “Naoru`an” svojim bogatim terapeutskim iskustvom i dubokim znanjem o prirodi ljudskog uma i komunikacije Berner je bio siguran da bi novi metod, teoretski, trebao biti izuzetno efikasan. Ostalo je samo da se oproba u praksi. Berner je znao da bi posebna snaga novog metoda trebalo da le`i u kontaktu i komunikaciji izme|u u~esnika. To je bio novi elemenat, ne sama kontemplacija i rad sa koanima. Kontemplacija i koani ve} su bili u upotrebi na istoku od davnina. Ono {to je bilo novo jeste kombinovati to sa komunikacijom. Bilo je to prvi put da se kontemplacija radi u paru sa drugom osobom. To je, zapravo, bio revolucionarni pomak u nauci meditacije. Do tada, vladalo je uvjerenje da je kontemplacija isklju~ivo usamljeni~ki posao, ~ak i kada se radi u meditacijskoj sali sa mnogo drugih prakti~ara. U zen budisti~koj tradiciji dugo je primjenjivan princip da meditanti praktikuju okrenuti zidu. Po legendi, tako je meditirao Boddhidharma, Budin sljedbenik koji je u 6. vijeku donio budizam iz Indije u Kinu. Legenda ka`e da je Boddhidharma devet godina meditirao okrenut zidu u hramu [aolin, u kineskoj

41

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

provinciji Honan. On se smatra za osniva~a kineske {kole budizma poznate po imenu “~an”, koja se u Japanu naziva “zen”. A obje rije~i dolaze od sanskritske rije~i za meditaciju – dhyana. Boddhidharma je podu~avao meditaciju kao put ka direktnom iskustvu istine, prosvjetljenju. Naro~ito je poznat njegov stih kojim je izrazio bit svog u~enja, i kojeg ja ovdje parafraziram: “Naro~iti prenos Istine izvan svetih knjiga; Nikakva zavisnost od rije~i i slova; Neposredno ukazivanje na duh; Gledanje u vlastitu prirodu i postignu}e Budastva”. Savremenim rje~nikom govore}i, Boddhidharma je podu~avao da se istina mora direktno iskusiti kroz kontemplaciju, a ne tek intelektualno shvatiti kroz studij svetih spisa ili slu{anje predavanja. On je stoga insistirao na meditacijskoj praksi i direktnom iskustvu istine, {to ~ini osnovu i kineske ^an {kole i japanske Zen {kole. Obje {kole vrlo su prakti~ne forme budizma. ^an (Zen) je u Japan stigao u 13. vijeku i razvio se u pet razli~itih {kola, od ~ega su dvije {kole danas glavne – soto i rinzai. Soto je {kola zena koju je osnovao japanski u~itelj Dogen (1200 – 1253), kojeg neki dr`e za utemeljiva~a zena u Japanu. Soto prakti~ari, fizi~ki posmatrano, kontemplirali su opona{aju}i Boddhidharmu, okrenuti zidu. Iako bi meditacijska sala u hramu bila ispunjena mno{tvom monaha, njihova kontemplacija bila je usamljeni~ka. Svako je bio okrenut zidu i bez vizuelnog kontakta sa ostalim monasima. Rinzai {kola zena, koju je osnovao u~itelj Eisai (1141 – 1215), uvela je kasnije odre|ene promjene u odnosu na soto {kolu. Na prvom mjestu uvela je upotrebu koana, koje smo spominjali. Tako|e, u hramovima monasi vi{e nisu bili okrenuti zidu dok su kontemplirali. Naprotiv, zidu su bila okrenuta njihova le|a, a oni bi mogli gledati jedni u druge. Za razliku od “meke” soto {kole, rinzai u~itelji nagla{avali su “naglost” direktnog iskustva, odnosno podu~avali su da se prosvjetljenje ili direktno iskustvo mo`e ostvariti odmah, sada, u jednom momentu proboja u novu dimenziju svjesnosti, i odbacivali su postepeni soto pristup. Praksa seshina, intenzivnih vi{ednevnih perioda meditacije, posebno se razvila u okviru rinzai {kole. S jedne strane posmatrano, rinzai {kola je naprednija od soto {kole u smislu da su {anse za prosvjetljenje zna~ajno pove}ane time {to je omogu}eno vi{e kontakta – iako never-

42

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

balnog – izme|u meditanata. To je ubrzalo sam proces postignu}a prosvjetljenja. Na izvjestan na~in, Intenziv prosvjetljenja je neka vrsta daljnje evolucije rinzai pristupa meditacijskoj praksi. Na Intenzivu, meditanti su okrenuti jedan drugom i upotrebljavaju koane isto kao i rinzai meditanti. Ali, idu i korak dalje: oni jedan drugom, naizmjeni~no, saop{tavaju rezultate svoje kontemplacije. “Primijetio sam da um nastaje onda kada ne{to nije iskomunicirano izme|u pojedinaca”, pisao je Berner. “To je su{tinski princip. Um nastaje kada ne{to nije iskomunicirano izme|u pojedinaca. Na primjer, ako ja ne{to ka`em a vi to ne razumijete, onda smo dodali jo{ stvari umu, i to zato {to se nije desila potpuna komunikacija. Ako, s druge strane, vi to razumijete, onda smo uspje{no komunicirali i sadr`aj te komunikacije nije pohranjen u umu. Kada je ne{to u potpunosti primljeno, to napu{ta sferu uma i ulazi u sferu znanja”. Tako|e, sadr`aji se gomilaju u umu i onda kada imamo ne{to {to bi `eljeli saop{titi drugima, ali to ne ~inimo, ili ~inimo nepotpuno. Po Berneru um je svojevrsno “skladi{te” svih onih stvari koje nisu u potpunosti do`ivljene, integrisane ili razumljene. Na primjer, to bi mogao biti slu~aj sa nekom traumom iz pro{losti, do`ivljajem koji je u to vrijeme bio suvi{e intenzivan da bi ga osoba mogla u potpunosti prihvatiti i razumjeti, prihvatiti realnost toga {to se desilo. Uzmimo na primjer ekstremni slu~aj majke koja ugleda kako njeno dijete udara automobil na ulici. Njena prva reakcija je: “Ne! Ne!” Ona automatski pori~e, odbija da prihvati realnost, pru`a otpor datom iskustvu. ^ak i u slu~aju da se sve sretno zavr{ilo, njoj }e sigurno trebati ne{to vremena da u potpunosti integri{e to iskustvo i prihvati realnost onoga {to se desilo. Do tada, ona }e vjerovatno izbjegavati da uop{te pro|e tom ulicom. U me|uvremenu, onaj dio tog iskustva kojem je ona pru`ala otpor ostaje “uskladi{ten” u njenom umu. “Bilo bi relativno lako kontemplirati, na primjer, na pitanje ’Ko sam ja?’ da nemamo um”, pi{e Berner. “Ali kada neko poku{ava da kontemplira ko je on, um se na|e na putu zbog svih onih drugih ideja koje su uskladi{tene u umu i koje se bave time ko je on. Tu mo`e biti mnogo ideja o njemu samom koje on nije razumio, ideja koje proizilaze iz njegovog dru{tvenog okru`enja koje ga navode da misli o sebi na ovaj ili onaj na~in. Tu tako|e mo`e biti puno njegovih ideja o tome ko je on, a koje nije uspio prenijeti drugima tako da ih drugi razumiju. Stoga, u umu su

43

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

uskladi{tene razne vrste ideja, iskustava, osje}anja, trauma i sje}anja, sve o sebi samom. Tako, kad neko poku{a da kontemplira ko je on, on dobije sve te razne stvari u umu umjesto toga ko je on zaista. To je razlog za{to su potrebne godine i godine solo meditacije da se prona|e put kroz ovu d`unglu sopstvenog uma”. U skladu sa svojim dotada{njim iskustvom, Berner je utvrdio da je najefikasniji na~in da se “o~isti” um – komunikacija. Kada se stvari u umu iskomuniciraju tako da ih drugi mo`e u potpunosti razumjeti, i ako drugi zaista primi i u potpunosti razumije {ta mu je iskomunicirano, to onda prestaje biti dio uma. To postaje dio znanja i iskustva te osobe. Pokojni francuski terapeut i voditelj Intenziva, Jacques de Panafieu, pisao je u svojoj knji`ici Kliring: metoda osloba|anja da je um «zasi}en zato {to slu`i kao sabirno mjesto svega {to nije u potpunosti pro`ivljeno», a govore}i o dubljim slojevima tog svojevrsnog ’spremi{ta’ on ka`e: «Jo{ dublje pojavljuju se uvjerenja, fiksirani stavovi i na~ini pona{anja i pogre{ne identifikacije. Tokom na{eg postojanja, i to od ro|enja, identifikovali smo se sa mnogobrojnim predmetima, idejama, kvalitetima, osobama i bi}ima, koji nisu imali nikakve veze sa na{om pravom prirodom». Drugim rije~ima, kada neko radi tehniku prosvjetljenja na Intenzivu, on komunikacijom svom partneru u dijadi “~isti” svoj um od svih onih sadr`aja koji ga ometaju da direktno iskusi svoju stvarnu prirodu. To zna~ajno ubrzava proces postignu}a prosvjetljenja. «Porijeklo uma zasniva se na tome da osoba ima te{ko}a da prenese drugima ko je ona i da od drugih primi poruku ko su oni», pi{e de Panafieu. «Po~injemo da vidimo da um narasta svaki put kada neka poruka nije prenijeta me|u pojedincima, svaki put kada se zatvorimo pred nekim ili kad poku{amo da izvr{imo pritisak na njega...» Tehnika Intenziva je takva da navodi pojedinca ne samo da do|e u kontakt sa svojom stvarnom prirodom, ve} i da je saop{ti, prezentira partneru, {to su dva lica jedne iste medalje. Svaki put kada dobije instrukciju «Reci mi ko si ti», u~esnik na Intenzivu pozvan je da prenese drugome ko on zaista jeste, a svaki put kada slu{a i razumije svog partnera on prima poruku od drugog ko on zaista jeste. Na taj na~in u~esnici Intenziva ulaze u sve savr{eniji i savr{eniji odnos, nimalo nalik na naj~e{}e neiskrene odnose u ’vanjskom’ svijetu, i u toj novoj situaciji otvara im se mogu}nost

44

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

da u jednom bezvremenom trenutku iskuse Istinu i spoznaju same sebe. Naime, um se formira kroz nesavr{ene odnose koji su karakteristi~ni za `ivot, i ~i{}enje uma mo`e se desiti tako|e samo kroz odnos, ali odnos i komunikaciju koji su strukturisani na takav na~in da navode na Istinu, a onemogu}avaju daljnje stvaranje uma. U tu svrhu razra|ena su precizna pravila Intenziva, koja }emo obraditi ne{to kasnije. “Ja sam testirao ovu tehniku i upore|ivao je sa drugim metodama prosvjetljenja, i u ovisnosti od vje{tine voditelja, iskustva u~esnika i du`ine trajanja Intenziva, ova tehnika je oko 50 do 100 puta br`a od klasi~nih tehnika”, pi{e Berner. Potrebno je razjasniti da u kontekstu ovog rada, odnosno Intenziva, pod rije~ju “um” podrazumijevamo ukupnost svih mentalnih impresija (utisaka, slika, percepcija) koje je pojedinac stekao tokom `ivota i sve njihove mogu}e kombinacije (ma{ta: sirena kao kombinacija ribe i `ene), uklju~uju}i i mentalne stavove sadr`ane u tim impresijama (Npr. “@ivot je te`ak!” ili “Ne treba biti suvi{e iskren sa drugima”). Ljudi ~esto um identifikuju samo sa jednim njegovim dijelom, ili aspektom. Na primjer sa memorijom ili sa logi~kim rasu|ivanjem. Ovdje ne govorimo o tome. Kada ka`emo “um” mislimo na sveukupnost onoga {to ~ini um. Tako|e, va`no je naglasiti da vi niste svoj um. Postoji tijelo, postoji um i postoji va{ opa`aj tijela i uma. Ali, vi niste ni tijelo ni um. Kada vi poku{ate direktno iskusiti sebe, um se isprije~i na tom putu. Komunikacijom partneru, u tehnici prosvjetljenja, vi “~istite” um od svega onoga sa ~ime ste sebe pobrkali, identifikovali, i tako prilazite bli`e svojoj sopstvenoj stvarnosti - istini o sebi. Onda, eventualno, u jednom momentu direktno iskusite tu istinu o sebi. Ovaj element komunikacije je, uistinu, “pogonsko gorivo” Intenziva. Kako to da komunikacija, onda, nije i ranije kori{tena kao tehnika u radu na prosvjetljenju, kroz istoriju? Istini za volju, mo`da i jeste, ukoliko je ta~na jedna izreka, pripisana Isusu, a otkrivena u ranohri{}anskim spisima koji su prona|eni u Egiptu 1948. godine. Izreka ka`e: «Ako iznese{ to {to je u tebi, to {to iznese{ spa{}e te. Ako ne iznese{ to {to je u tebi, to {to ne iznese{ uni{ti}e te». Naime, uobi~ajeno ljudsko iskustvo je da se osje}amo bolje, rastere}eno, nakon dobrog, otvorenog i iskrenog razgovora sa nekim. Nemu tu ni~ega misti~nog ili tajnovitog. To je ono osje}anje kada razmi{ljate o

45

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

nekom problemu, koji je postao va{ li~ni “koan”, poput “Kako da popravim finansijsku situaciju?”, i ~ini vam se da vam je glava “puna svega”. Tada nai|e neki va{ prijatelj ili poznanik, i vi mu ka`ete: “^uj, moram ne{to da ti ispri~am”. U slu~aju da ste tom prijatelju zaista ispri~ali sve {to vam je “u glavi” u vezi sa datim problemom, te da ste se dobro razumjeli, vjerovatno bi se nakon razgovora osje}ali donekle rastere}eno, bolje, jasnije, mirnije. To je osnovni princip “~i{}enja uma”. Me|utim, samo pod odre|enim uslovom: ukoliko nema prekidanja od strane sagovornika, te ako nema procjenjivanja toga {to govorite. Gornji primjer vjerovatno ne bi bio odgovaraju}i da je va{ prijatelj, sa kojim ste htjeli razgovarati, nai{ao upravo u trenutku kada se on hrvao sa svojim sopstvenim “koanom” poput “Gdje da na|em novac da otplatim kredit?”, a vi mu dugujete neku malu svotu. Kada bi mu po~eli pri~ati o svom problemu on bi vas prekinuo i pitao: “OK, a {ta je sa mojih 100 eura? Misli{ da ja nemam svojih problema? Da li misli{ da se svijet okre}e samo oko tebe?” I odjednom – bum – ni{ta od komunikacije, ni{ta od osje}anja rastere}enosti. Vi se zatvarate, zaustavljate komunikaciju i, mo`da, ulazite u raspravu sa prijateljem. Komunikacija u “obi~nom” svijetu ~esto se odvija na takav na~in. Ljudi prekidaju jedni druge i ne dozvoljavaju drugima da u potpunosti iskomuniciraju to {to `ele. Komunikaciju drugih ne prihvataju takva kakva jeste, ve} je odmah procjenjuju, prosu|uju, komentari{u, bore se da se njihovo mi{ljenje uva`i i prihvati kao “bolje”. To uobi~ajeno ljudsko iskustvo, koje je posljedica na{ih sopstvenih mentalnih ne~isto}a, neuroza, potisnutih komunikacija itd. prvenstveno je vodilo uspostavi tradicije osamljivanja kada je u pitanju kontemplacija, odnosno meditacija. Mnogo je lak{e izgledalo povu}i se u pe}inu nego iza}i na kraj sa svim tim ljudima okolo, koji nikad ne rade ono {to ti `eli{. Komunikacija koju prati prekidanje i prosu|ivanje ne mo`e umiriti i o~istiti um. Naprotiv, ona samo dodaje jo{ stvari i onako uznemirenom umu. Zato su ljudi od davnina pribjegavali osami i ti{ini kao sredstvima za smirivanje uma i prvom uslovu za rad na prosvjetljenju. To je sasvim novo otkri}e da komunikacija, pod odre|enim, jasno definisanim

46

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

uslovima, predstavlja idealan “alat” za ~i{}enje uma. U dijadi na Intenzivu jasno je definisano pravilo da u~esnici komuniciraju naizmjeni~no. Svako ima po pet minuta vremena za kontemplaciju i komunikaciju, te stoga nema razloga za prekidanjem. Niko ne mora `uriti da prekine drugoga kako bi on rekao ono {to ima, jer zna da }e i on ubrzo imati isti period vremena za komunikaciju. Tako|e, jasno je definisano da partner koji slu{a ne komentari{e, procjenjuje ili prekida komunikaciju svog partnera na bilo koji na~in. Na taj na~in, i samo na taj na~in, komunikacija u sprezi sa kontemplacijom postaje ekspresni voz koji prakti~are neumoljivo vodi u pravcu prosvjetljenja. Otvaraju}i se jedni prema drugima i iznose}i sve vi{e i vi{e istine o sebi samima, u~esnici postepeno prevazilaze sve one godine socijalnog uslovljavanja tokom kojih su nau~ili da se zatvaraju i da ne iznose istinu o sebi. To uobi~ajeno neizno{enje istine o sebi vremenom ih je dovelo u stanje potpune amnezije po pitanju toga ko su oni zaista. I tada, u takvom stanju ’pomra~ene’ svijesti, lako je povjerovati da je neko isto {to i njegova nacija, religija, profesija ili dru{tveni polo`aj. Va`no je napomenuti da Intenziv nije “instant” tehnika prosvjetljenja. Iako Intenziv nudi izuzetno dobre okolnosti za postignu}e prosvjetljenja, te efikasnu tehniku kontemplacije, nije mogu}e izbje}i sve one korake i prepreke koje stoje na putu ka prosvjetljenju. Intenziv samo sa`ima sve ono sa ~ime se u svojoj kontemplaciji susre}e svaki praktikant, bilo koju tehniku kontemplacije da primjenjuje. ^est utisak mnogih u~esnika Intenziva jeste kao da je u ta tri dana intenzivnog rada bio zgusnut ~itav njihov `ivot. U~esnici ~esto imaju utisak da su u ta tri dana pro`ivjeli i do`ivjeli toliko toga koliko stane u vi{e godina “obi~nog” `ivota. Ali, pre~ica ili neki “zaobilazni put” ka prosvjetljenju ne postoji. Svi, prije ili kasnije, na ovaj ili onaj na~in, pre|u istu stazu, stazu od neznanja ka znanju, od neistine ka istini. Tako|e, bilo bi pogre{no pomisliti da svi u~esnici Intenziva do`ive prosvjetljenje. To nije slu~aj. Neki do`ive direktno iskustvo ve} na prvom Intenzivu, nekima, pak, treba vi{e Intenziva i dodatne spiritualne prakse. Uglavnom, uobi~ajeni prosjek je da oko 20 do 30 procenata u~esnika do`ivi direktno iskustvo na Intenzivu. Naj~e{}e, ta iskustva prosvjetljenja nisu jako duboka. Ona naj~e{}e spadaju u onu kategoriju iskustava sa zen seshina koja se nazivaju kensho. Ipak, to su izuzetno vrijedna iskustva za ljude koji ih do`ive, i ona za njih predstavljaju istinski dar sa

47

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

neba koji uveliko obogati njihov `ivot. Nije rijedak slu~aj ni to da neko do`ivi direktno iskustvo nakon Intenziva, dan, dva nakon {to se vrati ku}i. No, bez obzira na to, Intenziv se pokazao kao jako koristan za sve koji su na njemu u~estvovali, bez obzira da li su do`ivjeli prosvjetljenje ili ne. Dijadni rad je mo}na tehnologija li~nog rasta, i svako mo`e u`ivati njegove blagodeti. Ljudima se ~esto popravi sposobnost komuniciranja sa drugima, oslobode se dugogodi{njih mentalnih, emotivnih ili fizi~kih napetosti, steknu jasniju orijentaciju u svom `ivotu ili spiritualnom radu, steknu korisne uvide o sebi, svom `ivotu i svojim odnosima sa drugima. To je pogre{no navelo neke ljude da se prema Intenzivu po~nu odnositi kao prema terapeutskoj tehnici. Poznati su mi slu~ajevi nekih prakti~ara koji su format Intenziva koristili, prakti~no, kao terapeutsku grupu. Ljudi bi se otvarali jedni prema drugima, taj iskreni, nesputani kontakt djelovao bi iscjeljuju}e, emocije bi tekle, i oni bi ostvarili zna~ajan napredak u svojoj sposobnosti povezivanja sa drugima. Ali, Intenziv nije terapija. Iako u~estvovanje na Intenzivima ima nesumnjive terapeutske koristi, to su, na izvjestan na~in, sporedni efekti samog rada na prosvjetljenju. Jedini i isklju~ivi cilj Intenziva je prosvjetljenje. Kada nekompetentni voditelji to zamijene terapeutskim radom, ostvariva}e dobre rezultate, ali to vi{e ne}e biti Intenziv prosvjetljenja, ve} ne{to drugo.

48

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Na putu ka istini

Kada je Bernerov eksperiment u Lucerne Valley po~eo, i kako su dani odmicali, bilo je mogu}e uo~iti odre|ene faze kroz koje su u~esnici prolazili rade}i tehniku. Iako ne prolaze svi u~esnici na Intenzivima kroz iste faze niti istim redoslijedom, to su klasi~ni primjeri koji su zajedni~ki za najve}i broj ljudi. Najve}i broj ljudi kada po~ne da radi tehniku prosvjetljenja, recimo sa pitanjem “Ko sam ja?”, zapo~ne sa fazom davanja odgovora ili opisa. Recimo, “ja sam novinar” ili “ja sam dobar ~ovjek, ja zaista brinem o drugima, a drugi mi to ne uzvra}aju istom mjerom”. To je ona faza rada kada u~esnik kao odgovor na instrukciju “Reci mi ko si ti” iznosi one povr{inske, plitke odgovore, povr{inske identifikacije koje su prisutne u njegovoj svijesti istog onog trenutka kada se okrene sebi i poku{a prezentirati sebe nekom drugom. To mogu biti odgovori do kojih je do{la sama osoba, ili, pak, odgovori koje je nau~io od drugih, tokom odrastanja ili kasnije. “Ja sam Srbin”, “Ja sam Hrvat”, “Ja sam Bo{njak” neki su primjeri tih plitkih identifikacija u koje mnogi ljudi tako ~vrsto vjeruju da su u stanju rizikovati i svoje sopstvene, kao i `ivote drugih ljudi, zbog tih iluzija. Ali, uvijek do|e trenutak kada se svi odgovori ispri~aju, kada se isprazne sve mogu}nosti da se “ko sam ja” izrazi jasnim definicijama. Ukoliko u~esnik nastavi raditi tehniku, tada prirodno ide dublje od pukog odgovaranja. Tada po~ne da se uklju~uje intelekt, odnosno logika. ^ovjek poku{ava da logikom, odnosno svojim intelektom, do|e do odgovora. Neovisno od Intenziva, mnogi ljudi nikada ne pre|u ovu fazu i na njoj ostanu

49

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

cijeli `ivot. Uz svo du`no po{tovanje prema zapadnoj filozofiji i filozofima, osvit “doba razuma” u Evropi u~io je da ni{ta osim ove faze u kontempliranju kona~nih pitanja i ne postoji. [tavi{e, prezicnom, jasnom i postojanom upotrebom intelekta mogu}e je do}i do vrlo zadovoljavaju}ih odgovora na ve}inu kona~nih, egzistencijalnih pitanja, pa i na “ko sam ja”. Ali, to jo{ uvijek nije prosvjetljenje, to jo{ uvijek nije direktno, nad-racionalno iskustvo kona~ne istine. Obrazovani ljudi su ve}inom jako ovisni o svojim misaonim procesima. U toj “mentalnoj ovisnosti” nema ni~ega lo{eg, ~ak naprotiv. Cijeli razvoj civilizacije dugujemo razvoju intelekta. Ipak, razvoj civilizacije pokazao je i to da nas ne primi~e ni pedalj bli`e stvarnom razumijevanju postojanja. Svakodnevne egzistencijalne dileme o kojima je prije oko 2.500 godina govorio Buda prisutne su i danas. Velike filozofske teorije i razvoj tehnologije nisu nam, na`alost, mnogo pomogli da bolje razumijemo sebe, `ivot i druge, te tako unesemo vi{e mira, ljubavi i milosr|a u svijet. Potrebno je na~initi korak dalje od uobi~ajene logike, prevazi}i ratio. Kada ~ovjek odlu~i da to u~ini, po~inje dolaziti u kontakt sa dubljim sadr`ajima svog uma. Tada obi~no po~inju da se pojavljuju razna sje}anja, iz djetinjstva ili zna~ajnih faza `ivota. Mnoge zaboravljene stvari, ili pak potisnute stvari, mogu se pojaviti u polju svijesti. Ponekad su to stvari o kojima osoba ne `eli otvoreno govoriti. Ipak, atmosfera na Intenzivu, gdje partneri u dijadi ne komentari{u ili na bilo koji drugi na~in reaguju na ono {to osoba komunicira, poma`e proces otvaranja i razvoja iskrenosti izme|u u~esnika, tako da se osoba mo`e osloboditi “tereta” svojih uspomena, “o~istiti” svoj um do zna~ajnog stepena tako da svoju pa`nju i energiju mo`e usmjeriti na kona~ni cilj rada – prosvjetljenje. Svi u~esnici Intenziva cijene ovaj proces otvaranja, izgradnje me|usobnog kontakta, i Intenziv je za mnoge jedino mjesto na svijetu gdje osje}aju da se istinski mogu otvoriti prema drugima i biti istinski primljeni i prihva}eni. To je, kao {to smo ve} rekli, vodilo tome da su neki voditelji “razvodnjavali” Intenziv i pretvarali ga u psihoterapeutsku radionicu, udaljavaju}i se time od njegove primarne svrhe. Ipak, mo`e se i}i jo{ dublje i ukoliko u~esnik nastavi sa dosljednim praktikovanjem tehnike, iz minuta u minut, mo`e u}i u sljede}u fazu, fazu uvida. Uvidi, koliko god bili duboki i zna~ajni, nisu iskustvo prosvjetljenja. Po~etnici su

50

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

naro~ito skloni da duboko iskustvo uvida zamijene za iskustvo prosvjetljenja. Tu zna~ajnu ulogu ima kompetentan voditelj Intenziva, koji ne}e dozvoliti da u~esnik “pobrka” uvid i prosvjetljenje, ve} }e pru`iti neophodnu podr{ku, kontakt i ohrabrenje u~esniku da nastavi sa praktikovanjem tehnike, u isto vrijeme potvr|uju}i, prihvataju}i i razumijevaju}i ono {to je u~esnik do`ivio. Kada ka`em kompetentantan voditelj, mislim na osobu koja je sama u~estvovala na ve}em broju Intenziva, koja je i sama imala dovoljno duboka direktna iskustva, ali se i temeljno teorijski i prakti~no upoznala sa metodologijom Intenziva, odnosno zavr{ila neku formu treninga kod kvalifikovanih trenera, odnosno iskusnih voditelja Intenziva. Takav trening uklju~uje studij materijala o Intenzivu, polaganje prakti~nih ispita iz razli~itih aspekata vo|enja i organizovanja Intenziva, te u~estvovanje, asistiranje i vo|enje Intenziva pod supervizijom. Cijeli proces mo`e zahtijevati i vi{e godina kako bi se kompletirao. Jednostavnost i snaga tehnike Intenziva mnoge su ponukali da poku{aju voditi Intenzive bez ikakvog prethodnog treninga, izuzev {to su sami u~estvovali na Intenzivima. Uistinu, to nije ne{to nemogu}e, niti je a priori lo{e. Ipak, savjetujem potencijalnim voditeljima Intenziva da ipak kontaktiraju nekog od iskusnih voditelja sa liste u dodatku ove knjige i raspitaju se o mogu}nostima treninga prije nego odlu~e zakazati svoj prvi Intenziv. To je, tako|e smatram, bitno u svrhu o~uvanja sopstvenog samopo{tovanja i reputacije kao voditelja Intenziva. Ja se iskreno nadam da }e se jednog dana uspostaviti i neka vrsta svjetske asocijacije voditelja Intenziva, koja bi radila na o~uvanju standarda i promicanju praktikovanja Intenziva u skladu sa tim standardima, kako bi se onemogu}ilo zloupotrebljavanje ove metode nestru~nim radom. Naime, bez adekvatnog treninga i supervizije, lako je ’skliznuti’ u mnogobrojne gre{ke, a jedna od najve}ih gre{aka je prihvatiti za prosvjetljenje ne{to {to to nije. Duboki uvidi vrlo lako mogu biti zamijenjeni za prosvjetljenje, i neiskusan voditelj tu mo`e vrlo lako pogrije{iti. Za razliku od prosvjetljenja, uvid nije direktno iskustvo istine. Uvid je, kao {to rije~ ka`e, u-vid, uvi|anje ne~ega. U slu~aju uvida, onaj koji uvi|a odvojen je od onoga {to uvi|a, posmatra to sa distance. Tu je osoba, i ono {to ona uvi|a. Zna~i, tu postoji odre|eni proces saznavanja. U slu~aju prosvjetljenja, taj proces ne postoji. Na

51

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

izvjestan na~in nestaju i objekt i subjekt, i onaj koji spoznaje i ono {to se spoznaje. Na izvjestan na~in, onaj koji spoznaje i ono {to se spoznaje ulaze u svojevrsno stanje jedinstva, bez bilo kakvog indirektnog procesa. Ljudi mogu imati najrazli~itije vrste uvida na Intenzivima. Mogu, na primjer, uvidjeti ne{to o svojim odnosima sa drugima ~ega ranije nisu bili svjesni, mogu otkriti kako funkcioni{e njihov um, mogu uvidjeti {ta je to komunikacija izme|u ljudi, osvijestiti svoje neuroze, spoznati u ~emu su do tada grije{ili u `ivotu i tome sli~no. Mnogi takvi uvidi imaju trajnu korist za osobu koja ih je do`ivjela. Ponekad se ~ini da je samo to dovoljno da opravda trud rada na Intenzivima. Ali, prava nagrada tek slijedi, za one koji istraju sa radom tehnike. Obi~no, nakon {to se prezentiraju svi nau~eni odgovori, iscrpi logika, prezentiraju sje}anja i drugi dublji, poluskriveni ili skriveni sadr`aji uma, nakon {to osoba za svoj trud biva nagra|ena vrijednim uvidima, ve}ina ljudi u|e u fazu – praznine. Drugim rije~ima, koliko god se trudio da radi tehniku, zna~i imao namjeru da direktno do`ivi ko je on i bivao otvoren za sebe, direktno iskustvo sebe i bilo {ta drugo {to mo`e da se pojavi – ni{ta se ne doga|a. Ni{ta ne dolazi u polje svijesti, nema sadr`aja, nema misli, nema uvida, nema ni~ega. To stanje je pokazatelj toga da je osoba vrlo blizu da direktno iskusi istinu. Razlog za{to se takvo stanje javlja jeste to {to osoba jo{ uvijek, naj~e{}e nesvjesno, poku{ava da na neki indirektan na~in iskusi ko je ona. Recimo, da vidi, ili osjeti. To stanje ~esto obeshrabri mnoge, i potrebno je mnogo podr{ke i ohrabrenja od strane voditelja i osoblja na Intenzivu da u~esnik istraje kroz ovu svojevrsnu duhovnu pustinju. Jedini lijek je nastaviti raditi tehniku bez obzira na sve. Tehnika je, u ovom slu~aju, poput kamile koja putnika vodi kroz pustinju, u pravcu oaze i zdenca svje`e vode. Obeshrabriti se ovom fazom i odustati od striktnog rada tehnike i zamijeniti to ne~im “zabavnijim” isto je kao sjahati sa kamile i krenuti pje{ice, nekim svojim pravcem. Takav putnik nikada ne}e sti}i do oaze. Pravilna pomo} u ovom slu~aju jeste uputiti u~esnika da nastavi raditi tehniku i odustane od svakog, ma kako suptilnog, poku{aja da vidi ili na bilo koji drugi na~in indirektno iskusi istinu. Treba te`iti direktnom i samo direktnom iskustvu. Tako|e, potrebno je ohrabriti u~esnika da prihvati istinu takva kakva jeste, da prihvati ono {to je o~igledno, da odustane od poku{aja da prona|e ne{to drugo, tamo negdje...

52

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Nakon ove faze, kada se njihov um izmori jalovim poku{ajima da se percipira istina, mnogi u~esnici u|u u fazu fenomena. To mogu biti razli~iti oblici psihi~kih fenomena. Mogu se pojavljivati razne, ~esto zavodljive, vizije kada se zatvore o~i. Mogu se po~eti osje}ati razne senzacije u tijelu, toplota, drhtanje, bu|enje energije. Neki u~esnici iskuse telepatiju ili neki drugi oblik parapsiholo{kih fenomena. Sve to je vrlo relativno, i ovisi od osobe do osobe. Ipak, svi ti fenomeni – ukoliko se jave, to nije pravilo za sve u~esnike – imaju tendenciju da u~esnika “odvuku” od striktnog rada na tehnici. Najbolji lijek je jednostavno – ignorisati ih. Nastaviti raditi tehniku. Mogu se javiti i razli~ita emotivna stanja – smijeh, pla~, radost, tuga, ili pak stanja takvog mira i bla`enstva kakva u~esnik nikada ranije nije do`ivio. Ono {to me je {okiralo na mom prvom Intenzivu jeste da je cijela soba za rad u jednoj pauzi tokom drugog dana li~ila na istureno odjeljenje kakve ludnice. Neki u~esnici su se povremeno, tiho, smijali sebi u bradu. Neki su plakali. Tre}i su {utjeli zatvorenih o~iju duboko uronjeni u svoj unutra{nji svijet. Jedan mladi}, ina~e glumac po profesiji, zatvorenih o~iju je dirigovao nekom nevidljivom orkestru. Gdje sam ja to do{ao, pomislio sam!? Ono {to smatram posebno bitnim jeste da sve to pokazuje da ozbiljan rad na prosvjetljenju, ozbiljna posve}enost kontemplaciji, nije neki apstraktni, hladni duhovni proces u kojem nema strasti, smijeha ili suza. To nije ne{to {to se de{ava odvojeno od `ivota, odvojeno od svih na{ih uobi~ajenih slabosti, strahova, patnji i po`uda. Naprotiv, otkrivanje na{e istinske prirode ne vodi izvan i pored svih tih sadr`aja, ve} kroz njih. To je na~in na koji istinski rastemo i sazrijevamo. Na~in na koji uistinu po~injemo razumijevati i cijeniti sve aspekte na{ih ovozemaljskih `ivota. Na kraju, na samom “pragu” prosvjetljenja, mnogi u~esnici suo~e se sa kona~nim, krajnjim barijerama ka direktnom iskustvu istine. “Te krize podrazumijevaju odre|enu vrstu borbe izme|u onoga {ta ego `eli i kako stvari stvarno jesu”, pi{e Lawrence Noyes. “Na primjer, ego `eli da u~ini da se dogodi prosvjetljenje, ali ne mo`e. U tim trenucima ego pro`ivljava smrtnu krizu vri{te}i i udaraju}i u o~aju. Ta kriza ponekad mo`e biti povezana i sa egzistencijalnim brigama: ’Ako nastavim, umrije}u, ili }u poludjeti, nesta}u, svi }e me odbaciti!’ Ove krize, do kojih je do{lo prirodnim putem, test su ne~ije zainteresovanosti za istinu i

53

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

predstavljaju ta~ku izbora: da li uistinu `eli{ istinu ili }e{ da se povu~e{?” Najsavr{enija situacija na Intenzivu jeste kada neko `eli istinu radi same istine. Mnogi do|u na Intenziv i `ele do`ivjeti prosvjetljenje, ali negdje u pozadini njihovog uma le`e razni dodatni motivi: mo`da }e ih prosvjetljenje u~initi boljim ljudima, ili im pomo}i da ih ljudi vi{e vole, da budu vi{e cijenjeni, mo`da }e svom uobi~ajenom repertoaru ego uloga dodati i onu “prosvjetljenog bi}a”. Sve to nije stvarna prepreka iskustvu prosvjetljenja. Ako u~esnik tokom rada tehnike postane svjestan nekog od tih skrivenih motiva, uvijek to mo`e iskomunicirati svom partneru i nastaviti raditi tehniku. Ipak, “naj~istija” situacija je ona kad neko samo `eli istinu radi same istine. To je najvi{a vrsta posve}enosti, i nisam siguran u to koliko ljudi u savremenom svijetu ima tu vrstu posve}enosti. To je, zaista, posebna vrsta ljudi. Postoji jedna lijepa pri~a iz japanske tradicije koja ilustruje tu ~istu, neuslovljenu glad za Istinom. Pri~a kazuje kako je jednom, u davna vremena, jedan poznati manastir pohodio mladi} koji je ~uo da je tamo{nji u~itelj duboko prosvijetljen i mudar, te je po`elio da se zaredi ne bi li i sam postigao prosvjetljenje. Na svoju veliku radost bio je primljen, i odmah je, kao i svi novaci, dobio metlu u ruke, kako bi manastirsko dvori{te odr`avao ~istim i urednim. I, sve bi to bilo u redu, da se mladi} nije sa metlom u ruci zadr`ao skoro godinu dana, a da nijednom nije meditirao, niti je ~uo neku poduku. Naravno, postao je nestrpljiv, i sve vi{e se pitao da li }e uop{te dobiti ono {to tra`i, njegovim umom su kolale razne opre~ne misli i odluke. Stari monah, nastojnik manastira, vidio je mladi}evo svakodnevno vrpoljenje, i jednom ga pozva da ga otprati do obale rijeke. Mladi} se izuzetno obradova, baci metlu i po|e za u~iteljem. «Sada }e me nau~iti prvu lekciju», pomisli on. Kada su stigli do obale rijeke, u~itelj zagazi u vodu, a odmah za njim i uzbu|eni neofit. Kada su zagazili u vodu do struka, u~itelj se zaustavi. «Da, to je to», pomisli mladi}. No, prije nego {to je i uspio pomisliti ne{to drugo, u~itelj ga naglo uhvati za glavu i vrat i potopi pod vodu, ~vrsto ga dr`e}i. «[ta god je ovo», pomisli mladi}, «u~itelj }e me sada ne{to nau~iti». Ali, sekunde su prolazile, a ni{ta se nije de{avalo. Kada je osjetio da mu se plu}a ve} po~inju umarati, mladi} pomisli da je u~itelj nekoga ugledao na obali, da je

54

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

mo`da zapodijenuo neki razgovor, te kako bi ga podsjetio na svoje prisustvo, mladi} ispusti nekoliko mjehuri}a vazduha, ne bi li skrenuo u~iteljevu pa`nju. Ali, avaj, ni{ta se ne dogodi. Tada mladi} po~e da razmi{lja. «Mo`da on uop{te i nije pravi u~itelj», pomisli. «Sve je ovo ~udno... bolje da iza|em». Me|utim, kada je poku{ao da izroni, nije mogao. U~itelj ga je ~vrsto dr`ao, ~eli~nim stiskom, i mladi} se nije mogao osloboditi. On po~e da se otima, poku{avaju}i se boriti. «Znao sam ja od po~etka da je on neki ludak», urlao je mladi} u sebi. «Vidio sam ja to odmah, nije on nikakav u~itelj, ovo je prevara...» I u tom otimanju on polako po~e da gubi svijest. I tren prije nego }e sasvim ispustiti zrak, prije nego mu voda po~ne puniti plu}a, u~itelj ga jednim hitrim, naglim potezom izvu~e na povr{inu. Bez razmi{ljanja, automatski, mladi} duboko udahnu, skoro uz krik: «Aaaaah...» «Vidi{», re~e mu u~itelj. «Kada bude{ `elio istinu i samo istinu, onoliko koliko si sada `elio taj vazduh, tada }e{ se prosvijetliti». Kona~ne krize, barijere na putu ka prosvjetljenju, poput straha od smrti, zaista su test toga koliko neko `eli istinu radi same istine, a koliko u njegovom ili njenom umu jo{ uvijek prevladavaju neki drugi motivi zbog koje ta osoba `eli da do`ivi prosvjetljenje. Sje}am se jedne prijateljice koja je do`ivjela direktno iskustvo na svom prvom intenzivu. Kasnije, kada mi je pri~ala o tome, rekla mi je da je u krajnje utu~enom stanju oti{la do voditelja. “Umrije}u”, zavapila je. ^ovjek koji je vodio taj Intenziv, vrlo iskusan voditelj sa mnogo ljubavi i kontakta za u~esnike, jednostavno je odgovorio, bez mnogo obja{njavanja: “Onda umri”. Ona je bila {okirana, ali je shvatila da se radi o krizi. Nastavila je raditi tehniku i kasnije je do`ivjela direktno iskustvo. Postoji bezbroj na~ina na koje }e na{ um tokom ovog procesa da poku{a da nas odvrati od rada tehnike, od direktnog iskustva. U stvari, mo`emo re}i da je prva i osnovna barijera ka postignu}u prosvjetljenja na Intenzivu ne raditi tehniku. Na kraju se sve svede na to. Zato je potrebno ignorisati razne neuroti~ne i iracionalne

55

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

impulse i nastaviti bez obzira na sve {to odvla~i na{u pa`nju od tehnike i neumoljive namjere da direktno do`ivimo sebe, `ivot ili drugog, ovisno sa kojim pitanjem radimo. Intenziv je tako strukturisan da pru`a sve neophodne uslove da se taj zadatak izvede. I onda, kada u~esnik istraje kroz sve prepreke, eventualno }e do`ivjeti ono zbog ~ega je i do{ao na Intenziv – prosvjetljenje, odnosno direktno iskustvo istine.

56

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Prosvjetljenje: direktno znanje istine

Do sada smo mnogo puta upotrijebili rije~ “prosvjetljenje”. Ipak, {ta je to? Kakva je to vrsta iskustva? Da li je to ne{to {to je rezervisano za mali broj posve}enih, “posebnih” ljudi, ili ne{to {to svi mo`emo iskusiti? Da li je to, opet, ne{to {to bi svi trebali iskusiti? Sama rije~, doslovno, zna~i unijeti svjetlo negdje gdje je do tada bila tama, tako da se mo`e vidjeti. Tu, o~ito, imamo opisni na~in obja{njavanja koji ukazuje na to da se spoznalo, vidjelo, ne{to {to je do tada bilo nepoznato, da je neko postao svjestan ne~ega ~ega do tada nije bio svjestan. Ipak, postoje mnogi na~ini kako neko mo`e postati svjestan ne~ega ~ega do tada nije bio svjestan, a da to nije prosvjetljenje. Uvid, kao cilj mnogih, ako ne svih psihoterapeutskih metoda i {kola, ima za posljedicu da ~ovjek postane svjestan ne~ega ~ega do tada nije bio svjestan. Ipak, uvid nije isto {to i prosvjetljenje. [ta je to {to prosvjetljenje ~ini tako posebnom, specifi~nom vrstom iskustva? To je to {to iskustvo prosvjetljenja ne podrazumijeva bilo kakav indirektni proces spoznavanja: osje}aj, intuiciju ili ne{to sli~no. Na{ uobi~ajni, svakodnevni na~in spoznavanja stvarnosti je uvijek putem nekog procesa. Tu su fizi~ki procesi opa`anja – ~ula vida, sluha, mirisa, dodira i okusa – te mentalni procesi mi{ljenja ili intuitivni i osje}ajni, emotivni procesi. Tu smo uvijek mi, onaj

57

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

koji opa`a, te ono {to se opa`a, uz bilo koji od gore pomenutih na~ina opa`anja. ^ak i sebe indirektno do`ivljavamo kroz neki proces: osje}amo se, posmatramo se, mislimo o sebi itd. U na{im `ivotima uvijek je prisutna neka vrsta samoopa`anja. [to je vi{e takvog indirektnog opa`anja, indirektnog spoznavanja samog sebe, `ivota i drugih – {to vi{e idemo u tu krajnost – {to je vi{e na{ proces samospoznavanja zasnovan na takvim indirektnim procesima, to vi{e vodi osje}aju samootu|enja, osje}aju da je to neko drugi ili ne{to drugo {to `ivi na{ `ivot. Kao da svoj `ivot posmatramo na filmskom platnu, kao da to nismo stvarni mi koji `ive. I tu smo u velikom predvorju ne~ega {to se savremenim rje~nikom zove neuroza. Dobar na~in da se u nekoliko rije~i defini{e prosvjetljenje jeste re}i da je to direktno iskustvo istine. Nakon vi{e od trideset godina koje je proveo intenzivno praktikuju}i yogu, odnosno metod meditacije poznat kao «prirodna meditacija», najnapredniji oblik spiritualne prakse, Berner je nedavno revidirao gornju definiciju, odnosno postao je jo{ precizniji u tome {ta je, u stvari, prosvjetljenje i kako ga najbolje izraziti rije~ima. Berner sada ka`e da je prosvjetljenje svjesno stanje direktnog znanja samog sebe onakvog kakav uistinu jesi. On je prestao koristiti rije~ «iskustvo» jer ta rije~, ipak, implicira neku vrstu procesa, do`ivljaja koji implicira nas (subjekt), te ono {to se do`ivljava (objekt). Znanje o kojem Berner govori nije, naravno, intelektualno, niti logi~ko znanje, ve} direktno znanje, znanje ne~ega direktno, bez procesa, bez posrednika. To je ona vrsta znanja o kojoj su govorili mediteranski gnostici s po~etka na{e ere (gnosis, gr. znanje). «Iskustvo direktnog znanja je jednostavno samo znati ne{to, kao kada znate ne{to {to ne zahtijeva nikakav mentalni proces – na primjer znati svoje ime, ili gdje se nalazi kuhinja u va{oj ku}i, ili kako voziti bicikl», pi{e Berner. «Ipak, direktno znanje se razlikuje od gore datih primjera u tome {to se do svega gore pobrojanog do{lo u~enjem... dok je na{a su{tinska, osnovna sposobnost da imamo direktno znanje bezvremena». «Kada imate iskustvo prosvjetljenja», pi{e dalje Berner, «vi znate svoje istinsko sopstvo na sli~an na~in kao {to znate svoje ime, to jest direktno, bez procesa rezonovanja ili prisje}anja.U tom iskustvu vi ste tako|e svjesni stvarnog sebe

58

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

kakvi uistinu jeste – nefizi~ki entitet koji ima mo} izbora, odnosno slobodnu volju, koji je bez uzroka, bezvremen, i bez lokacije u prostoru. Svjesno, direktno znanje dogodi se onda kada neko direktno spozna samog sebe, jer onaj koji zna i ono {to se zna isto je. Ta istost proizvodi ta~an odraz sopstva sopstvu, na isti na~in na koji ogledalo daje ta~an odraz lica onome koji gleda u njega. ’Ja sam ja’ je najuobi~ajeniji izvje{taj pojedinca koji se prosvijetlio o tome ’ko’ on jeste. Kada imate direktno znanje istinske prirode nekog drugog, vi do odre|enog stupnja uvijek ostajete ’u tami’. ^ak i kada ste preplavljeni divljenjem za zra~e}u i neizrecivu bo`anstvenost drugog, drugi uvijek ostaje ’drugi’, i stoga ga opa`ate kao ne{to, iako kao vrlo suptilno ’ne{to’. Zbog toga {to drugoga ne mo`ete znati direktno iz perspektive prvog lica, vi ne mo`ete biti svjesni samog tog pojedinca. Ne mo`ete imati samosvjesno iskustvo prosvjetljenja drugog pojedinca. Iz tog razloga, prosvjetljenje mo`e biti samo svjesno, direktno znanje samog sebe». To je razlog za{to Berner danas savjetuje da se na Intenzivima radi samo sa dvije instrukcije, odnosno pitanja: «Ko sam ja» i «[ta sam ja». Jo{ 1993, kada je povodom 25-ogodi{njice od odr`avanja prvog Intenziva odr`ao govor o tome koje preporuke daje voditeljima i u~esnicima, Berner je savjetovao da se vi{e ne radi sa pitanjem «[ta je `ivot». Njegovo obja{njenje je jednostavno da je `ivot – iluzija! «@ivot je iluzija», ka`e Berner. «U stvarnosti, ne postoji ’`ivot’, postojimo samo Mi. Tako, kontemplirati `ivot zna~i kontemplirati iluziju. To je korisno ~initi u smislu da kada kontemplator uvidi da nema `ivota, za njega ta iluzija biva raspr{ena. To je vrlo duboka i va`na realizacija, ali nije prosvjetljenje». Tom svom gledi{tu Berner je sada dodao i to da se na Intenzivima prosvjetljenja ne koristi ni pitanje «[ta je drugi», {to je gore obja{njeno Bernerovim rije~ima. On sada prihvata, usko gledaju}i u definiciju rije~i, da prosvjetljenje mo`e biti isklju~ivo samoprosvjetljenje, odnosno kao {to je i rekao u gore navedenoj definiciji: svjesno stanje direktnog znanja samog sebe onakvog kakav uistinu jesi. Istina, Berner ne odbacuje da se radi sa ovim, ili nekim drugim pitanjima, ali sada tra`i od potencijalnih voditelja da takve intenzive ne zovu Intenzivima prosvjetljenja, ve} da im daju neke druge nazive. «Prosvjetljenje je posebno stanje i zaslu`uje da bude priznato kao takvo time {to }e

59

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

se odr`avati isklju~ivo Intenzivi prosvjetljenja kojima je cilj prosvjetljenje i samo prosvjetljenje», ka`e Berner. «Oni koji po{tuju Istinu privla~e blagoslove Sviju Nas». ^ini se da je rije~ “prosvjetljenje” u {iru upotrebu u zapadnom svijetu u{la zahvaljuju}i radovima njema~kog filozofa [openhauera. Kori{tena je ~esto i u kontekstu radova francuskih prosvjetitelja iz 18. vijeka, poput Voltera, perjanice evropskog prosvjetiteljstva. Ipak, taj termin, onako kako se koristi u kontektu zapadne civilizacije, odnosno savremene evropske filozofije, nema nikakve veze sa onim o ~emu ovdje govorimo. U isto~nim filozofijama koje imaju dugu tradiciju prepoznavanja te vrste iskustva postoje razni termini za prosvjetljenje i nijedan u sebi ne sadr`i asocijaciju na svjetlost. U stvari, ti nazivi uglavnom upu}uju na jedinstvo onoga koji iskustvo do`ivljava i onoga {to se do`ivljava. “Direktno” zna~i bez bilo kakvog procesa. Za um je prakti~no nemogu}e da to logi~ki razumije. U prirodi uma je da spoznaje putem nekog spoznajnog procesa. Za um, svako iskustvo je indirektno iskustvo, jer podrazumjeva proces kojim se to iskustvo sti~e. Direktno iskustvo je, stoga, apsurd za um i za logiku. Logi~ki posmatrano, direktno iskustvo ne mo`e postojati, jer bi to – po uobi~ajenoj logici – bilo jednako tvrdnji da dva objekta mogu zauzimati isti prostor, ili da jedan objekat istovremeno mo`e biti na dva mjesta. To je naravno nemogu}e u logi~kom svijetu strukturisanog vremena i prostora. No, direktno iskustvo neovisno je o zakonitostima vremena, prostora i uma. Tako|e, u na{oj definiciji postoji jo{ jedna rije~ koja je neugodna za um, i koja je od pamtivjeka uzrok mnogih nesporazuma, kontroverzi i problema me|u ljudima: to je istina. Mnogi ljudi su skloni vrlo vatreno braniti tezu da istina ne postoji, bar ne kao kona~na, apsolutna istina. “Svako ima svoju istinu” danas je popularna uzre~ica, posebno u dru{tvima demokratske politi~ke orijentacije. Ovdje pod rije~ju istina jednostavno podrazumijevamo kona~nu stvarnost, ono kako stvari zaista jesu, bez obzira {ta mi mislili ili `eljeli. U kontekstu rada na Intenzivu podrazumijevamo da postoji to ko i {ta mi zaista jesmo, te da je to, tu stvarnost, tu realnost, kakva god ona bila, mogu}e spoznati, iskusiti, i to direktno. Mnogim ljudima takav cilj djeluje neostvariv, ili u najboljem slu~aju ostvariv samo

60

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

uz pomo} kakvih nadnaravnih sila. Ipak, hiljade godina tradicije meditacije, prvenstveno na istoku, kazuju nam da je taj cilj ostvariv. I, zapravo, jeste. Mnogi ljudi u`ivaju u njemu. Jedno od najbolje dokumentovanih iskustava prosvjetljenja u istoriji ljudske rase jeste bilo Budino prosvjetljenje. Njegovo direktno iskustvo stvarnosti osnov je prakti~ne filozofije/religije koju danas zovemo budizam. I mnogi ljudi su, dugo nakon Budinog vremena, do`ivjeli kvalitativno ista iskustva koja je imao i Buda, praktikuju}i po njegovim uputama. Ako je to tako, za{to onda nismo svjedoci toga da u~esnici Intenziva postaju za~etnici tako dubokih filozofskih/religioznih {kola kao {to je bio Buda? Od 1968. do danas trebali bi imati bar po desetak Buda u svakoj dr`avi Zapada. Prvo, Buda nije svom cilju posvetio samo tri dana ili nekoliko puta po tri dana, ve} cijeli svoj `ivot. Drugo, Budino iskustvo prosvjetljenja je o~ito bilo izuzetno duboko. Toliko duboko da je osnov filozofije koja postoji ve} 2.500 godina i koja je promijenila ne samo `ivote sljedbenika, ve} `ivote cijelih dr`ava i civilizacija. Od Budinog vremena do danas postojali su mnogi drugi sljedbenici Budinog u~enja koji su imali podjednako duboka iskustva prosvjetljenja. Ipak, svako od njih cijeli je `ivot, beskompromisno i bez ostatka, posvetio prosvjetljenju. Intenziv je, pak, samo trodnevni seminar koji nudi realne prilike da se do`ivi kvalitativno isto iskustvo. Ali, dosada{nja praksa nam pokazuje da to nije iste one dubine kao {to je bilo i Budino iskustvo. Ipak, prosvjetljenje je uvijek prosvjetljenje. Ne postoje razli~ite vrste prosvjetljenja. To je uvijek jedno i isto direktno iskustvo istine, stvarnosti, razlika je samo u dubini tog iskustva. Mo`emo to uporediti sa dvojicom seljaka koji rade na brdu, sa svojim vo}kama. Jedan je bli`i vrhu, drugi je bli`i podno`ju. Tada onaj bli`i vrhu ugleda tre}eg seljaka kako im se primi~e cestom. “Vidi”, viknu on onom dole, “neko ide. Nosi {e{ir. Ali ne vidim ko je”. Onaj {to je bli`i podno`ju odvrati: “Da, vidim ga. To je na{ kom{ija. Nosi korpu za vo}e”. Obojica su vidjeli istog ~ovjeka. Ali, jedan od njih vidio je vi{e od onog drugog. Druga usporedba je sa penjanjem na planinu. Onaj {to je na ~elu kolone vidi vi{e

61

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

i dalje od onog {to je na kraju kolone, iako gledaju isti krajolik. Ni u jednom ni u drugom slu~aju ne mo`emo re}i da se radi o razli~itim iskustvima. Razlika je samo u dubini spoznaje. Moram napomenuti da to ne zna~i da mo`da neko ne}e, u~estvuju}i na Intenzivima, do`ivjeti prosvjetljenje iste dubine kao {to je bilo Budino. Vjerovati to, zna~ilo bi u~estvovati na Intenzivu sa predubje|enjima, a predubje|enja su glavni d`elat istine. Charles Berner, tvorac Intenziva, o~ito je imao izuzetno duboka iskustva prosvjetljenja u~estvuju}i na Intenzivima. U stvari, tokom svoje karijere duhovnog u~itelja, ~esto je demonstrirao takvu dubinu spoznaje stvarnosti da se autor ovih redova ~esto pitao nije li on pravi primjer samoostvarenog pojedinca savremenog doba. No, sam Berner ipak najbolje zna da li je to tako ili ne. Danas, u vrijeme pisanja ove knjige, on se sasvim povukao iz javnosti, i `ivi u Australiji, okru`en nekolicinom ljudi koji se brinu o njegovim fizi~kim potrebama, a on svo preostalo vrijeme provodi u meditaciji i, navodno, pisanju. Iskustvo prosvjetljenja mo`e svako imati, ~injenicom same svoje prirode. Samom ~injenicom na{eg postojanja, ~injenicom da smo ovdje, ro|eni i `ivi u tijelu, mi mo`emo imati iskustvo prosvjetljenja. To nije neko tajno, misti~no iskustvo rezervisano za malobrojne i “posve}ene”. To je na{e iskonsko duhovno naslije|e, nosimo ga sa sobom jednako kao {to svi imamo istu sposobnost da nau~imo da govorimo, ~itamo i pi{emo. To je smisao budisti~ke izreke da svi imamo “Buda prirodu” tj. “prirodu Bude”, sposobnost da se probudimo, da do`ivimo prosvjetljenje. Iako svako od nas pojedina~no stvara i odr`ava svoje sopstvene iluzije, la`i i zablude, svi zajedno dijelimo istu stvarnost. A tu stvarnost svako od nas mo`e spoznati, direktno iskusiti, jer smo svi ve} u njoj. Svako od nas je ve} dio `ivota, niko nije izvan njega. To je, opet, smisao izreke u nekim duhovnim {kolama da smo, u osnovi, svi ve} prosvjetljeni, ali toga nismo svjesni. Tako|e, ne postoji na~in na koji se direktno iskustvo mo`e silom izazvati. Drugim rije~ima, ne postoji na~in na koji se mo`e u~initi da se neko prosvijetli. Kada bi to bilo mogu}e, to bi zna~ilo da postoji metod, proces, postupak, jedno posebno kako izazvati prosvjetljenje, da postoji neki recept, a to je u suprotnosti sa definicijom prosvjetljenja kao direktnog iskustva istine, tj. iskustva koje se ne de{ava

62

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

kroz neki proces opa`anja subjekt-objekt. Kroz cijelu istoriju ljudske rase ljudi su poku{avali na razne na~ine izazvati iskustvo prosvjetljenja: molitvom, obo`avanjem bo`anstava, gladovanjem, povla~enjem u osamu, te raznim drugim strogostima poput zavjeta }utanja, iznurivanja tijela i sl. Ipak, iskustvo prosvjetljenja nemogu}e je izazvati po volji. Jedino {to je mogu}e u~initi jeste kreirati najpovoljnije mogu}e okolnosti da se iskustvo prosvjetljenja dogodi. Intenziv prosvjetljenja daje takve okolnosti. To je razlog za{to je Intenziv strukturisan tako kako je strukturisan. Ali, da li }e se iskustvo prosvjetljenja dogoditi ili ne, to je stvar izme|u samog prakti~ara i Istine. Taj diskontinuitet, tu apsolutnu prazninu izme|u prosvjetljenog i neprosvjetljenog stanja svijesti nemogu}e je fizi~ki premostiti bilo kojom metodom, tehnikom ili receptom. U nekim duhovnim {kolama taj procjep izme|u Istine i uobi~ajenog stanja svijesti nazvan je “bezdanom”, jer se ne mo`e premostiti logikom. Mo`e se samo presko~iti onim skokom koji se u tradiciji hri{}anskog misticizma naziva “skokom vjere”. Kako je na Intenzivu rije{eno to pitanje kreiranja najpovoljnijih uslova za postignu}e prosvjetljenja razmotri}emo kasnije kada budemo govorili o strukturi i dnevnom rasporedu na Intenzivu. Iz svega do sada navedenog mo`e se lako uvidjeti da je o prosvjetljenju lak{e govoriti u negativnim terminima – to jest {ta prosvjetljenje nije – nego govoriti {ta prosvjetljenje jeste. Jedan na~in da se umu i logi~kom shvatanju pribli`i pojam prosvjetljenja jeste re}i da onaj koji do`ivljava prosvjetljenje i ono {to se do`ivljava ulaze u svojevrsno stanje jedinstva, odnosno da subjekt i objekt prosvjetljenja postaju jedno. U slu~aju samoprosvjetljenja, to bi zna~ilo da ja postajem jedno sa samim sobom - {to je logi~ki besmisleno. U stvari, kao {to je ve} re~eno, svaki poku{aj da se pozitivisti~kim rije~nikom opi{e prosvjetljenje uvijek izlazi izvan okvira logike, i zato je jednostavnije govoriti {ta prosvjetljenje nije. Osim toga, poku{aji da se prosvjetljenje opi{e rije~ima ~esto zavr{avaju kao misti~ne fraze i opisi, nejasne racionalnom umu, poput Isusovog “Ja i Otac smo jedno”. Ve} smo rekli da su predubje|enja “glavni d`elat Istine”. Naime, predubje|enja, unaprijed stvorene ideje o tome kako stvari stvarno jesu, naj~e{}a su suptilna i vrlo

63

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

“opasna” barijera ka postignu}u prosvjetljenja. To zna~i ne biti otvoren za stvarnost takva kakva ona jeste. To je isto kao oti}i u bioskop sa mno{tvom unaprijed stvorenih ideja o tome kakav je film koji }ete gledati, da li je dobar ili lo{, da li glumci tuma~e uloge ovako ili onako, kakva je muzika, scenografija, pri~a... Umjesto da se opustite i dopustite da film bude takav kakav jeste, i u`ivate u njemu. Predrasude su vrlo suptilna forma egoizma. “Kad je prilikom stvaranja svijeta Bog dijelio pamet, nju je najravnomjernije raspodijelio”, glasi jedna stara {ala. “Niko se ne `ali da je ima premalo”. U prirodi je uma da vjeruje da sve zna najbolje, a odbaciti predrasudu isto je kao priznati da ne{to ne znamo. Svako od pamtivijeka te`i da stvarnost bude na onaj na~in na koji on to `eli. Pogledajmo djecu kako se pona{aju kada im ne{to nije po volji. To nije neki poseban oblik pona{anja koji smo razvili pogre{nim odrastanjem. To je u samoj prirodi na{eg uma i tijela da stvarnost poku{avamo oblikovati po na{im sopstvenim te`njama. Ono {to trebamo u~iti u `ivotu, kako odrastamo, jeste da postepeno odustajemo od na{eg ega, od toga da stvari budu samo onako kako mi to ho}emo, ve} da ih prihvatimo takve kakve jesu. U stvari, ~itav proces sazrijevanja ide tim tokom. Od egoisti~nog malog bi}a koje je zainteresovano samo za sebe i svoje potrebe, mi se razvijamo u bi}a koja postepeno prihvataju sve vi{e i vi{e stvarnosti oko sebe prevazilaze}i time vje{ta~ki kreirane granice sopstvenog bi}a. Na kraju umiremo, prevazilaze}i ~ak i fizi~ke granice bi}a. “Mi vje{ta~ki dijelimo na{u svjesnost u razli~ite odjeljke, poput subjekta nasuprot objekta, `ivota nasuprot smrti, uma nasuprot tijela, unutra nasuprot izvana, razuma nasuprot instinkta”, pi{e cijenjeni ameri~ki mislilac Ken Wilber u predgovoru svoje izuzetne knjige No Boundary: Eastern and Western Approaches to Personal Growth. “To uzrokuje sukob iskustva sa iskustvom, `ivota sa `ivotom. Rezultat takvog nasilja, iako poznat pod mnogim drugim imenima, jest jednostavno nezadovoljstvo. @ivot postaje patnja, pun borbi. Ali sve bitke u na{em iskustvu – svi konflikti, tjeskobe, patnje i tuge – stvorene su granicama koje u neznanju mi postavljamo oko na{eg iskustva”. Te granice, o kojima pi{e Wilber, odre|uju na koji na~in do`ivljavamo svijet, i kako ga shvatamo. Odre|uju, prividno, ko smo i {ta smo, i na{em umu mogu izgledati kao kona~na stvarnost. Ipak, te granice nisu nametnute spolja, ve} ih postavljamo

64

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

mi sami. Prosvjetljenje podrazumijeva prevazila`enje tih granica, njihovo ukidanje u jednom trenutku direktne spoznaje stvarnosti koje je izvan i iznad tih granica. Jedan od razloga za{to se ponekad, istina vrlo rijetko, de{ava da ljudi spontano do`ive prosvjetljenje u ekstremnim `ivotnim situacijama (rat, prirodne nesre}e, te{ke bolesti i sl.) jeste {to se u takvim situacijama njihov ego, njihova predubje|enja, njihovi fiksirani stavovi o stvarnosti direktno sudare sa time kako stvari stvarno jesu i u tom sudaru bivaju uni{teni. U stvari, u sukobu izme|u stvarnosti i na{ih ideja o njoj, samo na{e ideje mogu izgubiti. To nam ukazuje da prosvjetljenje nije neki mentalni do`ivljaj. Prosvjetljenje nije ne{to {to se de{ava u na{em umu, ve} izvan na{eg uma. Prosvjetljenje ne ovisi o na{im idejama ili na{im mentalnim procesima. Ne ovisi ni o na{im osje}anjima. Prosvjetljenje nije osje}anje ili emocija. Na{i `ivoti su ve}im dijelom zasnovani na la`ima – to je jednostavno u prirodi uma, takvog kakav jeste. Sebe predstavljamo na ovaj ili onaj na~in, kako bi drugi mislili o nama ovo ili ono, rijetko se predstavljamo takvi kakvi zaista jesmo. U `ivotu lako prihvatamo one stvari koje povla|uju na{im sopstvenim ubje|enjima i predstavama, ali ono {to prijeti da ih ospori odbacujemo i kritiziramo. Druge ljude rijetko prihvatamo takvi kakvi su, nego poku{avamo da ih natjeramo da budu onakvi kako mi to `elimo. Na taj na~in cijeli `ivot po~inje li~iti na igru skriva~a, d`inovsku kosmi~ku pozori{nu scenu na kojoj stalno mijenjamo maske i komuniciramo sa drugim maskama, dok ono {to je ispod njih ostaje nesaznato i skriveno. U stvari, biti u stanju nositi i mijenjati maske po volji, te tako igrati igru `ivota onako kako mi to `elimo, i nije tako lo{e. Problem nastaje onda kada duboko povjerujemo da smo mi ba{ ta maska koju nosimo i kada “zaboravimo” svoju stvarnu prirodu. Klju~na stvar u procesu prosvjetljenja je da ~ovjek mora odlu~iti da prestane lagati. To bi, mo`da, bio klju~ni korak na stazi prosvjetljenja, zavjetovati se na istinoljubivost, zavjetovati se na potpuno odustajanje od laganja. Takav korak predstavlja sjeme cjelokupnog eti~ki ispravnog `ivota, jer podrazumijeva i odustajanje od kra|e, te odustajanje od povre|ivanja drugih, mentalno, verbalno ili fizi~ki. Kra|a je, naime, forma laganja, jer prije svega podrazumijeva iluziju da ego uop{te mo`e ne{to posjedovati, a potom podrazumijeva i la` da mi nismo uzeli to {to smo uzeli.

65

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Maskirani plja~ka{ banke, na primjer, la`e o svom stvarnom identitetu. Povre|ivanje drugih je tako|e vid laganja. To podrazumijeva iluziju da mi uistinu mo`emo ne{to u~initi drugima, iluziju da su drugi ni{ta vi{e do obi~ni objekti koje mi mo`emo okrnjiti ili razbiti kao {to mo`emo razbiti neki kamen ili ciglu. Poku{ati povrijediti drugog zna~i lagati o njihovoj, a time i o na{oj sopstvenoj stvarnoj prirodi, jer se mi po automatizmu prema drugima odnosimo otprilike isto onako kako do`ivljavamo same sebe. U stvari, ako `elite saznati kako vi uistinu sebe do`ivljavate, sasvim iskreno razmotrite {ta uistinu mislite o drugima, kako njih vidite. U tom odrazu ugleda}ete sopstveni odnos prema samom sebi. Intenziv prosvjetljenja je tako strukturisan metod da u~esnika stalno navodi na istinu, i ne ostavlja nimalo prostora za uobi~ajene ego igre prisutne u svakodnevnom `ivotu. Kako u~esnik iz dijade u dijadu sve istinitije, iskrenije iznosi sebe, te na isti na~in prihvata ostale u~esnike Intenziva, njegove uobi~ajene maske po~inju da venu, otpadaju i on se sve vi{e pribli`ava istini, i sam postaju}i sve autenti~niji i iskreniji. To vodi sve dubljim nivoima opu{tenosti, jer la` je osnovni uzrok napetosti. Laganje, jednostavno, kreira napetost. Svako ko je dovoljno dugo bio u nekoj situaciji kada je morao da se pretvara, da krije svoja stvarna osje}anja i stavove, zna o ~emu govorim. Istina osloba|a i unosi mir i opu{tenost u `ivot. Iskustvo prosvjetljenja ne zna~i da time neko postaje druga~iji, da postaje druga~iji ~ovjek nego {to je bio, da postaje neko drugi. Kao posljedica prosvjetljenja mo`e se promijeniti ne~iji `ivot, ali ti uvijek ostaje{ ti. Samo sa ne{to vi{e razumijevanja i svjesnosti nego ranije. Da li to zna~i da iskustvo prosvjetljenja uvijek ostaje sa nama, te da li time postajemo savr{enija bi}a? To zavisi od vi{e faktora, prvenstveno od dubine iskustva, te od ne~ije spremnosti da svoj `ivot promijeni i uskladi sa istinom koju je do`ivio. Da li to zna~i napu{tanje nezadovoljavaju}ih odnosa sa drugima, promjenu posla, nove hobije, druga~iji dnevni raspored, napu{tanje starih navika… Sve to zavisi od osobe do osobe. Ali, li~ni napredak se zaustavlja do onog stepena do kojeg osoba nije voljna da se mijenja. Promjena je osnovno stanje u univerzumu. Sve se mijenja, sve te~e. ^ovjek treba biti voljan da mijenja svoj `ivot u skladu sa istinom koju je do`ivio, ina~e }e stagnirati i zasnovati svoj `ivot na neistini, a to mo`e voditi samo osje}anju neispunjenja, nezadovoljstva i frustracije. Jedan na~in da se ovo ka`e jeste da ~ovjek svoje iskustvo prosvjetljenja mora inte-

66

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

grisati u `ivot, kako bi od njega imao neke koristi. Ina~e, to }e samo ostati lijepo sje}anje kojem se ~ovjek mo`e iznova vra}ati kada je sam, ali ne}e postojati nikakav vidljiv napredak u njegovom `ivotu. Jedan od najboljih na~ina za integrisanje iskustva prosvjetljenja u `ivot jeste redovna, svakodnevna spiritualna praksa, te religiozan na~in `ivota. Ipak, ima mnogo ljudi koji jednostavno u~estvuju na Intenzivima bez da slijede neki poseban duhovni sistem, i koji su zadovoljni sa tim. Tako|e, ne bih `elio stvoriti utisak da ~ovjek mora o~ekivati drasti~ne promjene u `ivotu kao posljedicu prosvjetljenja. To mo`e biti tako, ali i ne mora. Mnogi ljudi jednostavno nastave `ivjeti svoje `ivote kao i do tada, ali sa dubljim osje}anjem unutarnjeg zadovoljstva i ispunjenosti nego ranije. Postoji jedna stara izreka u Zen budizmu, koja ka`e: “Prije prosvjetljenja brda i rijeke bili su mi samo brda i rijeke. Sada, nakon prosvjetljenja, brda i rijeke su mi i dalje samo brda i rijeke”. Ipak, morate biti voljni da prihvatite promjenu, ina~e }ete stagnirati. Na kraju bi mo`da bilo dobro jo{ se jednom osvrnuti na pitanje koliko }e iskustva prosvjetljenja sa Intenziva «ostati» sa nama, ho}e li uvijek «izblijediti» do odre|enog stepena i pretvoriti se samo u lijepo sje}anje, {to su primijetili mnogi u~esnici Intenziva? Kao {to je u svojoj knjizi lijepo primijetio Lawrence Noyes, iskustvo prosvjetljenja ne «blijedi», niti «odlazi» od nas. Istina je kona~na i apsolutna. Ispravnije bi bilo re}i da smo to mi koji «odlazimo» od Istine, s obzirom na okolnosti na{eg `ivota, te podsvjesne izbore koje pravimo. Naime, prosvjetljenje podrazumijeva da smo u jednom trenutku uspjeli odbaciti svoje uobi~ajene barijere, svjesne i podsvjesne, koje su nas onemogu}avale da direktno iskusimo Istinu. Me|utim, nakon {to smo se privremeno deidentifikovali od tih raznih stanja bi}a i direktno iskusili svoju stvarnu prirodu, mi se po automatizmu (nesvjesni mehanizam) vra}amo u ta ista stanja bi}a, koja za nas, u na{im `ivotima, imaju odre|enu svrhu i od kojih ne odustajemo tako lako, sve dok tu svrhu ne ispunimo (iako su te svrhe ponekad sasvim neostvarive, odnosno neuroti~ne). I tako, {to se vi{e vratimo u te svoje uobi~ajene svjetovne igre, to }emo se vi{e udaljiti od Istine koju smo iskusili. Kako na{ ego ne}e da prizna svoju nesavr{enost i odgovornost za takvo stanje stvari, mi tvrdimo kako je prosvjetljenje «izblijedilo» i «oti{lo», a u stvari smo to mi koji smo «izblijedili» i «oti{li» od Istine. Stoga se ~ini da je jako va`no nakon Intenziva provesti neko vrijeme kontempliraju}i o tome {ta

67

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

smo iskusili, te kako svoj `ivot ubudu}e mo`emo {to bolje prilagoditi tome {to smo iskusili, kako to iskustvo mo`emo {to potpunije «unijeti» u `ivot. Tako|e, potrebno je zapo~eti sa nekom vrstom redovne duhovne prakse, koja }e pomo}i pojedincu da krene u pravcu ve}eg jedinstva sa Istinom, bez obzira kojoj religiji ili duhovnoj {koli nominalno pripadao.

68

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Barijere ka prosvjetljenju

Kako se ~ovjek po~ne pribli`avati istini - nakon {to donese odluku da odbaci teret neistine - njegov um, tijelo i osje}anja, odnosno njegov ego, po~nu reagovati. Pojave se krize, barijere na putu ka prosvjetljenju. Barijere mo`emo u principu podijeliti na tjelesne, mentalne i emotivne, te na jednu kona~nu, krajnju barijeru ka prosvjetljenju. Ove barijere dobro su poznate ve} hiljadama godina. Intenziv nije neka “instant” metoda koja u~esnicima nudi da “brzo” i “lako” do`ive prosvjetljenje, te na neki magi~ni na~in zaobi|u razli~ite krize i barijere koje ih ~ekaju na putu ka Istini. Na `alost, ne postoji takav zaobilazni put. Ne postoji pre~ica do prosvjetljenja. Svi moraju pre}i isti put, br`e ili sporije. Intenziv nudi samo vrlo brz napredak. Predubje|enja, unaprijed stvorene ideje o istini, o ~emu smo govorili ranije, predstavljaju naj~e{}i oblik mentalnih barijera ka Istini. To jednostavno zna~i uzeti odre|enu ideju, koncept i ~vrsto vjerovati da je to tako, da je to istina, stvarnost. U takvoj situaciji ~ovjek svoje ideje pretpostavlja stvarnosti. “Postoji, na primjer, ideja jabuke”, pi{e Lawrence Noyes. “Mo`ete imati sasvim ta~nu ideju jabuke u svojoj glavi. Ali ne mo`ete je fizi~ki zagristi. Mo`ete zagristi samo stvarnu jabuku. To je velika razlika. Te{ko mo`ete u svom umu ili mozgu imati stvarne jabuke. Mo`emo imati ta~nu ideju o tome {ta je jabuka, ali ni{ta od ~ega mo`emo napraviti stvarnu pitu”. Biti otvoren, kao dio tehnike prosvjetljenja, izme|u ostalog zna~i prepoznati i odbaciti svoja predubje|enja, unaprijed stvorene ideje. To ne zna~i da zauvijek

69

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

odbacite, pogazite svoje omiljene filozofske koncepte. To jednostavno zna~i da ih se prestanete tako gr~evito dr`ati i dopustite sebi da iskusite i ne{to drugo, druga~ije. Ako su ti koncepti Istina, oni }e ostati sa vama i nakon Intenziva. No, ako su neistina, a vi se nastavite dr`ati za njih, ne}ete biti u mogu}nosti da iskusite Istinu. Na Intenzivu to prakti~no zna~i da kada postanete svjesni da se “dr`ite” za neko predubje|enje, da imate neku unaprijed stvorenu ideju o sebi, `ivotu ili drugima, da je jednostavno saop{tite, iskomunicirate partneru tako da on to mo`e {to bolje razumjeti, a onda da nastavite raditi tehniku bivaju}i otvoreni za istinu kakva god da jeste. To, naravno, iziskuje odre|enu dozu duhovne hrabrosti, hrabrosti da budete voljni iskusiti ne{to sasvim novo, postati svjesni ne~ega sasvim novog, ~ega ranije niste bili svjesni. Jedna posebna forma mentalnih barijera su zadr{ke, odnosno nevoljnost da ne{to {to nam se javlja kao posljedica rada tehnike iskomuniciramo svom partneru. Recimo da vam se pojave misli u vezi sa seksom, ili nasiljem, ili bilo ~im drugim {to niste spremni iskomunicirati partneru iz straha da drugi ne pomisle ne{to lo{e o vama. Na taj na~in vi, zapravo, odr`avate odre|enu la`nu, idealizovanu sliku o sebi, i sada, kada njeno postojanje dolazi u pitanje vi se suo~avate sa krizom: re}i istinu ili ne, otkriti {ta je stvarno prisutno u umu ili ne. To je mentalna barijera. Naravno, put ka istini je iskrena komunikacija. Ono {to vam mo`e pomo}i da lak{e prebrodite ovu krizu jeste svijest o tome da vi niste svoje misli. Misli su misli, vi ste vi, i vi ste ti koji imate mo} odlu~ivanja, ne va{e misli. “Jedina razlika izme|u mene i kriminalca”, rekao je neki mudar ~ovjek, “jeste ta {to ja ne ~inim te zlo~ine”. Imati ideju ili `elju da udarite nekoga ne zna~i da tu osobu morate u stvarnosti i udariti. Perverzne seksualne ma{tarije ne zna~e da ih zaista morate ispuniti. Vi ste ti koji donose odluke, a u va{em umu i mislima mogu se nalaziti svi demoni i svi an|eli svijeta, bez razlike. U radu na samoprosvjetljenju va`no je da dopustite da stvari budu takve kakve jesu, lijepe ili ru`ne, bez da ih vi posebno uljep{avate, dotjerujete ili se trudite da budu na ovaj ili onaj na~in. Na Intenzivu to zna~i da komunicirate istinu, takva kakva jeste, i nastavljate da radite tehniku. Pored gore spomenutih mentalnih barijera, na Intenzivu se mogu pojaviti i razli~ite fizi~ke i emotivne barijere ka prosvjetljenju. U tijelu se mogu pojavljivati

70

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

razli~ite senzacije, poput intenzivnih osje}aja toplote ili hladno}e, ili bilo koje druge senzacije koje su ~esto prate}i fenomeni bu|enja `ivotne energije u tijelu, koja se razvija kao posljedica sve ve}eg i ve}eg otvaranja za istinu, stvarnost. Mogu se ponekad pojaviti i neugodni fizi~ki fenomeni poput glavobolje ili mu~nine, mo`da ~ak i halucinacije, ali ti fenomeni po pravilu vrlo brzo nestanu sami od sebe ukoliko u~esnik jednostavno nastavi raditi tehniku. U~esnici ~esto do`ive razli~ite senzacije bu|enja energije, koje ~esto ima tendenciju da skrene njihovu pa`nju sa rada tehnike, bilo zato {to se oni upla{e ne~ega takvog, jer to ranije nisu imali priliku do`ivjeti, ili zato {to od radoznalosti ne mogu prestati obra}ati pa`nju na to. Svejedno, tu na scenu stupa dobro trenirano osoblje, jer uz podr{ku koju u~esnicima pru`aju asistenti i voditelj, u~esnici s povjerenjem pro|u kroz ovakvu i sli~ne barijere, i nastave raditi tehniku, {to je od klju~ne va`nosti kako bi napredovali u radu. Emotivne barijere mogu uklju~ivati {iroki spektar razli~itih osje}anja, od ushita i osje}anja radosti i mira kakve ~ovjek nikada u dotada{njem `ivotu nije iskusio, pa do osje}anja o~aja i straha kakve, tako|e, ~ovjek nikada u dotada{njem `ivotu nije iskusio. Ipak, na kakve god barijere da u~esnik Intenziva nai|e, one su se pojavile zbog toga {to je taj u~esnik predano radio tehniku, a njegovo tijelo, um i osje}anja su jo{ uvijek puni razli~itih ne~isto}a nakupljenih kroz `ivot. Sve barijere, krize sa kojima se u~esnici Intenziva suo~avaju su, u su{tini, krize pro~i{}enja, kao kada alkoholi~ar na terapiji ~vrsto vjeruje da }e poludjeti ili da }e mu se ne{to lo{e desiti ako nastavi apstinirati i odmah ne popije ~a{icu pi}a. O~ito je, tako, da jedini pravi put iz krize vodi kroz krizu. Povla~enje je neuspjeh, istrajnost u radu tehnike je uspjeh. Drevni kineski mudrac Lao Ce je u dva kratka stiha lijepo opisao tu iluzornu percepciju uma u spiritualnoj krizi: “Staza ka svjetlosti ~ini se tamna. Staza naprijed ~ini se da vodi unazad”. Barijere na putu ka prosvjetljenju su toliko raznolike i mnogostruke kao {to su razli~iti i na{i individualni `ivoti i na{e sopstvene fizi~ke, mentalne i emocionalne ne~isto}e. I nije bitno koji metod prosvjetljenja koristite, ako ste zaista predani i posve}eni prije ili kasnije nai}i }ete na krizu. To je, u stvari, znak da ste na dobrom putu. Ne postoji “lak”, “udoban” put ka istini. Oni koji reklamiraju takve

71

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

tehnike ili ne znaju o ~emu govore ili su varalice. Ipak, postoje manje efikasni i vi{e efikasni metodi. Postoje metodi, poput Intenziva, koji nude {ansu za brz napredak, i oni metodi koji zahtijevaju ne{to vi{e vremena. Ali koli~ina truda je uvijek ista. Razlika je samo u intenzitetu. «Da je prosvijetliti se laka stvar, svako ko je imao malo interesovanja za to ve} bi bio prosvijetljen, i ne bi se morali baviti ne~im kao {to je Intenziv», ka`e Charles Berner. «Ali to nije lak zadatak. Ljudi su hiljadama godina tra`ili prosvjetljenje i samo mali procenat njih je uspio. Mnogi su cijeli svoj `ivot proveli iskreno tragaju}i za prosvjetljenjem. Izgladnjivali su se, umrtvljivali, praktikovali strogi asketizam, prou~avali knjige, izolovali se u {umama i pe}inama, praktikovali potpuni celibat. Ali, samo mali broj bi uspio. Kada to uporedite sa ljudima na trodnevnom Intenzivu, nemojte misliti da }e njima biti ne{to lak{e, jer ne}e. Mo`da }e im trebati manje vremena, ali kada bi prolazili kroz manje barijere, prepreke, to bi onda zna~ilo da postoji neka gre{ka. Ova tehnika ne zaobilazi prepreke koje stoje na putu ka prosvjetljenju. Mo`da zaobilazi mnoge stranputice, ali kada nai|ete na bodljikavi grm bi}ete usred tog bodljikavog grma. Jedina razlika sa ovom tehnikom je {to putujete u mo}nom Ferrariju, umjesto da pu`ete na rukama. To je mnogo intenzivnije i prepreke }e do}i mnogo br`e i u mnogo koncentrisanijoj formi nego da se samo polako kre}ete. Ali na kraju, ne mo`ete zaobi}i nijednu od prepreka koje su na putu». U stvari, prava kriza, odnosno prave barijere, nastupaju upravo onda kada je u~esnik vrlo blizu toga da do`ivi direktno iskustvo. Iskustvo je tu, ali um ~ini svoj posljednji poku{aj izbjegavanja Istine, i pojavljuje se kriza, mentalna, emocionalna ili fizi~ka. Tada je potrebno samo nastaviti raditi tehniku bez obzira na sve, i malo ko je to u stanju uraditi bez adekvatne podr{ke voditelja i asistenata. Ta podr{ka nije ni{ta misti~no. Jednostavno, prisustvo bri`nog asistenta iza le|a u~esnika dok on, na primjer, jeca i u suzama komunicira partneru, mo`e jako mnogo zna~iti. Tako|e, u takvim situacijama u~esnici ~esto dolaze u pauzama do voditelja, da bi dobili savjet, ili se jednostavno izjadali. Naj~e{}e im, u stvari, i nije potreban tehni~ki savjet, ve} od voditelja o~ekuju samo koju rije~ podr{ke, ohrabrenje, potvrdu toga da su na pravom putu i da trebaju da nastave. Iako se to ne mo`e mehani~ki uvje`bati, ve} dolazi od osobe takva kakva jeste, bitno je za

72

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

svakog voditelja Intenziva da razvije svoju sposobnost kontakta sa drugima, koliko god to mo`e, i kojim god sredstvima to zna i umije. Sposobnost da ohrabri u~esnika, i pru`i neophodnu podr{ku za prolazak kroz krizu, vjerovatno ~ini najmanje 50 procenata posla dobrog voditelja. Iako manje-vi{e svako mo`e nau~iti tehniku prosvjetljenja, prou~iti priru~nik za voditelje, i onda organizovati Intenziv, ova sposobnost da se drugi ljudi razumiju, da se sa njima ostvari kontakt i razumijevanje, jeste ne{to {to se ne mo`e nau~iti iz knjiga niti mehani~ki uvje`bati. Sad, dobra vijest je da svako od nas ve} ima tu sposobnost, u manjoj ili ve}oj mjeri, i potrebno ju je samo otkriti u sebi, i onda koristiti. Pored spomenutih mentalnih, emocionalnih i fizi~kih barijera, Lawrence Noyes govori i o «kona~noj, krajnjoj barijeri» koju opisuje kao «totalnu barijeru», koja nastupa kada ste pro{li sve mentalne, emocionalne i fizi~ke barijere koje ste mogli, kada ste pre{li sav put koji ste mogli da pre|ete, i kada ste do{li do ta~ke kada se ~ini da vi{e nikakav napredak nije mogu}. «To je kao da ste hodali od isto~ne obale SAD-a, sve do zapadne, do Pacifika», pi{e Lawrence. «I vi{e ne mo`ete dalje. Ipak jo{ uvijek nemate direktno iskustvo. Ali, Istina je tu, na dohvat ruke, mo`ete je omirisati u zraku, gotovo je okusiti. Privla~i vam pa`nju, ali vi niste u jedinstvu sa njom. Na tom stadijumu, ono {to treba u~initi jeste prestati hodati i sjesti. Ne mo`ete se pribli`iti vi{e nego {to jeste. I ono {to radite dok sjedite je da poku{avate biti direktno svjesni te stvarnosti. Mi ne mo`emo voljom u~initi da se jedinstvo dogodi, to je razlog za{to ovu barijeru zovemo totalnom, u smislu toga da nam na{i voljni napori ne mogu pomo}i da je pre|emo. Ali ono {to mo`emo jeste da ne ustuknemo, da se ne povu~emo. Mo`emo ostati sjediti tamo, sa namjerom da budemo jedno sa Istinom, bivaju}i otvoreni za nju {ta god da jeste, komuniciraju}i ono {to nam dolazi». A onda, u jednom trenutku, mo`da se dogodi prosvjetljenje. Ve} sam govorio da se prosvjetljenje ne mo`e izazvati voljom, da izme|u prosvjetljenog i obi~nog stanja svijesti postoji taj nevidljivi «bezdan» koji se ne mo`e premostiti, ve} se ~ovjek mo`e samo predati Istini, odnosno biti sasvim otvoren za nju, i – prosvjetljenje }e se mo`da dogoditi. Namjerno ka`em mo`da, jer je to stvar, da tako ka`em, isklju~ivo izme|u vas i Bo`ije volje. Vi tu ni{ta ne mo`ete u~initi. O ovome tako|e postoji jedna pri~a koju su voditelji Intenziva obi~avali pri~ati

73

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

u~esnicima tokom svojih predavanja, koja zapravo govori o fazama na putu ka prosvjetljenju, o ~emu smo ve} govorili. To je pri~a o tragaocu za Zamkom istine, koji je nakon dugog istra`ivanja kona~no na{ao pouzdanog vodi~a koji mu je obe}ao da zna put do Zamka. Kada su po{li na put prvo su prolazili kroz duga~ku dolinu sje}anja, i kada u~esnik iscrpi razne odgovore na pitanje ’Ko sam ja?’ oni nai|o{e na o{tre grebene li~nih ubje|enja. Kada se i sa njima nekako izborio i ostavio ih iza sebe, traga~ se, uporno prate}i svog vodi~a, suo~i sa ogromnom, skoro nepremostivom planinom intelekta ~iji se vrh dizao visoko, visoko iznad oblaka. Nakon {to je uspio prevladati i tu ogromnu prepreku, traga~ i vodi~ po~e{e padati niz vrtoglave brzake halucinacija, razne psihi~ke fenomene. I tek {to sve to pro|e, prekri ih duboka, gusta magla pospanosti. Jedva se dr`e}i na nogama, oni uspje{e iza}i iz nje, i stupi{e na tvrdo, suho tlo beskrajne pustinje, gdje se ni{ta ne vidi ma gdje se pogledalo, osim ispucalog tla i beskrajnog neba bez i jednog oblaka. Dugo je trajalo to istrajavanje pustinjom, kada u~esnik radi tehniku, ali se ama ba{ ni{ta ne de{ava, i u~esniku se ~ini da svom partneru nema da iskomunicira ba{ ni{ta. I onda, kada je izgledalo da }e zauvijek ostati u toj pustinji, tragalac i vodi~ se odjednom na|o{e u olujnoj zemlji emocija, gdje je sve sijevalo i grmilo od naglih izljeva radosti, tuge, pla~a i smijeha. Tu je bilo lako zalutati, ali ~vrsto ste`u}i ruku svog vodi~a, tragalac iza|e iz te oluje, i oni se na|o{e u {umi dugotrajnosti. Sli~no pustinji, oni su hodili i hodili dugom i nepreglednom {umom, skoro bez izgleda da }e joj ikada ugledati kraj. Svi sadr`aji svijesti tu su nekako izgledali sli~no, isto, stalno dolaze}i i odlaze}i, poput stabala u {umi, bez da im se nazire kraj. I onda, kad su se najmanje nadali, oni nai|o{e na proplanak. A na proplanku, bijel i visok, veli~anstveno je sjajio Zamak istine. Traga~, sav odu{evljen, odmah potr~a naprijed, a vodi~ mirno, skoro nezainteresirano, sjede na tlo. Traga~ optr~a zamak jednom, pa i dva puta, i onda, sav uzbu|en, zbunjen, istovremeno ljut i tu`an, vrati se do vodi~a. «Pa, tu nema vrata, nema ni prozora», re~e. «Kako }u u}i?» «Moje je bilo samo da te dovedem do ove ta~ke, a kako }e{ u}i, to niko ne zna. Sjedi tu i namjeravaj da bude{ unutra, i mo`da }e{ i biti unutra». I traga~ sjede na zemlju, pored vodi~a, zatvori o~i, i predade se sudbini, svo vrijeme s namjerom da se na|e izme|u zidova zamka, ne odstupaju}i ni pedalj. I

74

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

onda, ni on sam ne zna kako, on se na|e unutra. Ova pri~a upravo govori o toj kona~noj barijeri, kada je potrebno predati se Istini, otvoriti se za nju kakva god da jeste, i `eljeti Istinu vi{e od bilo ~ega, zbog Istine same, kao {to je Zen u~itelj iz druge pri~e podu~io svog u~enika zaroniv{i ga pod vodu. Vodi~ iz ove posljednje pri~e je, svakako, tehnika. Ona nas u na{em radu na Intenzivu precizno i pouzdano vodi kroz razna stanja, razne «zemlje», izbjegavaju}i stranputice zablude, ali nas ne mo`e dovesti u stanje jedinstva sa Istinom. Ona nas dovodi ta~no do one ta~ke kada imamo sve prilike da Istinu do`ivimo, ali }e sve ostalo ovisiti od na{e otvorenosti, iskrenosti i – ako ho}ete – Bo`ije milosti. Jedino od ~ega nikada ne trebamo odustati jeste da stalno imamo nepokolebljivu namjeru da direktno do`ivimo svoj objekt prosvjetljenja, bez obzira na sve {to se de{ava u nama ili oko nas. Prosvjetljenju uvijek prethodi jedan odre|eni stepen deidentifikacije od razli~itih stanja bi}a, identiteta, sa kojima smo poistovije}eni, obi~no tako temeljno da ih i ne dovodimo u pitanje. Ko dovodi u pitanje ~injenicu da je mu{karac ili `ena? A koliko nas jo{ manje dovodi u pitanje ~injenicu da je ljudsko bi}e? Ipak, biti ljudsko bi}e, ili biti mu{karac ili `ena, je jo{ uvijek samo stanje bivanja ne~ega, {to ne mora biti i kona~na, apsolutna istina o nama. Svaka deidentifikacija do`ivljava se kao jedna vrsta smrti, i ona to i jeste, a ego nema ve}eg neprijatelja i ve}eg izvora u`asa nego {to je smrt. Kada se baci preko «bezdana», ego na izvjestan na~in umire, a pojedinac se «na drugoj strani» nanovo «ra|a», kao beba Istine, spreman da novim, svje`im o~ima pogleda na `ivot koji je do tada `ivio, iz jedne sasvim nove perspektive. Barijere na putu ka prosvjetljenju su definitivno isku{enja. Kao da vas stvarnost isku{ava da provjeri koliko ste, zapravo, posve}eni istini. Pri~e iz duhovnih tradicija o tome kako su veliki sveci ili osniva~i religija bili isku{avani od strane demona zapravo su pri~e o barijerama ka prosvjetljenju. Isusa je \avo isku{avao dok je postio u pustinji. Budu je isku{avao demon Mara dok je meditirao ispod drveta. Sve su to bile krize, susreti sa barijerama ka istini. A Intenziv prosvjetljenja je tako strukturiran da pru`i najve}u mogu}u podr{ku, najbolje mogu}e uslove, da se kroz krizu istraje i da se stvore najbolji mogu}i uslovi za iskustvo prosvjetljenja.

75

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Pravila i raspored

Intenziv prosvjetljenja na izvjestan na~in nije sasvim nov izum. Novo je kombinovati kontemplaciju sa komunikacijom, i mo`emo re}i da je dijadni rad, odnosno tehnika prosvjetljenja na Intenzivu, sasvim nov proboj u razvoju spiritualnih tehnika. Me|utim, Intenzivi su se, na ovaj ili onaj na~in, praktikovali od pamtivijeka. Jo{ u vrijeme Gotama Sidarte, Bude, monasi su se tokom ki{ne sezone povla~ili u osamu i intenzivno praktikovali meditaciju. Takva forma intenzivne kontemplacije u odre|enom periodu vremena nije bila nepoznata ni ranim hri{}anskim mona{kim redovima. Takvi periodi povla~enja od svijeta i intenzivnog praktikovanja spiritualnih tehnika, naj~e{}e u grupi, standardni je oblik rada u gotovo svim {kolama budizma. To je posebno karakteristi~no za japanski Zen, i ve} smo napisali da Intenziv mnogo duguje Zen seshinima za svoj nastanak. Razlog za{to se od pamtivijeka koristio tako intenzivni oblik rada je jednostavan. Bez duboke posve}enosti cilju i duboke koncentracije na cilj, gotovo je nemogu}e posti}i prosvjetljenje. Potro{iti barem tre}inu dana na poslovne aktivnosti, akumulirati stres koji uz to ide, biti upleten u razli~ite vrste nezadovoljavaju}ih odnosa i komunikacija sa drugima, jesti bilo kakvu hranu ili jesti previ{e ili premalo, potro{iti dodatnu koli~inu vremena na TV i {tampu, i onda odvojiti dvadesetak minuta do pola sata dnevno za meditaciju ili neku sli~nu aktivnost, nije dovoljno. Sa svom dnevnom koli~inom mentalnih, emotivnih i fizi~kih ne~isto}a i stresova koje akumuliramo, tih dvadesetak minuta meditacije nije dovoljno da stvorimo ~ist, prazan prostor u

77

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

kojem je mogu}e napraviti proboj i do`ivjeti prosvjetljenje. Istina, tih dvadesetak minuta spiritualne prakse dnevno poma`e nam da se “odr`imo na povr{ini” i u zna~ajnoj mjeri apsorbujemo stres i ostale negativne efekte dana, ali tako ne mo`emo posti}i onaj potrebni momenat sile da na~inimo stvarni proboj i za trenutak se odvojimo od svog uma, svojih trauma, svojih predrasuda i ostalih ne~isto}a i iskusimo stvarnost u jednom momentu direktnog iskustva. Da bi to postigli trebaju nam posebne okolnosti. Treba nam dovoljno slobodnog vremena, ~ista i redovna hrana o ~ijoj se nabavci ne trebamo brinuti, te mir da se posvetimo kontemplaciji, bez da nas bilo ko uznemirava ili odvra}a na{u pa`nju. To je upravo ono {to nam Intenziv pru`a. “Intenzivi iziskuju puno napornog rada”, pisao je Charles Berner. “Za svakog bi bilo lak{e da dolazi jednom nedeljno, na primjer utorkom uve~e, odradi nekoliko vje`bi prosvjetljenja i ide ku}i. Poslije godinu dana oni bi nakupili isti broj sati u radu tehnike kao na jednom Intenzivu prosvjetljenja. Ali, postoje dva jaka razloga da se koristi forma Intenziva. Prvo, ljudi ne}e dolaziti redovno cijele godine. Dolazi}e ponekad. Drugo, a to je glavni razlog, ljudima je potrebno da zarone u more meditacije i komunikacije o objektu koji poku{avaju da direktno do`ive. Ako imaju priliku da upale televizor, iza|u na pivo, ili }askaju o ovome ili onome, njihov duh se puni svim tim stvarima od kojih ponovo trebaju da se odvoje. Taman kada po~nu da se odvajaju od njih, oni trebaju da idu na posao, {to ~ini da se jo{ vi{e stvari gomila u njihovoj svijesti. Zato do|u sljede}eg utorka i ka`u ’Gdje sam ono stao, na ~emu sam radio?’ Nemaju dovoljnu usredsre|enost”. Sve na Intenzivu, od rasporeda stolica u sobi za rad, do dnevnog rasporeda, pravila pona{anja i tako dalje, koncipirano je da u~esnicima omogu}i stoprocentno “uranjanje” u kontemplaciju i potpunu posve}enost cilju. Raspored je precizno odre|en i niko ne mora da se brine kada je spavanje, kada je ustajanje, kada je objed ili kada je sljede}a dijadna vje`ba. Tu je trenirano osoblje, asistenti, ili ispravnije nazvano monitori, koji paze na sve to i na vrijeme u~esnicima govore {ta slijedi. Tako|e, niko se ne mora brinuti za hranu, kuhanje, nabavku hrane ili pranje posu|a. To sve tako|e rade monitori. U po~etku, ka`e Berner, on nije imao nikakva posebna pravila pona{anja na

78

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Intenzivima. Me|utim, kada je shvatio koliko je `ilav ljudski duh kada se treba oduprijeti istini, kakve sve trikove je um spreman da prezentira da nas odvrati od rada na prosvjetljenju, uvedena su odre|ena pravila. Jedina svrha pravila je da u~esnicima omogu}e da do`ive iskustvo prosvjetljenja. Nema druge svrhe. Postoji dvadeset takvih pravila i ukratko }emo ih objasniti. 1. Na Intenzivu se praktikuje samo tehnika prosvjetljenja. Razlog za ovo je o~igledan. Intenziv prosvjetljenja nudi specifi~nu tehniku kontemplacije sa komunikacijom koja je dovoljno mo}na da u~esniku mo`e pomo}i da do`ivi iskustvo prosvjetljenja. Kombinovati tu tehniku sa bilo ~im drugim {to je u~esnik ranije praktikovao ili praktikuje samo }e da razvodni njegove {anse da do`ivi prosvjetljenje na Intenzivu. Nagla{avam, na Intenzivu. To ne zna~i da nipoda{tavamo druge tehnike. Naprotiv, jako je va`no da ~ovjek praktikuje neki oblik duhovnog rada u svom `ivotu. Me|utim, kada se radi o tri dana Intenziva, potrebno je po strani ostaviti sve ostale tehnike. Ne ostavljate ih za ~itav `ivot, ve} samo za ta tri dana. Nakon Intenziva, mo`ete nastaviti da radite isto {to ste radili i prije Intenziva, ali tokom ta tri dana radi se samo tehnika prosvjetljenja. Ljudi ~esto imaju tendenciju, posebno kada nai|u na krizu tokom Intenziva, da ne{to dodaju tehnici: mole se, naglas ili mentalno izgovaraju mantre, prvo se “centriraju” pa onda na~ine poku{aj da sebe direktno iskuse, oda{ilju reiki, vizualiziraju bo`anstva i ko zna {ta sve ne. Me|utim, voditelj Intenziva }e ih uvijek uputiti da sve te dodatke tehnici privremeno ostave po strani tokom ta tri dana i rade samo tehniku prosvjetljenja, onako kako je obja{njena na Intenzivu. Kasnije, kada se Intenziv zavr{i, neka nastave praktikovati {ta god `ele. Ovo je sasvim logi~no pravilo, i vrlo sam sumnji~av prema ljudima koji nisu u stanju da ga po{tuju. Ne biti u stanju prestati ne{to raditi samo tokom tri dana znak je fanatizma, i mentalnih kompulzija. Vjernik koji, na primjer, insistira da tokom ta tri dana obavezno nastavi sa praktikovanjem svojih molitvi, jer mu tako nare|uju njegove svete knjige ili njegov u~itelj, o~ito nema dovoljan stepen samoodlu~ivanja, te vjerovatno, a da nije toga svjestan, ima mno{tvo predrasuda o svojoj spiritualnoj praksi, i, na kraju, zako~en je u jednoj ulozi, jednom stanju bi}a koje ga ozbiljno spre~ava da do|e u kontakt

79

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

sa istinom o sebi. Takvoj osobi njegova religija ili duhovne tehnike nisu put ka istini, ve} duhovna anestezija koja ga upravo onemogu}ava da do`ivi istinu. 2. U~esnici moraju slijediti dnevni raspored. Po{tovati dnevni raspored na Intenzivu, raditi samo ono {to je predvi|eno za taj period dana i ne kasniti, va`no je pravilo da se odr`i struktura Intenziva i da sve te~e glatko i bez problema. Dnevni raspored Intenziva opisa}emo malo kasnije. Na`alost, mnogi ljudi nesvjesno imaju otpor da slijede bilo kakve rasporede, {to je podsvjesna reakcija na na{a uslovljavanja iz djetinjstva, kada smo morali u~iti da kontroli{emo vrijeme i po~nemo preuzimati razne dru{tvene obaveze, odnosno ustajati u odre|eno vrijeme, i}i na spavanje u odre|eno vrijeme, pa u {kolu, pa slijediti raspored ~asova, pa jesti na vrijeme, i tako dalje. Zato se na Intenzivu ~esto zna de{avati da ljudi dramatizuju ove svoje do`ivljaje iz djetinjstva, odnosno svoju disfunkcionalnost po pitanju vremena, te u~initi da cijela grupa sinhronizovano prati dnevni raspored ~esto zna biti veliki izazov za voditelja i osoblje Intenziva. 3. Ne jede se druga hrana osim one koja se slu`i na Intenzivu. Obroci na Intenzivu su lagani i vegeterijanski. Postoje tri glavna obroka – doru~ak, ru~ak i ve~era – te dvije u`ine. Obroci nisu veliki, i to je zato da se u~esnicima omogu}i da budu siti, ali da ne budu prejedeni, tako da bi mogli biti dovoljno lagani i budni da odr`e svoju kontemplaciju. Obroci su uvijek vegeterijanski i jednostavno spremljeni. Ranije je postajala tendencija da se pitanje ishrane na Intenzivima mistifikuje, te da se bira neka «posebna» hrana. Me|utim, dovoljno je spremiti bilo {ta {to je jednostavno i ~isto, u umjerenim koli~inama, ukusno, i bez mesa. Bolje je izbje}i slu`iti premalene obroke, jer nema potrebe za izgladnjivanjem u~esnika. 4. Nema vitamina, osim onih koji se slu`e na Intenzivu. 5. Nema kafe ili kofeinskih ~ajeva. 6. Nema alkohola bilo koje vrste. 7. Nema pu{enja. 8. Nema droga bilo koje vrste. 9. Ne uzimaju se bilo kakvi lijekovi osim uz dopu{tenje voditelja.

80

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Oduvijek je bio obi~aj da se ishrana na Intenzivima poja~ava dodatnim obrocima vitamina. Razlog je taj da se dodatno oja~a i nahrani nervni sistem, koji bi mogao biti izmoren napornim radom na Intenzivu. Obi~no se uz doru~ak slu`ila tableta C vitamina, uz ru~ak tableta multivitamina, a uz ve~eru tableta sa kompleksom B vitamina. Vjerovatno je dovoljna samo dnevna doza multivitamina, a danas prevladava mi{ljenje da vitamini nisu neophodni. Praksa Lawrenca Noyesa je da uz ru~ak ponudi multivitamine, s tim da u~esnici sami mogu odlu~iti da li }e uzeti vitamine ili ne. U svakom slu~aju, ne bi trebali uzimati bilo {ta samoinicijativno, zna~i {to nije ponu|eno na samom Intenzivu. Vitamini su drugi aspekt ishrane koji je ~esto mistificiran na Intenzivima. Ja nisam primijetio da postoji neka zna~ajna razlika ako se vitamini uzimaju ili ne, i tako|e dijelim Lawrencov stav da u~esnici sami odlu~e `ele li uzimati vitamine ili ne, naravno samo one koji su ponu|eni uz obrok. Kafa i kofeinski ~ajevi, alkohol, duhan i droge zabranjeni su na Intenzivu. Alkohol, duhan i droge zabranjeni su iz o~iglednog razloga {to uti~u na svijest i pune organizam otrovnim toksinima. Sli~no je i sa kofeinom, koji je tako|e toksin i uti~e na psihofizi~ko stanje pojedinca. Da bi efikasno radili na prosvjetljenju, potrebno nam je ~isto tijelo i bistar um, a sve gornje supstance uti~u na svijest, ma kako neprimjetno. Tako|e, dobra porcija kafe mo`e nas privremeno «dignuti», ali }e potom neizostavno uslijediti «pad», koji bi opet poku{ali «izlije~iti» novom porcijom kafe. I tako pravimo za~arani krug ovisnosti, a poznato je da kofein stvara ovisnost. Jednostavno, ni{ta {to je poznato da stvara ili odr`ava ovisnost, na bilo koji na~in, ne koristimo na Intenzivu. U vezi sa lijekovima postoji iznimka ukoliko u~esnik boluje od neke hroni~ne bolesti i mora svakodnevno uzimati lijekove po preporuci ljekara. U~esnik to tada mora prije po~etka Intenziva re}i voditelju, tako da osoblje zna da osoba mora uzimati lijekove. Takvi lijekovi su, recimo, inzulin ili sli~no. 10. Nema kozmetike ili dezodoransa 11. Nema brijanja 12. Nema ~itanja 13. Nema pisanja 14. Nema radija, televizije, videa ili kasetofona/CD playera

81

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

15. Ne nose se ru~ni satovi ili nakit Ova pravila postoje zato da bi se odvra}anje pa`nje sa rada na prosvjetljenju svelo na minimum. Te{ko je zamisliti da neko mo`e predano, koncentrisano kontemplirati ako povremeno gleda TV, pi{e dnevnik, ~ita novine ili sli~no. Sli~no je sa kozmetikom i nakitom. Prvo, {minkanje i dotjerivanje uzima puno vremena, a drugo, ljudima slu`i uglavnom za to da odr`e odre|enu predstavu o sebi, {to je ono {to `elimo ostaviti po strani tokom Intenziva i do`ivjeti direktno stvarne sebe, kakvi zaista jesmo. Ru~ni satovi posebno odvra}aju pa`nju, jer bi neko mogao svaki ~as gledati na sat da vidi koliko je vremena ostalo do kraja vje`be i sli~no. Dezodoransi mogu posebno smetati drugim u~esnicima, naro~ito ako su jakog mirisa, te se umjesto njih radije preporu~uje dobri, stari sapun i topla voda. Ljudi ponekad mogu imati naj~udnije vrste ideja u vezi sa ovim pravilima. Na jednom Intenzivu u~esnica je uporno odbijala da ukloni amajliju koja joj je visila oko vrata. Tehni~ki posmatrano, ona je na taj na~in branila odre|eno stanje bi}a u kojem se nalazila i sa kojim se identifikovala. Za nju bi bilo, zapravo, vrlo korisno da je odlu~ila da se za samo tri dana li{i tog privjeska i radi na sebi. Na kraju je na|en kompromis, i voditelj je od nje tra`io da amajliju nosi ispod ko{ulje, tako da se ne vidi i eventualno ne odvra}a pa`nju njenih partnera u dijadi. Me|utim, ona je odbila i to! Tvrdila je da amajlija radi samo ako nije u direktnom dodiru sa ko`om! Na kraju je ipak nekako pristala da je nosi ispod ko{ulje. Takvi u~esnici su rijetki, ali princip je isti. [ta god da nosimo – prsten, ogrlicu, privjesak – mi time na odre|eni na~in prezentiramo odre|eno stanje bi}a. To je posebno slu~aj sa vjerskim simbolima, kojima mi kazujemo ostatku svijeta koja su nam ubje|enja, kojoj ideolo{koj grupi pripadamo i koje vrijednosti po{tujemo. Uklanjanje nakita i tjelesnih ukrasa tokom tri dana trajanja Intenziva mo`e imati izuzetno povoljan uticaj na na{ rad, iako nam to u po~etku mo`e izgledati besmisleno: “Pa, za{to ne bih nosio svoj prsten, koji sam dobio kad sam diplomirao?” Pa, zato da bi sebe predstavili u dijadi direktno, a ne posredno, putem simbola. Zato {to privremeno ostaviti po strani svoj identitet diplomanta, uspje{nog studenta ili dragog tatinog sina, mo`e biti povoljno za na{ rad na samoprosvjetljenju. Koje god stanje bi}a da prezentiramo svojom odje}om i nakitom, bolje da to u~inimo direktno, iskomuniciramo to svom partneru u dijadi, i poku{amo da direktno

82

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

iskusimo ko je taj koji osje}a da mora da nosi lan~i}. Tako|e bih preporu~io budu}im u~esnicima da na Intenzivu nose laganu, udobnu odje}u koja je jednostavna, neupadljiva i uobi~ajena. Suvi{e jarke boje i ekstravagantna odje}a na Intenzivu imaju sli~an efekat kao i nakit i kozmetika. Lawrence Noyes mi je pri~ao da je na jednom Intenzivu koji je vodio u~estvovala i jedna ~asna sestra. Naravno, svo vrijeme je bila u svojoj redovni~koj halji. Tada je Lawrence priznao da bi bilo mudrije da je tra`io od nje da ta tri dana Intenziva nosi civilnu odje}u. “Sva tri dana ona je jednostavno bila ~asna sestra, nije uop{te izlazila iz te dru{tvene uloge”, objasnio je Lawrence. 16. Nema razgovora, osim o neposrednom radu na Intenzivu. 17. Nema procjenjivanja drugih u~esnika ili komentarisanja drugih u~esnika. Na ve}ini Intenziva na kojima sam u~estvovao praktikovala se ti{ina. Zna~i, u~esnici su komunicirali samo tokom dijada, dok su radili tehniku. Na pauzama, tokom objeda i tokom meditacije u {etnji ne bi bilo razgovora. Berner smatra da to nije obavezno pravilo, ali ukoliko u~esnici komuniciraju izvan dijade, onda ta komunikacija treba biti ograni~ena samo na ono {to se neposredno de{ava, tu na Intenzivu, a ne }askanje o sportu, politici ili o tome {ta }emo raditi kada se Intenziv zavr{i. Li~no smatram da pravilo odr`avanja {utnje nije lo{e. Osim toga, ukoliko u~esnik `eli ne{to saop{titi ili pitati, uvijek mo`e do}i do voditelja ili do jednog od monitora i popri~ati sa njima o tome. Ovo pravilo ograni~enog razgovora o~evidno postoji zato da se pa`nja u~esnika ne bi gubila u ispraznim razgovorima i }askanjima. Pravilo o zabrani procjenjivanja i komentarisanja drugih u~esnika jako je va`no. Svi zajedno, i voditelj i u~esnici i monitori, stvaramo takvu situaciju na Intenzivu gdje je bezbjedno i lako otvoriti se i predstaviti sebe drugima onakve kakvi jesmo. Kada bi dopustili u~esnicima da komentari{u jedni druge sve to bi se sru{ilo kao kula od karata. Zamislite da vam se desilo da ste prvi put smogli dovoljno snage i hrabrosti da svom partneru kroz suze prozborite o svojoj nikada dovoljno iskazanoj ljubavi za roditelje, a onda ~ujete u~esnika do sebe kako komentari{e svom partneru: “Ne mogu vi{e da slu{am ovu pla~ipi~ku!” Va{ rad na Intenzivu bio bi pokopan istog trenutka! Naravno, komentari ne moraju biti samo negativni, no kakvi god da su –

83

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

zadr`ite ih za sebe, osim ako su posljedica rada tehnike, te ih onda trebate iskomunicirati na takav na~in da ne uvla~ite druge osobe direktno u svoju komunikaciju. Ovo pravilo postoji zato da bi svakome pru`ili dovoljno slobodnog prostora u kojem svako mo`e biti onakav kakav jeste, bez da povre|uje druge ili da drugi povre|uju njega. Ovo je va`no pravilo, i mora se striktno po{tovati. U stvari, ovo pravilo u velikoj mjeri daje Intenzivu tu snagu koju Intenziv ima. 18. Nema seksa bilo koje vrste. 19. Nema dodirivanja, a ako se desi onda bez seksualnih konotacija. Dva su razloga za ovakva pravila. Prvi je energetske prirode. Energija seksa je, u stvari, evolutivna, `ivotna energija univerzuma. Ona prirodno te`i da te~e u pravcu daljeg razvoja bi}a. Ako je pretjerano tro{imo, zaustavljamo svoj razvoj, ~ak nemamo dovoljno energije da ispunimo svoje `ivotne ciljeve, uvijek smo vi{e ili manje umorni ili nezadovoljni, a ni zdravlje nam nije najbolje. To je razlog za{to sve religije na ovaj ili na~in preporu~uju kontrolisanje seksualne energije i djelomi~nu apstinenciju. Zato se ka`e “seks bilo koje vrste”, jer to uklju~uje i masturbaciju. Jednostavno, tokom ova tri dana svu svoju energiju `elimo usmjeriti na rad na prosvjetljenju, a ne baciti je u vjetar. Osim toga, kako se razvija rad na Intenzivu, kako ljudi postaju sve otvoreniji, a `ivotna energija se razvija u njihovom tijelu, oni ~esto prirodno po~nu da se zaljubljuju jedni u druge. Dopustiti intimne kontakte zna~ilo bi potpuno uni{titi Intenziv. Ako neko `eli da nastavi da se vi|a nakon Intenziva, u redu. Ali na Intenzivu nema seksa, bilo koje vrste. Ovo pravilo tako|e slu`i da se onemogu}i da um po~ne da bje`i u romanti~ne i seksualne igre, umjesto da radi na prosvjetljenju. Sli~no je sa dodirivanjem. Energija se tako|e prazni kroz dodirivanje. Ali, postoje ljudi kojima je jednostavno obi~aj da ~esto dodiruju druge dok sa njima razgovaraju, {to ne mora uvijek biti prijatno osobi koja je dodirivana. Zato, da bi omogu}ili svima da imaju svoj slobodan prostor u kome mogu biti mirni i neometani, nema dodirivanja. Ako se desi, u prolazu, tokom jutarnje toalete ili sli~no, u redu, ali bez seksualnih implikacija. Ponekad neko mo`e, mo`da, upitati da li neko `eli da mu kratko izmasira le|a, umorna od dugog sjedenja, i neko se mo`e javiti da to uradi. Takve situacije su u redu, sve dok to, kao {to smo rekli,

84

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

nema seksualnih implikacija, i ukoliko osoba ne insistira da mu le|a izmasira ba{ ona zgodna, privla~na djevojka tamo u uglu! 20. U~esnici mogu i}i u toalet bilo kada, osim na po~etku dijadne vje`be, za vrijeme voditeljevog predavanja i za vrijeme individualne meditacije. Razlog za ovo je sljede}i: mora se po{tovati dnevni raspored Intenziva, i svaka dijadna vje`ba treba da po~ne ta~no na vrijeme. To se ne}e desiti ako je neko u toaletu u to vrijeme. Zato svi trebaju da sjede u dijadi sa partnerom, na po~etku vje`be, i kada vje`ba po~ne i bude njihov red da komuniciraju mogu ustati, oti}i u toalet i vratiti se. Ali, prvo mora po~eti vje`ba. Voditeljeva predavanja, jednom dnevno, prilika su da se postave pitanja, ~uju inspirativne pri~e i pojasne razli~iti aspekti rada na Intenzivu. To su va`ne informacije za sve u~esnike i zato se u to vrijeme ne ide u toalet. Individualna meditacija je prilika za u~esnike da duboko urone u svoj rad na prosvjetljenju, te da to ne bi bio na~in da se “pobjegne” od rada, uvedeno je pravilo da se ne ide u toalet tokom tog perioda. U svim ostalim prilikama u~esnici uvijek mogu slobodno i}i u toalet, ali se u njemu nikada ne trebaju zadr`avati du`e nego {to je to potrebno. Charles Berner je napisao da su ova pravila nastala kao odgovor na stvarne situacije i probleme sa kojima se on suo~avao tokom svojih prvih Intenziva. Kao {to smo rekli, ova pravila su tu da pomognu u~esnicima da se prosvijetle, da svu svoju energiju i pa`nju usmjere na svoj rad, i nemaju drugu svrhu. Zato je va`no pridr`avati ih se na Intenzivu, kako radi sebe, tako i zbog drugih. Iskustvo je pokazalo da oni u~esnici koji se trude da se pridr`avaju pravila, i koji sara|uju sa voditeljem i asistentima, jako brzo napreduju i naj~e{}e imaju direktna iskustva. Oni koji dramatizuju svoje djetinjaste neurotske tendencije, te stalno poku{avaju da se bore protiv ’autoriteta’ voditelja, rasporeda ili tehnike, kao dijete kada odbija da jede ru~ak, a bilo je gladno, takvi u~esnici obi~no ne do`ive direktno iskustvo. Nema u tome nikakve moralne lekcije. Stvar je krajnje prakti~ne prirode. Pridr`avanje pravila zna~i kreiranje maksimalno povoljne situacije za iskustvo prosvjetljenja, dok nepridr`avanje pravila minira te na{e poku{aje, i koliko god mi u dubini `eljeli prosvjetljenje, svojim pona{anjem mi sebe onemogu}avamo da

85

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

ostvarimo taj cilj. Odre|enoj vrsti neurotskih {ablona taj neuspjeh opet dodatno slu`i da potvrdi kako je osoba neuspje{na ili lo{a, ili pak kako su drugi ljudi (voditelj, asistenti, ostali u~esnici...) neuspje{ni, lo{i ili nekompetentni. Donijeti odluku da se pridr`avamo pravila tokom Intenziva isto je kao i donijeti odluku da se odri~emo svojih neurotskih modela pona{anja tokom ta tri dana, i ja preporu~ujem svim potencijalnim u~esnicima Intenziva da urade upravo tako. Dobra vijest je da to nije zauvijek, i ako u~esnici na kraju Intenziva odlu~e da nastave sa svojim dotada{njim na~inom pona{anja i gledanja na stvarnost – oni to sasvim slobodno mogu uraditi. No, neka Intenzivu pri|u kao jednom eksperimentu, slijede pravila i rade tehniku, i vide {ta }e se dogoditi. Na isti na~in kao {to pravila Intenziva nisu proizvoljna, tako je i sa dnevnim rasporedom. Dnevni raspored izgleda na sljede}i na~in: 6:00 - 6:15

Ustajanje i obla~enje

6:15 - 7:00

Vje`ba prosvjetljenja

7:00 - 7:15

Vje`be disanja

7:15 – 7:30

^aj

7:30 - 8:15

Vje`ba prosvjetljenja

8:15 - 8:45

Doru~ak

8:45 - 9:30

Vje`ba prosvjetljenja

9:30 - 10:15

Vje`ba prosvjetljenja

10:15 - 11:15

Meditacija tokom {etnje

11:15 - 12:00

Vje`ba prosvjetljenja

12:00 - 12:45

Ru~ak

12:45 - 13:30

Vje`ba prosvjetljenja

13:30 - 14:15

Voditeljevo predavanje

14:15 - 14:45

Individualna meditacija

14:45 - 15:30

Vje`ba prosvjetljenja

15:30 - 15:45

U`ina

15:45 - 16:45

Meditacija tokom rada ili vje`ba prosvjetljenja

16:45 - 17:30

Odmor

17:30 - 18:15

Vje`ba prosvjetljenja

86

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

18:15 - 19:15

Ve~era

19:15 - 20:00

Vje`ba prosvjetljenja

20:00 - 20:45

Vje`ba prosvjetljenja

20:45 - 21:45

Meditacija tokom {etnje

21:45 - 22:30

Vje`ba prosvjetljenja

22:30 - 22:45

Vje`be disanja

22:45 - 23:00

U`ina

23:00 - 23:45

Vje`ba prosvjetljenja

23:45 - 24:00

Priprema za spavanje

24:00 - 6:00

Meditacija tokom spavanja

Ovaj dnevni raspored je ne{to druga~iji prvog dana ujutro, jer je tu voditeljevo uvodno predavanje, umjesto vje`be prosvjetljenja. Tako|e, raspored je ne{to druga~iji na kraju tre}eg dana, odnosno skra}en je tako da se Intenziv mo`e zavr{iti u 21:30, {to je va`no kako bi u~esnici koji putuju stigli da se spreme za put. Ina~e, aran`man za Intenzive uvijek uklju~uje no}enje za one u~esnike koji ne}e putovati odmah po zavr{etku Intenziva, ve} sutradan ujutro. To je ponekad najbolje, kako bi se u~esnici odmorili i dobro naspavali prije nego se vrate svojim svakodnevnim obavezama. Ovaj raspored rezultat je bri`ljivog testiranja, i za svaki njegov dio postoje ta~no odre|eni razlozi. Za{to dijade ne traju po sat vremena, na primjer, i za{to petominutne izmjene u komunikaciji nisu, recimo, desetominutne? Istini za volju, Berner je u po~etku eksperimentisao ba{ sa desetominutnim izmjenama i odbacio ih. [to se ti~e ~etrdesetominutnih ciklusa, nau~nici su ustanovili da se ciklusi sna odvijaju upravo u periodima od po 40-45 minuta, te da je to prirodni biolo{ki ciklus ljudskog tijela. ^etrdeset minuta traje i sjede}a meditacija na Zen seshinima. Slijede}i te primjere, Berner je ustanovio dijade kao ~etrdesetominutne vje`be. U stvari, on je do te mjere pazio na detalje kada je radio na uspostavljanju strukture Intenziva, odnosno dijada, da u svom priru~niku za voditelje pi{e da je nakon eksperimentisanja sa razli~itim periodima vremena ustanovio da je najbolji period za komunikacijske izmjene u dijadama ~etiri minuta i trideset i sedam i pol sekundi! «Na prvom Intenzivu nije bilo petominutnih izmjena», pi{u Berner i Sosna u

87

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

najnovijem priru~niku za voditelje Intenziva, Svjesnost istine. «U~esnici su komunicirali sve dok ne bi potvrdili da su zavr{ili, tako {to bi rekli ’OK’ ili ’To je to’. Tada bi se uloge promijenile. Me|utim, nisu svi bili obzirni prema svojim partnerima, i tokom jedne dijade neko bi mogao pri~ati 95 procenata vremena, a neko samo 5 procenata. To nije fer, i to je jedan razlog za uvo|enje petominutnih izmjena. Drugi razlog je {to kada neko suvi{e mnogo komunicira, on se tako duboko uplete u to {to pri~a. Tako bi duboko u{li u svoj um i svoja emocionalna stanja da bi se jednostavno izgubili. ... Promjena uloga izbacuje ih iz tog stanja. Neki bi se ljudi mogli po`aliti: ’Taman sam krenuo u ne{to i ovaj gong me je prekinuo...’ Da, ima istine u tome da gong mo`e ponekad prekinuti ljude, ali ostale negativnosti prekomjerne komunikacije u samo jednom pravcu mnogo su ve}e.» Oni pi{u da je Berner ustanovio da je u prosjeku za jednu ’rundu’ kontemplacije i komunikacije potrebno ne{to malo vi{e od ~etiri i pol minute (4’ 37.5’’) jer nakon tog perioda vremena ~ovjek ulazi u novi ciklus, novu 'rundu’ kontemplacije. Precizan raspored, odnosno efikasno vladanje vremenom, poma`e svakom u~esniku da maksimalno usmjeri svoju energiju ka postignu}u prosvjetljenja. Raspored je tako napravljen da podr`ava maksimalnu koncentraciju, i omogu}ava proboj u kvalitativno nova stanja svijesti. Ustaje se ranije nego {to ve}ina ljudi obi~ava, i ne{to kasnije se ide na spavanje. To djelomi~no razbija neke od na{ih uobi~ajenih {ablona pona{anja, i stavlja nas u situaciju kada mo`emo odbaciti svoje uobi~ajene psiholo{ke za{tite i dopustiti sebi da se iskusimo upravo onakvi kakvi smo, a ne kakvi bi `eljeli da budemo, ili kakvim sebe zami{ljamo. Me|utim, izme|u bu|enja i odlaska na po~inak, periodi za rad i odmor uravnote`eno su raspore|eni, i bez mogu}nosti da se kumulativni efekti na{e koncentracije potro{e u predugim pauzama. Iako povr{no posmatrano ovakav raspored nekome mo`e izgledati suvi{e naporan, ~injenica je da su ga bez ve}ih problema izdr`ale hiljade ljudi svih uzrasta, oba spola, i da to nikome nije predstavljalo nepremostiv problem. Me|utim, da li postoje ljudi za koje ne bi bilo dobro da u~estvuju na Intenzivu? Takvi su uistinu malobrojni, a radi se o ljudima koji pate od te`ih oblika mentalnih poreme}aja, te te{kim sr~anim bolesnicima, i eventualno epilepti~arima. Ljudi sa te`im mentalnim poreme}ajima uistinu ne mogu imati zna~ajne, mo`da

88

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

nikakve, koristi od tehnike kao {to je Intenziv, i veliko je pitanje koliko bi uop{te bili sposobni da rade dijade. Ve} smo napomenuli da Intenziv nije terapija, a posebno ne psihijatrijska, {to je upravo ono {to je potrebno mentalnim bolesnicima. U stvari, najve}e koristi od Intenziva mogu imati oni ljudi kojima u `ivotu ide uglavnom dobro, koji ne osje}aju da imaju nekih posebnih te{kih, nerje{ivih problema, koji su aktivni, uglavnom dobrog raspolo`enja, zdravi, i prirodno zainteresovani da vi{e saznaju o sebi, drugima i `ivotu oko sebe. Te{kim sr~anim bolesnicima bi Intenziv, pak, bio opasan, jer takvi bolesnici uistinu se ne smiju izlagati naporima, i moraju biti vrlo pa`ljivi {ta i koliko rade tokom dana. Oko epilepti~ara postoji podijeljeno mi{ljenje. Neki iskusni voditelji, upoznati sa prirodom te bolesti, osje}aju se dovoljno samopouzdani da prime u~esnike sa lak{im oblicima epilepsije, sigurni da se mogu nositi sa simptomima napada, ukoliko se dogodi. Drugi, pak, ne preporu~uju epilepti~arima u~e{}e na njihovim Intenzivima. Ljudi sa lak{im mentalnim problemima, ili te{ki ovisnici o drogi ili alkoholu obi~no imaju velikih problema da izdr`e Intenziv, i ~esto je potrebno puno sa njima raditi kako bi postigli odre|eni napredak. Me|utim, uz njihovu iskrenu posve}enost i uz pa`ljivu brigu voditelja i asistenata mogu}e je da takvi u~esnici ostvare odre|ene rezultate, iako se ~ini da ovisnicima zaista treba puno vi{e vremena i truda da postignu prosvjetljenje, nego prosje~nim u~esnicima koju nemaju tu vrstu problema.

89

Emir Salihovi}

90

Spoznaj samog sebe

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Metafizika prosvjetljenja

Kako je uop{te mogu}e da se iskustvo prosvjetljenja mo`e do`ivjeti? Kako je uop{te mogu}e do`ivjeti ne{to takvo, odnosno kako je uop{te mogu}e da takvo iskustvo postoji? Ta pitanja sli~na su pitanju da li uop{te postoji kona~na istina i {ta je ona, a odgovor na njih trebao bi se tra`iti u tome {ta je, zapravo, na{a stvarna priroda, kakva je struktura na{eg uma, i {ta je uop{te stvarna priroda cjelokupne stvarnosti. Razne misti~ke tradicije, od po~etaka pisane istorije, ostavljale su zapise i simbole za koje su tvrdili da opisuju ovu okultnu, zna~i skrivenu stvarnost, skrivenu na{oj uobi~ajenoj percepciji i na{em uobi~ajenom, svakodnevnom poimanju sebe, drugih i `ivota. Drevni mitovi primitivnih naroda o nastanku svijeta i njegovom ustrojstvu, kabalisti~ki dijagram Drveta `ivota, gnosti~ki dijagrami zemlje i nebesa, kineski Ji \ing, budisti~ka u~enja Abhidharme, hindu i tibetanske mandale, sufijske kaligrafije, alhemi~arske alegorije... Svi ovi prozvodi iz razli~itih kultura, i iz razli~itih doba, na sebi specifi~an na~in nastali su kao poku{aj da se opi{e krajnja priroda stvarnosti. I, u najmanju ruku, svi se oni sla`u u jednom: cjelokupna stvarnost, odnosno `ivot, ima odre|enu strukturu koja se mo`e spoznati i koliko-toliko opisati. Nakon {to je po~eo voditi Intenzive, Berner je tako|e po~eo obu~avati druge ljude da vode Intenzive, a on je sam u~estvovao na njima. Na osnovu sopstvenih iskustava prosvjetljenja, i svog dotada{njeg prou~avanja uma i raznih misti~kih tradicija, on je vrlo rano formulisao sopstveno u~enje o prirodi `ivota, koje je krajem

91

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

{ezdesetih godina pro{log vijeka nazvao Abilitizam, po engleskoj rije~i za sposobnost, ability. Kasnije je, nakon dvadesetogodi{nje intenzivne prakse joge, produbio te po~etne koncepcije, i devedesetih ih podu~avao pod nazivom Lila teorija, odnosno «teorija bo`anske igre». Ta teorija, iako bi ispravnije bilo re}i metafizi~ko u~enje, bila je njegov na~in, po uzoru na drevne mistike, da opi{e kona~nu strukturu stvarnosti, onako kako je on do`ivio i spoznao kroz svoju vi{e decenija dugu duhovnu praksu. Lila je drevna sanskritska rije~ koja ozna~ava bogove koji se igraju, odnosno zabavljaju, ili pak, koji ple{u. «Li» je rije~ koja zna~i «bogovi», a «la» zna~i «igrati se» ili «plesati». Lila, tako, jednostavno ozna~ava igru, odnosno zabavu, igre radi. Drevni indijski kip boga Shive koji ple{e (Shiva Nataraja) i koji tim plesom pokre}e nebeski svod, predstavljen kru`nicom oko kipa po kojoj se nalaze upaljene vatre, ~esto je kori{ten kao najslavnija drevna vizuelna predstava bo`anske lile. Zabave boga Krishne sa pastiricama u vrtu Vrndavan tako|e je drevni primjer lile. Mnogo prije nego {to je Berner po~eo sa izlaganjem Lila teorije, ve} pomenuti Jeff Love, koji je donio Intenziv prosvjetljenja iz Amerike u Evropu, cijelu svoju knjigu Kvantni bogovi posvetio je ranoj Bernerovoj metafizi~koj teoriji, koju je Love izlo`io kroz filter li~nog iskustva, a u kontekstu kabalisti~ke simbolike i najaktuelnijih saznanja iz fizike i astronomije. Love je taj sistem nazvao psihometafizika, i definisao ga kao «radikalan metafizi~ki model univerzuma koji povezuje nau~no vi|enje svijeta, Kabalu i li~no direktno iskustvo istine, odnosno prosvjetljenje». U svojoj knjizi o Intenzivima Lawrence Noyes je jedno poglavlje tako|e posvetio tome kakvi se zaklju~ci o prirodi stvarnosti mogu izvu}i iz onoga {to su ljudi direktno do`ivljavali na Intenzivima. «Napisani, ovakvi zaklju~ci mogu djelovati poluludi ili sasvim ludi, kao {to je ~esto slu~aj sa misti~kim iskustvima», napisao je Lawrence. «Tako|e, takvi zaklju~ci mogu biti pogre{ni, ili djelimi~no pogre{ni. U svakom slu~aju gube mnogo u prijevodu od direktnog iskustva u ideje». Uistinu, te{ko je autenti~na misti~ka iskustva, koja su u svojoj biti direktna iskustva istine, prenijeti u rije~i, i kakav god opis istine dali, koje god rije~i koristili, to }e ipak biti samo rije~i, samo opis istine, ne sama istina po sebi. Me|utim, to ipak ne treba slu`iti kao izgovor da se ne saop{tava ono {to je neko spoznao kao

92

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

kona~nu prirodu stvarnosti. Naj~e{}e, prvo direktno iskustvo koje u~esnici Intenziva imaju kada se po~nu baviti ovom tehnikom, jest iskustvo toga ko su oni. Realizacija tog iskustva, koje u~esnici saop{tavaju tokom dijadnih vje`bi, obi~no nije ne{to naro~ito «misti~no», govore}i obi~nim rje~nikom. U~esnik obi~no komunicira da je on on, ~esto govore}i «To sam ja» ili «Ja jesam» ili, samo, «Ja». Tu se radi o tome da se u jednom trenutku u~esnik odvojio, ili kako jo{ ka`emo deidentifikovao, od raznih uloga, identiteta, ta~ki gledi{ta sa kojima je bio poistovje}en, i onda u toj situaciji privremene oslobo|enosti direktno iskusio samog sebe, kao onog koji nije neko drugi, kao ba{ ovog koji jeste, koji nikada ne mo`e biti neko drugi, nego samo taj koji jeste, i koji je bez karakteristika, bez crta li~nosti, ili bez bilo koje druge osobine ili kvaliteta, jer ina~e KO ima ili opa`a tu osobinu? Ovo iskustvo sopstvene nedjeljivosti, sopstvenog stvarnog postojanja, sebe kao jednog konkretnog me|u mnogim drugim, izuzetno je ushi}uju}e iskustvo za one koji ga do`ive, iako ispoljavanje tog iskustva neupu}enima mo`e izgledati vrlo banalno. «Pa naravno da si ti ti», odvratili bi oni, ne shva}aju}i da rije~i tu uop{te nisu bitne, ve} da se radi o dubokom subjektivnom iskustvu koje nikad ne mo`e biti adekvatno preneseno rije~ima. Me|utim, iako neko mo`e biti direktno svjestan toga ko on jeste, to jo{ uvijek ne zna~i da ima znanje i o tome {ta on jeste. Bez obzira {to sam ja su{tinski samo ja, onaj koji jesam, svjestan toga da nisam isto {to i moj um, moje «crte li~nosti» ili bilo koje druge osobine ili kvalitete, ostaje pitanje da li sam ja u osnovi samo ovo tijelo, materijalno bi}e, objekat, ili sam, pak, duhovno bi}e? Da li sam du{a ili svjetlost ili praznina? Da li i{~ezavam onda kada umre i moje tijelo? Da li sam ograni~en prostorom ili ne? Ponekad u~esnici Intenziva budu zbunjeni u vezi toga koja je razlika izme|u toga ko su oni, i {ta su oni. Sada, dok ~ita{ ove redove, budi svjestan toga KO ~ita. To je ono ko si ti. Sada obrati pa`nju na to [TA je to ko si ti. Mogli bi re}i da je pitanje «Ko sam ja» pitanje identiteta, a pitanje «[ta sam ja» pitanje kvaliteta. «Razlike koje pravimo izme|u razli~itih aspekata istinskog pojedinca, uklju~uju}i to Ko i [ta smo mi, nisu stvarne, kona~ne razlike. To su razlikovanja koja ~inimo iz jedne ta~ke gledi{ta u odnosu na prosvjetljenje koje smo do`ivjeli, a tu ta~ku

93

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

gledi{ta mi zauzmemo odmah nakon {to smo iza{li iz stanja jedinstva sa samim sobom», ka`e Berner. «Ljudi }e re}i 'Ja sam ja’ ili 'Ja jesam’ ili 'Ja sam bezgrani~an’ ili 'Ja mogu ~initi bilo {ta’, a svi su u su{tini do`ivjeli isto prosvjetljenje. Samo ga sada posmatraju iz razli~itih ta~ki gledi{ta.» Dok ve}ina ljudi na manje, vi{e sli~an na~in ispoljava direktno iskustvo toga ko su oni, realizacije iskustva {ta je neko vrlo su raznolike, i ~esto me|usobno opre~ne i nepojmljive, odnosno sasvim ilogi~ne za um. U~esnici mogu saop{tavati da su sve, ili pak da su ni{ta. Mogu saop{tavati da postoje kroz sve ostalo {to postoji, mogu saop{tavati da su ljubav, ili totalno prihvatanje drugih i svega {to jeste. Ono {to je naj~e{}e slu~aj jeste da u~esnici do`ive da oni nisu ne{to, da nisu neki poseban, pojedini objekat, stvar, u smislu postojanja fizi~kih objekata u nama poznatom univerzumu. Tako|e, da nisu ni neki objekat sa~injen od nekakve «eteri~ne» ili bilo kakve druge supstance, da jednostavno re~eno nisu materija, tvar, u bilo kojem obliku, bilo kao fizi~ka materija, ili kao mentalna materija. Tako|e, da nisu energija, svjetlost ili bilo {ta tome sli~no. ^est je do`ivljaj pri tome i nepostojanje vremena, te ponekad i do`ivljaj da nismo locirani u prostoru, ili pak subjektivno i{~eznu}e prostora. Kada se ova razna ispoljavanja direktnog iskustva pogledaju u totalu, iz «pti~ije perspektive», vidimo potpuno i{~eznu}e materije, energije, prostora i vremena u subjektivnom do`ivljaju kona~ne stvarnosti. Jednostavno, pojedinac – onaj koji jeste – nije materija, nije energija, nije prostor, niti vrijeme. Poistovje}eni smo sa svakom od ove ~etiri karakteristike univerzuma, ali u kona~noj stvarnosti – nismo to. Isto tako nismo ni ideje, niti ta~ke gledi{ta iz kojih posmatramo i do`ivljavamo svijet, a na dubljem nivou ~ak se i 'ja’ razotkriva samo kao jedna, iako iskonska, ta~ka gledi{ta. Tu treba tra`iti zna~enje poznate Budine teze da sopstvo, ili 'ja’, u kona~nom smislu ne postoji (anattma). Dublje posmatrano, u~esnici saop{tavaju sebe kao samu Istinu, odnosno kao bo`anske, nematerijalne pojedince, zna~i one koji nisu sastavljeni od bilo kakvih dijelova niti mogu biti dijeljeni na bilo kakve sastavne dijelove, i koji stoga nisu sa~injeni od bilo kakvog oblika materije, energije, prostora ili vremena. Ovdje je zanimljivo prenijeti Bernerove «Maksime o pojedincu» iz maja 1987. godine. On ka`e:

94

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

1. Pojedinac je jedinstven, nestvoren i ima sposobnost izbora da li da u|e u odnos sa drugim pojedincima ili ne. 2. Pojedinac ne mo`e biti podijeljen na dijelove, niti je pojedinac dio ne~eg drugog. 3. Pojedinac je jedinstveni ’Ko’, ono ko pojedinac jeste, jest apsolutno jedinstveno. 4. Pojedinac nije stvar (materija), ideja ili du{a. 5. Pojedinac nije lociran u vremenu ili prostoru i nije energija ili masa. 6. Pojedinac nije tijelo, mozak, um, bi}e ili ne~ija tu|a misao. 7. Pojedinac nije svjesnost, ali mo`e biti uklju~en u svjesnost u vezi sa nekim drugim pojedincem. 8. Pojedinac nije Bog, ali ima bo`anske kvalitete. 9. Pojedinac postoji kao {to Bog postoji, ne u uobi~ajenom smislu stvorene supstance koja postoji kroz vrijeme. 10. Pojedin~eva sposobnost izbora da u|e u odnos sa drugima ili ne, jeste apsolutna i ne mo`e se poni{titi. 11. Ti si pojedinac! Ako si svjestan zna~enja te re~enice, ti si ono {to sam opisivao. To da si u odnosu sa mnom, da komunicira{ sa mnom, da si povezan sa mnom, samoo~igledno je ~injenicom da si svjestan zna~enja ovih rije~i koje dolaze od mene. 12. To da ti postoji{ jeste samoo~igledno. Dokaz da ti postoji{, u apsolutnom smislu, nije potreban i ne treba ga ni poku{ati dati jer samo ti mo`e{ odgovoriti na to pitanje. Zanimljivo je primijetiti da latinska rije~ za pojedinca, individuo, koja se prenijela i u savremene jezike kao {to je engleski (individual), doslovno zna~i «nedjeljiv», in-dividuo. A na{a rije~ pojedinac upu}uje na onog koji je jedan, zna~i opet nedjeljiv. Ovakva iskustva mogu nekoga potaknuti da se pozabavi pitanjem «[ta je `ivot». Realizacije direktnog iskustva rade}i sa ovim pitanjem tako|e su vrlo raznolike, i kre}u se od ushita da `ivot uistinu postoji, da je stvaran, pa do realizacije da je `ivot iluzija, ili da `ivota zapravo nema, ve} da jedino {to je stvarno jesmo zapravo mi sami, kao ono ko i {ta mi uistinu jesmo. U dubljem smislu, u~esnik postaje svjestan `ivota kao beskona~nog odnosa izme|u bo`anskih pojedinaca, drugih koji su sasvim isti kao i on sam. @ivot, na izvjestan

95

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

na~in, postaje odraz na{eg sopstvenog odnosa sa Istinom, ili Bogom. @ivot prestaje biti ne{to tamo negdje. Mo`da uobi~ajeno mislimo da smo ovdje mi, tamo drugi i, kao ne{to tre}e, neki `ivot pored nas. Me|utim, to je iluzija, jer osim nas, nema nikakvog drugog `ivota. Mi smo `ivot, i mi smo ono {to se de{ava izme|u nas. Ovakvi proboji kroz iluziju `ivota ~esto navode u~esnike Intenziva da svoju pa`nju mnogo zna~ajnije usmjere na misterij drugih ljudskih bi}a. Pitanje «[ta je drugi», odnosno «[ta je drugo ljudsko bi}e», kako mi to prevodimo, sve vi{e dobiva na zanimljivosti. Direktna iskustva toga {ta su drugi ~esto imaju duboke posljedice na `ivot, u smislu da takva iskustva otvaraju sasvim novu perspektivu na `ivot, i smisao `ivota. Jedna tipi~na realizacija direktnog iskustva rade}i sa ovim pitanjem jeste otkrovenje da su drugi isti kao i ja. Tu ste vi, tu je drugi, i me|u vama nema ama ba{ nikakve razlike. «Drugi je ja», rekao bi u~esnik. Tijela su razli~ita, va{a starost je razli~ita, razne karakteristike li~nosti, uma su razli~ite, ali su{tinski, u osnovi, vi ste sasvim isti. Druge ~este realizacije jesu da je drugi sve, svaka vlat trave, oblak, drvo... sve je drugi. Ili, pak, da je sve, odnosno drugi, Bog. ^injenica da u~esnici svoja iskustva obi~no saop{tavaju manje-vi{e sli~no (iako su saop{tavanja samo saop{tavanja, rije~i nisu direktno iskustvo samo po sebi) navodi na to da se u osnovi mo`e zapaziti odre|eni model, koji nam mo`e pomo}i u boljem razumijevanju stvarnosti. U su{tini, jedini razlog za{to je uop{te mogu}e do`ivjeti Istinu, jeste taj {to smo ta Istina – mi sami! Jedini razlog za{to nam je mogu}e prosvijetliti se jeste taj {to smo mi ta Istina koju tra`imo, mi smo to, to je na{a kona~na priroda. Iskustva koja ljudi saop{tavaju na Intenzivima o tome ko su oni i {ta su oni, otkrivaju nam da mi u osnovi nismo bilo koji oblik materije, niti smo energija, prostor ili vrijeme. Na na~in koji je potpuno nepojmljiv umu mi smo izvan toga, sasvim nefizi~ki u totalnom zna~enju te rije~i, no sposobni da u|emo u kontakt, u me|usobni odnos. Svoju ranu metafiziku, Abilitizam, Berner je zasnovao upravo na ovakvom razumijevanju toga {ta smo mi, i svoj terapeutski i duhovni rad sa ljudima zasnovao na premisi da je smisao `ivota upravo u usavr{avanju na{eg odnosa sa drugim nefizi~kim pojedincima, odnosno da je kona~ni smisao `ivota u tome da iskusimo jedni druge. Pri tome je komunikacija, u svim svojim verbalnim i neverbalnim

96

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

vidovima, osnovni instrument tog procesa. A sve `ivotne aktivnosti, od {etnje ulicom do globalne politike, nisu ni{ta drugo nego na{i poku{aji da drugima saop{timo sebe, da u~inimo da nas drugi razumiju, te poku{aji da primimo komunikaciju, odnosno razumijemo druge. U takvom svjetlu, osnovni vid duhovne prakse sastoji se u tome da «otvorimo» komunikacijske kanale izme|u sebe i drugih. To ne zna~i samo raditi na pobolj{anju odnosa i komunikacije sa osobama iz svakodnevnog `ivota, ve} i redovnu praksu dijada sa drugim istomi{ljenicima, ne samo dijada prosvjetljenja, kao na Intenzivima, ve} i dijada ~i{}enja koje za posljedicu imaju «bistriji» um, jasnije razumijevanje sebe i drugih, te ve}i do`ivljaj ispunjenja i zadovoljstva u `ivotu. Tu je tako|e i poseban vid «komunikacije» sa kona~nom stvarno{}u koja bi se najlak{e mogla uporediti sa misti~kim praksama iz poznatih nam religija. Berner je u tu svrhu posebno preporu~ivao tzv. tehnike vladanja energijom, te ve} pomenutu prirodnu meditaciju. Za razliku od Intenziva, dijada, i svih ostalih vrsta meditacije u kojima prakti~ar uvijek, manje ili vi{e, koristi svoju volju, kako bi se koncentrisao, izvr{io instrukciju, odr`ao tijelo u odre|enom polo`aju, odr`ao pa`nju na zadatom objektu itd. u prirodnoj meditaciji prakti~ar potpuno odustaje od svoje volje, te svoje tijelo, energiju, osje}anja i um u potpunosti predaje Vrhovnom, Bogu, Apsolutu, kako god on to zvao. Pri tome je potpuno otvoren i dopu{ta da se kao posljedica tog bezuslovnog predavanja dogodi bilo {ta u njegovom tijelu, bilo kakva emocionalna de{avanja, bilo kakve misli, vizije, ili mentalni sadr`aji, te bilo kakva druga iskustva, uklju~uju}i iskustvo jedinstva sa Istinom – prosvjetljenje. Ovaj vid meditacije, koji se smatra najvi{im i najsavr{enijim oblikom duhovne prakse, u korjenu je svih velikih svjetskih religija. Starozavjetne pri~e upu}uju nas upravo na gnozu (znanje) ove Staze predanosti, kao {to je, recimo, alegorija o Abrahamovom `rtvovanju sina jedinca, Isaka. Abraham se, u toj pri~i, u potpunosti povinovao onome {to se pojavilo kao posljedica njegove predanosti, {to je dramatur{ki nagla{eno dramom `rtvovanja sina. Pri~a, u stvari, u~i da predanost mora biti do te mjere potpuna, da smo spremni `rtvovati i ono za {ta smo najvi{e vezani, ako `elimo iskusiti bo`ansku milost, odnosno Istinu. Isus Hrist je tako|e svo vrijeme svog podu~avanja demonstrirao potpunu predanost, formulom «Neka

97

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

bude volja Tvoja, ne moja». A u ~asu najve}e duhovne krize, tokom raspe}a na Golgoti (najmra~nije je prije svitanja!) on ni za momenat ne odstupa od svoje savr{ene predanosti i uzvikuje «O~e, u ruke tvoje predajem duh svoj!». Zna~enje rije~i Islam je upravo «predanost», {to ve} samo po sebi defini{e ovu religiju. Osnovni ritual Islama, namaz salat, popularno znan kao «klanjanje», nije ni{ta drugo do spolja{nji odraz potpunog unutarnjeg predavanja Bogu. Sahaj yoga, naravno ne pod tim imenom, centralna je praksa islamskih mistika, sufija. Jedna drevna izreka opisuje sufiju kao onoga koji «ne posjeduje ni{ta, i kojeg ne posjeduje ni{ta», iz ~ega se mo`e osjetiti duh onoga koji je sasvim nevezan, slobodan, kao posljedica njegove savr{ene predanosti Krajnjem. Predanost vi{em, onome {to je kona~no i Apsolutno, predanost Bogu, podrazumijeva odustajanje od ega, od toga da stvari budu onakve kako mi to ho}emo. To podrazumijeva na{e kona~no pristajanje da stvari budu onakve kakve zaista jesu, neovisno od na{e volje. To je istinski duh Zena, Taoizma, ali i Hinduizma onako kako je obja{njen u stihovima Bhagavad-Gite, posebno onim stihovima koji govore o ~injenju bez vezanosti za rezultate, plodove tog rada. Me|utim, mora se primijetiti i to da velike svjetske religije poput judaizma, hri{}anstva i islama imaju i jedan ozbiljan nedostatak, bar kada je u pitanju religijska praksa. Naime, sve ove religije upu}uju na kona~no, na krajnje, i preporu~uju jedan odre|eni model `ivljenja, ili dru{tveni model, za koji tvrde da je u skladu sa tom kona~nom stvarno{}u. Ali, `ivjeti te modele nije lako, jer kao na Intenzivu, kad po~nemo da se pribli`avamo Istini na{e sopstvene mentalne, emotivne, pa i fizi~ke ne~isto}e po~inju reagovati, i mi nailazimo na barijere. Jako je va`no znati, odnosno imati metodologiju, kako se nositi sa tim reaktivnim sadr`ajima kada se pojave. Ako to ne znamo, onda }emo ih poku{ati integrisati na pogre{an na~in (ili, jo{ gore, potisnuti), a to }e na kraju rezultirati degradiranjem ili izvrtanjem samog religijskog u~enja koje slijedimo, vjerskim praksama neutemeljenim u stvarnosti, fanatizmu, uve}avanju osje}anja krivice i stida, i tome sli~no. Jednostavnije re~eno, velike monoteisti~ke religije ukazuju na Istinu, i ka`u «Idi tamo», ali ne govore ni{ta o tome {ta raditi sa na{im umom i osje}anjima, {ta raditi sa na{im reaktivnim duhovnim sadr`ajima, {ta ~initi kada u|emo u duhovnu krizu, odnosno kako integrisati ta krizna iskustva i nastaviti duhovno pute{estvije. Jednostavno, te religije

98

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

ne nude kompletan pristup li~nom razvoju, ne nude slijed koraka ka ve}em savr{enstvu, ve} samo onu krajnju, kona~nu stepenicu {to vodi jedinstvu sa Bogom. Ali, da bi se do{lo do te stepenice potrebno je pre}i odre|eni pripremni put, o kojem ove religije ne govore. Stoga najve}i broj sljedbenika tih religija ostane na plitkom nivou papagajskog ispovijedanja vjere, i jednom ograni~enom slije|enju vjerskih uputa. Rijetki su oni koji odu korak dalje i direktno spoznaju postojanje stvarnosti na koju njihove vjerske knjige upu}uju. Ako je Berner zaista u pravu, ukoliko smisao `ivota uistinu jeste u tome da u potpunosti iskusimo jedni druge, {to je na planu Apsolutnog isto kao i re}i da je smisao `ivota u tome da iskusimo Boga (Ve}ina teologija u~i da je ~ovjek stvoren upravo zato da bi spoznao Boga, svog stvoritelja), {ta nam onda iskustva ljudi sa Intenziva prosvjetljenja mogu, posredno, re}i o prirodi stvarnosti, odnosno univerzuma u kojem `ivimo? Prva stvar je vjerovatno ta da postoji kona~na stvarnost, da postoji Bog, Istina, kako god to htjeli zvati. Stvarnost toga je za mnoge ljude dovoljno otkrovenje, kada kona~no sagledaju da njihova ubje|enja, fiksirane ta~ke gledi{ta i stavovi nisu kona~ni, apsolutni i nepovredivi, ve} da postoji kona~na stvarnost, Istina, koja prevazilazi na{e ograni~ene umove, stavove i mogu}nosti umne, logi~ke spoznaje. Tako|e, ta kona~na stvarnost smo, u biti, mi sami. Mi nismo odvojeni od nje, ve} smo – da tako ka`emo – oduvijek u jedinstvu sa njom. To je smisao izreka u pojedinim budisti~kim {kolama da smo svi ve} prosvjetljeni, odnosno izreka u zapadnim misti~kim tradicijama da milost od Boga ve} obuhvata sve ljude, da nema potrebe moliti za oprost grijeha, jer je svima ve} opro{teno, od zore vremena naovamo. Ipak, da malo pojasnim: ne radi se o tome da postoji neka kona~na stvarnost tamo negdje, i mi, ovdje, pa smo onda mi sjedinjeni sa tom kona~nom stvarno{}u. Mi ve} jesmo ta kona~na stvarnost, oduvijek. Ta kona~na stvarnost, odnosno ono {ta mi uistinu jesmo, vi{eg je reda u odnosu na uobi~ajenu stvarnost vremena, prostora, materije i energije, koju poznajemo svojim ~ulima. Tako, mi sami u biti nismo ni materija, ni energija, niti smo prostor (u prostoru), niti smo vrijeme (u vremenu). [ta je onda priroda te kona~ne stvarnosti? To je ~ista sposobnost da u|e u odnos sa drugim istim takvim nefizi~kim pojedincima. U stvari, sav fizi~ki univerzum nije ni{ta drugo nego svo-

99

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

jevrsna pozornica ure|ena pravilima fizi~kih zakona, koja nam slu`i da posredno upoznamo jedni druge, ne direktno, ve} kao utjelovljena bi}a, kao tijela sa osje}anjima i umom – jednostavno, kao ljude. @ivot ne postoji kao ne{to odvojeno od nas, kao nezavisan objekt. To je, zapravo, samo stanje odnosa izme|u nas, mnogih pojedinih bo`anskih stvarnosti, koje su u svojoj osnovi jedno. Jer, iako smo mnogi, mi smo potpuno identi~ni u tome {ta jesmo u svojoj istinskoj su{tini, kao {to mno{tvo kapi vode u potpunosti dijeli jednu jedinstvenu, istu prirodu vode – rekli bi, Bog je Jedan. Tu po~inje da izgleda da cjelokupan fizi~ki univerzum, cjelokupna stvarnost vremena, prostora, materije i energije na neki umu potpuno nepojmljiv na~in proizilazi iz nas samih, odnosno iz na{ih uzajamnih odnosa kao nefizi~kih pojedinaca. To je, opet, samo jedan na~in da se ka`e da cjelokupan univerzum proisti~e iz Boga, odnosno iz kona~ne stvarnosti, Istine. Ali, s obzirom da smo mi upravo ta kona~na stvarnost, onda je cjelokupan univerzum na{a zajedni~ka kreacija, koja slu`i tome da spoznamo jedni druge. Bernerova Lila teorija upravo obja{njava gornje, odnosno nudi teoriju kako nastaju prostor i vrijeme, te {ta su materija i energija, u smislu odnosa izme|u mnogobrojnih bo`anskih pojedinaca koji zajedno ~ine kona~nu stvarnost koju su ranohri{}anski gnostici nazivali pleroma, ili Bo`ija punina. Na jedan na~in re~eno, Lila teorija obja{njava da materija nije ni{ta drugo nego neprihva}eni, nespoznati aspekt Boga. Kada bi u potpunosti prihvatili Boga, materija bi za nas subjektivno i{~ezla, i prepoznali bi je kao Boga samog. Me|utim, s obzirom da smo u jednom bezvremenom trenutku (prije nego {to uop{te mo`emo govoriti o 'postojanju’ vremena) porekli, odbili svoje prirodno stanje jedinstva sa bo`anskim, to stanje koje bi mogli nazvati «rajskim» za nas je i{~ezlo, a mi smo se obreli izvan njega, {to bi bila jedna interpretacija biblijskog «prvobitnog grijeha» odnosno «pada». U tom novom stanju, mi poreknutog Boga do`ivljavamo kao materiju, zna~i stvar, objekat koji su{tinski nema individualnu mo} izbora ({to je su{tinska bo`anska sposobnost, da ~ini ono {to mu je volja). Mi ljudi dramatizujemo ovaj proces svaki put kada odbijemo, poreknemo neko drugo ljudsko bi}e, i onda ga vi{e ne do`ivljavamo kao nezavisno bi}e koje ima sopstvenu mo} izbora, ve} ga nazivamo «|ubre» ili drugim sli~nim pogrdnim imenima, i

100

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

do`ivljavamo kao obi~nu stvar koju se bez problema mo`e ubiti ili uni{titi, ili kojoj se mo`e nare|ivati i kojom se mo`e manipulisati. Me|utim, Kona~na stvarnost nije «stvar», iako nama iz na{e nove perspektive mo`e tako izgledati. U stvari, s obzirom da Kona~na stvarnost i dalje ima svoju su{tinsku mo} izbora, sposobnost da ulazi u odnos sa drugima, mi onda aktivnosti te Kona~ne stvarnosti iz nove perspektive prividno opa`amo kao kretanje i interakcije ~estica materije – drugim rije~ima opa`amo pojavu energije. I opet, onog trenutka kada smo porekli Kona~nu stvarnost mi smo se subjektivno odvojili od nje, odnosno stvorili smo odre|enu subjektivnu distancu – prostor. A promjene polo`aja ~estica materije u prostoru, koje opa`amo, odre|uju nam linearni tok vremena. Na taj na~in cjelokupan do`ivljaj prostora, materije, energije i vremena proizilazi iz na{eg poricanja, odvajanja od Kona~ne stvarnosti i indirektnog spoznavanja te Kona~ne stvarnosti (zna~i, ne direktnim znanjem, ve} kroz proces) iz jedne fiksirane ta~ke gledi{ta, iz jedne pozicije u prostoru. Malo je poznato da je Berner 1990. objavio jedan roman, pod pseudonimom Kym Taluson, nazvan «Povratak u Shangri-La». U tom romanu on opisuje tok spiritualne prakse glavnog junaka, sve do njegovog postignu}a besmrtnog «svjetlosnog tijela». Kuriozitet romana je detaljan i ta~an opis «tajnih» tantri~kih praksi izme|u mu{karaca i `ena, koji uklju~uju i seksualni kontakt, te je to vjerovatno razlog za{to je roman objavljen pod pseudonimom, i za{to ga je prakti~no nemogu}e na}i na tr`i{tu. Negdje pred kraj romana, kada je glavni junak, Hugh Conway, ve} dostigao najvi{e vrhunce spiritualnog postignu}a, on okupljenim lamama u manastiru Shangri-La obja{njava {ta je krajnja priroda stvarnosti: «Kao {to je ve} re~eno, mi, kao bo`anski pojedinci, nismo stvoreni. Mi smo bo`anski, kao i Bog, i nismo u vremenu, niti izvan vremena. Vrijeme je nastalo kao posljedica na{eg uzajamnog izbora da u|emo u odnos jedni s drugima. Vrijeme i svjesnost su rezultat na{eg otvaranja jednih prema drugima. Kada odlu~imo u}i u odnos s nekim drugim, mi prihvatamo neke aspekte tog drugog, a odbijemo neke druge aspekte. Oni aspekti ili dijelovi drugih koje svako od nas izabere da prihvati, kojima se preda, to postaje iskustvo, svjesnost, ili znanje. Oni aspekti drugih koje izaberemo da ne prihvatimo, postaje potisnuto izme|u nas u formi vremena, prostora, energije i mase. Sve ovo»,

101

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Conway pokaza rukom po prostoriji, «nije uistinu vrijeme, prostor, energija i masa, ve} je u stvari onaj dio bo`anskog drugog koji mi jo{ nismo prihvatili». Na jednom drugom mjestu u romanu, ovaj put kroz usta Katherine Allmann, duhovne partnerke Hugh Conwaya, sa kojom je on do{ao do najdubljih `ivotnih istina prakticiraju}i meditaciju predanosti, Berner pri~a: «@ivot je proces svih nas, kakvi uistinu jesmo, da kompletiramo na{e odnose. Ako neko misli o sebi kao o tijelu, onda je lako zaklju~iti da je opstanak svrha `ivota. Seks onda postaje sredstvo produ`enja tog opstanka kroz potomstvo. Ako neko misli o sebi kao o li~nosti, to jest kao o egu, onda }e on misliti da je svrha `ivota stvoriti neki efekat – {to ve}i to bolji. Ako je, s druge strane, neko identifikovan sa emocijama ili energijom, on }e misliti da je svrha `ivota te}i sa Taom. Sve dok je neko identifikovan sa ne~im, on }e vjerovati da je svrha `ivota svrha te stvari sa kojom je identifikovan. Ako, pak, neko nije identifikovan ni sa ~im, i stoga je jednostavno onaj ko i {ta uistinu jeste, bo`anska sposobnost bez supstance ili uzroka, onda }e on znati da je svrha `ivota ispunjenje na{ih uzajamnih odnosa». Ovo je vrlo slobodna i povr{na interpretacija Lila teorije, koju je ina~e vrlo te{ko obrazlo`iti, jer se bavi realnostima koje prevazilaze vrijeme i prostor, a na{ jezik nije u stanju pri~ati u takvim kategorijama. Ipak, smatrao sam da bi bilo zanimljivo napisati ne{to, makar kratko, o ovoj uzbudljivoj i zanimljivoj teoriji o ustrojstvu nama znanog univerzuma. Na kraju, moram dati jedan savjet: sve {to je re~eno u ovom poglavlju mo`e vam poslu`iti za meditaciju, razmi{ljanje, te neku vrstu orijentacije u pogledu sopstvenih iskustava sa Intenziva ili drugih spiritualnih praksi. Me|utim, onda kada se odlu~ite u~estvovati na Intenzivu, informacije iz ovog poglavlja odlo`ite kao {to u kesicu odla`ete svoj ~asovnik i nakit. Radu na Intenzivu pristupite otvoreno, i istra`iva~kog duha, bez predrasuda, jer – mo`da sve {to je ovdje re~eno i nije sasvim ta~no!

102

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Dijade: duhovna staza prijateljstva

Ve} smo vi{e puta ponovili da Intenziv nije religija, da u sebe ne uklju~uje neko posebno u~enje ili svjetonazor, niti se na Intenzivu podu~ava nekoj dogmi. Istina, Intenziv jeste zasnovan na odre|enom razumijevanju uma i `ivota, ali te postavke su prakti~no nebitne za u~esnike, i oni se ne podu~avaju toj «teoriji Intenziva» tokom svog u~estvovanja na Intenzivu. Tako|e, Intenziv ne podu~ava dijadama i dijadnoj tehnici prosvjetljenja na na~in nekog kulta, niti Intenziv sadr`i preporuke za u~esnike {ta i koliko treba da praktikuju, ili kako da `ive, nakon {to se Intenziv zavr{i. Ovo, kao i ve}ina stvari u `ivotu, ima dvije strane: dobru i lo{u. Dobra strana ovakvog pristupa jeste to {to se u~esnicima ostavlja potpuna sloboda odlu~ivanja kako }e `ivjeti svoje `ivote i koje }e spiritualne tehnike praktikovati. Ne name}e im se nikakva dogma. Intenziv ne «zarobljava» u~esnike, ve} ih osloba|a: od la`i, iluzije, pa tako i dogmi, u potpunosti ostaju}i dosljedan cilju kojem je namijenjen – pomo}i ljudima da sami direktno iskuse Istinu. Lo{a strana tog pristupa jeste {to se u~esnicima nakon Intenziva, nakon {to su mnogi od njih po prvi put u `ivotu na jedan smislen, stvaran na~in do{li u dublji kontakt sa samim sobom i sa drugima, ne nudi nikakva temeljna poduka {ta, kako i kuda dalje. Berner je odgovor na to pitanje poku{ao dati tako {to je oformio sopstvenu duhovnu {kolu, u tradiciji indijske joge. Me|utim, ta zajednica trajala je samo ne{to vi{e od 20 godina, jer je prestala postojati ve} 1996, Bernerovim

103

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

povla~enjem u osamu. S druge strane, Intenziv do sada nije «prigrlila» ni jedna velika vjerska zajednica, niti etablirana {kola samorazvi}a, iako su Intenzivi redovna praksa u pojedinim centrima za li~ni razvoj u Evropi i Americi. Li~no smatram da bi bilo izuzetno plodotvorno ukoliko bi budisti otkrili Intenziv i po~eli ga praktikovati u svojim hramovima i a{ramima, s obzirom na izuzetan afinitet koji postoji izme|u toga {ta je cilj Intenziva i {ta je cilj budisti~kih praksi. Sa Intenzivom bi se posebno japanski Zen monasi osje}ali kao «kod ku}e». Osim toga, vjerujem da bi uvo|enje Intenziva u budisti~ke centre dovelo do svojevrsne renesanse, potpuno nove faze u razvoju ove za planetu Zemlju izuzetno va`ne religije, odnosno duhovnog u~enja. Drugim rije~ima, Intenziv bi mogao pomo}i obnovi budizma u savremeno doba. Tako, pitanje post-intenzivske prakse ostaje izuzetno va`no otvoreno pitanje. Va`no stoga jer nije dovoljno samo imati probojno iskustvo prosvjetljenja – potrebno je tu do`ivljenu Istinu i unijeti u `ivot, integrisati to iskustvo u na{e svakodnevno `ivljenje, kako bi od cijelog tog rada uop{te imali neke stvarne koristi. Ili, mogli bi re}i, potrebno je na{e `ivote uskladiti sa Istinom, stvarno{}u, koju smo direktno spoznali. Zapravo, to je mnogo te`i i dugotrajniji zadatak nego {to je do`ivjeti samo probojno iskustvo. Po~etnicima se ~ini da je situacija obratna, i da je najte`e do`ivjeti prosvjetljenje. U stvari, mnogo je te`e realizovati, unijeti to iskustvo u `ivot i `ivjeti ga. Zen budizam odli~no poznaje ovaj problem, i ve}ina Zen praksi poznatih na zapadu, kao {to su ~ajna ceremonija, kaligrafija, haiku pjesni{tvo i druge, u stvari slu`e tome da se svakodnevni `ivot oplemeni duhovnim iskustvima iz meditacije (zazena) i da se, tako, prosvjetljenje integri{e sa svakodnevicom. Situacija je ne{to lak{a za one u~esnike Intenziva koji ve} imaju redovnu duhovnu praksu neke vrste, koji ve} aktivno slijede neku religiju. Njima Intenziv mo`e pomo}i da dublje razumiju u~enja svoje religije, i nastave svoju praksu sa ve}im stepenom razumijevanja nego ranije, te tako i sa ve}om predano{}u i entuzijazmom. Najvi{e problema imaju oni koji se prije Intenziva nisu posebno bavili niti jednom {kolom samorazvoja ili religijom, a Intenziv ih je naglo uveo u jednu za njih sasvim novu, duhovnu dimenziju ljudskog postojanja koju su naslu}ivali, ali o kojoj nisu imali li~nog iskustva.

104

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Bez obzira u koju kategoriju spadate, sljede}e metode redovne spiritualne prakse mogu vam pomo}i ne samo da svoja iskustva sa Intenziva na smislen na~in unesete u svoj `ivot, ve} i da zna~ajno ubrzate svoj duhovni razvoj, bez obzira koju stazu u ovom trenutku slijedili.

Dijade ~i{}enja Radi jasnijeg izlaganja, dijadne vje`be komunikacije koje se rade na Intenzivima, a koje smo opisali u poglavlju Tehnika prosvjetljenja, zovemo «dijade prosvjetljenja», jer za svoj jedini cilj imaju prosvjetljenje, direktno iskustvo istine. Da li bi se dijade prosvjetljenja mogle raditi i izvan Intenziva, kao neki vid redovne sedmi~ne, ili ~ak i svakodnevne prakse? Da mogu, pod uslovom da ste prethodno u~estvovali na bar jednom trodnevnom Intenzivu, tako da imate dobro razumijevanje toga kako se dijade prosvjetljenja rade. Za iskusnije u~esnike Intenziva, koji su bar jednom do`ivjeli direktno iskustvo, ~ak se mo`e preporu~iti redovan povremeni rad dijada prosvjetljenja izvan Intenziva. Lawrence Noyes mi je jednom prilikom rekao da u Kanadi, u Vankuveru, postoji grupa ljudi koji su ranije ~esto u~estvovali na Intenzivima kod Bernera, koji se ve} punih dvadeset godina redovno sastaju jednom sedmi~no i rade po nekoliko dijada prosvjetljenja! U stvari, na koliko je Intenziva uop{te preporu~ljivo u~estvovati? Samo na jednom, ili na vi{e? To je individualna stvar. Poznajem ljude koji su u~estvovali na samo jednom ili par Intenziva, i nikada vi{e nisu oti{li ni na jedan. S druge strane, postoje ljudi koji toliko zavole ovaj metod rada da redovno idu na Intenzive, i po vi{e puta godi{nje. Najbolje je da ~ovjek u~estvuje na Intenzivima sve dok osje}a da mu taj metod koristi, i da mu poma`e u njegovoj duhovnoj potrazi. Raspored rada koji bih preporu~io za svrhu povremenog rada tehnike prosvjetljenja jeste uraditi dvije dijade prosvjetljenja sa petominutnom pauzom izme|u, zatim imati jednu polusatnu meditaciju u {etnji, te na kraju jo{ jednu dijadu prosvjetljenja. Takav program zahtijeva efektivnih dva i pol sata vremena. Ukoliko neko od ~italaca, biv{ih u~esnika Intenziva, po`eli raditi ovakav program, ili dijade ~i{}enja koje }u upravo opisati, vrlo }u rado pomo}i svojim savjetima i kopirati CD ili kasetu sa gongom za petominutne izmjene, ukoliko mi se obratite pismom ili e-mailom.

105

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Me|utim, dijade se, sa druga~ijim instrukcijama, mogu koristiti i za druge svrhe, konkretno za tzv. «~i{}enje uma» ili za pobolj{anje odnosa sa drugima, ili za pobolj{anje komunikacije, na primjer. Te dijade, koje nam poma`u da razvijemo svoje sposobnosti, te um «o~istimo» od konfuzije, zbunjenosti, nejasno}a, stvari koje nismo saop{tili drugima, stvari koje su nam drugi saop{tili, ali ih mi nismo u potpunosti razumjeli, te od razli~itih fiksiranih, temeljnih stavova koje imamo o sebi, drugima i `ivotu, a koji nam smetaju da `ivot `ivimo punije i slobodnije, sve te dijade nazivamo zajedni~kim imenom «dijade ~i{}enja». Princip rada dijada je uvijek isti, i prakti~no sva pravila koja smo nazna~ili opisuju}i tehniku prosvjetljenja va`e i za dijade ~i{}enja. Jedino, ovdje nije cilj do`ivjeti direktno krajnju istinu, ve} prona}i ono na {ta data instrukcija upu}uje, postati svjestan toga, te {to istinitije i potpunije odgovoriti svom partneru na tu postavljenu instrukciju, drugim rije~ima kompletirati komunikaciju. Preporu~ujem, u kontekstu dijada ~i{}enja, da se osvrnete na ono {to smo ve} rekli o komunikaciji kao duhovnom alatu. Naravno, ove dijade mo`ete raditi onoliko koliko `elite, u skladu sa time koliko je slobodnog vremena vama i va{em partneru/partnerki na raspolaganju. Mo`da je najbolje odvojiti 3-4 sata jednom sedmi~no, subotom ili nedjeljom, te uraditi 4-5 dijada sa pauzama od po 5-15 minuta izme|u. Naravno, sve to ovisi o entuzijazmu i kondiciji partnera koji dijade rade. Uraditi dvije dijade sa po pet minuta pauze izme|u, pa zatim na~initi pauzu od pola sata koja uklju~uje {etnju, odnosno izlazak izvan stana/ku}e u kojoj se dijade rade, pa opet uraditi dvije dijade sa pet minuta pauze izme|u, ~ini se kao najbolji uobi~ajeni plan rada za jedan dijadni susret sedmi~no, koji bi odgovarao najve}em broju ljudi. Ovo se naravno mo`e skratiti na samo dvije dijade, {to bi bila najkra}a forma rada koju bih preporu~io pri jednom susretu. Raditi samo jednu dijadu sedmi~no nedovoljno je, i ne isplati se. Najidealnije bi bilo kada bi imali partnera ili partnerku sa kojom bi svaki dan mogli raditi dijade, recimo uve~e, nakon posla ili nekih drugih dnevnih obaveza. Tada bi mogli raditi i samo jednu dijadu dnevno, pod uslovom da ste redovni i da odr`avate ritam rada. Kao i kod dijada prosvjetljenja, va`no je da sa svojim partnerom sjednete na udob-

106

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

nu razdaljinu, okrenuti licem jedan drugom, tako da se ne dodirujete, ali ste dovoljno blizu da se ~ujete, u prostoriji u kojoj vas ne}e uznemiravati. Isklju~ite zvono na vratima i telefone (uklju~uju}i mobitele!) Unaprijed odlu~ite ko }e biti prvi slu{alac, odnosno ko }e prvi dati instrukciju sa kojom }ete raditi. Preporu~ujem da u jednoj dijadi i jedan i drugi radite sa istom instrukcijom, odnosno nizom instrukcija. Za dijade ~i{}enja ne}e vam biti potreban gong za petominutnu izmjenu. Dovoljno je da na po~etku uklju~ite neki alarm koji }e vam dati signal da je isteklo 40 ili 45 minuta. Mo`da je najbolje da alarm namjestite na 45 minuta, jer }ete uvijek izgubiti par minuta na pripremu i sli~no. U dijadama ~i{}enja uloge }ete izmjenjivati nakon {to je jednom odgovoreno na instrukciju. Na primjer, ako radite sa instrukcijom «Reci mi jednu tvoju sposobnost», nakon {to date instrukciju partneru on }e odgovoriti na nju, vi }ete re}i «Hvala ti» i onda }ete odmah promijeniti uloge. Ne}ete ~ekati istek pet minuta ili sli~no. Ako alarm ozna~i da je isteklo 45 minuta, a va{ partner jo{ uvijek komunicira, on ne treba naglo da prestane sa svojim odgovaranjem na instrukciju, ve} treba da do kraja saop{ti to {to ima, i onda }ete re}i «Hvala ti» i zavr{iti tu dijadu. Kao i u dijadama prosvjetljenja, partner koji slu{a samo gleda, slu{a i trudi se da razumije svog partnera, bez upadanja, komentara, grimasa ili sli~no. Jedina razlika u odnosu na dijade prosvjetljenja jeste {to partner koji slu{a, u slu~aju da ima potrebu za tim, smije re}i: «Pojasni mi to» (ako mu ne{to nije jasno); «Reci mi to ponovo glasnije» (ako nije dobro ~uo); ili «Reci to sa`etije» (ukoliko se partner raspri~ava i o~evidno uzima suvi{e vremena za svoje odgovore). Partner koji slu{a ne bi trebao koristiti ni jednu drugu osim ove tri forme, a i njih samo kada ih zaista treba kako bi {to bolje razumio svog partnera. Preporu~ujem da dobro prou~ite sljede}i sa`etak dijadnog ciklusa komunikacije, i da ga se doslovno pridr`avate u svom radu: -

Partner koji slu{a (onaj koji daje instrukciju) prvo sam sebi razjasni instrukciju koju }e dati, odnosno dobro je razumije (nemojte po~injati dijadu dok dobro ne razjasnite instrukcije);

-

Partner koji slu{a pokloni punu pa`nju svom partneru;

-

Partner koji slu{a saop{ti instrukciju jasno i glasno, direktno svom partneru, gledaju}i u njega;

107

Emir Salihovi}

-

Spoznaj samog sebe

Partner koji slu{a nastavlja dr`ati pa`nju na svom partneru, potpuno otvoren i voljan da primi i razumije odgovor od svog partnera;

-

Partner koji odgovara slu{a i gleda svog partnera, i prima instrukciju od njega i razumije je;

-

Partner koji odgovara provodi instrukciju, odnosno obavlja neku vrstu unutarnjeg rada kako bi prona{ao i potom formulisao najta~niji odgovor (u slu~aju «Reci mi jednu tvoju sposobnost» on zatvara o~i, ili ne, i aktivno tra`i ne{to {to zaista jeste njegova sposobnost. To tra`enje, ta kontemplacija, jeste ispunjavanje instrukcije. Kada prona|e ne{to {to zaista jeste njegova sposobnost – ne ne{to {to su mu drugi rekli da je njegova sposobnost! – on }e to saop{titi);

-

Partner koji odgovara potom saop{tava svom partneru koji slu{a do ~ega je do{ao, {ta je prona{ao provode}i instrukciju, pri tom komuniciraju}i jasno, glasno i tako da ga njegov partner {to bolje razumije. Kada zavr{i sa saop{tavanjem, ka`e «Zavr{io sam»;

-

Partner koji slu{a pri tome samo gleda, slu{a i trudi se da {to bolje razumije ono {to mu se saop{tava;

-

Nakon {to je partner koji saop{tava zavr{io sa izno{enjem svog odgovora na instrukciju, i rekao «Zavr{io sam», partner koji slu{a samo ka`e «Hvala ti»;

-

Ukoliko rade sa vi{e od jedne instrukcije, partner koji slu{a potom daje sljede}u instrukciju;

-

Nakon {to partner koji saop{tava odgovori na sve postavljene instrukcije, oni odmah potom promijene uloge, i partner koji je odgovarao postaje partner koji slu{a i postavlja instrukciju;

Jako je va`no imati na umu da svom partneru instrukcije uvijek dajete na isti na~in, istim rije~ima. Nemojte obrtati, oduzimati ili dodavati rije~i. Kako ste po~eli dijadu, tako je i zavr{ite istom instrukcijom, formulisanom na isti na~in. Upamtite da instrukcija nije pitanje, to je komanda, zahtjev koji vi upu}ujete svom partneru, zahtjev na koji on treba odgovoriti. Uputite instrukciju s o~ekivanjem da dobijete odgovor od svog partnera. Naravno, ta instrukcija mora biti ne{to {to va{ partner razumije, i na {ta je sposoban odgovoriti, ina~e va{ rad nema smisla. I, svaki put kada dajete instrukciju svom partneru, pa makar to bilo 101. put,

108

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

dajite tu instrukciju kao da je saop{tavate prvi put! Ne zaboravite da prije po~etka rada instrukcije ~itko napi{ete ili od{tampate na malim ceduljicama, koje kao podsjetnik mo`ete dr`ati u krilu ili na stoli}u pored. Naravno, kada dajete instrukcije nemojte ~itati, ve} nakon {to pro~itate instrukciju, i shvatite je, pogledajte svog partnera i dajte instrukciju direktno njemu, odr`avaju}i kontakt o~ima, gledaju}i ga. Obratite pa`nju da na bilo koju od dole navedenih instrukcija ne postoji ispravan odgovor. Svako }e na svoj na~in odgovoriti na date instrukcije, i vi kao partner koji slu{a trebate prihvatiti i razumjeti bilo {ta {to partner saop{tava, sve dok je to odgovor na instrukciju, a ne ne{to drugo. Sad, primjeti}ete da neke dijadne vje`be podrazumijevaju upotrebu vi{e od jedne instrukcije. U slu~aju vje`be koja koristi tri instrukcije: svom }ete partneru dati prvu instrukciju, on }e odgovoriti na nju, potom }ete re}i «Hvala ti» i odmah mu dati drugu instrukciju, on }e odgovoriti na nju, zatim }ete re}i «Hvala ti» i dati mu tre}u instrukciju, i nakon {to odgovori na nju, re}i }ete «Hvala ti» i tek onda promijeniti uloge. Zatim }ete vi redom odgovarati na sve tri instrukcije, i tako }ete izmjenjivati uloge do isteka 45 minuta. Da li bra~ni ili ljubavni parovi, te bliski ro|aci mogu raditi ove dijade ~i{}enja? Mogu, pod uslovom da ih ne koriste za uzajamno ra{~i{}avanje odnosa. Naime, postoji jedan set instrukcija koje se koriste samo za tu svrhu, tzv. «dijade za parove», ali i ostale instrukcije mogu koristiti ako im se u rad ne}e uplitati nerazja{njeni me|usobni odnosi. To je dosta te{ko, te stoga preporu~ujem da je puno bolje da dijadne vje`be radite sa prijateljem ili prijateljicom koji su tako|e zainteresirani za ovu vrstu rada na sebi. Preporu~ujem i to da dijade radite sa prijateljem istog spola kojeg ste i vi. Ukoliko se prvi put susre}ete sa ovakvom vrstom rada, {to }e re}i da nikada do sada niste u~estvovali ni na Intenzivu prosvjetljenja, mo`da vam ne}e odmah biti lako i jednostavno da radite dijade. Savjetujem da se u dodatku ovoj knjizi informirate o raznim seminarima li~nog razvoja koje povremeno odr`avam, te da se prijavite za jedan od vikend seminara o dijadnom radu, tokom kojeg }ete biti u prilici nau~iti iz prve ruke kako se rade dijade, i bar {est ili sedam sati tokom oba dana provesti rade}i dijade sa drugim u~esnicima seminara, pod stru~nom supervizijom.

109

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Na kraju, instrukcije sam ovdje, po navici u na{em jeziku, pisao u mu{kom rodu, kao da ih izgovara mu{karac, odnosno kao da se daju mu{karcu. Molio bih ~itateljke da mi to ne uzmu za zlo, i da instrukcije jezi~ki prilagode svom rodu kada budu radile dijade.

Dijade ~i{}enja pojmova Mnoge ljude iznenadi kada otkriju koliko mnogo pojmova koristimo u svakodnevnom govoru, ponekad kao «dokazane» istine, a da u stvari uop{te nemamo jasnu ideju {ta je to o ~emu govorimo. Sljede}e dijade mogu vam pomo}i da do|ete do zna~ajnih uvida, i razjasnite sebi mnoge aspekte `ivota. U ovoj vje`bi koristi}ete dvije instrukcije: «Reci mi {ta je (...)» i odmah potom «Reci mi {ta nije (...)». U prostor ozna~en sa (...) umetnite jedan od dole pobrojanih pojmova. Tokom jedne dijade radite samo sa jednim pojmom. - Razvoj - Pomo} - Odgovornost - Sukob - Kontakt - Komunikacija - Razumijevanje - Sposobnost - Razlika - Porijeklo - Mo} - Izbor - Prosvjetljenje - Bog - Smrt Naravno, ovoj listi mo`ete dodati bilo koje druge pojmove, koncepte, sa kojima bi `eljeli da radite, i za koje smatrate da vam je potrebno odre|eno razja{njenje,

110

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

odnosno ~i{}enje. Na ovim na{im, balkanskim prostorima ja bih preporu~io rad ove dijadne vje`be i sa konceptima kao {to su: nacija; narodnost; religija; nacionalizam; {ovinizam; kriminal; korupcija; demokratija; ratni zlo~in; genocid. Slobodno nastavite listu po svom naho|enju.

Dijada odnosa Ova vje`ba mo`e voditi zna~ajnim uvidima o prirodi me|uljudskih odnosa. Ovdje }ete raditi sa dvije instrukcije koje glase: «Reci mi ne{to {to `eli{ da mi ka`e{». «Hvala ti». «Reci mi kako se na{ odnos promijenio time {to si mi to rekao». «Hvala ti». Ovdje je va`no da saop{tite svom partneru ba{ ono {to njemu `elite da ka`ete. Naime, ove vje`be nisu hipoteti~ke, to nije ne{to {to je odvojeno od `ivota, ili eksperiment `ivota. To je `ivot sam, i mo} dijada je upravo u tome {to na licu mjesta prolazite kroz stvarne unutarnje procese, {to radite na stvarnim odnosima sada i ovdje, a ne samo u sferi svog uma ili spekulacije.

^i{}enje kompulzija (prisila) Kompulzija je unutarnje osje}anje da ne{to morate ili da ne{to ne smijete da budete, radite ili imate. Za posljedicu, to vam uskra}uje osje}aj slobode i izbora u `ivotu, {to je jedna od klju~nih pretpostavki sre}e. Po jednoj teoriji, kompulzije su pogre{na rje{enja konfliktnih situacija sa osobama koje se doimaju mo}nijim od nas. Za rad sa kompulzivnim stanjima mo`ete koristiti tri dijadne vje`be, pri ~emu prva ima dvije instrukcije, a ostale dvije po jednu. «Reci mi ne{to za {ta misli{ da mora{ biti odgovoran» «Hvala ti» «Reci mi ne{to za {ta misli{ da ne mora{ biti odgovoran» «Hvala ti» «Reci mi jednu odluku koju mo`e{ donijeti» «Hvala ti»

111

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

«Reci mi jednu la`» «Hvala ti» Ovdje bi mo`da bilo prikladno pozabaviti se pitanjem koliko dijada potro{iti na rad sa jednom instrukcijom, ili setom instrukcija? Da li sa instrukcijom poput, npr. Reci mi jednu la`, treba raditi samo jednom, jednu dijadu, ili dvije, tri, ili mnogo vi{e? Odgovor bi bio da treba raditi sve dok oba partnera osje}aju da od tog rada imaju neke koristi: vrijedne uvide, mentalno i/ili emocionalno rastere}enje, te ukoliko osje}aju da im se popravlja raspolo`enje. Me|utim, primjeti}ete zanimljivu stvar: ukoliko nastavite raditi sa istom instrukcijom i nakon {to ste postigli ove nabrojane pozitivne indikatore, oni }e nestati, i suo~i}ete se sa novim, obi~no ja~im barijerama. Bilo bi najbolje prestati raditi sa jednom instrukcijom ili grupom instrukcija nakon {to ste zadovoljni time da ste postigli odre|eni rezultat: uvide, rastere}enje, bolje raspolo`enje... Potom, nakon {to odradite dijade i sa drugim instrukcijama, mo`ete se opet vratiti na instrukciju sa kojom ste radili i krenuti u istra`ivanje jo{ dubljih slojeva uma.

^i{}enje nametnutih uslova Svako je samom sebi najstro`iji sudija, ka`e jedna poslovica. Posebno u oblasti me|uljudskih odnosa mi sebi ~esto postavljamo vrlo stroge, i naj~e{}e nerealne, uslove pod kojima }emo sa nekim u}i u odnos, ili iza}i iz odnosa. Ti uslovi koje postavljamo, koji su ~esto na granici automatizma, zna~i nesvjesni, u velikoj mjeri ograni~avaju na{u sposobnost da slobodno, na osnovu slobodnog izbora, odr`avamo odnose sa drugima. Sljede}e instrukcije mogu pomo}i u prevazila`enju tih fiksiranih stanja, odnosno osvje{tavanju fiksiranih stavova koje imamo, a koji uti~u na na{e me|uljudske odnose. Ovdje imate ~etiri dijadne vje`be, tri sa po jednom instrukcijom, i ~etvrtu sa tri instrukcije. U ~etvrtoj vje`bi prva instrukcija ne tra`i detaljnu komunikaciju. Partner koji saop{tava }e jednostavno uraditi tra`eno i nazna~iti partneru koji slu{a da je ispunio instrukciju, re}i }e «Dobro», «OK», ili bilo {ta drugo ~ime }e staviti do znanja da je izvr{io tra`eno.

112

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

«Reci mi pod kojim uslovom je za tebe u redu da bude{ bli`i nekom drugom» «Hvala ti» «Reci mi pod kojim uslovom je za tebe u redu da komunicira{ sa nekim drugim» «Hvala ti» «Reci mi pod kojim uslovom je za tebe u redu da prihvati{ nekog drugog» «Hvala ti» «Odlu~i da ne{to jeste» «Hvala ti» «Reci mi {ta je to» «Hvala ti» «Reci mi neke komentare ili zapa`anja koja ima{ o tome» «Hvala ti»

Dijade povezivanja Sljede}e instrukcije sa~injene su sa ciljem da otvore komunikaciju izme|u vas i drugih, da vam pomognu da sebe potpunije saop{tite drugima, kao i da potpunije saslu{ate i prihvatite druge. S obzirom da postoji zna~ajan broj dijada povezivanja to je navelo neke prakti~are da organizuju svojevrsne «Intenzive povezivanja», sli~nog dnevnog rasporeda kao na Intenzivu prosvjetljenja, ali bi se umjesto dijada prosvjetljenja radile dole pobrojane dijade povezivanja. To je zanimljiva ideja, i sam sam radio ne{to sli~no, i iz iskustva mogu re}i da se radi o mo}nim vje`bama koje }e vam pomo}i da otkrijete zna~ajne stvari o sebi, pove}ate svoju sposobnost da ostvarite kontakt sa drugima, i u zna~ajnoj mjeri uklonite razne forme mentalne napetosti. «Reci mi kako `eli{ da bude{ voljen» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da voli{ druge» «Hvala ti» «Reci mi jednu tvoju izra`enu sposobnost» «Hvala ti»

113

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

«Reci mi ne{to u ~emu misli{ da se sla`emo» «Hvala ti» «Reci mi ne{to {to ti se svi|a kod mene» «Hvala ti» «Reci mi ne{to o sebi {to misli{ da bih trebao da znam» «Hvala ti» «Reci mi ne{to {to drugima nikada nisi rekao» «Hvala ti» «Izrazi emocijom kako se osje}a{ u vezi `ivota» «Hvala ti» «Reci mi ne{to o sebi {to nikada nije bilo sasvim razumljeno» «Hvala ti» «Reci mi {ta treba da znam kako bih to razumio u potpunosti» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da ti se komunicira» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da komunicira{ drugima» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da ti se pomogne» «Hvala ti» «Reci mi kako ti ja mogu pomo}i» «Hvala ti» «Reci mi kako bi neko drugi mogao pomo}i nekom drugom» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da bude{ svjestan drugih» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da drugi budu svjesni tebe» «Hvala ti» «Izrazi sebe emocijom» «Hvala ti» «Reci mi {ta misli{ da ja razumijem o tebi» «Hvala ti» «Reci mi jedan problem koji trenutno ima{ u `ivotu» «Hvala ti» «Reci mi {ta moram znati da bih razumio taj problem u potpunosti» «Hvala ti» «Reci mi kako misli{ da te drugi vide» «Hvala ti» «Reci mi kako `eli{ da te drugi vide» «Hvala ti» «Reci mi jedan cilj koji ima{ u `ivotu» «Hvala ti» «Reci mi jednu odluku koju mo`e{ donijeti u vezi tog cilja» «Hvala ti»

114

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

«Reci mi ne{to o sebi i svom odnosu sa mu{karcima» «Hvala ti» «Reci mi ne{to o sebi i svom odnosu sa `enama» «Hvala ti» «Reci mi ime nekog drugog sa kojim osje}a{ da nisi u dobrim odnosima» «Hvala ti» «Kada bi sada govorio toj osobi, reci mi {ta bi joj rekao» «Hvala ti»

Dijade za parove Sljede}e dijade su specifi~no namijenjene parovima, odnosno `ivotnim partnerima: bra~nim, ljubavnim, rodbinski povezanim, ali i poslovnim, i uop{te svim parovima koji su na neki na~in u bliskom odnosu. U tom slu~aju se i same instrukcije mogu prilago|avati. Na primjer, poslovni partneri mo`da ne bi morali raditi sa instrukcijom koja se ti~e seksa, ako smatraju da to nije dio njihovog uzajamnog odnosa. Istina, te{ko je za parove da samoinicijativno, bez neutralne pomo}i sa strane, pro|u ove vje`be, posebno ukoliko u njihovom odnosu ve} postoje odre|ene trzavice i problemi, odnosno mno{tvo neiskomuniciranih stvari, i ukoliko je njihova komunikacija ve} ozbiljno naru{ena. Tako|e, oni koji se odlu~e da rade ove dijade moraju biti spremni i voljni i na potpunu promjenu dotada{njeg odnosa sa datom osobom. «Reci mi ne{to {to ti se svi|a kod mene» «Hvala ti» «Reci mi ne{to u ~emu misli{ da se sla`emo» «Hvala ti» «Reci mi ne{to o sebi {to misli{ da bih trebao da znam» «Hvala ti» «Reci mi ne{to {to si do sada krio od mene» «Hvala ti» «Reci mi jedan cilj koji ima{ u `ivotu» «Hvala ti» «Reci mi jedan cilj koji ima{ za na{ odnos» «Hvala ti» «Reci mi kako ti ja mogu pomo}i» «Hvala ti» «Reci mi kako bi ti meni mogao pomo}i» «Hvala ti»

115

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

«Reci mi kako `eli{ da bude{ voljen» «Hvala ti» «Reci mi kako ti `eli{ da voli{ druge» «Hvala ti» «Reci mi {ta misli{ da bih trebao znati o seksu» «Hvala ti» «Reci mi {ta misli{ da bih trebao znati o novcu» «Hvala ti» «Reci mi {ta je (...)» i potom «Reci mi {ta nije (...)» -

ljubav

-

seks

-

prijateljstvo

-

partner

-

brak

-

suprug

-

supruga

-

zaljubljenost

-

komunikacija

-

razumijevanje

-

stvarnost

«Reci mi ne{to {to je zaista va`no za na{ odnos» «Hvala ti» «Reci mi {ta moram znati da bih to razumio u potpunosti» «Hvala ti»

^i{}enje krivice Sljede}e dijade su mo}an alat za otkrivanje i ubla`avanje osje}anja krivice, {to je osje}aj da smo u pro{losti uradili ne{to {to nismo trebali, odnosno da smo propustili da uradimo ne{to {to smatramo da smo trebali. S obzirom da svi imamo takva iskustva, slobodno mo`emo re}i da se svi do odre|enog stepena, manjeg ili ve}eg, nosimo sa odre|enim osje}anjem krivice – iako to ne mora odmah biti vidljivo na{em svjesnom umu!

116

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Iako za po~etnika u ovoj vrsti rada vjerovatno nije lako odmah uroniti u tako velike i varljive dubine sopstvenog uma, sljede}e dijade mogu u izuzetnoj mjeri promijeniti va{ `ivot na bolje, i osloboditi veliku koli~inu sputane emocionalne energije, ukoliko im se iskreno, hrabro i uporno posvetite. «Reci mi ne{to {to si uradio nekom drugom, a {to misli{ da nisi trebao» «Hvala ti» «Reci mi {ta misli{ kakav je to efekat imalo na tu osobu» «Hvala ti» «Reci mi ne{to {to si propustio da uradi{ nekom drugom, a {to misli{ da si trebao» «Hvala ti» «Reci mi {ta misli{ kakav je to efekat imalo na tu osobu» «Hvala ti» «Reci mi ne{to {to si sakrio od nekog drugog» «Hvala ti»

Dijade «Ti i tijelo» Sljede}e dijadne instrukcije konstruisane su tako da unaprijede va{ odnos sa sopstvenim tijelom, i pomognu vam da osvijestite, spoznate mnoge aspekte tog odnosa. «Reci mi {ta misli{ da je tijelo» «Hvala ti» «Reci mi {ta misli{ da nije tijelo» «Hvala ti» «Imaj ideju da si ti tijelo» «Hvala ti» «Imaj ideju da ti nisi tijelo» «Hvala ti» «Reci mi svoja zapa`anja ili komentare» «Hvala ti» «Budi svoje tijelo» «Hvala ti» «Reci mi {ta si uradio da bi bio svoje tijelo» «Hvala ti» «Nemoj biti svoje tijelo» «Hvala ti» «Reci mi {ta si uradio kako ne bi bio svoje tijelo» «Hvala ti»

117

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

«Odaberi jedan dio svog tijela» «Hvala ti» «Dr`i svoju pa`nju na tom dijelu tijela» «Hvala ti» «Reci mi svoja zapa`anja ili komentare» «Hvala ti» «Reci mi jedan mentalni stav» «Hvala ti» «Reci mi jedno tjelesno osje}anje» «Hvala ti» «Reci mi svoja zapa`anja ili komentare» «Hvala ti» «Stvori jedno osje}anje u svom tijelu» «Hvala ti» «Stvori suprotno osje}anje u svom tijelu» «Hvala ti» «Reci mi svoja zapa`anja ili komentare» «Hvala ti»

Dijade «Ti i um» Sljede}e dijadne instrukcije su, pak, konstruisane tako da vam pomognu bolje razumjeti prirodu va{eg uma, i pomognu vam razviti sposobnost da se deidentifikujete (raspoistovjetite) od svojih mentalnih slika i da ih stvarate i rastvarate po svojoj volji. «Zatvori o~i» «Hvala ti» «Zatvorenih o~iju obrati pa`nju na prostor desno od tvog tijela» «Hvala ti» «Opi{i ~ega si svjestan» «Hvala ti» Potom umjesto desno koristite: lijevo, gore, dole, ispred, iza. «Stvori jednu mentalnu sliku» «Hvala ti» «Iskusi i opi{i mi {to vi{e mo`e{ percepcija te mentalne slike» «Hvala ti» «Reci mi svoje komentare i zapa`anja» «Hvala ti» «Prizovi mentalnu sliku ne~ega {to si nekad vidio» «Hvala ti» «Posmatraj tu sliku iz originalne ta~ke gledi{ta» «Hvala ti» «Reci mi svoje komentare i zapa`anja» «Hvala ti»

118

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

«Stvori neku mentalnu sliku» «Hvala ti» «Reci mi ne{to na {ta te ona podsje}a» «Hvala ti» «Reci mi koja je sli~nost izme|u to dvoje» «Hvala ti» «Reci mi svoje komentare i zapa`anja» «Hvala ti» «Stvori jednu mentalnu sliku koja u sebi sadr`i emociju» «Hvala ti» «Reci mi koja je to emocija» «Hvala ti» «Stvori neku drugu mentalnu sliku koja sadr`i sli~nu emociju» «Hvala ti» «Reci mi koja je razlika izme|u te dvije emocije» «Hvala ti» «Reci mi svoje komentare i zapa`anja» «Hvala ti»

119

DODACI

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Charles Berner govori o Intenzivu

Sljede}i tekstovi su donekle skra}ene transkripcije predavanja, odnosno govora, koje je Charles Berner odr`ao na svom 99-om, posljednjem Intenzivu prosvjetljenja u Kaliforniji, u decembru 1976. godine. Ova predavanja su prvobitno prevedena i u prilago|enom obliku objavljena u Beogradu 1985. Za potrebe ove knjige ja sam ih lektorisao i priredio za bh. i hrvatsko govorno podru~je.

Pozdravni govor, uve~e pred po~etak Intenziva Svoj prvi Intenziv Prosvjetljenja vodio sam 1968. godine, a danas ovdje vidim dvoje ljudi koji su u~estvovali na tom intenzivu. Mislim da sam imao 26 u~esnika, a rezultati koje smo postigli zaprepastili su me. Ta iznena|enost i ushi}enje nisu me nikad napustili. Nisam imao nikakvu predstavu o tome kakvi }e biti rezultati, i to samo u periodu od tri dana, kombinacijom reflektivnog pitanja «Ko sam ja?» i komunikacije u kontaktu, o~i u o~i jedan s drugim. I to se nastavilo sve ove godine. Na intenzivima Prosvjetljenja u~estvovalo je hiljade i hiljade ljudi, i stotine i stotine njih su imali direktno iskustvo ko su oni. Evo me sada na svom posljednjem Intenzivu Prosvjetljenja i vi mi ~inite veliku ~ast {to na njemu u~estvujete. Pred nama je posao. Tri dana totalnog uranjanja u posao

123

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

prosvjetljenja. Sada sam star ~ovjek, sijede brade i spreman da se povu~em u sobu za meditaciju. Puno drugih ljudi je istrenirano i oni mogu da nastave sa vo|enjem Intenziva Prosvjetljenja za one koji na njemu `ele da u~estvuju. Sada }emo po~eti da radimo. Moj cilj na ovom Intenzivu je da vam obezbijedim najbolju mogu}u priliku da do`ivite najdublje mogu}e iskustvo prosvjetljenja. Oko polovine vas, mo`da malo vi{e, u~estvovali ste ranije na Intenzivu Prosvjetljenja. Vi mora biti da `elite toga jo{ vi{e, ina~e ne biste bili ovdje. Zato }emo to da uradimo. Ne}emo praviti nikakve kompromise ako ih mo`emo izbje}i. @elim da postignete najve}u istrajnost i da stalno radite da biste do`ivjeli direktno istinu. Intenzivi Prosvjetljenja su veoma popularni. Ljudi sve ostave za ova tri dana. Ali ~ak i tako, negdje na pola Intenziva po~e}ete da sumnjate da li ste donijeli dobru odluku. ^ak i oni koji su ranije u~estvovali na Intenzivima Prosvjetljenja negdje na polovini intenziva }e se sjetiti odluke koju su donijeli na posljednjem intenzivu. «Rekao sam sebi da nikad vi{e ne}u do}i na intenziv!». To sam i ja kazao poslije svog prvog intenziva. Ali sam poslije toga ipak u~estvovao na mnogim intenzivima, jer istina toliko privla~i da joj se ~ovjek ne mo`e oduprijeti, uprkos emocionalnim, mentalnim i fizi~kim te{ko}ama koje ima na intenzivu. ^ovjeka istina tako sna`no privla~i da }e stalno i}i dalje i dalje. Ako nekoga ne interesuje {ta je istina, bolje je da se ne gnjavi s Intenzivom Prosvjetljenja. Jer, ako na Intenzivu radite kako valja, po{tujete raspored, radite tehniku najbolje {to mo`ete – tehniku }u objasniti sutra ujutru – neizbje`no }ete naletjeti na te{ko}e. Ako ne nai|ete na te{ko}e, zna~i da ne radite kako valja. Postoji uvijek ono nepoznato izme|u vas i istine. Postoji ne{to {to vas zaustavlja ili sprije~ava ina~e biste ve} bili s istinom. Zato uz podr{ku ove strukture, {eme i tehnike i sa mnom koji }u ovdje biti sve vrijeme, uz pomo} istreniranih i iskusnih asistenata i kontakta punom ljubavi izme|u vas samih, mo`ete pro}i kroz ono {to vas ina~e sprije~ava da do`ivite istinu. Nije te{ko nau~ti kako se tehnika radi. Za to treba nekih pola sata. Ali da je radite tri dana neprekidno jeste strahovito te{ko. O~i u o~i s Istinom, iz sata u sat, a svo to vrijeme va{e mentalne, emocionalne i fizi~ke ne~isto}e vam govore: Ne, nemoj, stani. Jedan od najve}ih komplimenata koje sam ikad dobio izrekao je Yogi Bhajan. Kazao mi je: «Charles, ja te ne razumijem, ali ~ovjek koji mo`e da navede ljude da sijede lice u lice s Bogom puna 72 sata mora da ima ne{to u sebi».

124

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Pa, i ja tako ne{to mislim. Ni ja sebe ne razumijem. Ali znam da vi i ja i svi drugi ljudi ovdje i asistenti, zajedno, mo`emo pro}i kroz te u`asne i varljive stvari koje stoje izme|u vas i Istine. ^ak i ako ste ranije u~estvovali na intenzivima, ko zna kakva vas sljede}a barijera ~eka na putu do apsolutne istine? [ta je to? Ko zna? Ali znam, ako radite tehniku, slijedite raspored i slu{ate moje instrukcije glava~ke }ete do}i do Istine. Pa, neka tako bude. Sa ljubavlju i kontaktom }emo to posti}i. Nije problem izdr`ati tri dana. Ve} smo ih puno puta izdr`avali. Problem je suo~avati se s Istinom. I sami znate kako je lako po~eti s }askanjem, ogovaranjem, u mislima odlutati i razgledati po sobi, na}i bilo koji razlog da ne radite tehniku. A to je na{ problem – kako da vas navedemo da je radite sve vrijeme. Zato vas pozivam na saradnju, da budemo na istoj strani, umijesto da vam ja guram nos u to, {to iskreno, ja vi{e ne}u da radim. Sada }emo se vi i ja slo`iti da }emo zajedno poku{ati da pro|emo kroz ono, {to god to bilo, kroz {to morate da pro|ete da biste do{li do istine. I zato da bismo bili na istoj liniji i radili na istoj strani, ovdje moramo po{tovati neka pravila. Po{tujte raspored. Budite ta~ni. Radite na moj na~in. Ima puno vrlo dobrih puteva da se stigne do istine i oni su mo`da podjednako dobri kao i tehnika Prosvjetljenja koju ovdje radimo. Ali ovdje u toku ova tri dana ne radimo te druge tehnike. Radi}emo ovu tehniku i zato sve druge na~ine postizanja istine ovdje u ova tri dana ostavite po strani. Ovdje radite na moj na~in. Onda smo na istoj liniji i idemo ka istom cilju. Jedina litica sa koje }u vas gurnuti je ona koja ubija ego. To vam ne}e ubiti tijelo, mada }ete mo`da i u to sumnjati. Trudite se da razgovor svedete na minimum. Ako ho}ete da razgovarate, razgovarajte o onome {to radimo na Intenzivu Prosvjetljenja. Drugim rije~ima, radite na prosvjetljenju. Ako razgovarate, o tome razgovarajte. Zaboravite druge prilike i druga mjesta. Mo`ete praviti poznanstva i sklapati veze kad se intenziv zavr{i. @elim da potpuno uronite i posvetite se ovom poduhvatu. Zbog toga odbacite besmislice. Dobro, ~e{ljajte se, ali ne brinite o svom izgledu. Ne brinite o {minki ili brijanju i sli~nim stvarima. Za tri dana zaboravite sve to. Zatim, seks ne}e prestati da postoji, ali mu se ovih dana ne prepu{tajte. Ako imate potrebu sa seksom ili seksualni nadra`aj, udahnite duboko i tu energiju usisajte nagore u svoju ki~mu. Tu seksualnu energiju upotrijebite ili iskoristite u tra`enju

125

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

prosvjetljenja i ne rasipajte je lijevo – desno. Ovo je te`ak posao, fizi~ki, mentalno i emocionalno. Ukoliko imate istoriju neke nervne bolesti, {izofreni ispad ili odete u aut pri najmanjem naporu ili stresu, za vas je bolje da ne u~estvujete na intenzivu Prosvjetljenja. Vi od intenziva ne mo`ete imati koristi. Vi }ete se samo premoriti i imati problema sa normalnim rasu|ivanjem. Zato je bolje da ne u~estvujete. Odmah poslije govora mo`ete dobiti natrag svoj novac. Ne poku{avajte ne{to na silu. Ovdje svako postaje po malo paranoidan. Ali ja ne govorim o tome. Govorim o onima koji su boravili u institucijama za mentalno zdravlje ili potpuno ispadali iz normalnog `ivotnog kolosjeka. Takvi ne treba da budu ovdje, jer }u ih ja izvu}i u sredini intenziva i onda ne}e svoj novac dobiti nazad. Zato, ako `elite nazad svoj novac, treba da ga uzmete odmah poslije ovog govora. [to se vas ostalih ti~e, vi }ete uletjeti u probleme. Budite sre}ni zbog toga. @elje}ete da sve prekinete i pobjegnete sa intenziva kad u|ete u krizu. Po{to smo u centru grada, lako je pobje}i. Uop{te je lako pobje}i od bilo ~ega. Ali ukoliko unaprijed znate da je to bje`anje jedna od barijera kroz koju treba pro}i, onda ste upozoreni i naoru`ani protiv toga. Tu `elju da pobjegnete zanemarite i samo nastavite da radite tehniku i po{tujete satnicu. Da ne biste optere}ivali svoj organizam, mi vas hranimo pet puta dnevno, sa malim ali dovoljnim obrocima. Za neke ljude je to suvi{e, za neke premalo, ali ovoliko ljudi ne mo`ete da usre}ite. Jednostavno jedite ono {to vam dajemo. Ne morate sve pojesti, ali nemojte jesti ni hranu drugih u~esnika, niti ne{to drugo {to ovdje niste dobili. Ako tako izdr`ite do kraja intenziva, a nadam se da ho}ete, onda }emo imati proslavu i je{}ete koliko `elite. Ne postoji ni jedna jedina stvar na intenzivu za koju ne postoji valjan razlog i za koju nije dokazano da takva treba da bude. Odr`ano je na stotine intenziva Prosvjetljenja. Ovo je moj 99-i intenziv i znam {ta radim. Znam {ta treba da radite a {ta da izbjegavate. Zato treba da sara|ujete sa mnom. [ta }ete raditi kad se intenziv zavr{i, to je va{a stvar. Tada ste se mene oslobodili. Ali u toku intenziva morate da radite onako kako vam ja ka`em, ina~e ne treba da budete ovdje. Zbog ~ega vam sve ovo govorim. Ne zato {to sam lud za mo}i. Ja poslije ovog intenziva prestajem da se bavim vo|enjem intenziva Prosvjetljenja. Govorim vam zbog

126

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

toga, jer ako prihvatite ovu strukturu, ako prihvatite ovaj red i to ne samo naoko ve} i u svom srcu, ako slijedite moje vo|stvo, onda imate stvarnu {ansu da do`ivite duboko iskustvo prosvjetljenja. Prosvjetljenje sam definisao kao direktno iskustvo istine. Svi mi smo toliko naviknuti na indirektna iskustva. Na{ cilj je da do`ivimo direktno iskustvo. @ivot nam to ne omogu}ava. Zbog toga stvaramo posebnu situaciju da bismo direktno do`ivjeli istinu. Zato je stvorena ova jedinstvena struktura i to je intenziv Prosvjetljenja, i on je veoma mo}an. On obezbje|uje od 50 do 100 puta ve}e ubrzanje od svih drugih tehnika i staza prosvjetljenja. Za to vam je ovdje potrebno samo tri dana. U stvari potrebno je samo dva i po dana, ali su neki ljudi malo br`i a drugi malo sporiji. Zato moramo imati i taj tre}i dan. Prosvjetljenje je razvojno i probojno iskustvo. Ovdje vas ima mnogo i treba da budete dobri jedni prema drugima. To zna~i da se u toaletu zadr`avate {to kra}e mo`ete, a tako|e i da se ne gurate. To je sve duh intenziva. Velika, pak, grupa izgra|uje i mnogo energije. Kako vrijeme prolazi navikava}ete se jedni na druge, sve vi{e }ete se otvarati i iz kontakta jednog s drugim stvori}e se ljubav. Energija se prenosi s jednog na drugog. To je dobro ako se energija usmjeri na prosvjetljenje a ne rasipa na nepotrebne stvari i ne pretvori u orgiju kontakta. Kontakt je dobar ako je usmjeren ka istini. Zato, ako vidite da sam ponekad pomalo formalan, pomalo u{togljen, imajte strpljenja. Kad od vas tra`im da sjedite u redovima, jedete odre|enu hranu i u odre|enoj koli~ini, to nije proizvoljno, to je zbog toga da biste svu svoju energiju, svijest i kontakt iskoristili da do`ivite istinu i da se pove}aju {anse da do`ivite duboko iskustvo Prosvjetljenja. Ne uzimajte droge koje vas egzaltiraju ili vas umiruju. Nikakvih pilula za spavanje, aspirina, ni crvenih ni bijelih ni plavih. Nema kafe ili ~aja. ^aj koji ovdje dobijate je biljni. Vitamini koje ovdje dobijete su oni pravi koji vam poma`u da izdr`ite napore. Dajemo vam B-kompleks, C-vitamin i kalcijum. Sutra ujutru }u vam detaljno objasniti kako da radite tehniku. Tada treba dobro da slu{ate. Cijela stvar je u tome da ste sve vrijeme lice u lice s istinom, sve dok vi{e nema ni~ega osim istine. A tehnika vas vodi do te istine. Ja i moje osoblje smo spremni. Jeste li i vi? U redu, ima}emo najve}i i najbolji intenziv Prosvjetljenja koji je ikad odr`an.

127

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Govor prvog dana Intenziva, ujutro: Uvod u tehniku prosvjetljenja Iako ovdje mo`da ne mo`emo o~ekivati stepen prosvjetljenja koji je dostigao Buda, mo`emo o~ekivati istu vrstu prosvjetljenja. Onoliko koliko sam ja to uspio da sagledam postoji samo jedna vrsta prosvjetljenja i to je direktno iskustvo istine. Ja mogu da vam ispri~am {ta je istina i vi }ete ste}i jedno indirektno iskustvo. Na taj na~in bismo brzo zavr{ili sa cijelom stvari i mogli bi da se razi|emo ku}ama. Ako vam to ja ka`em, ako pro~itate o tome, neko drugi vam ispri~a ili do toga do|ete kroz neki sopstveni proces kao {to je razmi{ljanje o tome, zaklju~ivanje ili bilo koji drugi na~in, onda to nije prosvjetljenje. To je tek jo{ jedno novo indirektno iskustvo. ^ak i ako vam je zaklju~ak ta~an, to je indirektno iskustvo jer ste ga stekli kroz proces zaklju~ivanja. Nije va`no kako ste do toga do{li: kroz rezonovanje, vjerovanje, nadanje, ubje|enost, sje}anje ili halucinaciju, to je jo{ uvijek rezultat jednog procesa tj. nije direktno. Indirektna iskustva su u redu i to je vrsta iskustva na koja smo navikli u svakodnevnom `ivotu. Do`ivljavate svoje tijelo ovdje i sada, pomo}u o~iju i u{iju, preko mozga i svijesti i tako imate indirektno iskustvo na kakva smo navikli u svakodnevnom `ivotu, i ono je vjerovatno prili~no ta~no. Ali ta~nost nije klju~na stvar kad je u pitanju prosvjetljenje. Klju~na i kriti~na stvar za prosvjetljenje je direktnost iskustva. Ovdje ne idemo za indirektnim iskustvom istine. Pa, kako onda da postignemo to direktno iskustvo? Pa, to pitanje je u kontradikciji sa bilo kojim mogu}im ta~nim odgovorom. Kako }emo do`ivjeti direktno iskustvo? Kad bi postojalo neko KAKO, onda to ne bi bilo direktno. Pa {ta onda da radimo? Pa ne ba{ mnogo. Re}i }u vam {ta mo`ete da uradite. Ali nemojte pomisliti da pomo}u nekog procesa mo`ete do}i do prosvjetljenja. Prosvjetljenje se posti`e uklanjanjem svih procesa, prevazila`enjem razmi{ljanja, rezonovanja, nadanja, vjerovanja, poku{avanja, sje}anja, zaklju~ivanja, osje}anja. Tek onda ~ovjek ima {ansu. Mo`ete re}i, «Ali ja bih `elio da osjetim ko sam ja.». Lijepo je sebe osje}ati i u pravom smislu te rije~i, ali vas to ne}e dovesti to prosvjetljenja. «@elim da osjetim istinu». Osje}anje je mo`da malo direktnije od drugih mentalnih procesa. «@elim da vidim istinu». Ako vidite, bilo o~ima bilo svojim «unutra{njim o~ima», i

128

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

to je proces vi|enja, kao {to su proces i osje}anje, mi{ljenje, vjerovanje, borenje ili poku{avanje da prosvjetljenje steknete na silu. Kad ste prevazi{li sve ove metode, onda imate {ansu da do`ivite direktno iskustvo. Mi imamo tehniku koja vas dr`i usmjerenim ka istini i ne dozvoljava vam da nasumice lutate. Usmjerenost ka istini vam ne}e dati direktno iskustvo. To }e vam dati puno indirektnih iskustava. Kad vam se ta indirektna iskustva doga|aju i vi ih komunicirate partneru sa kojim radite, ona se polako prazne iz svijesti. Ona prazne polje sje}anja, tijelo i ve}inom mozak. Kad se sve ovo dovoljno isprazni i pro|ete kroz sva ta indirektna iskustva, ostajete samo vi i istina. A onda, mo`da, milo{}u Bo`ijom ili ve} ko zna ~ijom, ima}ete direktno iskustvo. A mo`da i ne}ete. To vam ne mogu garantovati. Ne postoji ni jedan voljni akt kojim biste to mogli posti}i. Prosvjetljenje se ili doga|a ili ne doga|a. Va{e se {anse, ipak, jako pove}avaju ako ostanete usmjereni samo na istinu i poku{avate da je direktno do`ivite, {ta god da je ona. Vidite da morate imati `elju da do`ivite istinu. Recimo da radite na ko ste vi. Treba da budete voljni da do`ivite istinu o vama. Jer ako ne `elite istinu zbog ~ega bi se gnjavili s intenzivom Prosvjetljenja, jer istina je ono {to on mo`e da vam pru`i. Ona vas mo`da ne}e usre}iti, a mo`da ni o`alostiti. Mo`da vam ne}e uop}e ni{ta zna~iti. Ona }e samo u~initi da budete ono {to ste i onako oduvijek bili. Istina ne zna~i da }ete se vi pretvoriti u ne{to drugo. Ono {to }ete poku{avati da direktno do`ivite je istina koja JESTE. Mo`da radite na «[ta sam ja?» i mo`da je istina da ste vi gre{ka svoje majke. Mo`da ste blje{tava lopta bijele svijetlosti. Mo`da ste vi ne~ija tu|a izmi{ljotina. Mo`da ste centralni dio mozga. Mo`da ste li~nost. Ko zna? Ali ja vam ne ka`em {ta ste. Sve {to bi vam bilo ko rekao bilo bi samo jo{ jedno indirektno iskustvo. A to se ovdje ne tra`i. Potrebno nam je da ovdje do`ivite svoje sopstveno direktno iskustvo te istine. Mo`da radite sa pitanjem «[ta je `ivot?» [ta je sve ovo gdje smo mi? I sve ono {to nije to? To je jedno mo}no pitanje. Ko zna {ta je `ivot? Mo`da je `ivot samo jedno veliko putovanje. Da li ste spremni da to direktno do`ivite? Mo`da je `ivot vje~no vrijeme ispunjeno bijedom i te{kom patnjom. Da li ste za to spremni? @elite li istinu? A mo`da i nije to: ko zna? Ali ako niste otvoreni na svaku mogu}nost, vi vjerovatno mislite: «@elim istinu sve dok to nije ne{to {to ja ne volim». Tako ne}ete

129

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

ni{ta uraditi. Vi morate da `elite ISTINU. Morate odbaciti svoje unaprijed stvorene ideje. Na{ cilj ovdje nije da svom partneru prodamo ne{to o ~emu smo ve} donijeli zaklju~ak. Neki od vas su sjajni filozofi. Neki su jako na~itani. Neki imaju mnogo u~itelja. I zato imate svo to znanje o tome {ta je `ivot i o tome }ete govoriti drugima. Kona~no imati nekoga ko }e vas slu{ati, a ne}e odgovoriti. Pa to je mo`da krasno, ali ni~emu ne vodi, sjediti ovdje i preturati po stvarima koje ve} znate. To ve} imate. Ne treba ovdje da dolazite da biste saznali ne{to {to ve} znate. Treba da imate namjeru da direktno do`ivite {ta god je to na {ta `elite da se prosvjetlite i da do`ivite istinu o tome, i to na apsolutnom nivou. Direktno iskustvo nije ne{to {to podlije`e sumnji. Ono tako|e nije ni stvar sigurnosti. Sumnja i sigurnost su produkt uma, a ne apsolutna iskustva. «Ja sam siguran da sam to ja». To je lijepo i milo mi je da jeste, ali to je samo mentalna afirmacija. To nije prosvjetljenje. «Direktno» zna~i bez bilo ~ega izme|u vas i istine. «Iskustvo» zna~i «svjestan» pa ste tako «svjesni», ali vi{e nema ni~ega ~ega biste bili svjesni. To je jednostavno to, i vi ste toga svjesni. Ako poku{avate da se prosvijetlite na sebe ima}ete direktno iskustvo sebe. Zato, prije svega, morate imati namjeru da direktno do`ivite objekt svog prosvjetljenja. Imamo tri objekta na intenzivu Prosvjetljenja: samog sebe, `ivot i drugo ljudsko bi}e. Ako je ovo va{ prvi intenziv Prosvjetljenja, a imate manje od 40 godina starosti, treba da radite na sebe, da direktno do`ivite onoga ko ste vi. Ako imate iznad 40 godina i vi{e volite da radite na `ivot, mo`ete da radite na «[ta je `ivot» ili na «Ko sam ja?». Ne}u sada zalaziti u obja{njenja kakve veze godine starosti imaju s tim. Ako ste ranije u~estvovali na intenzivu Prosvjetljenja i zavr{ili ga onda mo`ete raditi na bilo koje od ~etiri pitanja. «Ko sam ja?», «[ta je `ivot» ili «[ta je drugo ljudsko bi}e?» Kad imate tu namjeru (intenciju) vi ste fokusirani. Recimo da radite na «[ta sam ja?» Mislite, «Ja jesam, ali {ta sam ja? [ta je to {ta sam ja?» Treba da imate namjeru da to direktno do`ivite, a ne samo da sebe pitate. «[ta sam ja? [ta sam ja?» Kad jednom imate tu namjeru, jednostavno treba samo da budete otvoreni na sve {to se u va{oj svijesti doga|a kao posljedica te namjere. Ovo je va`na stvar pa }emo je ponoviti jo{ jednom. Kada ste se usmjerili i imate namjeru da to direktno do`ivite onda ostanite otvoreni za sve {to se doga|a u va{oj svijesti kao posljedica toga; ne na bilo {ta {to vam se u svijesti javlja, ve} samo

130

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

na ono {to se javlja kao posljedica namjere da direktno di`ivite to {to ste vi. Mi ne tra`imo odgovore, ve} direktno iskustvo, mada se odgovori mogu javljati u svijesti kao posljedica te namjere, to }e se najvjerovatnije i dogoditi. Kad se jednom ne{to javi u va{oj svijesti kao posljedica te namjere, to glasno ka`ete svom partneru. Na primjer, ja }u raditi na «[ta sam ja?» Imam neki osje}aj o sebi i poku{a}u da to direktno do`ivim. Onda }u biti otvoren i prihvati}u {ta god da mi se javi u svijesti kao posljedica te namjere. Ne{to mi se javilo, ali razumski to mi ne izgleda da sam to ja. Ali uputstvo ka`e da treba re}i {ta god da se javi a ne prosu|ivati ovo treba a ovo ne treba. Zato }ete to kazati partneru iako znate da to niste vi. Javio se crni kvadrat. Ja razumski znam da ja nisam crni kvadrat, ali ko zna? Mo`da je to pola istine, mo`da sam ja ipak nekakav kvadrat. Ili sam mo`da crn. Ko zna {ta sam ja, crni kvadrat ili ne, ali mi se to javilo. Tako radim pravilno tehniku. Kad je to gotovo, onda ponovo imam namjeru. O, ja sam se prosvjetlio! Ja sam jedna jarka svjetiljka! Eto to sam ja. To sam ovog puta dobio. To sam iznenada vidio, pa zato mora biti da sam se prosvijetlio. ^ekaj malo, da li sam to bio ja? To nisam bio ja jer je svjetiljka bila tamo negdje a ja ovdje, i ja sam je vidio. To ka`ete partneru i idete dalje. «Mislim da to nije to». I ponovo pravite poku{aj. Radite sa jednim partnerom u svakoj dijadi. Partner }e da sjedi ispred vas i da vas gleda, slu{a i poku{a da razumije ono {to govorite, ali }e }utati. On ne pravi nikakve komentare, ne invalidira. Koja je to disciplina! I to {to je va{ parnter tako disciplinovan daje snagu ovoj tehnici. Mogli biste ostati kod ku}e i poku{ati da direktno do`ivite ko ste vi, ali kod ku}e nekog navesti da slu{a va{e komentare prili~no je te{ko, naro~ito da vam ni{ta ne uzvra}aju, kao, «Ne, to nisi ti». Mo`da vi to jeste, a mo`da i niste. Mo`da ste crni kvadrat. Mo`da je to krajnja istina. Ali ~ovjek ne mo`e da se mnogo udubi ili da govori {ta god da mu se doga|a u svijesti, ako neko stalno o tome komentari{e. Zato, kao partner koji slu{a, samo sjedite, slu{ajte, gledajte, poku{avajte da razumijete i ne govorite ni{ta. Jedine dvije stvari koje ka`ete kao partner koji slu{a su instrukcije: «Reci mi ko si ti» i na kraju njegovih pet minuta, kad ~ujete instrukciju «Zahvalite se partnerima», ka`ete «Hvala». Izme|u te dvije stvari dr`ite usta zatvorena, ali gledate, sa njim ste u kontaktu svo vrijeme. Partner je poku{avao da vam ka`e ko je ili {ta je on i za njegov trud mu se zahvaljujete, da biste mu dali na znanje da ste s njim bili sve

131

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

vrijeme i slu{ali ga. Mo`da niste sve razumjeli, ali ipak ka`ete, «Hvala». Onda }e se ~uti druga instrukcija, «Promijenite uloge». Prije davanja instrukcija na kraju svakih pet minuta ~uje se gong. Tada promijenite uloge sa svojim partnerom. Vi koji ste do sada meditirali i poku{avali direktno da do`ivite {ta ste vi i govorili partneru {ta vam se u svijesti javlja kao posljedica tog poku{aja, sada imate drugu ulogu i sada je va{ posao da partneru date instrukciju, na primjer, «Reci mi {ta je `ivot!» Onda va{ partner poku{ava da direktno do`ivi `ivot, cio ili njegov dio, nije va`no. @ivot je tu i on poku{ava da ga direktno do`ivi, to mu je namjera. On je sada otvoren na sve {to mu se u svijesti javlja kao posljedica poku{aja da direktno do`ivi `ivot. Va{ partner mo`e da misli, «Pa sve {to mi se javlja je da ne znam {ta je `ivot». To je ono {to se javilo i zato on ka`e, «Ne znam», a zatim pravi dalje poku{aje i o rezultatima komunicira partneru. Zatim mu se javlja ne{to drugo i to ga ne ~ini ba{ sre}nim, ali to je ono {to je dobio. Saop{tavaju}i partneru, on to izbacuje iz svijesti i prazni polje svijesti, te stvara prostor da se dogodi direktno iskustvo istine. Ali na kraju njegovih pet minuta opet se ~uje gong, vi mu se zahvaljujete, mijenjate uloge i on vam ponovo daje va{u instrukciju. Vi ponovo poku{avate i u svijesti vam se javljaju razne stvari npr. «Ja sam pacov». «Ako sam pacov onda bi trebalo da imam rep, a ja ga nemam. Zna~i nisam pacov. Mo`da sam ne{to drugo. ^ekaj, {ta je ono Charles kazao, treba biti otvoren na sve {to se u svijesti javlja, ali nije kazao da rezonujem». Zato ka`ete partneru, «Ne mogu da prestanem da rezonujem, a treba samo da budem otvoren na sve {to se javlja u svijesti kao posljedica poku{aja da direktno do`ivim {ta sam ja». Onda opet napravite poku{aj i sjetite se ne~ga {to je nekad neko za vas rekao, {ta li to bija{e? I poku{avate da se sjetite svih invalidacija koje ste do`ivjeli. Sve }e vam to dolaziti. Pa neka dolazi. Ne poku{avajte to da sprije~ite, niti poku{avajte da ih izazivate sami. Ako se javljaju, neka se javljaju, ako su posljedica va{ih poku{aja. Poslije osam perioda od po pet minuta ponovo }e se ~uti malo druk~iji zvuk gonga i ~u}ete instrukciju «Zahvalite se partnerima», pa «Pauza pet minuta», ili ne{to drugo kao doru~ak i sl. Zatim poslije pauze od pet minuta ili obroka, ili ne~eg drugog, na}i }ete novog partnera. Na vama je da na|ete novog partnera. Kad bi trebalo da vam za svaku vje`bu ja nalazim partnera u tome bi nam pro{lo pola dana. Ali za minut ili dva svako je u stanju da na|e partnera. Sjednete naspram

132

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

partnera i ne dodirujete se. Jeste li to ~uli? Ne dodirujete se. Tako|e, `elim da ostanete obu~eni za vrijeme intenziva. To tako|e nije dopu{teno da se u~esnik skine go. To izostavite. Sjednite naspram parnera, dovoljno blizu da ~ujete jedan drugog ali se ne dodirujete. Kad je va{ red da govorite, govorite glasno i obra}ajte se svom partneru. Poku{ajte da budete jasni, da vas partner razumije. Mi }emo vam spremati hranu. Mi }emo vam govoriti kad da sjednete, a kad da ustanete. Treba sve da ostavite na stranu i radite samo na Prosvjetljenju. ^ak i u pauzama poku{avajte da direktno do`ivite objekt svog prosvjetljenja. Ne prekidajte rad u pauzama. Pauze su samo zato da protegnete i odmorite tijelo, a ne da prestanete s tehnikom. «Ne mogu vi{e, poku{avao sam cijelog jutra a nisam se prosvjetlio». Prvo jutro je tek po~etak. Opisao sam vam tehniku. Kad vam partner da instrukciju poku{ajte direktno da do`ivite ko, {ta, `ivot ili drugo ljudsko bi}e jeste i sve {to vam se u svijesti javi kao posljedica tog poku{aja komunicirajte partneru. Kao partner koji slu{a vi gledate, slu{ate i poku{avate da razumijete {ta vam partner govori, bez komentara, klimanja glavom ili bilo ~ega drugog. To je tehnika. Do ru~ka mo`ete dobiti glavobolju ili trpjeti zbog simptoma apstinencije (zato {to ne pu{ite, ne pijete `estoka pi}a ili sl). Mo`ete pomisliti, «Kakva je korist od svega ovoga, sjedim ovdje i trpim glavobolju, povra}a mi se i imam zatvor». Ali to stanje ne}e zauvijek trajati. Poslije ru~ka }ete se malo srediti i u podne }u vam odr`ati drugi govor. Onda }ete nastaviti s tehnikom i malo }ete se razdrmati. Do uve~e }e vam se vratiti glavobolja i ponovo }e vas mu~iti zatvor ili ne{to drugo i pomisli}ete, «Da li je to vrijedno svih ovih muka». Pa, to je va{a subjektivna odluka da li }ete nastaviti ili ne. Nadam se da }ete nastaviti, jer kad sljede}eg jutra ustanete osje}a}ete se bolje. Glavobolja }e nestati i vi }ete da radite dalje. Tada se javlja izvjesna {ansa da napravite proboj. Ipak, drugog dana, kad stvari postanu ozbiljne, naljetje}ete na svoj ego i emocionalne probleme. A to su barijere. Nemojte dopustiti da vas to omete. Samo se dr`ite tehnike. Mnogi bi s ovim zavr{ili ve} prvog dana, ali nekako mi imamo snagu da nastavimo, iz sata u sat, iz dana u dan i probijemo se kroz strahovite fizi~ke, mentalne i emocionalne barijere sve do na prag prosvjetljenja. Kad kona~no do|ete do praga, vi lupate i lupate ali se vrata ne otvaraju. Prolazi}ete kroz razne stvari kao {to su vjerovanje, procesi razmi{ljanja, sje}anja, logika, rezonovanje, intelekt; sve }ete to napustiti i va{ mozak

133

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

vi{e ne funkcioni{e na uobi~ajeni na~in, i sada se samo nadate i mo`ete imati i halucinacije; posta}ete obeshrabreni i svijest }e vam postati prazna i re}i }ete, «Ni{ta se ne doga|a. Ve} nekoliko sati nemam ni jednu jedinu misao ili sliku!» Da li znate koliko vremena neki ljudi provedu poku{avaju}i da dostignu to stanje prazne svijesti? Oni rade i poku{avaju godinama da isprazne svijest. A vi ovdje poslije samo dan i po imate praznu svijest. Pa hvala Bogu da vam je svijest kona~no prazna. Sada imate {ansu za direktno iskustvo. I tada }ete po~eti da bivate emocionalni. Onda }ete se osje}ati kao da }ete umrijeti. Onda }ete mo`da po`eljeti i da umrete. Sada ste na rubu prosvjetljenja i poku{a}ete da ga isforsirate. Ali se ono ne mo`e isforsirati. Prosvjetljenje dolazi kao milost s neba. Ili ne dolazi. Vi ste na pragu, ali ne postoji na~in kojim bi u{li u tu «ku}u», bilo putuju}i dalje bilo poku{avaju}i da razvalite vrata. Ali iznenada se na|ete unutra i imate direktno iskustvo. Prosvjetljenje se doga|a ili ne doga|a. Mi mo`emo da vam obezbijedimo situaciju i maksimalne {anse, ali samo blagoslov same istine donosi iskustvo Provjetljenja i na kraju krajeva ono i ne dolazi kroz na{e napore. Mo`emo sve u~initi da postane vjerovatno da }e se iskustvo dogoditi. Ali se ono mo`e i ne mora dogoditi. U svakom slu~aju ima}ete dobitaka i mnogo kontakta s drugim ljudima. Taj kontakt se izgra|uje iz sata u sat dok sjedite naspram svojih partnera. A dok se kontakt gradi i svijest pro~i{}ava vi }ete se uzdi}i u sasvim drugu vrstu svijesti, u kojoj se doga|a direktno iskustvo istine. To ne}emo ovdje da pretresamo. Ako vam sje}anja na ta iskustva do|u u svijest, recite to partneru, ali ne poku{avajte ponovo da do`ivite ne{to {to ste ve} do`ivjeli. To ve} imate. Ostavite to. Sada idemo dalje na druga iskustva. [ta je sljede}e? Ja to ne znam, a ne znate ni vi. Sada se bacate u beskraj. I {ta god da vam se javi u svijesti kao posljedica poku{aja da direktno do`ivite istinu, recite partneru. Zaputimo se u oblast novih iskustva kakva nikad niste imali. Treba da osvojimo nov teren. Istra`i}emo novu teritoriju. Otkri}emo zemlje koje nikad nisu bile otkrivene, bar s va{e strane. Ja mo`da jesam. To su zemlje u koje se odavde ne mo`e sti}i. Ali iskren kontakt, istrajan rad tehnike, otvorenost i nepoku{avanje da se podr`ava va{ ego, voljnost da se ne bude u pravu i odbaci sve {to ste u pro{losti do`ivjeli, odbacuju}i sve unaprijed stvorene ideje, vi imate {ansu da do`ivite istinu. Ako su va{e unaprijed stvorene ideje ta~ne, one }e i poslije direktnog iskustva jo{ uvijek biti tu. A ako imaju i samo jedan promil neistine, oslobodite ih se.

134

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Budite dobri jedni prema drugima. Ako ste sebi~ni i zli sebi uskra}ujete bilo kakvu pro{irenu svijest ili mo}. Sami }ete se zatvoriti. Zato budite dobri i uvi|avni. Ne invalidirajte jedan drugog. Ne optere}ujte druge ni na pozitivan ni na negativan na~in. Budite otvoreni, slu{ajte i volite se bar ova tri dana. Svijetu su potrebni ljudi sa ve}om svije{}u. U ova tri dana imate tu mogu}nost. Ako ste spremni da tri dana radite tehniku, i voljni da slijedite raspored i moje vo|stvo i iskreno `elite istinu i voljni ste da je do`ivite direktno, ja i moji asistenti }emo u~initi sve {to mo`emo u ova tri dana da vam u tom zadatku pomognemo... Ako niste na ovo spremni, tra`ite u pauzi i novac }e vam biti vra}en. Za par minuta }emo imati ~aj. Dobi}ete cio iznos koji ste uplatili i mo`ete da idete. Ali ako ostanete samo jedan minut poslije ~aja, kocka je ba~ena. To je ili pobijeda ili ni{ta. Poslije tri dana mo`da ni{ta od vas ne}e ostati. Mo`da ni od nas ni{ta ne}e ostati, ali ovdje mislimo ozbiljno da radimo. Neki ljudi sve do sredine drugog dana ne shvate da idemo na pravu stvar. Mi se ne igramo s prosvjetljenjem. Mi se bavimo samom sr`i `ivota, istinom. I ako se nekoliko ega raspadne, neka ih. Ja i asistenti vas ne}emo invalidirati. Pusti}emo da doga|aji idu svojim tokom. Sama istina je najve}i d`elat iluzija, a suo~avanje s istinom tokom tri dana samo po sebi djeluje. Ako imate nekih pitanja mo`ete ih sada postaviti. Pitanje: @elio bih da mi pojasni{ jedan dio tehnike. Da li i kao partner koji slu{a treba da radim tehniku sve vrijeme ili svu pa`nju dr`im samo na svom partneru? Odgovor: Kad si partner koji slu{a svu pa`nju dr`i{ na svom partneru. Poslije izvjesnog vremena, ne{to }e prirodno po~eti da se doga|a u pozadini. Kad ste sve vrijeme poku{avali da do`ivite direktno istinu toga se ne mo`ete lako osloboditi. Ali svjesno treba da dr`ite pa`nju samo na partneru, a kad je va{ red da meditirate on }e to u~initi za vas. To {to ste tu jedan za drugog sve vrijeme daje snagu tehnici. I sami mo`ete meditirati, ali da bi komunicirali treba da imate `ivo bi}e koje je tu zbog vas. To vam omogu}ava da idete dalje kad biste se ina~e uspani~ili i pobjegli ako biste bili sami. To je velika prednost partnera. Pitanje: Treba li po svaku cijenu }utati kad si partner koji slu{a?

135

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Odgovor: Da. Ako ti je potrebna pomo}, ukoliko ne ~uje{ ili ne razumije{ o ~emu partner govori, ili ukoliko govori o ne~emu {to ti se ~ini da nema nikakve veze s tehnikom prosvjetljenja, podigni ruku. Asistent }e do}i i ti }e{ mu sve re}i. Sa asistentom mo`e{ da govori{, a on }e povesti ra~una o bilo ~emu {to treba da se sredi. Ali ina~e }uti. Pitanje: [ta da radim kad mi stvari kao bujica naviru u svijest, a ne izgledaju kao da su dio neke cjeline? Odgovor: Neka ih, neka naviru. Izbaci to iz svijesti. @ivot je ovo, i `ivot je ono, oko pola prvog dana. Izbaci to iz sebe. Ali onda, kada si to sve po deset puta ponovio, prestani s tim. Nemoj da dopusti{ da ti se asocijacije nadovezuju jedna na drugu kao, «To me podsje}a na ovo, a ono me podsje}a na ne{to drugo» itd. Poslije pola dana prekini s tim i poku{avaj da direktno do`ivi{ objekt svog prosvjetljenja. Budi otvoren na sve {to ti se u svijesti javlja kao posljedica poku{aja da do`ivi{ istinu i samo to komuniciraj partneru. Pitanje: Treba li da biram partnere koji rade na istom pitanju kao i ja? Odgovor: Ne. To nema nikakvog zna~aja. Mo`e{ da radi{ bilo s kim osim s onim s kim si ina~e u bliskom kontaktu, s kim je bolje da ne radi{. Ako si s nekim od ljudi na intenzivu u lo{im odnosima bolje je da takvog mimoi|e{. Ovdje nismo da bismo popravljali svoje odnose s drugim ljudima niti da bismo ra{~i{}avali stvari. Ovdje smo da biste vi do`ivjeli prosvjetljenje, a partner je va`an element u tome. Sada }emo imati ~aj, a poslije njega }emo po~eti da radimo...

Govor prvog dana Intenziva, poslijepodne: Tehnika prosvjetljenja i faze Intenziva U ovom poslu nema sigurnosti, ali vam mogu objasniti stvari koje }e vam pove}ati {anse da do`ivite direktno iskustvo. Ovo je za mene te{ka situacija, jer ima ljudi koji su prvi put na intenzivu, a ima i onih koji imaju po dvadeset i vi{e intenziva i zato su potrebna po malo razli~ita obavje{tenja i savjeti. Zato svi morate slu{ati

136

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

dok govorim malo jednim, malo drugim. I tako mo`ete nau~iti dosta. Ako u toku ovog govora zaspite, ja se ne}u truditi da vas probudim. Ako bi radije da ne slu{ate ovaj govor i to je va{a stvar. Ipak treba da znate da }u govoriti o stvarima koje vam ova tri dana mogu u~initi plodnijim. Dok radite tehniku prolazite kroz razli~ita iskustva. Neka ste ve} imali: «Ja sam ovo, ja sam ono. Ja nisam ovo i blablabla». Sve takve stvari }e vam se brzo smjenjivati u svijesti. «Ja sam crvenkosa i imam 42 godine». «Ja sam jedna tvrdoglava ku~ka i samo ljudima pravim probleme». Ili, «Ja sam najljep{i i najinteligentniji stvor koji je ikad postojao». Kad sve sli~ne stvari iscrpite onda }ete po~eti da razmi{ljate. «Ko bi trebalo da budem?» itd. I dolazi}e vam sje}anja na stvari koje su vam govorili. A zatim }ete poku{ati da stvar logi~ki razrije{ite. «Da vidim ko sam ja? Ja sam neko ko ne zna ko je on. Ako ne znam ko sam ja kako onda uop{te postojim? Mo`da ja stvarno i ne postojim? Ako stvarno ne postojim, kako onda ovdje sjedim i pitam se ko sam ja? Pa ko je taj ko se pita ko je on? Ko sam ja?» I osvrnete se po sobi u ugledate kako se zidovi ljuljaju i talasaju i sli~ne stvari tj. imate halucinacije jer vam je mozak premoren. Sutra ujutru }ete biti svje`i i spremni da nastavite. Osje}a}ete se dobro, po{to ste se odmorili u toku no}i. Jednom re~ju, bi}ete spremni da idete dalje. I dalje }ete se pitati «Ko sam ja?», a sve {to }ete vidjeti bi}e prazan prostor. «Ko je taj {to vidi prazan prostor?» «Sad mi se ~ini da nisam ovdje nego na nekom drugom mjestu, i da sa njega posmatram sve ovo.» Poku{a}ete da izvrnete o~ne jabu~ice da bi vidjeli ne{to {to se ne mo`e vidjeti. Tako }ete iz sebe iscijediti te razne poku{aje da ne{to vidite. Vi ne mo`ete vidjeti sebe niti istinu na apsolutnom nivou. Zato kad vidite prazninu, odbacite sve poku{aje da ne{to vidite i poku{ajte da direktno do`ivite ili budete direktno svjesni onoga ko gleda. Zatim }ete postati emocionalni. «Ovo sve ~ini da se ~udno sje}am». I, «mislim da se ne}u vratiti iz {etaju}e meditacije. Oti}i }u u grad u bioskop. U redu, ili `elim da poku{avam da se prosvjetlim ili to ne `elim. Ali bolje da mi vi{e niko od njih ni{ta ne ka`e, ina~e }e vidjeti svoje». Sada se javljaju emocije, kao ljutnja i dr. Ne treba namjerno da izazivate emocije, no ako se same jave, neka ih. Ne treba ni da ih potiskujete kad su se same javile. Nemojte se zaplitati u emocije i dopustiti da vas one odvuku od tehnike, jednostavno ih pustite napolje i sve vrijeme radite

137

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

tehniku. «Ja se sav tresem i mislim da }u umrijeti». Mislite da }e vam se cio `ivot istumbati, sve }e se promjeniti, sve }e biti druga~ije, ne}ete biti onaj koji ste do sada bili, ne}ete vi{e biti normalan, obi~an ~ovjek, nego ko zna {ta: ne}ete vi{e biti onaj na ~iju ste ulogu u `ivotu navikli. Tada morate odlu~iti {ta }ete dalje. [ta dalje, ako je istina da ste vi fina i draga osoba, a uloga te ku~ke ima da otpadne? Sami morate odlu~iti da li }ete nastaviti da `ivite kao do sada. Jednom sam vodio intenziv na Havajima na kome je u~estvovala jedna sredovje~na `ena. Na istom intenzivu je u~estvovala i njena k}erka. Ta `ena mi je kazala «Ja znam ko sam ja, ja sam majka». Pitao sam je, «Jesi li ti to direktno do`ivjela?», a ona mi je odgovorila, «Ne, ali ja }u nastaviti da budem majka i ne}u se promijeniti. Ako nastavim da radim ovu tehniku, ja }u cijelu svoju ulogu majke uni{titi, a ja `elim da budem majka». Odgovorio sam joj, «Pa na tebi je da se odlu~i{». Bila je spremna na veliku bitku. Meni je svejedno da li ona `eli da bude majka ili ne. Ona mo`e da bude majka, a ako `eli istinu, ona mo`e da je ima. Ja sam joj to i kazao, a ona se vratila na svoje: «Ako tako dolu~im, i ako stvarno otkrijem da ja uop{te nisam majka, {ta onda?» Rekao sam joj, «Mo`e{ da radi{ {ta god te volja, to od tebe zavisi.» «U redu, nastavi}u». Nastavila je i imala veli~anstveno iskustvo prosvjetljenja. Njena k}erka bila je odrasla, imala je bebu od tri nedjelje, a i sama je u~estvovala na intenzivu. Tada sam posljednji put uradio tako ne{to. Ali ona je prestala da igra ulogu majke i postala je ona koja zaista jeste. Tako vi prolazite kroz te razli~ite faze i to neki intenzivnije od drugih. Na te faze nemojte obra}ati previ{e pa`nje, jednostavno pustite neka se doga|aju. Vi govorite, govorite, mislite, mislite, mislite, halucinirate, bivate emocionalni, prazni, i sve sli~no i tako u velikom broju. Vi samo treba da radite tehniku. Neka se te stvari doga|aju, ali ne dopustite da se u njih upetljate i da vas odvuku. To su samo fenomeni. Pustite neka se sami od sebe javljaju i odlaze ili nestaju. Ako dopustite da se u njih upetljate vi }ete sve vrijeme provoditi bave}i se njima. «Ja vidim zlatna sunca, to je prosto fantasti~no», i sjedite dalje i gledate stalno u zlatna sunca. To vam se nikada ranije nije dogodilo. Velika stvar. To je samo fenomen. Mozak vam je spor, vi ste umorni, pospani. Glava vam pada, povra}a vam se, mislite da vam je zlo od hrane. Sve se to doga|a, ali ne obra}ajte mnogo pa`nju na to. Samo nastavite da radite. [ta radite? Radite tehniku. Ako se prepustite tim sitnim stvarima, treba}e

138

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

vam mjeseci da se toga rje{ite. Koliko god mo`ete, zanemarite ih i radite tehniku. Bolje je da jo{ jednom ra{~istimo stvari u vezi sa tehnikom, i vidimo kako je mo`ete raditi bolje nego {to je sada radite. Naime, ako neprestano radite tehniku samo dan i po, skoro je nemogu}e da ne do`ivite prosvjetljenje. Trik je u tome da zaista radite samo tehniku, i ostanete uz nju, umjesto da odlutate i radite ne{to drugo. Sad, ja znam da mnogi od vas ne vole da koriste svoju volju. Dosta vam je toga bilo u {koli, na univerzitetu, na poslu, i vi jednostavno `elite da budete slobodni. Pa u tehnici postoji elemenat otvorenosti i elemenat volje. Ako `elite dobre {anse za prosvjetljenje na trodnevnom intenzivu kao {to je ovaj, vi u dobroj mjeri morate koristiti svoju volju i dr`ati se tehnike. Kad uzmete izvjestan pravac vi imate tendenciju da i dalje njime idete. Ali da bi se postigao taj pravac ponekad je potrebna strahovita borba da upotrijebite svoju volju na rad tehnike. Prvo vam partner daje instrukciju. Sa tim mo`ete uraditi nekoliko stvari. Mo`ete ga potpuno ignorisati, {to ne treba da radite. «Znam {ta }e ovaj idot da ka`e, sjedi tu preko puta mene i ne mo`e o~ima da me vidi». Mo`ete imati ovakav ili neki sli~an stav. Ili mo`ete imati druk~iji, veoma pozitivan stav: «To je moj partner. Mi }emo to zajedno da uradimo. On }e mi dati instrukciju, a ja }u se truditi {to bolje mogu da mu uzvratim. On je kazao: Reci mi ko si ti! A ja }u poku{ati da mu ka`em ko sam ja. Ali kako da mu ka`em kad ne znam?» Mo`ete jo{ bolje da uradite kad od njega primite komandu. To je dio tehnike. Vi i partner zajedno u dobrom kontaktu je ono {to daje snagu tehnici, i to je ja~e od va{eg ega, ja~e od va{eg neznanja i va{eg bje`anja. Tako imate snagu svoje i njegove svijesti, i moje tako|e, i onda samo treba da slijedite raspored i radite tehniku onako kako sam vam je ja ispri~ao. Svi troje zajedno i jo{ uz pomo} asistenata. Onda imamo bar ~etvero ljudi koji se bore protiv iluzije i ona }e se tada raspr{iti. To ne mo`ete sami da uradite. Za to bi vam trebalo jako mnogo vremena. I prema mojim istra`ivanjima ~ovjek to ne mo`e sam. Ali to mo`e da se uradi uz podr{ku nekog drugog bi}a. Stoga prihvatite tu podr{ku i dozvolite svom partneru da bude dio te akcije. Ako se pitate zbog ~ega partneri gledaju kroz prozor, to je zbog toga {to ih vi ignori{tete. Tada oni automatski po~inju i vas da ignori{u. Ali, kad vam partner ka`e: «Reci mi ko si ti!» i vi u toj akciji u~estvujete sa njim, on vam daje snagu, pa`nju, i s tim lako mo`ete da uradite ostatak tehnike. Mo`ete li bolje od toga? Vidite koliko dobro mo`ete da uradite.

139

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Sljede}a stvar je da imate intenciju ili namjeru da direktno do`ivite objekat svog prosvjetljenja. Postoje tri objekta koja koristimo na intenzivima Prosvjetljenja: vi, drugo ljudsko bi}e i `ivot. To su tri osnovna objekta za sve {to postoji. Postoji mnogo koana koji se mogu koristiti. Dugo iskustvo je pokazalo da su ova tri koja koristimo osnovna. Recimo da radite na «[ta je `ivot?» Treba da imate namjeru da direktno do`ivite `ivot. Da biste mogli da imate namjeru da ne{to direktno do`ivite, morate prvo da zapazite da postoji neki `ivot. Eto to je, nije ba{ neka velika stvar, ali to je. Treba to prvo da zapazite. Ina~e, kad poku{avate da ga direktno do`ivite, vi }ete se baviti nekom mentalnom zavrzlamom, poku{ava}ete da doznate ili iskonstrui{ete {ta je `ivot. Vi ne treba da poku{avate da razumom doku~ite {ta je `ivot. Ono {to treba da radite je da poku{avate i imate namjeru da direktno do`ivite sami `ivot. Zato prvo zapazite da neki `ivot postoji, a onda imajte namjeru i poku{ajte da ga direktno do`ivite. Mo`ete uzeti ukupan `ivot ili neki njegov dio, bilo koji dio, i onda imajte namjeru i poku{ajte da ga direktno do`ivite. Evo mikrofona, koji je dio `ivota. U redu, poku{a}u da ga direktno do`ivim. Poku{a}u to. Nisam uspio, i umjesto da ga do`ivim zbog napora da to u~inim osje}am se frustrirano. To mi je do{lo u svijest. Ponovo }u poku{ati i ovog puta to u~initi. Osje}am muku u stomaku. To se javilo kao posljedica poku{aja da direktno do`ivim tu stvar jer sam ozbiljno poku{ao. I tako imate objekt prosvjetljenja. Sada, {ta to zna~i imati namjeru ili intenciju da ne{to direktno do`ivite? [ta zna~i imati namjeru? Ako `elite, mo`ete imati namjeru da odete u Hong Kong. Ili mo`ete misliti kako }ete oti}i u Hong Kong. Mo`ete re}i, «Pa Hong Kong je mjesto gdje se mo`e oti}i.» To nije intencija ili namjera. Neko mo`e da ka`e: «Jednog }u dana mo`da oti}i u Hong Kong». Ni to nije intencija. «Ja sad odlazim u Hong Kong» je intencija. Vidite tu razliku. Kad ka`ete. «Ja }u direktno do`ivjeti `ivot, i to }u sada uraditi», to je intencija. Zato, ako to zaista mislite, da to ovog trenutka u~inite, onda su va{e {anse znatno uve}ane. Ljudi se pla{e da imaju namjeru da ne{to urade, jer se boje da ne}e uspjeti. Ne `ele neuspjeh. Brine ih neuspjeh. «Ne `elim da poku{am, jer {ta ako to uradim i ne uspijem? To bi samo bio jo{ jedan neuspjeh u `ivotu». Ego to ne voli. Ego ka`e: «Ne}u da imam namjeru da to uradim sem ako sam siguran da }u uspjeti». E pa zato i jeste te{ko sa prosvjetljenjem, jer vi ~ak i ne znate da li uop{te postoji Hong Kong ili ne. Kako da znate

140

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

da li uop{te postoji va{e stvarno ja ili ne? Kako da znate da li `ivot stvarno postoji? Mo`da `ivota nema? Mo`da je on iluzija. Pa, ako to do`ivite direktno, bar }ete saznati. Poku{avate i stalno neuspjeh za neuspjehom. Jedan dan, drugi dan, sve sami neuspjesi. Ali sve {to vam treba je jedan jedini uspjeh, samo jedan, i to je prosvjetljenje. Buda je to poku{avao devet godina. Devet godina neuspjeh, neuspjeh, neuspjeh. Dok jednog dana, «Pah!» i dogodilo se. I ne samo on, ve} je cio svijet imao koristi od tog iskustva, te promjene stanja svjesti od indirektnog ka direktnom. Buda je morao da se nosi sa mnogo neuspjeha, sve do jednog uspjeha. Ali taj je uspjeh vje~an. Apsolut je van vremena i prostora. Kad ga jednom dostignete, to je to. To je potpuno o~igledna, apsolutna istina. [ta onda treba raditi? Treba da imate namjeru da direktno do`ivite `ivot. Znamo {ta je `ivot sada, to smo uo~ili, neki `ivot postoji. Vi mislite: «U redu, sada }u ga do`ivjeti i zaboravio sam rije~ 'direktno’. Zaboravio sam koncept direktnog. Radim to ve} dan i po i to sam stalno zaboravljao, da ga treba direktno do`ivjeti. ^ak ne znam ni {ta zna~i direktno». E, pa znate. Znate {ta ta rije~ zna~i na va{em maternjem jeziku. Ona zna~i upravo ono {to zna~i. Nema nikakvog uvijenog, ezoteri~nog zna~enja: direktno zna~i direktno. To zna~i bez ikakvog posrednika, ni{ta izme|u, nikakav na~in ili proces. To zna~i direktno. Sad imajte namjeru ili intenciju. Evo ovdje dio `ivota, mikrofon. Oh, opet sam proma{io. Samo vam jedna pobjeda treba i taj uspjeh je za ~itavu vje~nost. Sada znate dva prva koraka: prvo dobijete komandu od va{eg partnera i drugo, imate namjeru da direktno do`ivite objekt svog prosvjetljenja – vas ili `ivot ili drugo ljudsko bi}e. Sljede}a stvar je da budete otvoreni na sve {to se javlja u va{oj svijesti. To zna~i da nemate nikakvih unaprijed stvorenih ideja, da ne poku{avate ni{ta da ubacujete. «Ja znam {ta je `ivot i ho}u da ga takvog do`ivim..... @ivot je to i to i zato }u sebe natjerati da `ivot do`ivim kao to i to» ili «@ivot je sjajan, `ivot je lijep i ovi ljudi pate jer to ne znaju». ^ak nije ni va`no ako ste u pravu. Vi ubacujete unaprijed stvorenu ideju, pa bila ta~na ili ne, i onda mislite da znate {ta treba da do`ivite. ^ak i kad biste je do`ivjeli direktno bila bi to opet unaprijed stvorena ideja, a ne istina. Vjerujem da bi do`ivljavanje neke unaprijed stvorene ideje bilo neko prosvjetljenje, ali to ne bi bio objekt za koji ste se opredijelili da ga direktno do`ivite. Ukoliko imate unaprijed stvorenu ideju ko ste ili {ta ste vi to }e

141

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

vam konstantno blokirati svijest. Zbog toga sve to odbacite: sva svoja ubje|enja i sve {to vas je bilo ko nau~io, naro~ito ja. Odbacite to. Recite: «Charles ne zna o ~emu govori.» Za ova tri dana zaboravite mene i ono {to sam vas na drugom mjestu i u drugo vrijeme u~io. Ovdje ne}u re}i nijednu rije~ o tome {ta ste vi, a {ta niste. Odbacite sve unaprijed stvorene ideje i samo budite otvoreni na bilo {ta {to se u va{oj svijesti javlja kao posljedica va{e namjere da direktno do`ivite objekt svog prosvjetljenja. Ponovo }u vam re}i da to ne zna~i prvu stvar koja vam nagrne u svijest, jer stvari mogu da vam naviru u svijest, a da nemaju nikakve veze sa va{om namjerom da ne{to direktno do`ivite. Ako vam do|e ne{to {to nema veze sa onim {to radite, to nije ispravan rad tehnike da to saop{tavate. To nije ono {to sam vam kazao da radite. Rekao sam vam da treba da budete otvoreni na bilo {ta {to vam se u svijesti javi kao posljedica poku{aja da direktno do`ivite objekt svog prosvjetljenja. Ostalo {to vam se u svijesti javlja treba jednostavno da ignori{ete. Zato kad meditirate i u svijesti vam se kao posljedica javi: «Ja sam prava konfuzija, eto {to sam ja», to ka`ete partneru i to je sljede}i korak u tehnici. [ta god da vam se u svijesti javi kao direktan rezultat va{e namjere da direktno do`ivite objekat svog prosvjetljenja, to treba da iskomunicirate partneru. Sve ostalo zanemarite. Mo`da ste se umorili od sjedenja, i `elite da se po`alite da vas bole le|a. To zanemarite. Vi osje}ate da vas bole le|a. Vi `elite to i da ka`ete, pa u redu recite, ali ve}inom to zanemarite, jer to nije do{lo kao posljedica va{eg poku{aja, to je posljedica dugog sjedenja. Vidite li razliku? Zato govorite samo one stvari koje su u vezi sa tehnikom. To ne zna~i da treba da dajete ta~ne odgovore. Mo`ete re}i «Ali, ja sjedim ovdje i poku{avam da budem otvoren na sve {to mi se javlja u svijesti, a jedino mi se javlja potreba da povra}am, jednostavno `elim da povra}am po svima, to `elim da radim. Tako se osje}am. To mi dolazi kad god napravim poku{aj, to mi se javlja». Ako je to tako onda to i ka`ite. Nije neophodno i da povratite, ali ako vam se ho}e, tra`ite kesu od asistenta. Ali bar recite ako imate takvo osje}anje. To je jedan od na~ina da ka`ete {ta se s vama doga|a. Ili bilo {ta drugo, «Ja volim cio svijet, nikad do sada nisam shvatio koliko volim sve ljude». Suze vam teku niz lice – «Volim sve ljude». Ovdje, na intenzivu to je u redu, da to pustite iz sebe onako kako vam do|e, sve dok ne doti~ete ili ne udarite partnera i ne invalidirate druge. Jednostavno recite {ta se s vama doga|a.

142

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Nekim ljudima se u svijesti javljaju ~udne stvari i oni ne vole o tome da govore ili {to je vrlo o~igledno samo pre|u preko njih, na primjer, svaki put kad ne{to imaju u svijesti, i prije nego {to mogu to da saop{te partneru, to mora da presko~i preko nekog malog bijelog ~vori}a. Vidite? To presko~i ili pre|e preko tog malog bijelog ~vori}a i tek onda on to ka`e partneru. On nikada patrneru ne ka`e: «Zna{ {ta mi se doga|a u svijesti kao rezultat ovoga? Ne{to se javlja i mora da pre|e ili presko~i preko ovog malog bijelog ~vori}a i ja tek onda mogu da ti govorim». On nikada i ne pomisli da tu idiotsku stvar koja mu se doga|a u svijesti pomene, taj mehanizam uma. A mehanizam i dalje ostaje u svijesti. I onda }e pomisliti, «Znam {ta je istina – `ivot je bio ~vori}», ili neku drugu smije{nu i besmislenu stvar, ili }e poku{ati da objasni {ta je `ivot i nikad ne}e spomenuti mehanizam koji stalno radi u njegovoj svijesti. I tako mu svijest ostaje blokirana tom besmislicom. On misli da ako bi tu glupost iskomunicirao da bi zbog toga neko mislio ne{to smije{no o njemu. Bez obzira kako to smije{no zvu~i, ako se ne{to javlja kao rezultat namjere i otvorenosti, onda to jednostavno treba partneru re}i i o tome ne suditi da li je glupo ili smije{no. «Da li je to razumljivo? Da li }u ispasti budala? Da li misle da sam sjajan momak? Da li misle da sam ja lud?» ili bilo {to drugo. Pa to nije va`no. Jednostavno recite. Samo se trudite da partneru ka`ete {to mo`ete jasnije i kra}e {ta se doga|a da bi on shvatio {ta se sa vama doga|a. On i onako nikad ne}e sve shvatiti {ta se s vama doga|a. Ali mu dajte op}i utisak o tome {ta se doga|a, dovoljno informacija, da otprilike dozna o ~emu se radi, i onda je on tu s vama jer vi poku{avate {to bolje mo`ete da mu ka`ete {ta je `ivot za vas u tom trenutku – ili ono na {ta se odnosi va{e pitanje. Eto, tako treba partner koji kontemplira da radi tehniku. Mo`ete i bolje, zar ne? Ako ste u stanju da zapamtite sve ovo o ~emu sam vam govorio, vi ste genije, ali dok radite tahniku vi }ete se sje}ati svih tih stvari. A i ja }u vas stalno podsje}ati. Partner koji slu{a, pak, treba da gleda u partnera, slu{a, koliko god mo`e poku{a da ga razumije i ne govori ni{ta. Mo`ete li i bolje od toga? Mo`ete li i bolje da dr`ite pa`nju na partneru? Umjesto toga vi mo`ete da u mislima odlutate. Va{ partner zatvori o~i, a vi mislite, «Sad mogu da odlutam. Umorio sam se od gledanja u njega sve vrijeme». Ako je va{a pa`nja na partnerima i kad su im o~i zatvorene, to je prava podr{ka. Ako vi odlutate, odlutaju i oni. U tome {to na

143

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

njima dr`ite pa`nju je li~ni kontakt koji se sve vi{e izgra|uje, a kad ste vi uz njih oni su u stanju da rade sa onim {to im se u svijesti javlja – ima}e intenciju i bi}e otvoreni. Va{a pa`nja im pove}ava snagu i sposobnost rada tehnike. Zato ih gledajte i slu{ajte. Dok ih slu{ate, poku{avajte da razumijete o ~emu govore, ali ne donosite sudove o tome, da li su oni idioti ili nisu i ne invalidirajte ih. Ljudi su ono {to su. Sve va{e misli o njima ih ne}e promijeniti ni za tren. Zato ih samo slu{ajte i poku{avajte da razumijete. Dr`ite pa`nju na njima. Ne govorite ni{ta. Postoje suptilni na~ini da se ne{to ka`e. Na primjer, neko ka`e «Ja mislim da sam rascvjetani behar» - a vi mu se smijete. A on }e u sebi pomisliti. «Ovo je posljednji put da sam ne{to ovakvo kazao». To je suptilno invalidiranje. Zato samo budite tu prisutni sa partnerom. Moram vam dati za pravo da ljudi ponekad govore nevjerovatne stvari. I ponekad govore stvari koje su zaista smje{ne. Oni i sami znaju da su smje{ni i vi se sa njima smijete onome {to su rekli. To je u redu, ali se nemojte smijati njima, jer su ljudi veoma osjetljivi na tu vrstu invalidacije. On }e se otvoriti i kona~no iza}i iz svoje {koljke: kona~no }e prihvatiti da je rascvjetani behar. On je visok 190cm i te`ak 115 kilograma, a kona~no priznaje da je rascvjetani behar, a vi se valjate po podu od smijeha. Zato on vi{e to nikada ne}e re}i i sva ta glupost }e ostati zatrpana u njemu. Zato u vezi s njegovom komunikacijom ne nagovje{tavajte ni{ta, ni da li je pravo ili krivo, bez veze, lijepo ili ru`no. Ne komplikujte stvari – samo budite tu s njim, prisutni. Ako neko ka`e: «Kona~no sam do{ao do toga. Ja sam jedan blje{tavi disk koji polako rotira i sam se na sebi reflektuje», a vi mu uzvratite, «Ne, zaboga», on }e u sebi pomisliti «Do|avola s ovim partnerom. Sa~eka}u drugog partnera da mu to iskomuniciram». Vi ste jedan drugom u rukama, zavisite jedni od drugih. Istim brodom se vozite ka istom cilju. Budite tu jedan za drugoga, bez invalidiranja, suptilnog ili bilo kakvog. A kad je va{ red da komunicirate, ne koristite tu priliku da komentari{ete ono o ~emu je va{ partner prethodno govorio. To je siguran znak da ste sudili o njegovoj komunikaciji. Treba da se trudite da budete {to bolji mo`ete partner. Ja sam tu da vam pomognem. Ako radite tehniku kako sam vam je objasnio, ako se trudite da ne ispadnete iz tehnike i radite je {to najbolje mo`ete i u tome istrajete, va{e {anse da se prosvijetlite su prili~no velike. Ipak tu nema garancije. Istina dolazi kao milost s neba. Mi svoj pehar mo`emo dr`ati uzdignut

144

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

i istina }e se u njega uliti ili ne}e. ^ak i da milost s neba do|e, ona ne}e ispuniti pehar na{e svijesti ako pehar dr`imo naopa~ke. Zato, ako radite tehniku i istrajni ste u tome, iz sata u sat, iz dana u dan, svoj pehar dr`ite uzdignut i time govorite, «Istino, do|i mi», a ona }e mo`da do}i, a mo`da ne}e. Ako imate neko pitanje u vezi s ovim o ~emu sam vam govorio sada ih mo`ete postaviti. Pitanje: Mo`e{ li jo{ ne{to re}i o unaprijed stvorenim idejama? Odgovor: Unaprijed stvorene ideje su samo ideje, a postoje i iskustva koja ste ranije imali i koja su validna. I jedno i drugo, sada, treba ostaviti po strani. Sebi ka`ete: «U redu, ja }u ostaviti sve ideje i sve o ~emu su me do sada u~ili. Sada }u jednostavno biti otvoren na sve ono {to bih mogao da do`ivim». Ovakav stav obi~no imaju ljudi koji su na ovaj ili onaj na~in radili i ranije na prosvjetljenju. Ili, «U redu, svjestan sam ~ega sam svjestan. To ve} imam. Sada }u da idem dalje. Imam namjeru da do`ivim dublju istinu, jo{ vi{e istine, apsolut». Ukoliko ne hodate po oblacima jo{ uvijek ima mjesta za pobolj{anje. Za vas je mogu}a i ve}a i vi{a svijest. A {ta je to? Radoznali ste. [ta je do`ivio Buda? [ta je do`ivio Hrist? Oni su mogli samo prstom da maknu i ljudima je od toga bilo dobro. Ne zna~i da su vama neophodne neke nove mo}i, ali je o~igledno da uvijek ima mjesta pobolj{anju onoga {to ste ve} postigli. Pa {ta je to onda? Kakvo je to jo{ svjesnije stanje? Recimo da radite na «[ta ste vi?» ili na bilo koje drugo pitanje, uvijek postoji mogu}nost za dalje. [ta je to {to je svjesno da JESTE, da postoji? Neki od najve}ih svetaca Indije postigli su najvi{i stupanj prosvjetljenja sa samo jednim pitanjem: «Ko sam ja?». Ali su imali mnogo iskustava na to jedno pitanje. U Zen Budizmu se to naziva Sataninom pe}inom - ~ovjek ne{to postigne i ka`e sebi, «Eto imam ovo i to mi odgovara». To je satanska pe}ina, jer ljude zarobljava na nekom odre|enom nivou i ne dozvoljava im da idu dalje. Zbog toga se ne predajte tome, ne kupujte to. Nastavite dalje da radite i pro}i}ete kroz tu barijeru. Ostalo nam je jo{ vi{e od dva dana. Pitanje: Imam namjeru da sebe direktno do`ivim i prva stvar koja mi se javlja je da me bole le|a. Treba li to da komuniciram?

145

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Odgovor: To zavisi od toga da li si u stanju da vidi{ vezu izme|u onoga {to radi{ i onoga {to se de{ava – izme|u tvoje intencije i odgovora. Ako se zalupe ulazna vrata i ti ka`e{, «Zalupila su se ulazna vrata», to nije tehnika. Takve stvari zanemari. Vrata se nisu zalupila zbog toga {to si ti imao intenciju da do`ivi{ direktno ko si ti. Mo`da i jesu, ali ti ne vidi{ vezu izme|u te dvije stvari pa se zato ne pretvaraj da je vidi{. Pitanje: U pauzama i za vrijeme jela i sli~no, kad ne radim sa partnerom, imam tendenciju da sanjarim i da uop{te ne radim tehniku. Na ranijim intenzivima asistenti bi ponekad rekli, «Dr`i se svog pitanja», i to mi je pomagalo. Sad se pitam da li ja to odlutam zbog nedostatka discipline? Odgovor: Da, asistenti to treba da rade. Prije svega ne treba da odgovarate i da pri~ate stvari koje nisu u vezi sa tehnikom. Ako zaista ima{ tendenciju da u mislima odluta{, zaista poma`e kad asistent ka`e: «Dr`i se pitanja», ili «Nastavi da meditira{». Nekad sam mislio da nabavim traku koja bi te stvari ponavljala s vremena na vrijeme, ali u traci nema `ivota i to ne bi vrijedilo. To govore `ivi ljudi. Asistenti, jete li ~uli ovo? Govorite im to. Ne dozvolite im da odluatju i da }askaju. Ovdje ima puno ljudi pa se stoga i sami morate dr`ati izvjesne discipline. Ina~e }ete jednostavno iskliznuti i ispasti iz tehnike. Ima li jo{ pitanja? Ne `elim previ{e da govorim danas. Sada }emo imati pauzu od pet minuta, a onda individualnu meditaciju, kad sjedite sami i meditirate oko 30 minuta, prije nego {to pre|emo na slijede}u vje`bu prosvjetljenja. Prvo se odmorite pet minuta.

Govor drugog dana Intenziva, poslijepodne: Barijere na putu do prosvijetljenja Tema o kojoj }u vam sada govoriti je o barijerama koje se nalaze i sa kojima se sre}ete na putu do prosvjetljenja. Jedan dio puta ste ve} pro{li. Pro{lo je oko dan i pol, i to je oko pola intenziva. Put je po~eo onog trenutka kad ste ~uli o prosvjetljenju, dalje se raspitivali, slu{ali o Intenzivima prosvjetljenja i na kraju do{li na

146

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

jedan; zatim ste ~uli kako da radite tehniku i radili ste je izvjesno vrijeme... Neko dolazi iz te sjajne palate, palate istine, apsolutne istine i ka`e: «Ovo je bo`anstveno!» A vi odgovarate, «Oh, i ja bih htio posjetiti tu palatu. Kako }u do}i tamo?» I on ka`e: «Postoji vi{e razli~itih staza, ali ako bi po{ao ovom stazom, ona bi te tako|e dovela do tog dvorca». Vi mu ka`ete, «Ja `elim palatu Istine, i sada }u da krenem ka njoj. Hajdemo». I tako zapo~injete svoje putovanje. Prva stvar kroz koju morate da pro|ete je dolina sje}anja. Zatim, morate da pre|ete preko grebena li~nih ubje|enja. Potom, preko planine intelekta, pa preko brzaka halucinacija, te kroz maglu dremljivosti. Zatim prolazite kroz pustinju ni~ije zemlje. Gdje je taj dvorac ili palata? Kona~no prolazite pustinju i kad ste je pre{li nailazite na vrlo interesantnu i kompleksnu zemlju emocionalnosti. «Hej, ~ovje~e, ja se fantasti~no osje}am! Ovo je blagoslov!» ili «Gospode, {to mrzim ovo, zbog ~ega sam uop{te po{ao na ovaj put? @elim da idem ku}i! Ali sada sam ve} tako daleko oti{ao, da ne vrijedi da se vra}am. Osim toga, stalno mi govore da je palata istine jo{ samo malo dalje. O, tako sam se zapetljao». Prolazite i kroz {umu istrajavanja i kona~no ispred vas na ~istini je palata. Vidite je i pribli`avate se. Mislite da ste mo`da stigli do istine. A onda taj momak ka`e, «Ne, ne, to nije istina, to je samo njen spolja{ni omot, to je samo naizgled istina». Ka`e vam da samo nastavite. Vi nastavljate i dolazite sve bli`e i bli`e i sti`ete do palate, dodirujete je i ka`ete, «O, ovo je zaista ne{to. Nikad nisam ni{ta sli~no osjetio. Kakvo osje}anje! Ne samo da izgleda divno, nego i osje}am da je divna». Ali vam va{ vodi~ ka`e, «Ne, to nije isto kao kada se nalazi{ u palati». Vi mu odgovarate, «U redu, spreman sam da u|em». A on, «Samo naprijed». I zagledate okolo i ne nalazite ulaz u palatu. Nema nikakvih vrata, nema ~ak ni prozora. I vi obilazite svuda oko dvorca i ka`ete, «^ekaj malo, probao sam na sve na~ine, i sve pogledao i nema nikakvog na~ina da se u|e u taj dvorac». Cijeli proces kroz koji ste pro{li da biste do{li do tog zida, zida palate istine, ne}e vas uvesti unutra bez obzira koliko i kako naporno poku{avali. «Ja }u u}i», ka`ete, «u}i }u unutra i to je to. Ja sam odlu~an da to uradim. To mi je na domaku ruke. Cijelog dana grebem okolo i sad }u u}i». Hvatate se rukama za zid i po~injete da grebete noktima, govore}i: «U}i }u unutra». Ste`ete zube i udarate u zid, tijelo vam se trese i lupate glavom o zid. I sve uzalud. Ni{ta od onoga kroz {ta ste pro{li

147

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

da bi do{li do zida palate ne mo`e vas uvesti unutra. Tu postoji izvjestan diskontinuitet. Nema puta koji bi vas uveo unutra sa ovog mjesta na kome se sada nalazite, ako i dalje nastavite da isto radite. Mo`ete re}i, «Da, ja znam ko sam ja». A, da li si to direktno do`ivio? «Ja znam, znam to sigurno». Ali nema bljeska, nema ni~ega. Kako da u|ete unutra? «Znam {ta }u uraditi». Izmi~ete se unazad 300 metara i povijene glave ludo juri{ate na zid. I tras! Vodi~ ka`e, «Ne postoji kako. Nema ni~eg {to bi mogao da u~ini{ da bi unutra u{ao». Pitate, «Pa, {ta onda da radim?» Vodi~ ka`e, «Pa, ja ti savjetujem da sjedi{ ispred zida palate veoma smiren i meditira{ o unutra{njosti palate – unutra{njosti, ne spolja{nosti – unutra, direktno. Imaj namjeru da bude{ unutra. Imaj namjeru da to uradi{». Vi poku{avate i ka`ete, «U redu, poku{ao sam. Ni{ta se nije dogodilo. To ne vrijedi. @elim da imam neki malj kojim bi razbio zid». Taj zid je totalna barijera. Nema ni~ega {to mo`ete u~initi da kroz njega pro|ete. Mo`ete imati namjeru ili intenciju da budete unutra, i ponovo imati namjeru i opet imati namjeru, i jednog dana ili }ete biti unutra ili ne}ete. E, pa `elim da vam govorim malo vi{e o toj barijeri i kako da ono o ~emu sam vam govorio upotrijebite da biste prevazi{li tu nemogu}u situaciju. Vi radite tehniku i stvari po~inju da se de{avaju. Tijelo po~inje da vam se trese, ili svijest po~inje da vam se kre}e, ili po~injete da vidite stvari, ili po~injete da pla~ete, ili vas hvata panika ili osje}ate strah da }ete umrijeti. Mogu se doga|ati sve mogu}e vrste fenomena: fizi~ki, mentalni i emocionalni. Ako u trenutku kad te stvari po~nu da se doga|aju vi po~nete na njih da obra}ate pa`nju, umjesto da imate intenciju da budete unutar palate, intencija prestaje i vi se upetljavate u fenomene. I onda ste ispred zida, pla~ete i udarate u zid. To vam ni{ta ne}e pomo}i. To mo`e da bude vrlo dramati~no i vrlo interesantno i fascinantno, i to mo`e za vas biti bilo {ta, kada ste izvan zida, ali to ne zna~i biti u palati istine tj. prosvijetliti se. Vi ste van palate i ne znate kako je unutra, ali treba da budete otvoreni na to da biti unutra zna~i bilo {ta. Ako umjesto toga nastavite da imate mentalne slike o tome kako je unutra i poku{avate sebe da ubijedite da je to prosvjetljenje – grije{ite, jer ono to nije. Zna~i to je jo{ jedna barijera, kad ~ovjek dopusti da ga fenomeni odvuku i u njima se zapetlja. Kad god to po~ne da se de{ava vi pomislite, «Uh, {ta sad treba da radim? Da, treba da imam namjeru da direktno do`ivim, uh, to mi se

148

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

ponovo doga|a». I to ide tako sve dalje i dalje. To je strahovita borba ili mo`da imate veoma suptilnu varku o tome kako je unutra. I stalno ste razo~arani. Sami sebi govorite. «Pa, ja sam se prosvjetlio. Kome to treba? Da, znam kako je unutra». Da vi znate kako je unutra, ali to nije prosvjetljenje. To ne zna~i biti u palati istine. Dotu}i }e vas to {to imate unaprijed stvorene ideje. Vi u stvari ne znate kako je to. Suo~ite se s tim! ^ak iako ste se ranije prosvjetlili, sljede}i stepen prosvjetljenja je opet ista stvar, opet postoji diskontinuitet izme|u ta dva nivoa – onog koji ste ranije imali i ovog koji sad treba da postignete i ne postoji na~in da taj vakuum prebrodite. Mo`ete imati intenciju da budete u tom stanju za koje ~ak i ne znate kakvo je i to se ili doga|a ili ne doga|a. Sre}om, imate odre|enu stvar (palatu) na kojoj treba da radite. Vi mo`ete imati neku specifi~nu stvar na kojoj treba da radite, na primjer, sebe; to je palata istine, ako samo mo`ete u nju da u|ete, da tako ka`em. Ili na `ivot – postoji palata `ivota i palata drugog ljudskog bi}a. Kad biste samo mogli... ali ne mo`ete. «Kad bih samo mogao unutra! Jo{ }u ja~e da poku{avam. No}as }u ostati cijele no}i budan». Neki ljudi to poku{avaju i to je u redu. Kad ste dosta puta udarili glavom o zid, onda ka`ete, «Zna{ {ta, ovo ne djeluje. Sada }u poku{ati da radim ono {to Charles ka`e i vidje}u {ta }e se dogoditi. Jednom sam to poku{ao i nije vrijedilo, ali mo`da treba jo{ da poku{am». I ponovo poku{avate da imate namjeru da direktno do`ivite objekt svog prosvjetljenja. Ima jo{ jedna barijera. Ona se naziva karma. Vi osje}ate da ne zaslu`ujete da do`ivite promjenu stanja svijesti. Ne zaslu`ujete prosvjetljenje. Vi ste mazohist sa osje}anjem krivice i mislite da treba zbog toga da patite. Postoje dva na~ina da se od toga izlije~ite: jedan je da patite dok se dovoljno ne ispatite, a drugi je da shvatite, vjerujte mi na rije~, da su svijetu potrebni prosvjetljeni ljudi. Taj na~in je mnogo va`niji nego da ispla}ujete svoju karmu. Jer ovaj drugi na~in sam po sebi ispla}uje karmu. Ka`ete mi, «^ekaj malo, da li to zna~i da treba po svijetu da idem u bijeloj odori? Ako se prosvijetlim mogu da me razapnu na krst ili ne{to sli~no?» Mo`e biti. Sre}om samo prosvjetljeno stanje u sebi sadr`i onu vrstu svijesti koja je potrebna da biste sa sobom mogli da iza|ete na kraj u prosvjetljenom stanju. Prema tome, ili patite ili budite voljni da se prosvijetlite. To }e sagorjeti karmu. Naravno postoji u svemu tome i trenutak u kome ne znate {ta }e se s vama dogodi-

149

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

ti. To u izvjesnim u~enjima nazivaju «skok vjere». Vi ne znate; postoji diskontinuitet izme|u stanja u kome se sada nalazite i stanja u kome }ete zavr{iti. Nema nikakve povezanosti izme|u ta dva stanja. A nema ni bilo kakvog na~ina kojim biste se uvjerili da }ete na kraju biti u redu. Mo`da i ne}ete biti. Mo`da je istina... vi znate kako je u unutra{njosti palate? Ha, ha, ha, ne znate, zar nije tako? Vidite li sve te slike koje vam prolije}u kroz svijest? To je mnogo za svijest. Nikad ne znate {ta vas ~eka. ^ak i ako ste u pravu, vi nikad ne}ete znati da li je tako kako mislite dok to nije svr{ena stvar. Zato ne postoji na~in da saznate kako je to dok ne budete u tom stanju. Mo`da }ete zavr{iti na to~ku inkvizicije; a mo`da }e biti ~isto bla`enstvo. Mo`e ne bude ni jedno od tih stvari. To se ne zna. Biti otvoren za nepoznato je ono {to taj prelazak izvana u unutra{njost palate istine ~ini mogu}im. Postoji jo{ jedna barijera na koju se nailazi, a ta je propust da se opazi ono {to je o~igledno. Prosvjetljenje na KO je neko jeste najo~iglednija stvar koja se uop{te mo`e na}i. Ja ne pretjerujem: govorim vam potpuno ta~nu stvar. Ne postoji ni{ta o~iglednije, niti bi moglo biti, a ipak gdje sam ja? Vidite kako je to blesavo? Gledati i tra`iti gdje ste kad ste vi taj koji gleda. Ali ako to ne do`ivite direktno, onda je to samo zaklju~ak. Samo prosvjetljenje nije komplikovano. Pribli`avanje njemu i sve stvari kroz koje morate da pro|ete, sve te razli~ite zamke, doline, i pustinje, litice i {ume i ugodna mjesta, to mo`e da bude komplikovano, ali je iskustvo prosvjetljenja samo po sebi najjednostavnija mogu}a stvar. U apsolutu nema kompleksnosti. ^ak ni koncept jednostavnosti nije primjenjiv. Zato kad neki ljudi ne mogu da podnesu jednostavne situacije onda oni moraju sve da u~ine stvarno komplikovanim i te{kim. Pa {ta da se onda uradi sa tim? Neki ljudi sa veoma visokim koli~nikom inteligencije imaju tendenciju da upadaju u tu zamku kompleksnosti. Ponosan sam da javno izjavim da sam i ja bio jedan od takvih; bio sam bistar, zaista bistar. Sam sam sebe samljeo u prah poku{avaju}i da se prosvijetlim preko intelekta. [ta da ~ovjek uradi? Dignite ruke od toga. Kad jednom stignete do zida palate i znate da ste do ne~ega do{li, ali ne znate {ta je to i to nije iskustvo prosvjetljenja – nema sjaja, ni{ta se nije dogodilo i to vam ni{ta ne zna~i, ali znate da ste na domaku ne~eg – jednostavno dignite ruke od toga. Budite samo otvoreni, tj. nemojte imati unaprijed stvorene ideje, ne poku{avajte da budete komplikovani, ne poku{avajte da patite – samo budite otvoreni.

150

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

To su glavne barijere sa kojima }ete se susretati: odvla~enje pa`nje, propu{tanje da se opazi o~igledno, karma i unaprijed stvorene ideje. Svako s njima ima problema u manjem ili ve}em stepenu. One se ne mogu izbje}i. Ali rade}i tehniku – {ta bija{e njen drugi dio? To je da treba biti otvoren na sve {to se u svijesti javlja. To }e vas provesti kroz ove barijere. Imajte intenciju, i budite otvoreni. I milo{}u s neba vi }ete mo`da biti unutar palate istine ili }ete ostati da sjedite napolju. Ali bar ne}ete maltretirati svoj mozak vi{e. Pazite {ta vam govorim: nije potrebno da se upinjete da biste to postigli. Treba istrajano da se dr`ite tehnike, ali ne morate da patite, mada je i to vjerovatno bolje nego da jednostavno ka`ete: «Ne znam. Ovo je dosadno». To ne zna~i da ~ovjek ne treba da bude odlu~an u htijenju da se prosvijetli. Mislim jednostavno da prestanete da upinjete mozak i poku{avate da isforsirate situaciju... To zna~i da uporno radite tehniku. Potrebno je strahovito `eljeti prosvjetljenje da bi ~ovjek izdr`ao da radi tehniku. Saslu{ajte ovu pri~u: Bio jednom jedan kalu|er koji je `ivio kod voditelja intenziva. @ivio je kod njega dvije ili tri godine i poku{avao da se prosvjetli, ali nije uspijevao. Jednom su po{li u {etnju i on je upitao voditelja intenziva, molim te reci mi u ~emu grije{im. Slu{ao sam sve {to si mi kazao i jo{ uvijek se nisam prosvjetlio. [ta treba da ~inim? Voditelj intenziva mu ni{ta nije odgovorio, samo je nastavio da hoda. Poslije izvjesnog vremena stigli su do nekog potoka i po~eli da ga prelaze. Kad su otprilike bili na sredini potoka voditelj intenziva je iznenada stao. U~enik je pomislio, sada }e me pou~iti, znao sam. Sada }e me nau~iti. Znam ja njega. I stvarno voditelj intenziva ga je pogledao, zgrabio ga za vrat i zagnjurio mu glavu u vodu. Znao sam, sad }e me prosvijetliti, mislio je kalu|er. I tako u~enik pod vodom ~eka na iskustvo prosvjetljenja. ^eka jo{ malo, ali se ni{ta ne doga|a osim {to je malo po~eo da ostaje bez daha. On dalje misli, imam povjerenja u svog u~itelja i znam da }e me on prosvjetliti, zato ne}u uop{te da se opirem. Izdr`a}u. I trpi on pod vodom i dalje. Voditelj intenziva ga i dalje ~vrsto dr`i za jaknu i ne pu{ta. Uskoro u~enik osje}a da je potpuno ostao bez daha i da je u nevolji. Ovo postaje ozbiljno. Plu}a me bole. Ovako mogu da se udavim! Voditelj intenziva ga i dalje samo dr`i pod vodom. Dobro, misli u~enik, mislim da voditelj inten-

151

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

ziva ne shvata moju situaciju, zato }u pustiti nekoliko klobuka vazduha da bi znao da sam u nevolji. I tako i u~ini. Ali ga voditelj intenziva i dalje dr`i pod vodom i ne popu{ta ni za milimetar. Kalu|er misli, on izgleda nije shvatio. Zato on ispusti sav vazduh i po~ne da se otima. A voditelj intenziva ga i dalje dr`i u istom polo`aju. Voditelj intenziva ne popu{ta i on po~inje opet da misli, ja i nisam ba{ siguran da moj voditelj intenziva zna {ta radi. Ja nemam povjerenja u njega. Po{to se i dalje ni{ta ne mijenja on postaje upla{en, misli, moram da se izvu~em, moram da se spasim. I sad po~inje ozbiljno da se bori i otima. Voditelj intenziva ga sad dr`i jo{ ~vr{}e nego dotada, a on misli, ~ini mi se da je moj voditelj intenziva malo udaren. Mislim da je on lud. Uvijek mi se ~inio pomalo ~udan. Bije`im ja odavde. Briga me {ta on ka`e. Lekcija, nelekcija, ja izlazim iz vode. Sad se ve} otima iz sve snage, ali ga voditelj intenziva svom snagom dr`i. Kalu|er misli, pa ja }u umrijeti. Ne mogu da se izvu~em. On ima vi{e snage od mene. Sad mi je do{ao glave. Ja sam mu vjerovao, a on me je izdao i ja }u umrijeti. Onda po~inje da se prepu{ta sudbini. U tom trenutku ga voditelj intenziva izvla~i izvode i on se bori da do|e do vazduha, «AHHHH», a voditelj intenziva mu ka`e, «Kad bude{ `elio prosvjetljenje kao {to si `elio da udahne{ ovaj vazduh, onda }e{ se prosvjetliti». Pri~a sama po sebi mnogo kazuje, zar ne? Negdje na polovini intenziva vi po~injete da mislite da je ovo luda ku}a – ljudi vri{te, valjaju se. Vi sebi ka`ete: ovo je pogre{no. ^ovjek se ovdje mo`e povrijediti. Vi po~injete da sumnjate u ispravnost voditeljevih namjera. To je razumljivo. To je u redu. Voditelj intenziva je na to navikao. Pomisli}ete, «Ovo je neka luda religija, neka ~udna stvar, koju vodi neki {arlatan u bijelom». Ljudi moji, va{ um stvarno zna da vas zavitlava. Struktura intenziva vas kao neka om~a ste`e oko vrata, zajedno sa tehnikom, rasporedom i pravilima. Sre}om voditelj intenziva voli svoje u~esnike. Kako bi ga ina~e mogao dr`ati pod vodom do ivice smrti. ^ak i do smrti, ako je potrebno, a sigurno do smrti ega. Kad `elite istinu koliko i `ivot onda tek imate stvarnu {ansu. Ina~e }e vas intelekt ometati, ego }e vas ometati i pravi}ete sve vrste racionalizacija zbog ~ega da ne radite tehniku i slijedite raspored. Sama `elja vas ne mo`e dovesti do prosvjetljenja, ali je `elja ipak va`na. Ipak ne brkajte `elju za apsolutnom istinom sa naprezanjem, forsiranjem i sli~nim. Neka se dogodi ako

152

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

se dogodi. Sjedite pred palatom istine i imate namjeru da budete unutra. I onda samo budite otvoreni na sve {to mo`e da se dogodi. Neko mo`e da ka`e, «Pa to je lako. Ne moram ni{ta da radim. A ovdje sjedim ve} tri sata i nisam se prosvjetlio». Tri sata i nije se prosvjetlio! Mo`ete li to da zamislite? Znate li koliko je ranije ljudima trebalo vremena za to? Sre}om to niste morali da iskuste na sopstvenoj ko`i. Uzmite za primjer Budin slu~aj. Devet godina provedenih u tome. U redu je da `elite da se stvari brzo doga|aju, ali tri sata je zaista suvi{e kratko vrijeme. Ovdje }ete za tri dana morati da izdr`ite da vas bole le|a, da se znojite i da osje}ate bolove emocionalno, mentalno i fizi~ki. Za ovaj posao nema pre~ice. Ovdje se radi prosvjetljenja mora i}i pravo na litice, a ne polako i zaobilazno. Ako se usput malo ugruvate, {ta da se radi. Niko ne `eli da se izgruvate, ali ako se desi, desi se. Ako postanete malo nervozni ili uznemireni, to bi se ionako dogodilo, jedino biste se polako uznemirili umjesto {to }e se to ovdje brzo dogoditi. Onda neka tako i bude. Kriza na putu do prosvjetljenja ima koliko i ljudi. Svako ima neku svoju sopstvenu varijantu. To nije ni va`no. Uop{te nije va`no kroz {ta morate da pro|ete. Na kraju je istina, samo istina. I svako ko se prosvijetlio ka`e da je vrijedilo truda. Jer tog trenutka kad se dogodi prosvjetljenje ono izbri{e sve ostalo. Sav bol, svu brigu, sve patnje i depresiju i sve sli~no. Postigli ste istinu, a ona je vje~na. Ako imate neko pitanje u vezi ovoga, sada ga mo`ete postaviti. Pitanje: Ja radim na «`ivot» i od po~etka intenziva osje}am da kad god poku{am da idem do kraja i direktno do`ivim `ivot, da je sljede}i korak neki prekid i prazan prostor, ali to ne mogu nazvati `ivotom. [ta da radim? Odgovor: Ako zavr{i{ u palati istine, pita}e{ se, «[ta se dogodilo? Tra`io sam direktno iskustvo na `ivot, a dobio sam istinu». To ba{ i nije tako lo{e. Da, to je predubje|enje o `ivotu koje te zadr`ava. To {to misli{ da `ivot jeste. Pribli`i{ se na domak prosvjetljenja i onda ka`e{, «^ekaj malo, ako nastavim, to }e mi izmijeniti `ivot». Jesi li spreman za to? Ili samo `eli{ da se s tim poigrava{? To je kao igranje ma~ke i mi{a. «Ne `elim da ga uhvatim, `elim samo da se s njim igram». Mi{a ostavi za sutra.

153

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Pitanje: Ti ka`e{ da nas samo jaka `elja mo`e dovesti u palatu prosvjetljenja. Ja ne vidim kako bih mogao da `elim da bilo {ta bude u palati prosvjetljenja, ako ne znam {ta }e to biti. Odgovor: Ti ne zna{ {ta je to. Ali, treba da `eli{ {ta god da je to. Tako se to radi. «Ja `elim istinu, ali ne znam {ta je istina». Ali ti `eli{ istinu o sebi. «Ne znam {ta }e se dogoditi. Mo`da je istina o meni da sam ludak. Mo`da je to istina». Jesi li spreman na tako ne{to ili bilo {ta drugo? Ali ti `eli{ da zna{ {ta god da si ti. @eli{ direktno iskustvo toga. Ne mora{ unaprijed znati {ta je istina. Razlog zbog ~ega ljudi `ele unaprijed da znaju jeste taj {to su toliko prepla{eni: «Ne}u da u|em u tu mra~nu sobu – ~ujem tamo neke zvuke. Ne znam {ta je to. Zato ako mi ti prvo poka`e{, onda }u u}i u sobu». Ovdje takav stav ne vrijedi. Ovdje ide{ naslijepo. Zato se to i zove skok vjere. Mo`da }e{ prestati da postoji{. Mo`da }ete crni mag univrzuma {~epati pomo}u neke lukave tehnike kao {to je ova. Mo`da }e to biti blagoslov, a mo`da gre{ka. Mo`da kad potpuno i zaista do`ivi{ `ivot direktno, mo`da }e prestati da postoji. Mi smo ovdje jako ozbiljni u vezi svega toga. Ovdje se igra ozbiljna igra i to nije lako. Pitanje: Ako neko dostigne ta~ku da je neposredno ispred palate i pro|e kroz sve stvari koje si opisao, karma mu je ~ista i otvoren je i prihvata sve {to mu do|e u svijest i fenomeni ga nisu odvukli, da li je jo{ uvijek mogu}e da do`ivi istinu? Odgovor: Jeste. U kona~noj analizi vi o tome nemate {ta da ka`ete. Mo`da sve uradite kako treba, sve vam bude ~isto, radite tehniku kako treba i sve ostalo i opet ne postignete prosvjetljenje. Kao {to sam vam ve} kazao to je kao da uzdignete svoj pehar. Ako pehar nije okrenut nagore to se ne mo`e dogoditi. Zato to treba da uradite, ali ga to ne mo`e napuniti. [ta ga puni? Sama istina. Ego to ne voli – ego voli da misli da mo`e da u~ini ne{to. Ako u~inim to i to rezultat }e biti taj i taj. Ako napravim samo jedan korak, ja sam korak bli`e. Ako dovoljno dugo lupam u zid, pro}i }u kroz njega. Ovo sve va`i u relativnom svijetu – sve do zida palate. Ali dalje od te ta~ke, ne postoji dalje od te ta~ke. Tamo nema prostora; prostor se tu zavr{ava. Pa {ta onda mo`e da se u~ini. Ni{ta.

154

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Govor tre}eg dana Intenziva, poslijepodne: Nivoi prosvjetljenja Sada }u vam govoriti o tome {ta se s vama doga|a dok kontemplirate. Kad biste bili u stanju samo deset ili petnaest minuta da savr{eno kontemplirate, skoro je sigurno da biste imali najbolju mogu}u {ansu da se prosvijetlite. Umjesto toga se doga|aju druge stvari. Ali one nisu lo{e i `elim da ih s vama ponovo prodiskutujem. Pod «kontemplacijom» mislim na to da imate objekt prosvjetljenja. Prvo morate imati objekt da biste mogli imati namjeru da ga do`ivite direktno. Drugim rije~ima, mora da postoji neko vi, ako radite na sebe. Ako radite na, «Ko sam ja?» mora postojati ne{to {to }ete poku{ati da direktno do`ivite. Ako imate apstraktnu ideju koncepta «ko» skoro je nemogu}e poku{ati imati namjeru da se to direktno do`ivi. Tada ste u zemlji fantazija: «Ako uop{te postoji neka osoba, ko bi to mogao biti?» To je besmislica. Kako da imate intenciju da do`ivite neki uop{teni koncept koji ne sadr`i nikakav objekt, nikakvu individualnu ~injenicu? S druge strane jo{ niste imali direktno iskustvo, jer da ste ga imali ne bi bilo potrebe da se s ovim petljate. Onda, {ta treba da koristite kao objekt? Koristite obi~nu percepciju za to. [ta uop{te o sebi mislite? «Pa, ja sam obi~no ni{tavilo koje ovdje sjedi.» U redu, poku{a}u da to do`ivim direktno, pa }u doznati istinu. Mo`da sam nikogovi} koji ovdje sjedi. A mo`da i nisam. Ja vidim da to nisam ja, ta stvar koja ovdje sjedi. Pa {ta je to {to sam ja? Pa, ja sam onaj koji gleda tog nikogovi}a. Aha! Sada }u poku{ati imati namjeru da to direktno do`ivim, onoga koji ga gleda. Prema tome uvijek imate neki trenutni osje}aj sebe , i on je indirektan. Ali uvijek postoji trenutan osje}aj sebe – {ta god da o sebi mislite u nekom trenutku, i bez da mislite o tome, da se brinete o tome ili bilo {ta drugo: «To sam ja, ovaj ovdje. Ja.» Onda poku{ajte to direktno da do`ivite. Iz tog poduhvata, zbog toga {to imate namjeru i {to ste otvoreni, proizilazi istina o vama u tom trenutku. Ako radite na `ivot i ka`ete, «Ne znam {ta je `ivot, pa kako uop{te da se nadam da }u do`ivjeti ne{to, {to ~ak ne znam ni {ta je to?» E, pa, ne budite apstraktni. Sjedimo ovdje u sobi, `ivot je svuda oko nas i to je to. Ne znate {ta je `ivot, ali ga vidite svuda oko sebe, tj. ono {to nazivamo `ivotom. Ne treba da se zatupljujete

155

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

cijelom tom stvari. Iskoristite trenutni osje}aj toga, kao, evo ovdje sam ja, `iv. I onda poku{ate da to direktno do`ivite. Kao {to vidite, morate imati objekt, kako god da ste do njega do{li, pomo}u bilo koje obi~ne percepcije. Onda imajte intenciju da to direktno do`ivite. Zato ne zanemarujte objekt prosvjetljenja: vas, `ivot ili drugo ljudsko bi}e. Drugih ljudi ima svuda oko nas. Nemojte biti komplikovani u vezi s tim. Bilo koje drugo ljudsko bi}e je u redu. To ~ak mo`e da bude i sje}anje na neko stvarno drugo ljudsko bi}e. Onda poku{ajte da to direktno do`ivite. Ka`ete, «Pa, ja ne znam {ta je to». Naravno da ne znate, zato i radimo tehniku. Mo`da imate neku blijedu, nejasnu ideju o drugom ljudskom bi}u, ali to nije va`no; jo{ uvijek imate ne{to {to mo`ete poku{ati da direktno do`ivite. Zato ne zanemarujte objekt prosvjetljenja. Njega prvo morate imati. Onda intenciju da ga direktno do`ivite, i otvorenost na sve {to se u vezi s tim javlja. Sada, {ta zna~i ta fraza «direktno iskustvo»? Ako }emo da budemo precizni, izraz iskustvo je neta~an. U engleskom nisam na{ao bolju rije~. Engleski je relativan jezik koji govori o relativnom svijetu. Jer ako za prosvjetljenje ka`emo da je direktno iskustvo, ono nije iskustvo. Kod prosvjetljenja nema nikakvog iskustva. Kod iskustva prosvjetljenja nema nikakvog procesa, nema ni vremena, jer je to jedan bezvremeni trenutak. Zato rije~ «iskustvo» nije sasvim ta~na. U Sanskritu se koristi rije~ anubhava i ona zna~i direktno do`ivjeti ne{to bez ikakvog do`ivljavanja. U stvari nema ni do`ivljavanja ni percepcije. Jogiji to nazivaju samadhi. Ako ste uspje{ni u direktnom do`ivljavanju objekta svog prosvjetljenja, u tom momentu doga|a se trenutni samadhi. Ne volim da stavljam previ{e etiketa sa zna~enjima na sve ovo – jednostavno poku{avam da vas navedem da jasno shvatite koncept ovoga, da biste mogli da imate jasnu intenciju. Vi poku{avate da to uradite i otvoreni ste na bilo {ta {to vam se u svijesti javlja. Kad ~inite te poku{aje, um, takav kakav je, nudi vam svoje usluge i poku{ava da vam pomogne. I zato se umjesto prosvjetljenja doga|aju druge stvari. Na primjer, neko radi i ovako, «Ko sam ja, ko sam ja, ko sam ja, ko sam ja». Ja vam nikad nisam kazao da u sebi ponavljate pitanje. To i nije stra{no ako tako radite. Umjesto onoga {to sam vam ja kazao, vi ponavljate u sebi pitanje, ali i to vam mo`e omogu}iti izvjestan napredak. Ima}ete napredak i na taj na~in. Ponekad ljudi prave hajku. Hajkanje ili vijanje je zanimljiva stvar i ponekad daje

156

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

rezultate za neke ljude, ali drugima ne poma`e. Hajka ili vijanje izgleda ovako: «Ko se sad neka{ljao? Ko je taj {to tra`i onog koji se naka{ljao? Ko je taj koji ne mo`e da ga na|e? Ko postaje nestrpljiv? Ko `eli da prekine s ovim? Ko je odlu~an da nastavi s ovim uprkos svemu? Ko `eli da zna? Ko se pla{i?» To je proces vijanja. Neki ljudi tako posti`u dobar napredak. To je u redu, ako tako rade posti}i }e napredak. Mo`e i na taj na~in. Ponekad se de{ava i jedna druga stvar i mogla bi se nazvati meditacijom. To se doga|a kad neko svu svoju pa`nju koncentri{e na jednu ideju ili stvar. Recimo, radite na «Ko sam ja?» i dobijete izvjestan osje}aj sebe, i jednostavno se fiksirate na to i tu ostajete. Vjerovatno neki od vas misle da je to ono {to sam vam kazao da radite, ali vam ja nisam to kazao. Ali vrlo ~esto ljudi to tako shvate, i onda rade tako, i imaju napredak. To nije lo{e; to je prili~no dobra tehnika. Mnogi su se ljudi tako prosvjetlili. Za to je potrebno oko dvije ili tri godine, {to i nije tako lo{e. Kao {to vidite, doga|aju se mnoge stvari i mnoge njihove varijacije. Drugi na~in je kad neko poku{a da rezonuje. Tada ste barem u blizini onoga na ~emu radite, bavite se time, hrvete, i na~ini}ete neki napredak. Ali kroz godine iskustva otkrio sam, i ne samo ja, ve} i hiljade ljudi koji su radili Intenzive, da na kraju zavr{ite, bez obzira kako po~eli, s time da poku{avate direktno do`ivjeti objekt prosvjetljenja i pri tome ste otvoreni. Tako moja teorija je, a dobro je zasnovana, da svakako to odmah po~nete raditi, kad }ete i onako i ovako tamo jednom zavr{iti. I prihvatite sve {to se de{ava u me|uvremenu. Pustite neka se to razvija. Otkri}ete da va{ um radi sve vrste stvari koje sam ve} spomenuo. Glavna stvar na koju morate obratiti pa`nju je ne odustati, ne raditi tehniku, ve} samo sjediti tu, pri~ati. Ili samo zatvoriti o~i i odmarati se, poku{avaju}i da izgleda kao da kontemplirate. Mo`ete to raditi kod ku}e, ovdje ne morate. Sve te stvari }e se de{avati, i jedina stvar oko koje se morati brinuti jeste ne raditi tehniku, ~ak ni ne poku{avati. Sve ostalo je u redu sve dok poku{avate da radite tehniku. Nastavite stremiti ka preciznom radu tehnike. Negdje du` tog puta dogodi}e se prosvjetljenje. Iskustvo prosvjetljenja moglo bi se podijeliti u dva dijela: fenomene, i samu ~injenicu prosvjetljenja. Fenomeni su sve ono {to ide sa tim: energija, smijeh, suze, sjaj, sve vrste interesantnih fenomena. Ali to nije prosvjetljenje. ^injenica prosvjetljenja je promjena stanja svijesti. Da, svjesni ste ne~ega na jedan na~in, a

157

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

onda ste svjesni na drugi na~in. To je u osnovi iskustvo prosvjetljenja. ^esto, posebno za po~etnike, ono je povezano sa mnogo sporednih efekata: energijom, izljevima ljubavi, vizijama svjetla, ili velikim smijehom zbog velike {ale svega toga, da ni{ta, zapravo, nije moglo biti o~iglednije. Druga reakcija koja se ~esto de{ava jeste poricanje iskustva: «NE, NE, ne, to ne mo`e biti, jeste to je, ne, ne mo`e biti, ipak jeste». Drugim rije~ima, svijest se suo~ava s ne~im {to ne mo`e da opovrgne, bez obzira koliko to uporno poku{ava. A poku{ava}e i poku{ava}e da opovrgne, naro~ito kod ljudi koji su inteligentni. Istina je toliko o~igledna, da reaktivni duh ne mo`e da je opovrgne, bez obzira koliko na tome nastojao. Sve ovo su uzgredne stvari koje se de{avaju uz ~injenicu iskustva prosvjetljenja. Trik je u tome, na nesre}u, {to se fenomeni javljaju neposredno prije samog iskustva, i ako vas oni odvuku, ne}ete napraviti proboj ka direktnom iskustvu. Jedan dio ve} pre|enog puta }ete se vratiti unazad. Recimo da energija krene da vam juri uz ki~mu neposredno prije direktnog iskustva i vi urlate umjesto da radite tehniku. Zato ne dopustite da vas fenomeni odvuku. Neka se doga|aju, nemojte ih prekidati niti poku{avati da ih izazovete. Ne poku{avajte, na primjer «Oh, toliko `elim da se prosvjetlim, `elim da izazovem sve fenomene. Vidio sam u drugom redu nekoga ko se prosvjetlio i ko je vidio sve te sjajne stvari, toliku svijetlost pa }u i ja sebi kupiti tu svijetlost i njome obasjati svoje lice. Tada }u se prosvjetliti». Ili, «Onaj tamo je urlao, pa }u i ja da urlam. Onaj se smijao, pa }u i ja da se smijem.». Fenomen sam po sebi ne kreira direktno iskustvo. Stanje direktnog iskustva dolazi samo od sebe. Fenomeni se javljaju i ako dopustite da vas odvuku, oti}i }ete na stranputicu. Onda mo`ete da istu stvar poku{avate i deset i petnaest puta. Mo`ete ~ak biti na ivici iskustva zbog toga i pomisliti, «Doga|a se! Doga|a se!» i onda ga izgubiti. Na po~etku imate blje{tava iskustva. Te momentalne bljeskove kojih se kasnije jedino sje}ate mo`ete ra~unati kao iskustva. To je lijepo, ali su takva iskustva nestabilna, njih je te{ko odnijeti ku}i i sa~uvati. Zbog toga ne poku{avajte da ih ponovo izazovete. «Imao sam to nevjerovatno iskustvo u {etaju}oj meditaciji i od tada poku{avam da ga povratim». Ne. Vi samo poku{avate da se okrenete jednom sje}anju. To je samo sje}anje na iskustvo. Fle{ iskustvo je istina, ali samo trenutno. [ta mo`ete da u~inite? Samo da nastavite dalje, a ne da se na ne{to vra}ate.

158

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Postoje razli~iti stepeni prosvjetljenja. Ne postoje vrste prosvjetljenja. I sad bih `elio da vam o tome jo{ malo govorim. Postoje plitka i veoma slaba prosvjetljenja i sve dublja i dublja prosvjetljenja koja donose sve vi{e i vi{e stvari i koja su sve stabilnija i stabilnija. Od kvaliteta va{e prezentacije i sposobnosti da iskomunicirate ono {to ste do`ivjeli zavisi i stabilnost va{eg prosvjetljenja. Postoji samo jedno prosvjetljenje i to je direktno iskustvo istine. Ne postoji plavo prosvjetljenje i ru`i~asto prosvjetljenje; postoje samo razli~iti stupnjevi ili dubine prosvjetljenja. Buda je svakako imao veoma duboko prosvjetljenje. I mnogi drugi. Ali ona nisu razli~ita od prosvjetljenja koja ste vi imali na intenzivima. Zato ne treba da se zadovoljite samo malim bljeskom. Treba i}i na stabilno stanje. Zato krenimo na dublja prosvjetljenja. Prva stvar koju otkrijete je onaj Ko ste vi. Onda otkrijete sve ono {ta vi niste. Zatim po~injete da imate iskustva na {ta ste vi. Jedna je stvar znati KO ste, a sasvim druga [TA je taj ko ste vi. Prva stvar koju saznajete ako radite na `ivot je ta da `ivot zaista postoji i da on nije tek jedna ideja. @ivot JESTE: «Gospode, on je ~ak i unutar moje glave. Moje misli, moji strahovi. @ivot je svuda! On stvarno postoji!» A, onda saznajete njegovu svrhu, zbog ~ega `ivot postoji, ako takvog razloga uop{te ima. Ko zna? Kroz mnoge stupnjeve radi se i {ta je drugo ljudsko bi}e. Ja li~no svjestan sam sedam stupnjeva, sedam odre|enih platoa u odnosu na to {to je drugo ljudsko bi}e. I trinaest stupnjeva prosvjetljenja na sebe. Kao {to vidite ima mnogo toga na {ta se mo`e raditi. Ne treba da brinete da ne}ete imati na {ta da radite na intenzivima. Ima dovoljno prostora za napredovanje. To vam izgleda ovako: Prvog dana odlazite u {etaju}u meditaciju, u lov na prosvjetljenje i ~ujete neko {u{kanje u `bunju. I ka`ete, «Mislim da je tamo ne{to», ali se bojite i bje`ite nazad u ku}u. Dolazite meni i ka`ete, «Mislim da ne mogu da iza|em na kraj sa prosvjetljenjem, previ{e se bojim». Ja vam odgovaram, «S tobom }e biti sve u redu». Onda sljede}eg dana ponovo odlazite u {etnju i odlu~ni ste da }ete, kad se ponovo pribli`ite prosvjetljenju, zaroniti u to `bunje i zgrabiti iskustvo prosvjetljenja ma {ta da je ono. U {etnji ste, i ponovo ~ujete {u{kanje u `bunju. «Sad idem po njega», pomislite, «napravi}u taj skok i ne}u izbjegavati Apsolut. Idem po njega». Naslijepo ska~ete i grabite. Odjednom imate ne{to u ruci, ali ne znate {ta je to. «Gospode, mo`da i postoji takva stvar kao {to je apsolutna istina».

159

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Vrijeme je da se vratite u ku}u. Stavljate to u d`ep, vra}ate se u sobu i sjedate. Partner vam ka`e, «Reci mi ko si ti!» Mislite o onoj stvarii u va{em d`epu i ka`ete, «Ne znam. Ne zam ko sam ja. Zaista mi je te{ko.» I ponovo izlazite u {etnju i iznosite onu stvar sa sobom: «Da li je to ono KO sam ja?», mislite, «mo`da ja samo zami{ljam da znam ko sam ja». Stavljate to u d`ep i poslije dva ili tri dana ta stvar~ica je prili~no uvela. Sad slu{ate ovo predavanje i mislite, «Mo`da ovo treba da podijelim sa Charlesom?» I ja vam ka`em, «Da, treba». Imali ste iskustvo malo kao mi{ i sada je taj mi{ mrtav; sjaj je nestao, ali jeste, to je mi{. Ponekad napolju naletite na lisicu i nju je malo te`e ukrotiti. Ponekad budete izgrebani. A ponekad naletite na tigra. E, pa tra`im nekoliko tigrova na ovom intezivu. Imam nekoliko mi{eva i nekoliko mrtvih mi{eva. Uhvatili su ih prvog dana, a pokazali ih tek danas. Imamo i nekoliko lisica, ali jo{ uvijek ~ekam nekoliko tigrova. To su sve iskustva prosvjetljenja, ako su direktna, i dolaze u razli~itim stupnjevima. Nije moj posao da vam ka`em da li ste se prosvijetlili ili niste; ja mogu i ne moram da budem u pravu. Ali bez obzira {ta ja ka`em, to ne}e promijeniti ~injenicu va{eg prosvjetljenja. Vi ste se prosvjetlili ili niste. Kad bih vam ja govorio da li ste se prosvjetlili ili niste i pri tome pogrije{io, bila bi to tragi~na gre{ka. Premda djeluje ohrabruju}e na druge ljude u grupi re}i: «Taj i taj se prosvjetlio», Charles je kazao, onda se i va{ ego javlja i ka`e, «Zape}u i dozna}u koja je prava stvar koju treba re}i». Mi ne tra`imo odgovore. Tra`imo ~injenicu o promjeni stanja svijesti. To je jedino za ~im tragamo. Zato ne igramo igre. Ponekad imate iskustvo koje je toliko internalizovano i vi oklijevate da ga saop{tite pa ono izblijedi. Ili ~ak po~nete da sumnjate u njega. Premda je to bilo validno iskustvo, od njega nema mnogo koristi. To dolazi od nedostatka prezentacije, saop{tavanja. Recimo da ste direktno do`ivjeli sebe; {ta onda treba da radite? Treba da to prezentirate {to bolje mo`ete, da iskomunicirate svom partneru, ne samo verbalno ve} i cijelim svojim bi}em koje zra~i vama samima, ko god ili {ta god da ste vi. Prezentacija je integralni dio ovog procesa. Stabilnost va{eg prosvjetljenja zavisi od stepena do koga ste u stanju da ga prezentirate. «Ovdje sam, par~e blata, savr{eno, potpuno idiotsko par~e blata». I kad ste ga prezentirali, ako je to ono {to vi zaista jeste, to }e ostati za vje~nost, jer ste bili voljni i u stanju da to do`ivite, na na~in kakav jeste. Zbog ~ega mislite da u~itelji podu~avaju druge? Oni imaju

160

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

istinu i u~e o njoj. Jednim dijelom to je sebi~no. [to vi{e podu~avaju, vi{e im ostane od onoga {to su do`ivjeli. Oni ne moraju da se upinju: «^ekaj da vidim, {ta to bije{e?» Ve}ina, pak, ljudi to mora da radi. Ljudi ponekad jako okllijevaju da sebe prika`u. To su stidljivi tipovi i na kraju mogu biti i odbijeni. I to je ta~no, mogu biti odbijeni. «Gospode, koja budala». Sad mo`da shvatate zbog ~ega nije dozvoljeno komentarisati tu|u komunikaciju. Jer bez komentarisanja }e drugi biti spremniji da jo{ toga pusti iz sebe. Zato nije dozvoljeno invalidiranje, jer kad se neko otvori, a drugi ga invalidira, taj se ~ovjek ponovo zatvara u svoj oklop i takav ostaje do kraja intenziva. Kad se tim stidljivim ljudima dozvoli da postepeno, malo po malo, sve vi{e izlaze iz svoje {koljke oni to i rade. Onda su oni spremni da dozvole da se istina vidi. Ako to nije istina, to }e izblijediti. Ako je istina, osta}e. Istina je vje~na; i iluzija je ono {to }e se promijeniti. Mo`da ste vi bijeli an|eo. Ako je istina da ste vi bijeli an|eo, onda dopustite da se to i vidi: «Ja sam bijeli an|eo». Iako mislite da }e se ljudi smijati, vi im ipak ka`ite: «Do{ao sam sa neba na zemlju da vam dam moj blagoslov». Ljudima mo`e biti te{ko da se ne nasmiju, ali ako je to istina, poslije izvjesnog vremena oni }e to prihvatiti jer to iz vas zra~i. A ako to nije istina, poslije izvjesnog vremena }e izblijedjeti i nai}i }e ne{to drugo, dok na kraju ne do|e istina, a ona ne}e izblijediti. Prezentacija istine u svakom trenutku mo`e da se uradi na vi{e na~ina, ne samo verbalno, ve} i emocionalno i na svaki drugi na~in koji nema smilsa opisivati ni na engleskom niti na nekom drugom jeuiku. Ipak to se mo`e prezentovati ili predstaviti i to prili~no dobro. Da bi se dostigli dublji nivoi ili stupnjevi prosvjetljenja potrebna je ve}a otvorenost i voljnost da se bude i magarac, voljnost da se pogrije{i. «Imam ga, imam ga, ja sam vje~ni Hrist. Vratio sam se na zemlju. Mo`da i nisam. Ja sam Bog. Bog sam. Sad mislim da sam ni{ta, ni{ta, ni{ta. Ja ne znam {ta sam». Ako ne postoji ovakva vrsta otvorenosti, ljudi ponekad `ele da igraju na sigurno. «Dobro, hajde da vidim, ako se mo`e biti ne{to, onda mogu da budem i Bog», i to je sve prazno, bezvezno i apstraktno. Kako uni{titi ego ako se uvijek igra na sigurno? Ego je ono {to vi mislite da ste. On se {titi i vi se sa njim identifikujete. Proces prosvjetljenja je proces deidentifikacije. Vi imate intenciju da direktno do`ivite ono {to niste; vi o tome mislite kao o vama, tj. to percipirate kao vas. Imate namjeru da to direktno do`ivite i nalazite sebe s druge strane kako gledate

161

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

u to. Vi ste se od toga de-identifikovali. Vidite da to vi{e niste vi. To je otpalo. Ego to ne voli, «Da li sam to bio ja? Mislim da sam imao iskustvo! Ali vi{e nemam iskustva. To je oti{lo». Ego se vratio, ego je ono sa ~im se identifikujete. On se ponovo s vama identifikovao. Onda ka`ete, «Ja sam blesav momak, i ja sam apsolutno odlu~an da to direktno do`ivim i vidim da li je to moja istinska priroda». Huuup i vi ste ponovo napolju. Da li je to stvarno? Re-identifikacija, ili ponovna identifikacija. Jedini na~in da to stanje postane stabilno je da sebe do`ivite direktno, sebe, a ne tu drugu stvar. Od jedne do druge stvari vi se okolo ganjate dok ne stignete na mjesto sa koga vi{e nema gdje da se ode. U svijesti vi{e ni{ta nije ostalo. Nema vi{e misli, nema besmislica koje bi va{ reaktivni duh izbacivao. Sada ste samo ostali vi. Za normalne tehnike do ovakvog stanja su potrebne godine. Sa ovom tehnikom je to mogu}e tri do devet dana, za 95 procenata ljudi da do`ive direktno iskustvo. Ako imate nekih pitanja u vezi svega ovoga sada ih postavite. Pitanje: Da li um igra bilo koju korisnu ulogu u cijeloj ovoj stvari? Odgovor: Da. On vam daje ne{to na ~emu }ete raditi dok kroz to ne pro|ete. On je kao neka vrsta za{tite, da ka`emo jastuka, koji vas {titi da se ne razlupate ve} prvog dana. U pogledu prosvjetljenja on zaista ne igra nikakvu korisnu ulogu. On je samo smetnja. Kao balvan u va{oj dnevnoj sobi. U relativnom `ivotu on ima svoju upotrebu. Ako ste dobar pisac, daktilograf, umjetnik ili pjeva~, mnogo toga vam dolazi iz uma. Tada je on koristan. Ali na Apsolutnom, na nivou prosvjetljenja, on je samo smetnja. Pitanje: Re~eno mi je da je ono ko sam ja tako «o~igledno» da }u se smijati, a re~eno mi je i to da ono {to }u do`ivjeti mo`e biti neobi~no ili zastra{uju}e, ili da se mnoge druge stvari mogu desiti, a da je to ipak o~igledno. Kako se ovo dvoje uklapa zajedno? Odgovor: Pa, razli~iti ljudi razli~ito reaguju na iskustvo kada se dogodi. Oni imaju svoju posebnu mje{avinu identifikacija, mentalnih ne~isto}a, i svoja posebna fizi~ka, mentalna i emocionalna stanja. Sve su to sporedni efekti: smijeh, iznena|enost. Oni ovise o ne~isto}ama, ili identifikacijama, i razlikuju se od osobe do

162

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

osobe, i nisu od va`nosti. Va`na stvar je promjena stanja svijesti. Nema na~ina da vam neko mo`e re}i {ta ste vi, ili {ta niste, i da vam to bude od koristi. Ja vam mogu re}i da ne postoji ni{ta o~iglednije od Istine. To je sasvim o~igledno, ali nije o~igledno dok ne postane o~igledno. Do tada takav savjet mo`e biti pametan, ali nije koristan. Ja vam savjetujem da ne komplicirate previ{e.

Govor tre}eg dana Intenziva uve~e Zavr{ni govor U jednom od najstarijih indijskih spisa, Bhakti sutri, pi{e: «Svijet }e spasiti ljudi niz ~ija lica budu tekle suze i koji budu grcali govore}i o svojoj ljubavi prema drugim ljudskim bi}ima». Ja u to vjerujem. Imali smo intenziv i on vam je pru`io pogled na Istinu, {ansu da tri dana provedete lice u lice sa njom i mo`da {ansu da do`ivite prosvjetljenje. Samo vi znate koja ste iskustva imali. Do izvjesnog stepena podijelili ste ih sa mnom i sa drugim ljudima. Uobi~ajen broj vas je imao iskustva prosvjetljenja, izme|u 30 i 40 procenata. Iskreno govore}i, to je pomalo mehani~ki – ne mislim na va{e u~e{}e, ono je `ivo i stvarno – ve} na strukturu, vremensku strukturu, prostornu strukturu, verbalnu strukturu itd. to je pomalo mehani~ki. Ima par stvari koje treba da znate: poslije Intenziva osje}a}ete se pomalo «haj» i ne}ete `eljeti da spavate. Ali no}as treba da spavate. Ako ne odspavate, sutra }ete i}i ulicom i sre{}ete policajca koji }e vas pitati: «[ta radi{ ovdje?» Vi }ete mu re}i: «Ja sam do{ao!» To je mo`da istina, ali on to ne}e razumjeti, pa zato odspavajte i sve }e biti u redu. Treba da spavate ina~e }ete biti premoreni i po malo «spejsi», zato svakako spavajte iako vam se ~ini da nemate nikakvu potrebu za snom. Neki ljudi ponekad pitaju, «[ta da radimo, sad smo vru}i, hajde da nastavimo s radom». To nikad ne urade. Ali ako `elite da nastavite sa Intenzivima u budu}nosti, na{i ljudi }e vam u tome rado pomo}i. @elim da se zahvalim nekolicini ljudi koji su mi pomogli u ovom poslu. Treba da znate da su ti ljudi radili besplatno, pru`ili su svoju ljubav i vama i meni. Radili su naporno i predano. Ako mislite da je te{ko biti u~esnik, poku{ajte jednom biti asistent na Intenzivu. Ljudima koji vode Intenzive bi}e drago da vas imaju. Pro~ita}u imena tih asistenata, pa mi se i vi mo`ete pridru`iti u tome da im zahvalimo za njihovu pomo}.

163

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Imali smo ovdje mla|e asistente koji nisu toliko iskusni kao Prvi asistent. Oni su radili sve prljave poslove, kao {to je pranje kupatila i sli~no, ~i{}enje prostorija i sve drugo {to ljudi ina~e ne vole da rade. Ali su tako|e pomagali i u sobi za rad. To su Zoe, Sati i Draupadi. Hvala vam svima. (Aplauz) A onaj koji je cijelo breme nosio na svojim le|ima je Prvi asistent, koji je po~eo da radi mnogo dana prije Intenziva, organizovao ga, kupovao hranu i sre|ivao sve {to je potrebno. On obavi sav posao, a ja samo sjedim ovdje. On je taj koji mi omogu}ava da ovdje budem sa vama i niko mu direktno ne ka`e hvala ni za {ta. Sada `elim da mu se zahvalim. Ho}e{ li da ustane{? Hvala ti Varuna. (Aplauz) Zbog ~ega asistenti rade sve to? Ja ne znam zbog ~ega to rade. Zbog ~ega bi bilo ko to uradio za nekog drugog. Mo`da sad malo bolje shvatate odgovor na to nego na po~etku Intenziva. Bez njih nikako ne bih mogao da vodim Intenziv sa ovolikim brojem ljudi, a da vas ne zanemarim jo{ vi{e nego {to sam to uradio. Ali `elim vam se zahvaliti: Terry, Shruti, Saraswati, Rob Fisher, Kali, Dharmaraj and Bhima. Hvala vam. (Aplauz) Varuna: @elim zahvaliti Charlesu za ljubav koju nam je pru`io. (Aplauz) Charles (nastavlja): Ka`em vam da bismo do sada ve} izgladnjeli da nije bilo kuhara koji su svaki obrok spremali na vrijeme, prvi put za svih 99 Intenziva koje sam vodio. (Aplauz) I hvala vama, u~esnicima. Uzvratili ste na moje zahtjeve. Tra`io sam da radite na moj na~in sve va`ne stvari u vezi tehnike, po{tovali ste raspored, bili otvoreni i divno mi uzvratili. Zahvaljujem vam iz dubine srca. Ve} sam skoro deset godina u ovom poslu. Na izvjestan na~in mi je te{ko da prekinem sa Intenzivima. Ali unutarnji zov Bo`anske Majke tako je jak da za mene vi{e nije mogu}e i da meditiram i da vodim Intenzive u isto vrijeme. Sada ima dosta dobrih voditelja Intenziva koji mogu da ih vode, i mo`da ja mogu biti neki predsjedavaju}i odbora ili ne{to sli~no. Jednom, mo`da, u toku puta kojim idete, kad va{ sopstveni razvoj odmakne, kada vam bude do{lo dovoljno bo`anske ljubavi, bi}ete neopozivo privu~eni tom jedinstvu sa Istinom. To se sa mnom dogodilo, uz blagoslov mog u~itelja, Swami

164

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Kripalvanande. Kroz nekoliko dana odlazim u Indiju da ga vidim, i to za mene otvara novu eru. Zavr{io sam mnoge stvari, odgovornosti koje sam osje}ao da treba da ispunim, i jedna od njih je bila i zavr{etak ciklusa vo|enja Intenziva prosvjetljenja. Sada }u mo}i da se potpunije posvetim zadatku sjedinjenja sa Istinom. Ve~eras su ovdje prisutni mnogi koji su bili uz mene godinama i podr`avali me u mom spiritualnom razvoju i rastu. @elim da znate da zaista jako cijenim ono {to ste za mene u~inili. Volim vas sve. Mislim da Varuna ima neka obavije{tenja za vas. Sada ste slobodni. Sa mnom ste zavr{ili svoj zadatak, i nadam se da }u i ja sa vama zavr{iti svoj. Hvala vam mnogo.

165

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Gdje u~estvovati na Intenzivu?

Na prostorima biv{ih jugoslovenskih republika Intenzivi se vi{e ne odr`avaju tako ~esto, kao {to je to bio slu~aj tokom 80-ih godina pro{log vijeka. Op{ta ekonomska, pa politi~ka kriza i rat sigurno su najve}im dijelom uzrok takve situacije. Ljudi orijentisani spiritualnom razvoju su se, traumatizirani razvojem situacije oko njih, ili povukli u sebe, okru`eni malim krugom poznanika, ili su zauvijek napustili ove prostore i sebi na{li dom negdje drugdje, gdje su okolnosti za njihov rast i razvoj mnogo bolje. Tako su i oni koji su do tada vodili seminare na ovim prostorima u velikoj mjeri ostali bez tr`i{ta, ili im je tr`i{te naglo postalo rascjepkano granicama izme|u novostvorenih nacionalnih dr`ava. Zato nalazim da mi nije lak zadatak u ovakvoj situaciji napraviti objektivnu listu voditelja Intenziva na biv{em jugoslovenskom prostoru, a da ta lista istovremeno zadovoljava standarde koje sam sebi nametnuo. Naime, mnogi ljudi vode Intenzive, i to mo`da i ne rade lo{e, ali nemaju nikakav adekvatan trening za to, niti temeljno iskustvo druga~ijih metoda rada sa ljudima. Drugi su zna~ajno promijenili strukturu i raspored Intenziva, ili tehniku kombinuju sa drugim pristupima li~nom razvoju. Neki Intenziv vi{e i ne zovu tako, i daju mu druga imena. Meni je `elja staviti na listu isklju~ivo one voditelje koji rade Intenziv po klasi~noj Bernerovoj metodologiji.

167

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Zato sam odlu~io da, za sada, u ovoj listi voditelja Intenziva, bar kada su u pitanju prostori biv{e Jugoslavije, objavim samo svoju, te adresu Desimira Ivanovi}a. To je zato {to sam siguran da nas dvojica Intenzive odr`avamo po standardnoj, provjerenoj tehnologiji koju su uspostavili Berner i Noyes. [to se ti~e ostalih imena ovdje, to su voditelji Intenziva ~ije adrese je Lawrence Noyes dao u prilogu svojoj knjizi. Dajem ove adrese jer danas veliki broj dr`avljana Bosne i Hercegovine, te Hrvatske i Srbije, `ivi izvan granica svojih domovina, a mo`da bi `eljeli u~estvovati na Intenzivima. Uglavnom, ova lista nije kona~na i definitivna. Izvinjavam se svima ~ije ime nehotice nisam stavio u ovaj popis. Ako znate da sam na~inio takvu gre{ku, molim vas da mi to javite i ja }u rado napraviti ispravku na svojoj web stranici, ili u nekom eventualnom budu}em izdanju ove knjige. Na moju adresu mi se tako|e mo`ete javiti sa svim upitima u vezi sa sadr`ajem ove knjige, te upitima o ostalim seminarima li~nog razvoja koje povremeno odr`avam.

Australija

Engleska

Jack Wexler

Jake Chapman

PO Box 6

Old Manor House

Macclesfield, SA

The Green

5153 Australia

Hanslope MK14 7LS

[email protected]

Francuska Bosna i Hercegovina

Rene Sidelsky

Emir Salihovi}

53 bis rue d’Alleray

Ferhadija 15

75015 Paris

71000 Sarajevo

[email protected]

[email protected]

Njema~ka

Island Gudfinna Svavarsdottis

Nanna Michael

Stangarholt 5

Haidelweg 5

105 Reykjavik

81241 Munich

Iceland

168

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Kanada

Lawrence Noyes

Murray Kennedy

1630 North Main St. #284

3077 Princess Ave.

Walnut Creek, California

North Vancouver BC

94596 USA

V7N 2E1 Canada

[email protected]

Anjali Hill

Peter Meadow

Toronto, Canada

519 Cook St.

[email protected]

Farmington, Connecticut 06032 USA

Satyen Raja

[email protected]

176 Beech St. Brampton, Ontario

Edd Riddle

L6V 1V6 Canada

Self and Other Newsletter

[email protected]

[email protected] www.sandoth.com

Russel Scott RR #1

Paul Weiss

Orangeville, Ontario

RR1 Box 2997

L9W 2Y8 Canada

Bar Harbor, Maine 06032 USA

Keith Tarswell 1911 Bayview Ave. #302

Ken Cadigan

Toronto, Ontario

PO Box 136

M4G 3E4 Canada

Paia, Hawaii

[email protected]

96779 USA

Sjedinjene dr`ave

Osha Reader

SoLeiNah-Jocelyn Powe 1019-L Marron Circle NE Albuquerque, New Mexico 87112 USA

Origin, Star Route Sattley, California 96124 USA [email protected]

169

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Jeff Love

[vajcarska

12801 Graton Rd.

Rita Wyser

Sebastapol, California

Klosterhof 1

95472 USA

8630 Ruti

[email protected]

[email protected]

[email protected] Barbara Szepan Patsy Saphira Boyer

Sommegg

3030 North 26th St.

7215 Fanas

Boise, Idaho 83702 USA

Christiane Schmelzer

[email protected]

Rue de Villeruse 6 1207 Geneva

Srbija Desimir Ivanovi} Ivana Milutinovi}a 12/B-12 19000 Zaje~ar [email protected]

170

[email protected]

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Seminari Emira Salihovi}a

Osim Intenziva prosvjetljenja Emir Salihovi} povremeno organizuje i vodi vikend seminare iz oblasti li~nog razvoja i spiritualnog rada. Neki od tih seminara opisani su ovdje i svi zainteresovani dobrodo{li su da se za vi{e informacija obrate Emiru na adresu datu u dodatku «Gdje u~estvovati na Intenzivima?» Tako|e, ukoliko ste zainteresovani da neki od seminara, uklju~uju}i Intenziv, organizujete u svom mjestu boravka, te tako besplatno u~estvujete na kursu, javite se na istu adresu zbog detaljnijeg dogovora.

Trening za asistente na Intenzivu prosvjetljenja Nema ve}eg zadovoljstva nego biti u stanju pomagati drugim ljudima. Kao {to je primijetio jedan mudar ~ovjek, ~ovjek vrijedi onoliko koliko mo`e biti od pomo}i drugima. Ovaj trening }e vas osposobiti da odgovorite i najte`im izazovima pomaganja voditelju Intenziva tokom te trodnevne spiritualne avanture, te na taj na~in zna~ajno ubrzate i sopstveni duhovni razvoj. Na treningu }ete analizirati i razumjeti Tehniku prosvjetljenja do tan~ina; nau~i}ete prepoznavati i ispravljati gre{ke u radu Tehnike; nau~i}ete pru`iti u~esnicima neophodni kontakt i ohrabrenje kada im je to potrebno; savlada}ete umije}e ta~nog davanja instruk-

171

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

cija u razli~itim fazama Intenziva. Svaki polaznik ovog treninga dobi}e skriptu Charlesa Bernera, Priru~nik za asistente Intenziva prosvjetljenja.

Dopisni kurs Holisti~ke joge Holisti~ka joga je jednogodi{nji program harmoniziranja `ivota s ciljem postignu}a ve}e ravnote`e, uspjeha, mira, unutarnjeg zadovoljstva, zdravlja i svjesnosti u `ivotu. U svojoj punoj formi, joga je drevni sistem koji cijeli `ivot dovodi u ravnote`u i harmoniju. To uklju~uje sve aspekte `ivota, poput komunikacije i odnosa sa drugima, ishranu, novac, porodi~ni `ivot, seksualni `ivot, probleme, relaksaciju, ~ak i umiranje. Joga nije samo, kako se ponekad smatra na zapadu, sistem fizi~kih vje`bi (stavova, tzv. asana, te vje`bi disanja), ili samo nauka o meditaciji. To je samo jedan dio joge. Holisti~ka (cjelovita) joga je jedinstveni program li~nog rasta i razvoja koji kombinuje najdjelotvornije i provjerene metode kako iz isto~nih, tako i iz zapadnih izvora. Taj program vam omogu}ava da sistemati~no napredujete, i dovedete u harmoniju razli~ite aspekte svog `ivota, bez da pretjerano stavljate naglasak samo na jedan. Program Holisti~ke joge sastoji se od 32 lekcije koje se odnose na 32 aspekta va{eg `ivota i bi}a, i koji su podijeljeni u ~etiri glavne kategorije:Tijelo, ^ula; Aktivnosti; i Um. Drevni jogiji su shvatili da ljudsko bi}e primarno funkcioni{e u ~etiri glavne oblasti, oblasti tijela, uma, ~ulnih utisaka (~ulnih organa) te akcije, odnosno ~injenja (organa akcije). Svaka od 32 lekcije povezana je sa jednom od gore pomenutih oblasti bi}a, i vi radite program tako {to svakih {est nedelja odaberete po po jednu lekciju iz svake oblasti, i radite na njima uporedo tokom tog perioda vremena. Nakon {est nedelja, birate ~etiri nove lekcije, opet po jednu iz svake od ~etiri oblasti, dok ne zavr{ite cijeli program. Za to }e vam biti potrebno oko godinu dana. Lekcije dobijate po{tom ili e-mailom, i praktikujete pod supervizijom, jednom sedmi~no se konsultuju}i sa svojim instruktorom kursa.

172

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Seminar o komunikaciji Ovaj vikend kurs }e vam otkriti {ta je, u stvari, me|uljudska komunikacija, te kako komunikaciju mo`ete iskoristiti da pobolj{ate odnose sa drugima i rije{ite svoje `ivotne probleme, ali i da upotrebom dubokih duhovnih principa ubrzate svoj li~ni razvoj i ostvarite sasvim novi, neslu}eni nivo li~ne sposobnosti. Na kursu se radi niz vje`bi, oko osam sati dnevno, zajedno sa partnerom i uz stru~nu superviziju. Ovaj kurs je jedan od osnovnih koraka u sistemu cjelovitog li~nog razvoja, koji }e vam pomo}i da nau~ite mnogo o sebi, ali i o drugima. Ovaj kurs je ~esto preduslov za naprednije seminare. Svi u~esnici dobivaju skriptu sa teorijom i prakti~nim vje`banjima.

Dijadne tehnike samorazvoja Na ovom vikend kursu }ete pod stru~nim nadzorom, u paru sa nekim od drugih u~esnika kursa, raditi oko desetak dijada dnevno, poput dijada opisanih u poglavlju Dijade: duhovna staza prijateljstva. To je pravi mali intenziv duhovnog ~i{}enja! Nau~i}ete kako ta~no raditi dijade, i ste}i vrijedno znanje koje }e vam pomo}i da prakti~no nastavite rad na samootkri}u zajedno sa svojim prijateljima, kada se vratite ku}i. Pored dijada, na ovom kursu se rade i tzv. grupe razumijevanja, i druge samorazvojne vje`be. Ovo je izuzetno povoljna prilika za one koji nisu sigurni da li da u~estvuju na Intenzivu, a `eljeli bi da oprobaju taj stil duhovne prakse prije nego donesu kona~nu odluku. Ako ste, pak, ve} u~estvovali na Intenzivu, ovaj kurs vam mo`e pomo}i da dublje integri{ete i ispoljite svoja iskustva.

Dinamike `ivota Na kursu Dinamike `ivota nau~i}ete niz efikasnih, upotrebljivih, i dubokih istina o `ivotu, koje }e vam pomo}i da `ivot `ivite svjesnije, bivaju}i uzrok a ne samo efekat de{avanja oko vas. Nau~i}ete kojih je to osam oblasti (dinamika) `ivota u kojima u~estvuje svaki ~ovjek, i kako to znanje prakti~no iskoristiti u nizu vje`bi

173

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

koje }ete raditi u paru sa nekim od drugih polaznika kursa. Prvi dan }ete posvetiti vje`bama podsje}anja, koje }e popraviti va{u memoriju i dovesti vas u kontakt sa dubljim sadr`ajima uma, a onda }ete to postignu}e iskoristiti da drugog dana nau~ite i praktikujete mo}nu tehniku osloba|anja od raznih formi mentalne napetosti i fiksacija. Kurs }ete napustiti sa {irokim osmijehom na licu!

^i{}enje pro{lih traumatskih doga|aja Na ovom kursu, koji traje dva uzastopna vikenda, nau~i}ete jednu od najvrijednijih samorazvojnih i terpeutskih tehnika danas u svijetu, koju mo`ete, kao terapeut amater, primjenjivati na drugima kako bi ih oslobodili emocionalnih optere}enja iz pro{losti, i pomogli im da ponovo u`ivaju `ivot u svojoj potpunosti. Ukoliko kurs poha|ate sa prijateljem, kasnije mo`ete raditi jedan sa drugim do neslu}enih granica li~nog razvoja. Ukoliko ste bilo kada u `ivotu do`ivjeli gubitak ili veliku tugu, naglu promjenu odnosa sa nekim, probleme na poslu, dramati~ne promjene i iskustva u `ivotu, operacije ili fizi~ke nezgode, ovaj kurs mogao bi biti najfantasti~nije otkri}e va{eg `ivota. Nau~i}ete precizne korake kako se osloboditi ne`eljenih oblika pona{anja, misli i osje}anja, tako {to }ete otkriti i ukloniti same njihove uzroke. Preduslov za u~e{}e na ovom kursu su zavr{eni kursevi Uspjeh kroz komunikaciju, te Dinamike `ivota.

Individualni ~asovi savjetovanja i duhovnog ~i{}enja Iako }ete na ovdje nabrojanim kursevima nau~iti vrijedne principe i tehnike, koje va{ `ivot mogu zna~ajno izmijeniti na bolje, ponekad je neophodno sjesti sa iskusnijim, obu~enim prakti~arem koji }e vam upotrebom preciznih tehnika pomo}i da prona|ete put kroz d`unglu svog uma i poradite na rje{enju aktuelnih `ivotnih problema; popravljanju odnosa i komunikacije sa drugima; osloba|anju od raznih oblika psihofizi~kih optere}enja; otkrivanju i uklanjanju onih ukorijenjenih, fiksiranih mentalnih stavova o sebi i `ivotu koje u prvi mah ne primje}ujemo, a koji temeljno odre|uju na{u `ivotnu situaciju. Individualni rad po ovom metodu odvija se putem zajedni~kih sesija terapeut-kli-

174

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

jent, koje traju od sat i po do dva sata. U~estalost ovih sesija odre|uje se za svakog klijenta posebno. Na po~etku rada obavi se detaljan intervju sa klijentom, tokom kojeg se odredi koje su klijentove potrebe, {ta `eli da postigne, i na kojim oblastima klijentovog `ivota treba po~eti raditi. Prvi korak u ovom procesu je pomaganje klijentu da se suo~i sa svojim trenutnim `ivotnim problemima, defini{e ih i razrije{i; da prevazi|e one trenutne okolnosti `ivota i odnose koji ga uznemiravaju; ukloni do odre|enog stupnja svoj osje}aj krivice; te popravi komunikaciju sa svojom okolinom. Nakon {to je ovo postignuto, klijentu se poma`e da popravi svoju memoriju i stekne sposobnost slobodnog kontaktiranja sadr`aja svog uma. Potom slijedi niz koraka koji klijenta vode ka sve ve}im i ve}im nivoima li~ne sposobnosti. Na prvom koraku on }e razviti svoje sposobnosti komunikacije i osloboditi se inhibicija u komunikaciji; na drugom koraku }e ste}i sposobnost da prepozna uzroke svojih problema i ukloni ih; na tre}em koraku ukloni}e iz svog `ivota osje}anja krivice i razne autodestruktivne modele pona{anja; tokom ~etvrtog koraka radi}e na uklanjanju negativnih emotivnih naboja iz pro{losti na kojima je njegova pa`nja fiksirana; na petom koraku radi}e na uklanjanju fiksiranih mentalnih stavova koji ga onemogu}avaju da `ivot `ivi slobodnije i potpunije; i na {estom koraku pro}i }e detaljno razra|eni program ~i{}enja bola i trauma iz pro{losti, za koji je re~eno da kao svoj rezultat proizvodi samo jedno – sretno i zadovoljno ljudsko bi}e! Cijeli ovaj rad odvija se uz upotrebu preciznog elektronskog biofeedback ure|aja koji poma`e terapeutu da locira one mentalne sadr`aje klijenta u vezi kojih postoji emocionalno optere}enje, {to ovaj proces ~ini bar stotinjak puta br`im i djelotvornijim od tradicionalnih humanisti~kih pristupa terapiji i savjetovanju. Va`no: potrebno je napomenuti da ovi individualni ~asovi, kao ni ostali ovdje nabrojani kursevi, nisu namijenjeni bolesnim osobama, za {ta su nadle`ne adekvatno obu~ene osobe – lije~nici i psihijatri – ve} isklju~ivo zdravim ljudima koji `ele raditi na svom li~nom razvoju i pobolj{ati kvalitet svog `ivota.

175

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Bibliografija

Berner, Charles. Transmission of Truth: a Manual for Enlightenment Masters. California, 1981. Berner, Charles and Sosna, Mona. Consciousness of Truth: a Manual for the Enlightenment Intensive. Australia, 2005. Berner, Charles. Communication Mastery: a Manual for Clearers. California, 1984. Berner, Charles. Natural Meditation. Flaxley, Australia, 1992. Berner, Charles. Energy Mastery Course lessons. Berner, Charles. Holistic Yoga Course lessons. Berner, Charles. The Sadhika: sadhana guidance newsletter. Australia, 1994. Taluson, Kym. Return to Shangri-La. Australia, 1990. Chapman, Jake. Tell Me Who You Are. England, 1988. Noyes, Lawrence. The Enlightenment Intensive: Dyad Communication as a Tool for Self-realization. Berkeley, 1998.

177

Emir Salihovi}

Spoznaj samog sebe

Noyes, Lawrence. Interview with Ava Berner. California, 1996. Kripaluananda, Swami. The Sadhak’s Companion. California, 1977. Kripaluananda, Swami. Kripalupanisad. California, 1979. Love, Jeff. The Quantum Gods. London, 1976. Hubbard, L. Ron. Dianetics: the Modern Science of Mental Health. Kent, 1985. Hubbard, L. Ron. Dianetics 55! California, 1982. Hubbard, L. Ron. Scientology: Fundamentals of Thought. Copenhagen, 1986. Hubbard, L. Ron. Scientology 0-8. California, 1989. Riddle, Ed. Dyad Basics. California, 1999. Wilber, Ken. No Boundary: Eastern and Western Approaches to Personal Growth. Boulder, 1981. Kapleau, Philip. The Three Pillars of Zen. New York, 2000. De Panafieu, Jacques. Kliring: metoda osloba|anja. Zaje~ar, 2001. Slavinski, @ivorad Mihajlovi}. Susreti sa istinom. Beograd, 1985. Vasiljevi}, Petar. Revolucija u ~ovjeku. Zagreb, 1984. Russell, Peter. The Awakening Earth. London, 1982. Brazier, David. Zen Therapy. London, 1995.

178

Spoznaj samog sebe

Emir Salihovi}

Pandita, U Sayadaw. The Way to the Happiness of Peace. Malaysia, 1997. Dass, Ram. Journey of Awakening: a Meditator’s Guidebook. New York, 1978. Vivekananda, Swami. Rad`a joga. Beograd, 1988. Devananda, Swami Vishnu. Meditation and Mantras. New York, 1981. Godman, David (editor). Be As You Are: Teachings of Sri Ramana Maharshi. London, 1985.

179

Emir Salihovi}

Emir Salihovi}

SPOZNAJ SAMOG SEBE Izdava~ BlicDruk Za izdava~a Muhamed Hrlovi} Recenzenti Mile Stoji} Desimir Ivanovi} Edicija Lvx Bosniae DTP Goran Zavadil Dizajn korica Selma Fo~o [tampa BlicDruk

180

Spoznaj samog sebe