r^/' '
IzdnvaC Zav od.za hruatskupovij est Filozofskogfakulteta Sveudili5tau Zagrebu
Za izdavaCa Nik5a Standii
Odgovomiurednik Mira Kolar-Dimitrijevi6
Urednitkiodbor Ivo Goldstein Mira Kolar-Dimitrij evi6 Marijan Maticka
TehniCkiurednik Kre5oTurdinovid
Spomenicaje ostvarenafinancijskompomo6i Inbtituta >Otvorenodru5tvo<-flvatska i gradaSolina
SPOMENICA LIUBEBOBANA 1933.-1994.
tlt
I
pOVLltST I,\VODZAl.lpVATSl\U FITOZOFSI\OC FAI\ULTTTA SVIU(LSrA U ZAQTbU
,
l
Akademik
BnaNxa BoeAN
BibliograrijaakademikaLjube Bobana 1961. - o politidkimpreviranjimana seluu BanoviniHrvatskoj,IstorijaXX veka,2,Beograd L96r, str.225-64. 1962. - >Zagreba(kepunktacije<,Istorija XX veka,4, Beograd1962, str. 309-64. -f111nje srbijanskihopozicionihstranakapovodom>>zagrebatkih punktacija<,HZ, xv, 1962., str.1-38. L964. - oko Madekovihpredgovoras grofomcianom,IstorijaXX veka,6, Beograd 1964.,str. 303-35. 1965. - SporazwnCvetkoviC-Maiek, Beograd1965. - JednopismoSvetozaraPribiievidaiz vremenasestojanuarskog reZima,HZ, xvrr, 1965., str.203-13. - TzhistonjeodnosaizmeduV. Madekai dvorau vrijemeSestojanuarskog reZima(Odnosido Oktroiranogustavaod 3. IX. 1931.),HZ,XVilI,1965.,str.4i-g7. - Iz historijeodnosaMadekai (Odnosiod marseljskog atentataclopetomajskihizbora), !v91a -201. ZbornikHIS, 3,1965.,str.1.67 -U p9y9{t Hrabakovogprikazamoje knfige>SporazumCvetkovi6-Madek", JIi, 1965.,4., str.119-39. t966. - Iz historijeodnosaizmedul{adeka i dvora(Odnosiod Septembarskog ustavado marseljskogatentata),Zbornik HIS,4., 1966.,str. 1,67-238. - Malapolitidkaenciklopedija, Beograd,1,966., prllozi'.Hrvatskopitanje,str.36l-2.;Jugoslavenstvo, str.46l-2;NDH, str.737-8;Samostalna demokratska stranka,str. 1065-6. 1967. - Memorandum R. w. Seronawatsonao prilikamau Jugoslaviji(1936.),HZ, xrx-xx, L966-7., str.311-32. 1968. -EnciklopedijaJugoslavije, zagreb 1968.,knj. 7.: politidkestrankeu Hrvatskoj,str. 1g2-3. reZima(Ig2g-Ig35), l_t:l"gl_ttpgliticku biografijuAnte Trumbidau vrijeme Sestojanuarskog HZ, XXI-XXII, 1968-9., str. 1-73. t969. - >Zagreba(ki memorandum < (1934.),Zbornik HIS, 7-811969-70., str.2g7-331,. -Nekoliko dokumenatao povratkuMile Budaka iz emigracije(1939), Zbornik HIS,7-gl 1969-70.. str.507-23. 1970. - o metodoloikoji moralnojkorektnostiu historiografiji,Kolo, Zagreb, rU rg'|}.,str. 1326-30.
BRANKA BOEAN
str-91-145. (1937),ROZP, 7-811970', intelektualaca - Nacrt ustavagrupezagrebadkih (u - SastanakV. Madekas knezomPavlom(u studenom1936.)i Stojadinovi6em 1937.),CSP,2ll9'70.,str. l,8L-210. t971. stt.269.;TomislavTomljenoZagreb,t171.,klj 8.:IvanSuba5i6, - EnciffopeOilaJugoslavije, 438-44' str' vi6,str.iSZ-2.; tnt"Trumbi6, str.383-4';Usta5e, _Geneza,znadenjeiortjekZagteba(kihpunktacija,CSP,l/1971.,str.153-209. t972. -irLanje srbijanskihopozicionihstranakapovodomZagrebadkihpunktacija'I1Z' XXV' 1912.,str. l-38. 1973. - SvetozarPribifuvi1tt opoziciii,Zagreb1973' CSP' -Dva dehoslovadka diplomutrtu i^j.sto;a o politidkimprilikamau Jugoslaviji1937'' 2 l 1 9 7 3 . , s r1r3. 5 - 1 5 3 . r974. 1974' II dio (1935-1941')'Zagteb - Matek i politika.FlSS, I dio (1928-1935'), 238-45' str' I}28-1936',NP,411974', - SvetozarPribi6evi6u opoziciji: 1975. na podetkuII' svjetskograta' - MemorandumTerensaShoneao vanjskojpolitici Jugoslavijc 1. esP,zltgl s.,str.133-5 1976. 1976-7.,str. _ Iroliu-.to rezolucijaDemokratskestranke(lipanj 1g37.),FIZ, xxx-xXX, 503-15. revolucijau - PoloZaji drZanjegratlanskihstranakau Hrvatskoj1944.,u:NOB i socijalistidka ' 197-21'7 str' HrvatJkoj,Zuornit radova'Zagreb 1976', 1978. str' 5-18' eSP, 311918', - nrltanila,Hrvatskai FISS1939-1945., t979. u vrijemeosnivanjaKPH, u: ce- Ekonomskei politidkesuprotnostiu Hrvatskoji Jugoslaviji 49-70' 1979',str' tiri decenijcS'Xtl,ZUot.tit radova'Zagreb 1980. _IzbritanskepolitikepremaHsSpotkrajlg43.ipodetkomlg44.godine,ZbornikZavodaza povijesnezninostiJAZU'Zagreb 1980',10',str' 1-107' _ iuri.i;uTome Janiikoviiau inozemsrvu1g43.godine,csP, i/1980.,str.27-74. 1981. -UtjecajaustrijskogpitanjanamedunarodnipoloZaj']ue9s]lvijeizmedurlvawietskarata'InMog"tidoif' Eisenstadt1981',str' 203-L4' Symposion kulturtristdiisctres ternationales u: Sqlit^unarodnooslobodi- DrZanjegraclanskih grupacijau SplituoO.pif do 1943'godine' 1981',str' 1021-1030' Split radova, ladkojborbi i socijalisti#ojiluoru.i;i tg4l-lg45.,Zbornik odjeljenja drus(193-1945)'-Glasnik pitanju - odnos KPJ premaulozi HSS u nacionalnom tvenihnaukaCrnogorskeakademijenaukaiumjetnosti,Titogradl98l' 1983. RIHP' 16/ vladi (1942-1943)' izbjeglidkoj - Izvjestajidr fra DominikaMandi6ajugoslavenskoj L983.,str. 183-226. -SeljastvouHrvatskojuprogramimapolitidkihstranaka(1929.|941),Meclunarodnikultur. 3-82' nopovijesnisimpozijMogeridorf'Osijek1983',str' 7 'terzi6a.A poneStoi o drugim kombina- Izvod iz strogopovjerljiv-ekombinatorikevelimira torikama,CSP,3/i983.,str.l9-Il7'
22
Bibliogrufi.itr ukudemika Ljuhe Bobunu
- Izvjeitajidr Ante Mandi6aizbjeglidkojvladi (1941-1945), Argumenti,Rijeka,3-411983., str. 166-72. 1984. - Izvodi iz strogopovjerljivekombinatorikeVelimira Terzi6a.A pone5to i o drugim kombinatorikama,Drugi dio, CSP,1/1984., str. 55-82. - Izvod iz strogopovjerljivekombinatorikeVelimira Terzi1a.A pone5to i o drugim kombinatorikama,Historijai suvremenost,Zagreb 1984.,str. 263-75. - Utjecaj kapitulacijeItalije na planovei drZanjegradanskihstranakau Hrvatskoj,Vojnoistorijski glasnik,Beograd,I I 1984.,str. 4L7-425. 198s. - Hruatskau arhivimaizbjegliikevladeL94l-L943.,Zagreb1985. - Veze grupe gratlanskihpolitidaraiz HrvatskogPrimorja i Istre s izbjeglidkomvladom, Dometi, Rijeka, I-3I t985., str. 27-3L. - MultikombinatorikaTerzii-Su5ovii,odnosnoSu5ovii-Terzi6, eSP,Zagreb,3lI985,str.I2'J,-34. - Priloziza politidkubiografijudon FraneBulida(1914-1934), RIHP, 18/1985., str. 167-2L3. 1986. - Izvje5tajiJugoslavenskog poslanstva u Vatikanuo prilikamau Hrvatskoj(194I-1943.),SPZ, SlavonskiBrod, 23I 1986.,l-2., str. 215-50. -Plan Ivana Suba5i6a za sastanaks Madekomu ljeto 1945.godine,Osloboclenje Hrvatske \945.,Zbornrkradova,Zagreb1.986., str. 243-55. 1987. - Kontroverze izpovijestilugoslavije,Zagreb L987. - SrpskaratnadramaVeselinaDuretiia, NT, 8-9/1987., str. 1048-94.
Inrdi US
16l turma-
1988. - Hn atskau diplotnatskimizvjeitajimaizbjeglitkevlade,I-lI, Zagreb 1988.,(II. i [I. izdanje 1989. i 1993.). - Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb1988.,knj. 5, Hrvati izmedudvarata,str. 44-8. - Okruglistol:Jugoslavenski federalizam- idejai stvarnost, diskusija,Marksistidka misao,Beograd,1/1988. , str.79-93. - PoloZajJugoslavenskog poslanstvau Vatikanu u vrijeme II svjetskograta, iSP, l-21 1988., str.197-214. - JoSjednomo navodnompismuP. GrisogonaA. Stepincu,CSP,1-211988 ., str.215-28. - Iz povijestiFISS-au II. svjetskomratu,NT, 41L988., str. 811-45. - Kontroverze iz povijestiJugoslavije, Rijedautorana promocijiknjigeodrZane13.IV. 1988., NaSaknjiga,Zagreb,29-3011988., str. 7-10. -Tko i kakopiSepovijest,NP,3-411988., str. 193-7. 1989. - Kontroverze iz pot,ijestiJugoslavije,Ildio,Zagreb 1989. - Kontroveae izpovijestiJttgoslavije,I dio, II. izdanje,Zagreb,7989. - Prilogproudavanju odnosaKPJ premaustaiama,NT, 1-211989., str. 164-87. - Politidkiportret don FraneBuliia, Spomenica don Frani Buliiu, Zagreb,1989., str. 35-48. - Politidkipluralizami nacionalnopitanjeu svjetlostinaSega povijesnoga iskustva,Forum,Zagreb,knj. 57.,5-611989., str.564-7. 1990. - Kontroveneiz povijestilugoslavije,III dio, Zagreb 1990. -Anketa >O genocidnosti hrvatskognaroda(,Maticaiseljenika,Zagreb,oZujakL990.,3.,str. 23-4.
L-'t
BRANKA BOBAN
-Jasenovacand the manipulation of History, East European politics and Societes(EEPS)' Universityof CaliforniaPress,Berkeley,USA' Vol. 14.,No. 3/1990.,str-58-592., - I. Abramovi6,Istina o takozvanomlidkom ustanku 1932.u Bruianima, priredili Lj. Boban i
t87-2L0. v. oStrii,isp, t-zlrsso.,srr.
- Djelatnosthrvatskepudkestrankeu Dalmaciji, Simpozijpovodom 150-teobljetniceFranjevidke klasidnegimnazijeu Sinju,Kadi6,XXII, Split,1990. t99L. - Ante Trumbic -iivot i djelo, u: Zivot i djelo Ante Trumbiia,zbotnlkradova, zagreb 1991., str.9-12. borbe,Hrvalska1941.,eSP, l-3l -Rasprava u povodu50. obljetnicepodetkaantifa5istidke 1991..str.1l-4. 102-3. str. 83-139.,Proglase- Iz povijestihrvatskogpitanja,str. 1-81.,Sporazumcvetkovid-Madek, u: BanovinaHrvatstt.16I-236., sporazuma, Provodenje 141-9., str. n;e nanovlneHrvatslke, ska,ur. F. GaZi,Zagreb1991'. t992. - Hrvatskegranice,Zagreb1992. University of California - Jasenovacand Manipulation of History, EEPS,Vol 6., No' 211992., Press,Berkeley,U SA, 213-7' str' 45-60' - Kako je i kadanastalaDrlava SHS,CSP,311992., -DrLava SHS,NP, lll992.,str. 28-38. 1993. - Hrvatske granice,Il.i III. (dopunjeno)izdanje,zagreb 1993.,(IV. izdanje1995.). - Croatianborder.s, Zagreb 1993. Zbornikfra KarlaJuri5iia,Split 1993', - Msgr.Alojzije Stepinaci jugoslavenska dt1ava,Kadi6, g. XXV, str.l63-7. str. 187-98. - Kako je i kadanastalaDrLavaSHS(okruglistol),RZHP, Zagteb,2611993', 1994. - DubravkoMerli6,Slikomna sliku,str. 100-5.(razgovors Lj. Bobanomod 18.I. 1994.) 199s. - Hrvatskedr?avtegranice tijekompovijesti,u: Domovinskiodgoj,Zagreb1995,str' 206-13', ratu,na i. mi. str.262-9' svjetskom Hrvati i Hrvatskau II. tradiciji,Politidkamisao,Zagreb - Kr56anskademokracijau hrvatskojstranadko-politidkoj 2.,str.199-206. 1995., - Granicelstre u programimahrvatskihpolitidkih stranakau drugomsvjetskomratu, Pazinski memorijal, Pazin,1995',19.,knj. 23-4.,str.233-52' L996. komunista,Zagreb - Dr. Tomo Jaltikovi( - HSSizmeduzapadnihsaveznikni iugoslavenskih r996. i<*x
Referati na simpoziiima i znanstvenim skupovima: - Gradanska opoil.ili u Jugoslaviji i Mala Antanta kao instrument borbe protiv revizionizma
24
Bibliogralija
akademika I,iube Bobana
- odnos KPJ prema ulozi HSS u nacionalnompitanju (1939-1945.), odjeljenje za drustvene naukeCrnogorskeakademijenaukai umjetnosti,1980. - Selja5tvo u Hrvatskoju programimapolitidkih stranaka(lgzg-4L.), (MedunarodnikulturnopovijesnisimpozijMogersdorf83.,Osijek1983.) - Razvoj,dilemei perspektivejugoslavenskog socijalizma,okrugli stol povodom50. obljetnice osnivanja I(PH, Zagr eb,veljada1988. - SKJi politidkipluralizam,okruglistol,Zagreb,19.I. 1989. -S"rPska.graclanska politika u II. svjetskomratu, okrugli stol u povoduknjiga F. Jeli6-Buti6, cetnici u Hrvatskoj L941.-r943., i D. Plende,Kninskaiatna vremena, zagiiu ]-l,as. - Zlanstveniskupu povodu150.obljetnicepostojanjaKlasidnegimnazije u Sinju,Sinj, 1. - 3. VI. 1989.,organiziralaFranjevaikaklasidnagimnazijapod pokroviteljitvom JAZU i suradnji saProvincijomPresverogOtkupitelja i Skup5tinomopdineSinj. -Znanstveni skup o Jasenovcu,Meduakademijskisavjet i Komitet za istraLivatjeuzroka i posljedica II. svjetskograta,Zagreb,25.-7. X. 1989. - DrZavnopravna problematikana stranicama>NoveEvrope<(1920-rg4r),simpozijoiasopis 'NovaEvropa'<<, Zagreb,25.- 7. X. 1990. -StranadkiZivotu Istri od 1861.do 1945.godine,("24.pazinskimemorijal*, povodu u 50. obljetnicedonoSenjaodluka o sjedinjenjuIstre s maticom-domovinomHrvatskom,ZagrebPazin,23.- 4. IX. 1993.) -zivot idjelo Antuna i StjepanaRadiia, Zagreb- Trebarjevo- Sisak,4. 6. listopada 1993., org.HAZU i dr. -Medunarodnosavjetovanje: Znataj Washingtonskih sporazumaizmeduBo$njadko-Muslimanskog i Hrvatskognarodana konadnorjesenjekrize i stabilnostiBalkanai-Evrope,Zagreb,17.YI.1994. Strutniradovi: - Scenario za dokumentarnifilm: BanovinaHrvatskai Vladko Madek,Filmoteka16,Zagreb, 45minuta. Javnapredavaqiau JAZU / HAZIJ, Zagreb: - Politidkiportretdon FraneBuliia, 1985. - Titovi dolasci- 5 decenijaod dolaskana deloKPJ (sveianasjednicaJAZIJ t povodu 50. obljetnice dolaskaJ. B. Tita na deloKJJ, Zagreb,27. XI. 1987). - B. Magovacu borbi za Hrvatsku,3.III. 1992. - Hrvatskegranice,18.II. 1994. - AndrijaHebrang,1994. - PudVoki6-Lorkovi(,,22.lX. 1994. K4jiZevnipetak i ostalapredava4ia: - Kontroverzeiz povijestiJugoslavije- 10.II. 1989. -Kako sampisaou >EnciklopedijiJugoslavije< o usta5ama, 10.II. 1990. -Politidki stavovii djelovanjemsgn.Alojzija Stepinca,split,5. rv. Lgg2.,konkatedrala sv. Petra. - MedunarodnipoloZajHrvatskei Hrvata u prvoj polovici XX. stoljeia, Postire na Bradu, 6. IV.1992. - Govorpovodomgodi5njiceroclenjaIvana Suba5iia,1992. -fg]rj"rt hrvatskihgranica(predavanja za HVO 27.xr. -2.Xrr. 1992.):iitluk, Mostar,Si.oki Brijeg,Stolac,Vitez, Kiseljak,Bugojno,Livno. - Govorpovodomgodi5njiceBanovineHrvatskeu Kupincu, IX. lgg4.
25
BRANKA BOBAN
Nekrolog: str.586-9. -Vasa eu"brilovii(1897-1990), LjetopisJAZIJ za 1990.,knj. 94.,2agreb,1991., Razgovorina TV: >JosipJuraj Strossmayer"(30. I' 1990.)' -RTf Zagreb-HTV, >Proslostu sadasnjosti<<: ,stjepanaadie< (25.VI. 1991.)"BoZidarMagovac<(27.vI.1992.), >Raskids Austrougarskom<(20.X. 1993.) -HTV Zagreb,>Spektar<(voditelj Luka Mitrovi6), >U susre-tnovom povijesnomdoSgvor]] jugoslav#skiir naroda., ,,BanovinaHrvatska i njena dana5njaustavnai politidka aktualLL' X. 1990.). nost", (zajednos D. BilandZi6em, - HTV, >U krupnom planu<,(voditelj Z. Varosanec),>Hrvati antifasistii rodoljubk' (zajedno I, Supekom,X' 1991')' H. Sirotkovi6em, s D. BilandZi6em, - HTV, >Hrvatskegranice<,Okrugli stol (voditelj Ljiljana BunjevacFilipovi6),listopad 1991. -HTV, >Za slobodu<,, Razgovorio hrvatskimgranicama(Serijaod osam emisija,voditelj >Igrebez granica(Jalta)<(3. razgovor),>Hrvatskegranice X. Zvonko VaroSanec, 19-91., granice 1918.godine<(5. razgovor),,GraniceBanovineHrvatske<(6. razgovor),>Hrvatske (8. razgovor)' rata" II. svjetskog granice nakon (2. >Hrvatske 1945.lodinen .ur!ouor), - HTV, knjiga<,II. 1993. "Hrvatska - HTV, >Dru5tveniobzorn,23.IIl. 1994. - RazgovorzaBBC,11.IV.1994. - Svicarskatelevizlja,Televisione TSI, 7.VI.I994.,'999<, >BuongiornoCroazia<(di Svizzere, ConsueloMarcoli,EnricoPasotti)' Polemikau Telegramu: od ujedinjenja1918.do slomal'941", - FranjoTudman:Uzrocikrizemonarhistidke Jugoslavije TEL,16.XII. 1966. - Joi neka zapaLanja uz jednu doktorskudisertaciju.TEL, 13' l' 1967' - I jos neka zapaLania uz jednu doktorskudisertaciju,a ponestoi o metodama>znanstvene( TEL, 10.IIl. 1967' diskusijeautorate disertacije, Reakcijena tekstoveLi. Bobana: -VasaBogdanov'NekazapaLanjauzjednudoktorskudisertaciju,TEL,6.|.|967. povijesnomtrenutpohodau sada5njem - F. Tudman,O motivimaBobanova>znanstvenog" ku,TEL,17.11.1967. - BogdanKrizman,U demuje bit?,TEL, 3.III- 1967.' - Serif Sehovi6,Mistifikacije umjestoargumenata'TEL, t7 ' IlI' 1967' - BogdanKrizman, Mussolini,Ciano i Serif Sehovi6,TF,L,'7' lV ' 1967' Polemikao Jasenovcu: _ Z. rruselj, Razgovori:Lj. Boban,Istinane trpi kompromise,Danas,26.IV. 1998. - S.Kljaki6,Igra brojki,Komunist,Beograd,162l',13' V' 1988' - Sto Siu-po Stampa(u izboru Luke Midete) prenesendlanakSlobodanaKljakiia l'lgt" 9t9l: ' ki., gotovou cijetosii,ali nisuhtjeli objavitiodgovorLj' Bobana,NIN, Beograd'1951''22'V 1988. - M. Vudeli6,NovalicitacijaJasenovca' u: Kako Danasvidi jude,Duga,Beogtad'372''28' Y ' vr.1988. - R. V. Petrovii,Tko StediStedimliiu,Danas,328.,31.V. 1988' - Stoteskopada,a 5toselako diZeSlobodanuKjaki6u, Komunist,Beograd,Zagreb,3.VI. 1988' - Tko Stediistinu?,Danas,329.,7.VI' 1988.
zo
BihliograJiiu akademiku I,jube Bobarut
- S.Kljakii, Dogovornaistorijskaistina,Komunist,Beograd,Zagreb,10.VI. 1988. - R. V. Petrovi1,D okaziza zakljtlak, Danas,330.,I 4. VI. 1988. -Zrati i procijeniti(prof. R. PetroviijoSjednompotvrclujeda sampotpunou pravu),Danas, 33r.,2rV . I. 1988. - Dogovornaili sologovorna historijskaistina,Komunist,Beograd,Zagreb,24.VI. 1988. - Nepokrivene licitacije, Dtga,374.,26.YI.-8. VII. 1988. - R. V. Petrovie,Inori nisuu kavani,Danas,332.,28.VI. 1988. - S.Kljakii, Istrajnostjednogiutanja,Komunist,Beograd,Zagreb,l. VII. 1988. - Londiii i poklopdi6i,Danas,333.,5. VII. 1988. - Z. Sekuli6,Tko aplaudiranovimmrtvozornicima?, Duga,375.,9.-22. VII. 1988. - R. V. Petrovid,Profesorskiduel,Danas,334.,L2.VIL 1988. - Tko zagovara rezervatske metodeu historiografiji,Komunist,Beograd,Zagreb,ls. V[. 1988. - S.Kljakii, Staroi novo;napomenaredakcije>Komunist<,Komunist,Beograd,Zagreb,15. vII. 1988. - Kakavduel,Danas,335.,19.VIL 1988. - Lj. Bobanse doistane predaje,Duga,378.,5. -20. VIII. 1988. - Predvidanja su seobistinila,Duga,379.,20.VIIL - 2. IX. 1988. - Z. Sekulii,Tudmanje amater/ Moj obraduns njima: Bobanovatlavoljaposla,Duga, 379., 20.VIIL - 2. IX. 1988. - Istinaje moja >nacija<(JozoDalmatinaci stodarska farma),VJ, 7. II. 1989. - JoSjednomJasenovac. Po prvi put: A. I{ebrang(intervjuTihomiru Dujmovi6u),Studentski list,Zagreb,10.II. 1989. - L. Mideta,Kako "Danas
Istinao Jasenovcu< (sudjelovao i Lj. Boban),VJ,2'l . X. 1989. - M. Laban,Originalfalsifikata,Duga,403. -Stravidna igrabrojki,Duga,410.,rc.X[. -24. XL 1989. -Laici imaju prednostlZerjavie,,Goldstein,Kru5elj-Boban nije do5ao,ali kao da je bio! (rasprava o LrtvamaII. svjetskog rata na televiziji),Duga,411.,25.XL.- 8. XIL 1989. -OdgovorLabanu,VL, 10.II. 1990. - Matematidar ditaJugoslaviku, VJ, 17.II. 1990.
oJ-
10 38.
Kontroverzeiz povliestiJugoslav[ie: - L Tomljenovii,>Istinane trpi kompromise<<, Historijsketemei dileme:NovaknjigaakademikaLj. Bobana,>Kontroverzeiz povijestiJugoslavije<, Borba,4. V. 1989. - I. Tomljenovii, Spekuliranje je zlodin<(Historijsketemei dileme),Novaknjigaakademi"I ka Lj. Bobana,>Kontroverzeiz povijestiJugoslavije", Borba,5. V. 1989. - Kakoje Bobanproma5iosebe,Borba,22.V. 1989. - Kakoje Pokrajacotkrio sebe,Borba,5. VI. 1989. - Konstrukcije Lj. Bobana(>Pokrajacseotkrio<),Borba,12.VI. 1989. -Pozadinaotkri6a,Borba,12.VI. 1989.
BRANKA BOBAN - P. Strii6,Novokomponiranje historiografija,Oko, Zagreb,24.VIII. dokumenataili pudistidka 7.IX. 1989. - G. Litvan, Novo o srpskomklubu (nakon znanstvenogskupa o ZAVNOH-u, prof. dr. Lj. Bobaniznenadioje...),VL, 7. X. 1989. - Novo o srpskomklubu,VL, 7. X. 1989.
Hrvatske granice: -Pavelii, Dalmacijai Primorje,Istra (Reagiranja:Hrvatskadistastrankapravai simpozijo prikljudenjuDalmacijei Isfe NDH nakonkapitulacijeItalije;vJ, 16.IV.) VJ, 23.[Y.1993. - Cistastranka- nedistirezultati,VL,23.IV. 1993. - Gabelica>ozakonioVedernjemlistu<,VJ, 23.IL 1994.,(Forum). - Z. XruSeti,Razgovors povjesnidarom akademikomLj. Bobanomo granicama,Zbog princiVL, 18.VI. 1994. ruke<, biti pa ne moZemo "Siroke parlamenta),VJ, - Nisunasrtljivisamopojedinci(akademikLjubo Bobano odlucislovenskog 6.X. 1994. Polemikao poloZajupov[iesneznanosti: - Strukturaiz podzemlji,Nedastivina fakultetuili rusenjemonopola(2), ND, 13.X. 1993. - Pozivna javni test,Nije nego:Nedastivina fakultetuili ru5enjemonopola,22' ttina (4), ND, 21.X. 1993. - Nije nego- Pozivna javni test,ND, 21.XI. 1993. Reakcijena tekstoveLj. Bobana: - \4ado Sakii, Fakultetbezjugovirusa,SD, 6. IX. 1993' -I. eizmi€ Profesorskakonkurencijaznanja,VL, Il . IX. 1993. - Ivan Rogi6,Nedastivina fakultetuili ruSenjemonopola,ND, 22.IX. 1993' - Istragapoturica(JuricaPavidi6- paralelnistudij),ND, 29.IX. 1993' - D. Pavlidevi6, ND, 20.X. 1993. Nisampodzemaljac, - Ivan Rogi6Ja - pa - ja varijacije,Nedastivina fakultetuili ru5enjemonopola,22. ruina (5), ND,27. X. 1993. - DragoPavlidevii,Dokumentisu komentar,ND, 17.XI. 1993'
Usputnepolemike: - NisamseprisjedaoBlaLevi1a, Stav,L4.,25.,[I. 1988' - Korektnei ostalerazine,Stav,17.,8. V. 1988. - Kad >iita" PeroKvesi6,Mladost,68.,13.- 26.VI. 1988.
28
BibliograJija ukudemika L.jube Bobanu
-Visoka Skolaintrige,GL,25.Xil. L992. - Re6iiu ovo samojednom,GL, 8. I. 1993. -ZaF;tosamobjavioStepindev >Dnevnik<,ND,5. V. 1993. yJ,22.X. 1994. - Nisamrecenzenti mudnomi je od slikovnogsadrZaja, Reakcijena tekstaveLj. Bobana: -Jakov BlaLevil, Ili me ignoriraju, ili me napadaju(intervju Dubravka Grakaliia i Davora Butkovi6a),Stav,1.3.,11.il. 1988.) - J. BlaZevid,Tokovi u Srbiji su znadajnizarcgeneftciju partije, Politika, 13.III. 1988. -Blaievil - Boban,Danas,22.III. 1988.("Zi\ak"). - D. Grakali6,Znanstvena metodaprisjeianja,Stav,L5.,8. IV. 1988. - PeroKvesi6(Ratko Rodi6?),PutovanjesaSardelidem, Mladost,65.,2.- 15.V. 1988. - D. Grakalii,Imam i kuinu adresu,Stav,18.,20.V. 1988. - PeroKvesi6,Tri slabaprstadvrsteruke,Mladost, 66-7.,23.V . - 12.VI. 1988. - GoranBabi6,Vrbe na okup,Mladost,69.,I7.VI. - 10.VII. 1988. - SlavenLetica, akademikuLj. Bobanu,Intelektualni sljedbenikAleksandraRankovi6a(Pismauredni5tvu), GL, 1.Xil. 1992. - Z. Kru5elj,Lj. Bobano genezipolemikesa dr. Tudmanom1966.u >Telegramu< i o optuZbi dr. Leticeda je >intelektualniepigonrijedii djelaAleksandraRankoviia<:>Okrivljenibranitese(Sukobi'osveta'Franje Tuclmana< ND, 6.1. 1993.
Felitoni: - AlojzijeStepinac:Nepoznatidnevnik,Danas,25.VII. 1989- 30.I. 1990. - BanovinaHrvatska,ND, 13.I. - 10.II. 1993. -Kakoje nastalahrvatsko-slovenska granicau Istri, VJ,6. - 18.VII. 1994.
Razno: - Reagiranja na "Kroniku politidkebitke<,VUS, 26.VI. 1968. - Pritisci,konfrontacije, negiranja;Razgovoris istoridarima(6), Front, 28.IV . 1972,str. 16-7. - Povodorn 400.godi5njiceHrvatsko-slovenadke seljadkebune,Politika,Beograd,10.il. 1973. - Ni povijesne istinenisu apsolutne, ND, 10.lll. t974.,str.'7. -Historijaod stvaranjado krojenja,Start,29.XI. 1986. - Netodnost u kori5ienjumojih radova,Narodnaarmija,Pismaditalaca,10.V. 1984. Reakcijena.tekstoveLj. Bobana: - Politika,Beograd,10.X. 1987.,(S.Dautovi6),Polemidkio federalizmu. - Delo,7. X. 1989.,Lj. Bobano BanoviniFlwatskoj,>Predvojnademokracija? Ah, dajteno...<, P.Potodnik. - Sporpovjesniiara, VL, 23.Y. 1981. - Narodnaarmija,Beograd,27. VI. 1985.Milutin Su5ovii,Ni jednostrano, ni iskljudivo. i),
Urednikili ilan uredni5tva: - Revolucionarniomladinskipokret u Hwatskoj 1941.-1948., Zbornik sa simpozijat Zagrebu 14.-5. X L97I.(zalednos I. Jeli6em). - NOB i socijalistidkarevolucijau Hrvatskoj 1944.godine,Zbornik radovasa skupaodrZanog povodom30. obljetniceIII. zasjedanjaZAVNOH-a, Zagreb,1976.,JAZU (zajednos D. Caliiem). - R. W. SetonWatsoni Jugoslaveni, (zaKorespondencija 1.906-194t.,lIl,Zagreb-London1976., jednos M. Gross,B. Krizman,D. Sepi6,H. SetonWatsoni C. SetonWatson).
BRANKA BOBAN - Razvoj,dilemei perspektivejugoslavenskog socijalizma,Zbornikradovaznanstvenogskupa (zajednos V. Cvjetidaniu povodu50 godinadolaskaJ. B. Tita na deloKPJ,Zagreb,1988-9. nom i ostalima). - Znanstveniskupu povodu300-teobljetnicesmrti JurjaKrilanila (1663-1983), Zbornik radovaJAZU, sv.4.,Zagreb,1983.
elan organizaciiskihodborasimpoziia: - Simpozijpovodom500.obljetniceseljadkebuneMatije Gupca,veljada1973.,Zagreb-Stubidke Toplice. -Znanstveni skup JAZU u povoduobiljeZavanja IV. i V. zasjedanja ZAVNOH-a, Zagreb, t974. - Tri stoljeia oslobodenjaSlavonijei Baranjeod Turaka,Vinkovci, 22. - 3. X. 1981. - Clan Podasnog klasidnegimskupa150.godinapostojanjaFranjevadke odboraznastvenog nazijeu Sinju,Sinj,1-3.VI. 1989. - ilan odboraJAZrJ za obiljeZavanje 50.obljetnicesmrti don FraneBuliia, Solin 1989. - Zumberaki Gorjanciu NOR-u. - Tri stolje6aBelja,KneZevo,1987. - Predsjednikorganizacijskog skupa"Zivot i djeloAnte'lntmbiea<,Zaodboraznanstvenog greb.22.- 3. XI. 1989.
Drugi o djelimaIj. Bobana: - B. Hrabak,Lj. Boban,SporazumCvetkovii-Madek, JIe, 3., 7965.,str.124-33. - S. Pe5ii,Lj. Boban,S. Pribi6evi6u opoziciji(1928-L936),N'f str. 1626-33. ,211914., - LjetopisJAZU za 1975.,knj. 79.,Zagreb,1979., (ur. akad.H. PoLar),Biografijanovihdlanova: Izvanrednidlanovi:Lj. Boban,str.270-6. -B. Petranovii,Lj. Boban,Hrvatskau arhivimaizbjegliikevlade7941-1.943., Beograd,JIC, I-4.,1986. - F. Miro5evii,Lj. Boban,Hrvatskau arhivimaizbjeglidke vlade,NP, L986.,4.;isti,CSP,1986, 1.,str.186-9. - LjetopisJAZIJ za 1987.,knj.90.,biografijanovih dlanova;redovnidlanovi:Lj. Boban,str. 426-9. - F. Miro5evii,Lj. Boban,Kontroverzeiz povijestiJugoslavije, 2.,NP, 1990.,1.,str.49-53.;isti, NP, 3-4,1990.,str. 1.95-199. - VJ, 16.3. 1.992., (iitaonica) >Hrvatskegranice. - >Moslavadki atlasLj. list<,30. IV. L992.,Stivoza udenikei profesore,U Kutini predstavljen Bobana. -P.PoLar,Kartografskainformacija,Lj. Boban,Hrvatskegranice,>GlasSlavonije.,3.IV. L992. - I. Miculinii, KnjiZarskiizlog,najtraienije >Hrvatskegranice<,NL, 7. IV. 1992'. - P. Strdi6,Sudbonosna kartografija,Lj. Boban,Hrvatskegranicel9l8-I94I, NL, 30. VIII. 1992. - H. Hranjski,Hrvatskegranice(novaknjigaakademikaLjube Bobana),SD, 10.Ul. L992- V. Mirkovi6, OZivljavanjepovijesnihtema/ Starehrvatskegranice(o predavanjuLj. Bobana o granicamau Splitu),SD, 28.Xl. 1992. - J. Antie,Prevlaka,Sutorina,Neum,Predavanje Lj. BobanauHAZU,t9.I. 1994. - G. Grgas,Granicana kanalusv.Soderika(Predavanje Lj. Bobana]uHAZU),VJ, 19.II. 1994. - B. DZebii,Knjigeo stvaranjuhrvatskedrLavel>PovijestNezavisne drZaveHrvatskePovijestHrvatske<,VJ, 13.VII. 1994. - I. Porcila,Najkradai najnespornija meda/ Sjednicaekspertneskupine,sD, 30.IX. 1994.
30
Bibliograjla
a I
ieib,
Za-
ano-
JIE,
akademika Ljube Bobana
- Z. KruSeS,Progoni Madekovaca,/ Historiografija: Akademik Ljubo Boban pripremio je Tomo Jandikovi6- HSSizmetluzapadnihsaveznikai jugoslavenskihkomunista< knjigu "Dr. je ga zatekla smrt, VL, 30.VI. 1996. kad
In Memoriam -P. Krolo, Ljubo Boban (1933-1994)Vrstan analitidar,polemidari domoljub", "Akademik str.26. SD, 11.X. 1.994., -M. Maticka,AkademikLjubo Boban, VJ, LL.X. 1994. -Radanovasuiut obiteljiBobani HAZU,YJ,Zagreb,11. X. 1994. - Z. fru5eS,Povjesnidar koji je znaobududnost,YL,Zagreb,Iz.X. 1994. - PokopanakademikLjubo Boban,dovjekiznimnaradnogpoleta,VJ, 12.X. 1994. - P. Striii, Akademik Ljubo Boban , NL, 12.X. 1994.,str. 19. - M. Matijevid-Sokol,Veliki istraZivadpovijesneistine / Sje6anjena Ljubu Bobana,Solinjani(Solin,10.V. 1933.-Zagreb,g' X' 1994.),Solinskakronika,3', na,hrvatskogpovjesnidara 15.Xr. 1994. - M.T., inspiracija<, U spomenna dr. Ljubu Bobana,SD, 10.XI. 1994.,str. 41' "Trajna - N. Budak,Povijestzasadainjost,>>Yijenac<<,Zagreb, 10.XI. L994,str.7' - M. Maticka,AkademikLjubo Boban,Matica,Zagreb,10.,1994.,str.41.. -P. Krolo, Ljubo Boban (1933-L994),Dru5tvenaistraZivanja,Zagreb,srpanj-listopad1994., 4-5.,str.559-561. - M, Maticka,Prof. dr. Ljubo Boban,RZHP; 27., t944, str. 393-5. - P. Strdii,Akademik Ljubo Boban (L933-L994), HZ, XLV ll, I994., str. 22I-5. - B. Jandri6,Akademik Ljubo Boban,eSP, 3., 1994. -T. Podrug:>DvadogaPismaizZagreba<<. - P. Strdi6,einjenicamado istine,VJ, 9. X. 1995. -M, Karlovi6,Skupu HAZIJ: Sjeianjena Ljubu Bobana,SD, 10.X. 1995.
t986, l, str. .; isti,
lasLj.
"992.
uII. 92. lobana t99A. Po994.
Kratice: CSP= dasopiszasuwemonupovijest,Zagrab dl)= Globus Zagreb ilZ= Historijs@ Beograd istorijskidasopis, JIC = Jugoslovonski Dalmacija, SPlit Nodjoljna @= 6.1il= Novilist,Rijeka povijesti,Zagreb NP= Nastava NT = NaIeteme,Zagreb ROZP = RadoviOdsjekaza povijest,Filozofskifakultet, Zagreb RIHP(RZHP)= RadoviInstituta(Zavoda)zahrvatskupovijest,Zagteb S = SlobodnaDalamcija,Split SPZ= SlavonskipovijesnilzfifriB SlavonskiBrod TEL = Telegram,Zagreb @F Vjesnit, zagreb Q/= Vcdernjilist,Zagrcb @$.= Vjcsniku srijedu,Zagreb ZgtS ={fifrTlgistorijskog institutaSlavonijo,SlavonskiBrod
31.
Luro MaRcBrrc
O sjeverozapadnoj granici Hrvatskeprema Istri u doba hrvatskihnarodnihvladara Autor nastoji odrediti toinu granicu Hwatske prema Isti. Slaie se s vetinom autora da se granica pruiala do Plominskog zaljeva, ali drugaiije je odreduje u planinskom dijelu: dok se do sada uglavnom smatralo da je granica bila na uiki i Snjeiniku, autorpoknzuje da se.hwatski teitoij pruZao i na dijelu Ci1arije, zahvataiuti i danainjo naselja Mune i Ze.jane.
1. U doba hrvatskih narodnih vladara Hrvatska je obuhvadalauz more podrudje do Plominskogzaljeva,dok je njezina granica prema sjevernojIstri tekla duZ planina. O tome nas sredinom X. stoljeia vrlo pouzdano obavje5tavaanonimni nastavljad Konstantina Porfirogeneta u radu De administrando imperio. On kaLe da se Hrvatska >proteZeu primorju do istarskih granica odnosno (do granica) grada Labina, a u planinskom dijelu leZi donekle preko provincije Istre<1 Uz obalu ovaj je opis po nasem miSljenjuposvejasan: do granice grada Labina, ali ne ukljuduju6i i labinski distrikt'- dakle, do Plominskogzaljeva.
F. tladki,Documcntahistoriacchroaticac pcriodumantiquamillustrantia(: pu..;, tunumcnta spcctantiahistoriamSlavorumMcridionalium(= MSHSM), Yil,Zagrcht lt)77,406;Gy. Moravcsik-R.J. Jcnkins,constantincPorhyrogcnitus, Dc administrando impcrioI, Budapcst1949,144-146. Ali, vc6inapovjcsnikasmatrada tc rijcdianonimnogautoratrcbatumadititako da Hrvatskaobuhva6a labinskidistrikti da sc prcma tomc protcZcdo rijekc RaIc. Tako vci E. Diimmlcr, Ubcr dic riltcstc Gcschichtcdcr Slawcnin Dalmaticn,Sitzungsbcrichte dcr Phil.-histClassedcr kais.Akad dcr Wisscnschaftcn, XX, 1tt56,372kaic da sc Hrvatskaprotczala>vonAlbonaodcr clcmFlusscArsa (...)., a nakon njcgaslidnood nalih V. Klaii, PovijcstHrvata,Srbai Slovcnaca, zagrcb 1921,20;F. Sisii, PovijcstHrvatau vrijcmcnarodnihvladara,Zagrcb 7925,654; isti,dlanakHrvati,Narodnaenciklopedija srpsko-hrvatsko-slovcnadka, Zagrcb1925,1,845; S.Srkulj,Hrvatskapovijcstu devetnacst karita, zagrcb 1937, 22,32; L. Kati6,PrcglcdpovijcstiHrvata,zagrcb 1938,18;M. Rojni6u Isrorijinaroda Jugoslavijc I, Bcogradi 953,zcmljovidizmcdustr. 208i209,i u dlankuIstra,Enciklopedija Jugoslavijc 4, 1960,kartana str.44;N. Klaii, Historijskiatlasza niZcrazrecle srcclnjihSkola,Zagreb1954,zemljovidi 15,16;ista,PovijcstHrvatau ranomsrednjcmvijeku,Zagrcb 1971,288;V. Bratulii, o vremcnskom kontinuitetunascljenosti Slavenau srednjojIstri, >Jadranski zbornik
LUJO MARGETIC
Manje je jasan opis granice duZ sjeverozapadnogaplaninskog dijela Istre. Autori, koji su dotakli to pitanje, obidno se prilidno nejasno izraLavaiu,ali se u novije vrijeme uglavnom misli da su Udka i SnjeZnikbili krajnji sjeverozapadnimeda5ipolitidke Hrvatske u X. stoliecu.t U radu pisanom 1976.godine koji je zbog stanovitih okolnosti tiskan tek 1990.,uzeli smo u obzir doslovnerijedi upravo citiranog odlomka i njihovu razmjerno jasnu poruku. Naime, ako Hrvatska >donekle leZi preko pokrajine Istre<<, onda to ne moZe znaditi drugo nego da je u sjevernoj Istri granica Hrvatske tekla neStovi5e u kopno (u protivnome Hrvatska ne bi >nadlegla" nad Istru, nego bi se nalazlla sjeveroistodnood Istre) i ustvrdili da se taj tekst treba >tumadili tako da je hwatska granica tekla vrhovima Udke izahva1aladio Ci6arije, obuhva6ajuii podrudja danaSnjihnaseljaMune i Zejane pa je tako doista (...) natkriljavalaIstru sa sjeverozapadne Strane<.4Ovu smo tezu samo dotakli, jer smo u tome radu Svu svoju pozorntst usmjerili na podrobno dokazivanjelapidarno izneseneBaradine tvrdnje da je Hrvatskoj oteto podrudje od Rjedine do Plominskog zaljevaoko 1116,a ne sredinom Sezdesetgodina XI. stoljeia, kako se to dosad tvrdilo u znanosti. Problemu granice prema sjeveroistodnojIstri posve6ujemoovaj rad. 2. Svakako treba krenuti od dragocjenih obavijestiarapskoggeografa Edrizija, koji sredinom XII. stolje6a pi5e da je >Lovran velik i napuden napredan grad koji ima brodove i zaposlenobrodogradili5te.To je zadnji obalni akvilejski grad. Na istodnoj granici ovoga podru(janalaze se mnoge planine i puste ravnice.Na akvilejskezemlie, o kojima smo raspravljali, slijede zemlje Hrvatske (...).. U drugom odlomku Edrizi govori o Ilrvatskoj: >Lovran (...) je zaclnjigrad Akvileje (...). od grada Lovrana do grada Bakra ima 10 grad. On je prvi medu zemljama I-Irvatskekoje se duZ milja. Bakar je lijep i naselj_en obale nazivaju Dalmacija<.' Flauptmann je tvrdio daiztoga slijedi da se akvilejski posjed sredinom XII. stolje6a s juga protezao do Lovrana, ali da nije obuhva6aopodrudje sjevernije od toga gracla.Na toj distinkciji izgradioje Huptmann svoju dosta zamrsenu teoriju po kojoj je podrudje sjeverno od Lovrana preko k6eri Ulrika II., udatoj zaKonradaizku& Dachau, preilo na tog velika5a,a od njega kasnije na markgrofa Bertolda IV. iz ku6e Andcchs, od ovoga na Otona VII. pa Otona VIII. Andechs. Zadnji je Andechsovac, Bcrtold darovao to podrudje sredinom XIL stoljeda akvilejskoj patrijarSiji, koja je tako tek u to vrijeme stekla cjelokupno podrudje od Plominskogzalieva do Rjedine. Kamen temeljac na kojem se osniva ova vrlo zamrSenaHauptmannova teorija jest upravo E
I
l (
S
c
I
V
t i d.,Lj. I lauptmannu Erldutcrungcnitd, 3fi0, cictirIstrianadi StoriaPatria(= Atti), Parcnzo1896,436 Zagrcb1952,13.M. Sui6,GraniccLiburnijckroz stoljcia, feudalizam, Hrvatskivlasteoski M. Baracla, I{rvatska(.") opct Porfirogcncta da >u Konstantina InstitutaJAZIJ lZat)r:uI1,1955,290k:.ic Il.aclovi ct Adritica prachistorica podinjcrijckom Ra5om(...).Mcdutim,po M. Suid,LiburniaTarsaticcnsis, 4 hrvatskcgraniccpodinjupo KonstantinuPorfirogcnctu>odgradaAlbuna antiqua,Zagrcb 1970.,71 (Labina)( .), a samLabinsasvojimtcritorijcmostdc u sastawIstrc< 3 4 5
v, ji
Je 7 n(
n. dj. (bilj.1),17;Bratutii,n. dj. (bilj 1), 17 Npr. Bcrto5a, L. Margctii, RijckaVinodolIstra,Rijcka 1990,55. S. qut,ie, L'Italia dcscrittancl libro dcl re Ruggcrocompilatoda Edrisi,Testoarabopubblicatocon Roma 1883,>Rad<85,1887,234 vcrsioncc notc da M Amari c C. Schiaparclli,
,7
O s.jeverczapudnoj
. 1
Hrvalske prema Istri u dobu hruutskih narotJnih vladaru
Margctii,n. dj. (hilj.4.),40-50 B. Grafcnaucr,Vpraianjchrvatskokrajinov Kvarncru,Zgocrovinski dasopis(=zc) xII-xrII, r9551956.259.
51 _t.
I
LUJO MARGETIE
kvo tumadenjenije mogu6e.Darovnicai2 1102.godinespominjePinquent(Buzet), Cholm (Hum), Baniol (notiun;, Vrane,Letaj,castrumsanctiMartini' Josilach(KoSljak)i Cortatba(Belajili Brdo kod eepi6a),dakle,poslijeBuzetanavodiHum, Boblizinijedno od drugoga tjun, vranju i Letaj, tj. mjestakoja se nalazeu neposrednoj Lovran.Prema tome, Ulrik III. nije ia je vrane sasvimtiguino Vranja, a nikako ,uojo- darovnicomo{nOZ. godineobuhvationiti jednomjestona podrudjuod Plominskog zaljevadohvrana. bakle, ta darovnicanije usmjerilapovijesnirarvoi toga podrudj-aprl-u Akvileji zarazlikuod podrudjasjevernood l-ovrana,koje bi, navodno, doZivjelodrugadijusudbinu. Sreoinomxtr. stoije6analazilase,dakle,obalaod Plominskogzaljevado Rjedine dio u vlasti akvilejskojpatrijarha.Kako je doslodo toga da je Hrvatskaizgubilataj svogateritorija? istodnihslavenskihpodrudja \emadko je carstvove6odavnoplaniraloosvajanje penetracijana hrvatskaposamo zanima od Baltikado Jadrana.ovdje nas,dakako, ispraviod 14.lipsaduvanoj izvorno u vide drudja.Njemadkepretenzijenajoditijese car Oton njemadki sastaviti dao patrijarsije god.kojule u priiog akvilejske nla SOO. III. U njoi izmeduostalogastoji (...) confirmareatquelargiri dignaremurpel (...) sanctaeAquilegensisaecclesiae quos (...) Carolusimperator(..') ei per hoc nostrumpr"""ptu. sexepiscopatus alium (.'.) tinenConcordiesem; videlicet (..) unum suum concesJitpreceptum essenoscitur, constitutus Histriae novam sem,tertium illum qui apud Civitatem Tarsaticensem.E sextum Petenensem, quintum quartumvero Ruginensern, (...)udostojili smose(t1.carbton III.) potvrdilii podijelilisvetojakvilejskojcrkvi priviovim na5imprivilegijemSestbiskupija,kojejoj je car Karlo podijeliosvojim da je zna se koju za onu treiu Altinu, u drugu Iegijem,i to-jednuu concordiji, o*buunu u Novigraduu Istri, detvrtuu Rovinju,petuu Piinu, Sestuu Tarsatici. originalna ispravaduvaseu kaptolskomarhivuu Udinama.oton III. pozivaseu njoj ni ispravukarla Velikog, zapravona krivotvorinuiz drugepoloviceX. stoljeda' jos postojalani piU oouaizdavanjaOtonovaprivitigila akvilejskompatrijarhunije Po jo5 a manjebiskupijaTarsaticensis' ni rovinjskabiskupija,e 6anska,ni novigiadska, bi Iz toga Leichtu IgI1,6 i d. biskupija... tinensisnije Utinensis,nego Altinensis. crnjegove slijediloda je Oton III. potvrdioakvilejskompatrijarhuprogram-Sirenja kvenevlastina Stetupafrijarhau Gradu,daklezapravona StetuMletaka,i na Stetu Dakakoda >prijateljHrvatske,koja se u to OoUaprotezalado Plominskogzaljeva. za tezudaje oton poteskoia stvo
996' MonumcntagcrmaniaeHistorica,Dipl. II, 626-627,24'V1 u: L. Margctid,Histricact Adriatica,Triestc1983,113-144' Poclrobnosti
52
O s.ieverozcpadnoj Sronici Hrvatske premu Istri u doba hryutskih nttrodnih vladara
zapadno od nje do Plominske drage bila u to doba nesumnjivo u hrvatskoj drLavi. Ispravaotona III. sadrZi zapravopolitidki program carstva koje je na taj nadin odobrio akvilejskoj patrijariiji Sirenjeprema krajevima koji su u to doba bili doduie izvan patrijarhoverealne vlasti ali koji su mu bili tako re6i >nadohvatruke<. Medutim, ono Stoje za nas najvaZnije,to je okolnost da je Tarsatica prema tome jos 996. godine sigurno bila gradii lokalna znatenja. Nemogude je da je u to doba grad rarsatica potpuno propao i da je Oton III. mislio na dana5njiTrsat, jer je Trsat jo$ stoljeiima bio beznadajnagranidarska utvrda sa svega nekoliko ku6a u neposredoj blizini i s nekoliko omanjih sela koja su se nalazila na razmjerno vrlo malom podrudju sto je pripadalo toj utvrdi. Dovoljno je usporediti visinu bira, osnovne obvezevinodolskih op6ina u Trsatu, Grobniku i Bakru da se vidi razhka u ekonomskoi snazi tih opdina joSu XVI. stoljeiu: T r s a t. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6. .0. .l .i b . .a. .r ar ' ) Grobnik 1000 libara" 2 B a k a r . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .l.i.b. .a6r0a0 r
vijest o potvrdi >biskupije< u Tarsatici 996. godine dokazuje da je u to doba taj grad jo5 uvijek bio prilidno zna(ajan i da je odito jo5 uvijek imao distrikr izmedu distrikta Lovrana i Bakra te da je imao vjerojatno pribliZno onaj isti zna(aj koji je imao po vijestima Ravenskoganonima (>Liburnia Tarsaticensisn)i po vijestima franadkog ljetopisca koji ga naziva civitas. upravo zato gaje i ukljudio oton III. u privilegij ii 996.godine. Ali, zaStose istodnofranadkicar upravo 966. godine bavio planom o osnivanju biskupije u Tarsatici i otkrio svojeosvajadkenamjere prema Istri i istodno od Udke? Ne bi smielo biti sumnje.da je rijed o sloZenoj politidkoj situaciji do koje je doilo na Balkanu gdje je mo6ni bizantski car Bazilije II. spremao na obradun s jakim neustraSivim i opasnim makedonskim vladarom Samuilom. U toj teskoj borbi Bazilije II. nasaoje podrsku u Mlecima, u vladajuiim krugovima oko obitelji orseolo, dok je u Hrvatskoj do5lo do borbe za prijestolje izmedu probizantskih i prosamuilovih dlanova kraljevske obitelji. Mleci su se u to doba uspjeli uz suglasnostBizantaudvrstiti na sjevernodalmatinskimotocima Krku, Cresu i Rabu pa su Oton III. i akvilejski patrijarh s mnogo razlogamogli predmnijevati da je doslo vrijeme da se njihova vlast proSiri na istok na Stetu hrvatske drLave.Ipak, pobjed aBazilija IL nad Samuilom siduvala je jos neko vrijeme status quo na sjevernom Jadranu tako da je biskupija u Tarsatici ovisna o akvilejskom patrijarhu ostala samo mrtvo slovo na papiru.r3 Dakle Tarsatica je postojala jos krajem X. stolje6a,jer je inade ne bi suvremeni izvor spomenuo u tako vaZnom kontekstu. Do ostvarivanjanjemadkih planova do$lo je tek mnogo kasnije. l0
D. KIcn, Urbar i popisprihodaTrsata(1524-1601), VjcsnikHistorijskiharhivau Rijcci i Perzinu, sv, xvl'1971.30.32
il
L Margctii, Grobnidkiurbari,Opatija1995.
12 t3
E. Laszovski, Urbar vinodolskihimanjaknezovaZrinskih,Vjcsnikkr hrv.-slav.-clalm Zcmaljskogarhiva,XVII, 1915,ti9 Podrobnosti u: L. Margctii, n dj. (bilj.9),217-254.
53
-L
LUJO MARGETIC
Prema na5im ra5dlambama,koje smo izvr5ili na drugom mjestu,ionakon smrti hrvatsko-ugarskogkralja Kolomana 1116. godine i dolaskom na prijestolje njegova mladog sina Stjepana,njemadki car Henrik V., bizantski car Aleksije i Mleci smatrali su da je do5ao pogodan trenutak zanapad na hrvatsko-ugarskudrZavnu zajednicu. Medutim, ona je pruZila neodekivanoZestokotpor tako da je do5lo tek do razmjerno manjih pomicanja granica,medu ostalim i do pomaka granica od Plominskogzalieva na Rjedinu. Upravo u to doba dolazi do naglog uspona Devinaca koji od beznadajnih ministerijala akvilejskogpatrijarha postaju u prvoj polovici XIL st. ugledni velika5i. Njihova vlast na podrudju od Plominskogzalieva do Rijeke moZe se najednostavnije objasniti time Sto su oni te krajeve osvojili, svakakouz pristanak i dak inicijativu cara Henrika V. i akvilejskog patrijarha. Hrvatska je bila prinudena da se povuce preko Rjedine. 3. Tek sada moZemo obratiti na5u pozornost na cjelokupni problem zapadne hrvatske granice od Plominskogzaljevaprema sjeveru,ukljudujuii i dosad nedovoljno istraZenopitanje o prostiranju hrvatskog teritorija koje je u svom planinskom dijelu >leZaoNovigrada< (: Podgrada),Zejana i Muna s druge strane. Evo samo nekoliko primjera zaKranjsku i Istru.
U sjeveroistodnoji sj,evernojIstri bit 6e dovoljno upozoriti na bogatu darovnicu Henrika IV." (1064.) Urliku Orlamtinde (Buzet, Lupoglav, Boljun, Belaj, Letaj, Sv' Martin pri Posrtu blizu Belaja, Rod, Brest, Vranja i oporuku Ulrika llI. iz 1102."' kojom daruje akvilejskoj patrijarsiji uz ostalo Buzet,I-Ium, Boljun, Vranju, Letaj, Sv. Martn, Kozljak, i Belaj. Potpuno je drukdija situacija s podrudjem od Plominskogzalieva do Gotnika prema sjeveru i od Gotnika prema zapadu na Sirokom pojasu pribliZno izmedu Ci6arije (prema sjeveru na potezu Lani56e-Brest,Zejane-Podgorje, Rupa-Obrov i Ilirska Bistrica-Prem) i SnjeZnika. ra Margcti6, n. dj. (bilj.4.),57-62. 1s F.Kos,GraclivozazgodovinoSlovcnccvvsrcdnjcmvcku(=Gradivo),Drugaknjiga,Ljubljana1906, 234,br 304,(29.IX t't95) '6 Vidi npr.GradivoIII, 13,br. 17(10.IV. 1004);20br.28 (22.V. 1011). 17 Gradivo111,72,br.105 (11 I. 1040). 18 Graclivo (18.X. 105ti). 111,125,br.201 1e Cra
Hrvatske
Lstri u doba hwatskih narodnih vlarJara
Prije svegaza cjelokupno to podrudje nema u XII. stoljeiu nijedne vijesti! Stara utvrda uz danasnji Golac, srednjovjekovniKarsplrg, prvi puta je spomenuta tek1249- god. Te su ga godine goridki grofovi zaloLllianlf"lsfna svom trgovistu koje se nalaze prema goridkoj grofoviji na rijeci po imenu Uncu (in suo fbro versuscomitatum Goritiensem ad fluvrum cognomento Vneze). uz to se napominje da u SenoZe6utreba pla6ati dvije ma1k9na ime nekog posjeda.Iz godine 1234.postoji vijesr da prem drZi neki Henrik, ujak Odoskalka iz obitelji Devin-Momjan.27 t",u mnogo.kasnije* sagradenaie pii cerovlju nova utvrda >casrrumnovum apud ^ cerolach<' (danasnji Podgrad). ona je postarasredistenovigradskegospostije. Gotidki ministerijal vinter dobio je 1255.godine feud Goinik (oto o k- ,j"u"ro_ istodno od Rupe). odito je vinter tek tada sagradio tu utvrdu, koja je nu oui- podrudjima kasnije odigrala vrlo vaZnuulogu. Naime, vei nakon nekoiiko godina mora_ o je akvilejskom patrijarhu priznati da Gotnik leli naakvilejskom teritoliju i obeiati da 6e, prema tome, poru5iti Gotnik, dim to patrijarh od nieea zatralj.3o Tek od I264. godinc pgj3yrjuj: se Raspoi,3ra mirnica u nupi r2gg.godine.32 Riieka se javlja po prvi put tek 1281.', a vijesti o Kastvu, veprincu i Mosdenicama nema prije XIV. stolje6a! Nije li znakovito, da se Raspor, Novigrad = podgrad i Gotnik pojavljuju tek u drugoj polovici XIII. stolje6a,u vrijeme kada su odito irebali posluZitidvrstojintegraciji ovih krajeva u goridke, devinske i akvilejske posjede? zato je razumljivo di se mitnica u Rupi pojavljuje tek 1288.godine i da nekiko u to vrijeme Rijeka postaje trgovadko-pomorskosrediStekakva takva znataja. PosvemasniuSutnjuvrela o ovim krajevima u XII. stolje6umoZe se razumjeti. oni su tek oko 1116.godine oteti Hrvatskoj pa je viie nego vleroiatno da je to podrudje dulje vremena bilo organizirano kao neka vrsta pogranidnezone, krajine, u kojoj nije bilo mj esta za rurt iianie gospodarstva.
25 26
2'1 28 29
M Kos,Urbarij Slovcnskega primorja(= Urbarij),Drugi rJcl,Ljubljana,4l Urbarji,41. Gradivo.V,149,br.277(1217 god). prcmaKosu n. dj. (bilj. 24) 43-44.Rijcdjc o trgovistuplanina. Takovc6Huptmann, n dj. (bilj.2),351. Urbariji,50 Po Kosu,n. clj.(hilj. 24),40:oko 1270. V.Joppi,Documcnti Goriziani,ArchcografoTricstinoXl, 1gtj6,50,br.45 (1g ilr.12g1),52,br46(21.
rrr.l2r,ll). 30 31 32 33
Urbarij,5l-52 Jcrppi,n. dj. (bilj.29) 31,br. 35 (2(\.ril. 1264). Urbarij,42 O tomc Margctii, n. dj. (bilj.4),35.36.
55
LUJO MARGETIC
4. Ovdje valja nadodati jo5 neke ra5dlanbekoje 6e, nadamo se, unaprijediti na5e spoznale. Prije svega,glasom isprave od 8. prosinca 1219.godine3aakvilejski patrijarh Rajmund, >Istrie atque Carniola marchio< pi5e svim gradonadelnicima,konzulima, rektorima, gastaldimai dekanima >Istrie et Sclavonieradi istraZivanja,nametanja i istjerivanja prava i potraZivanjana5ih i akviIejske crkve u Istri i Slavoniji< (ad inquirendum et imponendum et exigendumjura et rationes nostras et ecclesieaquilegensisin Istria et Sclavonia). Kamo je bio upuien pulski arcidakon? Pod Istrom treba odito razumjeti podrudja koja leZe zapadno od Udke i juZno od Ci6_arije.Pod pojam Slavonije ne ulazi Kranjska jer bi inade ona bila izridito navedena." Patrijarh nazivasebemarkgrofom Istre i Kranjske, ali on upu6uje svogapredstavnika samo u Istru i Slavoniju. A kada 1287.godine, u ratu Mletaka protiv akvilejskogpatrijarha ovome pomaZu goridki grof >et omnes fautores domini patriarchae et domini comites de Istria et de Sclavonia,,,ne dini se nimalo vjerojatnim da bi se ovdje naziv Sclavoniaodnosio samo na istodnu istarsku obalu. Kada pak patrijarhovi izaslanici 1366.godine prigovaraju Hugu Devinskom Stoje 7. veljade iste godine priznao vazalnu ovisnost o austrijskim vojvodama Albrechtu i Leopoldu, oni istidu da je on morao postupiti kao i njegovi pretci i primiti u feud od Duyni et castrum Prem (...) et totum quod habet in Merania akvilejske crkve c_astrum sive in Croatica.'"' Hauptmann upozorava na to da se iz toga vidi da su >Devinska gospoda strogo razlikovala njihove gospo5tijena i$tarskom Krasu (Duino, Prem, SenoZe6e)od Rijeke, Kastva, Veprinca i Mo5ienice (naime) njihova posjeda >u Meranu ili I-Irvatskoj< (razmaknuto po Hauptmannu).'" Ne vidimo razloga za5to bismo >Meran ili Ifwatsku<za sveono 5to drZi u Meranu ili Hrvatskoj<. Za5to bi akvilejski patrijarh odustao od prisegapodloZnosti Devinaca i za Gotnik? Znamo da je u povodu gradnje Gotnika intervenirao 1258. godine akvilejski patrijarh i zahtijevao od goridkog ministerijala Vintera da prizna da je gotnidko podrudje akvilejski teritorij, a goridki su grofovi 1367. godine isticali da su Devinska gospoda prisvojila Gotnik sa sudstvom, odvjetni5tvom i desetinama." Moglo bi se eventualno tvrditi daje akvilejski patrijarh u svojem prigovoru u 1366.godine ukljudio u gospo5tiju Prem i Gotnik, ali to se dini manje vjerojatnim. Naime, joS mnogo kasnije, godine 1466. car Fridrih III. stekaoje Gotnik odvojeno od ostalih devinsko-
34
P Kandlcr, Codicc Diplomatico Istriano, vol. sccondo,Trcnto 1986,687 br. 3U9.
35
Vidi raldlambu u: Hauptmann, n. dj. (bilj. 2), 38 i d.
3(r
Za ugovor od 7 1I.1366 vidi R. Pichlcr, Il castellodi Duino, Mcmoric, Tricstc 1882,196,a za prosvjed akvilcjskog patrijarha J. Bianchi, Thesaurus ccclcsiacAquilcjcnsis, op s sacculi XIV, Udinc 1847,358, br.1246. Vidi i F. Kos, Iz razgovora dcvinskih gospodov, Rasprave I, Ljubljana 1923,116-117.
3'1
H a u p t m a n n , n . d j . ( b i l j . 2 ) 3 U 1 ,b i l . 1 .
3tt
Urbarii.5l-52
56
O s.ieverozupadnoj Srunici Hnatske prema Lstri u tJoba hnatskih
nurodnih vlstlara
walseeovskihposjeda. Tek nekoliko godina kasnije, 1472. godine. kupio je Fridrih III. od Rajnprehta WalseeSenoZeiei prcm.'n Ovome treba pridodati joS ne5to. Krdki knezovi Stjepan i Ivan vratili su 1365.godine Devinskoj gospodi Rijeku, nakon 5to je ona bila u posjedu obitelji pribliZno od 133-5.godine. Rijeka je blla zaloLenaocu spomenutebra6e,knezu Bartolu.lz razloga o kojima smo na drugome mjestu podrobnije raspravljali, stjepan i Ivan doili su 1. travnja 1365.godine svedanovratili Rijeku, uspostaviliprijateljske odnose s Devincima i tom prigodom uz ostalo obeiali >za sebe i svoje nasljednike gospodinu Hugu (...) da nede utvrdu po imenu Gotnik sa svim njezinim pravima i pripatcima nikada od njega traZiti niti zahtijevati niti to udiniti preko trcie osoben.a0 ova odredba iznenaduje jer se ni prije 1365.godine ni kasnije ne pojavljuje nikakav zahtjev sa strane. Krdki knezovi nisu zatraLili Gotnik. Ne spominje se nikakvo pravo bilo koga iz I{rvatske na tu utvrdu . za#oje, dakle, uop6e unesenata neobidna i na prvi pogled, reklo bi se,nepotrebna obvezaKrdkih knezova?Naseje misljenje da su se Devinska gospodabojala da ne bi Krdki knezovi u pogodnom trenutku istakli da je Gotnik neko6 pripadao Hrvatskoj i da su Devinci doili do njega otimadinom u ratu, koja kasnije nije bila nikad pravno priznata nikakvim ugovorom, ni medunarodnopravnim ni privatnim. Devinska gospoda upotrijebili su prigodu vra6anja Rijeke da se usput osiguraju od zahtjeva koje bi Krdki knezovi mogli podignuti. NaZalost, nema drugih neizravnih indicija, koje bi upudivali na to da je u Siroki pojas teritorija izmedu sjeveroistodneIstre i jugoistodne Kranjske, koji nije pripadao ni u Istru ni u Kranjsku, nego Ilrvatskoj u doba narodnihvladara ulazila i cijela, ili bar velik dio, ra5porskegospostije,osobito predio oko Muna ilejana.Ali, ako uzmemo u obzir da jc taj teritorij bio u vlasti gordkih grofova i da su oni i taj teritorij nedvojbeno drZali od akvilejskogpatrijarha, mislimo da dvojbi takore6i nema mjesta. Prema tome, po svemu se dini da se vijest iz diela >De administrando imperio<, po kojoj >Hrvatska u planinskom dijelu leZi donekle preko provincije Istre< treba tumaditi tako da je Hrvatska u doba narodnih vladara obuhvaiala ne samo podrudje od Plominskog zaljevaduZ istodneistarskeobale, nego i razmjerno Siroki pojas od Ciiarije na sjcver. To podrudje Hrvatska je izgubila oko 1116. godine, tj. u isto vrijeme kada ie nestalo njczina suverenitetanad Krkom i Cresom povodom istovremene akcije mletadkog duZda. cjelokupno to podrudje ostalo je neobidno dugo gospodarski slabo iskoriSteno kao Siri granidarski teritorij. Akvilejski je partijarh imao nad tim teritorijcm >pravo< (utemeljeno na osvajanju) koje je on prenio na pulskog biskupa, goridke grofbve i devinsku gospodu.Nitko od njih nije imao nedvojbeno pravo, pa je izmedu svih tih faktora dolazilo do nejasnih i proturijednih odnosa. Zanimljiv je dalji tijek dogadaja. Hugo vI., kojem su Krdki knezovi vratili 1365. Rijeku, sastavioie24.lipnja 1374.oporuku u kojojje, izmedu ostalog,ostavio Rijeku i Kastav Jurju weissenecku, spomenutom u ispravi i27365. godine. AIi, vei idu6e godinc Hugo se ponovo oZenio,jer je u meduvremenu umrla Ana Walsee, s kojom nije imao djece. U drugom braku imao je detvero djece, od toga dva sina, Ramperta i Hugolina. Zbog toga je sastavionovu oporuku 30. kolovoza 1385.kojom je, uz osta-
N. dj.,47. 40
T Snridiklas,Diplomatidki zbornik kraljcvine Hrvatskc, Dalmacijc i Slavonijc XlIl,Zagrcb
1915,428
5l
LUJO MARGETIC
lo, odredio da njegovi Surjacipo prvoj Zeni, Rudolf, Rampert i Fridrik Walsee budu, u sludaju njegove smrti, skrbnici njegovoj malodobnoj djeci i da, u sludaju smrti te djece prije postizanja punoljetnosti, njegovo nasljedstvoprelazi na spomenute Surjake. Dopunom oporuci (kodicilom) od 11. rujna 1390.,Hugo je za skrbnika odredio samo Rudolfa Walseea - i ubrzo nakon toga umro, pa je 23. rujna 1391.Albert IV. Habsburg, otac budu6eg ugarsko-hrvatskogkralja Alberta (1438.-1439.),kao senior svojih vazala Devinaca, odobrio da maloljetni Rampert i Hugolino preuzmu nasljedstvo. Ali, ubrzo umire Rampert, a prije 1399.i Hugolino. Time se ugasila mu5ka loza Devinaca. Ostale su dodu5ejo5 i dvije kierke Huga VL, ali one, dakako, nisu imale pravo na nasljedivanjegolemih zemlji5nih posjeda,vei samo na miraz u novcu. Feudalni posjedi Devinaca, dakle i Rijeka, trebali su se vratiti feudalnom senioru. Devinci su sve do 1366.god. priznavaliza svogaseniora akvilejskogpatrijarha, a ondaje Hugo VI. pogazio svoju vazalnu zakletvu i pre5ao novom senioru, Habsburzima. To gaZ,enjezakletve bilo je, bez ikakve sumnje, protivno nadelimafeudalnog prava pa je, zapravo ve6 time, Hugo VL, a s njime i Devinski grofovi, izgubio pravo na svoje feudalne posjede. Albert IV. Habsburg nije ni smio ni mogao olako pre6i preko te okolnosti, jer bi takvo nepo5tivanjefeudalnog poretka moglo lako biti upotrebljeno i protiv njega. Albert IV. Habsburg udinio je Stoje mogao. On je 10. listopada 1399. godine odobrio svom dvorjaninu Rudolfu Walseeu da se moZe sluZiti devinkim grbom - ali jedno je sluZiti se tim grbom, a drugo je imati pravo na devinske posjede. Najjednostavnije bi bilo da je Albert IV., kao novi senior, ustvrdio da je obitelj Devinaca izumrla, da su njihovi posjedi postali vakantni, vratili se senioru tj. njemu, i da ih je onda dodijelio Walseeovcima.Ali, odito je Albert IV. vrlo dobro znao da bi u tom sludajumogao akvilejski patrijarh podiii prigovor da Albert IV. nije nadleLanza clodjelu devinskih posjeda - a upravo 1399.-400.patrijarh je bio u dobrim odnosima s Mlecima, >prirodnim neprijateljem< Habsburgovaca,pa bi sve to moglo zavr5iti, ako ni5ta drugo, a ono barem neugodnom blamaZomI-Iabsburga.Kako oporuka Huga VI. - ako su Rijeka, Kastav itd. bili u feudalnom vlasni5tvuDevinaca - nije imala nikakve vrijednosti, Walseeovcimanije preostalo drugo nego da se posluZetvrdnjom da im ie pulski biskup, kao feudalni gospodar Rijeke, Kastva itd. koje je on, pulski biskup, navodno dobio od akvilejskog patrijarha, prenio feudalno vlasni5tvo nad ovim na5im krajevima. Doista bi moglo biti da je joS Rudolf Walsee obe6aopulskom biskupu da 6e prigodom svakepromjene nositelja biskupskedastiu Puli podastiti novog biskupa jednim konjem, dva lovadka psa i jednim jastrebom, ali ni o prijenosu feudalnih prava nad Rijekom, Kastvom itd. od akvilejskog patrijarha na pulskog biskupa ni od ovoga na Walseeovce,nema nikakva traga. Poku5aj Walseeovacada Iegitimiraju svoje pravo nad Rijekom, Kastvom itd. preko navodne dodjele od strane pulskog biskupa, utoliko je dodatno neuvjerljiv Sto on pretpostavlja da je pulski biskup odredio oporudno raspolaganje imovinom Huga., a ni o tome nema nikakvih vijesti. MoZda je pri tome zanimljivije to, Sto ne samo Walseeovci, nego ni Devinci ni akvilejski patrijarh, nisu nikad ni pokuSali utemeljeno dokazivati bilo kakvo njihovo pravo na ove krajeve. Rijed je o otimadini hrvatskoga drZavnogteritorija do koje je do5lo u povodu rata 111.6.godine, o demu je ve6 bilo rijedi. Devinci su bili faktidki gospodari tzv. Meranije od 1116. godine nadalje, pa se moZe re6i da je dugotrajni posjed teritorija druge drZaveopravdao njihovo uvjerenje da su vlasnici Rijeke, i Hu-
'
,' O sjeverozapadnojgranici Hrvatske prema Istri u doba hrvatskih narod.nih vlad.ara
govuoporuku - ali u tom sluda,judevinskovlasni5tvonije imalo feudalni karakter,pa je pokusajwalseeovacada preko pulskog biskupa daju legitimitet wojem drZanju Rijekeprije slabironegojadaopravnu poziciju walseeovaca.Temelj vlasniswaDevinacai walseeovacabila je dakle agresijana Flrvatskuu politidkom,a okupacijaMeranijeu pravnomi politidkom smislu.
Summary
The north-westbrnborder of Croatia with Istria at the time of Croatiannationalrulersin the Middle Ases The author attemptsto {etbrmine the exactposition of the border betweenCroatia and Istria. He agrdeswith most authorsthat it stretchedright down to Plomin Bay, but definesit differently in the mountain region.To date it wasusuallythought that the border ran along Mts udka and SnjeZnik,but the author showsthat Croatian territory alsostretchedto partsof Mt ei6arija, includingtoday'svillagesof Mune and Zejane.
59
NpvBN Buoer
Kako je hrvatskirob mogaopostati mletadkipatricij ili neke vijesti o ranim hrvatsko-mletadkim trgovadkimi drugim vezama(11.-13. st.) Koistedi seiednom zbirkom mletaikih izvora, autor upozorava na prve vijesti o mletaikoj trgovini na istoinoj jadranskoj obali, kao i na podatke o stanovnicima dalmatinskih gradova u veneciji u 12. i 13. st.,pogotovo one koji su uili u vazne mletaike rodove.Najzanimljiviji supodaci koji govore o Hrvatu Dobromiru, oslobodenom robu Petra Staniaija (staniera), te o njegovim potomcima. Autor dolazi do zaktjuika da je paticijski rod staniera u 13. st.sastavljenpreteino od Dobromirovih potomaka.
DosadasnjaistraZivanjahrvatsko-mletadkihvezaod prvih dodira u 9. st. pa do u 13. st. u hrvatskoj su se historiografiji temeljila uglavnom na gradi objavljenoj u domaiim zbirkama izvora. PaLnjaje zbogtogabila usmjerena ponajprije na politidku povijest, odnosno na pitanje mletadke vlasti nad dalmatinskim gradovima, kao i na hrvatsko-
na hrvatske krajeve i ljude iziskivalo bi da se dotidni dokumenti tiskaju u cijelosti ili u izvodima, Sto ovoga puta, zbog ogranidenostiprostora, nije mogu6e. Isprave objavljene u ovoj zbirci potjedu iz raznih fondova, ponajprije crkvenih. Tako se u samostanu San Zaccaria saduvalazbirka isprava Sto se odnosi na rod Sta-
R' Morozzo della Rocca - A. [,ombardo, Documcnti del commcrcio vcncziano nei sccoli XI-XIII, vol. 1-2 (Torino tSlO,2tSlt1. Naknadno su isti autori objavili
73
l
NEVEN BUDAK
niaria (Staniera), a na diju iemo vaZnost ukazati naknadno. Recimo odmah da je to rijedak primjer oduvanog obiteljskog fonda iz tako ranog vremena. Ostale su zbirke: Mensa patiarcale, San Giorgio Maggiore, Cancelleia infeiore i Procuratoi di San Marco. Prema sadrZaju i vremenu nastanka moZemo ih podijeliti na nekoliko skupina. Prvu dine one Sto se odnose na rani srednji vijek, te bi se trebale naii i u dopunama prvog sveska Diplomatidkog zbornika. Medu njima je najzanimljivija ona sastavljenau Carigradu, u oZujku 1088.g., pred sam kraj Zvonimirove vladavine (I,17; Foretii , 403)'. Njome potvrduje Dominik, sin Dominika Teopula iz Malamoka, da je namiren glede posla sklopljenog s Vitalom Teopulom, svojim rodakom. Njih su dvojica uloZili 60libara denara u trgovadki put (taxegio) Stoga je Dominik na nekom brodu (in unum platum), na kojemu je naukler bio neki Dedo Calbani, poduzeo po slavenskojzemlji (Sclavinia). Rijed je, dakle, o najstarijem saduvanomtrgovadkomugovoru Stose odnosi na na5ekrajeve, pa iako mozemo Laliti da odredi5te trgovadkogputa nije pobliZe odredeno, ipak ne moZe biti sumnje da nam pod pojmom Sclavinia valja razumjeti istodnu jadransku obalu, a to znadi ponajprije upravo Ilrvatsku.'' Osim za povijest trgovine, vijest je zanimljiva, jer svjedodi o mirnim i za trgovinu povoljnim prilikama duZ hrvatske obale u vrijeme nakon bizantsko-norrnanskograta, u kojegaje bila umije5anaVenecija, amoLda i I-Irvatska.a Drugi dokument (1,24) slidnogje zna(enja,ali govori o trgovini po Jadranu nekoliko godina kasnije (1095.).Iako se Flrvatska,pa ni istodnajadranskaobala izrijekom ne spominju, nego je rijed o trgovini po Jadranu (taxegio de Colfo), jedva da moZe biti sumnje da je takvo putovanje ukljudivalo i hrvatsku obalu. Bilo je to joS jedno mirno razdoblje izmedu obnove mletadkevlasti nad Dalmacijom i Kolomanova osvajanja priobalnih gradova. Ovoj vijesti o mletadkoj trgovini u posljednjem desetlje6u11.st. moZemo pridodati ispravu iz veljade 1098. (I, 29) u kojoj se govori o trgovanju od Venecije do Drada i natrag. Iako je taj put bio mogui uz obje jadranske obale, opet je vjerojatnije da se odvijao duZ one istodne,jer se politidke prilike u protekle tri godine nisu promijenile. Napokon, posljednja vijest iz ranosrednjovjekovnograzdoblja ne govori izravno o trgovini. Prilikom podjele dobara izmedu Dominika i Ursa Baseggia,medu njihovom se imovinom navodi i robinja Slavica/Sclaviza(1,25; Foreti6, 403). Kako su robovi u Veneciju dolazili trgovadkim putovima s istodnejadranske obale, to ova vijest nadopunjuje na5arazmjerno dobra saznanjao trgovini robovima u 10. i 11. st.'' Iako je rijed o samo detiri isprave, njihova je vrijednost (pogotovo one prve) za poznavanje na5e rano srednj ovj ekovne povij esti znatna." 2 IJ zagrarJinavoclimprvo svczak i stranicu na kojoj jc isprava objavljcna u zbirci Documcnti.. , a potom stranicu u Forcti6cvu prilogu, u kojcm dctaljnijc prcpridava sadrZ:rjpojcclinc ispravc i navodi njczin rcdni broj (Forctii nc navodi svc onc isprirvcna kojc sc pozivam u ovom prilogu). 3 Forcti6,402-403. a p Siiie, Povijcst Flrvata u cloba naroclnih vlaclara (Zagrcb 1925.),5.18-582:N. Budak, Prva stoljc6a
Hrvatskc(Zagrcb1994.),114-115; Borsari,982-987. Budak,Trgovinaraclnomsnagomna istodnomJadranu- r:zvoj i znadaj,Historijskizbornik 37 (1984.), 105-106; isti, Scrviranogsrcdnjcgvijckau Hrvatskoji Dalmaciji,Starohrvatska prosvjcta15 (19ti5.), 25s-268 Ovombih prilikomZclioukzzatinajo5tri nciskori5tcnc vijcstiiz istogvrcmena,Stoncmajuvczcs ovdjc analiziranom zbirkom,ali ih kao pojcdinadnc podatkcncmasmislaobjavljivati.Prvajc nc5tostarijai
74
alibez ikakve vezesa Zadrom (II, 364).
odnosisc na WcrncraI, biskupau Strassburgu (1001-102{,i. g.).Prc...ct multumcircafincsVironac
Iohannisin Assiata,rog. prcdictiWuidonisnot.,annisClcmcntispp ct IJcnriciimp.,10titi,6. aprilis, ind.XI.< t
N. Kluii - I. Pctricioli,Zadarusrcdnjcmvijcku(Za
75
NEVEN BUDAK
O trgovanju od Venecije do Dubrovnlka LI82. g. svjedodiisprava I, 330-331 (Foreti6, 400), a prelaze1iiz Ortone na suprotnu obalu Jadrana, >in Sclavinie partibus< (Hrvatskoj) 1200.godine trebao je trgovati Dominik de Aibolo iz konfina Sv. Marije Formoze, koji je za taj put dobio 50 libara mletadkih denara od Petra Barbanija iz konfina Sv. Ivana Evandeliste, te sam dodao joi 25 libara (I,440-441; Foreti6, 403). 1239. godine uzima Stjepan de Burgis, stanovnik u konfinu Sv. Marije Majke BoZje kredit od 60 libara mletadkih denara za trgovanje kopnom i morem do Ugarske (II, 244-245). Na Zalost, u ugovoru nije precizirano kojim 6e putovima Stjepan stiii u IJgarsku, pa ostaje samo pretpostavka da je to moglo biti preko Senja i Zagreba. Dakako da je desti cilj mletadkih trgovadkih pothvata bila i Istra. O tome se govori u ispravamaI,443-444 iz 120I.,I1,269 iz 1241.i II, 388-389iz 1261.godine. Idu6a se skupina vijesti odnosi na Hrvate, koji su boravili u Veneciji bilo kao gradani gradova iz kojih su potekli, bilo da su prihvatili mletadko gradanstvo.O tome se u nas donedavno pisalo razmjerno malo, pa su i takve vijesti zanimljive.n Napose to vrijedi za nekoliko podataka Stogovore o prodiranju Hrvata u mletadke rodove, a o demu do sada,koliko mi je poznato (s izuzetkom Foreti6eva dlanka, u kojem takoder nisu obradeni svi sludajeviiz zbirke Documenti...), nije pisao nitko. Ono je teklo na dva nadina,kako nam to pokazuju, usprkos svojoj malobrojnosti, ovdje upotrijebljene isprave. Sludaj DruZane Michieli (I,176-178) iz 1167.''dokaz je da su se i pripadnici najvi5eg dru5tvenog sloja Venecije Lenrli Lenama iz Hrvatske (ili drugih slavenskihkrajeva duZ istodnejadranske obale). DruZana, medutim, nije uspjela ostaviti traga svogpodrijetla u obitelji, jer njena djeca ne nose slavenskaimena. Za razlikts,od dalmatinskih gradova, Venecija odito nije prihvaiala obidaj preuzimanja slavenskih imena, kao Sto ie se vidjeti izniLe navedenogprimjera Dobromira Staniarija. Slavenskasu imena, medutim, nosili Flrvati/Slavenikoji su u istaknute mletadke rodove doili kao oslobodenirobovi. Prilikom stjecanjaslobode,oslobodenici su preuzimali prezimena svojih gospodara.Tako se moZe protumaditi da u istaknutom patricijskom rodu Maurocena 1181.susreiemo Bratinju Maurocena (Bratigna Maurocenl) (I,321-322). On se odito, kao i spomenuti Dobromir, nakon oslobadanjaposvetio trgovini. 7749.na Rodosu potvrduje Bogdan (Bogodanus) Badoer autentidnost neke isprave.t' Mletadko dru5tvo je u 12.st. bilo joS dovoljno socijalno pokretljivo, pa dak u izvjesnoj mjeri liberalno (za onda5njepojmove), da bi omogu6ilo uklapanje takvih oslobodenih robova u najistaknutije rodove. Za razliku od prakse u dalmatinskim komunama, pogotovo vrlo rigidnom Dubrovniku, u Veneciji je jol 1,422.zakonski odobren brak pudanke i patricija, pod uvjetom da njeni roditelji nisu bili obrtnici (tj.
Tom sc tcmom u novijc vrijcmc u brojnim radovima bavi L. Corali6 Vidi, primjcricc: eorali6, Prisu! nost doscljcnika sa istodnojadranskcobalc u Vcncciji od XIII. do XVIII. stoljcia, Radovi Zavoda za hrvatsku povijcst 26 (1993.),39-78;ista, Bratov5tina slavcnskihdoscljcnika sv. Jurja i Tripuna u Vcncciji. Izvori, historiografija i mogu6nosti istraiivanja, Radovi (isto) 27 (1994 ), 43-57. Rialto, 1.2.1167.:Lcgitima, k6i pokojnog Marina Michiclija, spominjc u jcdnom ugovoru svoju pokojnu m a j k u D r u Z a n u ( > . .c x p a r t e d c f u n c t c D r u s i a n c m a t r i s m c c . . < ) . B r a t i s c s t r a s u j o j t a k o d c r v c i u m r l i , a zvali su sc Petar i Agncta IO
Marco Pozza, I Badocr; Una famiglia vcncziana dal XI al XIII sccolo (Padova 1982.),24-25. Pozza takodcr drZi Bogdana oslobodcnim robom, koji jc primio imc nckadalnjcg gospodara. Badocri su i inadc drZali slavcnskcrobovc, Sto sc vidi primjcricc iz oporukc Giovannija Badocra, sastavljcneI 14[3. u Carigradu, kojom oslobada svog scrva Dragomira i dajc mu tri pcrpcra (Pozza,119).
76
Kako je hruilski roh mogao postuti mletatki patricij ...
da nisu Zivjeli od rada svojih ruku), a da je ona Livjela posteno.rrDakako da situacija u 15. st. ne bi vi5e omogudavala socijalni uspon oslobodenih robova kao tri je ipak posljednji odraz prethodnog socijalnog mobiliteta stoljeia ranije, no, .ona gradana lagunama.'' Posljednji izdvojeni primjer slavenskogimena u mletadkom rodu je onaj Radovana Barozzlja(Radoanus Baroci) (1,192),koji 1168. g. putuje u Korint. Vrlo j e vj eroj atno da je i on oslobodeni rob, te da se po stjecanjuslobode podeo baviti trgovinom. Drugu, mnogo ve6u skupinu Hrvata i dalmatinskih Romana u Veneciji dine slobodni gradani. Oni dolaze iz Zadra, Dubrovnika, Krka i Kotora, a najbrojniji su Zadrani. Najstarija vijest o jednom Zadraninu u Veneciji je isprava iz 1125. (I, 50; Foretii, 401), koja govori kako je Bonus Senior de Iadera, tada stanovnik konfina Sv. Prokula, posudio od Dominika Fuscarija >unum bonum bizancium sarracinatum,,l3u vrijeme opsadeTira. Ispravaje sastavljenau rujnu, po povratku mletadke mornarice, a nakon osvajanja Biograda. Slijedeie vijesti o Zadranima potjedu tek iz 13. st. U jednoj oporuci sastavljenoj7215.(il,L02-103; Foreri6,401) Petar izFanaodreduje da se Vitu Zadraninu vrati neki dugza robu u vrijednosti od 28 libri mletadkih denara. Na temelju malobrojnih podataka te5ko je redi kako su Zadrani i drugi dolazili u veneciju, te Sto ih je na to navodilo. Poznato je da su neki odvodeni kao taoci,raali je ve6ina zasigurno dolazila u potrazi za boljim mogu6nostima zarade, ponajprije u trgovini. To je vjerojatno bio i sludajs braiom Nikolom i Andrijom izzadra, sinovima
MargarctcMcrorcs,Dcr grol3cRat von Vcncdigund dic sogcnanntc Scrratavom Jahrc1297.Yicrtcljahrcsschrift fiir Sozial-und Wirtschaftsgcschichtc (VSWG)21 (1928.),101. Pojampatricijatanijc svc do kraja13.st.bio todnoodrcdcn,pajc rzzumljivoda supudani,pogotovou 12. st.,dostalakoprodirali u istaknutcrodovc.Utjccajpudana,kako istidcMcrorcs,jadau 13.st.Autorica(str.1(X).) navodiza tu pojarukao primjcr DominikaSlavcna(DominicusSclavopopularisVcnctus),koji 1296.vodi tri galije u napadna GcnovcZanc, a dctirigodinckasnijcnosititulu kapctana, itojc inaic bilo namijcnjcnosamo plcmiiima.C)dugotrajnomproccsustvaranjamlctadkogpatricijatavidi: RobcrtoCcssi,Lc origini dcl patriziatovcncziano,u: isti, Lc origini dcl ducatovcncziano(Napulj 1954.),323-339; S. chojnacki,In Scarchof thc VcnctianPatriciatc.Familiyand Factionsin thc FourtccnthCcntury,u: J.R.Halc (ur.). Rcnaissancc Vcnicc (London1973.),47-90; GiorgioCracco,Socicti c statoncl mcdiocvovcncziano (sccoliXII-XIV) (Fircnzc1967.); IrmgardFccs,Rcichtumund Machtim mittclaltcrlichcn Vcnedig; Dic FamilicZiani (Tiibingcn19tttl.); JacqucsHccrs,Lc clanfamilialau moycnAgc(Paris1974.);Jcan Hocquct,oligarchicc patriciata Vcnisc,Studivcncziani 1'7118 (1975-1976.),401-410; M. Mcrorcs, DcrvcnczianischcAdcl.VSWG 19 (1926.),193-237; ista.DcrgroBc Rat (n. dj.); D E. Qucllcr,Thc VcnctianPatriciatc;Rcalig vcrsusMyth (Chicago1986.);Marco Pozza,n. dj.; GcrhardRosch,Dcr vcnczianischc Adcl bis zur SchlicBung dcsGroBcnRats;Zur Gcncsccincr Fiihrungsschicht, u: Kielcr HistorischcStudicn33 (Sigmaringcn 1989.).Za obitcljskcodnoscu dalmatinskimkomunalnimdru!tvimavidi Z. Janckovii-Romcr,Rod i grad.Dubrovadkaobitclj od XIII do XV stoljcia (Dubrovnik 1994.). Craccou navcdcnomdjctu iznositczu da je komunalnipokrct iznir-r na druSwcnupovr5inunovi,gradanskii trgovadkislojdruitva,a na itctu starogfcudalnog.To bi mogloobjasnitisocijalnupokrctljivost u Venecijin 72.-13.st. Craccoje, mcdutim,prctjeraouopiavajuiisvojutczu i primjcnjujudijc na sve talijanskckomunc,dcmusc usprotivioHccrsu n dj., istidu6ida jc u mnogimkomunamafeudalnisloj zadrZao posjcdci moi. O rrzliditimmodclimakomunalnograzvojai s timc povczanihobitetjskihstruktura u Italiji Dianc O Hughcs,UrbanGrowthandFamilyStructurcin McdicvalCcnoa,u: Ph.Abrams i E. A. Wriglcy(ur ), Townsin Socictics.Essays in EconomicHistoryand HistoricalSociology(CambridgcUnivcrsityPrcss1978.). Robcrt Buengcr,Thc VcnctianMoncy Markct 11,50-1229, StudiVcncziani 13(1971.),13,uvrltavatu vrst novcapod pojam pcrpcra. Klai6- Pctricioli.166.I 90.
77
_l
NEVENBuoRx Armata iz rkka, koji su 1220. g. odludili ramr1i bratsku zajednicu (II, 130-131; Foretii, 401). ovaj je ugovor dragocjen osim ostalogaizbogtoga sto pokazuje kako su barem neki od Dalmatinaca, usprkos oditoj sklonosti mijenjanju mjesta boravka (u samo dvije generacije obitelj je pre5la put Krk - zadar - venecija) ostali vezani uz rodni kraj: Nikola izridito odreduje da se moraju podijeliti sva dobra i ditava imovina tako >quia nichil remansit nec eciam de ulla re de subcelo quam homo cogitare vel dicere possit<,a koja bi jos mogla biti predmetom potraZivanja.Iznimku dine jedino zemlje, ku6e i alodiji u Dalmaciji, Sto6e ostati nepodijeljeni. Bra6a su, dakle, odludila ne prekinuti veze s Dalmacijom (na Zalosts_ene kaZe da li sa zadrom ili s Krkom), ostavljajudi otvorenu moguinost povratka.rsPojam >alodij< mogao bi ukazivati na plemiiko porijeklo braie. In Dokument II, 133 (Foreti6, 40r) iz 1221. takoder je zanimljiv, jer govori o tome kako su se i Zadranke u veneciji ukljudivale u trgovinu. usprkos mnogim lakunama, moZe se razumjeti da je Marija, >nekada iz zadra<<,dala nekom Angelu odredenu svotu novaca za trgovadki put do Akona, na kojega ovajiz nepoznatih razloga nije mogao otiii. Kada joj je Angel posredstvomPetra de Sacco,ministerijala kurije, htio vratiti novac uz propisanu kamatu, Marija je odbila novac,ne i.ele(ivratiti ni potvrdu o primitku. Marija u tom poslu nastupa samostalno,a kako joj se ne spominje muz, Stobismo odekivali, moi.da je bila oslobodenarobinja ili slu5kinja,koja je svoju uitedevinu odludila uveiati ulaganjem u trgovinu. Isprava nam ne omogudavada dokudimo razloge njenog postupka prema Angelu. Brojniju grupu dalmatinskih gradana u Veneciji dinili su i Dubrovdani. Najstariju vijest o njima donosi isprava 1z rr82. g. (1, 326-327; Foretie 400), koja na gotovo dramatidni nadin prepridava tijek jednog putovanja iz Nauplije u Carigrad. Susrevii usput mletadke brodove Sto su u panici napustili Carigrad pred progonima Latina, trgovci na brodu Simeona Istriga odludili su skloniti se u luku Caroi. Tamo su mornari odbili dalje ploviti, tvrde6i da je njihovo putovanje zavr5eno.Tek kada su svi trgovci zajedno s nauklerom odludili dati dio tereta mornarima, ovi su pristali otploviti do Aleksandrije i tako spasitipokvarljivi teret. Lovro Dubrovdanin (Laurencius Raguseo) iz konfina Sv. Gervazija, zajedno s jos jednim trgovcem, izabran je za procjenitelja (prodeus) koji ie odluditi koji ie dio tereta pripasti mornarima. Tako su mornari dobili dio ulja, sapuna,mandula, tkanina, graha i druge robe, pa je putovanje sretno zavrsilo. Iako je Laurencije bio nepismen (nije se, naime, znao potpisati), odito je tLivao odredeni ugled i povjerenje ostalih trgovaca, kada je bas njemu povjerena osjetljiva uloga procjenitelja diju se odluku moralo prihvatiti. Rod Raguseoje u 13. st. gotovo redovito zastupljen u velikom vijeiu, ali ne s velikim brojem dlanova.lT Zbog nedostatnih podataka nije moguie re6, je li Laurencije Raguseou ikakvoj vezi s pedesetakgodina mladim patricijskim rodom. Jos dvije israve spominju Dubrovdane (ili rod Raguseo) u veneciji, ali ne donose o njima mnogo podataka (rr,242; Forerii, 40r iz1238. i II, 304; Foretii, 40r iz1245).
O zajcdnicama bra6e, odnosno fratcrnama, u Dalmaciji Janckovii-Rom cr,33-40. O alodiju N. Budak, Ncki clcmcnti dru5tvcnog rzrzvojaranosrcclnjovjckovncHrvatskc na primjcrima iz kartulara Sv. Ivana Biogradskog,Biogradski zbornik 1 (Zadar 1990.),375-377. 17
Rosch,130.
78
-' il
I
Kako je hrvutski rol>
l
l
I
i
18 re 20 2r
O oslobadanju slavcnskih robovaviclii bilj. 10. Borsari,982-1011 O Dob.o.i.u ukratko Borsari,992. Janckovi6-R omcr,723.
NEVEN BUDAK
i druge istodnojadranskeSlavene. Znail li to da je Dobromir pripadao hrvatskom plemstvu? Dalje od pretpostavke ne moZemo iii, jer izvori o tome Sute. Od trenutka oslobadanja,Dobromirovo hrvatsko podrijetlo ne6ese vi5e spominjati, vei 6e se novoga oslobodenika ozna(avati kao Dalmatinca (I, 53; Foretii, 405). Ova isprava,nastalatri godine nakon Stoje Dobromir stekao slobodu, pokazuje da se s dobivenim novcem ubrzo ukljudio u trgovinu. Dobromir je tada stanovaou konfinu Sv. Prokula (Foreti6 iz nepoznatihruzloga doslijedno pi5e Sv. Provola),Sto znadi da se preselio iz ku6e svog bivSeggospodarau konfinu Sv. Severa.U svom pwom registriranom trgovadkomposlu (nema sumnje da su mu prethodili neki nedokumentirani) primio je od svedenikai kapelana crkve Sv. Marka 100 libara denara 5to ih je trebao vratiti nakon godinu danauzkamatu od207o. Dobromir 6e i kasnije poslovati sa sveienikom Romanom (I, 98-99; Foreti6,408). Nekoliko slijede6ihgodina boravit 6e u Veneciji, sklapajudiposlove na Rialtu. Kredite, diji izngsi nisu bili veliki, dizao je zahvaljujuii nekretninama Sto ih je posjedovao u gradu." Poslovi su mu tada i5li izgleda dobro, jer 1130.g.vra1a Dorotei, k6eri svog nekada5njeggospodara, d:ugza zlatni prsten, Sto mu ga je za Zivota dao njen otac (I,61; Foretii,405). Kasnije se situacija promijenila. Dobromir je 1132.g. :uzeood Dominika Bassedellijakredit od 300 libara denara, ali ga nije uspio vratiti u roku od dvije godine, pa je Dominik preuzeo njegovu kuiu i zemlju u Veneciji (I, 79-80; Foreti6, 406-40'7).Nekoliko godina kasnije, jo5 za Dobromirova Zivota (1140. g.), ku6a je pre5la u ruke ve6 spominjanog sveienika Romana, kapelana crkve Sv. Marka, koji je u poslu s Bassedellijem bio Dobromirov jamac." Moguie je da je Dobromir tek nakon gubitka nekretnina u Veneciji odludio potraZiti sreiu drugdje. Kako je ku6a sa zemljom pre5la u Bassedellijev posjed ll34l5. g., a prvavijest o Dobromiru na Levantu potjede iz1135. g., takva je pretpostavkavrlo vjerojatna. Dobromir se preselio u Korint, gdje ga nalazimo u travnju te godine (I, 69; Foreti6, 405). U meduvremenu je i u Veneciji izgleda promijenio boravi5te, nastaniv5ise u konfinu Sv. Marka,2aa prihvatio je i prezime svogbivSeggospodaraStaniarija, 5to je jasan dokaz njegovog ulaska u gospodarevuobitelj, koja ga je, jednako tako, morala prihvatiti i dopustiti mu upotrebu prezimena. Uz to, ipak, zadrLava i oznaku svog podrijetla >de Dalmatia<< (I,70-71,I,72-'73,1,79-80;Foretii, 405).IzKorinta i Sparte trguje ulje,m i platnom, prevozeii ga za Aleksandriju i Carigrad (1, 6l-73; Foretii, 405-407).^Iznosi Stose spominju u ugovorima nisu veliki (36 bisanciosauri perperos novos, 40 bisanciisauri perperos novos trimenos bonos), s time da se dobit kreditora u Dobromirovim poslovima opienito kretala od20-33Vo."' Premalo je izvora saduvano,a da bismo mogli stvoriti todniju sliku o njegovu poslovanju. No, dini se da je broj Dobromirovih poslovnih partnera bio vclik. Osim sveienika Romana, koji se krozniz godina javlja s njim u vezi, medu njima su bili
" Borsari,992. 23 Pozza,39, bilj 9U. 2a To proizlazi iz ispravc I, 69, mcdutim svc kasnijc ispravc navoclcga ponovno kao stanovnika konfina Sv. Prokula. Mogu6c jc, da jc Dobromir privrcmcno prcmjcstio svojc mlctadko boraviitc u konfin Sv. Marka, a da je kasnijc ponovo stckao nckrctninc u staroj dctvrti. 2s Donald M. Nicol, Byzantium and Vcnicc; A Stuclyin Diplomatic and Cultural Rclations (Cambri
80
PetarMaurocen,Fulko Superancio,Leon Fuskello,Ivan da canale,Dominik Bassadelloi Dominik Encius.Neki od njih bili supripadniciuglednihrodova,a ipak nisu prezaliod poslovanjas biv5imrobom.Bio je to znaknesamoop6ihodnosaumletad_ kom drustvu,negoi ugledaStogaje Dobromirsrekao,a kojegaie njegovinasljednici ioi uve6ati." Nakonuspjesnog poslovanja na Levantu,Dobromirsevratiou veneciiu.Tamo se spominje1142.g. (I, 83-84;Foreti6,408).Foretii je moZdau pravu,kadakao posljed_ nju vijesto Dobromiru navodiispravuiz 1150.(I, 9g-99;Foietii, 40g),u kojd seuz njegovoime ne pridaje oznaka>quondam<, sto bi senajvjerojatnije udinilo,ia je ve6 bio mrtav.S drugestrane,teskoje objasnjivozastooieve dugoveiveieniku Romanu ispla6ujenjegovsin Pankracije,a ne samDobromir.2* odeveje poslovenaslijediopankracije.prvi puta seukljudujeu trgovinu rr39. za vrijemeboravkas ocemu Korintu (r,75-76;Foretii, 406).Tad-aje ve6nekovrijeme nastupaosamostalno, jer ispravagovori o raskidanjukompanijes Leonom citom (Leo Greco) izYenecrje,takoderstanovnikomkoniinaSv.prokula,s kojim je imao razgtanartr poslovnusuradnju.Medu svjedocimase spominjei neki Izai Stiniarije, ali seo njemuni5tapobliZene zna.'" Pankracijeje zadr'zao nestood svoghrvatskogpodrijetla(napokon,i on je zasigurno roden prije odevogi svogoslobadanja1,725. g., pa nije nemoguieda je s o-em dovedeniz Hrvatske,a ne da je roden u veneciji). To bi semoglon-aslutitipo njegolu nadimkuDalmatinac,Stogaje nosiojednakokao i Dobromir s:-s+; poietli, +oz). 11, Po povratkuu Veneciju1140.g. Pankracijeje nastavioposlovnevezes Korintom. zajednos IubianomEnciomi BartolomGrecompoauzeoje putovanjebrodomAuria Dandolado Korinta i dalje.Za to je putovanje200libira mletadkihdenaradao Dominik Encio. Putovanjeje trebalotrajati dvije godine,a pankracijeje doistapo povratkuizmirio raduns Dominikom,isplativsimu dobit od z5To(t, b:-s+; Foretii, 407-408). Upadau odi daje Pankracijuza taj posaotrebaloodevoodobrenjc,iakoje bez sumnjeve6 bio punoljetan,ito proizlaziiz njegoveranije skloplj"n" i t urn1" ranrrgnutekompanijes Leonom Grecom.Moguie je da je nannai4-ebio u nektj zajednici dobaras Dobromirom. Desetakgodinao Pankracijune znamoniita. U svibnju1150.g. destospominjani DobromirovposlovnipartnersveienikRomanizdajemu potvrdudaje namirioodev dugod 100libaradenara.(toih je Dobromirposudioza putovanjedo Korinta i dalje, a koje je trebalotrajati dvije godine(I, 98-99).Medu svjedocimase ponovonalazi jedanStaniarije,ovogaputa neki Ivan, o kojemu takodei nistapobliZe ne znamo..n Iako Dobromir i Pankracijedo togvremenarijetkokoristeprezimeStaniarija,njihovapovezanost s ovimrodomvidi sei iz ovih primjerau kojimasekao svjedoilniiirouu javljajuupravoStaniariji(akvih 6e sludajeva poslovanja biri i kasnije,npr. I, 286-2gg
28 29
Forctii, 407. Borsari, 990, istidc da jc karakter saduvancmlctadkc gra
81
NEVEN BUDAK
iz II18; Foretii, 408).3rPankracijeje nastavio poslovati s Romanom, u dijoj se oporuci 1151. g. navodi i je^dnaPankracijeva potvrda o kreditu od 100 libara denara (I, 101-l03; Foretii, 408)." Mnogo se godina kasnije Pankracije prvi put spominje kao naukler (ako se ne varam, to je prvi imenom poznati Hwat kapetan).''. Svjedoci usmenog testamenta Ivana Dondija iz Murana, Stoga je ovaj izrekao na samrti u Damieti u prosincu 1164. g., navode da je Dondij eva ielja bila da njegov naukler Pankracije Staniario preuzme svu njegovu imovinu i preda je u Carigradu nekom njegovom rodaku (1,1'6I-162; Foretii, 408). Ova bilje5ka otkriva da Pankracije nije bio samo trgovac, nego i moreplovac koji je svojim brodom plovio izmedu Venecije, sjeverneafridke obale i Grdke. meus< samo znadio Nejasno je, je li bio u sluZbiIvana Dondija, ili je izraz >>nauclerus godine je kasnije dobio je PankraTek tri da Dondi putovao na Pankracijevubrodu.3a je predao (I, 179-180). potvrdu robu doista da cije od Ivanove bra6e u Carigradu gdje 6e Ivana Evandeliste, konfinu Sv. Pankracije se u meduvremenu nastanio u P-ankracije g., i Mledani, 1171. kao svi ubudu6e boraviti sa svojim potomcima. Nakon je prekinuo trgovinu s Carigradom i poslove usmjerio prema Egiptu i Siriji.'" 1't75' g' poduzima novo putovanje u Aleksandriju i Damijetu, za Sto mu je Dominik Secreto dao manju svotu od 18 libara veroneskihdenara (I,259-260).Isti je kreditor lI70' g. potvrdio da mu je Pankracije vratio dug od 45 libara verone5kih denara Sto ih je posudio, kako bi mogao vratiti dug Gibertu de Strata iz konfina Sv. Rafaele.'"' Svu sloZenostPankracijevaposlovanja,kombiniranog s moreplovstvom, moZemo sagledatina primjeru putovanja poduzetog u prolje6e 1178.g. Pripreme za putovanje podele su vei u oZujku, kada se na Rialtu znalo da 6e naukler Pankracije Staniario ploviti preko Squillaceai Cortone (kalabre5kihluka sicilskogkraljevstva)za Akon (I, 285). Petar Ziani, kasniji rapski knez i duZd,uloZio je tom prilikom robu u detvorice trgovaca, ali je njihove kreditne karte predao Pankraciju (I, 286-288).Ukupna im je vrijednost iznosila 250 perpera. Ziani je na taj nadin dvostruko osigurao robu, jer mu 31
Staniariji su razmjcrno nov rod, koji sc u Vcncciji javlja tck u 12. st. U duZdcvskimsc ispravamajavljaju tck u razdoblju 1100-1141. g., daklc upravo u vrijcmc Dobromirova oslobadanjai poslovnc djclatnosti. Njihov ic sc uspon dogoditi tijckom 13. st , a njcgovi 6c nositclji, kako vjcrujcmo, biti uglavnom Dobrorcdovito dc biti mirovi potomci. Staniariji nisu pripadali samo privrcdnt.rj,ncgo i politidkoj cliti: gotov<-r zastupljcni u vclikom vijc6u. Vidi: Rosch, n. dj.,69,72,7ti, 130. Krttjcm 13. st. pripadaju patricijatu, ali ih sc clrZi novijim plcmstvom. Mcrorcs, Dcr GroBc Rat, n. dj., 99. Kako su nam sc saiuvalc ispravc na tcmclju kojih moZcmo rckonstruirati najvjcrojatnijc upravo Dobromirovu granu Staniarija, dok jc to za onu njcgova bivicg gospodara ncmogu6c, tclko jc rc6i u kolikoj su mjcri Staniariji 13. st. bili samo Dobromirovi potomci, ali ncma sumnjc da su oni imali vaZnu,moZda i najvaZnijuulogu mcdu Staniarijima (poznatima i pod imcnom Stanicr). U oporuci sc doduic navodi samo ime zajmoprimca Pankracija,ali malo jc rzzloga sumnjati da jc rijcd u p r a v oo P a n k r a c i j uD a l m a t i n c u . Forcti6,408, s pravom upozorava da sc nc moZc dokazati izravnavcza izmcdu ovog Pankracija i Dobromirova sina Kako jc, mcdutim, rijcd o obitcljskom fondu koji jc u samostanu sv. Zaharijc ostavila rcdovnica iz roda Staniarija,moZc sc s vclikom sigurno56upretpostaviti da sc radi o istoj osobi. Ispravc, kojc su pripadatcDobromiru i njcgow sinu Pankracijumoglc su ostatisamo u vlasni5tvunjihovih nasljcdnika i tako dospjcti u samostanskupismohranu. Borsari, 991-992,takodcr iznosi miSljcnjc,dodu5c bcz obrazloZcnja,da jc rijcd o rodu diji jc rodonadclnik (capostipitc) Dobromir, >uno schiavo croato(. Borsari, 992.
35 36
Isto. Fccs, 290.
38 Fccs,60-61. 3e Istu,3o2.
83
NEVEN BUDAK
Pankracijeje u meduvremenu i dalje trgovao, uzimajudi kredite, pa tako u srpnju 1182.g. vraia todno godinu dana ranije nastali dug od 117 libara verone5kih denara Pankraciju Zorzlju (Georgio) (I,329-330). U powrdi se o vraianju ne spominje da je kredit uzeo zaput na kojega bi sam iSao. Pred kraj Zivota poslovaoje zajedno sa svojim sinom, kao nekada s ocem Dobromirom u Korintu. U lipnju 1185.g. ramrgli su njih dvojica kompaniju Sto su je imali sa Spinellom Mengulom iz konfina Sv. Marije de Iubianicos (I, 352). Posljednji je spomen Pankracija vei navedenaispravaiz velj ade 1193.g. (I, 406-407), kada je rapski knez Petar Ziani potvrdio isplatu dobiti od ugovora sklopljenog detrnaest godina ranije. Pankracije Dalmatinac, sin oslobodenog hrvatskog roba, umro je u dobi od preko sedamdesetgodina kao ugledan mletadki trgovac. Iza sebeje ostavio tri sina: Ivana, DominikaiZahariju, od kojih 6e pogotovo ovaj tre6i jo5 vi5e uzvisiti bogatstvo i ugled Staniarija.a2Sjedanje na hrvatsko, odnosno dalmatinsko porijeklo, u treioj se generaciji medutim potpuno ugasilo. Bra(a Ce nastupati u javnosti samo pod prezimenom Staniarije.Dapade,koliko je suditi prema saduvanimispravama,osim njih drugih istaknutih Staniarija i nije vi5e bilo. Potomci oslobodenog roba postali su pravi nasljednici njegova gospodara.
Summary How a Croatian slavecould becomea Venetian patrician, or some accountsabout early Croatian-Venetianmercantile and other relations(11th - 13th c.) The author studied a collection of Venetian sourcesand indicated the first records of Venetian trade on the east Adriatic shore, and data about the inhabitants of Dalmatian towns in Venice in the 12th and the l,3th c., especiallythose who became members of important Venetian families. The most interesting are records about the Croat Dobromir, freed slave of Petar Staniari (Stanier), and about his descendants. The author concludesthat most of the members of the patrician Stanieri family in the 13th c. were Dobromir's descendants.
42
Ovdje koriStcnazbirka isprava donosi mnoge podatkc o Zahariji, a njcgolu jc djclatnost prikazao Borsari, 993-995.Procvat njcgova poduzctniStvapoklapa sc s razdobljcm nakon IV. kriZarskograta, nakon kojcga jc stckao odlidnc vczc s novom aristokracijom Latinskog carstva,pogotovo uglcdnim Filocalom Navigaiosom,vclikim vojvodom carstva,koji ga je imcnovao svojim prokuratorom. Zaharija jc prodro i na Krim, gdjc dotada latinima nijc bila dopultcna trgovina, a 1219. posjcdujc u Carigradu ku6e i zemljiita. 1207.imcnovan je savjctnikom mletadkih vlasti u carskoj prijcstolnici. Ivan Stanier bavio se 1192.trgovinom robovima u Tiru, a kadajc 1195.umro na otoku Skiru, ostaviojc za sobom jcdnu galiju i vlasniStvonad pola gatije, obje napunjene robom. Sva su tri brata nastupalau podctku zajcdno, ali su 118{i.razvrgli bratsku kompaniju, Stojc ujcdno i jcdina vijcst o Dominiku. Kasniji Staniariji nastavili su razvijati mod roda, diji su prcdstavnici tijckom 13. st. gotovo rcdovito bili dlanovima Velikog vijc6a (o tome Rosch, 130). Tada se vci sa sigurno56umoZc dokumcntirati nckoliko grana Staniarija, iako jc sasvimjasno da jc rod bio razgranat vc6 u 12. st.
84
Lovonxa Conarrc
Iz pro5lostiPrdanjau XVII. stoljeiu (admiral Bokeljskemornarice- Tripun Lukovi6)
U uvodu se ukratko pikazuie povijest Prianja od najranijih spominjanja u izvorima (xM. st.) do doba najveteg gospodarskogprospeiteta u xvlil. st. (Jkazano je na pomorsku usmjerenostprianjske pivrede, ulogu tamoinjih pomoraca u mletaikoj vojnoj sluzbi (pijenos ddavne poite morem), poglavito u vijeme mletaikoturskih ratova u XVI. i XWI. st.Kao pimjer jedne od vodetih bokeljskih obitelji u tamoinjem druitvenom, gospodarskom i kulturnom iivotu, pikazan je prianjski rod Lukovita. Prati seiivotni put i dielovanje kapetana, ttgovca i poduzetnika, ali i mletaikog ratnika i admirala Bokeljske momaice -Tipuna Lukovita (1585-1652.) te iznosi saddaj njegoveoporuke (1656. god.) koja se iuva u Ddavnom arhivu uVeneciii.
Podrudje Boke Kotorske stolje6imaje tvorilo sastavnidio hrvatske povijesti i kulture. Nalazeii se u sastavumletadkih posjeda na istodnojadranskojobali, usmjereni na brodarstvo i trgovinu, bokeljski su kapetani svojim navama i fregadunima dopirali i do najudaljenijih svjetskihluka, a njihova je pomorska vje5tinai juna5wo iskazivana u pomorskim bitkama i istraZivadkimekspedicijamapod mletadkim i (kasnije) austrijskim stijegom. Duhovno ozra(je i kulturna usmjerenost Boke proteklih je stoljeia upravljena zapadnom civilizacijskom ozradju, nalikujuii unutra5njom fizionomijom, kulturom Zivljenja i mentalitetom Ziteljstva,ostalim gradskim komunama dalmatinske obale. Crkveni Zivot gradova i naselja Boke imao je izrazito katolidko obiljeZje, wjedodanstvo kojega su brojne crkve, samostanii zavjetne kapele, kako one monumentalnih, katedralnih dimenzija i sjaja,tako i bezbroj malih, vanj5tinom neuglednih, ali unutra5njom dekoracijom i bogatstvom ba5tinepravih dragulja kulturne pro5losti Hrvata.
Povijesni ranoj Prianja Jedan od gradova Boke Kotorske diji povijesni razvoj i sudbina umnogome podsjeia na ostala hrvatska mjesta Boke, zasigurnoje i prdanj. u srednjem vijeku prdanj je neznatno naselje koje se u izvorima spominje od podetka XIV. stolje6a. Glavnina prdanjskogzemlji5ta pripada tada benediktinskoj opatiji Sv. Jurja na otodiiu ispred
95
I
LovoRKA CoRallc Perasta, crkvi Sv. Marije (Koleclata) u Kotoru te kotorskim plemi6kim obiteljimal. Do XVI. stolje6astanovniciPrdanjapreteZito se bave poljodjelstvom, da bi sredinom istog stolje6a,kupnjom zemlji5tauz obalu i izgradnjom manjih brodova u kotorskom brodogradili5tu,zapodelausmjerenostna pomorstvo koje 6e uskoro postati osnovnim izvorom gospodarskogblagostanja.Zajedno sa susjedima,Pera5tanimai Dobrodanima, Prdanjani s vremenom postaju vodeii posrednici u trgovadkoj razmjeni izmedu istodnojadranskeobale i unutra5njosti s lukama zapadnog Jadrana i Sredozemlja. Prdanjski pelagi, tartane, brigantini, fregaduni, nave i brikovi plove Sredozemljem i Crnim morem, trguju s Livornom, Genovom, Jakinom, Mlecima i Trstom, ali i s Barcelonom, Marseillesom i Toulonom. Vodeie prdanjskepomorskotrgovadkeobitelji osnivaju podruZnice u Carigradu, Aleksandriji, Smirni i na Krfu, a u Mlecima, gdje su intzeti od uvozne carine, imaju vlastite trgovadkestolove na Obali od Hrvatov (Riva degliSchiavoni).Ponajvi5ese trguje uljem, grdkim i crnogorskim sirom, vunom, lojanicama, suhim mesom (ka5tradina), usoljenom ribom, suhim smokvama, groLdem, koZama,dalmatinskim vinom i albanskim Zitom. Vrhunac trgovadkopomorske djelatnosti Prdanj dostiZeu XVIII. stoljedu,u predvederjepropasti Mletadke Republike'. Zavidan gospodarski ramoj odrazio se na visoku razinu kulture Zivljenja stanovnika Prdanja,poglavito vodeiih poduzetnidkih obitelji koje su gradnjom rasko5nih palada,zavjetnih crkava i kapela, brojnim donacijama slika i predmeta umjetnidkog obrta, pridonosile podizanju blagostanjai materijalne kulture grada. Vje5tinu prdanjskih pomoraca i nadaleko poznatu brzinu njihovih brodova uodila je i koristila drLavnavlast povjeravajuii prdanjskim brodarima L625.godine opasnu sluZbu prijevoza dri,avne po5te izmedu Krfa, Kotora, Zadra i Mletaka. Grad je u tu svrhu drZao pod stalnom spremom 2 opremljene gajete ili filuke s 9 dlanova posade, a naknada se ispla6ivalau novcu i dvopeku. Uz dozvolu mletadkih vlasti Prdanjani su smjeli prevoziti i privatnu po5tu Stose smatra najstarijim oblikom po5tanskogprometa na Jadranu. Povlasticu prijenosa po5te prdanjski su pomorcizadrLali sve do pada Mletadke Republike3. Pomorska vje5tina prdanjskih pomoraca najviSeje doSlado izraLajatijekom mletadkoturskih ratova kada njihovi brodovi sudjeluju u pomorskim bitkama u Jadranskom i Egejskom moru te na Levantu. Prdanjani su kao mornari na kotorskoj galiji imali zapaLenuulogu u Lepantskoj bici 1571. godine, a s Pera5tanima su uspje5no ratovali protiv turskih gusara u valonskoj luci 1638. godine. Istakli su se tijekom kandijskoga (1645-69)i morejskoga (1684-89)rata: prilikom osvajanjaRisna (1648), HercegNovog (1687) te u bitkama u Hercegovini kod Klobuka i Trebinja (1691). Kao zapovjednici prdanjskih ratnih brodova u mletadkoj sluZbi posebno su se istakli i
isti,Bogorodidinhram u Prdanju,Kotor 1965,9;M. Lukovi6, N. Lukovii, Prdanj,Kotor 193'1,12-14; Kratki osvrtna povijcstPrdanja,Na"\cmorc,god.V, br. 45,Dubrovnik1958,264. PomorbrodarstvoXVIII vijcka,GodiSnjak isti,Prdanjsko N. Lukovi61937,14-16,20-21,32-37,45-46; K. Sbutcga, JcdanprilogistorijiPrdanja,ibid , 3, Kotor skogmuzcjau Kotoru,5,Kotor 1956,103-109.; 1,955,127-129; A. Botri6,PomorskaprivrcdaPrianjau proilosti,u: 12 vjckovaBokcljskcmornaricc, Bcograd1972,79-82. Forcti6,UdionaiihljudiustraN.Lukovii193'7,16-19;isti,BokaKotorska,Cctinjc1951,179-180;V nim mornaricamai opiim pomorskimzbivanjimakroz stoljc6a,Pomorskizbornik,sv.l,Zagreb 1962, A. Botri6,nav.dj.,79-80. 302-303;
96
u,il
zasluzillvisoka vojna odlikovania dlanovi obitelji Durovi6, Lukovi6, Maras, Musac_ chia, Lazzad, Zbutega i Zermana. Svedo podetka XVIII. stoljeia upravno podloZanKotoru, prdanj je, poradi zasluga iskazanihRepublici, dukalom mletadkog duZdaAlvisea Moceniga od is. ruina 1zo?. godine postao zasebna opiina (kornunitad). yezu sa drZavnom vlasiu u Mlecima odrZavalasu 2 poslanika - ambaiiatura,kojimaje bila duZnostda u Senatu preclstavljaju i zastupaju opiinske intereses.
Bokeljska tnornarica u Kotoru i prtanjski pomorci Bratov5tinabokeliskih pomoraca (Bokeljska mornarica,Mainarezza) osnovanaje prema mjesnoj predaji 809. godine, ali prvi pisani izvor u kojem sc navodi njeno ime potjede iz 1353. godine kada Pia sodalitas naviculatorum catharensium poklanja fianjevcima svoju crkvu Sv. Nikole u Kotoru. prema prvom saduvanomstatutu BratovStinei21463. godinc njeni su dlanovi svi pomorci koji profesionalno plove ili su (su)vlasnicibrodova. Plemi6i nisu mogli biti dlanovi Bratov5tine.Aktivnost Bratovstine sastojalase od socijalnohumanitarnogracla i pomoii obiteliima pomoraca, a posebnoje znadajno bilo jadanje iranoj trgovadkih veza bokeljskih gradova s sredozemnim i jadranskim lukama. Glavno tijelo Bratov5tineje bila Skup5tina,dok su izvrSni organi bili gastald(upravitel.j),3 prokuratora, 2 sindika i 4 kapelana.od xvl. stoljeia Bratov5tina je preuzela i upravljala svedanostimau dast kotorskoga za5titnika sv. Tripuna. Kako je ubrzo po osnivanju Bratov5tina preuzela i duZnostmornaridke vojne organizaciie,kojoj se na delu nalazio kotorski ludki kapetan s naslovom admirala, sredinom XVI. stolje6ado5lo je do spajanjafunkcije gastaldaBratov$tine i mornaridkog admirala u jedinstvenu duZnostkoja je zadrLalaime admirala (amrnirugliodella Mainarezza). Admirala su imenovali lokalni organi mletadkevlasti u Kotoru izmedu najistaknutijih bokeliskih pomorskih obitelji, a njegovaje sluZbabila doZivotna6. Iako su najvedi broj admirala Bokeljske mornarice davale kotorske obitelji, tijekom XVII. stoljedabilo je na toj duZnosti i nekoliko istaknutih prdanjskih po-oro"o i ratnika.Iz obirelji Lazzari admirali su bili Ivan (1630-35)i Luka (j663-7rt,dok je iz vodeieg prdanjskogpomorskotrgovadkogroda - obitelji Lukovi6 - tu duZnost obnaSaoTripun Lukov (7652-56),o kojemu ie kasnije biti vise rijediT.podetkom xvIII. stoljeia, u vrijcme kada Prdanj stjedeupravnu samostalnosti postaje zasebnaopiina, pojadana su nastojanja tamo5njih pomoraca za oslobadanjem o zavisnosti kotorske Bratov5tine.Vodeii dugotrajne sporove sa predstavnicimaBratov5tine Prdanjani su poku5avalidokazati kako je samo kotorska Bratovstina i njegova uZegpodrudja pod4
N. Lukovi61937,20-27.
5
N. Lukovii 1937,41-46.
6
O povijcsnomdjclovanjuBokcljskcmornaricciduZnostiaclmirala usp.:A. Dabinovii,MoZcli sc ggvoriti o kontinuitctuKotorskcmornariccod t109.cloclanas, GocliSnjak Pomorskogmuzcjau Kotoiu, 8, ,l5, Kotor 1959,11-33;S. MijuIkovi6,Kotorskiaclmirali,ibid., 1967,532;isti, -)snivanjcbratovirinc kotorskihpomoracai njcn statuti2 1463.gorJinc,i6id., 17,1969,942; isti,Bokcljskamornarica,u: l2 {ckova Bokcljskcmornaricc,1533. Iz obitclji Lukovi6potjcdui dva admiralau XIX. st.: Marko (1fi7ii-ti7)i Anton (ttittT-191 t). Usp : N. Lukovi61937,16;S. MijuSkovii1967,20-23.
97
LOVORKA CORRLIC
loZna kotorskom admiralu, a da prdanjska predstavlja zasebno tijelo s posebnim starjesinom na delu. Iako su takve teZnje podrZavalii pomorci drugih bokokotorskih mjesta (Dobrote, HercegNovog, Tople), ovisnost prdanjskih pomoraca o kotorskoj Bratovdtini i tamo5njem admiralu ostala je, iako se vremenom sve vi5e suZavala,sve do XIX. stoljeda.
Lukovil -vodeta prianjskapomorskai voiniika obiteli Zahvaljujuii uspjesima u poduzetni3tvu, pomorstvu i trgovini, kao i zaslugama stedenim u mletadkoj vojnoj sluZbi, izdvojilo se u Prdanju nekoliko obitelji. Pored obitelji Durovi6, Florio, Lazzari, Zbutega i Verona, posebno mjesto u dru5tvenom, kulturnom i, posebno,gospodarskomZivotu Prdanjai ditaveBoke Kotorskezauzimao je razgranatirod Lukoviia. Iako prema obiteljskoj predaji rodoslovno stablo Lukoviia podinje joS 1330.godine, u izvorima se spominju tek od XVI. stolje6a.U pro5losti su Lukoviii najbrojnija prdanjska obitelj. Tijekom pro5lih stoljeda viSe se njihovih dlanovaistaknulo u vojnoj sluZbi,sudjelujuii u svim mletadkoturskim ratovima. Tako je Ilija Lukovid (rocl. 1573)s vlastitim naoruZanimfregadunom sudjelovaou borbama pod Risnom i HercegNovim tijekom kandijskogarata, dok je Ivo Lukovid predvodio prdanjskevojnike i mornare u odbijanju turske opsadeBaIa (1698) te u bitkama kod Grahova i Trebinja. S fregadunom >Sv.Nikola< opskrbljivaoje Vicko Petrov mletadku vojsku hranom u Egejskom moru tijekom morejskoga rata. Sudjelovaoje i u borbama kraj HercegNovog(1687)i opsadiUlcinja (1695),te su ga mletadkevlasti odlikovale zlatnom kolajnom. U vrijeme procvata prdanjskogbrodarstva Lukoviii zauzimajuvodeie mjesto. Njihovi trgovadki brodovi uplovljavaju u sve znadajnije sredozemnei jadranske luke, u kojima kao poduzetnici i vlasnici samostalnihtrgovadkihpodruZnica,djeluju pojedini dlanovi obitelji". Lukovi(i zauzimaju i vodeie duZnosti u upravnoj strukturi Prdanja. Kao glavari (luogotenente,valioso) Prdanja spominju se tijekom XVII. stolje6a Tripun Lukov (1632-37,7642-46),IlijaLukov (1651-59,L662),JutajPetrov (166I,1669-70),Mato Marov (\676-18),Vicko Petrov (1689-90,1,691)i Ivo Tripov Lukovi6 (1695). Dobivanjem privilegija samostalne opiine podetkom XVIL stolje(a glavat mjesta dobiva status nadelnika,te od tada tu duZnostobna5ajupredstavnicivodeiih prdanjskih obitelji. Od Lukovi6a se tijekom XVIII. stolje6a na toj duZnosti spominju Ivo (1707, 1717,7127),Petar(1739,7141,1755),Vicko(1764),Frano (I'773,1778),Niko (1780) i Anton (1789) Lukovi6". Gospodarski uspon Lukovida oditovao se i u gradnjinizapala(a i kuia, koje su ostale, vi5e od bilo dega drugog, najrjeditije svjedodanstvouspona, bogatstva i mo6i ove bokeljske obitelji. JoSsu se u ondaSnjevrijeme smatrale najrasko5nijimau ditavoj Boki. Bile su ukra5ene skupocjenim muranskim staklima i ogledalima, umjetnidkim
Lukoviia u Krfu u kojoj sc vrlio iskljudivootkup maslinovaulja Poscbnojc bita uspjcinapodruZnica (N. Lukovi61956,105). O po
98
t.Prtun.ju u XVII. stoljefu
slikama talijanskih majstora, pozladenim drvorezima i stukaturama (glasovit je, da_ nas uniSten, strop jedne od palada Lukovi6 koji je izradio Svicarskiumjetnik Karlo Nedrozzi u XVIII. st.) i salonima u koje su primani mletadki providuri, austrijski baruni i francuskigeneralit".
Tipun Lukov Lukovit - admiralBoketjskemomarice
oporuka Tripuna Lukoviia napisana.je18. studenoga 1656.u Mlecima (sa dodatkom - kodicilom, od 20. istog mjeseca),4.Tripun se u uvodu oporuke spominje kao
99
,l
LovoRKA ionauc stanovnik u kuii nekog Ivana pok. Benetta Locadello u detvrti S. Provolo u istodnom gradskom predjelu Castello, mjestu gdje je tijekom pro5lih stolje6a boravio najveii broj iseljenika iz hrvatskih,poglavito bokeljskih krajeva. Dio oporuke u kojem Tripun obdaruje brojne vjerske ustanoveBoke Kotorske opseZnijije nego Stoje to u oporukama uobidajeno i zasluZujepaZnju istraZivada.Tako kolorskoj bratov5tini Tijela Kristova sa sjediStemu stolnoj crkvi Sv.Tripuna daruje 10 dukata, koliko ostavlja i drugim kotorskim vjerskim ustanovama: ve6 spornenutoj Bratov5tini bokeliskih mornara diji je vrhovni zapovjednik,redovnicamasamostanaSv.Klare, franjevadkom samostanuizvan gradskih zidina kraj izvora zvanogGurdi6 te Zenskomfranjevadkom samostanu Sv. KriZa. IzraLavaju1iZelju da se za njegovu i duie njegovih roditelja i ostalih predaka odrZe mise zadu5nice,Tripun kao mjestztgdje ie se one odrZati navodi kotorske crkvc: stolnicu Sv.Tripuna, Sv.Klaru, Sv. KriZ te spomenutu franjevadku Gospinu crkvu na Gurdi6u. U svakoj od spomenutih crkava odrLal 6e se ukupno 50 misa. Tripun oporudno obdaruje i 2 crkve rodnoga Prdanja: nckada5nju Zupnu crkvu Sv. Marije, koja je u vrijeme pisanja oporuke ve6 bila podosta osiroma5ilapa se u vizitacijama nerijetko istide njezin tro5an izgled i neprimjerenost za funkciju Zupne crkve. Njoj ostavlja prihod od uloZenih nekrctnina dija je vrijednost 150 dukata, a zauzxrattraLi da se u crkvi odrZi 50 misa za njegovu du5u. Istovjetan broi misa Tripun Zeli i u obiteljskoj crkvi Gospe od Karmena, za koju, najvjcrojatnije iz istih prihoda, odreduje da se nabavlja ulje i vo5tanicckoje ie se drZati upaljcne u spomen na njega i njegove pretke. Osim navedenih 50 misa, u istoj crkvi ie se odrZati joS dodatnih 12 misa godi5njeza njegovu i du5e njegovih pokojnih. Za imovinu koju ostavlja toj crkvi imenuje izvr5itelje - poslovnog sudruga Nikolu Tripunova, Marka Pavlova, rodaka Matiju Stukanovi6ate tada dobro poznatog svedenikai Zupnika Prdanja Pelra Zbutegur5.SpornenutornZbutegi namjenjuje kao dar i prstcn vrijedan 10 dukata. Redeni se izvr5itelji moraju pobrinuti za sveprethodno redcnemise zadu5nicekao i mise kclje (c se 2 puta godi5nje odrZavati u crkvi gdje njegovo tijelo bude sahranjeno.Naposlijetku, Tripun spominjc i glasovitu pera5tanskucrkvu Gospe od Skrpjela (Uznesenja BlaZene Djevice Marije, Madonna del Scoglio), smjeitenu na umjetno stvolenom otodi6u ispred Perasta. Iziskuiu6i od sveienika te crkvc drZanje 50 misa zadu5nica, Tripun crkvi ostavlia 10 dukata. I3rojna spominjanja, odredbe i legati namjenjeni naibliZim dlanovima rodbine otkrivaju povezanostunutar obitelji Lukovii. RaspolaZu6is prilidnim, za ve6inu obidnih gradana nedostiZnim kapitalom i materijalnim dobrima, Tripun izda5no obdaruje brojne dlanove obitelji. Osim toga, u ovom dijelu oporuke otkriva se i opseZnost Tripunovih poduzetnidkih poslova (trgovina, kreditno poslovanje),koje je u velikoj mjeri ostvarivao zajednidkim ulaganjem s dlanovima rodbine i sugradanima.Tripun bratu Pavlu daruje zlatni prsten u vrijednosti 10 dukata; rodakinii Vicki, k6eri Marka Ivanova, koja obitava u njegovoj ku6i, namjenjuje u ime miraza visoku svolu od 300
l )
vjcrskogi PctarZbutcgajc prvi prdanjskiZupnik(1645-9lt)i istaknutalidnostondobnogprdanjskog kulturnogZivota.Pokopanjc u crkvi Gospcod KarmcnaporcclgrobniccadmiralaTripuna Lukovi6a. U Zupnojcrkviu Prdanjuduvasc njcgovmali portrct na clascikoji sc pripisujcslikaruTripi Kokolji tc isti,Fragmcntiiz radovao Tripi KoUsp.:N. Lukovi61937,7'7,334-336; Zbutcginaliturgijskaocljcda. KotorPcrast1962,38;A. Florvat- R Matcjdii u iast Tripa Kokoljc(1661-1713), kolji,u: Spomcnica . K. Prijatclj,Baroku Flrvatskoj,Zagrcb7982,841
100
T
Iz ltro.ilosri I'riun.iu u XVII. stol.je('u
dukata (izraLenth u novcu i odje6i), a njezinoj sestri Jerolimi claruie za istu svrhu 150dukata.vicki je pri tome, kao naclopunamirazaod 300 dukata, namijenjena i drvenaSkrinja s robom koja se nalazi u Tripunovoj obiteljskoj ku6i u Kotoru. Kieri
staru obiteljsku ku6u u.Prdanju koja se nalazi neposredno uz kuiu brata mu pavla. Supruzi Marijeti (rod. Stukanovii) ostavlja za udovi5tvo i brigu oko sinova dovoljncr imelka, prema procjeni izvr5iteljaoporuke. Ukoliko njcgovi sinovi ne buclu imali mu5kih potomaka, staru kuiu ostavlja sinovima brata Pavla,a polovicu nove ku6e nc6aku Ivanu,sinu Marka Marzrsate mladem sinu brata Ilije. Njima ostavljaipokrctna dobra u ku6i uz obvezu da svakc godine na njcgov rodcndan clajudrZati 2 rnisc.
Zechhn<<4 reala; Kotoranin Nikola Bolica Kokolji6 5 reala; Tripun Mihovilgv zvan Trip5a 13,5 reala; Ilija Andrijin 15 rcala; Matija Mrvica znatno viie - 67,5 reala (ostatak duga od 200 reala njegovapokojnog brata vicka Mrvice), dok sc dug koji mu je ve6 isplatio padron broda Pavao Pavlov (50 dukata) mora darovati crkvi Gospe od Karmena u Prdanju. Tripun je poslovao i s uglednicirna iz okolnih predjela Boke. Tako mu je kneginja oblasti Braji6i (sjeveroistodnoocl Budve) dtLna 62 realakoji su joj posudeni na povjerenje i bez potpisanog ugovora. Daria iz ugledne kotorskc obitelji Vrakjen (Vrachien,Wrachien) zaloLrlaje kod Tripuna skupocjenu zlatnu ogrlicu za svotu od 110 reala i sadajoj je dozvoljen otkup bez ikakvih kamata, a u potpunosti je opro5ten neznatan dug kotorskom gradaninu Nikoli Scuri (3 ili 4 dukata). NaposlijeLku, u svezi nekih sporova i neisplaienih obvezau prethodnim poslovnim op-raci-
LovoRKA CoRelrc jama, u fiskalnoj su komori sekvestrirane dobiti Tripunovih duZnika i obveznika: Luke Gambaro (150 reala), Vuka Gierometta (50 reala), Lovre Milatovi6a (3 reala), Nikole Dorata (17,5 reala) i Trip5e Matijinog iz Mua (70 reala, od kojih je ispla6eno vei 60). Oporuka Tripuna Lukovi6a posljednji je dokument koji potpisuje ovaj istaknuti pomorski kapetan, admiral Bokeljske mornarice i darovatelj crkvenih ustanovarodne Boke. Tripun je umro nekoliko mjeseci kasnije, a oporuka je, na zahtjev jednog od izvr5itelja (Nikola pok. Tripuna), otvorena 26.5.1657.godine. Zanimljivaje i spomena vrijedna sudbina Tripunovih nasljednika - sinova Luke i Nikole. Slijede6i odev Zivotni put, Luka je zarana stupio u mletadku vojnu sluZbu u kojoj se ubrzo istakao i napredovao do visokog mornaridkog dina. Posebne zasluge stekao je u pomorskim borbama u kandijskom ratu. Vrativ5i se s jednog od ratnih pohoda na Levantu, Luka je kao ratni plijena doveo 2 turske robinje koje je drZao u kuii. Jedne no6i, dok je tvrdo spavao,robinje su mu prerezale vrat i u dogovoru s crnogorskim hajducima opljadkale kuiu i potom pobjegle. Lukina tragidna sudbina nije dojmila prdanjsku crkvu te nije dopu5ten pokop u obiteljskoj grobnici u crkvi Gospe od Karmena ve6 ispred iste crkve, zakaznu Stoje u ku6i, na sablazanmje5tana, crkve i rodbine, drZao harem"'. Zarazhku od brata Luke, drugi Tripunov sin Nikola (roden 1650.)je odabrao sveienidki poziv. Izudiv5i teolo5ke nauke na Rijeci, zaredio se za sve6enikai potom niz godina sluZbovaou mjestima kotorske biskupije (Risnu, Krtolima, LuStici, Stolivu i Prdanju). Posvetioje novu Zupnu crkvu u Prdanju (1705) i u njoj osnovaobratov5tinu Presvete Krunice (1'707).Svojom oporukom ustanovio .ie zakladu kojom se pla6ao kapelan u obiteljskoj crkvi Gospe od Karmena obvezan daizgovara po 2 mise tjedno u spomen na njegove roditelje. Dobar poznavalac prilika u katolidkim Zupama u okolici Boke, posebno u dijelovima koji su bili izloZeni djelovanju i propagandi pravoslavnog sveienstva, nastojao je podizati i odrZavati crkve i kapele u pojedinim manjim mjestima u kojima se nedostatakkatolidkog klera najvi5eosje6ao.Nikola Lukovi6 istakao se i kao prevodilac liturgijskih pjesama i misala na staroslavenskijezik (latinicom) za potrebe kotorske biskupije. Poznatje i njegov prijevod XXXIV. pjevanja Ariostova spjeva>Mahniti Orlando< koje je preveo kao osmeradkuepsku pjesmu pod naslovom >Razgovor kraljice Lidije iz Pakla< (Mleci, 1775.). Svojim Zivotom, pastoralnim radom u kotorskoj biskupiji te bogatim kulturnim djelovanjem ublaja se u istaknutije lidnosti Boke u drugoj polovici XVII. i podetkom XVIII. stoljeda''. Zivotni put bokeljskog admirala Tripuna Lukovi6a, vojna sluZba i tragidna smrt njegova sina Luke, te sveieni6ki poziv i kulturna nastojanja prdanjskogZupnika Nikole, saZetsu odsjedakproilosti tog malog, ali znadajemza hrvatsku povijest nezaobilaznogbokeljskog mjesta. Rod Lukovi6a predstavljaoje i u idu6im stolje6imavodeiu obitelj u druitvenom, gospodarskom i kulturnom Zivotu Prdanja i ditave Boke. Na Zalost, sjaj i slava bokeljskih vitezova i ratnika, moreplovaca i istraZivada,crkvenih
N. Lukovi6 193'7,16, 22-23. Vjcsnikza arhcologijui Usp.:N. Lukovi6,Don Niko Lukovidglagoljaii narodnipjcsnik(1650-172tt), isti 1951, isti 1937,196'202,333-334; sv.50,god. 1928-29, Split 1932,350-354.; historijudalmatinsku, 1ti1.;L. iorali6, BokcljskiknjDcvnikNikolaLukovi6,Matica.easopisHrvatskcmaticeiscljcnika,god. XLV, br. 3, Zagrcll1995.,str.34-35.
dostojanstvenika i knjzevnika, rijetko je s dostojnompaZnjomsvrstavanu kultur-
Summaw From the pastof Prdanjin the lTth c. (TripunLukovi6,Admiralof theBokaNavy) Theintroductiongivesb short historyof Prdanjfrom its first mentionin sources(14th c.) to the time of its greatesteconomicprosperityin the 18thc. There is emphasison themaritimeorientationof the Prdanjeconomy,and the role of its sailorsin Venetian militaryservice(carryingstatemail by sea),especiallyduring the warsbetweenvenice and Turkey in t'tret6ftr and 17th c. The PrdanjLukovid family is presentedas an exampleof one of the leadin! Boka familiesin the social,economicand cultural life of the area.The author shdivsthe life and work of rripun Lukovii (1585-1657),sea captain,merchant and entrepreneur,venetian soldier and Admiral of the Boka Navy,and givesthe contentsof his will (1656),kept in the state Archivesin venice.
103
KvBroslava KuepnovA
Trnavskosveudili5tei njegovomjesto u kulturnim kontaktima s Hrvatima Posliie turske okupacije Ostrogona 1543. Tmavsko sveuiili1te je zbog religijske i nacionalne tolerancije bilo najpivlainije za hrvatskepolaznike iz Hruatskog zagorja i okolice Zagreba. Posljedica toga je uspostava mnogostranih i mnogobrojnih Lultumih vezaizmedu Slovaike i Hrvatske, koje su obogadvale obje strane sve do 20. stoljeda.
Premda je potekao iz etnidki madarske sredine, nadbiskup Peter Pftzmitnprojektirao je Trnavsko sveudili5teza sve nacije biv5eUgarske.Time je respektirao naravno miSljenjei duh XVIL stolje6a, napose ugarske sredine u kojoj je i sam Zivio, cijeli njezin politidko-druitveni i ideolo5ki smisao.Cinjenica da je Sveudili5teimalo sjediSteu slovadkojsredini pridonosila je moguinosti dobre komunikacije sa studentima slavenskihnarodnosti u Ugarskoj. Ne moZemo osporiti da je Trnavsko sveudiliSte, makar u odredenom vremenu, imalo izrazito slavensko obiljeZje, kako medu profesorima, tako i medu studentima. Medu Slavenima koji su studirali na Trnavskom sveudili5tu,isticala se cijela generacija hrvatskih intelektualaca koji su djelovali vei pri njegovu utemeljenju. Predavali su ovdje za ditavogtrajanja, mnogi su ovdje zavrSilistudije, mnogi su poslije djelovali u Trnavi, ili su svjedodilikvalitetu studija u domovini i svijetu. Mnogi iz Hrvatske, Slovenije,Bosne ili Dalmacije imali su objektivne i subjektivne razlogeza studij i djelovanje bai u Trnavi, premda je tradicija studiranja bila vi5e vezanauzbllLa sveudili5tau Bologni, Rimu, Bedu i Grazu.r Uzroci toga imali su dublje dru5tvene korijene. Od XVI. stoljeia za hwatsku aristokraciju, gradanstvo, te poglavito za selja5tvobila je Slovadkavrlo poznata zemlja. U doba turske opasnosti Slovadkaje predstavljalaoazu relativne sigurnosti.U Slovadkojje, naime, bilo mogu6e dobiti zemlju zajedno s kmetovima ili kmetove preseliti iz domovine. Nadalje, bilo je vaZnoi to da se nakon 1.543.u Slovadku(poslije turske okupacije Ostrogona) preselio politidko-administrativni, kulturni i obrazovni centar za cijelu Ugarsku. Pri izboru Trnavskoga sveudili5taigrale su ulogu i druge dinjenice: bilo je to jezidno srodstvo sredine, ali i to da se u prvim godinama predavalo na materinjem jeziku. Za hrvatske polaznike (ve6ina je bila iz Hrvatskog zagorja i okolice Zagreba i samog
Kuderov6, K.: JuZnf Slovania na trnavskcj univerzitc v 17. stor. Slovansk6Stidic 11, Bratislava 1971., 216.
llJ
,t
KVETOSLAVA KUCEROVA
Zagreba), bilo je Trnavsko sveudili5tegarancija katolidkog odgoja, a to je za polaznike bilo vrlo vaZno.Trnavsko sveudili5tebilo je katolidka i isusovadkaSkola,poznata po religijskoj i nacionalnoj toleranciji. Hrvati su u Trnavu dolazili uglavnom radi sveudili5ne izobrazbe koju u to doba u domovini nisu mogli dobiti. Najve6i broj polaznika bio je iz uZe Flrvatske iZagrebadke Zupanije, podrudja u kojima je bio koncentriran najveii broj intelektualaca u XVII. i XVIIL stoljeiu u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalima, spomenuto je podrudje ostalo najmanje dotaknuto reformacijom.Zbogstalnih ratova i njihovih posljedica,nije mogla normalno djelovati ni katolidka crkva, niti su ideje reformacije tu nai5le na potreban odjek. Pri osiguravanjusvojevlasti hrvatskoj aristokraciji bilo je vaZnoosloniti se na katolidke Habsburgovce.Na Hrvatskom saboru 1606.ona se odrekla te5ko dobivene religijske slobode trai,e1i da se sloboda ugarske protestantske aristokracije ogranidi samo na Ugarsku.2 Godine 1563. zagrebadkibiskup Juraj Dra5kovi6,veliki prista5aisusovaca,kasnije hrvatski ban, podeoje sustavnograditi katolidke Skolei u njima upotrebljavati narodni jezik. Osim latinskog bogosluZjauvodio je bogosluZjena hrvatskom. Premda se u Hrvatskoj reformacija nije znatnije pro5irila, crkva je stigla otkriti pogre5keu vlastitim redovima i pokazati kako valja ideolo5ki djelovati u budu6nosti. Na Sirem hrvatskom podrudju protestantizami kalvinizam Sirili su se zahvaljujuditome Stosu dobro radile protestantskeSkolei tiskare. To je ubrzalo i gradnju katolidkih Skola,srednjih i viSih, te obrazovanjene samo crkvenih, vei i svjetovnih lica.'' Skolstvo iizobrazba od XVI. do XVIII. stoljeia gotovo su iskljudivo pripadali katolidkoj crkvi. SpecifidnostHrvatske bila je da su prije isusovacakoji su podeli graditi Skoleve6 od XVII. stolje6a,u niZim Skolamadjelovali pavlini. No, pavlini su imali i Skolevi5egastupnja.aCentar izobrazbei znanosti u Hrvatskoj bili su gradovi, poglavito Zagreb. U XIV. stoljedu djelovali su seminari za sveienike, gdje su studij mogli apsolvirati i neki aristokrati.'Udila se gramatika, logika (s retorikom) i teologija. Usprkos zabrani, poudavala se i medicina. Postoje dokumenti o gradanskim Skolama koje su imale obiljeZje zakladnih Skola.Osim tih, djelovale su i privatne Skolekoje su vodili cisterciti, dominikanci, franjevci, a razumije se, i pavlini. Neke od ovih Skola, pri poudavanju nekih predmeta, pribliZile su se izobrazbi na visokim Skolama.Ipak, sveudiliStajo5 nije bilo. Najvi5u su razinu imale Skolekoje su drZali pavlini. U XVI. stoljedu pavlinima su pripadali samostaniod kojih je najpoznatiji bio u Lepoglavi. Iz ovog samostanai Skole pavlini su nastojali udiniti centar katolidkog obrazovanjau Hrvatskoj. JoSprije isusovacaotvorili su svoje Skolei wjetovnoj mladeZi.Godine 1507.otvorili su gimnaziju u koju je dolazila mladeZiz Hrvatskog zagorjai Podravine.U Sirenjusvojegautjecaja i gradenja Skola susretali su se s mnogim problemima. Poznato je da je u to doba 2 .3 4
Istorija naroda Jugoslavijc II. Bcograd, 1960.,426. Kudcrovh, K., navcdcno djclo, 198. Tkaldi6, I.: O stanju viic nastavc u Hrvatskoj prijc a osobito za Pavlinah. Zagrcb,18{35 , prcdavanje. DrZavni arhiv Hrvatskc, Zagrcb. Pla6alo sc u naturalijama dva ili tri puta godiSnjc: kruh, jaja, pili6i. Bogati trgovci i niLi plcmiil' 12 dinara, magnati (viia i bogata aristokracija) 20 dinara i ncki poklon za ikolu. Vidi Tkaldid, L, navedcno djclo, 80-{i1.
Trnavsko ,sveuiiliite i n.iegovo m.iesto u kulturnim kontuktimu s Hrvalima
politidkai dru5tvenasituacija u Hrvatskoj bila veoma sloZena.U vrijeme gradanskog rataizmedulvanaZapolje i Ferdinanda I. pavlini su neko vrijeme bili prisiljeni zayoriti gimnaziju.Poslije 1582.opet su se aktivirali i otvorili >studia humaniora<. Studiranjena domademjeziku bilo je veoma privladno. Oni koji su Zelieli dobiti vi5e obrazovanje,oti3li su studirati u inozemstvo. Tu >pogreskuAnnuac<.Umro je 1699.godine.tMedutim, pavlini su postepenoodstupili od predavanjafilozofijc i teologije. Potkrai XVII. stoljc6a doilo jo cijelo obrazovanje u Flrvatskoi u ruke isusovacai to jc trajalo do njihova ukinu6a j773. SustavSkolovanjado XVIII. stolje6amalo je razlikovalo srcdnjo ivisokc Skole.Od XVL do XVII. stolje6a u IJrvatskoj su se razvijale gimnazijc ili akadcmije kao novi tip Skole,odnosno mcdustupanj srednje i visoke Skole.Pa ipak, to nije bilo sveudili$te u pravom smislu. Stvarni za(etak suvremenogsveudili5tairralc su samo Skolcjavnog znaccnjai Siregdru5tveno-socijalnogdoma5aja.Lcpclglavskifakultct, cljelovanjekojeg je ostalo uglavnom u okviru privatnih potreba, nije imao znadonje novodobnih sveudili5ta,kakvo je bilo Trnavsko.n Isusovcisu cld svojegadolaska godinc 1606.postcpeno ali sustavnoosnivali u FIrvatskojsvoje Skole.Ipak, njihovo znadenjeodrcdili su taclainji ocinosi:kratko trajanjc te jaka tradicija u Flrvata da studiraju u inozemstvu. Djclclvanjc visoke Skole u Zagrebu onemoguiavali su ratni uvjeti. Ipak, isusovci su se pobrinuli iskoristiti svoje linancijske i moralne investicije koje su uloZili u hrvatsko Skolovanje.Godine 1607. osnovalisu u Zagrebu gimnaziju i tu postupno podeli predavati filozofiju i teologiju. To je ve6 predstavljalo Skoluvidegastupnja. Skola sc zvala Akademija znanosti. Njoj je 1669.Leopold I. priznao sva prava kakva su irnala naprimjcr sveudiliita u pragu, Olomoucu, Bcdu. Ko5icama i Trnavi." Nemalu zasluguza razvoj ovc visoke Skoleimali su pitomci Trnavskog sveudili5ta, takoder i drugih Skolau Slovadkoj.Ovu visoku Skolu podupirala je karolidki orijentirana hrvatska aristokracija. Toma Bakad Erdody mladi (prezime dobro poznato u Slovadkoj),izvlastitihje sredstavadao izgraditi novo krilo zgradcza Filozofski fakultet. Temelj zgrade dinilo je vojno skladi5teFcrdinanda HabsburSkog.Zasluga za tu " Tkaldi6,L, isto,80-91 7 Irto, go-102. n Za problcmznadcnjaviic Skolcu u kpoglavi vidi: Ktaii, N.: Ncoacaclcmia Zagrabicnsis (1669-1773). U: Spomcnicau povocluproslavc300godi5njicc sveudiliitau Zagrcbu.zagrcb,1969.,2j-47. ' BazaltlV.: O 300godiinjicisvcudiliSta u Zagrcbu.Maticallrvatska,Kolo 12,1969."1300-1302.
115
KVETOSLAVA KUCEROVA
Skolu ima i Juraj Habd.elid(1609.-1678.),koji je studirao u Trnavi. Rektor Trnavskog sveudili5tabio je 1666."' Na tom Sveudili5tunavodno je studirao retoriku od 1634.do 1636. i hrvatski knez Nikola Zrinski. Godine 1172. reklor zagrebadkeSkole bio je Pejadevii", apsolvent Sveudili5tau Trnavi. U to doba na Trnavskom su sveuiili5tu studirali brojni Hrvati buduii da isusovadkaSkola,kao i visoka Skola pavlina nisu u praksi imale sva prava sveudili5ta.Car je dodu5eZagrebu potvrdio sveudili5naprava, ali to nije udinio Rim. Zbog toga se do 1721.5ko1amorala nazlati >Colegium<, a ne >Academia<. To je bio razlog Sto isusovci u Zagrebu nisu mogli dijeliti akademske titule niti podetkom XVIII. stoljeia, kad su podeli predavati pravo i farmaciju.t2 To obja5njavazbog dega su Hrvati i dalje traZili studij u inozemstvu, i u Trnavi. Priznanje ili nepriznanje zagrebadkevisoke Skole kao sveudili5tajo5 u doba prije osnivanja od drZave dotiranog sveudili3ta(za vladanja Marije Terezije) bilo je u strudnoj sredini Hrvatske dosta razdvojeno.'''Po ukidanju isusovadkogareda bilo je potrebno osnovati novu visoku Skolusa svim pravima sveudili5tai djelovanjem u cijeloj Flrvatskoj. Uredbom rz 1776.Marija Terezija ustrojila je Skolskisustavza Ifrvatsku i Slavoniju. Zanimljivo je da se i nadalje preporudavalo SveudiliSteu Trnavi kao vaZno sredi5te visoke naobrazbe kojemu je trebalo pojadati profesorski zbor. Istodobno, stvoreni su uvjeti za osnivanje sveudili5tai u Zagrebu. Godine 7774. bio je raspisannatjedaj za uditelje. Medu prijavljenim pristupnicima bilo je apsolvenataTrnavskogsveudili5ta.Postojaoje i spor oko pitanja treba li se buduie sveudili5teustrojiti po uzoru na Bedko ili Trnavsko.'oNeosporno je da je privladniji uzor bila Trnava buduii da su mnogi od prvih pedagoga s viSim obrazovanjem koji su u I-Irvatskoj djelovali od XVI. do XVIII. stoljeia studirali ili djelovali u Slovadkoj.Intelektualne veze bile su uzajamne jer je i u Slovadkoj djelovalo puno pedagoga iz IJrvatske. Najintenzivniji kontakti medu hrvatskim i slovadkim intelektualcima ostvarivali su se u doba djelovanja Trnavskog sveudili5taiZagrebatkog kolegija. U XVI. stoljedu udio je u trnavskoj gimnaziji Grga Tkaldid iz Samobora; Marko Pitadii iz Siska udio je u slovadkimgradovima Sala i Martin. Pwi hrvatski isusovacToma Zdelarit,izLepoglave studirao je u XVI. stolje6u u Bedu i Pragu, djelovao je u Poljskoj, a kao profesor predavao je u Trnavi.-Saduvalesu se dvije njegovc ispravc o Trnavskom kolegiju iz godine 1561. i 1564." Svi ti uditelji i profesori poznavalisu jezik drugoga naroda. Uzajamna komunikacija uditelja i studenataFhvatske i Slovadkebila ie veoma Ziva u XVII. i u XVIII. stolje6u. Prve korake u osnivanju Zagreba(ko:gkolegija udinilo je Gradsko poslanstvo na zasjedanju Ugarskog sabora u Bratislavi (PoZunu) vei 1601. Poslanstvose obratilo
P6sticnsis. fasc. Bazala,V., navcclcno djclo, 1302-1303; Cscry,J. C.: Historiascicntiarumunivcrsitatis I-III, (1641.-1660 Tyrnavicnsis. Fotoktipicz archivuSpolkusv.Vojtcchav ). UnivcrsitasPazmaniana Trnavc il zbornik,knj.VlI,1912.,5. Klai6,V.: Kr akadcmija znanostiu ZagrcbuHrvatskokolo- naudno-knjiZni 12 Bazala,V., navcdcnodjclo,1306. t3 Klai6,N.: Joi jcdnom o tristoj obljctniciosnutkafilozofskogfakultctau Zagrcbu.Kritika 1970,11., 254-257; usporcdiBzuala,V, navcdcnodjclo,257-260. Usporcdis kritidkimpristupomu djclu Sidak, J.: RcgiascicntiarumacadcmiaSpomcnica4.49-78',SidakJ.: Opii prcglcdna tristogodiinjirazvoj visokolkolskcnastavcu Zagrcbt.Spomcnica 2,17-20 Klai6,V.: Kr. akadcmijaznanostiluZagrcbr,24.-31. Vanino,M.: Isusovcii hrvatskinarod,I. Zagrcll,1969.,3-14.
7I6
Trnuvsko sveutiliite i njegovo m.iesto u kulturnim kontaktima s Hnutima
Ivanu Zanitiusu, koji je bio >superior residentiae< u Martinu. Navodno je svojim utjecajem ivezama stvarno pomogao osnivanju zagrebadkogkolegija. zahvaljujuli njegovomosobnom zauzimanju do5li su uzagreb prvi uditelji, dva sveienika i dva magistra,medu njima i Slovak iz Martina,.magistarLeonard praesul. sljedeie godine iz Slovadkeje u zagreb dosao poudavati Stefan More. od 1608.u Zagrebadkom kolegijudjelovali su Slovaci J6n Spi55ki J6n Porubsky.r6 Godine 1622. Juraj Habdelii napisaoje povijest zagrebadkogkolegija. Taj materijal,koji sadrzi popis osobakoje su djelovale na Kolegiju od 1602.,daje veoma dobre
5 -'l
1 I
je, naprimjer bio J6n Patadi6,rektor Kolegija 1700.,takoder Jozef Susi6iz varaZdina koji je u Trnavi boravio detiri godine. Godine 1737. umro je p. petrus Koren izpetrinje koji je studirao najprije u Trendinu i Kosicama, a poslije logiku u Trnavi.le Jos u drugoj polovini XVIII. stoljeda djelovali su na Kolegiju i mnogi drugi apsolventi TrnavskogsveudiliSta.P. Georgius Mulih iz Turopolja, apsolventteologije; Jozef wiviz iz Kranjske koji je studirao filozofiju u Trnavi, zatim magistar Mathias Lipo$dak. Clanzagrebadkog kolegija bio je FranciscusDabrovii izpoLege,1733. djelovao je u Trendinu i Skalici. Godine L734. uicj.oje u Trendinu Matthias Krzneri1,koji je apsolvirao studij u Bedu.20 Sliku o studiju IIrvata, rjede Slovenacaili Bo5njaka na Trnavskom sveudili$tuveoma dobro daju matidne knjige. 2ele6 dobiti Sto objektivniju sliku o tome kakvo je znaienje Trnavsko sveudili5teimalo u vi5em obrazovanjuIIrvata, djelomice Slovenaca i Bo5njaka,usporedivala sam slovadkematidne knjige s matidnim knjigama u Rimu i Bedu. Podaci pokazuju da je na Trnavskom sveudilistuod godine 1635.do 1641. studiralo ukupno 94 studenataspomenutih narodnosti, no najvi5eHrvata. po godinama, broj studenata kretao se izmedu rr9 i r40. Hrvati su u ukupnom broju trnavskih studenatatinili^9Tagodi5nje.Istodobno, u Bcdu je studiralo samo 68 slu5adaizHwatske i Slovenije.'' u Rimu ih je studiralo znatno manjc. zapisi iz godina 1559.-1109. 16 "
l8 re
2o 21
Vanino, M , navcdcno cljclo, Il1-97. Fanccv,F.:GradazapovijcstlkolskogiknjiicvnogradaisusovadkogkolcgijauZagrcbu.(1606.-1772.). Starinc 37, l-176; str. 38; str. 1ti2-30t1.Matcrijal, rcsp. katalozi osoba kojc su r.ljclovalcu kolcgiju od 1607. Povijcsni tckst na latinskom ima od 7. str. zapisc osoba. Mcdu njima jc i p. Joanncs Zanitius, rcsidcntiac Turocicnsis supcrior simul ac procurator, cui civitatis Icgatis ncgotiarum causa Posonium amandati. . (str. 10) Fanc"u, F., navcrlcnodjclo, 3tt, 84. >...P. Pctrus Korcn Pctrini in Croatia prognatusa. 1699.,audita Tyrnaviac logicaad nos vcnit, Trcnchinium probandus.Explcto probationisbicnnio, Ca.ssoviam sc transulit...< Fanccv, F., navcclcnocljclo, 119, 135, 200,217.>...obiitP. Nicolaus Blaikovi6 nob. Croata Oborovicnsis, annum agcns 41 ..< Vidi Kazy, F.: Flistoria Univcrsitatis Tyrnavicnsis Soc. Jcs. Tyrnaviac 1738.,260 ( 16 5 6 . ) . Fon."u, F.. isto.251-2i16 KudcrovA, K., navcdcno
1.77
KVETOSLAVAKUEEROVA zabiljelili sl 47 Zagrep(ana.22Hrvati iz Trnave bili su najviSe zainteresirani dobiti titulu >baccalaureatum< iz filozofije kako bi mogli Sto brZe poudavati i zaradivati nograduiralo je ukupno 76 Hwata. Studij teologije s tituvac. U godinama 1.648.-1.669. >baccalareus< zavr5ila lom su za 43 godine u Trnavi samo detiri Hrvata.''' Provedeno malo istraZivanjesamo potvrduje prethodne izvore koji wjedode o znadenju Trnavskog sveudili5taza ispitivanje i obrazovanje Hrvata. Isto znadenje imale su za Hwate i slovadke niZe Skole. Blizina Hrvatske i Slovadke i zajednidka drLavau kojoj su Livjelaoba naroda, omogu6avalisu uzajamno djelovanje intelektualaca.Medu prvim profesorima na Trnavskom sveudili5tuvei godine 1638.bio je Hrvat Michal Lukii koji je predavao gramatiku. Godine 1638. predavao je moralnu teologiju Lukad Krajadid, a Matthias Bastjandi6skolastidku teologiju.2aHrvati zapisani u trnavskim matidnim knjigama bili su preteZnoaristokrati (nobiles). U znadajnombroju bili su i sinovi zagrebadkihgradana (cives),te sinovi kmetova koji su se zajedno s drugim Hwatima u XVI. stolje6upreselili u Slovadku.Medutim, u Trnavu su dolazili i Ifrvati iz drugih dijelova Ugarske. Iz Hrvatske su dolazili uglavnom izZagrebadke,YaraLdinske i Virovitidke Zupanije, grada Karlovca, ali i iz Dalmacije. Poneki su studenti zavidajnopotjecali iz Kranjske i Bosne. Slovadkusu predstavljali Hrvati iz Sire okolice Trnave, iz Ltpanije Nitra, iz Bratislave (PoZuna),nekih sela kao Sto su Senkvice, ViStuk, Biihofi, te grada Skalica. Izmedu Hrvata koji su studirali na Trnavskom sveudili5tuizabrala sam nekoliko prezimenakoja su poznala i u Slovadkoj i u I{rvatskoj. Naprimjer,prezime I{abdeli6 je prezime osiroma5enearistokratske obitelji, podrijetlom iz Turopolja. Dio obitelji preselio se u Slovadku.Podaci govore da je od godine 1635.Michal Habdeli6 iz Skalice studirao u Trnavi teologiju i filozofiju. Godine 1640. predavao je u Trnavi drugi dlan obitelji, Juraj Habdeli6.2sO potonjem znamo da je bio iz ogranka obitelji koja je ostala u Hrvatskoj. Juraj Habdelii apsolvirao jenazagrebadkoj gimnaziji, studirao na gradadkom Sveudili5tu,da bi u Trnavi dobio mjesto profesora. Poslije povratka kuii, od 1.649.do 1651.bio je rektor Kolegija u VaraZdinu, zatim od 1666. do 1669. rektor Kolegija u Zagrebu."' Na Trnavskom sveudili5tustudirao je jo5 jedan dlan obitelji Habdelii, Sigmund Habdelii, gramatiku 1661.godine." U XVII. stolje6u studirali su u Trnavi dlanovi obitelji Jambre5ii. Andrija JambreSi6djelovao je u Trnavi kao profesor.28 U godinama 1638.,1641.i 1668.studirao je filozofiju i teologiju Georgius Jankovich. Najprije je bio zapisankao Hrvat iz slovadkoggrada Skalica i nije bio plemi6.2e
Vol. Italiac studcntium(1221.-1864.). Vcrcss,A.: Matriculact actaHungarorumin univcrsitatibus I.-II. Budapcst1,915.-1917., vol. III. Budapcst1941.;vidi Kudcrova,K., navcdcnodjclo,216. 23 KudcrovA,K., isto,206. Holinka, R.: Zalolcni trnavsk6univcrsity.U: Trnavskf sbornik(k 300.lyrodi zaloLcniunivcrsityv TrnavE),Bratislava1,935., 42. 25 Cscry,J. C.: navcdcnodjclo (g. 1640.i daljc). 26 Gl asoviti Hrvati proilih vjckova.Zagrcb, 1886.,142-143, JurajHabdclid. 2'7 Cscry,J. C., navcdcnodjclo (1640.-1661.). 28 Vanino,M., navcdcnodjclo.175. 29 1938.,129. Varsik,B.: Niiirodnostnfprobl6mtrnavskcjunivcrsity.Bratislava,
118
Trntrsko sveutili,ile i njegovo m.jesto u kulturnim kontaktima s Hrvatima
U svezi s preseljavanjem slovaka na podrudje bivse Jugoslavije,napose u xIX. stoljeiu,posebno nas zanima obitelj Jankovii. Clanovi ove obitelji bogatstvosu stekli sluZe6iHabsburgovce.Rudolf IL Habsburgovacdodijelio je plemi6ku titulu Michalu injegovoj braii, t.j. sinovima Jurja Jankoviia. Tijekom rata obitelj je izgubila potvrdu plemstva, ali ju je 1722. Bonaventura Jankovid ponovo zatraiio za obitelj. u drugoj polovini X\aIIL stoljeia Jankoviii su medu najbogatijimobiteljima u Hrvatskoj i Slavoniji, s imovinom po ditavoj Ugarskoj -velika5ka obitelj Jankovii-Daruvarski. Jedan od potomaka,Juraj Jankovi6,60-ih je godina XIX. stolje6aspretnim poduzetnistvom organizirao kolonizaciju Slovaka i Ceha u do tada nenaseljeneSumovitepredjele Slavonije.30 U matidnim knjigama Trnavskog sveudili5tajedno od najdeSdihhrvatskih prezimena je prezime Turkovi6 (Turkovich). Iz ovog roda mnogi su studirali na Trnavskom sveudili5tuod 1649.do kraja XVII. stolje6a.Godine 1649.ovdje je srudirao naprimjer Martin Turkovi6, 1656. bio je kao >baccalaureusbaccalareustudi< svijet. Ovu dinjenicu ne bi valjalo zanemariti. Moja su istraZivanjapotvrdila zakljudak da je za utvrdivanje nacionalnosti i etnidkog razlikovanja Slovaka i Hrvata od XVI. do XIX. stoljeia potreban vrto kritidki i znanstveniprilaz u rje5avanjuovoga problema. Matidne knjige Trnavskoga sveudiliStaposjeduju, naime, ve6i broj prezimena koja su ntutala i izgledala kao hrvatska, ali sva nisu bila hrvatska. U Slovadkoj,kao i u Hwatskoj, podela su se u XVI. stolje6u upotrebljavati prezimena za kmetove, premda su prije u zapisima,urbarima, itd. imali samo imena (Duro, Mate, Josip...).U okviru kmetskih prezimena postojali su i tzv. patronimici: otac se naprimjer pisao Jan, njegov sin Jankovich, Sto znadi iz obitelji Janka...zajednldka slavenskaosnova vidi se u slovadkim,deskim, takoder i u hrvatskim prezimenima. Upravo u tomu je problem za istraLivadakoji treba identificirati 30
3l
Kcmpf,J : O grofovskojporodiciJankovi6a-Daruvarskih. Po vrclimaiz porodidnogarhiva.U: Vjesnik hr. drZavnogarhivau Zagrcbu.Urcdio E. Laszowski,god. IV. Zagrcb, 1929.,141-157 . Cscry,J. C., navedcnodjclo,Z6pisymatrikz. r. 1660.-16ti0. Vanino,M., navcdcnodj c\o,422.Vidi Kazy,R.: Historiaunivcrsitatis Tyrn.S.J. Trnava'1738.,281.-282.
1,19
KVETOSLAVA KUCEROVA
nacionalnu pripadnost nekoga prezimena. Ovaj problem potrebno je vrlo paZljivo istraZivati kad treba identificirati Hrvata, osobito u razdoblju i situaciji kad matidne knjige nisu navodile podrijetlo studenta ili profesora. Prezimena s nastavkom -ie, -ia ne smiju nas zavarati.Mnoga prezimena s nastavkom-i6, -ovii jesu stvarno hrvatska, druga su slovadka.Navest 6u nekoliko primjera. Godine 1.636.i 761I. na studiju teologije u Trnavi bilo je zapisano, u Slovadkoj vrlo desto prezime PaLitn!. Zapisan je JoannesPazytny- ali kao Croata. Budu6i da u ovom sludajuprezime pripada Hrvatu iz hrvatskog sela u Slovadkoj (Chorv6tsky Grob), moguie je da se njegova obitelj kroatizirala. Takvi primjeri nisu bili nimalo neobidni. naprimjer u Senkvicama,Stovi5e, postoje drugi primjeri iz matidnih knjiga u Trnavi nad kojima se valja zamisliti: Joannes Croata (1638.),Nouak Gabriel Croata Zagrab (1638.), StephanusLaurecki Croata nobilis, Stanko Joannesnobilis Croata (1640.),Mihovski Leopold nob. CroataZagr. (1662.),ali i Hwat Hru5kovii Jan (1663.).UzveC,spomenuto prezime patronimik Jankovii, takoder i Strugar Petrus Croata Varasdiensis (1651.), BenkoviczPeler (Croata Crapiensisa c. Varasd.). Zapisanoje jo5 puno drugih prezimena, uglavnom patronimika, koja nalazimo kako u Slovadkoj,tako i u Hrvatskoj. Dakako da ovakva prezimena ne smijemo nacionalno definirati bez dokumenata i daljnjih istraZivanja.Takva su, naprimjer, prezimena Filipovii, Klementovi6, Ondrejevi6, Ondrejkovi6, itd. Ista prezimena moZemo na6i u dokumentima hrvatskih i slovadkih arhiva od XVI. stolje6a. U zakljudku napominjem da sam izabiralaiz matidnih knjiga u Trnavi ili u Skolama u Slovadkoj samo ona prezimena koja su pouzdano hrvatska, uz koja je napisano Croata, ili se navodi podrijetlo odakle su do5li. Moglo se dogoditi da zapisnidarnije naveo nacionalnost ili podrijetlo, u tom sludaju,moZe se pretpostaviti da je broj Hrvata u Trnavi i u cijeloj Slovadkoju Skolamaod XVI. do XVIIL stoljeia bio znatno ve6i. Moramo radunati i s tim da se odredeni broj studenata,koji je bio iz hrvatskih obitelji naseljenih u Slovadkoj u XVI. stolje6u, mogao ve6 slovakizirati, ili se pak u Skolama nisu deklarirali kao Hrvati. Napokon, valja znati da u XVL, XVII., pa i u XVIII. stoljeiu nije bilo takvih nacionalnih razlikovanja i problema: njih je donijelo tek XIX. stolje6ei sljedeie godine. U svakom sludaju,cjelovitost istraZivanjapotvrduje zna(,enjeobrazovanjai njegovu razinu koju je Sveudili5teu Trnavi pruZalo Hrvatima koji su ovdje studirali. Znadajno je naglasiti da je u Trnavi studiralo puno plemida koji su, isto kao i Slovaci, destobili zapisanikao Ugri (ako su Zivjeli u Ugarskoj). Zapisani su: IJngarus, nobilis Ungariae, Sto je zapravo znadilo plemii iz cijele Ugarske - Madar, Slovak i Hrvat. Termin Slavus,Pannon, Ungarus (u smislu Madar), Cr-oata,u matidnim se knjigama uvodio samo za studente iz gradaili za kmetskog sina.'''' Sudeljavanjesvijetaznanosti,intelektualacakoji su Zivjeli ili djelovali unutar Trnave ili oko Sveudili5ta,svako sudeljavanjes kulturnom, poglavito Skolskom sredinom Hrvatske, Slavonije, ili dak Slovenije,jasno pokazuje da je kulturni centar Slovadke bilo Sveudili5teu Trnavi te da je ono snaZno zratllo po ditavoj Ugarskoj. Trnavsko sveudili5tei njegovi intelektualci, nisu igrali ulogu samo u utemeljenj:uZagrebadkog sveudili5ta,vei su imali znadajnomjesto u kulturnom Zivotu ditave zemlje. Oni su bili
l3 Kudcrovd, K, navcdcno djclo, 21U211.
720
u kulturnitn kontaktima s Hrvatima
Summant
Trnavauniversity and its role in cultural contactswith croats After the Tur\ish occupationof ostrogon in 1543,Trnava University becamethe mostattractiveuniversityfor Croatsfrom CroatianZagorje and the surroundingsof Zagrebbecauseof its religious and national tolerance.This resulted in the eJtablishmentof manyfoldand numerouscultural'links betweenSlovakiaand Croatia, whichenrichedboth sidesright until the 20th c.
BnuNa KuNuc-MAKVrc
O povijestiuporabeilirskog nazivlja Nazivi >Ilii<, >Iliik<<,>ilirskkIlira<. U nastojanju da se sustavnoprati ramitak hrvatske politidke misli, a uzimajuii u razmaftanjeu tom pogledu vrlo znadajnuprvu polovinu XIX. stotje6a',prikladno je iskazatinekoliko primjera za to koliko je potrebno poznavati Sto todnije znadenje naziva5to ga je lirski pokret odabrao i poruo. Nazivi naime ,Iliri,,, >Ilirik<, >ilirski
Ovaj jc rad nastao na tcmclju intcrvencijc na koju sam sc nalala ponukanom tijekom znanstvcnog skupa >Idcologija itirskog pokrcta< koji jc odrian otl 19.-21.prosinca 19t15.godinc u Staroj gradskoj vijciniciuZagrcbt.Prvidiodlanka(dobilj 3.)odgovara-uzmanjadotjcrivanja-onomeltojcrcdeno u raspravi na skupu. Stijcdi, gradom potkrijcptjcno, podrobnijc obrzuloZcnjc rcdenoga. Clanak jc u takvom obliku bio priprcmljcn za objaw u matcrijaima skupa koji nikad nisu tiskani. Prcdajcm ga u tisak usprkos tolikom vrcmcnskom razmaku, vjcrujuii da jc ono ito jc u njcmu izncscno, ispravno i aktualno isto onoliko koliko jc bilo i 1985. godine. Kolcgi dr. Nikii Standi6uod srca zahvaljujcm na savjctima glcdc oprcmc ovoga rada.
r33
I
BRUNA KUNTIC-MAKVIC
je pokrio Taj antidki maksimum iliridkog naziva,uz ostalo sto zahva6a,praktidno savjuZnoslavenskiProstor. jeu Europi uglavnom od Rimskog Carstva naslijedile latinski Sl;"O"e" ,n "poir" sadrnove na ga primjenjivale zrk,i s njime i untldko etnogeogiafsko nazivlje, te su s drugima Zaie. I u srednjem vijeku i tut.rl;", ilirski su termini u uporabi zajedno o ovim izlazu kad pisci stranci i pisci I{rvati u.rtletog postanka, a primjenjuju ih i podruddruga za primjenjuju i vrste koriste te n.ui"uifiu. Upravo se isto tato termini Rimskog Carstva,ili su ih imenom spomenuli ia iurope koja su nekoi bila u sastavu Takvi se termini koriste s razliditim stupdoba. antidkog iz irtori sudrruunii poLnati prema vremenu, prema opioj sredini varira 3to znadenju, ishodi5nom o njem svijesii i prema osobnoj izobrazbi i shvadanjuautora'. u prvom le Medutim, togika po kojoj su ti nazivi primjenjivi s aktualnim.smislom je izmedu koji Iliriku starom u redu teritorijalna, pa pr"*u tome svi niseljenici ponijeti mogu opseg veliki vrlo ostalih opr"gu bio postigao i onaj netom opisani susieistovremenih svojih na korist izgube ne naziv Ilira, a Oapri iornJroptuuo ni$tu da,'Sa niti dobiju na njihovu Stetu. koji Orug" strane, u iituaciji kad se po logici boravka nekog naroda na teritoriju jos je u antici podelo moZe nositi antidki naziv, iiti taj naiiv prenosi i na narod a to Jteritorija na narod: zato i jest bilo moguie da - vrlo lako dolazi do prijenosa t"eZiSta Iliriku, najprije Hrvati, u toii^ od prilike do prilike i drugi naseljenici u antidkom latinnovovjekovnoj i u prli"lno JuZni Slaveni,ponesu ime Iliri i u srednjovjekovnoj Ilirik' naselili nisu doduse, oni, skol literaturi, i da ga posreduju ostalim Slavenima. jezidno povczani. ali su s njegovim akiualnim stanovnicimabili ncsumnjivo termina u postantidetnogeografskih je antidkih Nadelno, temeljna sluZbatakvih jezika koji ih Iatinskog samog i sluZba kao ista latiniteta kom razdoblju europikog rijetponajvise prenosi i posreiuje: to je op6erazumljiv na(in izraLavanja.Medutim, ilo f.uOupbraba antidnfr etnogeografskihtermina itna samo tu sluZbu. pwo s dime treba radunatiJesivolja i Zelja da se pokaZe kako neki kraj ili narod je ideal, osobito ima drevnu proslost, po *oguinosti i vlastitu antidku bastinu: antika od humanizma nadalje. postanka,kao Drugo s dime trebi radunati jest moguinost da se nazivima antidkog u aktualnoj podudna nisu moZda koja i uvjerenja neutrai-nim,izraze neka misljenja >Ilirik< nazivi primjer, sluZe,.na svrhu posljednju bvu U druitveno-politidkoj situaciji. oniizraLai >Iliri< u dalmatinskih autora od XV. do XVII. stolje6a.Tim su nazivima Zivjeli, i su kojemu u Ilirika starog bastinu antidku na pravo i svoje vali istodobno pravilu u je Ilirik taj svoju pripadnost seLi ,uur"*"no.n Iliriku. U najuZem opsegu - jer sveslavenski najSirem u a biohrvatiki, u SiremjuZnoslavenskirazliditih dosega, Rusa' do su se u narode ilirskog jezika brojili svi na sjever je.povezanas predodZUpravo funkcionaintst termina u toj drugoj namjeni usko >Ilira<' Takve su zamisli i suvremenih intidkih bama o etnidkom kontinuitetu izmedu je termina >Ilirik<, odabir da potvrduju a stolje6a, bile vrlo plodne od XVI. do XVII. a koji su kod naznateni, gote su e zadaikekoji programatsk >Iliri< i sl. imao odredene njihove uze naSihpisacabili uvletovani konkretnom povijesno-politidkom situacijom rao sto se zna, tome razdoblju pripadaju podeci sveslavenskihzamisli, ;;;;-"i
'
u Hrvatanovomevijcku Nu *or" spomcnutomskupuu Zagrebto ovakvojjc sluZbiilirskoganazivlja konkrctnotumadioi dr MiroslavKurclac.
134
O ltoviiesli uporube ilirskog nazivl.ia
tadaje sveslavenstvoizraLeno ilirskim terminom, tada su Vinko Pribojevii i Mavro Orbini napisali hrvatske prvijence s toga podrudja. Njihova ie djela tijekom stijede6ih stoljeia imati golem utjecaj. No ilirski termin nije jedini etnogeografskitermin antidkog postanka koji se koristio u to vrijeme. I termini Da lmatia i Dalmata anti(kog su postanka,i ne podrazumijevaju nipo5to uvijek samo aktualno stanje. Takvih se naziva javlja jo5 ditav niz od na5ihnajstarijih pripovjednih povijesnih izvora poput Popa Dukljanina, do literature XVIII. stoljeia. Da bi se znalo Sto todno prethodi izboru iliraca u XIX. stolje6u,potrebno je znati Stose, u prvom redu na hrvatskom terenu, a zatim i kod stranih pisaca, dogadalo s upotrebom antidkih etnogeografskih termina u meduvremenu. Jer ti su termini ve6 posluZilida se izraze odredene etnidke, kulturne i geopolitidke predodZbe. Put do toga znanja vodi u prvom redu preko obrade djela naiih latinista, i to obrade i u smislu prevodenja i u smislu izudavanjanjihove etnogeografsketerminologije koja ima antiiku tradiciju. Naprijed redeno rezultatje prije svega izudavanja prlkaza antidke pro5losti hrvatskogpovijesnogprostora Stosu ih dali dalmatinski autori XV., XVI. i XVIL stolje6a. Poznatoje da ti prlkazi dobrano odstupaju od onoga Sto se danas smatra povijesno ispravnim,te su desto o5tro ocijenjeni u modernoj historiografiji. Nekritidnost, neznanstvenost,fantazija, falsificiranje grade - sve se to u svezi s njima i odvei desto spominjalo,te su naposlijetku nekako ostavljeni po strani kao pseudoznanstveniili u najboljem sludaju predznanstvenifenomen kojim se nije osobito korisno potanje baviti. Medutim, iskrivljenja koja se u tim djelima javljaju uopie ne bi mogla biti konstruirananiti u skladu s tada5njim nadinom pisanja povijesti, da njihovi autori nisu u zamjernom opsegu poznavali antidke izvore. Oni se u pravilu doista pozivaju na obilan aparat takve grade, pruZaju6ipodatak o stupnju obrazovanosti- bolje: udenosti u odgovarajuiim druitvenim slojevima svojih sredina i nesumnjivo su prvi izudavatelji najstarije pro5losti hrvatskog povijesnog prostora. Ye( zbog toga zavrijeduju paZnju.Sto je za ovu temu jo5 vaZnije,od autora do autora iskrivljavanjase razlikuju na nadin koji zahtijeva objainjenja. Ta pak objaSnjenjau pravilu se najoditije nameiu u konkretnom povijesnom kontekstu kojemu pisci pripadaju i u njihovim vlastitim predodZbamao tome kontekstu. Uporaba >ilirske< terminologije za aktualno stanje u djelima s takvim prikazima uklopljena je u cjelinu koja pruZa priliku da se todno odredi demu je gdje, kada i s kojim znadenjemposluZilaprimjena tih termina na suvremeneprilike. Spoznajekoje se odatle mogu pribaviti nude dalje mogu6nostda se analizira i protumadi sluZbaistih termina u suvremenim djelima koja nisu povijesne tematike i u suvremenim dokumentima. Na drugome smo mjestu nastojali to valjano pokazati za djela De Situ lllyiae et civitateSibenici SibendaninaJurja SiZgorida(dovrseno 1.487.),Commentaia suorum temporum Dubrovdanina Ludovika Crijeviia (dovr5enoizmedu 1523.i 7527., prvotisak u Dubrovniku 1603.),De oigine successibusque Slavorum Hvaranina Vinka Pribojevi6a (govor odrZan 1525.,tiskan u latinskom izvorniku u Mlecima 1532.),Il Regno de gli S/avi Dubrovdanina Mavra Orbinija (Pesaro 1601.) iDe Regno Dalmatiae et CroatiaeTrogiranina Ivana Ludiia (prvotisak Amsterdam 1,666.).'U tih pisacaprika-
Rzzmatranjc o znadcnjima i ulozi nckih antidkih ctnogcografskih tcrmina u radovima odabranih dalmatinskih pisaca XVI. i XVII. stoljc6a (J. SiZgori6,L. Crijcvi6, V. Pribojcvid, M. orbini, I. Ludii) v.
135
BRUNA KUNTIC_MAKVIC
zi antidke povijesti imaju dvije temeljne funkcije: isticanje antidke proSlosti njihova kraja i preko nje iskazivanjeodredenih i za svakogpojedinog autora specifidnihpolitidkih zamisli. To opet ovisi o povijesnom kontekstu i o osobnim nakanama autora. Istu sudbinu dijele i etnogeografskinazivi antidke tradicije koje spomenuti pisci primjenjuju i na suvremeno stanje.Sveslavenstvo- jedna od poruka Pribojevi6evai Orbinijeva iskrivljenog povijesnog prlkaza najstarije pro5losti i njihove ilirske terminologije - odavna je vei otditano. I izmedu njih dvojice ima razlika koje ve6 pokazuju evoluciju te ideje, a kod ostalih spomenutih pisacapovijesni prlkazi i etnogeografski termini antidkog postanka nose drugadije poruke. Konstanta koja postoji kod svih i koju valja naglasiti,jest da prikazima antidkog razdoblja i terminima antidkog postanka intan tih prikaza izral,avajuodredeno stajali5teprema aktualnom stanju. Ilirski termin za hrvatski je pokret u XIX. stolje6u izabran u drugadijem povijesnom kontekstu, reagira na drugadijeaktualno stanje i u skladu se s time ne moZe niti odekivati da izrazi doslovno ista stajali5takao u spomenutih dalmatinskih pisaca. SluZbaje termina, medutim, istovrsna. Takva se pak sluZba ilirskog nazivlja moZe u hrvatskih autora i s obale i iz unutra5njosti kontinuirano pratiti u ditavom meduperiodu od spomenutih pisacado ilirskog preporoda. Autori koji se bez dvojbe smatraju prethodnicima ilirskog pokreta izravno su je poznavali iz djela starijih dalmatinskih prethodnika. Sami su koristili ilirske termine s istovrsnim ciljevima kao i ti prethodnici, i pri tome su pokazali daleko vi5e podudarnostis njima nego Stobi bio puki izbor rijedi. Vrijeme kad su se u genezi tlirizma XIX. stoljeia prenaglaSavalivanjski impulsi' minulo je: oni nisu zanijekani, ali su valorizirane domade hrvatske sastavnice.Zaslugazato priznaje se u prvome redu F. Fancevu,no s dvije osnovne rezerve.Prva je Sto ie autohtonu komponentu bio sklon toliko isticati da je preporod tumadio odved skudeno. Ta je mana njegove analizeved odavna izridito istaknuta."Druga je, Stoje Fancev bio voljan vidjeti prethodnika ilirizma najranije u Pavlu Ritteru Vitezovi6u i izridito je zanijekao mogu6nost da_bi djela starija od njegovih imala kakve uloge u razvitku ilirske misli XIX. stoljeia.'DrZimo da je u drugoj zabludi zapravo i podloga prve.
Kuntii-Makvii 19t14.Primjcnu ilirskoga tcrmina za hrvatski jczik na podrudju hrvatskogajczika i hrvatskc knjiZcvnostiod XV. st. do prcd hrvatski prcporod ilustrira Katidii, passim.On smatra da jc naziv jczika nositclj toga kontinuitcta (6tlt3;usp. i Sidak 1973. b, 114), iako posvc ispravno rzuabirc antidkc k o r i j c n c t c r m i n a ( 6 { i 2 , 6 1 i 3 )U p r a v o a n t i d k a g c o p o l i t i d k a f u n k c i j a t c r m i n a o m o g u 6 i l a j c d a s c o n u p o trijcbi i za jczik slavcnskih Zitclja na povijcsnomc prostoru Ilirika, na prvome mjcstu Hrvata. Oni su ovdjc, ranim kontaktom s italskim, bizantskim i franadkim susjcdima,ulogom u mcdunarodnim zbivanjima, ranom drZavnoustrojnomi kulturnom samosvojno5iu,tc kao aktivni i svjcsnibaltinici ovda5njih antidkih tckovina postali >slavcnskiIliri< par cxccllcncc i omogu6ili da sc naziv primijcni na drugc Slavcnc Murray-Dcspalatovii 118 ispravno procjcnjujc vczu izmcdu ilirskoga imcna i povijcsnog iliridkog podrudja, tc prcdnost toga tcrmina u 19. st. zbog toga Sto nijc bio vczan za tada aktualnc politidkc worbc. Primjcri za ovaj rad nisu izabrani po nckom poscbnom sustavu.DrZim da jc to u prilog dokzzivanju kako u Hrvata postoji izravni kontinuitct promiiljcnc i namjcnskc uporabc ilirskoga nazivlja bar od rencsansepa do XIX. st. Npr. Surmin. Npr. Fanccv 1933 Ocjcnc Fanccvljcvamiiljenja i podatkc i drugim njcgovim radovima ups kod Barca, osob. 12 i 36-38,te kod Sidaka 1966, osob. 145 (usp. i 139140). Fancev 1935,35 u odgovoru na primjedbu anonimnog autora koji jc u Narodnim novinama bio prigovorio zbog zaustavljanjakod Vitczoviia: >Mcduto, dok su gcncracijc hrvatskih prcporoditclja svc prc-
e
tt
Barac 37,38, 136; Zivantcvi( 7, 8, 64
Ut]r.prcma prcthodnoj biljclci zal.Lntir:a,V. Pribojcviia i S. Slaclca.Da jc Orbinibio Gajcva lcktira, rcdovito sc istidc. Standi6 1988, 104 broji harokno slavcnsfvoop6cnito mcclu starijc konccpcijc kojc je Gaj mogao uzimati u obzir graclcii svoju doktrinu.
131
BRUNA KUNTIC-MAKVIC
Ve6 time Sto se registrira utjecaj Yitezovila, izrijekom potvrden od samoga Gaja i obilno dokazan - medu ostalim - zastupljeno5iu Vitezovidevih spisau Gajevoj biblioteci,12pruZa se prilika da se most izmedu devetnaestogai ranijih stoljeia poloZi na dvrstu todku u Vitezoviievo doba (1652-1113).Vrlo je dobro poznato da su u Vitezoviievoj literaturi bili M. Orbini i I. Ludii. S prvim se vi5e slagao,drugoga je Zestoko pobijao upravo zbog politidkih implikacija njegova povijesnog pregleda. Od obojice je Vitezovii preuzimao 5to mu je odgovaralo.'''Ilirski su termini u njega i izraz politidkih gledanja, a povijesni su mu prikazi starijih razdoblja iskrivljeni u skladu s tim gledanjima. Pa ako su njegovi spisi ugradeni u temelj ilirizma u XIX. stoljedu, u njihovim temeljima leZe djela starijih doma6ih autora koja je Vitezovii ditao. Tako poloZen most izmedu XIX. i ranijih stoljeia ne ostaje samo na jednome potpornju koji bi dinila Vitezovi6eva djela. Redigiraju6i Dokumente za naie podijetlo ilirskog pokretala vei je sam F. Fancev dao prilike da se taj most pro5iri i udvrsti. Andrija Jambreiii, razja5njavajuii u svome Lexicon Latinum (Zagreb 1742.) naziv Illyicum, za proiirenje znanja izridito svojim ditateljima preporuduje M. Orbinija, L Ludi6a i L. Crijevi6a.tt IJ Obseryationescirca Croaticam orthographiam (Zagreb 1814.) kanonik Marko Mahanovi6 upozorava ditaocekoji Zelevi5e saznati o hrvatskoj povijestiinaLudi6evo djelo (premabedkomizdanjuizll5S.godine).r"IJ lzborudugovanj vsakovrstnehTomaia Miklou5i6a (Zagreb 1821.)u drugom poglavlju (>Od starinske Horvatske poganinske<)" spomenut je Katandiiev izvod o pradomovini i podrijetlu Hrvata, temeljen na izvorima (Konstantin Porfirogenet, Herodot) i izridito postavljen u odnos prema tumadenju Ivana Ludiia (u Miklouii6a: Luciui). U drugom dijelu toga Miklou5iieva pregleda ("Od slovarnic,piscevi knjig orsagahorvatskoga<)registrirana je rukopisno saduvanao5tra Vitezovi6evareakcija na Ludiievo pisanje (Ioannis Lucii offuciae)l8,a takoder i prijevod Orbinijeva It ltegno de gti Stavi Jurja Barjaktarija (Orbinus De lllyico versuset illustratus).1') Mogu se dodati i upori5ta izvan Fancevljevaizbora. Dubrovdanin Ignjat Durdevie Q.675-7737)ulaLe golem trud u djelo Res lllyicae koje je ostalo u nekoliko rukopisnih verzlja.2"Eurdeviiev spis iznosi drastidna povijesna, jezikoslovna i dr. zastranjenja,>iliriziran< u odiglednoj funkciji sveslavenske ideje. Njegov tekst jamdi da takav radi ovisi i o poznavanju starijih autora, konkretno npr. Crijevida, Pribojevi6a,Orbinija i Ludi6a. Od njih i preuzima i suprotstavljaim se, 12
Na Cajcvupopisu39, 56,59,156,202,203su ravno42 stavkcpod imcnomplodnogpiscaRittcra,od tiskanihpjcsamaprigodnicado rukopisnosaduvanih povijcsnihdjcla,mcdukojimasu i OffuciacIoannis Lucii.Tomc trcbadodatizbirkuod 32 pisma(Gaj 208)i cvcntualnojoI jcdan rukopispovijcsnog saclrl.ajaza koji Gaj dvojijc li Rittcrovili Durdcvi6cv(caj 1tj9).I to jc vrlo rjcditadvojba. 13 Klaii, osobito35,36, I I 1, 125,133,134,142,143,15415,156,157,203-207,209,276,28112. 14 Fanccv1933. 15 Isto,8. Isto,6[i. 17 Isto,153. 1{t Isto. I 63. 19 Isto, 164.O Sircnjutog rukopisnogprijcvodaOrbinijcvadjclausp.Pantii LXXXII, gdjcjc spomcnuti rad T. Matiia o Barjaktarijcwprijcvodu. 2u Prik-uo ih jc i
138
O povijesti uporabe ilirskog nazivlja
a Ludiiu, koji se bio gotovo potpuno oslobodio pogresnih predodzbi o etnidkoj istobitnosti Ilira i Slavena, Durdevi6 to ostro zarnlera. Neki naslovi njegovih poglavlja pokazujupravi jed.21Ni raspravau tekstu nije mu mnogo odmjereniji." n.i tJ-e j" Ludi6, sve sluZeii svom povijesno-politidkom konceptu, ponudio ditav niz i danas znanstvenoprihvatljivih rjesenja,23 a Zestoki Dordii boredi se za svoj koncept - vrlo malo. Takoder Dubrovdanin SebastijanSlade pi5u6i po vlastitoj definiciji >povijesno-kronolo5ko-kritidku raspraw< De lllyicae linguae vetustateet amplitudine (Yenecija1754.) s ponosomje istaknuo da Ignjata Durdevida smatra uditeljem, u vi5e ga je navrata citirao i od njega mnogo preuzeo. Kako su Durdevi6eve zasadeu dobroj mjeri proizrile iz Pribojevidevih i Orbinijevih, Sladeov povijesni prlkaz i njegove jezikoslovne teorije izravno su potomstvo niza Pribojevi6 - orbini - Durdevid. I prvu dvojicu Slade spominje u djelu. Na L. Crijeviia osvrie se strogo, nezadovoljan Sto je taj autor procijenio da je u antidkom Iliriku prevladavao latinski jezik, a da se slavenski pojavio tek seobom oko 600.godine. Prema Luii1evu De Regnoveoma je oprezan: koristi se gradom tiskanom u prilogu djela izridito to navodedi (Apijan, Toma Arhidakon), ali samogaLudila citira jedan jedini put, ne osje6aju6ise vjerojatno doraslim polemici.z Neke zamisli o jeziku i o narodima ilirske skupine koje su bile ve6 Durdevi6eve i Sladeovenaii iemo opet ne5to drugadije razradeneu Matije Petra Katandida,npr. u djelu De Istro eiusqueadcolis commentatio (Budim 1798.)2sU njega je tu naglasak viSena zajednidkoj pripadnosti JuZnih negoli svih Slavena.Katandid dokazuje njihovo tradko prazajedni5tvo,slavenskojezidno jedinstvo od klasidne starine i autohtonost u rimskom Iliriku, a pri tome izridto citira, primjerice, Crijeviia, Orbinija, Ludida i Sladea.2(' Njihova djela nisu igrom sudbine stizala u ruke kasnijih autora: vrijednost im se znalai wjesno ih se traZilo. O tome svjedodii trud oko pretiska dijelova Luti(evaDe RegnouVaraZdinuiuZagrebu 1776.,17'77.,1'TTB.ieventualno 1779.godine.21 Mlada djela (Vitezoviieva, Eurdeviievo, Sladeova,Katandideva)posredovala su autorima XIX. stoljeia i podatke o sadrZaju starijih (Crijevii, Pribojevi6, Orbini, Ludi6) i odobravanje ili polemiku s njima, upuiujudi kamo se jo5 moZe i mora pogledati u istraZivanjuodredenih povijesnih pitanja. Takvi su putokazi odigledno bili djelotvorni. Nije, medutim, nipo5to sve ovisilo o njima. Zivotniputevi osoba poput Sibeniana Vrandiia i Ivana Tomka Mrnaviia, Hvaranina Pribojeviia i Dubrovdanina Ludovika
22 23 ai
26 27
DisquisitioII. Dc Dalmatia,scctio8: I. Lucii hallucinationcs circaIllyrici minorisac Dalmatiaccollimitia;scctioll: Dc nupcracatquehodicrnaeDalmatiactcrminisadversus IoanncmLucium;Disquisitio VIII Dc InsulismarisAdriatici,scctio5: Dc Lisso.seuIssainsula...ct dc IoannisLucii circaIssac ct Liburniaeantiquitatcmineptiis- prcmaPudii,119i 120. Pudi6136,137,139,140. Kuntid-Makvi61988. Sladeza Durdcviia osob.str. 21,za Orbinlja 12, 14, 17, 19,26 i dr ; za Pribojcvi6a14 za Crijcvi1a21, 23-25,27128;zaLttilauvods. p. str.4,i tckst9,5. Katandii1798;analizas obziromnapostavkuo narodnosnoj istobitnosti antidkogi suvrcmcnog stanovniitva u >Iliriku
r39 i
BRUNA KUNTIC-MAKVIC
Crijevi6a ili prepiske poput one Stoju je Ivan Ludi6 vodio s dvorom Zrinskih, razmjejamde da je prijenos odrenjuju6i podatke i rezultate svojih povijesnih istraZivanja28 denih zamisli mogao funkcionirati i kad su one bile netom oblikovane i aktualne, i to u oba pravca: s obale u unutra5njost i iz unutra5njosti na obalu. Ovakr,u razmjenu u pravilu smionije ocrtavaju povjesnidariknjiZevnosti,slobodni suditi i po umjetnidkim odrazima,ze negoli povijesnidarikoji traZeizridit podatak. Nadamo se da i ovaj letimidan pregled pokazuje kako takvi podaci nipoito ne nedostaju. Kolanje modela koji su uz nulne modifikacije naili primjenu u ilirskom pokretu XIX. stoljeda moic se unutar hrvatskog prostora pratiti najmanje od XV. stolje6ana ovamo. To, dakako, nije njihovo jedino ishodi5te.Ni sama se njihova pojava ne smije promatrati bez pralenja starije europske literature. Medutim, hrvatsko bi domaie stvarala5tvodoista moralo biti presudanimor s obzirom na vi5estoljetniegzaktno dokazivi kontinuitet. YaLanje element pri spoznavanjubitnosti ovog ishodi5tadinjenica da usporedno s uporabom ilirskih naziva ditavo vrijeme postoji i jasna svijest o tome Sto oni sve mogu izraziti. To je vidljivo i iz tekstova najstarijih ovdje spomenutih autora, kao Sto su SiZgorii, Crijevi6, Pribojevii i Orbini, a Ludi6 je posvetio posebnu paLnju upravo tome da razludi znatenje naziva >Ilirik< u razliditim razdobljima od antike do svoje suvremenosti.30 Bez toga se nije niti on mogao ispravno koristiti i:zvorimai literaturom i promi5ljati domovinsku povijest, niti se pouzdavao da bi njegovi ditatelji bez toga mogli ispravno shvadatinjegove postavke. MoZe se dodati jo5 nekoliko primjera: rezultati spora o tome tko se ima pravo koristiti ilirskim svetojeronimskim gostinjcem u Rimu, kad je iz praktidnih razloga 1654.godine na temelju mi5ljenja Hrvata definirano Stoje Ilirik po povijesnom kriteriju^iz antike, a Sto po suvremenomjezidnom, i to u naj5irem,uZem i u najuZem smislu;''' naslovi Eurdevi6evih poglavlja, gdje se razlikuju mali i veliki Ilirik, registrira se kako sc naziv Sirio i upozorava se daje njegovo znatenje u posljednjoj fazi politidkog karaktera;" radnja Veteis et novaegeographiaecompendiosacongeies (Zagreb I7I4.),
2ll 29
Kurclac 1969; 1977; 1994, 106, 118-122.. Kombol 209 i d ,39f1,399. iinjcnicc da sc ilirsko imc kontinuirano rabi za jczik i u knjiZcvnosti,pa i u administrativnoj praksi nc samo 5to sc u litcraturi rcgistrira, vci sc i urcdno istidc - a ipak izostajc spona s antidkim ishodi5tcm takvc primjcnc i izridito prcpoznavanjc Hrvata kao ishodi5nih slavcnskih k o r i s n i k ai l i r s k o g an i u i v a , u s p . K a t i d i i i S i d a k p r c m a b i l j . 3 . , t c j o i S i < t a tt 9 Z 3 . t , 4 9 , 1 1 3 , 1 1 5 . K u n t i 6 - M a k v i i 1 9 8 4 , 1 6 1 - 1 6 2 ; 1 9 8 8 , 31, 1 , 8 3 , 8 4 . O t o m c u s p . i K u r c l c c 1 9 6 9 ; 1 9 7 7 ; 1 9 9 4 , 9 7 , 1 0 1 - 1 0 7 , 111-114,724,a i na skupu 19fi5.godinc dr. Kurclac jc izlagao,mcdu ostalim, i o tomc.
31
32
Kukuljcvi6 1851, osoh. 1I 3-115. Ova cpizoclai njcna vrlo rjcdita dokumcntacija nisu promakli Katidi6u, 678-685.Mcdutim, upravljajuii pozornost na jczidnu stranu, on nijc izdvojio stvarnc praktidnc i politiikc rzzlogc iz obrtrzlolcnja zaStosu Slovcnci, prcmda ilirskoga jczika, iskljudcni iz svctojcronimskoga gostinjca. Kao Zitclji habsburlkih nasljcdnih zcmalja oni su upuicni u odgovarajuiu ustanow za gcrmansku narodnost, da sc nc bi ni posrcdno pruZilo kakvo uporiitc prolircnju tc vrstc habsburikoga gospodstva. Dio II. Antiquitatcs Illyricac, Pars prima Gcographica, Disquisitio l. scctio l: Dc tcrminis minoris Illyrici; scctio 2: Dc Etymo Illyriorum et dc Magni Illyrici a minorc distinctionc; scctio 4: Illyricum minus ab occidentali partc prolatum; scctio 5: Illyricum propric dictum. Ili Pars scxta historica, caput I: Vcri ac vctustissimi Illyrici fincs; caput IV: Illyricum arbitrarium, sivc Illyrici nominis ultra vcros rcgionis fincs prolatio; caput V: Nominis Illyrici politica amplificatio.
O povi.iesti uporube ilirskog nazivlju
gdjeje razludenopet znaaenjanazivaollirikn;33Jambresiiev rjednik, gdje su registrirani Ilirici razliiiti opsegom i vremenom, od prvobitnog do aktualnog.3a Ovakvauporaba ilirskih termina ni na SiremjuZnoslavenskomprostoru nije kasna, aznalaje izamati i vrlo indikativnih rekacija. Primjerom neka bude memorijal Durda Brankovida,upu6en 1688.godine bedkom dvoru. Tu se s vi5e znadenjakoristi naziv Impeium lllyicum, odnose6i se na samu srpsku drlavu, na stanovnistvo pokrajina kojeje tijekom povijesti zahvacalanjena vlast (Bosanci, Srbi, Bugari, Rasani, Tradani, Albanci,)vlakedonci) i na Srbiju i susjedneu povijesti samostalnedri.ave (Bosna i Bugarska.)3s Znaju1i da je Orbinijevo djelo imaio vitit
33 34 35
36 37
F a n c c v1 9 3 3 ,1 . Fanccv 1933,6-7. Tomi6 35-42, osob. 37 i40. Dok jc Brankovidu ilir.skitcrmin izvrsno sluZio, u protprcporodno i u prcp o r o d n o v r i j c m c n a i l a z i o j c n a o t p o r u S r b a . U s p . s i c a t t g z 3a., 1 3 2 , 1 3 3 , 1 4 2 i 1 9 7 3 . b . , g g , 2 5 1 , i a k o s c u m c d u v r c m c n ur a b i o i z a 6 i r i l s k op i s m o , i z a n a r o d . U s p . S i d a k 1 9 i 3 . a . 1 9 , 4 8 , 5 6 ,j z 3 , 1 6 4 , 1 6 5 , 2 0 3 : 1973.b., 48, 50151.Standii 19tlli.. 109. 120. Samardii, osob. CXXXIII-CXXXV gdjc sc spominju i stariji ra... crgo si wlt totum Illyricum, dcbct, sivc quacrit, totam Hungariam, Dalmatiam, Croatiam, Carinthiam, Carniolam, ct ultra Danubium, Moldaviam, Valachiam, Transilvaniam, Hungariam supcriorcm, Silcsiam, Moraviam ct Bohcmiam. Est ctiam Illyrium Polonia, Russia ct Moscovia. Fuit Illyricum ct Svctia, Pomcrania ct Dania, scd partim Gotti, partim Visigotti mixti Gcrmanis ad
38 Za analogno praienjc tcrmina >ilirski jczik< ocl XV. st. nadaljc plcdira Katidii, 68t1.Murray-Dcspalatovi6, 119 usporcdila jc na takav nadin tcrmin Vclika Ilirija u Caja, Dralkovi6a i Vitczovi6a, a Standi6, 1985.,passim, i osobito ft5, 85, 90 i 9l uvodi analizu tc vrstc u ispitivanju sadrZajajczidnoga ilirskoga tcrmina u Safarika i Gaja. Usp. i Standi6 1990.,66-69,tc 1995.,411. 39 Kako sc sadrZajilirskog tcrmina razvijao koc| samoga Lju
r41,
BRUNA KUNTIC-MAKVIC
Literatura Barac:Antun Barac,Hnatska knjiievnostl.,Zagreb L954. Fancev1933.:Franjo Fancev,Dokumenti za na5epodrijetlohrvatskogpreporoda(1790-1832), Gradazapovijestknjiievnostihwatskesv.XIII, Zagreb 1933. Fancev1935.:F. Fancev,Hrvatskiilirskipreporodjest nai autohtonpolcret,Zagreb1935.(Pretisakiz Hrvatskogkola 1611935, str. 3-58.) Gaj: Velimir Gaj, I(njiinica Gajeva,Zagreb 1,875. Katandii: De Istro eiusqueadcoliscommentatioin qua autochthoneslllyii ex genereThracio advenaeitem apud Illyios a pimis renunpublicanuntemporibusad nostramusqueaetatem praesertimquod oiginem lingwn et literaturameonutdemspectatdeductuiluratctoreMath. PetroKatancsichPannonio.Budae1798. Katidi6:RadoslavKatiii6, Ilirci i ilirskijezik,Fonun L211988. Klaii: VjekoslavKlaii, Zivot i djelaPavlaRitteraVitezovifu,Zagreb 1914. Kombol: Mihovil Kombol,Povqesthnatskeknjiievnostido narodnogpreporoda,Zagreb196I. Kukuljevi6: Ivan Kukuljevii-Sakcinski,Ilirski zavodi crkva sv.Jerolima :uRimu,Arkiv za povestt'ticLt Jugolavens ku U I851, t02-I20. Kunti6-Makvi6, 1984.:Bruna Kuntii-Makvi6,Tradicijao na5imkrajevimau antidkomrazdoblju kod dalmatinskihpisacaXVI i XVII stoljeia,Ziva antika7-211984.,155-164. Kuntii-Makvi6 1988.:B. Kuntii-MakviQArttiikn povijestu djeluDe RegnoDalnaliae et Croatiae Ivana Ltiifu Trogiranina- Piknz o najstarijimvlastilnanad Jodranom,T. I, II, Doktorska disertacija, Zagreb 7988. Kuntid-Makvi(1996.:B. Kuntii-Makvi6,PodrijetloHrvata premaMatiji Petru Katandiduu njegovuopisuPodunavlja(Budim L798),Etnogeneza Hrvata,Zagreb1996.,61-72i202-205 (Summary). Kurelac 1969.:MiroslavKurelac,>IllyricumhodiernumKraljevstvoSlovena
11516,122,1381139,140-143,166,168,169.PoscbnozaGajajoiiStandii1985.,ft7,Stj; 1995.,416-4't9. Funkcioniranjc tcrminatijckompreporodau njcgovihnositcljaSidak1973.a.pasim,osott.119,21-729, 133.Funkcioniranjc tcrminau hrvatskojpoliticiprcmaUgrimausp.SiOatf 9Z:. a,17,19,24,25,84;za francuskcvladavincibidcm28,33,88,206;pod obnovljcnomhabsburikomvla56uibidcm 34,88,I0Z, 103,171,207,208; prcmaRusiji 130;u pripreminarodnogprcporoda25,30,33,79,80,84,91.,92, l0l, 107;u domadojhrvatskojpolitidkojpraksi133-145,149-152,168,182; u iircnju prcporoclahrvatskim zemljama166,169,176-180.
t42
Slade:D_ellbricae linguaevetustate et amplihtdinedissertatiohistoico-chronologico-citicaauctoreF. Sebastiano Dolci a Ragusio,OrdinisMinorum Lectoreiubilatoetc.,Venetiis1754. Standii1985.:Nik5a Standii, GajevaklasifikacijajuZnoslavenskih jezika i naroda u vrijeme >Kratkeosnovehoravsko-slavenskoga nastanka pravopisanja< iz 1830.godine,Radoiilnstitutaza hrvatskupovijest18/1985, 69-105. standii1988.:N. standii, Gajeva>loi Horvatsknni propalaNasnarod
Summary Severalnotesaboutthe historyof usingIllyrian terminology The terms >Illyrians<, >Illyricum<, >Illyrian< and the like, used at the time of the Croatian national revival, had been used without break for over two millennia. The Illyrian name was used in medieval and later Latin literature first by the Croats, and then from time to time by others who had settled classicalIllyricum, most of them South Slavs.It was mediated to other Slavs by the criterion of language. From the 15th to the 17th century Croatian Dalmatian writers used Illyrian terms to express their right to the classicalheritage of ancient Illyricum, and the fact that they belonged to the modern Illyricum of their days.In the narrowest confines it was Croatian, in the wider range South Slav of varied scope, and in the widest pan-Slav. To this were added perceptions about ethnic continuity between the ancient and modern >Illyrians<. From that period to the 19th century the Illyrian name was constantly used in Croatian Latin literature to expressthe above ideas.The proponents of the revival in the 19th century were thoroughly aware of this. Their choice of the Illyrian name can be properly evaluated only by taking into account the use of that term in Croatian Latin literature.
PBranKonuNrc
ProblemistraZivanjaporijekla hrvatskenacije U ovom radu autor daje pilog teoiji i metodi znanstvenog istraZivanjapovijesnih procesa dugoga trajanja vezanih uz poijeklo i razvoj hnatske nacije i njezina odnosa spram drugih naroda, nacija, kultura i civilizacija na prostoru srednje i jugoistoine Europe, vezanih uz razvoj hrvatskog nacionalnog pokreta, formiranje hrvatske ddave, te organizaciju i modemizaciju hratske politiike i duhovno-kultume zajednice, kao i uz strukture politiikih ideologija, politiikih misli i uz politiike sustaveuopde. 1. uvod.IstraZivanje porijekla hrvatske nacije i ra'noja hrvatskog nacionalnog pokreta, kao i cjelokupnog sustavanacionalnih vrijedosti, moramo svakakopromatrati u okviru nove kritidke analize inrora, ali i u okviru historiografskih problema: preko kritidkog odnosa prema historiografiji i putem znanstvenihotkri6a. Naime, niti o jednom problemu u povijesnoj znanosti, koja proudava povijest hrvatskognaroda, nije iskazano toliko istraZivadkihlutanja kao u proudavanju ovih povijesnih procesa:lutanja u analizi hrvatskoganacionalnogprograma, analizinjegovih temeljnih vrije dnosti i struktura, politidkih misli i ideologija u Hrvata, pojave i raztoja hrvatskog nacionalnog pokreta i lutanja u proudavanjuutjecaja svih tih vrijednosti i povijesnih procesa na formiranje hrvatske nacije i na njezin odnos prema drugim kulturam'ai nacionalnim zajednicamana prostoru srednje i jugoistodne Europe. Uza sve vrijedne radove o tome, neosporno je da se nasa povijesna znanost joS uvijek nalazllagotovo na podetku proudavanjatih sloZenihpovijesnih i dru5tvenih procesa dugog trajanja. 2. Ako krenemo tim kritidkim putem, preko kritidke analize intora i literature, a drugi pristup ne smijemo izabrati, vei se na prvom koraku susreiemo s problemom koji nije lako rije5iti. Prije svega,kadaje rijed o istraZivanjuporijekla i razvoja hrvatskog naroda i njegove preobrazbe u modernu naciju, lako je uoditi da nasa povijesna znanostjo5 uvijek nije rijelila mnoge probleme. Jer, iako su hrvatski politidari vei 1848.-50.,a naposeod 1860.-62.godine dalje posvejasno polazili od temeljnog sustavahrvatskih nacionalnih vrijednosti, i time od posve jasnog odredenja identiteta i individualnosti hrvatske nacije, iako su upravo tada poloZili osnove za njezin ramoj i modernizaciju, ipak se u historiografiji ponavljaju >teorije< da su oni baStada (1848.-50.i 1860.-1862.godine) zasrupali:ne samo hrvatsku nego u isto vrijeme i tzv. >juZnoslavensku<(ili >jugoslavensku<)>nacionalnu svijestjuZnoslavenskunacionalnu ideju<; da su dakle zagovaralistvaranjene samo hrvatske nego i >jugoslavenskenacije<. Sto znadi, prihvatimo li te teze, da su zastupali dva sustava nacionalnih vijednosti (hrvatski i tzv. juZnoslavenski), da su istodobno prihvatili dvije >nacionalne svijesti< i dvije nacionalne ideje (hrvatsku i juZnoslavensku)i da su teZili formiranju dviju nacija: hrvatske i juZnoslavenske.Sto-
r45
t
PETAR KORUNIC viSe,tvrdi se da je tzv. >jugoslavenskaideologija< imala >ulogu hrvatske nacionalnointegracijskeideologije<.A to znadi da su vidjeli izagovarali nastanaknacije u naciji. No, ipak je to i teorijski te5ko zamisliti.' NaSeje gledi5te da tzv. >jugoslavenstvo
Usp.:J. Sidak,Jugoslavcnska idcjau ilirskompokrctu,u knjizi:SturJijciz hrvatskcpovijcstiXTX.stoljcla, Zagreb1973.,113-124; Jugoslavcnska idcja u hrvatskojpolitici do I. svjctskograta, nav.djclo, 65-tl4;Prilog razvojujugoslavcnskc idcjc clo I. svjctskograta, nav.djclo.,45-64;Studijciz hrvatskc povijcstiza rcvolucijc1848.-49., Zagrcb1.979.; M. Gross,>Idcjajugoslovjcnstva< F. Radkogau razdobtju njczincformulacijc(1860-62.), Historijskizbornik,Zagrcb1.976.-77.,331-345; O idcololkomsustavuF. Radkoga,Zbornik ZavoKratkcosnovchorvatsko-slaGajevaklasifikacijajuZnoslavcnskih vcnskogpravopisanja< iz 1830.godinc,RadoviInstitutaza hrvatskupovijcst,vol. 18.,Zagrcb 1.985., 69-106;Hrvatskinarodniprcporod1790.-1848., u knj.:Hrvatskinarodniprcporod,Zagrcb1985.,1,-30. Usp.zbirkcdokumcnata: SpisiSaborakraljcvinahDalmacijc,Hrvatskci Slavonijcod god.1U61., izdali D. Kuilan i M. Suhaj,sv I-IV, Zagrcb1862.;DncvnikSaboraTrojednckraljcvincDalmacijc,Hrvatskc i SlavonijedrZanu Zagrcbugod. 1t161., Zagreb 1862.;tc brojnc programc,cscjc i dlankcobjavljcncu listu>Pozor< 1U60-1862sodinc.
146
Mi u tim povijesnim dokumentima ne nalazimo neki drugi sustavpolitidkih, kulturnih, pravnih, druStvenih,drZavnihi povijesnih vrijednosti na kojima bi se temeljila neka druga nacionalna zajednicai/ili nacija osim hrvatske nacije.3
Prema tome, polazedi od bogate povijesne tradicije koju je posjedovao hrvatski narod' hrvatski su politidari 1848.-50.i1860.-62. godine stvorili novi sustavnacional-
Usp. o tomc >>Pozor<< 1860.-1862godine i dokumcntc navcclcncu bilj. 2.
147
1
PETAR KORUNIC
Naprotiv, o tome nam jasno govore svi izvori, neosporno je da su oni polazili od jasnog odredenja individualnosti hrvatske nacionalno-politidkezajednice i identiteta hrvatske drLave.Time su ujedno jasno odredili identitet hrvatskog naroda i individualnost hrvatskenacije.5 Bilo im je posvejasno i to, 5to su oni s velikom energijom dokazivali u saborskim dokumentima i novinama, da se suvremenahrvatska nacionalno-politidka zajednica, tj. hrvatska drLavai nacija, formira (1) na svijetu suvremenih politidkih i dru5tvenih vrijednosti, ali takoder (2) na vlastitoj povijesnoj zajednici,koja dijeli sudbinu povijesnog i dru5tvenograzvoja hrvatskog naroda. Bili su dakle uvjereni da hwatski narod svoj identitet i zasebnosttemelji na: jedinstvu porijekla, povijesti, obidaja,jezika, kulture, tradicije (i to kulturne, politidke, drZavnei drZavnopravnetradicije), etnidkog i politidkog teritorija, te nacionalnih povijesnih institucija." Prema tome, neodrLivaje teza,kojaje nastalaiz nemo6i da se objasne sloZeni povijesni i dru5tveni procesi, da hrvatskim politidarima nacionalistima upravo tada nije bio jasan dak ni pojam naroda. Kako to kada oni tada teLeformiranju i organizaciji moderne nezavisnehrvatske drLavei hrvatske nacije?7 Prema svemu Stoje redeno, moraDrugo, o postojanju dviju >nacionalnihsvijeslk<. mo se upitati: da li u okviru jednog sustctvunacionalnih vijednosti mogu postojati dvije nacionalne svijesti?Prije svega,promatramo li s gledi5taramoja povijesne znanosti, koja proudava povijest hrvatskog naroda u tom razdoblju, odito je da dosada5nja istraZivanjao porijeklu naroda i nacija, o formiranju novih zajednica i dru5tava, nisu zadovoljavaju6a.Lako je naime primijetiti da ve6 najosnovnijeteze o tome, koje su decenijima prisutne u hrvatskoj historiografiji, nisu nikada dokazane.A to su ove tezei o postojanju dviju ,nacionalnih svijesti" i dviju ideja nacija u hrvatskoj politici, teza da su hrvatski politidari zagovaralistvaranje tzv. >juZnoslavenskenacije< (i to dakako unitaristidke,jer bi se sve druge utopile u tu sveopiu juZnoslavenskunaciju, pa dakako i hrvatska), teza da je takva nacionalno-unitaristidka>juZnoslavenskakoncepcija< trajno prisutna u hrvatskoj politici XIX. stoljeia. Stovi5e,da su se hrvatski politidari u formiranju svoje ideologije, tj. >nacionalno-integracijskeideologije<, isi da im jc stoga krajnji cilj svih njihovih kljudivo nadahnjivali tlzv.>juZnoslavenstvom< juZnoslavenske nacionalne drZave." nastojanja bio stvaranje Na svim tim nedokazanim tezama, koje su najde5deuzimane kao premise u daljnjim >dokazivanjima<,odgajale su se i odgajaju se brojne generacije intelektualaca, ali i brojne generacije historidara, koji su te tvrdnje nekritidki prenosili. To su isto radili i strani historidari i na5i knjiZevni historidari. Upoznajmo stoga najosnovnije
Usp. o tomc: P. Korunii, Program konfcdcralizma, nav. djclo; Hrvatski nacionalni i politidki program 1ti48-49.,nav. dj.; O porijcklu hrvatskc nacijc u hrvatskoj politici u XIX. stoljcdu, nav. dj.; Jugoslavizam i fcdcralizam n hrvatskom nacionalnom prcporodu, nav. djclo; Hrvatsko pitanjclft60 -61. godinc, nav. djclo; Hrvatska drZavnopravnzrtradicija i ,rAdrcssaIdcja jugoslovjcnstva
Prchlem islra2ivunju
teorijske i metodidke nedostatke u proudavanju (a) razvoja etnosa uop6e i napose porijekla i formiranja hrvatske nacije i (b) njezina odnosa prema drugim kulturama i nacionalnim zajednicamana prostoru srednje i jugoistodne Europe. U proudavanju tih sloZenih povijesnih procesa historiografija je najde56eupotrebljavala nejasne pojmove (o narodu, naciji, ideologiji, drustvu itd.) pri demu je iskazivala slabo poznavanje teorije o porijeklu i razvoju naroda, nacije, zajednice, dru5tva, ideologije, te strukture politidkog sustava,prava, itcl. Abezpoznavanja teorije tj. znanstvenih spoznajao tome, a ne samo definicija, do kojih su do5le srodne povijesne znanosti,nemogu6eje proudavati navedenesloZenepovijesne procese.NuZno je dakle primijeniti interdisciplinarni pristup. No, to je jo5 uvijek na5 daleki cilj, koji moramo ostvariti na pedagoSkomi na znanstvenompodrudju.' Interdisciplinarni pristup ovdje je na primjer potreban zato jer na razvoj etnosa uop6e, i posebno na formiranje nacionalne zajednice i nacije, utjedu brojne vrijednosti u njihovoj medusobnoj interakciji, kao Sto su: duhovno-kulturne, politidke, pravne, drLavne,drustvene,povijesne (tradicija) itd. Kako smo upoznali, hrvatski su politidari na temeljima svih tih povijesnih i dru5tvenih vrijednosti osnivali identitet hrvatske nacije. Zato historidar, da bi objasnio porijeklo hrvatske nacije, u svom znanstvenomi spoznajnom radu mora iskazati interdisciplinarni pristup. Jer je ovdje rijed o istraZivanju fenomena kulture, drustva, sustavaprava i politike, formiranja politidke zajednice, struktura ideologije, razvoja politidke misli, porijckla naroda i formiranja nacije. Nasuprot takvom pristupu, naia je povijesna znanost porijeklo i formiranje naroda i nacije promatrala uglavnom preko >otkrivanja< ove vrijednosti: preko pojave i rarvoja tzv. >nacionalnesvijesti<.A kada je vei jednom >otkrivena< svemogu6a>nacionalna svijestotkriti< postojanje >nacionalneideje<. Tamo pak gdje postoji >nacionalnaideja< historidari nalaze >postojanjeotkrivanja< (svijesti >ideja< ideologija) posve zatvoren:jer jc >otkriven< u povijesti >nacionalno-intcgracijskiproces< tj. >otkrive-
tog stanja i tog zadatka? Moramo cijcniti ono Stojc postignuto, a postignuto jc mnogo, ali nc smijcmo ostati na riuini nckritidnosti, ncznanja, samohvalc i samozadovoljstva,u stilu kako jc dosadalnja naia historiografija imala >svoju tradiciju koju jc odlikovala strudna korcktnost i profcsionalna znanstvcna odgovornost<.Jcr na taj nadin pojcdinci, zgodnim ali ncodmjcrcnim dosjctkama,scbc lako mogu smjcstiti u tu cijcnjcnu tradiciju, a drugoga iznjc izbaciti i protjcrati. Konadno, nijc uop6c rijcd o tomc. Povijcsnaznanost ocl takvih dosjctaka ncma nikakvc koristi. Pri tomc jc,
r49
PETAR KORUNIC
na< je nacija u formiranju. Ostajudi na toj razini historidar u svakoj tzv. nacionalnoj moZe >otkriti< pojavu nacije u formiranju. A ukoliko se takva nacija u "ideologiji< zbilji ne formira, utoliko gore po stvarnost. No to nije sve. IJ proudavanju pojave i razvoja hrvatskog nacionalnog pokreta todnije: u proudavanju pojave i ramoja >nacionalne svijesti<, >nacionalnih ideja< i >nacionalno-integracijskihideologija< u Hrvata - jo5 vi5eje unijela pomutnju poznata teorija M. Hrocha, dakako kod onih koji su prihvatili njegov ,model.,,r('Naime, u objainjenju ramoja nacionalnih pokreta M. Hroch prije svega>otkriva. pojavu i razvoi >nacionalne svijesti< i >nacionalne ideje<, te njihovo Sirenje od (a) pojedinaca preko (b) elite do (c) sveoptegnarodnog pokreta: to su duvene faze A, B i C. No, taj 'rmodel< ne samo da ne moZe objasniti pojavu i razvoj hrvatske nacije, vei ni jedne druge nacije.l to zato jer preteZno pruZa okvir za >otkrivanje< i razvoj >nacionalne svijesti<,a ne za istraZivanjesloZenihpovijesnih i dru5tvenih procesa vezanih uz razvoj etnosa i formiranje.nacije: za istraLivanje druilvene i povijesne uvjetovanosti formiranja hrvatske nacije." Na kraju, Stoje to >nacionalnasvijestnacionalnoj svijesti< onda se radi o svijestikao svjesnojljudskoj akciji i o odredenoj nacionalnoj zajednici. Tada se nacionalnasvijestiskazuje: 1) Kao individualna (pojedinadna) ilili kolektivna svijest (tj. svijest odredene dru5tvene grupe, stranke ili cjelokupnog naroda) o pipadnosli odredenojnacionalnoj zajednici; to je svijesto postojanju vlastitog naroda i o njegovoj transformac i j i u m o d e r n un a c i j u . 2) Kao individualna i/ili kolektivna svijest o postojanju odredenogsustavanacionalnih vijednostl (povijesnih,kulturnih, dru5tvenih,politidkih, drLavlh,pravnih, institucionalnih itd.) na kojima se strukturira nacionalna zajednicau mijeni. 3) Napokon, kao individualna i/ili kolektivna svjesnadjelatnost usmjerena na organizacij u nacionalne zajednice. Tako shvaiena, >nacionalna svijestsvijesti<.Naprotiv, ako je formirana na realnom svijetu, >nacionalna svijest< postaje povijesna i dru5tvenastruktura, sastavljenaod odredenih elemenata fasnih i realnih ciljeva, planova, programa i akcija) koji se mijenjaju tokom ramoja.
M. Hroch, Dic VorkAmpfcr dcr Nationalcn Bcwcgung bci dcn klcincn Volkcrn Europas, Prag 196fi.; Oblikovanjc modcrnih nacija i nacionalni pokrct 19. stoljcia, Casopisza suvrcmcnu povijcst l,Zagrcb 1979.,2340; usp. i M. Cross, O intcgraciji hrvatskc nacijc, u: Drultvcni rizvoj u Hrvatskoj od 16. do podetka 20. stoljc6a,-nav.djclo, 175-190;N. Standi6,Hrvatska nacionalna idcologija prcporodnog pokrcta, nav. djclo; N. Sctid, Istra izmcdu tradicionalnog i modcrnog, Pazin 1995.i drugi. il
O teoriji i >Modclu< M. Hrocha raspravljat iu oplirnijc na drugom mjcstu.
II. Sustavinacionalnih vrijednosti u javnome Zivotu hrvatskoga naroda (lbrmiranje zajednice, drlavc i druSl.va)r2 U iavnome Zivotu hrvatskoganaroda u XIX. stolje6u (ve6 u razdo brju J.g3z.-47 ., a napose 1848.-50.i posebno od 1g60.-62.godine nadalje) nahriii arn tumerjnasu_ stava u-rliednosti na kojima se strukturira nova hrvatska duhovno-kulturna i nacionalno-politidka zajednica,moderna hrvatska drLavai nacija, ideologije, novi poritidki i socijetalni podsustavi(politidko tijelo, politidko drustvo, socijetalia zajednica),novo gradansko drustvo i novi dru5tveni odnbsi, nove politidke i diZavne institucije, pravni i parlamentarni sustav,politidki programi i mnogi drugi planovi o organizacijii mo_ dernizaciji cj el okupne hrvatske nacio nalne zajedf,icerri,ui.n po a*li imu nj ezina j av_ nog Zivota. To su ova dva osnovna sustavavrijednosti: I. SUSTAVI NACIONALNIH VRIJEDNOSTI "REALNOG SVIJETA( (koji se odnose na swarnost i >realnu politiku<) II. SUSTAVI IDEJA I IDEOLOGIJA koji se dijele na: A) Podsustavepotitiikih i druinenih ideja i misti (koji se odnose na stvamost i na svijet moguie tj. >realne politike<). 12
ova jc shcma prilago<.lcnaistraZivanju povijcsti hrvatskog naroda od kraja XVIII. stoljc6a do 1g1fl. sodinc.
151 {
PETAR KORUNIC B) Podsustaveideja i ideologija (koji se odnose na zami5ljenubuduinost, na rodoslovne slavenskestukture, na solidarnost slavenskihnaroda i destona svijet >ne-realnepolitike<). Ta se dva temeljna sustavavrijednosti medusobno dodiruju, a destoi uvjetuju prije svegapreko (A) podsustavapolitiikih i druStvenihideja i misli koji se odnose na stvarnost i svijet >realne politike<. Medutim, drugi (B)podsustav ideja i ideologija stukturiran je na posve razliditim povijesnim, politidkim, pravnim, dru5tvenim i duhovnokulturnim vrijednostima. No, ne samo da su ta dva podsustavavrijednosti (A) i (B) posve razlidito stukturirana, nego su imali u svakom pogledu razlldite utjecaje na oblikovanje i razvoj hrvatske nacije, kao i na njezin odnos spram drugih nacija i kultura na prostoru srednje i jugoistodne Europe. Upoznajmo ta dva sustavavrijednosti u saZetomobliku. I. SUSTAVI NACIONALNIH VRIJEDNOSTI >REALNOG SVIJETA< (koji se odnose na stvarnosti na >realnu politiku<) Rijed je o sustavimanacionalnih vrijednosti koji su se mogli ostvariti samo unutar postoje6eg(>realnoga<) druStvatj. samo unutar zbilje, stvarnosti,postojedegai moguieg svijeta:unutar odredene zajednice,drLavei dru5tva,odredenog pravnog, dru5tvenog i politidkog sistema.U medusobnoj interakciji slijede6ih nacionalnih vrijednosti formirala se i razvijala hrvatska duhovno-kulturna i nacionalno-politidka zajednica, ujedinjena drlava Hrvatska i hrvatska nacija: (I) Sustavpolitike - Politidke i drZavneinstitucije - Politidki programi: * hrvatski nacionalno-politidki program 't program o organizaciji samostalne i nezavisne hrvatske politidke zajednice i ujedinjene drLave Hrvatske x program (kon)federalizma - Politidka organizacijatrojedne Kraljevine Hrvatske: * formiranje politidkog tijela i/ili politidkog dru5tva * organizacija i modernizacija politidkih i drZavnih institucija - Organizacija i modernizacija hrvatske politidke zajednice - Politidka akcija i politidki dogaclaji - Formiranje modernih politidkih stranaka - Politidki i dru5tveni pluralizam - Program o savezima s drugim zajednicama i nacijama (unutar Habsbur5kemonarhije) - Modernizacija cjelokupnog politidkog i dru5tvenogsustava (2) Sustavprava - Svijet pravnih normi i struktura - Prirodno i narodno pravo - Hrvatsko povijesno i drZavno pravo
1,52
-
Hrvatska drZavnopravna tradicija Medunarodno pravo i medunarodni ugovori Pravni i parlamentarni sustav Normativni poredak Socijetaln a zajednica
(3) Sustavi druJtva - Dru5tvene strukture i druStveniodnosi - Kasnofeudalno dru5tvo
Dru5tvoprosvije6enogapsolutizma Gradansko-kapitalistidko druStvo Liberalnoi demokratskodru5tvo Modernizacijskiprocesi (4) Sustavi zajednice i druitva - Etnidke zajednice i druitvene stukture - Hrvatska narodna i nacionalna zajednica i dru5tvene strukture - Hrvatska nacionalno-politidka zajednica i gradansko druStvo - Duhovno-kulturna zajednica hrvatskoganaroda - Vjerska zajednica i dru5tveni odnosi - Socijetaln a zajednica hrvatskog naroda - Ekonomska zajednica i dru5tvo (5) Sustavi driave - DrZavne i politidke strukture - Hrvatska dri.avna i drZavnopravna tradicija - Razvoj hrvatske drZavnosti - Organizacija i modernizacija hrvatske drl,ave - Odnos hrvatske drZavneprema drugi politidkim zajednicama (6) Sustavi kulture i civilizacije - Razvoj jezidne i etnidke zajednice - Formiranje duhovno-kulturne zajednice: jezika, pismenosti,Skolstva, knjiZevnosti,nauke itd. - Odnos kulture ivjere - Urbanizacija i razvoj kulture - Modernizacijski procesi (7) Medusobne i nterakcij e: politike, politidkog i drZavnog sustava,prava, druStva, zajednice,vjere, kulture, nacionalnog nadela,nacionalno-politidkogprograma, gospodarstvaitd. Napomena; a) Svi se ovi sustavi dijele na brojne podsustave,strukture i vrijednosti u njihovoj medusobnoj interakciji. b) Sustavi nacionalnih vrijednosti >realnog svijeta<,koji se odnose na stvarnost i svijet >realne politike<, koja se je mogla ostvariti samo unutar ne-nasilnih civi-
i
I
-
PETAR KORUNIC
lizacijskih povijesnih tokova i procesa, unutar preuredene vi5enacionalnedemokratske i (kon)federalne HabsburSkemonarhije, zauvijek su odredili identitet i individualnost hrvatske nacije i uvjetovali njezin raztoj. c) Taj je sustavnacionalnih vrijednosti odredivao odnos hrvatske nacije (tj. hrvatske politidke zajednicei hrvatske drLave)spram bilo koje druge politidke zajednice, nacijei kulture. d) Na tom sustavunacionalnih vrijednosti strukturiran je hrvatski nacionalno-poIitidki program (>Flwatsko pitanje<) tj. program hrvatskog nacionalnog pokreta, a ovo su njegovi osnovni ciljevi oko kojih su se okupili svi: udruZenje svih segmenatahrvatskog naroda u jedan politidki narod; ujedinjenje svih historijskih hwatskih pokrajina u homogenu politidku zajednicu; organizaclja nezavisne i samostalne hrvatske drLave (ujedinjene trojedne Kraljevine Hrvatske); modernizacija hrvatske politidke zajednicei hrvatske drLave;preuredenje Habsbur5kemonarhije; formiranje gradanskogdemokratskog dru5tva; razvoj pravnog i parlamentarnog sustavate ramoj nacionalnog trZi5tai gospodarstva.
II. SUSTAVI IDEJA I IDEOLOGIJA, koji se dijele na: A) Podsustavi politiikih i druitvenih ideja i misli (koji se odnose na stvarnosti na svijet moguie tj. >realne politike<) Rijed je o odredenim mislima, idejama, ciljevima, planovima i programima koji su povezani sa sustavimanacionalnih vrijednosti koje smo naprijed upoznali, tj. koji su najule povezani sa hrvatskim nacionalno-politidkim i socijalnim programom, formiranjem i razvojem hrvatske nacije, organizacijom i modernizacijom hrvatske politidke zajednice i hrvatske drLave, fbrmiranjem politidkog tijela i politidkih institucija, te lbrmiranjem i razvojem gradanskog druitva. A iskazivali su ih u svojim programatskim tekstovima pojedinci, grupe, elite i politidke stranke. Preko ovog podsustava upoznajemo razvoj politidke i druStvenemisli, razvoj politidkih aktivnosti i organizaciju politidkog i javnog Livota.Postoji obimna grada o tome, koja nije dovoljno istraZena. NajvaZniji su ovi podsustavi: (7) Politiike misli i ideje: o formiranju i razvoju hrvatske nacionalno-politidke zajednice, o njezinoj organizaciji i modernizaciji, o ujedinjenju hrvatskih pokrajina i tbrmiranju hrvatske dr:zave,o njezinoj organizaciji i modernizaciji, o formiranju hrvatske nacije i nacionalnih institucija, o organizaciji vi5enacionalne zajednice i o preuredenju Habsbur5kemonarhije, o savezimas drugim politidkim zajednicamaitd. (2) Ideje i misli o narodu, naciji, politidkoj zajednici, drLavi,upravi, dornovini, patriotizmu, f'ederalizmu, parlamentarizmu, vlasti, vladavini, suverenitetu, organizaciji javnosti, samoupravi, samostalnosti,zakonodavstvu,slobodi, progresu, Skolstvu,sudstvu,gospodarstvu,bankarstvuitd. (3) Liberalne i demokrstskeideje o slobodi, jednakosti i ravnopravnosti svih ljudi i svih naroda. (4) Ideje, misli i programi o razvoju nacionalne kulture: - Ideje i programi o razvoju i modernizaciji Skolstva,pismenosti,knjiZevnosti, znanosti itd.
154
Y
I
Problem istruiivanja poriiekla hruatske naciie
- Pokretanje novina i dasopisa;izdavanje dokumenata, Stampanje knjiga, letaka, bro5ura i drugo. - Organizacija i modernizacija nacionalnih kulturnih institucija: Akademije znanosti, Matice hrvatske,Skola,ditaonica, Sveudili5ta,kulturnih dru5tavaitd. - Razvoj urbane sredine: utjecaj naramoj kulture. (5) Ideje o razvoju druJna: ideje i programi o razvoju gradanskog drudtva; formiranje javnosti i slobode; o liberalnom i demokratskom sustavu; ideje i misli o drustvu, druitvenim grupama, druStvenimodnosima i druitvenim strukturama, te o pravnom i parlamentarnom sustavu. (6) Ideie,programi i zakonski nacfti o organizaciji i modemizac4T:hrvatske politidke zajednice,hrvatske drLave,Zupanija,kotareva, opiina, sudstva,skolstva,urbanih sredina, uprave, gospodarstvaitd. Napomena: a) ovi podsustavi ideja, misli i programa - koji raspravljaju o svim podrudjima javnoga Zivota - odnose se na svijet >realne politike< tj. na razvoj hrvatskoganaroda unutar stvarnog i postoje6egsvijeta: unutar Habsburskemonarhije. b) Taj je podsustavideja i programa bitno pridonio duhovno-kulturnom, politidkom i druitvenom razvoju hrvatskoganaroda: odredivao je i formirao njegovu individualnost spram bilo koje druge drZave,kulture i nacije. c) Taj je podsustavutjecao na sWaranjenacionalnih programa i projekata, odgajao je i formirao javnost: na njemu su se odgajale brojne generacijepolitidara i javnih djelatnika uopie. B) Podsustavi ideja i ideologija (koji se odnose na zami5ljenubuduinost, na rodoslovne slavenskestrukture, na solidarnost slavenskihnaroda i desto na svijet >ne-realnepolitike<) Taj podsustav ideja/ideologija nije prilagoden realnom svijetu tj. povijesnom, pravnom i druStvenom sustavu vrijednosti niti je nuZno odreden >realnom politikom<, iako ima dodire s njom. A to znadi da taj podsustavideja/ideologija ne izvire nuZnoiz realnog svijeta:on je najdeSieizvan vremena i prostora. U hrvatskojjavnosti ga nalazimo u razliditim vidovima. zagovarali su ga pojedinci, razli(ite grupe i politidke stranke, i to desto i oni koji sujasno zagovaralihrvatski nacionalno-politidki program. U tome su iskazivali odredeni dualizam, kojega se nisu mogli rijesiti. Na nama je da ga razumijemo. NajvaZniji su ovi podsustaviideja i ideologija: (1) Ideje i ideologije o solidamosti s drugim narodima: ideje/ideologije o medunarodnoj pravdi i pravednosti, o ravnopravnosti svih naroda, o slobodi i pravnoj jednakosti svih naroda, o medunarodnom udruZivanju svih naroda, o >pobratimstlu< svih naroda, o bratstvu i jednakosti svih naroda, o napretku ljudskog roda, o savezimas drugim narodima u interesne zajednice. (2) Ideje i ideologije o slavenskojsolidamosti i uzajamnosti - Uvjerenje o praslavenskojsrodnosti svih Slavena(rodoslovne strukture). - Idejeiideologije o jezidnoj i etnidkoj srodnosti svih Slavena
155
I
)
PETAR KORUNIC
Rijed je o neodredenim idejama/ideologijamao sveslavenstvui slavenstvu.To su ideje o solidarnosti slavenskihnaroda. Medutim, iza tih ideja ne postoji neki odredeni ni kulturni niti politidki program, a ni same ideje nisu sustavnoizlagane. Svegatoga bili su wjesni i suvremenici. (3) Idel_ei ideologija ilirizma - Sire ih hrvatski >preporoditelji< za vrijeme pwe etape hrvatskog nacionalnog pokreta, za vrijeme tzv. ilirskog pokreta (1835.-47.). - Ideje i uvjerenja o srodnostijuZnih Slavena,o jezidnoj i etnidkoj srodnosti. - Ideje o formiranju juZnoslavenskeduhovno-kulturne zajednice,tj. o okupljenju svih juZnih Slavenaoko jednog knjiZevnoj jezrka,tj. knjiZevnostii nauke. Te su ideje ilirizma Sirili uglavnom hrvatski preporoditelji. Srbi su ih odbacili, dok ih je samo manji broj slovenskeinteligencije prihvatio, ali su ih posve drugadije tumadlli. Zato te ideje nisu nikada ostvarene,niti su mogle biti jer su bile nerealne. (a) Ideje i program austroslavizma - Rijed je o idejama i programima o politidkom povezivanjuujedinjene Hrvatske s ujedinjenom Slovenijom i srpskom Vojvodinom unutar (kon)federativno uredene Habsbur5kemonarhije. - Ujedno to su ideje o solidarnosti svih slavenskihnaroda u Monarhiji. Rijed je o (kon)federativnom programu iz 1848.godine. (5) Ideje i ideologije o juZnoslavenstvu - Ideje/ideologije o solidarnosti svih juZnih Slavena. - Ideje o jezidnoj i etnidkoj srodnosti svih iuZnih Slavena. - Ideje/ideologije o formiranju juZnoslavenskeduhovno-kulturne zaiednice: o okupljanju svih juZnih Slavenaoko jednog knjiZevnogjezika, knjiZevnosti i nauke. Te ideje nisu prihvatili ni Srbi ni Slovenci. - U XIX. stoljeiu nije nastao politidki program o sjedinjenju svih juZnih Slavenau neku novu politidku zajednicu,koji bi prihvatili svi oni i kojima bi to bio cilj svih njihovih nastojanja. - Samoje jedanput u XIX. stoljeiu (1867.godine) >ugovoren
Napomena: a) Taj (B)podsustav ideja i ideologija nije utjecao niti je to mogao na formiranje i razvoj hrvatske nacionalno-politidke zajednice,hrvatske drLavei hrvatske nacije. b) U svakom sludaju,tzv. juZnoslavenskaideologija nije bila niti je moga biti >hrvatska nacionalno-integracijskaideologija< kako to istide na5a>novija< historiografija. I zato ne, kako je redeno,jer tzv. juZnoslavenstvo,iskazanokao maglovita ideja o joS ne-postojeioj zajednici, ne posjeduje ni politidki ni pravni ni dru5tveni sustavvrijednosti na kojem bi se mogla, u okviru nenasilnih civilizacijskih tokova i procesa, fbrmirati neka odredena zajednica, a svakako ne nacionalno-politidka.
156
Problem istraZivunju porijeklu hruatske nucije
c) Podsustavideja/ideologija destoje u pojmovima, osobito kada je rijed o ruzlLitim idejama slavenstvai juZnoslavenswa,neprecizan i nejasan.u xIX. stoljeiu te ideje pripadaju svijetu nerealnosti. d) zbog svegatoga, podsustavideja/ideologijanije u XIX. stoljedudavao, niti je to iz objektivnih razloga mogao, jasna uputstva za politidku akciju. Taj je podsustav tada ostao na razini ideoloike apstrakcije,ne donosediniStakonkretno. Jer je za konkretno trebalo viSestrana, tj. pristanak svih juZnoslavenskihnaroda, a to je izostalo: nije se ramilo ni >>juZnoslavensko pitanje< niti seje pojavio juZnoslavenskipokret. U svakom sludaju,tzv. juZnoslavenskaideologija nije formulirana kao zajednidki pokret svih juZnih Slavena.Stoga se jugoslavenska ideja 1918.mogla ostvariti samo u ne-civilizacijskimtokovima: u ratnom vihoru i rasulu medunarodnog prava i rasulu Habsbur5kemonarhije. S tim da je europskoj politici bilo valnije rusiti Monarhiju nego li stvarati jugoslavenskudrZavu.Nakon toga sve se mijenja na prostoru srednje i jugoistodne Europe: stvorene su nove drLave i novi medunarodnopravni odnosi, formiraju se novi odnosi izmedu nacija, kultura i civilizacija.To je drugo podrudje znanstvenihistraZivanja.
Summarv The problem of researchingthe origin of the Croatian nation The author gives a contribution to the theory and method of research into long-lasting historical processesconnected to the origin and development of the Croatian nation and its relationship towards other peoples, nations, cultures and civilizations in the region of central and south-eastEurope. He analyzesthe development of the Croatian national movement, the formation of the Croatian state, the organization and modernization of the Croatian political, spiritual and cultural community, and the structure of political ideologies,politicat thought and political systemsin general.
BoZBNaVnaNreS-Sor^laN
Socijalno-gospodarski odnosiu poljodjelstvu Hrvatske i Slavonije
od 1848.do 1914.godine Na ukupni druitveno-gospodarski razvoj sjeverneHrvatske i Slavonije vetiki je utjecaj vriilo poliodjelstvo - prevladavajuia gospodarska djelatnost sve do kraja Monarhije. Rad problematizira ulogu hrvatskogzakonodavstva nakon ukidanja kmetskih odnosa do pntog svietskog rata te strulctume promjene koje su se zbivale u toj grani djetatnosti - na zemljiinom posjedu, u seljaikom zadrugarstvui Zitetjstvu. UvrijeZeno mi5ljenje, prema kojemu je podrudje srednje i jugoistodne Europe tijekom ditavog XIX. stoljeia zaostajalo za zapadnoeuropskim,polazi od odredenih stvarnih dinjenica. Jedna od dominirajudih jest zadanost dru5tvenih struktura. Do sredineXIX. stoljeia, naime, na tim je prostorima prevladavaokmetski sustav.Gradanski oblici Zivljenja tek su u manjoj mjeri dopirali do najniZih slojeva. Hrvatsko dru5tvo,dijeleii uglavnom politidku sudbinu povijesnogokvira HabsburSkogacarstva,do sredine XIX. stoljeia moZemo oznaditi kao drustvo veoma jednostavnesocijalne stratifikacije u kojemu je prevladavalapodjela na tradicionalne staleZe.Likvidacijom feudalnih odnosa 1848. na5lo se i plemstvo i selja5tvou potpuno izmijenjenom poloZaju. Do tada, u banskoj je Hrvatskoj u agrarnim odnosima prevladavalotzv. drugo kmetstvo - proces u kojemu su feudalci ogranidavanjemdiobe seli5tai nametanjem novih oblika radne rente pobolj5avaliuvjete alodijalne proizvodnje na radun besplatnograda svojih podloZnika.U Slavoniji,feudalni posjednici bili su zainteresirani da se njihove gospoStije,opustjele u vrijeme turskog osvajanja, StobrZe napude pa su svoje koloniste - seljake duLi niz godina oslobadali od da6a i podavanja.Stoga su na slavonskimvlastelinstvimabili povoljniji uvjeti za trZi5nuproizvodnju.l einjenica je da ukinude feudalnih odnosau sjevernojHrvatskoj nije bio trenutadni din vei dugotrajan i sloZenproces,ostvarivanetapno.2Hrvatski sabor bio je suodens
J. Adamdck, Bunc i otpori. Scljadkcbune u Hrvatskoj u XVII. stoljc6u.zagrcb,l987., l2-36.;J. Bosendorfcr, Agrarni odnosi u Slavoniji, Zagr cb, 1950., 67-105. Cjclovitu analizu stanja scljadkog posjcda i Zclirskih domaiinstava p"oplcmidkim, crkvcnim i komorskim imanjima u civilnoj Hrvatskoj u doba ukidanja kmctstva dala jc Stcfanija Popovii u knjizi >ScljaStvo na vlastclinstvima u Hrvatskoj 1848.<, Zagrcb 1993.; O proccsu zcmljorastcreicnja usp. takoder
BoZENA VnaNrrpSSoi-.JaN jednim od najsloZenijihzadatakaglede uoblidenja zakona kojima je bio cilj dokinuti feudalne zemljiSneodnose a seljacimaosigurati slobodu, temeljenu na vlastitom zemlji5nom posjedu. Podetak ovoga procesa zapodeoje revolucionarnim pokretom 1848.kad se u Narodnim zahtjevanjima traZilo oodreienje podanikah (kmetovah) od robote ili tlake i zatim od podanidtva<.Ubrzo zatim uslijedila je povijesnapovelja bana Josipa Jeladi6a od 25. travnja 1848.kojom se podloZnicima poruduje oslobodenje >>za na veke od rabote gospodskei svake daie urbarijalne i desetine crkvene..'' Sankcioniranje ovih povijesnih odluka proveo je Flrvatski sabor zakonskim dlancima XXVII. (o ukinuiu urbarskih sluZba);XXUII. (o drvarenju, pa5i i Zirovini), te XXX. o naredbi ,da se vlastelinstvu dug odpovedati ne moZe<."Sabor se izjasnio za oditetu vlasteli, ukidanje patrimonijalne sudbenostii uvodenje poreznih obvezaza vlastelu. Provedba spomenutih zakona bila je, medutim, nepotpuna a odvijala se bez carske sankcijejer kruna nije potvrdila saborskezakone, pridrZav5isi pravo izdavanja naknadne naredbe. Tek je carski patent iz oLujka 1853. oznadio podetak rada na razgranidenju prava biv5ih vlastelina i biv5ih kmetova na zemlji5tima koja su ranije zajednidki koristili.s Patent je sadrZavao ukupno 9 dlanovar' kojima se Zeljelo promijeniti agrarnu strukturu. Dvor je ovim patentom nastojao posjedovneodnose u Hrvatskoj prispodobiti odnosima u ostalim dijelovima Monarhije. Posljedica ovoga nadelabila je ukidanje svakerazhke izmedu posjeda,potpuno slobodno vlasni5tvo,te obveza drLave o preuzimanju jamstva za isplatu od5tete biv5im vlasnicima. Neposredno nakon objave patenta 1853.ban Jeladiije imcnovao posebno povjerenstvo za provedbu zemlji5nog rasteredenja.Patenlom iz 7854.u.strojenajc Zemljorasteretna zaklada u nadleZnostiMinistarstva unutarnjih poslova.' LJzovo, sluZbenozemljorastereienje, carski je patent predvidio i tzv. dobrovoljni otkup izvanseli5nih,gornih i dinZenih zemalja i krdevina. Ukoliko dobrovoljna pogodba ne bi uspjela, patent je predvidao da se otkup uredi posebnim propisima. Pitanje manjih regalnih prava (kori5tenje zajednidkih Sumai pa5njaka)rije5enoje carskim patentom iz lB57. koji sadrZi detiri dlana. Predvidao je provedbu segregacijepa5njakai Sumauz dobrovoljnu nagodbu; ne uspije li, spor bi se raspravio pred urbarijalnim sudom.n Zamaine reforme agrarnoga zakona nailazile su u praktidnoj primjeni na velike pote5koie. Sabor je ve6 na podetku zasjedanja1861.zaprimio veliki broj tuZbi i zahljeva za ponovno uredenje urbarijalnih odnosa. Cini se da je iirvor nezadovoljstva ponajprije bila apsolutistidkavlast koja je umjesto I-hvatskoga sabora provodila zakone odozgo, ne obaziru6i se na stvarno stanje u hrvatskom dru5tvu. S druge strane,
poglavljc oZcmljiino rastcrc6cnjc - postcpcno ukidanjc fcudalnih odnosa< u knjizi Mirjanc Gross > P o d c c im o d c r n c H r v a t s k c . N c o a p s o l u t i z a m u c i v i l n oH j r v a t s k o j i S l a v o n i j i l t j 5 0 - 1 8 6 0< Z a g r e b , 1 9 8 5 . , 155-227. F. Vrbanii, Racl hrvatskoga zakonarstva na polju upravc od god. 1fi61. do nzrjnovijcgavrcmcna. 2 Uprava gospodarskogaZivota. Rad JAZU, knjiga CXIV. Zagrcl't,1t393.,30. 4
F. Vrbanii, navcdcno djcto, 30.
5
S. Popovii, navcdcno djclo, 12.
6 J. Boscndorfcr, navcdcno djclo, 180-190. '7
M . G r o s s ,n a v c d c n od j c l o , 1 t i 1 - 1 9 0 . F . V r b a n i d .i s t o . 3 4 .
160
Socij ul no-gospodarski odnos i u ltoljodjelj stvu H ntalske i Slavonij e...
zakonima se pobijala i formalna vrijednost jer je javnost smatrala da su satkani na birokratskoj pedanteriji koja je i dovela do nepravdi u narodu. ogordena borba izmedu zakonodavne i izvrsne vlasti oko agrarnoga pitanja trajala je u Saboru do 1866. Mnogi su, naime, drZali da urbarijalne zakone valja dokinuti i izraditi nove, prilagodene socijalnim i gospodarskimprilikama u Hrvatskoj, jer da postoje6inisu doneseni na temelju ustavnogazakona vei nametnutih apsolutistidkihpropisa. Medutim, kruna je na takve poku5aje reagiralavrlo o5tro, zamjeriv5i Saboru to5u politiku u pogledu provedbe urbarijalnih odnosa, smatraju6i da bi se eventualnim dokidanjem carskoga patenta 1853. >stavio u pitanje ne samo javni ugled dri.ave, nego i potresli temelji javnoga stanja<.vovom je izravnom prijetnjom vrha Monarhije, doduse, formalno obustavljeno najavljeno radikalno djelovanje Sabora, ali je poseban saborski odbor ipak zakljudio kako 6e Sabor nastaviti djelovanje jer se carski patent iz 1853. ne moZe radunati kao ustavni zakon, a osim toga - drZaoje Sabor - puno je urbarijalnih pitanja ostalo nerije5eno.S tim u svezi,Saborje zahtijevaosankciju nekih zakona, no one nisu stigle izBeta prije negoli je Sabor raspu5ten. YaLno pitanje bilo je kako pronaii izvore iz kojih 6e se urbarijalna nakanada isplaiivati. U tu svrhu utemeljen je poseban fond a novac se trebao namicati poglavito izravnim porezom. Za sve od5tetne zahtjeve naredbom Ministarstva unutarnjih poslovaiz 1857.predvideno je izdavanjevrijednosnih papira u obliku zemljorasteretnih obveznicakoje 6e nositi 5vo kamata, isplativih dva puta godi5nje. Ukupna oditetna svota ustanovljenaje na 12,044.000forinti, s tim da se dug trebao amortizirati u 40 godina.l{)Za obveznicejamdila je do 1868.godine Monarhija, a nakon Nagodbe sve zemlje ugarskekrune. Postupak napla6ivanjaprireza od poreza najprije je (do 1860.) odredivalo Ministarstvo unutarnjih poslova u sporazumu s Ministarstvom financija, kasnije,do kraja 1868.kralj na prijedlog Hrvatske dvorske kancelarije, azatimzajednidki ministar financda. Sudbina zemljorasteretnogaduga bila je da se on tijekom godina nije smanjivao vei poveiavao. Na sjednici Hwatskoga sabora 1869.podneseno je izvjesie o stanju rasteretne zaklade i predloZen proradun o njoj. Ipak, odluka o proradunu nije bila donesenajer je Ministarstvo financija zakljudilo >da cijeli predmet spada strogo u financijalnu upravu, to jest u zajednidke poslove<.rrZbog sve ve1lh poreza pitanje rasteretnog duga bilo je neprestano prisutno u javnosti dok konacno 1887. na Saboru nije postavljen zahtjev da vlada hitno podnese izvje5deod osnutka zaklade do 1887. vlada je imjelle podnijela Hrvatskom kraljevinskom odboru koji je, ugovarajuii novu financijsku nagodbu s Ugarskom, traLio da se zemljorasteretna zaklada izrudi Hrvatskoj kao njezina svojina, Stoje Ugarska, naravno, odbila udiniti. ovu pat-poziciju pokuSaoje rijesiti kralj, pozvavsi1890.Sabor da odredi posebnu regnikolarnu deputaciju koja ie s istom ugarskom deputacijom rijesiti to vaZno pitanje. Na sjednici Sabora u svibnju 1891.vodena je zestoka raspravao izvjeSiu koje je podnijela regnikolarna deputacija. Kad je izvje56enapokon prihvaieno, Sabor ga je proglasio >Zakonom od 12. srpnja 1891.o promjeni paragrafa2r. zakonskogadlanka L 1868.( Bit ovoga zakonaje da se zemljorasteretni porez ne 6e ubudu-
Isto,38 10 1l
M. Gross,navcdcnodjclo, 181-184 F. Vrbani6,navcdcnodjclo,51-52.
1,61, I
BoZENa VnaNreS-SoueN 6e smatratiposebnimprihodomHrvatske,negoie postatiposebnavrstajavnogporeza,kaoop6iprirezna drZavniporez.Ubrani porez,odnosnoprihod postaoje tako zajednidkiprihod Hrvatskei Ugarskeu zajednidkojblagajni.Uslijedtogaprestalaje forinti ostaoje na postojatizemljorasteretna zakladaa vi5akprihodaod 2,600.000 forinti. Saborje posljednji temeljutangenteod 457oHrvatskoju iznosuod 1,197.000 u lipnju 1891.donijev5izakono otkupuhrvatsko-slaput o ovomepitanjuraspravljao vonskogazemljo-rasteretnogaduga.Postojeii dug konvertiranje izdavanjemnovih obveznicas kamatomod 47i i likvldacijomdugaprolongiranimna 68 godina.l2 Na od5tetuje imao pravo vlastelin, svaki posjednik,komorsko dobro i crkvene koji su imali pravona od5tetuprimalesu se do institucije.Prijavezemljoposjednika vidljivoje da je oko 407osvih dokumentacije sredineL854.Na temeljuraspoloZive prijavakomisiji dostavljenou lipnju 1854.Tu su se na5liod5tetnizahtjevinajveiih kao Stosu Juraj Draikovi6,StjepanJankovii,Laval Nugent,Guzemljoposjednika Lippe i drugi,te gotovosvihZupnika."Dio feudalaca, stavH. Prandau,Schaumburg osobito onih koji su Zivjeli izvanHrvatske,svojesu od5tetnezahtjevepredali nakon istekapropisanogroka.,a najkasnijepodnesenizahtjevistiglisu u travnju1863.Venakondegaje ukinutaa preostalepredmeiinu poslovakomisijaje obavila1855./56. ta zaklade. zemlji5no-rasteretne te preuzeloj e ravnateljstvo iz Zagreba,sadrZaniu >Operatima ravnateljstva Dokumenti Zemljorasteretnog za urbarijalnuod5tetu
T2
14 1-5 16
Isto,52-53. S.Popovid,navcdcnodjclo,13-14. M. Gross,navcdenodjclo, 184. S. Popovi6,navcdenodjclo,99-180. lsto,223-224.
Soci.ialno-gospodurski odnos i u polj odj eIi :;tvu Hrvarske i Sluvonij e...
vrlo meritornu kritiku stanja na tom polju, upuienu prije svega drLavi, dao je pravnik i saborski zastupnik dr. Fran Vrbanii, napisav5iizmedu ostaloga i sljede6e: >Da seje mislilo na te pogrjeske,bili se za volju te toboznje i umi5ljene slobode seljaka dozvolila neogranidenadjeljivost zemlji5tnoga posjeda, bili se bilo zaboravilo na
du normatine politike i prakse,drugim rijedima, zakoni nisu bili uskladeni s nadelima kojima se htjelo regulirati zemljisne posjedovne odnose, poglavito seljadke.U cije17
Isto,207-220.
18
Usp.D. Pavlidcvii,Hrvatskcku6nczadrugcI. (do lti8l.). Zagrcl.t,19g9. F. Vrbani6,navcdcnodjclo, tl2-83. Isto,96.
19 20
BOZENAVneNrESSOrraN lom tom poslubilo je improvizacije,mnogi zakoninisu ni zaLivjelia vei su ih sustizali drugi. U takvim prilikama izbijali su mnogobrojnisporovi,destosevodila ogordena borba izmedu biviih feudalacai seljaka,uglavnomoko izvanseli5nih,gornih i dinLenih zemalja,te regalnih prava.U svakomsludajunakon ukinuia kmetstvanastupila je kriza prilagodavanjauvjetima kapitalistidkoganadinaprivredivanjau poljodjelsMr. Umjestotlakei rabote,trebaloje prijeii na najamnirad koji sepla6aonovcem. nisumoglaodgovoritizadanimuvjetimapa su podelapropadati. Brojnavlastelinstva je Veleposjed nerijetkomijenjaovlasnikaili secijepaona manjeposjedekoje su kupovali imu6niji seljaci.U posaoprodajeukljudivalisuserazni me5etarikoji su zamali novac kupovali prezaduLenaimanja. Potom bi ih parcelirali i po visokim cijenama preprodavalinovimvlasnicima.Ukidanjeurbarijalnihodnosaubrzaloje procespromjenevlasnidkestrukturena vlastelinskimimanjima.Mnoge plemiike obitelji protrgovcima,odvjetdavalesu svojaimanjabogatimpripadnicimagradanskogastaleLa: nicima,biljeZnicima.'' Proceslikvidacijefeudalnihodnosatekaoje veomapolagano- s vremenomsu nestajalanjihova bitna obiljeZja,ali su se neki elementi zadrlalijoi desetljeiima,po i do krajadrugogasvjetskograta. nekim istraZivanjima -koliko je novdanaod5tetapomoglamodernizacijipoljodjelsffaa time Na pitanje i promjeni gospodarskei socijalnestruktureu Monarhiji op6enito- nije moguie koje su se izravnoodgovoriti.Cini seda je kapitalve6iudinakimao na gospo5tijama takvih je i (u Slavoniji gospodarstvo Hrvatskoj ve6 prije 1848.ukljudivaleu trZi5no se uglavnomtzdtLakoja su na vlastelinstvima posve slabiji drugi, bilo vrlo malo), a fondovakotiralesu,doduSe rente.Obveznicezemljorasteretnih vala od podloZnidke je gotovo niZaod nominale.Neuvijek bila im vrijednost na bedkojburzi,no stvarna papire da bi prodavali vrijednosne biv5i feudalci su podataka kojem opsegu u ma je je u nekim kruda pothvate. Poznato investicijske u razlidite uloZili svjeZikapital u investiumjesto zavr5avao fondovima zemljorasteretnim novca u viSak novinama Osim toga,apsolutistidkabirokracijai financijcije- za pokriie drLavnogadeficita.22 ski vrhovi nisu odobravalihipotekarnekredite zaulaganjau poljodjelstvo.Davanjai naknadepodelisu se pla6ati1854.No oni poreziza otplaiivanjezemljorasteretne pa je viSekratnobila odonisu bili dostatni zapokri(e svotegodi5njihobvezazald.ade bravana drLavnasubvencija.Nameti i porezi, koliko god bili nepodno5ljivovisoki, procesau poljodjelstvu ipak suu konadnicipridonijeliubrzavanjumodernizacijskoga jer su prisiljavalivlasnikeimanjana trZi5nuproizvodnjuza novac.Neki biv5iveleposjednici,preteZitona slavonskompodrudju,ulagalisu likvidni kapital od od5teteu nekeLeljeznidkei drugeindustrijskepothvate.Medutim, za Sirenjeindustrijskerevopodrike i za5titedoma6impoduzetnidlucije trebaloje puno vi5ekapitala,drL,avne a to seu Hrvatskoji Slavonijido Nagodbenije dogodilo. kim snagama, strukturau hrvatskompoljodjelstvupoKako semijenjalasocijalno-gospodarska kazuju odredeni kvantitativni pokazateljina temelju rezuJtatapopisa pudanstvaiz 1,869.23 SadinjennetomnakonNagodbe,popisje oznadiostanovitivremenskiodmak a1
R. Bidani6,Ekonomskapodlogadogadaja1903.u Hrvatskoj.Historijskizbornik XXVII-XXVIII. r973.-r974.,50.
22
M. Gross,navcdenodjelo,181-190.
23
Statistidkiljctopisza godinu1874.Publikacijekr. dalm.hrv.slav.zem.vladel.,zagreb,'|.876.
164
Socijalno-gospodurski odnos i u pol i odjeli stvu Hrvatske i Slavonij e...
Tablica l. Zitetistvo Hrvatske i Slavonije 1869.
fiieiji;.
;4'Upanlle Zagreba(ka
26t.L24
VaraZdinska
r70.022
KriZevadka
87.752
Bjelovarska
159.248
Rijedka
100.4s9
PoZeSka
76.312
Virovitidka
184.816
Srijemska
r20.352
UkupnoHrvatskai Slavoniia
rt,.,r,
1,160.085
Izvor: l). Matkovit, Hrvutska i Slavoniju u svojih Jiziinih i tluievnih otlnoiajih, Spomenica za svietsku izloZbu u Betu 1873.,Zagreb, 1873.,34.
Tablica 2. Struktura glavnih zanimanjaaktivnih Zitelja u Hrvatskoj i slavoniji 1g69. 1f,$},8'H rijlzlli'n$$lifilulrivja$nioili.ur I'.'|,9e+** uJcrJsrvollff$"lsrL$ffi Gradoviu Hrvatskoji Slavoniji
11.32
Grad Rijeka
9.62
Zupanijc
0.{i0
riii.oslaliii$v.c..gfll tAF.!s1.6il
iu.,i$)aV.ni.,a
ii't"lzYo.t'tj,a;
16.43 27.28 5.21
6.01
2't 21
2.22
+.JL
38.32 5.03
4.47
23.35
9.80
1.73 100.00
0.22
4.40
0.11
0.40 100.00
7.68
90.29 3.34 0.44
Inor: Statistiiki ljetopis za godinu 1874., Zagreb, 1876., j2-j3.
100.00
BoZpNa vnnNrpsiouaN godina XIX. stolje6a imala najpovoljnije uvjete za industrijalizaciju. Valja istaknuti da popis 1869. nije donio iskaze o zemljoposjednicimai pomo6nim radnicima u poljodjelstvu, Sto se vjerojatno moZe dovesti u svezu s procesom zemljorastere6enjai rastakanjem ku6nih zadruga. Prema objavljenom katastru \864.24izmjereno zemlji5tepodijeljeno je na produktivno i neproduktivno, produktivno pak po vrstama kultura. Hrvatska i Slavonija raspolagale su s ukupno 4,022.400jutara zemlji5ta,od degaje na produktivno otpadalo 3,796;700 1li 94.470,a na neproduktivno 225.100 rli 5.6Vojutara. Na stotinu Zitelja dolazilo je 326.9jutara zemljiSta,na svakog posjednika prosjedno L8.8jutara ili 13.5 parcela, a na svaku parcelu 1.5jutara produktivne zemlje. Hrvatska i Slavonija imale su 201.558zemlji5nih posjednika koji su raspolagalis ukupno 2,651.260katastarskih parcela.25 Povr5ina kori5tene zemlje obuhva6alaje ukupno 1,374.517lli 32.70% od ukupne povriine, rasporedenapo Zupanijama: Tablica 3. Raspored koriStenogzemlji5ta u hrvatsko-slavonskimZupanijama 1869.
ZupanUe
Ukup.,no-j.niat'a Ukuono odciiele oovriine 224.338
40.42
VaraZdinska
96.013
30.00
KriZevadka
98.92',7
32.96
Bjelovarska
24r.516
35.97
21.850
7.78
PoZeSka
I24.266
28.88
Virovitidka
300.672
37.t7
Srijemska
206.993
49.23
1,3r4.517
32.10
Zagreba(ka
Rijedka
Ukupno:
Izvor: l). Matkovil, Hrualskn i Slawtniju... 56
Kao Stoje iz tablice2 vidljivo,najveii postotakkoriStenihzemlji5nihpovr5inabio je u Srijemskoj(49.23%),a najmanjeu Rijedkoj(tek'7.787a)Stoje razumljivos obzirom na sastavtla.
2a 25
P. Motkouid,Hrvatskai Slavonijau svojihfizidnihi dulcvnihoclnoiajih.Zagrcb,1873.,54. P. Matkovi6,navcdcnodjclo,54-55.
166
Socijalno-gospodurski odnosi u poljod.jeljstvu Hntatske i Stavonije...
Tablica 4. Struktura produktivnih povr5ina u Hrvatskoj i Slavoniji 1869. Oranica
33.18
Livada
tr.57
Vinograda
2.26
Vrtova
1.36
PaSnjaka
8.54
Suma
38.98
Ukupnoproduktivnogzemlji5ta:
95.89
Ukupnoneproduktivnog zemlji5ta: Svega:
4.I1 100.00
Izvor. Stutislitlki ljeropi.t..., I litl- I 89
Zakonodavna djelatnost u zemlji5nim odnosima pokazalaje i svoje pozitivne udinke ved 70-ih godina XIX. stoljeia, osobito na podetku nagodbenograzdoblja. Seljadka gospodarstva,oslobodena kmetskih podavanja,bila su stimulirana na bolje obradivanje vlastite zemlje. Na trZi5nu proizvodnju prisiljavala ih je i drZavauvodenjem novcanih poreza, nametnutih dugi niz godina u svezi s otplatom zcmljorasteretnih obveznica.Da bi doSli do dodatnoga novca, seljaci su morali investirati u gospodarske zgrade, alat, orude i stoku. S druge strane, oditovale su se i mnoge negativne znatajke: proces prilagodavanja kapitalistidkim uvjetima u poljodjelskoj proizvodnji bio je dugotrajan, trZisteje bilo nerazvijenozbog nepostojanja modernih komunikacija, nije bilo dovoljno snaZnefinancijskepotpore domaiim poduzetnidkim snagama,pozitivan razvoj prijedilo je pitanje izgradnje pravaca Zeljeznidkihpruga, nastavljenoje s joi intenzivnijim razvrgnudem zadruga.Intenzivno doseljavanjestranaca(ponajvi5eu Slavoniju) zacijeloje pridonijelo da je ne mali broj zemljoposjednika i dlanova njihovih obitelji potraZilo zanimanje u drugim gospodarskimgranama. Ne smije se zanemariti ni demografska komponenta; naime, potkraj 70-ih godina XIX. stoljeia zapodeloje povoljno demografsko razdoblje u kojemu su stope rodnosti bile jo5 uvijek visoke: primjerice, L881.1885.rodnost je u Hrvatskoj i Slavoniji iznosila 44.42promlla. Istodobno, zbog boljih Zivotnih uvjeta, sniZenaje stopa smrtnosti: u istom petogodi5tu iznosilaje 31.45 promila. Prirodni prira5taj cijeloga Ziteljstva 1880.-1890.premasivaoje 13 promila. povolina je bila i dobna struktura pudanstva:1880. djeca do 14 godina sudjelovalasu s 35.66% u ukupnom pudanstvuHrvatske i Slavonije.26 Dakako da je to s druge strane
Usp.J. Gclo,Dcmografskcpromjencu Hrvatskojod 1780.do 19{ll.Zagrcb,1987.,126,l50iZj9
t67
BoZpNa VnaNrpSiouaN imalo negativnih posljedicau poljodjelstvujer je stvorilo agrarnu prenapudenostkoja ie se jednim dijelom rje5avatina najnepovoljniji nadin - iseljavanjempudanstva. Pri analizi razvojnih znahjkizemljoposjednidkih odnosa u I'Irvatskoj i Slavoniji do prvog wjetskog rata, glavnu pote5kodu dini nedostatak pouzdanog statistidkog evidentiranja stanja u poljodjelstvu u razmatranom razdoblju. Statistidki popisi do 1880. nisu razvrstavaliditavo Ziteljstvona pojedine, specijaliziranegospodarskegrane nego su popisivali jedino aktivno Ziteljstvo.Druga slabost proizlazi iz nepouzdanostijer je popisna grada izradivanadecentralizirano - vrlo destoobradivana s odredenim gre5kama koje se naknadno nisu mogle ukloniti. Bolji uvid pruZaju podaci iz popisa 1880.,no oni su sastavljaniu skladu s tadainjim teritorijalno-politidkim ustrojem zemlje, a on se bitno promijenio nakon reinkorporacije Vojne krajine. Zato su najpokoje je Zemaljski statistidki ured u uzdanija tri posljednja popisa (1890.-1900.-1910.) Zagrebu obavio do Prvog wjetskog rata. Stoga iemo se osloniti na relevantne kvantitativne pokazatelje iz spomenutih popisa da bismo ilustrirali opisano socijalno-gospodarsko kretanje. Sljedeie dvije tablice prikazuju strukturu glavnih manja na hrvatsko-slavonskom podrudju 1890.i, usporedbe radi u Ugarskoj i Austriji .lz prikazanih podataka vidljivo je da je poljodjelswo s 84.647ojo5 uvijek dominantna grana pudanstva.Zanimljivo je da se ukupan postotak udjela ove kategorije ntanja pove6aona gradskom podrudju u usporedbi s podacima iz popisa 1869.(sa I6,43Vona20.84Vo)lKako je u tom pogledu stajala Hruatska, joS bolje govore podaci iz tablice 6 u kojima se vidi da je i u Ugarskoj i u Austriji poljodjelstvo davalo egzistencijuznatno manjem postotku pudanstvanegoli u Hrvatskoj i Slavoniji. Druge skupine manja (intelektualna manja, obrt, trgovina, promet) takoder pokazuju zamjetnu razliku koja se vrlo te5ko mogla prevladati.
Tablica 5. Struktura ZiteljstvaHrvatske i Slavonije 1890.po skupinama zvanja (u postotku) PrdmCi Nadrii(aii vojriisrvi.rjl.l-,6,t1cbnri O$iall $hr.ti,ltidiii,r,rspV.iil$ii Gradoviu Hruarskoji Slavoniji Zupanijc
10.50 20.u r.94
u.64
$voga
umtrog
i]icl]ixtv,rjrud[rStititi iidiiESiiwiti
32.62
7.43
5.99
5.5{t
u.00
o-t /
2.87 100.00
8.39
t.37
0.9ti
0.57
0.81
0.80
0.50 100.00
Izvor: M. Zoritit, Ziteljstvo kraljevina Hrvatskei Slavonijepo zvunju i zanimanju Rad.IAZU, knjiga CXXV. Zagreb,1896, 84 i 95
168
Socij alno-gospodarski odno,si u polj odjelj stvu Hrvatske i Slavonii e...
Tablica 6.
StrukturaZiteljswaugarske i Austrije 1890.po skupinamantanja(u postotku) *\nqlrlJa l I.
Intelektualnazvanja
II. Poljodjelstvo
3.1.6
3.37
59.36
55.37
0.88
1.60
12.91
24.16
V. Trsovinainovdarstvo
2.87
6.4r
VI. Promet
1.10
', A<
VII. Nadnidari
15.91
VIII. VojniStvo
0.74
0.88
IX. Umirovljenici i posebno
1.47
1.91
X. Ostali
1.60
3.35
III. (udn1s1y6
IV. Obrt
Svega:
100.00
100.00
Izvor:M. Zorilit, Zitelistvo...85.
Popis1890.daoje takodercjelovitijiuvid u nadasvevaZnopitanjestanjau seljadkom zadntLnomgospodarctvu.Nakon zakonao zadrugama1889.27 rezultati popisa trebali su posluZitikao polazi5teu bududim analizamaa s tim u skladu i u vodenju politikeovogaproblemaStoje zacijeloizanao najviSepotresau hrvatskojjavnosti. Popisje razlikovaoobiljeZje>gospodarzadruge(ili >zadrugar< za postojeie,te >posjednikobiteljskipomodnik
28
F. Vrbanii,navcdcno djclo,91, M.Zoriaie,Zitcllswokraljcvinahrvatskei Slavonijepo zvanjui zanimanju.RadJAZU, knjigaCXXV. Zagrcb, 1896.,126- 149.
BoZpNa VnaNipSiouaN Tablica 7.
elanovi postojeiih i tajno razdijeljenihseljaikih zadruga,te nezadruLnoZiteljstvopo Zupanijama mJama 1895.( u postotku) illllllll
.
Ue
,
rririliqrpp"i,!CIje;ffi iiiiir rrud;rrrr$Affih
iUitaifi'-6,fiia.Z.tlii1..1jffi ii ZflSfdlg'Hsq,Ajri:iit;ii ii# iii ii
Lika-Krbava
27.4L
64.36
8.23
Modru5-Rijeka
2I.86
35.46
42.68
Zagreb
22.78
38.68
38.54
VaraZdin
6.80
43.28
49.92
Bielovar-KriZevci
8.35
11.31
80.34
PoLega
3256
15.88
51.36
Virovitica
12.25
8.22
79.53
Srijem
2s.03
6.02
68.95
Hrvatskai Slavonija:
19.68
27.49
52.85
Izvor: M. Zoritit, Ziteljstvo...130.
Po svemusude6i,zadruLnioblici Zivotanajvi5esu seoduvalina podrudjimagdjeje procesdijeljenjakasnijezapodeo, gdjejezakondopu5taostvaranjenovih zadrugai gdje nije bilo znatnijekolonizacijestranaca.Postojedezadrugepokazalesu najveduvitalnost u podrudjuslavonskei banskekrajine.Tajno razdijeljenezadrugebile su najbrojnije u podrudjimagdjeje strukturatla neprikladnazaintenzivnuratarskuproizvodnju.U gustonapudenimpodrudjimaramrgavanjekuinih zadrugabilo je u zavr5nojfazi. popis1890.iskazujesoPremadetaljnojraspodjeliprivrednoaktivnogaZiteljstva, cijalnipoloZajprivrednikau poljodjelstvu.Kao Stopokazujetablica8, na posjednike otpadaoko treiina svihprivrednika,vrlo visokpostotakotpadana obiteljskepomoigospodarska nike (56.59Vo); sluZindadi nadnidarisudjelujus oko 6Vou ukupnom broju. Zakupnikaje u zanemarivompostotku,tek 0.1.47o. Razlogevisokombroju obiteljskih pomodnikamoZese traLitiu dinjenicida je u Hrvatskoj prevladavaomali seljadkiposjedkojegaobradujudlanoviobitelji (i djeca).GospodarskasluZindadi nadnidariprivredivali su uglavnomna slavonskimveleposjedimagdje ih je u nekim Zupanijama u prosjekubilo od [[Vo do L7Vo. Tablica 8. Aktivni privredniciu poljodjelstvu1890.(u postotku) Posjednici Zakupnici Obiteljskipomoinici
31.13 0.14 56.59
Cinovnici
0.09
GospodarskasluZindad
6.03
Nadniiari
6.02
Svega: Izvor: M. Zoriiit, Ziteljstvo...144.
100.00
Socij alno-gospodarski odnos i u poljodjeljstvu H ruatske i Slavonij e...
Za podrudje Hrvatske i Slavonije utvrdena je popisom 1895.2e sftuktura gospodarstvaiz koje moZemo vidjeti strukturu zemlji5nog posjeda, produktivnog zemljista, te strukturu veleposjeda(tablice 9, 10 i 11). Tablica 9. Struktura zemlji5nogposjeda u Hrvatskoj i Slavoniji 1895.
broj
p;N'iadffii ii,'
53.886
L3.23
24.374
0.52
1do5
126.289
30.99
370.630
7.95
5do10
r10.999
27.25
804.805
L7.26
10do 20
8r.657
20.05
r,r28.3t2
24.20
20do 50
30.603
7.5r
859.288
18.44
2.830
0.69
r84.602
3.95
100do 1000
930
0.23
243.444
5.22
PrekoL000
209
0.05
r,047.540
22.46
100.00
4,662.99s
100.00
Dol
50do 100
407.403
Svega:
Inor: Stat|stitkigodiiniak kraljevinaHruatskei SlavonijeI. Zagreh,1905.,336-338.
Tablica10. Strukturaproduktivnogzemlji5tau Hrvatskoji Slavoniji1895. vfsra nemljr]$rfl Oranicei vrtovi
52.36
Livade
1.6.22
Vinogradi
1..84
Pa5njaci
5.86
Sume
2r.62
Ukupno produktivnozemlji5te
97.90
NeproduktivnozemljiSte Svega:
2.L0 100.00
Izvor: Stntistiiki godiinjak kraljevina Hrvatske i Sluvonije 1., I 905., 336.
Bidani6,navcdcno djclo, 58.
BoZENAVnaNrpsiouau Tablica 11. Veleposjed (preko 1000jutara) u Hrvatskoj i Slavoniji 1895.
ffi rep tija,v,,e"1e,p$e daiiii
Etpj
-2000 1001 2001-3000
100
3001-5000 5001-7s00 7500- 10000 - 1s000 10001
Ukupnojutara t45.052
-)z
16.791
L-)
88.324
18
106.560
o
52.669
16
r93.469
-20000 15001 -30000 20001
5
84.362
-50000 30001
2
66.533
Preko50000
2
105384
Ukupno:
r28.396
209
t,047.540
Izvor: Stutistitki godiiniak kraljevina Hrvutske i Slawtnije L, 1905., 34(t.
U strukturi zemljiSnogposjeda prevladavaoje mali seljadkiposjed do 5 jutara zemlje koji desto nije mogao zadovoljiti egzistencijalniminimum seljadkeobitelji pa su mnogi dlanovi radili za nadnicu na veleposjedu.Takvih gospodarstavabilo je iznad 44Vood svih posjeda u Hrvatskoj i Slavoniji. Oni su drZali tek 8.5% sveukupnog zemlji5ta. Srednji seljadkiposjed (od 5 do 20 jutara) obuhva6aoje oko 47Vosvih posjeda, odnosno oko 4lVo svegazemlji5ta. Veliki seljadki posjed (od 20 do 100 jutara), preteZno zadruLni s brojnim dlanovimaobitelji, obuhvaiao je oko 87o svih posjeda ili 22Vood ukupne zemlji5ne povr5ine.Posljednje dvije kategorije u tablici 9 pripadaju veleposjedu (od 100 do preko 1000jutara). Velcposjed je sudjelovao s tek0.28Vo u ukupnom broju posjeda, ali je zato bio rasprostranjenna gotovo 1,300.000jutara ili gotovo 287o zemljlital Podaci iz tablice 10 o produktivnom zemlji5tu pokazuju porast ukupnog produktivnog zemlji5ta, napose oranica (usp. tablicu 4), no stvarno stanje ipak nije temeljeno na tolikoj intezifikaciji poljodjelske proizvodnje koliko je rezultat promijenjenih teritorijalno-politidkih odnosa nastalih reinkorporacijom kraji5kog dijela teritorija u jedinstveni civilni dio Hrvatske. Ipak, potkraj stoljeia podrudje sjeverneFlrvatske i Slavonije nije moglo ostati izolirano od gospodarskoguspona kojeg su biljeZile neke razvijenije regije Monarhije. ZaIo je i u podrudju poljodjelstva op6enito zablljeLen izvjestan stupanj koji se odrazio i na porastu proizvodnje. Medutim, dinjenicaje da je veleposjed mogao najbrLeodgovoriti naizazove modernizacije.Potkraj stolje6ai do Prvog wjetskog rata u nj je investiran znalan kapital putem stranih invensticijskih fondova koji su zatim profite iz hrvatskogapoljodjelstva (osobito Suma)3"investirali u Ugarskoj.
Usp.M. Valcntii,Vojnakrajinai pitanjenjczinasjcdinjenja 1849-1881 s Hrvatskom . Zagreb,1981., 259-266.
172
Socijalno-gospodarski odnosi u poljodj eljstvu H ruatske i SI avonij e...
Statistikaveleposjeda iz popisa1895.omoguiujeuvid u velidinuimanja preko 1000 jutara.Takvihje u Hwatskoji Slavonijibilo ukupno209.Raspolagalisu s 1,047.540 jutarazemljelli 22.46vaod ukupnogzemlji5ta.Najveduje skupinupredstavljaoveleposjeddo 3000jutara (132).Najkrupnijihveleposjeda bilo je 9 (od 20000do preko 50000jutara).Njihov teritorijalnirasporedpo Zupanijama prikazujetablica12. Tablica12. Rasporedveleposjeda u Zupanijama Hrvatskei Slavonije1895. iKfite,Aoti.iri
iv"bffio"fjn
Uilu* KffiAva
ItloilruSii[i agfctti iiRljcka
tsjc,lffir*
P.oZbga[?,.if,i]$,i:ti
KflZCVCt
r001-2000
L-)
200r-3000
"t4
I
3
-5000 3001
I
5
2
-7500 5001
2
I
2
7501- 10000
1
- 15000 10001
-)
L-)
3
I
-2()()()() 15001
3
26
21
l1
3
3
l0
1
z
7
3
I
4
2
I
I
2
z
2
2
-30000 20001 -5000i) 30001
I
Prcko50000
I
Svega:
6
44
30
11
t4
'72
JZ
Imor: StatLstiikigodii4iak I. 1905.,346,
Najveii broj veleposjeda,gotovo svih kategorija bilo je na podrudju Virovitidke Zupanije. Na drugom je mjestu po broju veleposjeda Zagreba(ka L:upanija,no PoZeSka i Srijemska imale su veleposjede u veiim kategorijama. Zupanija bez ijednoga veleposjedabila je jedino Lidko-krbavska. Vlasnici veleposjedabili su drZavni erar, imovne opiine, krajiSke imovne opiine, javna dobra, katolidka crkva (bisklpije, kaptoli, Zupei samostani),pravoslavnacrkva, zaklade, dru5tva, Leljeznice i dr." Medu vlasnicima isticalo se i plemstvo - stara aristokracija ali i pripadnici novoga trgovadko-poduzetnidkogaplemstva. U vlasnidkim odnosima na slavonskomveleposjeduprevladavalesu strane plemiike obitelji. Veleposjednici u Hrvatskoj i Slavoniji -bez obzira na porijeklo - pripadali su socijalnoj skupini koju moZemo oznaditi kao dru5tveni vode6i sloj ili elitu. Na podetku XX. stoljedaudio ove skupine u sluZbamadrZavneuprave, politike ili javnih djelatnosti bio je razmjerno velik. Iako cjelovitog uvida na temelju kvantitativnih pokazatelja o stanju vodeieg sloja nemamo, neka istraZivanjapokazuju da su upravo veleposjed-
StatistidkigodiSnjak kraljcvinaHrvatskci SlavonijcI.,Zagrcb,1905.,347.
BoZpNa VRANJESSOLJAN nici," medu kojima je bilo pripadnika plemstva, sve6enstvai dinovni5tva- predstavstjecao mjesta velikih ljali onaj sloj virilista koji je temeljem porcza od velep^osjeda veleposjeda u podZupana, zastupnika.'" Neki vlasnici saborskih Lupana ili odnosno godi5nji popla6ali su Virovitidkoj i Srijemskoj, Zupanijama, osobito u ravnidarskim rez u iznosu od vi5e desetina tisuia forinti, Stoje najbolji dokaz daje veleposjed davao najizdainiji dohodak i profit. U prvom desetlje6uXX. stoljeia poljodjelstvo u Hrvatskoj i Slavoniji pruZalo je jo5 uvijek egzistenciju za'78.827oZiteljstva.34 Modernizacija ukupnog dru5tva,napose gospodarstvakoja je podetkom stoljeia napokon krenula brLim zamahom u ditavoj Hrvatskoj, imala je i svoju socijalnu cijenu, plaienu najvi5eu poljodjelstvu. Opieniti gospodarski polet joS je vi3e izdiferencirao socijalni i materijalni poloZaj selja5tva. Nastavljen i9 proces raspadanjaseljadkih zadruga,redovitim i tajnim diobama, s tim Stoje 1889." donesen zakon kojim je provodenje tajnog dijeljenja povjereno posebnim upravnim izaslanicima.To je dovelo do poveianja broja malih posjednika (do 5 jutara zemlje) kojih je 1910.bilo vi5e od 307o. Broj veleposjeda( preko 1000jutara zemlje) takoder se smanjio: 1910. bilo ih je svega 1.56.Zamjetno je porastao broj gospodarskesluZindadi(3.77o)i gospodarskihradnika (4.87o)."'Prenapudenostu poljodjelstvu dovela je konadno do mnogih defbrmativnih procesa u dru5tvu (iseljavanje, depopulacija) koji ie obiljeZiti razvoj Hrvatske i u sljede6im desetlje6ima.
Sammaru Social and economicrelationsin agriculture in Croatia and Slavonia.IB4B-1914 The overall social and economic development of north Croatia and Slavonia was greatly influenced by agriculture,which was the main economic branch right until the end of the Monarchy. The article lays special emphasison the role of Croatian legislation from after the abolition of feudal relations to the First World War, and the structural changesthat took place in that branch of the economy - in land ownership, peasantzadruge and the population structure.
tt Urp.M. Cross,O poloZajuplcmstvau strukturiclitc u sjcvcrnojHrvatskojpotkraj19.i na podctku20. 123-149. stoljcia. Historijski zbornik XXXI-XXXII, 1978.-1979., tt Urp. B. Vranjci-Sotjan,StanovniStvo gradovabanskcHrvatskcna prijclizu stoljcda.Zagrcb,1.991., 207-264. 3o StntistidkigoctiinjakkraljcvinaHrvatskci SlavonijcII. 1906-1910. Zagrcl>,1()1'7.,62-69. 3t StutirtidkigodiSnjaklI. 1905-1910., 291. 36 Irto,270-271
tt4
Frr.rpPornBnrce I I I I
Brodskapukovnijan zbivanjima 1848.godine Pilike u brodskoj pukovniji 1848. obiljeZava sukobljavanje hrvatskih s madorskim interesima.U vijeme narodnogpokreta iitelji brodskepukovnije pildanjaju seHrvatskom saboru kome podnose ielje i zahtijevanja. Pikazana je i sudbina brodske i gradiike pukovnije u ratu s Madarskom. Zbivanjima 1848.otvorenje proces sjedinjenja VojneHrvatske s Provincijalom koji te trajati nekoliko desetljeta.
Nakon poraza Turske i mira u Srijemskim Karlovcima 1699)oslobodeni dijelovi Hrvatske nisu u cijelosti stavljeni pod upravu Hrvatskog sabora i bana. Centralizam Habsburgovacadoveo je do pro5irenja kraji5kog teritorija na prostoru Hrvatske u prvoj polovici 18. stoljeia. Ustrojena je slavonskaVojna krajina,_teu cijelosti reorganizirana hrvatskoslavonskaVojna krajina. U Slavoniji od;tl4li. postoje 3 pje5adke regimente:gradi5ka,brodska i petrovaradinskakoje su 1753.ustrojene kao pukovnije. Godine 1754. ukinuta je kraji5ka samouprava,sva zemlja je progla5enacarskim posjedomi otada je sluZilaBetlu za obranu i kao izvor dobre i jeftine vojske.' HrvatskoslavonskaVojna krajina 1848.bila je podijeljena na jedanaest pukovnija, a na celu svakeje vojni zapovjednik.Bio je ramijen birokratski sustav.Satnije koje su imale velidinu manje opiine slale su izvje56apukovniji, a ova generalatu koji ih je prosljedivaou Bed Hrvatskom ratnom vije6u, poslije 1848.Ministarstvu rata.z O zbivanjima 784811849. u Brodskoj pukovniji do sada su pisali: Josip Matasovii3, Slavko Gavrilovida,Mirko Valentiis, Du5an M. Berii,6, Jaroslav Sidak,t, Krunoslav Tkalacoi Filip Potrebica.'Dakako i mnogi drugi istraZivadidoticali su se zbivanja u slavonskojVojnoj krajini, a koristili su vrela u arhivima i drugim ustanovama. Brodska pukovnija zapremasredi5njidio slavonskeVojne krajine i obuhva6aprostor na zapadu od Zdenaca i Gornjeg Slatnika, pa do Nijemaca, Ap5evaca,Soljana i rMirkoValcnti6,VojnakrajinaipitanjcnjczinasjcdinjcnjasHrvatskomlti4g-18U1.,Zagrcb,l981., 19 2 rsto,zo. 3 JosipMatasovid, Do Ozore1li4ti.Bojni pohodbrorlskihgranidara,Zagrcb,1919. a SlavkoGavrilovii,Srcmu rcvolucrji1848-1849. Bcogra
I75
Isrna Iver"lrc
Kultura nadzorau Banskoj Hrvatskoj 1860-ihgodina I l
U ilanku se razlaie ustroj i naiin nadzora nad pojedincima i institucijama politiikog, kultumog i gospodarskogznataja. Slom omraZenog neoapsolutistidkog reLima i obnovu ustavnosti 1860.godine veiina hrvatskeelite je odu5evljenopozdravila u nadi da ie u sklopu korjenitoga preustroja Habsbur5keMonarhije biti moguie ostvariti hrvatsku drZavnost.Te su se Zelje naposljetku pokazale neprovedivima, jer je dualistidki ustroj, zapetacenAustro-ugarskom i Hwatsko-ugarskom nagodbom, onemogudio cjelokupnu modernizaciju hrvatskog prostora.Medutim, cilj ovoga rada nije da prikaZe uglavnom dobro poznati politidki razvoj 1860-ih godina, nego da pabircima iz arhivskog gradiva djelomice osvijetli tada5njukulturu nadzora u Banskoj Hrvatskoj, bezpretenzrja na sintetidnost. Nadzoru su bile podvrgnute sve djelatnosti, od poput politike ili "uobidajenih< izdavaitva, do kulturne, gospodarskepa i crkvene djelatnosti. Nadziralo se oblasti, institucije,udruge, mnoge domaie ljude i strance,kakoistaknute lidnosti tako i skitnice, prosjake, poku6arce ili putujuie vergla5e.Struktura nadzornih oblasti bila je strogo hijerarhizirana i prilidno sloZena.Krajnji autoritet je bio vladar, potom je slijedilo Ministarsko vijeie tj. resorno Ministarstvo redarstva u Bedu. ono je pak o svemu izvjeitavalo Hrvatsko-slavonskidvorski dikasterij osnovan 186I. a2.veljate 1862.pretvoren u Dvorsku kancelariju za kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju sa sjedi5tem u Bedu, a ona bana, podjedno predsjednika Namjesnidkogvijeia takoder osnovanog 1861.godine. Ban i Namjesnidkovijeie potom su komunicirali s redarstvenim ravnateljstvima ili tamo gdje ih nije bilo s gradskim satni5tvomi Zupanima.Po potrebi se suradivalo i s vrhovnim vojnim zapovjedni5tvomu Zagrel>u.Ta struktura ustrojena nakon obnove ustavnosti,bila je ipak donekle povoljna za Hrvatsku, jer je sadrZavala visoke hrvatske oblasti i pojedince spremne u okviru mogu6egabarem pokuSatiStititi hrvatske interese, a na delu su im i bili ljudi takova usmjerenja:kancelar Ivan MaZurani6 i njegov zamjenik Franjo Ligrovil-Pretodki (1861.-1865:),te ban Josip Sokdevii (1861.-1867.).Na delo Dvorske kancelarijeje 1866.doiao Milan Kusevi6,a bana Sokdeviia je 1867. zamljenio Levin Rauch. Oni su svojim postupcima jasno najavljivali dolazak nagodbenog relima, te posljedidno ukidanje Kancelarije i Namjesnidkog viie1a 1869. godine i ustroj novih oblasti: Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskezemaljske vlade u Zagrebu i Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskogministarstvau Budimu.r
Zbog ogranidcnog opscga dlanaka u ovoj Spomcnici nc citiram litcraturu za svaki sluiaj ili izgrcd koji navodim jcr bi to zauzclo mnogo prostora. Stoga upu6ujcm na: F. SiSii. Prcglcd povijcsti hrvatskog
ISKRA IVELJIC
**)& Obnova ustavnostipone5toje ublaZila strogo centralizirani neoapsolutistidkinadzor. Prema # 47 Naputka o privremenom uredenju municipija iz186I. godine mjesni redarstveni poslovi (prijava stranaca,izdavanjeputnih listova, sluZinskiposlovi) predani su municipijima, dok su redarstvenim ravnateljstvimaostali vi5i redarstveni poslovi i nadzor tiskovina. Redarstvena su ravnateljstvadak promptno predala magistratima svoje spiseo mjesnom redarstvu.Ministarstvo redarstvanije bilo zadovoljno nadinom na koji municipiji vode novopreuzete poslove, te je 1863. upozorilo Dvorsku kancelariju da redarstvenaravnateljstvauZagrebu i Rijeci ne priopiavaju prijave stranaca,a u Rijeci se bez pitanja izdaju putni listovi.' Zbog oditih razloga,pomno se pazilo na sve Stoje imalo vezu s politidkim djelovanjem. Do kojih sitnica je bilo nadzirano krel.anjepojedinaca za koje se sumnjalo ili znalo da imaju politidkih aspiracijapokazuje sludajs publicistom Juliiem Delpinijem. On je bio dlan uredni5tva lista Ost und West koji je u Bedu 1861. pokrenuo Imbro Tkalac. List je bio vrlo kritidan prcma vladi pa je vei 1862. zabranjen, a urednici osudeni. Delpini je tijekom svibnja i lipnja 1864.poduzeo pravu turneju po juZnoslavenskim krajevima kako bi na5aosuradnike i pretplatnike za planirani njemadki liberalni dasopisZukunft (Budu6nost) koji bi promicao slavenskeinterese. Nakon Beograda, Pandeva,Vr5ca i Novog Sada stigao je 15. lipnja parobrodom u Vukovar i potom posjetio Osijek, Dakovo, Brod, Sisak,Zagreb, Karlovac i Rijeku. Prema nalogu Ministarstva redarstva Delpini je posvuda >neopazivim nadinom< strogo praien. Izvje56ao Delpiniju razlidito su sastavljena.Dok su nadclnik Karlovca i veliki /zupan virovitidki saZetoizvijestili kako Delpini nije postigao uspjeh, vcliki Zupan srijemski Svetozar Ku5cvi6 je u razgovoru s Delpinijem iznio cijelu tiradu protiv liberalnih listova, tvrde6i kako su oni na5 narod >mistificirali, razdralivali i demoralisirali<, jer >posebnu i osobnu politiku< voditi znadi sebe precjenjivati, neuke zavoditi i protiv interesa naroda i dti.ave raditi, Sto ne dolikuje >pravom slobodnjaku<. Slobodni tisak, pi5e Ku5evi6,poudavao >pravoj< slobodi, a ne radi protiv autoriteta i reda. Redarstvena izvje56arzZagreba i Rijeke, vrlo su podrobna. Saznajemoda je Delpini u Dakovu uzaludno traZio potporu za svoj list od Strossmayera,'dase u Zagrebl sastao s M. Mrazoviiem, A. Dutkoviiem, M. Bogoviiem, A. Cepuliiem, R. Zlatarovidem, J. Suboti6em, M. Politom i I. Perkovcem, te da je posjetio i baruna Flellenbacha na njegovom posjedu Sv. Helena. Cak je zablljeleno i tko ga je otpratio do po5tanske
naroda, Zagrch,1962.; J. Sidak, M. Gross, I. Karaman, D. Scpii, Povijcst hrvatskog naroda 11160-1914, Zagrcb,l96tl.; i M. Cross-A. Szabo, Prcma hrvatskom gradanskom druitvu, Zagrcb,1994. U svim tim djclima postoji opscZanpopis litcraturc. Takodcr napominjcm kako zbog istih rizloga nckc dobro poznatc dcmonstracijc i izgrcdc nc spominjcm ili to tck dinim uzgrcdicc. Hrvatski drZavni arhiv (HDA), Namjcsni6ko vijc6c (NV), Prcdsjcdnidki spisi (Ps), svczak V, 43 i Z35l 1t161.g., k. 12. Rcgistratura Namjcsnidkog vijcia i Kancclarijc funkcionirala jc tako da sc vi5c spisa o istom prcdmctu odlagalo k jcdnom tzv. korjcnitom broju, zato nc navodim brojcvc urudZbcnog zapisnika, ncgo korjcniti broj (u ovom sludaju43) i godinu (1 tt6l.). Ukoliko korjcniti broj obasiZcniz spisa, radi lakicg snalaZcnjau arhivskom gradivu navodim u zagradi i broj zapisnika i godinu. Za rizliku od Sadcka,ban piic Ministarstw rcdarstva da jc Strossmaycrobciao pomoi Dclpiniju i dao mu pismo prcporukc za Ambroza Vranjicana, ali jc ovaj odbio potporu.
192
Kulluru nudzoru u Bunsko.j Hrttutskoj 1860-ih !
kodrje:Dutkovid sa Zenom, A. Gosti5a (prisjednik Banskog stola), Mrazovi6 i prof. Koiinek. U Rijeci je Delpini uglavnom komunicirao s L Vondinom i M. Derendinom. Koliko je pozorno pra6en svakeminute svog boravka pokazuju sljede6epojedinosti: prvuno6je prespavaou Vondininu zemaljskornstanu (Vondina je tada rijedki podZupan);viden je na ulazu u kuiu ruskog vicekonzula; s vondinom i Derendinom bio je na izletu, te su do kasna razgovaraliu vondininu stanu; Delpinijevu ispra6aju iz Rijeke bilo je nazodno viSe istaknutih pojedinaca, no sudski su sc duZnosnici zatekli sludajno,jer su dodekivali savjetnika Cepulicla.Dojavitelj jc dak primijetio da A. MaLurani(,ipredsjednik Zupanijskog Sudbenogstola Savii nisu otprije poznavali Delpinija, Sto zna(i da se doista nalazio u njihovoj neposrednoj blizini. Rijedki izvje5taj potvrdujeda Delpinijeva misija niie bila okrunjcna uspjehom.aBan je naknadno obavije5tenda je Delpini u llrodu boravio kod svogpoznanika,trgovca i saborskogzastupnika Jovana Popoviia, najrevnijeg i najintcligcntnijeg suradnika osl und westa iz Vojne krajine. Politidki nadzor je poo5tren neposrednoprije sklapanja Hrvatsko-ugarskc nagodbe, a politidki motivirani istupi, promadarski i protumaclarski,udestali su. Dobro su poznatepromadarske demonstracije u Rijcci 18. veljadc 1867.u povodu imenovanja madarskogministarstva.Premda je veliki Zupan Zmaii( zabranio dcmonstracijc i dao uhapsiti 4 kolovode, pokazao se prilidno neodludnim, neprcstance Lralzctibanov savjet. zmaii(, nije znao ni kako da postupi s javnim dinovnicima (ravnateljcm posta i sucem)upletcnima u tc dogaclaje. za razllkl crdnjcga, ban Sokccvii jc imao oclludan stavi traZio io od Zmaji6a da ne dopusl"iniSta5to bi >kadro bilo nanict uvriedu doma6im oblastimdogadjajokojim idemo nasusrict,docckao s onoln ozbiljnosti i razboritosti kojc su upravo u ovakovih oklonostih jedini i pravi znak politidke zrielosti i gradianskc krioposti.< ZamljeLivii Zmaji6evu neodludnosLban ga jc upozorio kako jc >stvar posvc ncobidna iskati napulak od glavarazemljc, kako bi se imalo postupati proti ovoj ili onoj osobi, bud javnoj bud privatnoj, u pogledu njczina ponaSanja".'Rijcdkc dcmonstracije posluZilcsu kao izlika da sc povjereniku Eduardu Csehu 6. travnja 1867.prcclaRijcka s Ilakarskim kotarom i Rijeikom Zupanijorn. Zbog istog povoda kao u Rijeci slavilo sc i u Rumi. U odsutnosti suca,tamo5nji je pocasni sudac dopustio bakliadu i glazbu 19. vcljade, ali su Srbi sprijedili to promadarsko slavlje, napali Nijemce i Madare viduii >ubite svabe sadjc vreme< i porazbijali prozore na njemadkim zgradama.Prerna izvjeStajuZandarmcrijskogzapovjedni5tva, Zandarmerija nijc primila nikakav poziv za pomoi ocl oblasti, nego ju ie alarmirao jedan Zzindarte je stigla upravo na vrijeme da sprijcdi protunapad ponovo okupljenih Nijemaca i Madara.6Vlast je posebnozabrinjavaloStoje sukob tckao po nacionalnim i vjerskim razlikama, a poscbicesuprotstavljenobilo jc srpsko i njemadko pudanstvo. Situacija se nije smirivala,jer su se pojavile neutemeljenevijesti da Srbi u Rumi proglasima pozivaju na nasilje, stoga je veliki Zupan srijemski S. Ku5evi6 pisao banu da
D c l p i n i j c v b o r a v a k : N V , P s5, s, 1 v 6 i 1 t i 6 l . , k1.2 . D c l p i n i j c u Z a g r c b u , s i s k u i B r o d u o p c r b o r e r v i o u listopaduistc godinc U Zagrcbusc sastaos Dutkovi6cm,Mruztrvicicm, Sramom,Koiinckom,Suhajcm, Cavloviicm,PrausomiPcrkovccm.Isto,(1961/lfi64) 5
NV, Ps,sv.8,21511867, k. 26 l3anjc zatraLioprcmjcitzrjrijcdkogravnatoljapoita. NV. Ps.sv 826611867.k.26.
793
t
, I
ISKRA IVELJIC
6e >pri sadanjemstanju i povladjivanjuovakvih izgreda(kao Sto se je to na Rieci zbilo) ovakovi sludajevide5iei na vi5emiesta dogoditi seKoloZivilasloboda,ZivioStrossmajer, rom.,.' Taj mali incidentsamoje uvod u niz sljedeiih.Mjesecdanakasnijeneki su gradaniprijavili da ih je vojnik Leopoldovepukovnijeiz vojarnena Novoj vesinazvao prokletimmadaronima.'Strahvlastiod izgredavidljivje i u zabranida se za obljetnicu Jeladiievesmrti 19. svibnja1868.odrZibakljadas pjevanjempjesamakako bi moglo >ob6instvozagrebadkosvietu izvan domovine svoje pokazati i zasvjedoditi odu5evljenje svojenad uspomenomneumrlasi banasvoga<.Prijedlogsu gradskom kapetanuiznijeli D. Crnadak,D. Galac,F. Radki,M. Kre5ii, M. Sladovii i I. DeZman,s oditomprotumadarskom namjerom.Dopu5tenaje samomisazaduinica,no je 20.Iistopada mladeZipak okitilaspomenikbanai pjevala>Ljubimote na5adiko,<.10 bakljaduu povodu SklapanjeNagodbeposebnoje ogordilojavnost,paje zagrebadku potvrdeNagodbe26.rt\na omeloSarolikodru5tvosastavljeno mladeod akademske pomodnika,peroZi,vojnika,glazbenika, kazaliSnih Saptalaca, knjigovoda,ljekarskog vodai dr. Oni su kod spomenikaJeladi6upjevalirodoljubnepjesme(>JoSHorvatska ni propala<,>Ljubimo te na5adiko<, >Nek Andrassyvojskukupi<) i vikali "hivio Jeladiiban<,,krepao Rauch<,okrepaoAndrassy<,>krepalaunija<.Bojazanvlasti izazivalaje nazodnostvojnika, poddasnikapa i dasnikaLeopoldovepukovnije.Netko od njih je sodnoopsovaomadaronedodajudi>jo5iemo jih klati<.Ti su dasniciidentificiranikao: potpukovnikMurgi6,satnikVudkovii,natporudnikHranilovidi satnik u miru Mirkovi6 koji je 28. rujna pred kavanomna Jeladidevutrgu na nekog psazaje da takvoponaurlao >ide5odatleti magjaronska kujo<.Gradskikapetan_smatrao Sanjevojnika >njekatajnaviSjaruka podupiratimora<." Da nije bilo uznemireno samo zagrebadkopoglavarstvo,wjedodi podatak da je bedko srediStepozornim uhom pratilo i kuloarskanaklapanja.MinistarpredsjednikBeustbio je zabrinutSto '1 8 9 l0
1t
NV, Ps,sv.8, 136411867, k. 26. NV, Ps,sv.5, 199711867, k. 26. NV, Ps,sv.8, 22091186'1, k. 26. NV, Ps,sv.8,650/1868, k.26.U Zagrcbujc26.vcljatc1[i67.bio organizirannarodnikrijcskod Jcladi6cvogspomcnika.Navcdcroko 20hmladcZnoscdioko 200bakljai narodnibarjakokupilase kod spoZagrcbadkopoglamcnikai pjevalapjesmctc jc odrZangovoro narodnostii narodnojsamostalnosti. od 21. varstvonakontogaviScni nijc smjclodopustitislidnaokupljanja,a narcdbombanaSokdcvi6a naloZcnoda o svakomi najmanjcm svibnja1867.dclnicimasvihoblastijc pod osobnomodgovornoi6u k. 26. izgredu5to prijc izvijcste,po mogu6nostibrzojavom.Isto, 2ti8l1U67, NV, Ps,sv.8, 650/1U6U,k. 26.Vjcrojatnopijani studcntpravaF. Raihvcinuhapicnjc u ranejutarnjc jcr jc vikao na pandurckoji su ga pokulali primiriti >poscrcmse na Vaiega satc6. studcnog186t1. akadcmijestrogoga jc ukorio i barunaRaucha,na va5uSivizakon<.Profcsorskizbor Pravoslovnc savjetovao da napustistudij Isto, 135211868,k.26.
Kulturu turtlzoru u Bunsko.j Hnutskoj
1860-ih t:odina
seu Zagrebu prida kako je jedan dlan carskekuie pisao Duri Jeladiiu da ne posustane u oporbi Madarima, jer ih i carskakuia samo prividno podupire. Ban je te navode '' demantirao. Narlzora nisu bili po5tedeni ni sve6enici.Primjera je niz, no moZe se spomenuti neke.Zupni upravitelj i kapelan u Crikvenici prijavljeni su jer su, na nagovor Zupnika u GriZanama,prilikom izbora optirali protiv madarona i navodno javno govorili >ako vlada postavi Boga za kandidata, mora se biti protiv Boga..rr Povjerenik Cseh javio je kako je uzrok slabogizbornog uspjehaunionista u Brodu na Kupi agitacija Zupnika u Trstju kraj Cabra i Brodu, jednog trgovca izPrezida i brodskog opiinskog biljeZnika. Svi su oni zdu5no pomagali Vondini, koji je u taj kraj stigao kriomice, noiu. Koprivnidki Zupnik Josip Beruta postaoje zazoran,jer je u propovijedi o znadenju DoSaS6a1. prosinca 1867. uvijeno, ali ipak jasno poticao vjernike da ne glasaju za unioniste. Propovijedao je kako >dobri, razumni i po5teni drZe se rado na dnu, u nizini, straga,dodim se prazni, Suplji i izkvareni u vis diZu, napwo rivaju<, a savjetovaoje i da se iz >svakogastali5ai razredaosobnemerZnje koju znadu ljudi u ovo vrieme umjetno prekriti himbenom svojom privrZenostjuvisokoj vladi< te da >moZdau Europi neimade pokrajine, gdje bi se stranke medjusobno tako prosto, te na tako surov nadin napadale javno, i tajno, sluZbenoi nesluZbenodenuncirale - gdje bi se ljudi tako posve od osobnih svojih strastih dali nadvladati.nraTakvim stavom I-Iaulika bio je nezadovoljanveliki Zupan kriZevadkiLadislav Kukuljevii. On se tuZio na >mlitavo i nevaljano ravnanje< Nadbiskupskog duhovnog stola. Sve navedene sve6enike (I. Vimpu5eka, koprivnidkog kapelana Doladkog i Berutu) oznadioje kao opasne agitatore, poZaliv5ise Sto svjetovnavlast ne moLe ponrati sveienike na odgovornost a Duhovni stol ih Stiti. Kukuljevi6 se posebiceoborio na Vimpu5eka, kao dopisnlka Pozora, ali i na podravadke Zupnike opienito. Ustvrdio je kako Pozor nema ni u jednom staleZutoliko pretplatnika i dopisnika kao u svedenidkom,u demu prednjadi sveienstvo KriZevadke Zupanije. Prema Kukuljeviievim navodima od 34 Zupnika, LL kapelana i 39 vjerouditelja u toj Zupaniji, samo su 3 Zupnika i 2 uditelja glasovali za unioniste. Kukuljeviia je najviSezabrinjavalo Sto sveienici nastoje da >svojanadela i u narodu zaciepecarevkupjevati neznadun.'' Neki su pak sve6enictizazvali zabrinutost samog bedkog sredi5ta.Tako je Ministarstvoredarstva iz bedkih dasopisasaznalozareLimu neprihvatljive propovijedi Jo-
NV, Op6i spisi,sv.34, 49211867, k. 76.Bcdkosrcdi5tcjc pozornopratilo ito radi Duro Jcladi6koji jc zbogsvogaotvorcnogprotunjcmadkoga govorAu Sahoru1[i61.prigodompolaganjazaklctvckao potkapctanKraljcvstvanaprasnoumirovljcni intcrniranu Cclovcuda bi kasnijcZiviopovudcnou Novim Dvorima. NV, Ps,sv.til,28tll1867, ('12511868)k.26. 14
NV, Ps 2flttl11t67 k. 26. , (72511868)
15
NV, Ps,sv 828811867,k.26.
19s
ISKRA IVELJIC
sipa Lehpamera, duhovnika i njemadkogpropovjednika milosrdnih sestarasv.Vinka Paulskoga u Zagrebu i preko Dvorske kancelarije zatraLllo imjei&. Zagrebadki nadelnik V. Frigan okarakterizirao je Lehpamera kao gorljiva propovjednika koji nemilice Siba pokvarenost, bezakonje izobralenih staleZa,modu, luksuz, dake, vojnike, Zidove. Ono Stoje Ministarstvo zabrinulo je Lehpamerovo doticanje pitanja odnosa Crkve i drLave.On je govorio o pitanju Konkordata, izjasnio se protiv DrZavnog vije6a, liberalnih ministara i Zidovskepublicistike. Frigan je dodao kako Lehpamerove propovijedi nisu posjeiene jer su Zenskimslu5ateljicamanezanimljive pa obrazovanije Zene pohadaju evangelidkepropovijedi. Slu5ateljicenisu sablaznilaLehpamerova politidka razglabanja, koja ih odito nisu zanimala, nego uporaba pojmova obrezani i neobrezani Zidov."' S druge strane, moglo bi se reii kako su doma6e oblasti ponekad vr3ile nadzor u interesu Katolidke crkve. Namjesnidko vijeie je zatraLrlo sluZbeno izja5njenje za svakog prisjednika Sudbenogstola i Banskogstola zbog nesudjelovanjau tjelovskoj procesiji 1867.godine. Sudeii prema opravdanjima zagrebadkoje sudstvobilo kronidno i te5ko bolesno. Prisjednici su bolovali od te5kih glavobolja, groznica,reumatizma, omiljavice, bolesti odiju i srca,neki su bili sluZbenosprijedeniili na dopustu, a najoriginalniji je bio odgovor T. Cuculiia da ne moZe navudi svedanuopravu. Od navedenih bolesti dini se da su samo tri sludajaomiljavice (newjestica) bila istinita.rT Pozorno praienje politidkih tendencija uvelike se dade i5ditati iz sustavnogi relativno strogog nadzora tiska. U Banskoj Hrvatskoj joS uvijek je na snazi bio stari tiskovni red iz 1852.godine, premda je za austrijskezemlje 1,7.prosinca 1862.donesen novi, blaZi tiskovni red.r8Domaia periodika morala se dostaviti drZavnim odvjetni5tvima sat vremena prije raspadavanja,a pokusni primjerci ostalih tiskovina dostavljali su se redarstvenim ravnateljstvimai Hrvatskoj dvorskoj kancelariji. Uredniku i izdavadu lista koji bi objavio nepodobni tekst dodijeljivala se u pravilu opomena, a tre1a opomena znadilaje obustaw izlaLenja.Pridoda li se tomu podatak daseza pokretanje glasila moralo poloZiti jamdevinu, jasno je da je taj posao bio vrlo rizidan i skopdan s te5kodama.Nije dudno da je velik dio hrvatskog tiska imao pote5ko6a s vlastima. Najpoznatrjije sludajPozorl, koji je zabranjen 1864. i 1867. godine, no osim Pozora neprilika s oblastima imali su izmedu ostalih Novi Pozor, Gazzeta di Fiume, Naie gore list, Sidro, Glasonoia, Drau, Esseker Lokalblott, pa iak i reZimski Domobran. Pritomje ban Sokdevii bio vrlo nezadovoljan radom DrZavnog odvjetni5tva i Zupanijskog sudbenogstola u Zagrebu. Po njegovom mi5ljenju javne raspravevodene pred sudom pokazale su da u tom tijelu oima vi5e plahosti pred tako nazvanim ovda5njim javnim mnijenjem, nego postojanosti i odludne volje, povriedjenim zakot6
NV, Ps,sv,8, 20791186'7, k. 26.
17
NV, Op6i spisi,sv. 34, 105811867 , k 76.
18
oblastncgosud,a ujednoprcPo novomrcdu zabrancinozcmnihtiskopisavi5cnc izridcrcdarstvcna stajei rcvizijatj. prcglcdavanjc stranihtiskopisaod strancrcdarstvcnih oblastiprijc njihovograzaliljajc kod Ministarstvarcdarstva,pa jc i zabranainozcmnog nja Nadzorinozcmnogtiskausrcdotodcn tiskopisaza BanskuHrvatskuslijcdilavrlo sloZcnuputanju:prvo bi Ministarstvoredarstvau Bcdu isposlovalo zabranukod austrijskogsuda,potom o tomc obavijcstiloHrvatskudvorskukancclariju, koja bi proslijcdilanalogbanu i Namjesniikomvijc6uda sc zabranaprotcgncna BanskuHrvatsku. NV, Ps,sv.10,29111ti63., k. 2ti.
nom pribaviti (...) zadovoljstinu<. zbog tog je Dvorska kancelarija 1863. naredila Banskom stolu da iwrlivizitaciju Sudbenogstola.le Da je zagrebadkapolicija revno pratila tisak pokazuje izvjesdeiz 1862.godine o znadajkamaperiodike. Najzanimljivija je rubrika o politidkom i moralnom drZanju urednika i suradnika. Za urednika Pozora E. Vrbandiia zabiljeZenoje da se zalaLeza >federacijuu slavenskomsmislu< i da je moralno besprijekoran, a za perkovca da je branitelj jedinstva Carevine kao federacije,odludni protivnik Madara i da je u moralnom obziru poznato samo da Zivi odvojeno od Zene.Politidki smjerPozora definiran je kao borba za Stove6u samostalnostTrojedne kraljevine, s time Stoje u podetku bio sklon uniji s Ugarskom uz oduvanje autonomije ali je pod perkovcem presao u potpunu opoziciju dualizmu i zalaLese za federativnu drZavu s najvedom mogu6om zemaljskom autonomijom uza zaokrtlivanje slavenskihpokrajina i uvaZavanjeslavenskih interesa. Uodeno je da je Pozor jedini list koji se briZno ureduje i gotovo je u potpunosti posveien domaiim pitanjima te kao organ Narodne stranke ima veliki utjecaj.Urednici svih ostalih listova oznadenisu kao politidki i moralno besprijekorni (D. Demeter, F. Stauduar, B. Sulek, N. Horvat, S. Novotny. Mijo Kre5i6).2d Zagrebatko redarstveno ravnateljstvona delu s Karlovdaninom Eduardom Sadekom uglavnom je pisalo prilidno umjerene izvjestaje,ne pronalaze6i neprijatelje po svakucijenu. Zanimljivo je da je upravo u vezi jedne povijesne teme, urote Zrinsko-Frankopanske,zagreba(kapolicija imala blaZi stav od Namjesnidkogvije6a. Rijed je o dodatku treiem broju dasopisaNapredak,jedanaestom arku hwatske povjesnice s opisomurote. Sadekje dostavljajuiiprimjerak Napretka,ocijenio kako je urota prilidno nepristrano prlkazana,ali da netodno pi5e da su urotnici ubijeni kao Zrtve tude samovolje i stoga Sto su bogati. Sadekje predloZio postupak po tiskovnom redu, a ne sudski postupak. Razlog je bio taj Stosu i sami povjesnidarirazlidito tumadili tu povijesnu epizodu, a ondasnji sudovi i vlasti nisu usporedive s onima iz 1860-ihgodina. Namjesnidkovijeie se nije sloZilo s prijedlogom smatrajuii da je nedopustivo da se Skolskoj mladeZiusaduju tako krive i opake misli o postupanju sa Zrinskim i Frankopanom.2l U prosudbi opasnosti pojedinih tekstova vaLnaje bila osobnost autora ili urednika. Tako je Namjesnidko vijeie smatralo pretjeranim misljenje DrZavnog nadodvjetni5tvada je vinjeta u knjiZici slavenskijug, tiskanoj 1867.kaZnjiva po # 58 kaznenog zakona.Takvu veleizdajnidkuparnicu zbog povrede drLavnesvezeVijeie je ocijenilo u ovom sludaju neprimjerenom zato Stoje prvooptuZeni Duro Klarii, trgovac izKarlovca,dovjek osrednje naobrazbe,neznatnih sposobnostikoji se >preko svojih du5evnih silah napinje biti spisateljem<.lJ Karlovcu je bio pokrenuo nepolitidki list Putnik, koji je prestao izlaziti sa 16. brojem zbog manjka pretplatnika, a Klariieva nastojanja se ionako slabo cijene na knjiZevnom i politidkom polju.22 Ponekad bi blaZe mjere bile rezultat nastojanja da se istaknuti pojedinci pridobe za vlast ili da se barem ne potaknu na prelizak u neZeljeni tabor. primj"i tukuog postupkaje E. vrbandid. Protiv njega j e zbognapisa >obrana Eduarda Vrbandida< u kojem 1864.napada Lj. Vukotinoviia i zahtijevanovi izborni red, Sudbeni stol poveo 19
NV, Ps,sv.9, 33511862. i 11611863.,k. 27.
20
NV, Ps,sv.9, 10911862.,k.27
21
NV, Ps,sv.10,63/1U61., k. 2lJ.
22
NV, Ps,sv 10,15611865,k.28.
1.97
ISKRA IVELJIC
kaznenu istragu po # 65 kaznenog zakona. Iz prepiske bana i Ministarstva redarstva vidljivo je da su o tome svojedobno raspravljali u Bedu, a Ministarstvo je pisalo banu da je Vrbandi6 postao umjereniji te je za odekivati da na Hrvatskom saboru ne6e zastupati stavoveprotivne vladi. Broiuru >Obrana< napisaoje pod pritiskom Narodne stranke, i strogi kazneni postupak bi mogao rezultirati time da prijede >madarskoj stranci< koja ga snubi." Strah vlasti od svake prigode koja bi mogla pruLiti povod za iskazivanje politidkog nezadovoljstvaodraLavaose i na djelovanje kulturnih i znanstvenihinstitucija. Neposredno prije svedanogotvaranja JAZU Hwatska dvorska kancelarija je u srpnju 1,867.zabranila svaku svedanostizvan prostorija Akademije, ogranidivii proslavu jedino na akademidku sjednicu na koju se ne smije pripustiti pojedince pripravne na prosvjede. O toj odluci obavije5tenisu gradsko satni5tvoi Vrhovno vojno zapovjedni5tvo, uz napomenu da se, bude li zatrebalo, uporabi i vojska.2aZa razliku od JAZIJ kazali5tasu bila >poda56ena< gotovo svakodnevnimnadzorom pa su ravnateljikazali5ta morali policiji ustupati slobodne karte radi nadgledanjapredstava.Taj je reZim pone5to ublaZen 1864.godine kada je Ministarstvo redarstvaodredilo da takav nadin nadzora nije potreban osim za krunovine u kojima vladaju abnormalne okolnosti i za mjesta gdje ne postoje policijske oblasti. Kako su u jedinim tada5njim hrvatskim gradovima sa stalnim kazaliStima,Z3grebu.i Rijeci, postojale policijske oblasti reZim nadgledanjakazali5taje ublaZen." Nadzoru je bilo podvrgnuto i gospodarstvo.Djelatnost pojedinih gospodarskih i privrednih druitava i institucija vlastje redovito pratila. Zapisnici sjednicatrgovadkoobrtnidkih komora, Hrvatsko-slavonskoggospodarskogdru5tva ili novdanih zavoda morali su se dostavljati Namjesnidkom vije6u i Dvorskoj kancelariji, a na glavnim skup5tinamabio je nazodani povjerenik vlasti. Shodno tomu, i duZnosnicitih ustanova morali su dobiti potvrdu vladara, Sto desto nije teklo glatko. Primjerice, L. Rauch i J. J. Strossmayernisu potvrdeni za predsjednika i potpredsjednika Gospodarskog dru5tva, a Ante Jaki( za predsjednika zagreba(ke Trgovadko-obrtnidke komore. Strogom nadzoru nije izbjegla ni gospodarska izloZba u Zagrebl 1864. Flrvatska dvorska kancelarija je unaprijed upozoravala Namjesnidko vije6e kako je potrebno sprijediti svaku manifestaciju vezanrr uz izloLbt (posebice prilikom svedanogotvorenja) koja bi imala natruha politidkog istupa. Ban i Namjesnidko vije6e poku5avali su umanjiti znatenje odredenih politidkih komponenti prigodom otvaranja izloLbe,no u Bed je stiglo nekoliko anonimnih izvjeStajakoji su drukdije prikazali situaciju.26 Iz razumljivihrazlogaposebice se strogo pazilo na trgovinu oruLja. Nabava oruZja bila ie tm. koncesionirani obrt za koji je trebalo dopuStenjevlasti. OruZje se najde5ie nabavljalo u Klagenfurtu (Celovcu), Ferlachu (Borovlju) i Innsbrucku. Do 1865.godine tvornidari oruZja su i za male narudZbemorali od oblasti traZiti popratnicu, potom bi se preko Dvorske kancelarije i Namjesnidkogvijeda dobivao lokalni izvje5tajo svrsi nabavke i moralnim i politidkim karakteristikama naruditelja. Najde5ii korisnici oruLja bili su lugari, poljari. vlastelinski dinovnici ili Zupanijske detnidke jedinice. 23 2' 2t 26
NV, Ps,sv.10,6311861.,k.28. NV, Ps,sv.[], 119511867.,k.26. NV, Ps,sv.5, 67411864.,k. 19. HDA, Hrvatskaclvorskakancelarija,Ps,26011864, k. 268.
198
Kulluru nadzora u Bunsko.j Hrvatsko.j 1B60-ih godina
Osim standardnihjedno- i dvocijevki ponekad se trazio i uvoz drukdijeg oruZja.Tako je Virovitidka Zupanija 1863. traLila dopu5tenje zauvozhandi.ara iz Sarajeva kako bi se moglo razbiti brojne razbojnidke dete.'' Da je stanje sigurnosti u Slavoniji doista bilo zabrinjavajuie pokazuju i navodi osjedkogtrgovca oruZjem Izidora Thilla, koji je traZiorelativno ve6u kolidinu oruZja,pravdaju6ije dinjenicom da pudanstvoOsijeka i okolice kupuje oruZje radi osobne sigurnosti.Thillov zahljevje nadelnik Osijeka podrLao.28 Osim osobne sigurnosti ili posla oruZje se ponekad narudivalo i za dokolicu. Primjerice, rijedkom tvornidaru Karlu Meynieru odobrena je doprema Skrinje sa Zeljeznom plodom i 4000 kapica iz Stutttgarta, jer je gadanje zabavanjega i njegove obitelji.2e Nije svaka nabava oruZja bila tako bezazlena.Hrvatsko je podrudje bilo pogodno za krijumdarenje oruZja kako zbog pristupadnosti morem (tako su hrvatske oblasti upozorene da bi brod Town of York s nezakonitim tovarom oruLja mogao pristati u rijedku luku) tako i zbog blizine Bosne i Hercegovine, Sto su domaii trgovci znali iskoristiti ne samo za legalnu trgovinu, nego i za unosno krijumdarenje oruZja. Godine 1864.bedko je sredi5tesaznaloda tovar oruZja, deklariran kao Seder,ide iz Celovca u Karlovac, te da ga tamo5nji trgovci Gli5o Gavella i Emerik Kale Zele tajno prebaciti u Bosnu.t" Iza nabave oruZja desto su se krili politidki motivi, pa i istaknuti pojedinci. Ministarstvoredarstva sumnjalo je da je biskup Strossmayer1863. nabavio u Belgiji 273 pu3keza Bosnu i 162 za ruski dio Poljske.Ti su navodi potjccali iz pisama Stoih je A. T. Brlii preko izvjesnogMiSka N., biv5egpoddasnika2. banskc pukovnije, u prosincu 1863.slao Ore5kovi6u u Beograd. Iz njrh se dalje saznaloda je Brli6, upozoren da je bedko srediSteobavijeiteno o transportu, odludio kako oruZje ne6e slati preko Broda nego ga sakriti u zemunici u svom vinogradu dok se ne smrznc Sava kada se oruZje moZe lako prebaciti u Bosnu. Ban Sokdevii odgovorio je kako, bez olzira Stose moZe misliti o Strossmayerovimpolitidkim stavovima, ne vjeruje u njegovu upletenost u tako kompromitirajudi pothvat, no drukdije je ocjenjivao Brli6a.'' Za nedopu5tenu trgovinu s Bosnom i Srbijom osumnjidenje i poduzetnik V. Turkovii, koji je 1864.na preporuku jednog artiljerijskog pukovnika iz Ministarstva rata kod jedne pra5ke firme narudio veliku kolidinu vojnih palikapica. lz Zagreba je imije5teno kako nije poznato da Turkovii posjeduje nekretnine jer je stradao zbog trgovadkih Spekulacija.Nakon dugogodi5njeSpekulacijedrvom u Bosni, okrenuo se drugim pothvatima s ustrajno5du nevjerojatnom za njegove poodmakle godine te je 1863.u ime nekog nesolidnog engleskogakcijskogdru5tva traZio koncesiju za trasiranje Leljeznice Rijeka-Zemun. Nakraju se ispostavilo da je Turkovi6 bio od te firme traLio 0,57oprovizije ukupnog kapitala od 60 milijuna. Otada uglavnom boravi izvan zemlje, no s obzirom da je prije desto prometovao s Ilosnom i Srbijom, opravdanaje sumnja da je narudZbanamijenjena tim turskim pokrajinama. Usprkos Turkoviievu Zivu temperamentu i pretjeranoj pridljivosti, ocijenjeno je da vjerojatno nije politidki 2'7
k. 13. NV, Ps,sv.5, 400/1ti6.1., k 20. NV, Ps,sv5,1/1U65, 29 (1611865)k.20. NV, Ps,sv.5,1/1865, 30 NV, Ps,sv.5, 400/lti61,(57211861), k. 13. 28
31
NV, Ps,sv.5,222211863,k. 19.
199
ISKRA IVELJIC
motiviran.32 Jasnopolitidki profiliran bio je sludajosjedkogtrgovcaJ. Mediia. Strossmayerje kao veliki LtpantraLio da mu sene odobri doprema140puiaka pravdajudi to politidkim razlozima,tj. dinjenicomda seMedii kao i gotovosvidobrostoje6iOsjedani njemadkogpodrijetlanije 1848.>dobroponio<,a taj je promadarskiduh opet prisutan.Za razliku od Strossmayera, Petar Pejadevi6je okarakteriziraoMediia kao solidnogtrgovcakoji je dotad bez prob^lema nabavljaooruZje.Naposljetkusu ipak prevagnulaStrossmayerova upozorenja." Ponekadiz spisao krijumdarenjuoruZjaizviru pride o nesredenimi izgubljenim Zivotima,poputonogLjudevitaBeldijaaliterStradela,avanturista i zanesenjaka, koji je nakonsudjelovanja u madarskojrevolucijineprestance bio u sukobusazakonom. Usprkospomoii majke,sestrei Sogoraon senije mogaosmiriti.Krajem 1864.vratio seu KriZevce,iz gostionicepisaomajcida 6eseubiti, potomju drugi dan zatraLioda mu prtljagu dade odnijeti na cestuizvangrada.Otputovaoje u Zagrebne plativii radun,Stoje opet za njegaudinilamati, koja mu je kod kriZevadkog magistrataisposlovalaputnicuza Hercegovinu,kako bi navodnoradio na gradnjicesta.Stradelove namjeresu odito bile drukdije,jer je putujudiiz Broda u Sarajevoispridaojednom brodskom krdmaru da je dlan prevratneugarskestranke te da ie prebaciti znatnu kolidinu oruZjau Ugarsku.Dodu5e,Stradeloverijedi valja uzeti sa skepsom,jer se moZdasamohvalio.Naime,drugi dio njegovanavodao tome da je neki barun Pronay,dlanugarskeprevratnestrankeskrivenu Dakovu, pokazaosenetodnim.Oblasti su prilidnotodnoocijenileStradelakao besposlenog skitnicukoji se neie primiti destita poslaiako ima znatneumnesposobnosti i govorivi5ejezika.Svojuobitelj on je posebicemajkukoja gaje pomagalaiakoje samavrlo skromno iskoriStavao, l."Titi:: zwlela.' -Ustroj nadzorabaremdo 1.866.167. bio je povoljanza hrvatskustranu,jer je obuhvadaoniz oblastii pojedinacaraznolikaznadajai ingerencija,alije presloZenda bi bedkomsredi5tuuvijekudinkovitoi nepristranomogaopruZitiZeljenepodatke.Posebicese to odnosilona zbivanjaili ljude o kojimasu obavijestimogli dati iskljudivo Iokalne oblasti ili pojedinci,jer se destopokazaloda takvi izvjestiteljine znajt razlikovati vaLnei trivijalneobavijesti,a u svojasu izvje5iaunosilikolorit mjesnihpa i osobnihzadjevicai ogovaranja.I samoje bedkosredi5tepridonosilopovremenojkaotidnostinadzora,jerje destopridavaloznahj trivijalnostimaili glasinama,stavljaju6i sloZenistroj nadzorau pogon zbog sitnica." Zadudnoje stogau kojoj su mjeri prijepisiiliparafrazelokalnihizvje5taja putemhrvatskihoblastistizaliu Bed.Gotovo cinidnobi semogloreii da se baremu tom pogledubedkosrediSteodinskipona5alo premaHrvatima.
12
NV, Ps,sv. 5, 1140/1864,k. 19. Izvje5tajponeito prctjcrujc o Turkoviicvim lpckulacijama,a da je on ipakimaointcrcsi za politikuwjedoii dinjenicadajc bio zastupnikkotaraCrikvcnicana Saboru1872.
33
NV, Ps,sv.5, 400/1861(572i 69411861), k. 13.
34
NV, Ps,sv.5,1818/1864, k. 19.
35
O nesustavnosti austro-ugarskog nadzoraobavijestidaki za prvogsvjctskograta usp.zanimljiv dlanak M. Cornwalla,>Rumourand thc Controlof Informationin Austria-Hungary 1974-1918<, History,br. 29, Oxford, 1992.,50-65. Autor istideda je cenzurabila nedosljedna, te se destogubilo vrijemcna glasinc,a pultalou javnostnastupcnjcmadkihradikala.Mnogi cenzorii sami neutemeljene i neopasnc primjcrice,budu6idchoslovadki premijerM. HodZaje su bili sklonionom ito su trebalizabranjivati, radiou urcdukoji je ccnzuriraopismaratnihzarobljcnika
200
Kultura nadzora u Banskoj Hrvatskoj lg60-ih godina
Summary 'i)
The culture of surveillancein civil croatia in the 1860s
a^ Thearticledescribes howsurveillance overindividualsandinstitutionsof political, culturalafideconomic importance wasorganized andimplemented.
201
NrrSa SraNirc
>JuZnoslavenska., i >hrvatska
Mihovil Pavlinovit je u svojoj ideologiji na poietku preporodnih kretanja 1860. zastupao hrvatsku nacionalnu ideju uz opfunitu juinoslavensku ideju ranog hrvatskog nacionalizma. U razdoblju 1862-65. god. prenio je leiiite na juZnoslavensku, a 1866. god. se vratio prvobitnoj hrvatskoj ideji. Tiskajuti 1870-ih godina svoje spiseobjavljene 1862-65.god. Pavlinovi1 ih je mijenjao. U historiografiji postoje kontroverzeu vezi s ocjenom razvoja ideologijepreporodnog pokreta u Dolmaciji i Pavlinovi1a te >juinoslavenskehnatske< redakcije njegovih spisa.
Dvije redakcije tiskanih spisaMihovila Pavlinovita - jedan od najistaknutijihnositeljahrvatKada je Mihovil Pavlinovii (1831.-1887.) ske nacionalne i drZavne ideje u preporodnom pokretu u Dalmaciji druge polovice 19. st. - u 1870-im godinama ponovo priredivao za tisak svoje spise nastale 1860-ih godina, temeljito ih je redigirao i to ne samo jezidno i pravopisno, ve6 je mijenjao i njihovu prvobitnu nacionalno-politidku koncepciju. To predstavlja ozbiljnu kodnicu razmi5ljanjima o mogudem izdanju Pavlinovidevihcjelokupnih djela. Naime, dva izdanja pojedinih spisa ponekad se toliko mcdusobno razlikuju, da bi ih trebalo tiskati u obje verzije. A ako bi se mogu6i priredivad odludio kao osnovicuuzeti jednu verziju i u bilje5kama navesti u demu se razlikuje od druge, morao bi se opredijeliti za jednu verziju kao >pravu<, dime bi bio oteZan uvid u promjene u Pavlinoviievoj ideologiji koja se u 1860-im godinama kretala izmedu >hrvatskejuZnoslavenskbjuZnoslavenskahrvatska
203
NrKSASraNerc neke dlankeprvobitno tiskao anonimno.Zbog svegatoga identificiranje prvobitnih verzija Pavlinovi6evihtiskanih spisazahtijevaopseZani dugotrajanposao.Kad su pojediniautori spiseiz Pavlinoviievihzbirkai identificirali,pretpostavljalisu da ih je Zbogtoga su,kadasu na osnovinjih pisalio PavliPavlinoviitiskaoneizmijenjene. politidkim shvaianjimau prvoj polovici60-ihgodina19.st., novi6evimnacionalnimi vi5e zakljudaka. netodnih dolazilido manjeili sustavanacionalneideologijeMihoJedanod najvaZnijihspisaza razumijevanje je >O tiskan narodnosti obziromna jugo-slovjenstvo< vila Pavlinoviianjegov dlanak prvi put 1,862.god.u Narodnomlistu."Taj opseZnidlanak izlazioje u sedamnastavaka,a obuhva6ane5tovi5eod dvaautorskaarka,odnosnooko 35 standardnihtipkanih kartica.U njemuje Pavlinovii,oslanjajudiseprije svegana piscetalijanskogRisorgimenta,izniovlastitoshvaianjefenomenanacije,vlastituteoriju nacije,odnosno strukturneelementevlastitenacionalneideologije.Podijeljenje u pet poglavlja,pri demuu prvadetirigovorinadelnoo nacijidok u petompoglavljuna osnovitih op6enitih shvaianjagovorikonkretnoo hrvatskomidentitetui njegovuodnosupremajuZcjelini. noslavenskoj Pavlinovii je taj svojdlanakponovnotiskao 1875.god u svojimRazliiitim spisima, ali sadapod naslovom>Slovinskinavrtci<.'Pritomje prvadetiri poglavljaprenioredigirav5iih jezidnoi pravopisno,dok u njihov sadrZajgotovo da nije dirao. To pokazujeda su nadelaiznesenau njima relevantnazaEitavtnjegovudjelatnost.Naprotiv, Pavlinoviije svojimredaktorskimzahvatimabitno izmijeniosadrZajzadnjeg,petog poglavlja.Njegovu prvobitnu koncepciju,u kojoj je uz hrvatsku ideju bila izrazito prisutnai juZnoslavenska ideja,sadaje izmijenioprenose6iteZi5tena hwatskuideju. govorio Zbogtoga usporedbadviju redakcijatog poglavljanajboljei najodiglednije promjenamado kojih je u meduvremnudo5lou nacionalnimi politidkimelementima Pavlinoviieveideologije.
Kontroverzeo hrvatskomnarodnompreporoduu Dalmaciji, Mihovilu Pavlinovilu i dvjemaredakcijamaniegovihspisa Ocjeneo procesuoblikovanjahrvatskenacionalnei drLavneideje u Dalmacijiu u njemuoblikovalesu se kroz konvrijemepreporodai ulogeMihovila Pavlinovida u jugoslavenskojdrZavi,napose i historiografiji historiografiji u hrvatskoj troverze dono5eneu sklopuraspraveo hrvatsko-srpnakon 1945.god.Te su ocjenenajde5de skim odnosimai o uzrocimasukobahrvatskei srpskenacionalnei drZavneidejekoji je punom snagomizbio krajem 1870-ihgodina,naposeu vezi s okupacijomBosnei navrtci<(v. bilj. odnosno>Slovinski To sc na pr. 1963.god.s Pavlinoviicvimdlankom>O narodnosti< 2 i 3) desiloBencdiktiTrlit,Butan - usp.:BcncdiktaZcli1,Prilogdiskusijio Mihovilu Pavlinovi6u, Historijskizbornik16,1963.,227.- Na to je upozorcnou radu:Nik5aStandii,ProgramMihovilaPavli122,btli17.- Rad B. Zcli6ponovnoje, bez novidaiz godinc1869.,Historijskizbonik23-24,"1970-71., promjcna,tiskanu knjizi: BcncdiktaT*lit-BuEan,Hrvatskinarodniprcporodu Dalmaciji i don Mihovil Pavlinovid,Split (Matica Hrvatska)1992.,'109-119. -59,20. Narodnilist 1862.,47,9.V111. Mihovil Pavlinovii,O narodnostiobziromna jugo-slovjcnstvo, IX. - Clanakje tiskanu svakomdrugombrojuNarodnoglista. navrtci<). Mihovil Pavlinovii,Razliditispisi,Zadar1875.,157-1fi|.(dlanak:>Slovinski
204
>.luinosluven,skuni, hrvutskun redukci.iu spisfrM i hovil a pavlinovita
Hercegovine1878.god. i pitanjem njezine pripadnosti. Stota obljetnica podetka preporoda u Dalmaciji, obiljeZavana 1960-62.god., dala je poticaj za pojadano istraZivanje preporodnog razdoblja.oU historiografiji se tacla reciovito ocjenjivalo da su preporodnakretanja u Dalmaciji na podetku 60-ih godina 19. stolje6azapodelapod juZnoslavenskomidejom, ali su o ritmu oblikovanja hrvatske ideje postojala razy(ita shvadanja.Prema jednom tumadenju, koje su reprezentirali viktor Novaks i Kosta Milutinovi66,Mihovil Pavlinovi6je na podetku preporoda bio >idealni jugoslaven<, da bi zatim njegov >klerikalizam i Sovinizamo narodnosti< - nije nalazrla razliku u Pavlinovidevim shvadanjimana podetku preporoda i jcdno clesetljede kasnije.n Pisac ovih redaka je, nakon Sto je 1969. pronasao pavlinovi6cv tajni program >HrvatskamisaoIhvatska misao<(nakon Stojc taj prcthodno, u prosincu o
s 6
7
'
Stotol obljctnici poictkir prcporocla u Dalmaciji p<.rsvcion jc z:rscbnisvczak lLatlova Instituta JAZIJ t ZadrLr(ll, Zadar 1.961.).S vclikirn zakaSnjonjcmtiskan jc zbolnik I Irvatski n:rroclniprcporocl u Dalmac i j i i I s t r i ( u r . J a k i a R a v l i 6 ) ,Z a g r c h ( M a t i c a h r v a t s k a )1 9 6 9 U s p . V i k t o r N o v a k , N a t k o N o r l i l o - p o l i t i d a r i i c l c o l o gZ , a t l a r s k ar c v i j a 1 0 , 1 g 6 j . , 4 - 5 , 2 4 1 - 2 j 7 . Usp. Kosta Milutinovii, Naroclni prcporocl u Dalmaciji i Istri ijugoslavcnska misao, Zaclarska rcvija 1 0 , 1 9 6 1 . ,1 ; i s t i , v o j v o d i n a i D a l m a c i j a 1 7 6 0 - 1 9 1 4N, o v i S a d 1 9 7 4 .- U s p . o c j c n u : N i k 5 a S t a n d i i , o knjizi Kostc Milutinovi6a: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914,Cusopisza suvrcmcnu povijcst 6,Zagrcb 1974..1. 107-126. Ra,l" Pctrovi6, Nacionalno pitanjc u Dalmaciji u XIX stoljc6u (Narodna stranka i nacionalno pitanjc l1160-18ft0), Sarttjcvo 1968. i Sarajcvo-Zagrclt 19f32.(drugo, ncpromijcnjcno izdanjc). - Usp. ocjcnu: Nikia Standi6,I lrvatstvo, srpstvo i jugoslzrvcnstvou Dalmaciji u vrijcnrc naroclnogprcporocla. U povodu knjigc: Il. Potrovi6,Nacionalno pitanjc u Dalmaciji u XIX stoljo6u,Sarzrjcvo196[i,iasopis za suvrcmcnu povijcst 2, Zagr cb 1970., 2, 229-238. U s p . Z c l i d - B u d a n ,P r i l o g d i s k u s i j io M i h o v i l u P a v l i n o v i 6 un, d j , 2 2 5 - 2 3 4 ; i s t a ,O k o p i t a n j a p o l i t i d k o g l i k a M i h o v i l a P a v l i n o v i i a ,K o l o 3 , 1 9 6 5, 2 , 2 0 4 - 2 l r l - O b a s u r a d a p o n o v n o t i s k a n au k n j i z i : Z c l i 6 , - I l n dan, Flrvatski narodni prcporod u Dalmaciji i don Mihovil l,avlinovii, n dj.
'
N i k i a S t a n d i 6M , i s a o n i r a z v o jM i h o v i l a P a v l i n o v i i au S c z d c s c t i mg o d i n a m aX I X s t , u : D a l m a c i j a 1 f 1 7 1 . (ur. Dinko Forcti6), Zatlar 1912.,243-253 - To jc rcfcrat podncscn na znanstvcnom skupu odrZanom 1970.u Sibcniku i Zadru u povodu stotc obljctnicc pobjcclcNaroclnc strankc na izborima za Dalmatinski sahor Tiskan jc prvi put u Zaclarskoj rcviji 1971. "' Nikia Standi6,Program Mihovila Pavlinovi6aiz goclinc 1f169.,I Iistorijski zbornik 23-24, Zagrcb 1.97U 1 1 . , 1 1 7 - 1 4 5( t i s k a n o 1 9 7 2 . ) ; i s t i ,F l r v a t s k an a c i o n a l n ai p o l i t i d k a m i s a o M i h o v i l a P a v l i n o v i 6 a( U p o v o du otkriia Pavlinovi6cvaprograma >I-lrvatskamisao< iz 1tt69.god.), Encyclopacdia moclcrna 6, 1971., 75-t3;isti, Odnos nacionalno-politidkih shva6anjaEugcna Kvatcrnika i Mihovila Pavlinovi6a,Historijski zbornik 25-26,1972-'13.,163-187;isti, Odnos socijalnogporijckla i izbora svcicnidkog odnosno svjctovnog zvanja kod udcnika franjcvadkc gimnzuijc u Sinju 1t354-1 t364 godinc, Flistorijski zbornik 29-30, 1 9 ' 7 6 - 7 .' 73 1 9 - 3 3 0
205
i
NxSa STANETC 1971., nakon sloma hrvatskog nacionalnog pokreta, bio privremeno povuden iz tiska).11 Svoju koncepciju nacionalnog razvoja u Dalmaciji u preporodno doba i napose na podetku preporodnih kretanja 7860161.god. u potpunosti je razradio u opseZnom prilogu >Nacionalna integraciona ideologija dalmatinskih narodnjaka 1860/61.godine< (1978.)." Dok su autori koji su se dotad bavili tom problematikom spise tiskane tih godina promatrali kao jedinstvenu cjelinu i nalazili u njima zajednidkastajaliSta,t3 pisac ovih redaka je na uzorku od 56 autora narodnjaka i 120 njihovih tekstova iz 186016I.godine (bro5ura te dopisa i dlanakaiz novina i drugih publikacija) utvrdio da narodnjadka ideologija nije bila jedinstvena,vei da su se u njezinu sklopu razlikovale dvije varijante, od kojih je jedna teZi5testavljalana juZnoslavenskua druga na hrvatsku ideju. Veliki uzorak omogu6io je piscu ovih redaka da medu prividno jedinstvenim narodnjacima 1860161.god. uodi postojanje dviju socio-kulturnih skupina i dviju varijanata narodnjadke ideologije i da zakljudi kako su nosioci juZnoslavenskeorijentacije bili gradski narodnjaci i inteligencija (svjetovna i sve6enidka)sa obalskog i otodkog pojasa, dok je hrvatsku nacionalnu ideju (uz ideju o opienitoj juZnoslavenskojsolidarnosti) zastupalaskupina inteligencije<,sve6enstvakao jedine inteligencije "pudke seljadkogdruStvaDalmatinske zagore,Makarskog primorja i neretvanskogpodrudja na delu s Mihovilom Pavlinovidem,predstavnikagornjeg sloja tog dru5tva (trgovaca, imuinijih seljaka). Svoj istraZivadkimodel i rezultate zasnovanena opseZnijim istraZivanjima pisac ovih redaka je u potpunosti iznio u knjizi >Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji< (1980.),posveienoj prijc svegaideologiji Mihovila Pavlinovi6a i njegova kruga do nastanka tajnog programa >Flrvatska misao<1869.god.ra U svojim je radovima pisac ovih redaka konstatirao da je Pavlinovid 1860/61.god. zastupaohrvatsku nacionalnu ideju, uz ideju o opienitoj juZnoslavenskojsolidarnosti i kulturnom jedinstvu karakteristidnu za ideologiju ranog hrvalskog nacionalizma (>narodnjadku< ideologiju) u banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Medutim, konstatirao je, u razdoblju 1862-65.god. Pavlinovii je u svojoj ideologiji pomaknuo teZi5te,te je veie znadenje podeo pridavati juZnoslavenskojideji. Pritom je priznavao hwatsku etnidku individualnost, ali je obiljeZja nacije prenosio i na juZnoslavenskurazinu. Pavlinovid je, dakle, u tom razdoblju pribliZio svoja shvaianja varijanti ideologije gradskih narodnjaka. Udinio je to znaju6i da se u postojeiim uvjetima, kada je izborni sustavdavao prednost gradovima i gradanstvu,odludujudaborba za nacionalnu sudI
Nikia Standi6,Iz rukopisncostavStine MihovilaPavlinoviia,Historijskizbornik25-26,1972-73,305332 (tiskano1974.).- Program>HrvatskamisaoProgram MihovilaPavlinovida iz godinc1869.<, ali jc urcdni5tvoHistorijskogzbornikau prosincu1971.,nakon udaraprotiv hrvatskogpokrcta,odludilonjcgovotiskanjcodgoditizbog"osjctljivostiproblematike<. 12 godinc,Radovi Nikia Standi6,Nacionalnaintcgracionaidcologijadalmatinskihnarodnjaka1860161. Institutaza hrvatskupovijcst11,1.978, 183-279. l3 Ukljudiv5ii rad:GrgaNovak,God. 1960.u polcmidkimspisima.Jcdnopoglavljciz povijcstiDalmacije za sjcdinjcnjcs Hrvatskom,RadoviInstitutaJAZU uZarJru8,1961,.,1-42. 14 i Nikia Standid, Hrvatskanacionalna idcologijaprcporodnogpokrctau Dalmaciji(Mihovil Pavlinovi6 Zagrcb(Institutza hrvatskupovijcst)1980. njegovkrug do 11169),
206
T ,Juinoslavenskq< i >htyulsku< redukciiu
Mihovil.a Pqvlinovita
binu Dalmacije vodi u gradovima i vjeruju6i, poput gradskih narodnjaka, da ie neutralnim imenom privu6i autonoma5ei osigurati suradnju sa Srbima. Medutim je godina 1866. donijela slom Pavlinovidevihnada u ulogu juZnoslavenskeideje. Te je godine s jedne strane poku5aj Italije da stupi na dalmatinsku obalu (premdaslomljen u bici pod visom) pokazao njezine prave intencije i podigao duh dalmatinskihautonoma5akoji su zatim otkrili pravo lice stupiv5i1867.god. u bedkom Carevinskomvijeiu u Klub talijanskih zastupnika.S druge straneje iste godine polemika u vezi sa zahtjevom srpskih zastupnika u Hrvatskom saboru da se i Srbima u Hrvatskoj prizna da su >politidki narod,,, tj. da su i oni nosioci suvereniteta>Trojednice< te da je >Trojednica< srpsko-hrvatska drZava, pokazalapretenzlje srpske politike na velike dijelove teritorija Hrvatske, a ekskluzivnasrpskanacionalna i politidka ideja podela se manifestirati i u Dalmaciji. Sve to je Pavlinoviia uvjerilo u neuspjeh hrvatskedefanzivne politike i oslonca najuZnoslavenskuideju, teje zakljudio -kako je naBoZic 1866.god. pisao Franji Radkom - da ubuduie treba >svud nasu hrvatsku zastavu.rantljati,gdje nebude pogibeli teikomu nesporazumljenjui novome strandarenjun.'' Put ga je dalje vodio do tajnog programa >Hrvatska misao<,u kojem je iznio sustavsvoje nacionalne ideologije s teZi5temna hrvatskoj nacionalnoj i drZavnoj idejl'n i g9 Hruatskih razgovoraiz 7871. god. u kojima je taj razvojni put doveden do kraja." Pisacovih redaka je prlkaz Pavlinoviievih opdenitih shvaianja o naciji dobrim dijelom temeljio na prva detiri poglavlja dlanka >o narodnosti obzirom na jugo-slovjenstvo<.U njima je Pavlinovii iznio svoje op6enito shva6anjeo tome Stoje nacija i koja su njezina obiljeZja (I.), koja je svrha i uloga nacije u sklopu teleoloiki shvaienog povijesnogra'noja odnosno koji je njezin >promislani cilj< (II.), o drZavnoj samostalnosti i vlastitoj nacionalnoj drZavi u kojoj se nacija u potpunosti ostvaruje (III.), te o odnosuvjere i nacije (IV.). Pavlinovii te dijelove teksta u drugom izdanju 1875.god. nije znatnije mijenjao (osim na mjestu gdje govori o jezidnom jedinstvu juZnih Slavena), Sto pokazuje da je i dalje zastupaomi5ljenja koja je u njima iznio 1862. god. Nakon Sto je u prva detiri poglavlja iznio svoja shva6anja>o narodnosti< (kako glasiprvi dio naslovatoga dlanka), tj. shvaianja o tome na demu se zasnivai Stoje bit nacijeopienito, Pavlinovii u zadnjem poglavlju (v.) primjenjuje to na juZne Slavene, tj. >obzirom na jugo-slovjenstvo<(kako glasi drugi dio naslova). zbogtogaje pisac ovih redaka prikaz Pavlinovi6evakonkretnog odredenja hrvatstva i njegova odnosa prema >jugo-slovjenstvu<1862.god. zasnivaovelikim dijelom na zadnjem poglavlju dlanka >o narodnosti<, koje je donio i prilogu svoje knjige.rt pritom je u viie navrata 15
l6
t'l
M' Pavlinovi6 - F Radkom,Zadar 25 XII. ltl66., kod: Scid M. Tralji6, Pisma Mihovila PavlinovidaF. Radkom i J J. Strossmaycruu Iczdcsctim godinama XIX stoljc6a, Radovi Instituta JAZ\J :uzatlnt l0, 1963.,403. Tckst Pavlinovi6cva programa objavljcn jc kod: Standi6,Iz rukopisnc ostavitinc, 306-321 i: Standi6, Hrvatska nacionalna idcologija, 340-355.Prcma tom izdanju, zajcdno s mojim biljcikama, objavljen jc u prilogu knjigc: Mihovio Pavlinovid, Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji or.lgodinc 1848 clo godinc 1ti82,Split (Laus Split, Opiina Podgora) 1994.,87-112. Mihovil Pavlinovi6,Hrvatski razgovori, Za
207
I
ir
,
NmSaSreNCrc god.unio u petopoglavljetoga upozorionaznatnepromjenekojeje Pavlinovi61875. dlankalei koje pokazujuda su se Pavlinoviievastajali5tau meduvremen:uznatnoizmijenila te da su stajali5taizpweverzlje karakteristidnasamozarazdoblje1862-65., a ne i za razdobljezakojeje mogaouWrditidaje zapodelo1866.god. Svojeocjene preporodau Dalmaciji i Mihovila Pavlinovi6apisacovih redakaje oblikovao konfrontirajuii ih u polemidkim radovima s ocjenamaRade Petrovi6a (1970.)20 s drugimsrpskimpovjesnidarii KcsteMilutinoviia (1974)21iu raspravama ma (1975.)."" Te suocjenerezultiraleorkestriranimnapadimaiz redovasrpskehistoriografije.VasilijeKrestii je, u intonacijikoja govorio atmosferinakonslomahrvatskog nacionalnogpokreta iz 1970171,. god., pi5u6io zborniku radovasa spomenutog znanstvenogskupa odrZanog1970.u Sibenikui Zadru, u beogradskomIstorijskom glasniku(za 1973.,izi5lomiz tiska 1975.)upozoriv5ina >nekaod krupnijih pitanja na svakakoje i poku5ajrevakoja valja obratiti paZnju<,nastavio:>MedunajvaZnijima je, loriziranjaoceneo M. Pavlinoviiu.Ona u radu o misaonomrazvojuovoglidera, ocenau na5ojistoriografiji,iz koji je napisaoN. Standi6,zarazlikn od dosadaSnjih orijentacijaocenjenaje osnovapretumbana.PrvobitnaPavlinoviievajugoslovenska je je pozitivna. Koliko ovakav negativno,a pozicija,koja do sadabila negativna,ispala pristupi takvainterpretacijaimavezes naukom,a kolikoje plodvremenau kojemsu Istodobnoili ne5toranije se u ti radovinastali,nije mestoda se ovde raspravlja.<''' prilog osvrnuoNikola Gaieia, na isti Zbomiku za istoiju Matice sryske novosadskom tvrdedikako se u njemu - medu ostalim- poku5ava>branitiPavlinoviiaod ranijih istoridarapreporoda<.to U obasusludajakao mjerodavnastajali5ta>ranijihistoridara preporoda
n.dj. 12f bilj. 17;isti,Hrvatskanacionalnaidcologija,203,bilj.45. Stanii6,ProgramMihovila Pavlinovica,
20 Standi6,Hrvatstvo,srpstvoi jugoslavenstvo, n. dj. 21 O knjizi Kostc Milutinovida,n. dj.
Standi6,
22 Nik5aStandii,O nckim problemimaiz povijcstiHrvatskognarodnogprcporodau Dalmacijii srpsko-
hrvatskihodnosa,naposco Mihovilu Pavlinovi6ui SvetozaruMilcti6u. OdgovorN. Gaic5i na njcgovu ocjcnujcdnogmogprilogao M. Pavlinoviiu,Casopisza suvrcmcnupovijcst7, 1975.,2,171-188. VasilijcKrcsti6,Dalmacija,MaticaHrvatska,Zaornlkza istorijuMaticcsrpske8, Novi Sad1'973,200204.- Usp.odgovorna tu ocjenukod: Standii,O nckimproblcmima,n. dj. 25 VasilijcKrcsti6,O gcnczigenocidanad Srbimau NDH, KnjiZcvnenovinc,Bcograd1986.,1-15.IX., str.l, 4-5. 26 idcologijapreporodnog Hrvatskanacionalna JeremijaD. Mitrovi6,Marginalijeo knjiziNik5eStandi6a, pokretau Dalmaciji.Mihovil Pavlinovi6i njcgovkrug do 1t169. Zagrebl9S0,Istorijskiglasnik,Beograd 1984,168-170.;isti, Ponovoo studiji dr Nikie Standida>Hrvatskanacionalnaidcologijapreporodnog pokrcta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinovidi njegovkrug do 1869)<,Zagrcb 1980,Istorijski gla.snik,Beograd 1986,141-143. Balcanica, Bcograd1985-86., 315-331(tiJcrcmijaMitrovii, Srbi u delimanekih hrvatskihistoridara, skano1988.) BoZidar Kovadcvi6,Posmrtnodelo Viktora Novaka,Vcsnik, Organ SavczaudruZenogpravoslavnog sve5tcnstva Jugoslavijc,40, Bcograd1988.,br. 773,sijcdanj,str. 5.
-1r ,Juinoslavensku" i >hrvul,sku
redaka,Stoje zavrSilodlankom u NIN-u (1988.)u kojem je autor povjesnidarnapisao daje Mihovil Pavlinovi6bio >duhovni tvorac politidkog hrvatstvau Dalmaciji< a Ante Stardevid>idejni zadetnik kasnijeg usta5tva(, da je >nauka Mihovila Pavlinoviia i Ante Stardeviia ostavila mnoge te5ke tragove i posledice koje se i danas osedaju i vide<,te da je >njihov dobri nastavljadi Nik5a Standi6<.2e Polemiku s tim autorima pisac ovih redaka obustavioje 1988.godine.30 PetarKorunii je od 1991.god. -u sklopu kretanja u dijelu hrvatske historiografije nakon postizanja hrvatske samostalnosti- u nizu sukcesivnotiskanih priloga podeo svojaneslaganjas ocjenama pisca ovih redaka iznositi nagla5enom polemidno5iu. Postavioje, medu ostalim, i pitanje odnosa hrvatske i juZnoslavenskeideje, tvrdeii s manjeili vi5e-dosljednostida u hrvatskoj politici 19. stolje6anije postojala juZnoslavenskaideja.' (Pisac ovih redaka je tada pokrenuo polemiku koja se 1993. i 1994. god.vodila na stranicama Casopisaza suvremenupovijest.)32 Petar Koruni6 je zasebni rad (tiskan 1993.)posvetio >teoriji o narodnoj zajednici (naciji) u djclu M. PavlinoviCa1862.<,u kojemu je napose opovrgavao zakljudak da jc Pavlinovii u razdoblju god. teZi5teu svojoj ideologiji prenio na juZnoslavenskuideju, da bi se 1862.-1865. nakon toga okrenuo.lrvatskoj nacionalnoj i drZavnoj ideji s kojom je 1860. god. i u5aou politidki Zivot.''''Svoje zakljudke temeljio je prije svegana analizi Pavlinovideva dlanka >O narodnosti obzirom na jugo-slovjenstvoSlovinskinavrtci<." Pritom je tvrdio - premda Pavlinovidu prvim poglavljima iznosi samo nadelnapoimanja o tome Stoje nacija - da se Pavlinovi6evokonkretno poimanjo odnosa hrvatskei juZnoslavenskeideje moZe vidjeti upravo >ako analiziramo pwe dijelove teksta, u kojima raspravljao porijeklu naroda..r" Zadnjc poglavlje - u kojcrn Pavlinovi6kon2e Vcliko D. Durii, U Dalmaciji Zivc iSrbi, NIN, Bcogracl 19tJ8.,br. 1964.,2M11. 30 Nikia Standii, O mom >zaobilaZcnjupomcna Srba na hrvatskoj drZavnoj tcritoriji< i u >mojoj sumnji u dvrstinu Vukova pravoslavlja", Istorijski glasnik 19[i5., 1-2, 133-137;isti, >Jcdan Srbin i jcdan Hrvat prcpiru sc o srpstvu i hrvatstvu<< ili vizija bczizlazjaJ. D. Mitrovi6a, Istorijski glasnik'19i17., 1-2,229-232: isti, >Istorijska istina< Jcrcmijc D. Mitroviia i njcgovo upozorcnjc na opasnost od >nckih hrvatskih istoridara<,Balcanica lfl-l9, 19ti8-tt9.,411-415(posljcdnji tckst poslan jc urcdniitvul988., a izaiao iz t i s k a 1 9 9 1 .g o d i n c ) . 31 Pctar Koruni6, Program konfcdcralizmau hwalskoj politidkoj i druitvcnoj misli u XIX. stoljc6u, Povijcsni prilozi 10, 1991 ,103-157.; isti, Hrvatski nacionalni i politidki program 1848149.godinc. Prilog poznavanju porijckla hrvatskc nacijc i drZavc Hrvatskc, Povijcsni prilozi 11, 1992,177-252; isti, O odrcclcnju nacionalnc zajcdnicc u hrvatskoj politici u 19 stoljciu, Clst.rpisza suvrcmcnu povijcst 25, 1993., br.2-3,261-285. 32 N i k l a S t a n d i i , S t o s u s v c p o v j c s n i d a r i i z m i s l i l i . U p o v o c l u n a j n o v i j i h r a c l o v a dPr c t r a K o r u n i i a , C a s o p i s za suvrcmcnu povijcst 25, 1993.,br. 2-3,247-260;Pctar Koruni6, spoznajc u povijcsnoj "Objcktivnost< znanosti: odgovor na polcmidni dlanak dr. Nik5c Staniica. Casopisza suvrcmcnu povijcst 26,1994.,br. 1, 135-149;Nikia Stan6ii, Odgovornost, profcsionalnost i ctidnost u hrvatskoj historiografiji - u povodu odgovora dr. Pctra Koruniia, Casopisza suvrcmcnu povijcst 26,br. 3,503-5 15. 33 Pcta. Korunii, O porijcklu hrvatskc nacijc u hrvatskoj potitici u XIX. stotjciu: tcorija o narodnoj zajednici (naciji) u djclu M. Pavlinovida1862.,Povijcsni pri\o2i12,1993,133-227. 3a Mihovil Pavlinovii, O narodnosti obzirom na jugo-slovjcnstvo,Narodni list 1ii62., 47,g.Vi|rI - 59,20. 35
Mihovil Pavlinovii, Razliditi spisi, Zadar 1875.,157-1Ufl.
36
Korunii, O porijcklu hrvatskc nacijc, 159.
209
TNIrSa Srerudri NSLIU kretno uurEuuJE odreduieuullub odnos luvalsKg hrvatskerJuznoslav9nsK9 i juZnoslavenskecJcIIne cjeline - nije nrJe uopce uopde uzeo u oDzlr, obzir,
nigdje ga ne citira, ne iznosinjegovsadrZaj,niti se igdje u biljeskamapozivana broj Narodnoglisrau kojem je 1862.god. prvi put tiskano3T ili na stranice Razliiitih spisas njegovomdrugomredakcijom.38 MoZe se razgovaratio tome je li pisacovih redakau svojimradovimaupotrijebio todantermin kadaje wrdio da je Pavlinovi61862-65. god.zastupaojuZnoslavensku >nacionalnusrodnostiuzajamnosti(,te su i pojedine >osobine
,O narodnosti obzirom na jugo-slovjenstvo< I >Slovinski navrtci<:
- dvijeredakcijePavlinovi1evog spisa(1862.I 1875.)
Usporedbatekstapetogi dijeladetvrtogpoglavljadlanka>O narodnostiobzirom najugo-slovjenstvo< iz1862.i njegovaredakcijapod naslovom>Slovinskinavrtci<
Pavlinovii,Razliditispisi,l{t2-18t3. Nik5aStandii,Dic kroatischcVariantedesmittclcuropiiischcn Modcllsder nationalenIcleologic. Das Modcll dcr unddie Entstchungdcr Idcologicdcr nationalcnWicdergcburtsbewegung "Sprachnation< in den Jahrcn 1ti30-35,OsterrcichischeOsthcftc37, 1995..2. 420-421. jugoslovjcnstva< Usp. Mirjana Gross, Franje Radkogau riuclobljunjcne formulacijc(1860"Idca 1862),Historijskizbornik 29-30,331-345; ista,O idcolo5komsustaruFranjc Radkoga,Zbornik Zavoda za povijesneznanostiIstraiivadkogcentraJAZU, Zagreb 7979.,5-33.
210
1. God. 1875.Pavlinovii je odustao od tvrdnje da je jezik bitna osobina nacije i od raspravljanjao oblikovanju jedinstvenog knjiZevnog jezlkaza juLne Slavene. Umjesto je vaZnostnacionalne drLave,a juZnoslavenskojedinstvo ogranidio je toganaglaSavao na >uzajemnost<.ovaj tekst pokazuje (sto 6e pokazati i daljnji primjeri) oi je ravii_ novii bio uvijek rezerviran prema jugoslavenskomi juZnoslavenikom imenu, a kad je prihvaiaojedinstveno imeza jtlne Slaveneopredjeljivao se,na temellu hrvatske tridicije,za ime Slovinci ili Slovjenci,odnosno >Slovinci na jugu< i sl. >O narodnosti<(IV.), Narodni tist1862.,49,23.VIil. Slovjenska (lugoslavia) jest; sviest slovjenska poiela se buditi; t4 srcu. ove ubave domovinepleme srbsko i hrvatskopistojnoitu naroda pobija barjak nove misli, o kojoj se okupljaju svi najuzviieniji rodoljubni duhovi; ali tu joi nebiva narodnosti stovliiske.Ako itkoja, sastojina jezika bitna je za narodnost. Gdje je jedinstvo jezika sloiienskoga?U plemenitom natjecanju za cjelokupnu narodnost i Bugari i Slovenci d,osta6e Zrtvovati;za ljubav bratinskogjednoliija dosta svogcvieia otrebinami smesti; u sklad zadruznezgrade i jedan kut svoga stana razoriti. Ali u koje ime najpnto temo sepozovnuti? Gdje temo se sastati na bratinske dogovore?Na potju svim milu, na dimu nam svetu.Staroslavenskijezik bit 6e nam posrednik; po njem temo prv.eieii razmjenuti, uzanj 6emo se okupljati i s jedinstvom jezikn bolje smjesiti jedinstto porekla, izvestijedinstvo zadruitva, smoZdjitijedinstvo zemljiita. Dokte se te pbtrebe iaie narodnosti naravnim tekom nedomire, nek se ned.oraslikane preranog umsfvovanja o slovjenskom ddavniitvu, koje bi nam tovetma mloge vragoie zestili da nam pistiru klance i najpravednije i najprve narodne ielje odbivaju. Iskreni, nekn pram tom cilju rodoljubi svieste naia rastrgnuta i raskoljena plemena, cla se okuptjaju sobom, da svoja naieija prebiru, da popuste pokmjinskog i plemenog osobnjaJtva,kojim i zadniih dobah titraie se nevjerestvarajuti iarobne narode, kao ito dalmatinsie, slavonske, krajiike i bosanske i o. Neka najprvo srieno pobratimstvo Srbah i Hwatah sHadno zametne kolo (jugo)slovjenstvu. (J ime naie budutnosti, u ime jedine narodnosti nek o tomu piesnici, nek o tom uiitelji, nek o tom nastoje narodne vlade, spisatelji i svetenici. Slovinski navrtci, Razliiiti spisi,Zadar 1875,str. 1g0. Slovinski narodi su porazdieljeni i svaki njih radi na koist vlastite hiave. Da se ti narodi okiepe, da slobodu ddavnu steku i obezbiede,niita im bolje pomoti nete do uzajemnosti. Uzaiemnosti slovinskoj buditac i ratilo najpiroclnije jest crkveni staroslovenski jezik. Taj jezik dakle valja u ukvi iuvati. 2. God.1875. Pavlinovii nije vi5e iznosio predodZbu i stupnjevitom dusevnom ujedinjenje juZnih Slavena. zbog togaje ispustio sve redenice i odlomke koji o tome govore, kao i odlomak u kojem je oslonac na povijesnu tradiciju smatrao preprekom u takvom kretanju. rz tlanka >o narodnosti< ispustioje slijede6edijelove teksta: >O narodnosti< (V.), Narodni list 1862.,59., 20. lX. Istina bog i slovienska (e zora na skoro zarudjeti; ali nam se smiiljati da se okupljamo i da zagladimo brijatke torde. Mi netemo otezati inoskazim, nego evo nas na tulcu. Mi smo u oii ujedinjenja naiega naroda. (...) Tko neznapo srcu da ova blago-
2t1
NrrSaSraNdtc slovljema zemlja (odJadranskog do Cmog mora; N.S.) jednom je narodu namienjena? Koji te se raztavljeni i nesmoidjeni narod u novoj Evropi srestii ujediniti, ako netemo mi juini Slovjenci?Komu ie dolikovati narodno jedinswo sko nam se obrekne? (...) Na duiu, mutne i kwave probljeske hrvatske,srbskei bugarskenarodnosti, davnepo' vjestnice,nezamejaiene ddavice, koje osamlieno ime domatega junaka nemogu danas da zadovolje srcu umiJenoga i nepistranoga rodoljuba, koji je ieljan nagledati se svoje domovine ne viie drpave i tudie podgonice, kao fito minulih viekovah, nego samostalne i doreslekolu uljudnosti i napredkn kritjanskih sestrah.(...) Mi Slovjenci na jugu po pirodi i po moti iedin smo narod, ali nismo stvamo i djelov' no. Cjelokupno stopro smo na tretem stupnju uljudstva, tj. obiteli i plemena razveli smo na pokmjine (pukove); ali ovejol nismo svelijednoj narodnoi sviesti,nit narodnom zadruitvu. To je zadata naiega vieka; da naie plemeno i pokraiinsko uliudstvo zadje po narodu i da zadru1i narod iedini. 3. God 1.875.Pavlinovii nije vi5e govorio o potrebi da juZni Slaveni prihvate jedinstveno >narodno( ime. Isticao je prije svegahwatsko ime. I dok je 1862. odbacivao jugoslavenskoime kao zemljopisno i time nepogodno da bude >narodno< ime te je za jtLne Slavene zagovarao kod Hrvata tradicionalno ime Slovjenci ili Slovinci, sada je jugoslavenskoime prihviao kao zemljopisno, a zajedni5tvomedu juZnim Slavenima svodio na >zajednidkuljubav i uzajmenu pomo6<. >O narodnosti( (V.), Narodni list 1862.,59., 20. IX. Mi Slovjenci na jugu narod jedan, i iednim imenom imamo se nazivati. Jedno ime naroda naiega bit te pno zlamenje naJegajedinstva, bit ie ona od srca iei koja fu od. ustah do ustah zaredati po svoj domovini; bit te ognjeni stup svakoga rodoliuba koji ie ga voditi kroz pustare otievine dosad nepoznarle;bit 6e najmofuiji zapis proti zlotvorom nafiim i njihovom kletom sjemenu mrinje, raspre i bratskoga nepovjerenia. Odavna znadu naiinci za tu potrebu i nastojalo sejoj doskoiiti. Svi vet znamo da se ilirsko ime preZivjelo;za njim sepoie iiiti iugo-slavensko. To nam je ime uprav pogodjeno; jere mi smo glavom Slovjenci na iugu. Ali tai nazov Jugo-Slaviani ieli namienjen iivotu? Usudjujemo se redi da nije; jer to nije ime nalega naroda, nego ime narodnoga poloiaja na jugu;o' jer ta ijei nije po narodnu, negopo niemaiku Sild-Deutschen;jer nai narod prozvao se, i poitenije mu je, Slovjencem,Slovincem, koji slovi, na prama prvom susjeduNiemcu, koji mu odgovoiti ne zna; ier mi na jugu imamo slovjensko ime u iivotu (Slovenci, Slavonci): jer ga imamo odavno u knjizi; ier je svakomu milo i poznato, osobito od knko ga Kaiit napisa na glavi svoga Ugodnoga razgovora, miloga Razgovora kod Dunava i Save kao na ladranskih obalah. Slovinski navrtci, Razliiiti spisi,Zadar 1875,str. 186. Odavna znadu Hnati za tu potrebu (iedinstvenognarodnog imena; N'S.) , nastojali su joj i preko svojih granica velikoduino joj doskoiiti; ali ilirsko im se ime utopilo u
U Narodnomlistu 1862.,br. 59.krivoje otisnuto:>jcr to nijc imc narodnogapoloZajana jugu<,Stojc ispravljenou biljeici u br. 63,4.X.
212
,Juinoslavensku< i >hrvatsko< retlakciju s
mrinji srbskoj; jugoslovinsko kao narodno nije bolje srece imalo. (J tom kivo nisu imali; narodno-drisvno svoje ime ne treba da znvuju Hrvati, ni srbi, ni Bugai. uzajemnost na razvijanje i obezbjedjenje zajedniike narodnosti moie obstati bez stapanja pirodnih osebina narodnodriavnih. Nek je zajedniika tjubav i uzajmena pomo(: oblik kojim se odnoiaju uede na jugu nete mrziti zajedniikoga imena, nitko ne gubi a svak dobiva. Ime jugoslovinsko odgovara zemljopisu: ta je iei ko njemaikn si)dDeutschland. Svi ti primjeri govore koliko o preoblikovanju ideologije Mihovila Pavlinoviia nakon 1866.god., toliko o te5koiama prilikom kritidkog objavljivanja njegovih tiskanih SDiSa.
Summarv The >SouthSlavCroatianSouthSlavcroatian
SNrBSxaKNBZBvTc
Zelena potkovav Zaprebu Povijest- vrijednost Slijed tryova-peivoja koji uokviruju srediite Donjega grnda - podruija urbaniziranog u drugoj polovici 19. stoljeta, danas jezgre srediita Zagreba - najvefu je gradograditeljsko dostignute kulture histoicizma u Zagrebu i Hruatskoj. U kontekstu srednjoeuropske gradogradnje to je djelo jedinstven pimjer mutacije ideje prstena (Ringa), pilagodena ortogonalnom sustavu, modelu prema kojem je izgraden Donji grad. Peivojski olcvirje idealna sredina, a specifiinost mu je u spajanju dvaju ideoloikih ideala: idiliinosti i reprezentativnosti,u skladu s kojima je oblikovan ved dio njegovih dionica, trgova. Zelela potkova ili Lenucijevapotkova zbirno je ime za slijed od osam trgova: Trga Nikole Subi6aZrinskoga, Trga Josipa Jurja Strossmayera,Trga kralja Tomislava, Trga Ante Stardeviia, Trga Marka Maruliia, Trga Ivana MaZurani6a i Trga mar5ala Tita, te Botanidkog vrta, koji dine monumentalan okvir sredi5taDonjega grada, danasjezgre sredi5taZagreba. Perivojski okvir donjogradskogsredi5tapovijest umjetnosti i kulture spoznajekao izvorno gradograditeljsko ostvarenje i cjelovito djelo kulture devetnaestogastoljeda tek u razdoblju nakon drugog svjetskograta. Tada dobiva naziv Lenucijevctpotkova, koji od Sezdesetihgodina prihvaia i znanost i publicistika. Taj se naziv temeljio na uvjerenju da je Milan Lenuci autor ideje o okviru trgova-parkova kojim se - prostorno, stilski, estetski i simbolidno - odreduje sredi5teDonjega grada. Perivojski okvir donjogradskoga sredi5tajavlja se u drugoj generalnoj regulatornoj osnovi gradaZagreba devetnaestogastoljeia, kojaje izradena 1887.a prihva6ena 1888.godine. Ta se osnova kao autoru pripisivala Milanu Lenuciju, pa je odatle izvedeno ime za urbanistidku zamisaokoja je glavno obiljeZje i samosvojnavrijednost prostorno-razvojnog dokumenta, koji 1888.dobiva direktivni znataj i otada odreduje prostorni ramojZagreba. Od osamdesetihgodina na5egastoljedaza perivojski okvir donjogradskogsredi5ta u optjecaju je ime Zelena potkoya. Ono sve vi5e zamjenjuje starije: Lenucijeva potkova. Nova sintagmajavila se osamdesetihgodina kao posljedica dilema nekih istraZivada i znanstvenika o Lenucijevu autorstvu djela. U sklopu istraZivadkogprojekta Milan Lenuci i razvoj Zagreba realiziranu u znanstvenom programu Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu' definiran je udio Milana Lenucija i u nastanku ideje do-
jc dosadrczultiraloovimradovima: Autoricaovogatckstapodclajc raditi na toj tcmi l9ii7. IstraZivanjc Utcmcljitcljskakultura - na primjcru rcprczcntativnihurbanihprostoraZagrcba,Pcristil,31-32, 198U/89. RcgulatornaosnovaMilanaLcnucijaza
21,5
SNrpSraKNeZevrc njogradskogperivojskogokvira i u njenoj realizaciji.ImeZelenapotkovapreuzimase u radovimakoji su reztltat toga istraZivanjakao todnije iako ne i najsretnije,ponajprije stogajer obiljeZujeslijedtrgovakao cjelinuodnosnojedinstvenodjelo.
Geneza Zamrsaoperivojskogokvira sredi5taDonjegagradaprvi seput predstavljagodine 1882.- u dvoma spisimaGradskogpoglavarstvagradaZagrebai nacrtom Situacija jednogdielagradaZagrebaod god 1882. Formulacijiprethodivi5eprostornihstudija,koje supotaknutepitanjimasmje5taja Kemijskoglaboratorijai botanidkogvrta Sveudili5ta,te paladeJugoslavenske akndemijeznanostisa Strossmayerovom galerijom slikai Zemaljskognarodnogmuzeja. Do 1882.godine,u sklopuplanovao uredenjui izgradnjigradanakonkatastrofalnog potresagodine L880.,formuliranaje ideja perivojskogokvira.Gradskaobdna kani produliti javni peivoj u Jiini sadanjegasajmiita (danas:Trg mar5alaTita) do hakanjskeieljeznicei uzdui ovespojiti sa JetaliJtempiredjenim u produZenjuZinjskoga trga takodjerdo istetoike, pa tada odstupitisveuiiliJtu FranjeJosipaI u tom peivoju primjerenprostorza botaniiki vrt... -Iek godinu dana kasnije, 1883.godine, u opisu prednacrtanoveregulatorneosnovevi5eje rijedio sadrZajui karakteruperivojskog okvira. Nova regulatornaosnovaizradenaje 1887.godine.Odbor zadul,enza njenu izradu dodaojei oduzeonekeelementeprednacrtupredloZenu1883.alije idejuo >esletiikom okviru<< sredi5tazadrlao u potpunosti.Ona se u regulatornojosnoviiz 1887. javlja u istomobliku kao u poloZajnomnacrtuiz 1.882. U geneziideje i poslijeu procesunjene realizacijerazabiresedvije razlilitevizije sadrZajai funkcije perivojskogokvira. Prvotnai starijavizijaveZeseuz pojamgradskog parkn (Stadtgarten): novogelementa gradai vaZnezadalegradogradnje 19.stoljeda.Do Sezdesetih godinatogastoljedataj je tip urbanogparka u Europi potpuno razradenu teoriji i potvrdenu praksi,Sto znadi:odredenje sadrZajno i morfolo5ki. Proizlazriz prowjetiteljskogpojmapuikog parka (Volksgarten)koji se razmatralu posljednjimdesetljeiima18.stolje6apod utjecajemengleskemoralnefilozofijeoko A. A. C. Shaftesburyja, odnosnojo5 ranijegnaukaJ.J.Rousseaua, koji suu Engleskoj potaknuli pokret romantidnogpejzaLnogperivoja. U djelu Theoie der Gaftenkunstiz 1785.sveudiliSniprofesorC. C. L. Hirschfeldtiz Kiela postavioje idealni programza puikipeivoj, koji je gotovodo kraja19.stolje6abio mjerodavanzajavnigradskipark. Funkcijamu je podjednakosocijalna,rekreacijska i edukativna:svete namjenemora zadovoljiti estetskooblikovanje parka koje sredstvimahortikulture, arhitekture i skulpturezadobivasvojstvoi dignitet Gesamtkunstwerka. To poimanjejavnog - pudkog,kasnijegradanskog parka- sadrliizrazitnabojestetskeutopije.'Oplemenjena'
godinc 1907.Radovi Instituta za pwijcst umjctnosti,16,Zagrcb, 1992.L*rruci i 'lrnucijeva potkova', RadoviInstituta za povijcstumjctnosti,18,1994.Trg Pctra Prcradoviiai Trg Pctra SvadidauZagreb Genczadvaju donjogradskihtrgova,Godiinjak za5titcspomcnikakulture Hrvatske,20121,199417995. Za obnow zagrebadkcZclcne potkovc,Radoviinstituta za povijcstumjctnosti,19, 1995.te monografijom ZagrebadkaZclcnapotkova,Skolskaknjiga.1996.
2t6
T Zelenu polkova u Zagrebu
pdroda nudi se za okvir susreta i komunikacije razliditih ljudi i klasa; kao popri5te dokolice koja se poima ikao zabavai kao Sport, zna(aja drustvene igre; kao mjesto zbliLavanja,ali i sredstvo moralnog odgoja pomoiu estetske recepcije umjetnidkog sklada i originalnosti raznolikih prizorai aranLmana,napokon - i kao mjesto obrazovanja, Sto ga pruZaju spomenici i objekti koji podsje6ajuna slavnu proslost naroda. Kao izraz i simbol reda i sklada, ona jest protuteZa zbiljnosti ranoindustrijskog dru5tva. Ima znataj idile i predodZbaje alternativne sredine. Za ostvarenje tih razliditih ciljeva kao najpogodniji preporuda se oblik pejzaLnog engleskogperivoja. I doista, pwistpuiki peivoji homogen -'uljuden' i 'oplemenjen' - krajobraz. No do kraja stoljeda za gradske peivoje ustaljuje se tzv. mjeioviti stil: pirodni lli slikovit s dijelovima arhitelpredielgrada naprama gomjemu gradu sa medjami savske i petinjske ulice<<. Sredi5teoznaduju dva trga: na istoku Novi trg (kasniji Trg N.S. Zrinskoga), na zapadu bezimeni trg (dana5nji Trg marSalaTita), na jugu >novi gradski peivoj<. Njime se u novi Donji grad uvodi moderan sadrZaj,kakav vei postoji u mnogim europskim gradovima, a teorijski ga 1860. u svom djelu Lehrbuch der schc)nen Gartenkunstdefinira Gustav Mayer, dugogodi5njisuradnik P. J. Lennda i utemeljitetj ' Lenn6-Mayerove ikole'. U tekstu dokumenta nema rijedi o mogu6oj artikulaciji velikog prostora u cjeline posebne namjene i oblikovanja ili objekte, kakve su sadrZavalislidni javni parkovi namijenjeni gradanstvu, primjerice: restoran(e) s terasama, pergolama i vrtovima; glazbeni paviljon; djedje igrali5te; cvjetnjake, staklenike, botanidki vrt, SportskapopriSta.No oni se javljaju 1883. godine u opisu prednacrta nove regulatorne osnove, odnosno perivojskog okvira donjogradskogsredi5ta.Novim parkovima jednoznadno se namijenjuje karakter idile, svojstvenve6 razvijenom tipu inaravi gradskogpeivoja. No jo5 l8'll. t: studiji Jurja Augustina javlja se i druga vizija perivoja - kao reprezentativnih urbanih trgova. Na njih se smje5taarhitektonske soljterne monumente, koje se Zeli dovesti u sklad s dekorativnim perivojskim parterima i ulidnim frontama. Tavizija potjede izmodernizacijskog i prosvjetiteljskog naboja Malurani(eve ere koja jest podetak utemeljiteljskograzdoblja (Gri.inderzeit) u Zagrebu - kada se rada i predodZbanacionalne metropole kao sjediStareprezentativnih institucija nacije. Razvoj uredenja trgova od toga vremena, a to znadi trgova N.S. Zrinskoga i Akademidkog (Strossmayerova)te planovi za Sajmi5te(mar5alaTita), potvrdili su tu viziju. Rasprave o lokaciji kazali5taod 1885.osobito potidu vizije monumentalnograzuo7'asredi5tau duhu utemeljiteljskekulture i historicistidkogurbanizma. I kao Sto se taj ramoj najavljuju paladom Akademije (187711879.),njenom se postavom (1876.) otvara mogudnost takvog oblikovnog koncepta trga-perivoja koji bi pomirio idiliiki i repreze ntativni ka rakter. Iako se do dono5enjadruge regulatorne osnove,u kojoj je predstavljen perivojski okvir Donjega grada, postupno uvodi i prihva6a koncepcija reprezentativnogurbanog trga, u samoj osnovi ona ne dolazi do izraLaia.
277
SNmSxe KNsZpvrc Osnovomje tek rezerviranprostor za njega.Cini ga tri dijela: >Iztoinipeivoj, zapadni peivoj, juini peivoj i botaniiki vd.< Istodni i zapadnidio dine tri, a juZni dva perivoja.Takvom se artikulacijompotvrduje nadelosimetrije,temeljni kriterij klasicistidkekompozicije. Detaljna osnovanikada nije izradena,a nije donesenni plan realizacijeprojekta perivojskogokvira gradskogsredi5ta,koji bi sadrZavao sadrZajnui morfolo5kudefiniciju cjeline i pojedinih dijelova,financijsku konstrukciju, organizacijskui tehnidku shemuprovedbe.Projekt perivojskogokvira nikadanije razradenni urbanistidko-arhitektonskimnatjedajem.Uredenjepojedinih dijelova(trgova)pretpostavljenecjeline poticale su uglavnomodluke o gradnji kapitalnih kulturnih i upravnih objekata. Cjelinu se u raspravamau pravilu ispu5taiz vida: to potvrduje i odluka o lokaciji kazali5tausredtada5njegSveudili5nog trga. No o cjelini se od 1892.podinjebrinuti Milan lrnuci, otadapredstojnikGradskoga gradevnogureda.O tome wjedodedetaljneregulacijagotovosvihdotad neuredenih trgovaplaniranogperivojskogokvira, od 1891.do 1894. RegulacijomTrga FranjeJosipaI. (dana5njegTrga kralja Tomislava)Milan Lenuci stvorioje 1897.napokonmodel za ocjelovljenjeperivojskogokvira - dovoljnofleksibilan daizrazisingularniidentitet pojedinih trgovai ujednoosiguraupoiabnu,morfolo5ku,estetsku,pa i stilskuhomogenostcjeline. Posrijedije urbani perivoj-Setali5te, oividenalejama,s parterom na sredi5njojplohi i arhitektonskimsoliterimana obodima,u uzduZnojosi. Osobitostje regulacije zadrLavanjeperivoja na niZoj, izvornoj razini donjogradskogtla, dime se parteru namjenjujeda bude razvdenomdekorativnomslikom. Idealni karakter perivojakao estetskeoazenagla5ujesevi5estrukimobrubom.Arhitektonski soliteri, uzdignutina obodima,dobivajuvaZnostmonumenata,a ulidnefronte ulogu aktivnescenografije.Svi su konstitutivni elementitrga dovedeniu izravan,gotovo dramatizirandijalog,a pojedinimje disciplinama(arhitekturi,vrtnoj umjetnosti, skulpturi) omoguien potpun izrazi tlinak. NaglaiavanjetzduLne osi soliterima i kontinuiranim alejama ima osobitu simbolidnu vaZnost.Njime se upravo u reprezentativnomprostoru grada demonstrira ideolo5kiznaEajsmjerasjever-jug,koji se zaranojZagrebapostavlja podetkommodernogurbanistidkogplaniranja,neposrednonakon njegovaadministrativnogujedinjenja (1850).Podjednakoje simbol vizijeZagrebakaoglavnoggradakoja seu prvoj generalnojregulacijskojosnovismje5tana neosvojenopodrudjeDonjegagrada prema rijeci Savi,kao i teZnjesjedinjenjuhrvatskihsjevernihi juZnih povijesnihzemalja, koja kao politidki ideal postoji iranija seod Narodnogpreporoda. Lenucijevaideja ima sinteznikarakter.Ishodi5nuviziju o slijeduperivojakao idealnoj, idilidnoj sredini Lenuci spajasazahtjevomza simbolidkomreprezentativnosti utemeljiteljsl
-r I
Zelenu polkova u Zugrehu
Aerofotogrametijska snitnka srediita Donjega grada, .tpeivojskim okvirotn, Zelenotn potkovotn. Snimka iz iezdesetihsodina (20. st.).
219
SNrpSreKNpZpvle ru, a dijelom su potvrdenina uredenimdionicamaperivojskogokvira. vrijednost njegovaprojektaponajprijeje u umjesnostispajanja:ne samoideoto5kihkoncepata, negoi stilsko-morfolo5kih obrazaca.Njegovje postupakgotovopriprost,proizvod jednostavan, je vrijednostLenucijevaprojektapoa udinakipak originalan.Posebna Stovanjetradicije,koje se izraLavavjernosiuvelikom urbanomi simbotidkomprojektu, odnosnoteZnjomnjegovuostvarenju.Njegovje model iz;uzetno prikladanza realizacijucjeline- slijedapravilnihtrgova- unutar gradograditeljskog predlo5ka izabranaza urbanizacijuDonj egagrada: ortogonalnogsustavakomunikacija i pravilnih blokova.Kao Stosu pokazalevarijante rli parafrazetog modela,bilo Lenucijeve bilo kasnije- posthistoricistidke, jednostavnosti modelupravozbogsvojeesencijalne posjedujesvojstvovarijabilnosti.
I
Lenucijevim tipom na prijelomu stolje6aotvorio se izgled realizacijeperivojskog okvirakao cjeline.Ta semoguinostzornopredstavilana Istodnomperivoju:uredenjem treie dionice,tada5njega Trga FranjeJosipaI., trodijelni istodnidio perivojskogokviradobioje gotovohomogenostcjelovitaprostora. Svoj model Lenucije ponudioza uredenjeZapadnogperivoja(trgovaI. MaZuranidai M. Maruliia) 1901.kao Sportskogurbanogparka, 1903.2asmje5tajprirodoslovnogmuzejai 1906.za smjeitajsveudili5ne knjiZnice.Njegoviprojekti nisuprihvadeni.Izgled realizacijepotpuno je onemogu&n 1909,kada se Zapadni perivoj darovaloZemaljskojvladizaizgradnjusveudili5nih institutas planomizgradnjeisprva na juZnomdijelu (Trgu M. Maruliia), a potom i na sjevernom(Trgu I. MaZuraniia). U reduciranuobliku Lenucijevje modelprimijenjenza uredenjeJuZnogperivoja (1903.),todnijeza polovicupovr5inepredvidenezanjega. Taj park - premacBotanidkogvrta - nikadanije uredenu predvidenimdimenzijama,bududida se na dijelu prostorarezerviranog za njegaod 1898.traLilorje5enje prometnekomunikacijes podrudjemjuZnood i,eljeznilkepruge(Trnjem).To je rjeSenjeodbadeno1903.a na dijelu namijenjenudotadvelikomvijaduktus dvostrukom cestomnije uredenplaniranipark,nego- privremeno,a uistinudo I. wjetskograta Sportskiteren (klizali5tei igraliSteza tenis). Nije izvjesnojesuli ostalikoji suseposlijeLenucijabaviliprojektiranjemuredenja neuredenihili preuredenjauredenihtrgovapoznavalinjegovmodel.No temeljnanadela,Stoih je postavio,ditaju se iz svih kasnijihprojekata:bilo da se oslanjajuna njega,bilo da ih izvodeanalizomjoSneuredene,ali oditecjeline.To su - svenerealizirani - projekti: Viktora Kovadiiaza preuredenjeTrga Franje JosipaL (790aft905); RudolfaLubynskogai DionisaSunkazaZapadniperivoj(1909);RobertaFrange5a Mihanovi6ai Brune BauerazaTrg kralja Tomislava(192511940., realizirantek u fragmentu);IvanaMe5trovi6ai HaraldaBiliniia za Akademidkitrg (1925.) Opte - posebno Zelena potkova- perivojskiokvir sredi5taDonjegagrada- plod je htijenjavi5e generacijausmjerenastvaranjureprezentativnog dru5tvenogprostorakao prostornog i estetskogokvira svogzajedni5tva, te kao objektasvogpredstavljanja i samopredstavljanja. Idealivi5ekultura,kojimapripadajute generacije,izrazilisu seu tom prostoru.On ima obiljeZjeidealnogprostora,Stodrugimrijedimaznati,daje on mjesto kristalizacije- i specifidnosti i kvalitete.
Zelenu potkovu u Zagrebu
U nastajanjutog skupnog djela sudjelovalesu sve umjetnidke discipline koje su na djeluu stvaranju Grada. I one su se tu izrazile najve6omkvalitetom, koju su im omogu6ilepovijesne okolnosti: i objektivne i subjektivne. Idejom i ostvarenjem Zelena potkova djelo je kulture historicizma. Dok se ideja oblikovalaod romantidnog, postbidermajerskogpojma idile do pojma reprezentativnoga, karakteristidnog za utemeljiteljsko razdoblje (Griinderzeit) - i time predstavlja dva kulturna ideala i razdoblja epohe historicizma - njeno se oswarenje zbiva se u poznomi posljednjem - sinkretidnom razdoblju historicizma.Njegovim istekom djelo nije potpuno zavr5eno. Nova kulturna epoha koja zapodinje nakon pwog svjetskograta iznosi niz ideja preuredenjapojedinih dionica, kojima izrai.avasvoje kulturne ideale. Svi oni sadrZeteZnju reinterpretaciji ideje reprezentativnosti;ne razarajuni idejni ni materijalni integritet ba5tinjenadjela, Sto znadida po5tuju njegov autoritet. Stvarne su intervencije na nlloj razini od neizvedenih prijedloga. No one su istinito svjedodanstvourbanog i kulturnog potencijala. Izazov intewencije bio i ostao toliko privladani zatojer nikada nije postojao detaljan plan uredenja monumentalnog perivojskog okvira. Ideja je stoga uvijek bila okvir za iskuSavanje. Osamdesetihgodina na5egastolje6a- u jeku >uredivadkih
22r
SN;eSra KNgZEvIc
Summant
The Green Horseshoein Zagreb History- importance The sequcnce of squares-parksthat framc tho ccntral part of tho Lower Town in Zagreb was the greatest feat of historicistic urban plannrng in Zagreb and Croatia. The area was urbanizod in the second half of thc 19th cantury, and today forms the very heart of the city. In the context of central Europcan urban planning this is a uniquc examplcof how thc icleaof the >ring<< was aclaptcdto thc orthogonalsystem, on which thc Lowcr Town was planncd.Thc lramo of parks is an idoal onvironment, which in zrspccific way cornbinostwo iclcologicalapproachos,thc idyllic and the representativo.Most of i[s sqmpt'nrcntsquirrcswere planncd bcaring this in rnind.
Daun Acrirc
Hrvatski tisak o proslavistote obljetnice rodenja Franti5ekaPalackogai Prvom kongresuslavenskihnovinara Austro-Ugarskeu Pragu 1898.godine Autor govori o proslavi stote obljetniceznamenitogielkog politiiara i povjesniCara Franti.iekaPaldckoga,koja je organiziranau lipnju 1898.godine u pragu. Tom je pigodom u glavnomielkom gradu oddan i Prvi kongresslavenskihnovinaraAustro-Ugarske.ProslaviPaldckogai kongresupisustvovali su i hnatski predstavnici,a hrvatskiie tisak inieitavao - vile ili manje opiimo, sasimpatijama iti krititno - o tome. u ilanku seanalizirapisanjehrvatskihnovina,poglavito obzora, Hrvatskogprava, te Narodnih novina.
Stota obljetnica rodenja velikoga deskogdomoljuba, povjesnidarai drZavnika Franti5kaPalackogabila je dobar povodza organiziranjeproslavena koju su pozvani predstavnicisvihslavenskihnaroda.Ideja da sepriredi jedan sveslavenski skup pojavila se potkraj 1897.u Krakovu, na sastankudlanovaMladodeskestranke,poljskih politidarate trojice dlanovaSlavenskoga narodnogkr56anskogsaveza. Medu potonjima bili su i Juraj Biankini i BoZoVukovi6.1 Predsjednikodbora za proslavu100.obljetnicePalackogFerdinandVoitl i praiki Zupandr. Jan Podlipn! uputili su 10.oZujka1898.dopissvimslavenskimnovinamau kojem se pozivaju >braia slaveni< da dodu u Prag i pruZesvoj obol proslavi >oca deikoganaroda<.U hrvatskomje tisku taj proglasobjavljen podetkomsvibnja.2U proglasuseobjainjavatkoje bio Franti5ekPalack! te kakavje njegov znaEajza iesku. Istide se kako je Palackj punih pola stolje6abio >vodjomdusevnogaramoja deskoga<,a svojim je djelima stekao neumrle zaslugeza svoj narod. Dani proslave odredenisu za 18.,19.i20.lipnja. Glavnaje svedanost trebalabiti polaganjekamena-temeljcaza spomenikPalackome. Nekoliko dana prije proslaveu Obzoruje objavljenaStrossmayerova destitkaeesima,a prenosije i Hrvatskndomovina.U njoj Strossmayerpozdravlja>veleumnii veleznadajninarod deski<,idealizirai nekritidki hvali palackogi eehe, a na kraju se I
,-
I. Gantar Godina,Ncoslavizemin Slovenci,Ljubljana 1994.,str. 31. Obzor,2.V.1898.; Narodnamisao,5.V.1898.
DAMIR AcTEiE
istidekako >junadki,slavnii znalajni narod deskiostalomuSlavjanstvuu drZavi,osobito pako namana jugu uzorom upravoi primjerom sluZi<.' Uodi proslaveObzorje objavljivaoanonimni podlistako Palackom.Nejasnoje iz kojih je razlogauodi svedanostiobjavljen samo prvi dio, a na nastavaksu ditatelji morali dekaticijelihmjesecdana.o U najavamapra5kihdogaclajaObzorje pisaokako se svedanostPalackogai kongresslavenskihnovinaraAusiro-Ugarskene mogurazdvojiti.Tase2 dogadajaproZimaju, a uz to je usko povezanoi stanjeu drZavi.Ono je kritidno, posebiceza samu Austriju, >kojasepoput Herkula nalazina razkr56u<.Ukoliko, pak, krene putem koji je jo5 davnonaznadioPalack!, bit ie spalena.Potomje Obzorovuvodnidarupoznao svojeditateljes time tko je bio FrantiSekPalackf. Istaknuoje kako je zaslugaPalackoga da se de5kinarod probudio i podignuou visine te je postaouzor ostalim Slavenima. Upravo je Palackf tvrdio, da nema Austrije, trebalo bi je sworiti. No, to se odnosilona jednu sasvimdrugadijuAustriju negolije bila tada5nja.Palackf je imao na umu zemlju slobodnihi ravnopravnihnaroda,a ne tamnicu naroda.Njegovasu nadelabila: ujedinjenai slobodnaee5ka,federativnaAustrija i solidarnoslavensfto. No, vodeii austrijskidrZavnicinisu prihvatili niti jedno od tih nadela.A nisu ni ostali slavenskinarodi prihvatili Palackfjevonadeloslavenskesolidarnosti.Obzorje uraiavao nadu da ie - poudeni dotada5njimiskustvima- Slaveninapokon prihvatiti to nadeloi da 6e to pokazatii kongresslavenskihnovinarau Pragu' u sklopu proslave Palackoga.Obzorje prognoziraokako ie se na njemu Slavenipokazati,rkaoorganiborbe zovana,moralnoujedinjenacjelinagorostasne< medu Nijemcimai Slavenima,u kojoj 6e pobjeduiznijeti potonji. >Dvadesetiviek bit tvrdio je Obzorovuvodnidar.U tom je tekstumnogo idealizacije 6eviek Slavenstva<, i preuvelidavanjanove,slavenskeere, koja treba nastupitinakon Stose slavenskinarodi medusobnopribliZe.Iako je autor nastojaobiti oprezani wrdio da ne Zeli prognozirati zakljudkekongresa,istaknuoje oali smo uvjereni,da 6e ti zakljudciudiniti od slavenskihnovinarau monarkiji jednu veliku, ujedinjenui sloZnuvojsku<,te da 6e biti u suglasjus Palackfjevimnadelima.Obzorwrdi da se odnos Hrvata prema tim dogadajarazumije sam po sebi,tj. da je program Palackogajednak onom Jeladi6a, odnosno Strossmayerai Radkoga.Ono Stoje za slavenstvohtio Palackf, to Zele i obzora5i,ono Stoje on Zelioza Ceiku, to obzora5iho(e za Hrvatsku:>takoi mi slaZemo i spajamohrvatskodrZavnoprayo,koje hodeHrvatsku ujedinjenui samostalnu, sanadelomslavenskeuzajamnosti<.o Na dan podetkaproslave,18.lipnja, svojesu pozdraveiLelje za uspjehomuputili predsjednik JAZU Josip Torbar, predsjednik Kluba hrvatske oporbe Aleksandar Bresztyenszky te novineObzori Hruatskndomovina.' Mnogi su gosti stigli u Prag nekoliko dana ranije. Glavni, vrlo srdadandodek,organizirandan prije podetkaproslave.Dodekje bio vrlo srdadan.Unatod tome Stoje
' Obzor,15.VI.1898.; HrvaLska domovina,16.VI.1898. a Ob.or, 11.VI.1898.; lg.-22.V11.1898. s Obzot,15.VI.1898. 6 Obrot, 16.VI.1898. 7 Obror, 18.VI.I 898. Hrvatskadomovina,I 8.VI.1898. ;
2U.
Hrvalski lisuk o proslavi ,glole obljetnice roden.ic Fruntiieka Palackoga i ltrvom kongresu...
bio radni dan (petak), na kolodvoru se skupilo mnodtuo praLana.pjevali su deske i slavenskepjesme. Gosti su u svoje stanove ili hotele odvodeni u svedanouresenim kodijama uz odu5evljeno klicanje mno5tva. Iste je vederi organiziran domjenak na kojem je goste pozdravio praski gradonadelnik dr. Jan podlipnf. iesto je prekidan uzvicima >vybornd< (>izvrsno<) i burnim pljeskom. potom se nekolicina gostiju zahvalila na dobrodo5lici. Na svedanostPalackogadoSli su predstavnicisvih slavenskihnaroda osim Rusina, koji su bili nezadovoljni pribliZavanjemCeha Rusima i poljacima. Najvi5eje bilo doma6ina,diju je delegacijuvodio Karel Kram6i, potom poljaka i Rusa, a predstavljeni su bili i Hrvati, Slovenci,Slovaci,te ugarski Srbi. Premda nije bilo sluZbenerusinske delegacije, svedanostije prisustvovaorusinski zastupnik u Carevinskom vije6u Alexander Barwinski." Iz hrvatskih su zemalja u Prag doputovali Sime Mazzura kao predstavnik Obzora, Tadija Smidiklasu ime JAZU, Ivan RuZii kao predstavnik Stranke prava i Hrvatske domovine,zastupnici u Carevinskom vijeiu Ante Trumbi6, Juraj Biankini, Vjekoslav Spindii i Ante Jakii (ujedno i urednik tr5danskog lista Il Pensiero Slava), te predstavnici Srba Dusan Baljak, zastupnik u Dalmatinskom saboru, Aleksandar Mitrovii, urednik Sryskog glasa u Zadru i Mandrovid, urednik Srbobrana u Zagrebt. Vatroslav Jagii je predstavljao.bedkucarsku akademiju, a prisutni su bili i mnogobrojni praski studenti iz Hrvatske'Svedanost je podela 18.lipnja otkrivanjem poprsja F. palackoga u Pantheonu ceskoga muzeja. U prigodnim govorima isticao se znadaj palackogaza de5kinarod i za sve Slavene,te ponavljala potreba za slavenskomsolidarno5iu. SnaZanje dojam ostavio govor ruskog predstavnika>generalazanosanskrajnja straiza,dvrst i nesavladivStit svegaSlavenstvanaprotiv sjeverozapadu.,.ll Na domjenku koji je organiziran nakon otkrivanja kipa bilo je preko 500 ljudi, a govorili su, izmedu ostalih, Sime Mazzura i Juraj Biankini. Mazzura je kazao kako je taj dan >svedanostsvih Slavena
Obzor,20.VI.1fi98.; Hrvatskadomovina,1U.VI.IU98. Obzor,20.VI.l89li; I GantarGodina,n. dj.,str.40. Obzor,21.VI.lU9fl
DAMIR AGIEIC
proZivljavajuod Talijana i od Madara. Govorio je i o nastojanjuda se na temelju - tj. hrvatskogadrLavnogprava -izgradi buduinostboljai sretnijaod sada5pro5los^ti njosti." 19.lipnja 1898.godineodrZanje svedanimimohodulicamaPraga,od Kraljevih Vinogradado Trga F. Palackogana kojemje postavljenkamen-temeljac za spomenik. Sudjelovaloje oko 25.000ljudi, a nepreglednomno5tvosvijetaje pozdravljalo sudionikemimohoda.Obzorje pisaoda >odnajve6eg i najimpozantnijeg dojmabijagostiju.'Slava','Nazdar'i 5epozdrav,kojim je obdinstvoklicalokodijamaslavenskih 'Zivili' klicaloses tolikim uzhitomi odu5evljenjem, da su slavenskigostibili zaneseni<. Povorkaje nosilakutiju saspomenicama kojeje trebalopoloZitiu temeljebudu6ega spomenika.r'Nakon kratkogagovoragradonadelnika Podlipnfja govorio je voda je Mladode5kestrankedr. JosefHerold. Ponovio misli Palackogao potrebi ravnopravnostinarodau Austriji i istaknuokakoje >borbamedju Slavenimai Niemcima [est] borbamedjupravomi nepravom,medjuistinomi laZju<.Palack!se zalagaoza suradnjui sloguSlavena- to senapokondogada.Potomsu govorili i drugi, a ponovno je odu5evljenje izanraogovor generalaKomarova.Tijekom njegovagovoramnoitvo je ljudi uzvikivalooslavaRusiji!<.SimeMazzuraje poZelio>kaoStoje ovaj kamen nepokolebiv,tako nekabudei slavenska solidarnost< i izanao buru odobravanja.ro Tre(egadana(19.lipnja 1898.)svedanosti su zavr5iledomjenkomu pra5kojstarogradskojvije6nici.Gradonadelnik PragaJanPodlipnlfzahvalioje gostimana dolasku istiduiikakosu proteklidani bili dokazcijelomesvijetu>daseSlavenswo ravnasamo jednimjedinim kucajemsrdca,da sije wjestno,da tvorijednucjelinu,cjelinudakako kulturnu<. Dri,avnei politidke razllkemedu slavenskimnarodimapostoje,ali one im ne smetajuda se osjeiajujedinstvenii da cijenesvojuuzajamnostte se zajednidki bore zavelikeliudskeidealekao Stosu napredak,sloboda,jednakosti bratstvo. Podlipnemuje odgovorioljubljanskigradonadelnik Ivan Hribar. Kazaoje da slavenskigostine nalazedovoljnorijedi kojima bi mogli dolidno izrazitisvojuzahvalnost domadinimana ljubavii svemuStosu doZivjeliza kratkogboravka.Istaknuoje vaL,nostpribliZavanja slavenskih narodakoji svedonedavnonisubili u ba5prijateljskim odnosima,primjericePoljacii eesi,a jo5 viSePoljacii Rusi. Govorilisui neki drugigosti,medunjimai Ante Trumbii koji je nazodnimaprenio pozdrave>narodana dieloverazdieljenoga< i zamoliozapomoi. Hrvati ie uvijekbiti uz Slavene,istaknuojena kraju svogaotpozdrava.'' Istodobnos proslavomPalackogau PraguseodrZavaoi kongresslavenskihnovinara Austro-Ugarske.Poticaj za takavskup dao je Fran Podgornik,slovenskipublicist koji je u Bedu izdavaoSlovanskisvet(Slavenskisvijet)joi od 1888.godine.Podgornik se godine 1897.mecluprvima zauzimaoza izdavanjesveslavenskog lista na njemadkom,dimebi se Slavenimogli obranitiod neobjektivnogpisanjanjemadkihi Obzor,20.VI.11198.; Obzor,22.V11898. U spomcnicukojajc uzidanau tcmcljnikamcnspomcnikupotpisanisu Jan Podlipnf,Vladimir Srb i Karol Vldck, JoscfHcrold, VisarionKomarov,G Madachowski, Duian Baljak,FrantiSckLadislav Ricgcr,V. Tomck,G. Gcorgov,Matu5Dula,IvanHrihar,AlcksandcrBarwiriski, L SwicZy, K. Voitl, te SimcMazzurai Marko Hrvat.- Obzor,25.VI.1ti98. I4
Obzor,21.VI.1898.; Obzor,23.VL1898.
l5
Obzor,23.VI.1898.
226
Hwttlski lisak o proslavi slote obljelnice rodenja Frantiieku lruluckogu i I'wom kongresu...
Zidovskihnovina. Sli6noje nesto kasnije predlagao i poznati deskipublicist i politidar JosefHerold. I on je smatrao da Slaveni trebaju dasopiskoji ie >obja5njavatistvarne prilike svih slavenskih naroda i dokazivati pravidnost njihovih teZnji<. Takav bi list trebao biti na njemadkom jeziku dime bi prisilio ostale novine da o slavenskimnarodima pi5u bolje i objektivnije.'r' ceski su novinari jos potkraj 1897. odludili da njihovo druirvo (Spolek desklch novinaifi) organiziraveii skup slavenskihnovinara. Ispwa su ga namjeravali odrZati samostalno,a potom su se sloZili da je dobro spojiti novinarski kongres sa svedanostima u povodu 100-obljetnicePalackyjevarodenja.rTpoziv na kongres novinara objavljen je u hrvatskom tisku potkraj travnja 1898."rU obzoruje vijest o kongresu opiirno _komentiranau duhu podrske slavenskoj solidarnosti, diji su >stjegonose< upravo iesi te je i pravo da se takav dogadaj zbije u njihovu glavnom gradu. Istide se kako je takav skup potreban,jer se slavenskiinteresi ne promidu sustavno,a slavenski se narodi ne poznaju dovoljno. Slavenskibi tisak trebao postati ojedna velika vojska, koja sloZnoi organizirano djeluje, bilo za sveukupnoslavenstvo,bilo za pojedine slavenskenaroden.'u Mjesec dana prije podetka kongresa Obzor je pisao kako taj novinarski sastanak neie utjecati samona slavenskuuzajamnost,nego i na javno mnijenje i politiku. Slaveni nisu tako dobro organizirani kao Nijemci ili Madari niti se uopie dobro poznaju niti
f6
L Gantar Codina, n. tlj.,43-44.
Uzroci ovog Zalostnogpojava lcZc u tom, da sc jc slavcnskajournalistika, stojc6i u slu|bi rzznih narodnih cjclina, do sada malo obazirala na zajcdnidkcvclikc intcrcsc i nijc sc brigala, da goji ncku, pa makar izprvicc samo dcfcnsivnu solidarnost.
Vc6 na prvc upitc bili su najznamcnitiji listovi s tim suglasnia danas, iza vi5cmjcscdnognapornog rada moZcmo priobiiti javnosti, da jc kongrcs slavcnskihnovinara Austro-Ugarskc, ova davno ZucljcnaZelja svih prijatclja austro-ugarskogslavcnskognovinstva,skoro gotova stvar.
staliiu tc da ujcdno vic6aju o boljoj uzajamnoj organizaciji, nc za napaclaj,ncgo samo za pravcdnu obranu jczidnih i politidkih prava svojih naroda.< 1e
Obru.,21.IV.1tl9U.
227
,i
DAMIR AcTEIc
podupiru.No, sadpostojiprilika da seslavenskinovinariupoznaju,dogovorei utvrde tisku.2o u slozi,te da seodludikako ubuduievaljapostupatiu slavenskom Unatodnajavamada 6e trajati nekolikodana,kongresje bio jednodnevan- odrje 138novinara,najviSeeeha,potomPoljaka, Lanjetnedjelju 19.lipnja.Sudjelovalo Slovenaca,Hrvata, Rusa, Srba i Slovaka.Iako su Rusini izridito izjavili da ne Zele i njihov predstavnik.Zapredposlatisvogapredstavnika, kongresuje prisustvovao IvanHribar,zapotpredsjednisjednikakongresaizabranje ljubljanskigradonadelnik ke Sime Mazzurai Michal Chyliriski,urednik krakovskogCzasa.2l Po5tosu se izabraniduZnosnicizahvalili na ukazanupovjerenju,pra5ki gradonadelnikPodlipn! pozdravioje sudionikei poZelioim uspjehu radu.Proditanisu i pozdravni brzojavi vladaru te ministrima Kaizlu i Jgdrzojowiczu.Potom se pre5lo na naroda.Nakon izvje5taja dnevnired - izvje5iao stanjuu novinstvupojedinihslavenskih o slovadkom,srpskom,rusinskom,slovenskom,poljskomnovinstvu,o razvojui stanju u hrvatskomnovinstvuizvijestioje Sime Mazztra, Stoje u cijelosti prenio Obzor.z2 Mazzwaje podetkehrvatskognovinstvapripisaoPavluRitteru Vitezoviiu koji je, navodno,izdavaoNovljaniicu(Resnovae),listna hrvatskomjezikuu kojemje priop6avaodogadajeiz ratovaHwata protiv Turaka.Potomje govorioo izdavanjunovina Il RegioDalmata - KraglskiDalmatin te o nastojanjubedkevlade da 1810.godine odgovorinatajizazov.Vladaje odustalajednakokao i ne5tokasnijeAntun Mihanovi6 koji je imao dozvoluzaizdavanjeOglasnikallirskog,ali nije uspioprikupiti dovoljno pretplatnika.Godine1826.podelajeizlazitiLuna,AgramerZeitschift(izlaziipotnadalje kraj stoljedakaoAgramerZeitung).Mazzuraistideda je od neoapsolutizma taj list uvijek sluZiosvakojvladi i sustavu.Tek je 1835.godineLjudevit Gaj uspio pokrenuti NovineHorvatskes Danicom.lJ svomeje izvjeStajuMazzuraocrtao glave godine.Poseznadajkenovinstvapreporodnogdobai onih Stosuizlazile1848.-1850. koji setiskaou Beograduda bi umakao>drakonskojzabiceje istaknuoBranislava, jug, >listkoji je i formom i sadrZajem grebadkojcenzuri<,te Slavenski ravandrugim evropskimlistovima<.Potomje napomenuona osnovnepodatkeiz povijestiizlaLenjaPozoralObzorai Il NazionalelNarodnoglista tvrded da seod vremenakad su oni poleIi izlaziti i u nasnovinstvorazvijalo>hitro i bujnodaje ruglo devetnaestoga zabranjen809 puta, a vlasnikje platio 8000forinti neposrednihglobadok je Steta zbogneizlaLenja bila oko 35.000forinti. A to je za novinekoje nemajuvi5eod 2000 pretplatnikamnogo,poZaliose Mazzurai zamolioslavenskekolegeza pomo6.U 't'
obror, 16.v.1898.
L GantarGoclina,n. dj.,46. " Obror,23.VL1898.; 22 Obrur,23-'24.Yl.1898.;28.VL1898.
228
Hnotski
lllak o prosluvi slote obljetnice roden.iu Franti,{eku Paluckogu i ltruom kongresu...
posljednjem dijelu izvje5la Mazntra opisuje kako se u hrvatskim novinama preuzimaju vijesti. Najde5ie se to dini iz njemadkih novina koje izlaze u Budimpesti i Bedu,jer one u Zagreb stiZu isti dan kad izadu. ieske i poljske novine dolaze dan i
Na kongresu je donijeta rezolucija s pet todaka.prva todka govori >o zajednidkim interesimaaustro-ugarskihSlavena<.Istide se da su se predstavnicislavenskognovinstvaAustro-Ugarske skupili u Pragu s namjerom da se medusobno upoznaju i dogovore nadelaobrane zajednidkih interesa.Postoje stanoviti zajednidki interesi svih slavenskihnaroda zakoje se trebaju boriti slavenskinovinari: - osfvarenjegradanskih sloboda >gradjanaslovenskogplemena< ne samo u teoriii nego i u zbilji - omogudavanjejezidne ravnopravnostislavenskimgradanima - osiguravanjeprava na slobodan i samostalannarodni razvoj slavenskih naroda na temelju gradanskejednakopravnosti i jezidne i narodne ravnopravnosti. U drugoj todki govori se >o slobodi tiska<. osuduje se svaki progon javnog tiska, bilo da se to dini ignoriranjem,zaobllai.enjemili tendencioznim tumadenjem zakona. Novinari okupljeni na svome kongresu traLe clase potpuna sloboda tiska ne samo prizna u zakonima nego i da se provodi u zbilji. Tre6a todka rezolucije posveiena je za5titigospodarskihinteresa.Istide se kako jc nuZno da se slavenskinarodi medusobno pomaZu i na gospodarskompolju. Cetvrta todka rezolucije prihva6enena kongresu govori o potrebi da se osnuje slavenskanovinska agencijakoja bi brinula o servisiranju slavenskihnovina i dasopisa.Napokon, u petoj se todki rezolucije raspravlja o tome kako valja pisati slavensketopografske nazive,tj. clavalja nastojati na tome da slavenskenovine todno biljeZe naziveslavenskihmjesta, te osoba.Takoder, poziva se novinski izvje5tajniured u Bedu da slavenskimnovinama dostavliaviiesti na slaven_ skim jezicima.a ne na njemaikom.2a Na kraju kongresa dogovoreno je da se sljede6inovinarski sastanakodrZi dogodine u Krakovu. Michal chylifiski je ustvrdio da ie poljski novinari i grad Krakov prihvatiti taj prijedlog s oduievljenjem. Potom je deski novinar Hovorka zahvalio Ivanu Hribaru na >uzornom rukovodjenju< kongresom pa su sudionici kongresa po5li na svedanuvederu u >Md5tanskubesEdun.2s Na tom je domjenku goste u ime pripremnog odbora novinarskog kongresa pozdravio urednik Narodnich /lsrfi Josef Holedek. Obratio se predstavnicima svakoga slavenskognaroda, a govoredijuZnim Slavenima,podeoje s ,dobro nam dosli, bra6o 23 24 25
Obzor,2il.VI.lti98. Obzor,23.VL1fl9[1.; Hrvatskadomovina,22VI.1898.;Rczolucijujc u skra6cnomobliku doniiclaNarodnamisao,23 VI.lfigti. Obzor,23.YI 1[i98.; Hrvatskadomovina, 22.VI 1898.
229
DAMIR AGIEIC
Ipak, potom je pozdravioposebnoSlovence,pa Hrvate i Jugoslavenibez razlike<<. je je Srbe.Istaknuo kako medu Cesimai Hrvatimamnogoslidnosti:>Namai vama te da seiesi povjestje opredielilasjedi5tena granicamamedjuiztokomi zapadom<, Radki. Podsjetio ih Strossmayer i ujedniti u idejama Sto su oblikovali Zeles Hrvatima je na tragidnusmrt Zrinskogi Frankopanakojeje zadesio>istiudes,kao na5ejunake nakon bitke bielohorske<.Potomje pozvaoHrvate da ubuduie zajednos Cesima djelujuna ostvarenjuzajednidkihciljeva.'" Novine su izvje5tavale da su se na domjenku>bratimilimi [Rusi]ne 6utimos vama[ostalimSlavenima] ried,mi gledamova5eposlovekao na svojevlastite;ne 6emodopu5tatinikakovenepravde,a kad budemovidjeli,da seovdjesveradujei Zivii daje njemadkival daleko suzbitnatrag,onamo,odkudje do5ao,tadai samotadabit iemo takodjeri mi mirni, poZeljeviikad spokojnii radosni[...]silnogrmi proti'demonstracijama' je na govor Komarovakoji oznadavajukao vanjskupogibelj za Austro-Ugarsku.U za novinamatvrdili kako Rusijamora dati zadovolj5tinu nekim su budimpe5tanskim takav govor.Vrlo o5tarkomentarna govor Komarovadaoje bedkiFremdenblattkojemu je Obzor portdio da osim njemadko-austrijskog postojii slavensko-austrijsko novinstvo,a slavenskisu narodi za dinastiju i Monarhiju dok Fremdenblattt sli(ne novinepodrZavajuNjemadkui time rade na StetudrZavnihinteresa.U svojoj6eborbi Slavenii nadaljeprihvaiati >kulturnui duievnupodporuruskebrade<."Nekoliko danakasnijeObzorsevratio ovom pitanju i naglasioda se ne smijedopustitida se ruSislogapostignutau Pragui da sene smijepodetiprigovarati,objainjavatiili ublaZavatiKomarovljevgovor. >Ruski publicistagovorio je o historidkomsukobu Geru toj borbi manswai Slavenstva, o dana5njojnjegovojfaziio potrebi,da Slavenstvo bude du5evnoujedinjeno.U njegovugovorunemani jedne riedi,iz koje bi i sama neprijateljskazlobamogla izvestii aluziju na kakoveruske politidke teLnjeobzirom Hrvatskadomovinaje isticalada pra5koslavlje nije izazovi na austrijskeSlavene.n2e narosavezSlavenaprotiv Nijemacai Madarai da seradi >o obranipravaslavenskih da i o oZivoworenjunjihovihZivotnihinteresan.3" Na domjenku u povodu novinarskogkongresagovorili su i ZupnikPta5inskiiz Tije opisaoborbu Slavenai njanau Istri, JurajBiankinii Ante Jakii. Zupnik Pta5inski Talijanau Istri istiduii kako su tamoinji SlavenispasiliAustriju od talijanskihiredentista.Naglasioje da SlaveniZelesamonarodnu,knjiZevnui politidkuslobodui ravno26 Obtor,24.vlr18g8. 2' Olrror,21.VI.1 89U.;Hrvatskadomovina,21.VI.1898. 28 Obror,24.VI.189U. 2e obror,25.VI.1u98. 30 Hrvatskaclomovina, 22.V1.1898.
230
Hruatski tisuk o proslavi slote obljetnice rorleniu Fruntiiekt
Poluckogu i prvom kongresu...
dostavremena, ali (e budu6nost donijeti to jedinstvo<. Ni Biankini nije htio zaobi1 slidnostideikog i hrvatskog drZavnogprava te je naglasioda se ta dva naroda moraju podupirati i pomagati. Smatrao je da je napokon doilo vrijeme da se slavenskinovinari bolje upoznaju. Njegovo je izlaganje prekidano pljeskom i uzvicima odobravanja' Ante Jakii je u svom kratkom govoru istaknuo zna(aj Visariona Komarova i njegovalista za razvoj slavenskemisli, a potom je nazdravio ruskom publicistu i pozvaoSlaveneda se, u skladu s Komarovljevim idejama, zajednidki suprotstavesvojim neprijateljima.Jakiieva je zdravica izamala buru ovacija generalu Komarovu.3r Pra5kesu manifestacijesnaZnouznemirile njemadko i madarsko novinstvo. Obzor je u uvodniku >Za5to se ljute?< isticao kako nitko nije odekivaood slavenskihneprijatelja da se raduju tim dogadajima,ali se nije odekivalo ni da 6e ih >velebnostmanifestacijamoralne slavenskesolidarnosti tako stra5noiznenaditi i poraziti<. posebno je to neshvatljivo,jer se na svedanostiodavala podastdovjeku koji je tvrdio da bi Austriju valjalo izmisliti, kad ne bi postojala. Govornici u Pragu nisu traZili uni5tenje nijemstvaili madarstva nego samo ravnopravnostza sve, pa tako i za Slavene.>Ali dini se, da Niemce i Magiare ba5 to najvi5eljuti, Sto Slaveni u monarhiji traLe i za se ravnopravnosti u teoriji i u praksi.< U svojim su traZenjima Slaveni pravedni dok je ljutnja Nijemaca i Madara nepravedna, isti& Obzoroyuvodnidar.32 Mjesec dana nakon praskih dogadaja obzor je jos jednom progovorio o slavenskim protivnicima tvrdeii kako su promijenili pjesmu izaigralina novu kartu: kako je panslavizamneostvarivautopija i kako nema opasnosti da se slavenskinarodi u bilo cemu sloZe.Na objede nekog madarskoglista da je u Pragu Rusija bila >vrlo kukavno zastupanaSlavenskasolidarnostjoi uvijek je mnogo puta samo pusta rijed, nu 31 32 33
Obzor,24.VI.1898. Obzor,30.VI.1li9ii. Obzor,19.VII.1898.
231
DAMIR ACIEIC ona nesumnjivo napreduje i tko nije sliep, mora priznati, da praZko slavlje (...) navie5ta bolje dane i pruZa utje5ljivu sliku napredka jedne velike ideje.< Hrvati takoder mnogo odekuju od slavenskesolidarnosti,posebicepotporu i pomoi u borbi za sjedinjenje hrvatskih zemalja. Istide se vaZnostproslave 1O0-godi5njicerodenja Palackoga, ali jo5 je vaZniji kongres novinara. Na kraju uvodnidar Hrvatske domovine napominje kako je pra5ko slavlje >prevaLno izanas Hrvate< i Zeli Sto bolji uspjeh svih Hrvatska domovi' manifestacija." U sledeiem uvodniku >Palackyjevaslava u Pragu<< velik >velidanstvena upliv na razvoj prilimanifestacija[imati] na uvjeravakako ie ta je pridobiti sve Slavene ka u Austriji<. Istaknuto kako su iesi uspjeli na svoju stranu zasigurno utjecati na u Monarhiji, pa dak i izvan nje (misli se na Ruse) i da 6e sve to pritisku na Hrvatska domovina, ee5ku. umjerene Nijemce koji 6e morati popustiti u koji bi lica mjesta s kao i ostale hrvatske novine, nije imala specijalnog izvjestitelja je preokupiran drugim stvarima bio izvje5tavao o zbivanjima u Pragu (Ivan RuZii napose sudjelovanjemna proslavi i kongresu), pa je prenosila izvje56adeikih novina. einita ie to op5irno, ponekad opSirnije nego_liObzor, iako u cjelini gledano nije prema5ila Obzorovu preglednost i podrobnost.'" Mnogo je pozornosti na stranicamaHwatske domovine posvedenoposljedicama pra5kih svedanostii novinarskog kongresa, izdegaje valjalo izvudi pouke za vlastito djelovanje. Cesi pruZaju primjer drugima, pa i Hrvatima kako se radi na udvr5iavanju svogapoloZaja. Oni su znali kako unaprijediti narodnu svijesti ste6i saveznikei prijatelje medu slavenskimnarodima. lJ naS,pak, ima >distih<,p13eHrvatskn domotina, misleii pritom na pripadnike Frankove eiste stranke prava, koji se u suglasjus njemadkim i madarskim tiskom izruguju slavenskoj solidarnosti. No, slavenska solidarnost napreduje polako, ali sigurno i toga se boje slavenskiprotivnici. Hrvati neka se ugledaju u deiki napredak u gospodarstvui industriji, u de5keuspjehe na osvje5divanju narodnih masa u demu poiebnu zasluguimaju Zene,te Skolstvoi odgoj u cjelini.36 Hrvatska domovina je bila jako nezadovoljnakonadnim rezultatima kongresa, pose-
ciju slavenskihnovinara Austro-Ugarske. Jednim od najve6ih propusta smatra se to Sto pra5kom kongresu nije izabran odbor koji bi pripremio sljedeii kongres i poradio nu niru drugih zadataka- primjerice, prirediti prirudnik o stanju u slavenskom novinstvu, osnovati slavensku novinsko-izvje5tajnuagenciju, popisati izvjestitelje slavenskih novina u svijetu i sve slavenskenovine s podatkom o nakladi, orijentaciji, :tr,davalui
34 Hrvatskadomovina,ltt.VI.1U98. 3s Hrvatskadomovina,20.VI.1U98. 36 Hrvatska<.lomovina, 23-24.V1.1898. 37 Hrvatskadomovina,25.VI.1ti9ti.
232
I
DAMIR AcIiIc
ona nesumnjivonapredujei tko nije sliep,mora priznati,da praZkoslavlje(...) navie5tabolje danei pruZautje5ljivusliku napredkajednevelike ideje.prevaZnoi za nas Hrvate< i Zeli Stobolji uspjeh svih manifestacija.to U sSede6em Hrvatskndomoviuvodniku>Palackyjeva slavau Pragu<< velik na uvjeravakako ie ta >velidanstvena manifestacija upliv na razvojprili[imati] ka u Austriji<.Istaknutoje kakosu eesi uspjelina svojustranupridobitisveSlavene u Monarhiji,pa dak irman nje (misli sena Ruse)i da 6e sveto zasigurnoutjecatina umjereneNijemcekoji 6e morati popustitiu pritiskuna ee5ku.Hnatska domovina, kao i ostalehrvatskenovine,nije imala specijalnogizvjestiteljakoji bi s lica mjesta izvjeStavao o zbivanjimau Pragu(Ivan RuZii je bio preokupirandrugim stvarima naposesudjelovanjem na proslavii kongresu),pa je prenosilaizvjeS6a deikih novina. Cinilaje to op5irno,ponekadop5irnijenegoliObzor,iako u cjelinigledanonije prema5ilaObzorovupreglednosti podrobnost.''-' posljedicama Mnogo je pozornostina stranicamaHrvatskedomovineposvedeno pra5kihsvedanosti i novinarskogkongresa,iz degaje valjaloizvuii poukeza vlastito djelovanje.CesipruZajuprimjerdrugima,pa i Hrvatimakakoseradi na udvrSdavanju svogapoloZaja.Oni su znali kako unaprijeditinarodnusvijesti ste6isaveznikei prijateljemeduslavenskim narodima.lJ nas,pak,ima >distih<,piie Hrvatskndomovina, pritom pripadnike misleii na FrankoveCistestrankeprava,koji seu suglasjus njemadkimi madarskimtiskomizrugujuslavenskoj solidarsolidarnosti.No, slavenska nostnapredujepolako,ali sigurnoi togaseboje slavenskiprotivnici.Hrvati nekase i industriji,u deSkeuspjehena osvje56ivaugledajuu deSkinapredaku gospodarstvu nju narodnihmasau demuposebnuzasluguimajuZene,te Skolstvoi odgoju cjelini.36 Hrvatskadomovinaje bila jako nezadovoljna konadnimrezultatimakongresa,posebice rezolucijama. Izgledada je kongressazvanna brzinute su u Pragdo5liuvaZeni gosti,ali medunjima nije bilo dovoljnopravihnovinarskihprofesionalaca. Povijesni pregledislavenskog novinstvai prihvaienerezolucijeneie pomoii - Stovi5e, trebalo je krenuti posvedrugimputem.Hwatskndomovinaistideda trebastvoritiorganizaciju slavenskihnovinaraAustro-Ugarske. Jednimod najveiih propustasmatrase to Stopra5komkongresunije izabranodborkoji bi pripremiosljedeiikongresi poradio na nizu drugih zadataka- primjerice,prirediti prirudnik o stanjuu slavenskomnovinst!'u,osnovatislavenskunovinsko-izvje5tajnu agenciju,popisatiizvjestiteljeslavenskih novinau svijetui sveslavenske novines podatkomo nakladi,orijentaciji,izdavadui dr., stranenovinarekoji suradujusa slavenskimnovinama,svenovineprotuslavenskogusmjerenja... Bududida seo tim stvarimanije ni5tagovorilo,one suodloZenedo 6e u drugogkongresa.Na njemu ie se o njima morati progovoritii rijeiiti ih^,_jer protivnomekongresslavenskih novinaraimati samo>sporednoznadenje<.'" 34
Hrvatskadomovina,i tl.VI.1ti9U.
35
Hrvatskadomovina,20.VI.1{t9tt.
36
Hrvatskadomovina,23-24.VI.1,898.
3'7
Hrvatskadomovina,25.VI.1ti98.
232
T
I
Hwulski tisuk o
slole ohlielnice rodenju Frunti,ieka
i Pruom
S tim se pdgovorima uveliko sloZilaNarodna misao, naprednjadki tjednik Franka Potodnjaka,koji je takoder izvjestavaosvoje ditatelje o dogadajima u pragu. posto je proslavaPalackogapohvaljena kao najsjajnija slavenskamanifestacijaod 1848,novinarski kongresje ocijenjen kao >visuljaknije iluzoran ideal, da inteligentni krugovi naposeknjiZevnici, politidari i novinari narrdesve slavenskejezike razumjevati< - to bi bila prava slavenskauzajamnosti omogudilobi bolju povezanostmedu Slavenima.3e Narodna misao prenijela je podlistak Jana Iferbene o Palackome,objavljen u Casu.ou Frankovo Hruatskopravo takoder se mnogo bavilo svedanostimau pragu i novinarskim kongresom, ali s posve drugadijegaglediSta.Izvje56aizPragabila su kratka i Stura,ali su komentari o nastupu hrvatskih sudionika te o pisanju hrvatskog oporbenog tiska, posebiceObzora i Hrvatskedomovine,vrlo opSirni i o5tri. Pisanje Hn atskog prava ostavlja dojam kako su Cesi prezadovoljni svojim kraljem i da su u skladnim odnosima s Habsburgovcima. S druge strane, iskori5tenaje prigoda da se kritizira Mazztra, obzorasi i domovinasi. U kratkom tekstu pod naslovom >Dusmani hrvatskog imena< napadnut je dr. Mazzura da u svome govoru nije niti jedanput spomenuo ime Hrvat ili pridjev hrvatski,dok su drugi govornici a posebice>grdko-iztodnjak iz Dalmacije dr. Baljak, kao toboZnji Srbin< spominjali imena svojih naroda. Dapade, Baljak je to udinio 13 puta, naglaiava Hnatsko pra'r,oi pita se zasto samo dr. Mazzura nije spomenuo imena svoga naroda nijednom: >Je li se stidi svog imena, ili mu je neprijatelj? O, slavosrbi,slavosrbi!.arDva dana kasnije frankovadkoglasilo izvjeS6uje svoje ditatelje da je obzor po drugi put donio Mazzurin govor u kojem se dva puta spominje hrvatsko ime. Pita se Sto je istina - je li Mazz:uragovorio onako kako je saop6eno u deskim listovima (Narodni Listy, Potitik) i prvi put u obzoru, pa je to u zagrebadkim oporbenim novinama naknadno ispravljeno, ili je pak Mazzura zbilja spominjao hrvatsko ime, a deiki listovi su to >u ime slavenskesolidarnosti< izbacili. >Vriedi li dakle pwopriobieniMazzurin govor, onda dokazuje, da je on dusmanin hrvatskogaimena, vriedi li drugi, onda se vidi, koliko je deskimlistovom do slavenske solidarnosti, dok hoie da istriebe ime Flrvat.<42 Hntatskopravo prepu5ta svojim ditateljima neka prosude Stoie istina. Ove novine istidu da >velik dio hrvatskocanaroda< visoko StujePalackogate se zaIale za slobodu i napredak eeha, ali nije p-oslaosvoje predstavnikena pra5ku svedanost>dimeZeli prosvjedovatiproti onomu prostranomu promicanju svesrbskihaspiracijahsa strane deskoganovinstva proti hrvatstvu<. Oko tih svedanostipodigla se stra5nabuka, neki deski listovi dak dokazuju da su Slaveni jedinstven narod, dok se s druge strane neke njemadke i madarske novine >uprav gnjusno i prederano< prevrjaju i kulturnu manifestaciju koja se dogodila u pragu predstavljaju kao >navje5tajrata slavenstvagermanstvu(. Hrvatskopravo pozivana smire38 39 40 4t
Narodnamisao,30.VI.1898. Narodnamisao,7.VII.1Il9fl. Narodnamisao,16.VI.189t1 30.VI.ltt9fl ; 23.VI1898.; Hrvatskopravo,2l.VI. I fi98. Hrvatskopravo,23 VI.1U9ft.
z3J
DAMIR AcTiIc
nje i vi5e obzirau prosudivanjutih dogadaja.Buka 6e se uskoro smiriti, pa ie valjati prijeii na ozbiljanrad koji 6e ,u mnogodemkorigirati zdraviceizredeneu Praguo.a3 Frankovcisu isticali kako valja raditi kod ku6e,a u Pragi slidnamjestai6i samou gostei radovatise napretku drugih. Od eeha se ne moZeodekivatipomoi za ostvarenjehrvatskihteZnji-veliko je pitanjekako bi seeesi podelipona5atikad bi dobili zahtijevanuautonomiju:da li bi pomagaliHrvatima ili bi se okrenuli Madarimai zaboravilina slavenskusolidarnost.Stogase osuduju>kratkovidnina5ipolitidari<, zalijepljenizatn. slavensku solidarnostodekujuiida 6eona spasitii ujedinitiHrvatsku. Potrebitaje hrvatskasolidarnost,a svakislavenskinarod treba raditi za sebei Hwatskopravo objavljujeu srpnju i kolovozupodlistakJosipaFransvoj probitak.aa ka za jednoga,a jedan za sve<< u kojem Frank obja5njavasvojevidenjeslavenske "Svi >'Slai hrvatskesolidarnostite razlikeizmedusvojestrankei obzora5ai domovina5a. venskasolidarnost'to je daklegeslopod kojim vojuje'Obzor',a 'Hrvatskasolidarnost' to je geslopod kojim vojujedistastrankaprava.no' Frankje dokazivaoneosnovanost Obzorovihtvrdnji da izmedu hrvatske i slavenskesolidarnostinema opreke, negoseone upotpunjujui slaZu.Pitaosekako li je moguia >slavenska solidarnost< izmeduCeha,Hrvatai Srba,kad sepotonjadvanarodanikakone slaZu,a deskipolitidari >podupiru i svudazagovarajlsrbskudrZavnupolitiku u oprieci sa hrvatskom drZavnomidejom<.Zapravoje ta solidarnost>grob[...]hrvatskogdrZavnogpravaNekolikomisli o 'slavenskoj' solidarnostirr.aT Za njegaje sveto Stose dogada>ludavika<,a on ne vidi da je tzv. >slavenska solidarnostFranjoPalackyo.a8 Autor toga priloga potpisanje inicijalomZ. Rijedje o op5irnomZivotopisuu kojem je Palack! predstavljenkao velik povjesnidar,dok se o njegovupolitidku djelovanjune govori mnogo,tek da se 1848.na frankfurtskomparlamentuprotivio Sirenjunjemadkog utjecajana Austriju. O samoj proslavii kongresuNarodnenovinesu donijele samo nekoliko brzojavnihvijesti i kratko izvje56e.Za urednikaNarodnihnovinabilo je najvaLnijeistaknuti da je na podetkunovinarskogkongresa(ne pi5e kakvoga!)poslan poklonstvenibrzojavvladaru i brzojavnipozdraviministrima,te naglasitirijedi Jana a3 Hrvatskopravo,23.VL189t1. 4a Hrvatskopravo,27.VI.1U98.;28.VI.1 tt9{1. 4s Hrvatskopravo,4.VII.1tl9tl. a6 Hrvatskopravo, 13.VII.1{198. 47 Hrvatskopravo,17.VIII.189{i. 48 Narodncnovinc,14.VI.1U98.
234
Hrvatski tisak o proslavi stote obljetnice rodenja Frantileka Palackoga i Prvom kongresu,..
P'odlipnfjao >odanostiieha kralju< i njihovoj ljubavi prema pravednostii slobodi. Potomse spominjeda je govorio dr. JosefHerold, ali nema niti rijedi o tome Stoje rekao.O brojnim dogadajimai manifestacijamatih dana u Praguza sluZbeneje hrvatskenovine bila vaZnajedino >imposantnaizjava simpatdaizmedju Rusa i Poljaka<,brzojavvelikog knezaKonstantina,predsjednikaRuskecarskeakademije,te govorgeneralaKomarova izredenna kongresunovinarai reagiranjebelkog Fremdenblattapovodomtoga.ae U Katolitl@rn/istu i socijalistidkojSlobodinije bilo niti slovao svedanostima i novinarskomkongresuu Pragu.
Summan
,
The Croatianpressaboutcelebrations for the hundredtli anniversarvof the birth of Franti5ekPalackiand the Firstbongressof Slav Journalistsof Austria-Hungaryin Praguein L898
The author writes about celebrationsfor the hundredth anniversaryof the birth of the welllknown Czechpolitician and historicanFranti5ekPalacki,which wasorganizedin June 1898in Prague.The First Congressof SlavJournalistsof Austria-Hungarywas arlsoorganizedin the Czechcapitalon that occasion.Croatianrepresentatives attendedthe Palackicelebrationsand the congress,and the Croatian pressreported - in more or lessdetail, with sympathiesor critically - about the events.The article analyzesthe writing of Croatianpapers,especiallyof Obzor,Hruatsl
Narodnenovine,20-21.VI.1898.; 23.VI.1898.
JunB KnlSro
Dvije hrvatskepolitike: Frano Supilo i Josip Frank prema >>novomkursu.,1 Na temelju analize suvremenogastranaikog tiska, autor iznosi osnovne medusobne zamjerke supila i Franka, naposegledepolitike >novoga kursa<, kojoj je supito bio inicijator. Utoliko se tu ogledaju dva razliiita poimanja hrvatskepolitike na poietku stoljeta. Dok je supilu najved nepijatelj bio Bei, Frank se najviie bojao madarskog nacionalizma, na tim su temeljima gradili politiike programe. Autor potiie ponovno histoiografsko vrednovanjeFrankovih polititkih ideja. Zanimljivo je da su i Frank i Supilo pomalo zanemareniakteri u hrvatskoj historiografiji. Zanemarivani su bili zbog posve razliditih razloga, ali je korijen tom zanemarivanju uvijek bio ideoloiki. Tako i kad nisu bili presuiivani, njihova politidka uloga u novijoj hrvatskoj povijesti krivo je predstavljena.MoZda je ipak Supilo bio bolje sre6e,barem Sto se tide zanimanja za njega.Znakovito je, na primjer, da se odnedavno upozorava na zanemarivanjeSupilova doprinosa hrvatskoj politici, dok su takva upozorenja posve izostalau odnosu na Franka. Svrha ovoga kratkog rada nije nikakva rehabilitacija ni jednoga od ove dvojice znadajnihHrvata. IJostalom, rehabilitacija u ta dva sludajabila bi posve razlidita. Sasvim skromno, Zelio bih da i ovaj rad postane poticajem za svestranijebavljenje novijom hrvatskom povije5iu, koja vapije za novim istraZivadimai interpretima. Utoliko moj rad ne nudi iznosenjenovih, nepoznatih podataka i dinjenica; nudi samo drugadije ditanje vei poznatih (i interpretiranih) podataka. Usto, Zelio bih istaknuti velike razhke izmedu ta dva hrvatska politidara. Naposljetku,Lelim opravdati tezu da za hrvatske politidke neda6enisu krivi drugi: ni >medunarodnazajednica<,ni Srbi, ni itko drugi doli sami Hrvati, preciznije, hrvatski politidari.
l. Razliiitostkarakterai pristupa Potrebnoje inzistiratina razlikamau pristupimapolitidkojzbilji Frankai Supila, jer suslidnostimedunjimaminimalne.Supilovje politidkistil najboljei najkra6eizrazio Milutin Nehajev:>Taktika,kao rad, u politici (Supilu)je vaZnijaod programa.,.2 Tckst je prcradcnoprcdavanjckojc jc autor odrZaona Znanstvcnojtribini o dr. JosipuFranku,17. prosinca1994.godincu Zagrcbu. Milutin Nchajcv,Politidkcsilhuetc,Hrvatskiizdavaladki bibliografskizavod,Zagrcb,1945. (
237 cel
JURE KRISTO
MoZdabi se dalo jo5 preciznijeodrediti Supilovpristuppolitici kazav5ida je imao povjerenjeu politidkekombinatorike.Razneintrigatnei ma5toviteponeogranideno litidkekombinacijeopsjedalesu ga u tolikoj mjeri da im sepredavaone pitaju6ijesu li moZdaoslonjenena distufantaziju,dakle,bezupori5tau realnimpolitidkimodnosima.Frank,s drugestrane,bio je distipragmatidar. Kombinatorikai intrigazanimale su ga unutar realnih odnosasnaga.Politidkesudovedonosioje na temelju realne ocjeneodnosai izborompreciznoizra(unatedobiti. Dok je Supilobio novinar,humanistpo osobnimnagnu6ima, Frankje bio pravniki ekonomist,dakle,po pristupu svijetuprirodnjak.
2. Druineno-politiike pilike Hrvata na prijelomustoljeta Hrvatska je politika u 19. stoljeiu bila, moZdavi5e nego politika drugih europskih naroda, odredena odnosom snagaizmedu vanjskih i unutarnjih dimbenika. Pojednostavljeno redeno,hrvatski su se politidari mogli odredivati i opredjeljivatiiliza Bed ili za Pe5tu kao osnovne vanjske odrednice svoje politike. U bilo kojem opredjeljenju, vaZnakomponenta te politike bio je odnos prema jednom vaZnom unutarnjem politidkom dimbeniku, pravoslavnomstanovniStvu,koje se naposeu 19. stolje6u,pod snaZnim utjecajem pravoslavneCrkve i uz svestranu asistencijui Beda i Pe5te, sve vi5e posrbljavalo. Poznatoje kako su i Bed i Peita upotrebljavali monarhijske Srbe u otupljivanju oitrice hrvatskih politidkih zahtjeva o ujedinjavanju svih hrvatskih zemalja (Dalmacije,Bosne i Hercegovine,Istre i Meclimurja) s maticom Hrvatskom i Slavonijom. Takoder treba podsjetiti da su se na prijelomu stoljeia u hrvatskim zemljama pojavile neke nove politidke snage.Prvo, mladi nara5taj i dalje vrlo tankog sloja inteligencije, dosta njih povratnici iz Praga gdje su bili pod jakim ideolo5kim utjecajem Tomaia Masaryka, stavljao je sve u pitanje - ni5ta tradicionalno nije im bilo dobro. Napose je Katolidka crlwa stavljenau pitanje, a s njome i tradicionalno prava5ko politidko opredjeljenje. Tu ne treba previdjeti ulogu srpske propagande - putem srpske drLave i Srpske pravoslavnecrkve - koja je vje5to koristila takva raspoloZenjahrvatske mladeZi kako bi ih dalje poticala, slabeii tako opredjeljenost hrvatskog dru5tva za tradicionalne vrednote (ukljudujudi i politidke) i povjerenje hrvatskog dovjeka u moguinost svrhovite mirne transformacije Monarhije. Time je bio otvoren put za sva mogu6a eksperimentiranja pod firmom tral,enja nedega novoga. Drugo, slijedom rasprave o reviziji financijske nagodbe s Ugarskom i pudkih pobuna (1903), istomi5ljenici te nove generacije, napose u Dalmaciji, pod vodstvom Frana Supila, Ante Trumbi6a i Josipa Smodlake, podeli su razmi5ljati i o novoj politici, to jest, politici koja bi traLila prijatelja gdjegod se moZe na6i, te napose o privladenju hrvatskih Srba, tradicionalnih protivnika svih hrvatskih nastojanja,na kolosijek hrvatskih telnja.3 No, prista5estarijih shvadanjai starije hrvatske politike smatrali su da nije sve Sto je novo nuZno i bolje. Katolidko sve6enstvo- mahom aktivno u stranadkoj politici -
V. FranoSupilo,Politikau Hrvatskoj,Zagrcb,1911,.,131.
238
Duiie hrualske politike' Frano Supilo i Jo,sip Frank prema >novom kursu<
usprotivilo se anatemiziranju Katolidke crkve i poni5tavanju doprinosa katolicizma hwatskoj kulturi i nacionalnim probicima. Upravo je dobar dio tog katolidkog sveienstva pristajao i uz politidka opredjeljena koja su tada vei postala tradicija hrvatskog gradanstva, to jest, uz stardevi6ansku politiku zalaganja za ujedinjenje svih hrvatskihzemalia unutar Monarhije i za Sto stvarniju nezavisnosthrvatskog kraljevstavaod bilo kojeg sredi5tamoii. odekivano, nastao je sukob izmedu tih dvaju politidkih opredjeljenja. Na jednoj strani bili su zagovaratelji postupnog mijenjanja hrvatskih politidkih pozicija u monarhijskimokvirima. Na drugoj su strani bili oni koji su po svaku cijenu Zeljeli uvesti novostne samo u politiku nego i u cjelokupni duhovni hrvatski prostor. Kako ni unutar stardevidanskepolitidke tradicije nije bilo jedinstva, katolidko sveienstvo se najlak5eidentificiralo s njezinim radikalnijim krilom, te je optiralo zaFranka, koliko god im liberalizam Franka i njegovih laidkih sudrugovane bio po ukusu.
3. Korijeni dviju hrvatskihpolitika Tu treba traLitiuzroke ideoloSkih razlika i velikih politidkih trvenja na hrvatskom prostoru podetkom 20. stoljeda. Te su se razlike izraLavalekroz aktivnosti dviju politidkih grupacija i napose kroz sudeljavanjenjihovih predvodnika Franka i supila. Supilo, odito, nije volio Franka niti iSta Sto je mislio da je s njime vezano. Preko svoga Nouog lista tljekom 1904. godine kritizirao je medustranadkiodbor za financijsku samostalnostHrvatske prema Madarima, na pryom mjestu Franka. Nevoljko priznavaju6i Franku financijsku strucnost,Frankov rad je smatrao >izmeiarstvom i agentstvom,koje opaja narod opijumom patriotidnih tirada i fraza.<< za llnrat, Frankovo Hrvatsko pravo nanalo je Supila >frazerom<, a njegov list smatralo>glasilo(m)onog nesretnogadruZtva 'ungaro-Croata' koje se tovi sa 600.000 K subvencija iz magjarskoga imperialisma, magjarskoga sovinizma i neobuzdane magjarsketelnje za podpunim oslabljenjem kraljevine Hrvatske.ozdravljenje<.Za rijedki list su drZali da je >revolverskilist<,''koji je "prava sramota za hrvatsko druZtvo,.r'i koji si je dao >>zadalttraztvoriti stranku prava.nt Stovi5e,smatrali su da se NL svim silama upeo kako ne bi doslo do suglasjai sporazuma medu oporbom.o s obzirom da je Frank bio ostri kritidar madarske politike, naposeprema Hrvatskoj, za pravaseje bilo ne manje znakovito da je madarski Budapesti Hirlap hvalio Supila zbog toga Sto je navodno >otkrio dvolidnu politiku dra Franka.<' Supilo i drugi liberalni istomi5ljenici,kao Hinko Hinkovi6 i drugi, tvrdili su kroz NL kako postoji >ortakluk< Khuen-Tomasii-Frank s blagoslovom >furtimaia<, tj. 4 5 6 ? 8 '
Hrvatskopravo(HP), 1904,br. 2590(4. srpnja)(>Za ozdravljcnjcnaScga javnogZivora<). HP 1904,br.2594(8. srpnja). HP 1904,br.2592(6.srpnja). HP t904,br 2594(ti.srpnja). HP t 90+,l-tr.2596(11.rpnja). HP 1904,br.2599(14.srpnja),str.2.
239
JURE KRISTO >klerikalacaupravo najizrazitiji protivnik dualizma.< I ne samo da se verbalno izraL,avaoprotiv dualistidkogsustava,nego je >na5aou svakoj prigodi dokaI ze proti opravdanosti dualizma.nr Kako rasuditi dvije pozicije kod takvih medusobnih optuZaba?MoZda se moZemo sloZiti s ocjenom Nehajeva da je, pod dojmom dogadajau Ugarskoj, J. Frank odobravao politiku madarona u Hrvatskoj u razdoblju Toma5i6,Vaso Gjurgjevid, Imbro Josipovich. On je to navodno radio >vjeran svojoj devizi, da Hrvatska moZe samo onda dobiti, ako u mutnom ribe lovi, t. j. ako bude jezl(,acna vagi izmedu Beda i Pe5te,ne odludujuii se nikad absolutno ni desno ni lijevo, osim u pitanju dinastije.<12 Shodno svom znadaju,Supilo se nije slagaos taktikom dekanjahrvatske opozicije, nego je traZio rjeSenjehwatskoga politidkog dvora u ma5tovitim kombinatorikama; htio je politiku >novogakursa<.Njegova je ideja bila zadovoljiti dva najvedaoponenta pravidnim politidkim telnjama Hrvata - Madare i hrvatske Srbe, kako bi sworio efikasnu opoziciju Bedu koga je, u suglasjus drugim >slavenskimnovogakursa< bila je zapravo poni5tenje utjecaja Beda, Sto je moglo ukljudivati i ru5enje Monarhije. Za ostvarenje toga cilja bio je voljan politidki zadovoljiti tradicionalne protivnike hrvatskih politidkih interesa.Naoko, Supilova ideja ima svojstvamodernosti; upravo je to srZ >realne< politike: okrenuti se oko sebe, sklapati neodekivanaprijateljstva i iritirati provjerene saveznike.Uistinu, tako je i sam Supilo opravdavao svoju politidku zamisao.Madare se moralo zadovoljiti, ako ih se hoie drLati za saveznike protiv Beda: >Najopasniji protivnik naSeganaroda jest Drang nach Osten i sistem koji mu sluZi. TraZili zato sporazuma, sa svima, kojima istapogtbeljpijeti..l3 Sa Srbima treba po6i jo5 dalje: treba usvojiti i promicati ideologiju jednog naroda i bratstva: >>Hnati i Srbi satinjavaju posvuda jedan jedini narod sa dva ravnopravnanarodna imena.rr'oTo je ta formulacija koju je Mato5 nazvao kvadratura kruga. Supilova zamisaobila bi opravdiva da nije bilo ve6 tada jasno, a danasje bjelodano, da je upravo to bio politidki cilj Srba i Srbije. Gonjeni svetosavskom misijom pro5irenja srpstva,Srbima je na putu nazapad stajalaMonarhija, te su upregli sve snage,IraL,eCipogodne saveznike,kako bi je sru5ili. Tako su se hrvatske zemlje naile sklije5teneizmedu predmnijevanogDrangnach Osteni stvarnog srpskog pohoda naZapad. Dakako, i vodenjehwatske politike u takvoj situacijibilo je oteZano.
Grof Kdroly Khucn-H6dcrvdry (1849-1918)bio jc madarski vclcposjednik, a u Hrvatskoj je zapamden po dvadesetogodi(njcm banovanju, kojc jc bilo obiljcZcno rcprcsijom i vodcnjcm hrvatskc politike s pozicija madarskih intcrcsa. Nikola Tomalii do5ao jc na poloZaj bana Hrvatskc 5. vcljaic 1910. na kojcm sc poloZaju nijc dugo odrZao. Zapamicn jc po tomc Sto jc prclao na pravoslavljc kako bi sc mogao rastati od suprugc. l1 12
HP 1905, br. 2878 (19. lipnja). M. Nchajcv, Silhuctc, 50. F. Supilo, Politika u Hrvatskoj, 132, naglalavanje u originalu.
t4
Isto
240
Dvi.je hntnt,ske politike
Joi se manje Franku svidao >novi kurs( sadrZajno.Tvrdio je clanovi kurs traZi od Hrvata da >abdiciramo od svoje teZnje i rada za,sloboclorni sjcdinjenjcm hrvatskih zemaljah.<(l zato je Frank pobrao burno oclobravanjc). Frank je odgovorio i na standarne prigovorc. Na bojazan, posebno dalmatinskih
Istidem te rijedi, koje za nas danasimaju karaktcr ispunjcna prorodanstva. Prava5isu znali odgovoriti i na drugc prigovore svojim politidkim pristupima. Na lzgovor naprednjaka da bi se ukljudili u koaliciju sa svima,osim s frankovcima i >furtima5imane priznavaju Srbah<, IJp odgovara: >>Nama je mio i drag svaki pravoslavniZitelj kraljevine Flrvatsk<1, koji hoie racliLi'zttslobocluove svoje domovine; protivni smo pako svakomuonomu, kclji ra<1iproti sloboclina5oj i koji se bori proti naravnim i opravdanim na5im tcZnjam.<1"
15 16 17
HP 1905,ttr.2884 (27 lipnja), mojc nagla5avanjc >Mistcriozna koalicija<, HP 1905,br.2867 (5. lipnja) HP 1905,br. 2titt5 (2t1.lipnja).
JURE KRISTo
Ni drugi stup politike >novogakursa<- odnospremaMadarimanije ostaoneprodrman prava5komlogikom suosjeianjas pukom. Suprotnoustaljenimprigovorima, Frank i njegovi >distiDa je u Hrvata bilo vi5esmislaza poviesti dubljegrazumievanja vlastitesvojepoviesti,oni bi lako pogodili,da je rezolucionaikapolitika iz temeljakriva.n2" Neovisnood togaje li seSupilodao unajmitiod Srbaili nije,povijesnoje potvrdeno da je posluZionjihoviminteresima.ViSeje negoodito,na Stoje jo5 Pilar ukazao, da su se novokursa5iodrekli Bosne,ne samozbog taktidkogmanevrapridobijanja srpskenaklonosti,negozbogbezuvjetnog i nijemogprihvaianjapolitidkelogikeSrba i Srbije. No, ukolikouzmemoSupilakao predmetpovijesneanalize,moZdata pojedinadna pogre5naprosudbai nije najveiatragidnostSupilapolitidara.Najve6ije Supilovfijasko zapravou falidnostinjegovapolitidkogarazmi5ljanja.Jer, dok je kao nitko prije njegaprozreou politidku pa i karakternubit (hrvatskih)Srba,u dono5enjupolitidkih zakljudakapotpunoje zanemarivao to zrenje.Izvrsnaanalitidkaprosudbazavr5avala je u nerealnojsintezi. Svratimopozornostna oveSupiloverijedi: Ako se postavina stanovi5te, da su Srbi i Hrvati dva posebnanaroda,ili makar jedanjedinii jedinstveninarodsa samodvaposebnaplemenskaindivi.dualiteta,ane je dvanarodnaimena,onda matematidkisigurnoi neizbjeZivo, da se,u poloZaju,u kome se nalaze,moraju rantiti ovakoveutakmice,borbe i licitacije (misli se na llt
>Jo5o diplomatskojakcijinovogakurza<,HP 1905,br.2889(4. srpnja).
l9
pitanjc,preveoFcdor Pucck,Hrvatskademokratska V. L.V. Sucdland,JuZnoslavcnsko stranka,VaraLdin.1990..287. Isto,352.
Frunk premu >novom kursu<
frankovadkereakcije na srpske provokacije o medusobnom istrebljenju). Moraju zato, jer, posto su i jedni i drugi lilo, a opet nisu, ili neie da budu isto, to silom okolnosti jedan drugome eo ipso postaje najneposrednijim, najopasnijim neprijateljem. Jer ni Nijemci ni Madari ni Taliiani ne mogu tako lako i brzo oteti Hrvatu njegovu Flrvatsku narodnost, kao Srbi, i obratno, nitko ne 6e to isto Srbima moii udiniti kao Hrvati. Treba se zamisliti u ovaj ludi, a toli strahoviti problem, u kome se nalazimo u etnidkim zakonima, kao jedna njihova iznimka, pak 6e se onda na stvaridrukdijegledati.'' Iako tekst ne treba posebnogakomentara, vrijedno je uoditi njegove glavne poruke' Dok je Supilo ispravno predvidao da 6e se Hrvati i Srbi u IIrvatskoi nuZno iukobiti ukoliko su dva posebna naroda, on je bio sprcman odmah Zrtvovati hruatski narodni identitet kako bi ta dva naroda postala,icdan ijcclinstven<;dak prihvaia da su izuzerakod pravila koje inade vlada u >ctnidkim zakonima<. Nevjerojatno je da Supilo nije zakljudio, kao Frank, da Srbi u Flwatskoj na mogu traLiLida su narod; u
naprama izraelitskoj u tim dispozicijama krc6e.,, zadudo, Supilo ne isditava takvu >urodenu aversijunovogakursa<,politika Rijedke rezolucije, politika oslanjanja na srbe pobijedila u hrvatskom narodu. Treba ipak imati na umu da jc bilo dosta jake oporbe takvoj politici. Stardeviianci (organ >Hrvatska<) (Frank je tada joi bio s Milom Stardeviiem) Zestoko su se okomili na Rezoluciju.22 StoviSei u samoj Koaliciji postojale su podvojcnosti izmedu pravasai >pravih koalicionasa<(naprednjaci i dlanovi Srpske samostalnestranke). Supilo je, medutim, bio 21 22
Frano Supilo, Politika u llrvatskoj, 123-124. Zanimljiv jc komcntar Nchajcva: >da nijc bilo lidnosti dra Franka, proti kojoj su Tu5kan, Harambalii, Zagotac, Lukinii, Banjavdi6i t. d. imali zajcdnidku avcrziju, rczoluciona5kapolitika bila bi sc razvijala drugadijc, jcr su mnogi pravali vci kod prvih ncugodnih afcra s Madarima stali glc
243 --/l
JURE KRISTO bolji taktidar i, naZalost,nadmudrio sve njih. A potom je S. Pribi6evii nadmudrio Supila i odveo Hrvate tamo kamo nisu htjeli i6i. Ili ipak jesu? Naime, nakon pomnijeg ispitivanja dviju hrvatskih politika, Supilove i Frankove, i bez izno5enja okolnosti koje su vodile do 1918. godine, osobno mi se nameie nekoliko zakljudaka,a ujedno i predmeta za razmi5ljanje: 1. Pojedinci, grupe i velike skupine u datom momentu, napose u trenutku malodu5ja, prestaju vjerovati u ustaljene i priznate vrijednosti, kao vrijednost nacionalne samostojnostii suvereniteta. 2. U takvu ozradjt pojedinci i grupe laki su plijen nenarodnim i protunarodnim ideologijama i stremljenjima. Dobro izradena ideologija u rukama vrsnih njezinih propovjednika moZe bitizarazna i efikasna. 3. S druge strane, pristaSei promicatelji >starih< ideologija i vrednosnih sustava destopostaju neosjetljivi na novost i nesposobniprilagoditi ustaljenevrijednosti >novim< zahtjevima. Rezultat je vrlo destoda ih se gurne u zapeCak. 4. Ideologije i vrednosni sustavi desto dolaze izvana. Nisu, medutim, strane ideologije, pokreti i dru5tva bili glavni krivci hrvatskih neuspjeha i proma5aja; sami su Hrvati bili spremni kupci i jo5 spremniji promicatelji svih moguiih ideologija neautohtonog porijekla. Dosljedno, Hrvati mogu kriviti sami sebe, anetraLitikrivce drugdje. MoZda se posreiilo Hrvatima da su konadno naudrli povijesnu lekciju da je umjesto ideologiziranja mnogo unosnije poduzetni5tvoi hladna politidka mudrost. 5. MoZda nije na odmet podvu6i vaZnostvlastita suvereniteta te upozoriti na pogubnost postupaka, koji se desto samo zbog hirovitosti i zadovoljenja svojih osobnih ambicija ili interesa svoje male stranadkegrupacije poigravaju sudbinom naroda. Uvjeren sam da Josip Frank nije bio takav. Stogaon zasluZujemnogo vele priznanje nego Sto mu je dala hrvatska historiografija.
Summary
Two Croatianpolicies:the attitudesof FranoSupilo and Josip Frank to the >>new course(< Analyzinghow party paperswrote at the time, the authorshowsthe basicdisputes betweenSupiloand Frank,especially concerningthe >newcourse
244
Zmtxo MRrrrBvrc
Na temeljuliteraturei dostupnihizvora,prvenstvenosuvremenogtisl
Poslijesmrti ostarjelogcarai kralja FranjeJosipaI. (21.studenoga1916.)juZnoslavenskipolitidari u Austro-UgarskojMonarhiji podelisu se svevi5eusmjeravati premazahtjevuza Stoveiom, odnosnopo moguinostipotpunomsamostalno5iu njihovih tada administrativno-politidki razjedinjenihzemalja.Zahtjevsu temeljili na >narodnomnadeluhrvatskomdrZavnompravu<.Ovasu dvaprincipabila izriditoistaknutau >Svibanjskoj deklaraciji<(SD) Jugoslavenskog kluba,rproditanoj30. svibnja1977.u Carevinskom vijeiu u Bedu.TekstDeklaracijeglasi: >Potpisaninarodnizastupniciu'Jugoslavenskom klubu'udruZeni,izjavljuju,da na temeljunarodnoganadelai hwatskogadrZavnoga pravazahtijevajuujedinjenjesvih zemaljau monarhiji,u kojima ZiveSlovenci,Hrvati i Srbi, u jedno samostalno, od svakogagospodstva tudih narodaslobodnoi na demokratskojpodloziosnovanodrZavnotijelo, podiezlom Habsbursko-lorenske dinastije,te 6esesasvomsnagomzauzetiza ostvarenjeovogazahtjevasvogajednogte istognaroda.1...1 U Becu,30.maja 1917."2 Deklaracijuje potpisao31narodnizastupnikod kojih suneki bili hrvatskii slovenski katolidkisve6enici(vjekoslavSpindii,Ivo Prodan,Juraj Biankini;Anton KoroSec,JanezEvandelistaKrek).
Jugoslavcnski (ili JuZnoslavcnski) klub jc formiran u bcdkomCarcvinskomvijclt29. svibnja1917. godinc.U njcmusu sc nalzuilisvi hrvatski,slovcnskii srpskizastupniciiz austrijskog tJijclaMonarhijc (tj. iz Slovcnijc,Istrc i Dalmacijc).JosipHorvat,PolitidkapovijcstHrvatskc,Drugi riio,AugustCcsarcc, Zagrcb1989., 17.) Nav. prcma: Fcrdo Culinovi6,Dokumcntio Jugoslaviji. Historijatod osnutkazajednidkcdrZavedo danas,Skolskaknjiga,Zagrcb1968.,44.
245
ZLA.TKO MATUEVIC
U nekada5njojse jugoslavenskojhistoriografiji i publicistici (poglavito slovenskoj, hrvatskoj i srpsko/srbijanskoj)o SD davalo razll(ite, desto opredne ocjene. Ipak, sve se one mogu svesti na dva prevladavaju6ami5ljenja. Jedno je mi5ljenje prikazivalo SD kao djelo bedkog dvora, i tvrdilo da predstavljaodraz trijalistidke koncepcije rjeSenjajuZnoslavenskogpitanja unutar Monarhije, pa je prema tome izraz politidkog oportunizma. Drugo je, pak, zastupalo stajali5teda je ona bila stvar nuZne politidke taktike u tadaSnjimratnim uvjetima, ali da je posluZilakao oruZje koje je omoguiilo promicanje ideje i samu akciju stvaranja zajednidke drLavejuZnoslavenskihnaroda (bez Bugara), im an okvira Monarhij e.'' Znataj SD nije bio sadrZansamo u njenom tekstu i kori5tenim formulacijama, nego i u pokretu, koji se, oslonjen na nju, razvio slijede6ihmjeseci. Ovaj, tzv. >deklaracijski pokret< daleko je prerastao podetne zamisli autora i potpisnika Deklaracije. U >deklaracijskom pokretu< su sudjelovalerazne politidke stranke i skupine koje su, razumljivo, desto zatzimale suprotstavljenepoglede o aktualnim drZavno-politidkim i nacionalnim pitanjima. U Hrryatskojse, u drZavnom Saboru,za SD prva izjasnila Stardeviievastranka prava (5. lipnja 1917.).4Ovo je bilo veoma valno, jer se radilo o sredi5njoj hrvatskoj politidkoj stranci. Stjepan Radii je zauzeo posebno, sasvim osebujno stajali5teprema SD - ustvrdio je, naime, da je njen program sadrZanu programu njegove Hrvatske pudke seljadkestranke.s Od posebnog je znahjabilo drZanje tada vladajudeI Irvatsko-srpskekoalicije, dije se vodstvo nije htjelo izjasniti u prilog Deklaraciji. (14. sijednja1918.) Srpska narodna radikalna stranka iz Hrvatske, u svojoj "Izjavi< i omega celoga ovog pitanja<." ogradila se od SD, ne smatrajuii da je "alfa Cista ili >frankovadkaZvona Rijcka,Rijeka1995.,214. Dr. RudolfEckcrt,HKD Sv.Cirilai Mctoda(Sv.Jcronima), povijcsti Katolidkccrkvc.Katolidkijc pokrct nastaou Njcmadkoj PojavaHKP nijc osamljcnsludaju krajcmprvcpolovincXIX stoljcia Njcgovajc osnovnazadaiabila obranitiKatolidkucrkw od progo-
-T
Odjeci Svilturtjske tlekluraci.je.lugosluvenskogklubu...
kom sastankuodrzanom 1. i 2. srpnja 1917.godinc.Inicijativu jezaprlhvalanje sD dao zagrebadkinasdbiskupAntun Bauer (18-56.-1937.)." sastankuje prisustvovaoi biskupAntun Mahnii,"'takoder dlan Seniorata,koji je svojim autoritetom podrZao prihvaianje SD. ovai je Mahniiev angaZmanjasno otkrio da je on, u tim odluduju6im trenucima,bio pod presudnimutjecajemJ. Ev. Kreka (1865.-19i7.),politidarai jedne od sredi5njihlidnosti Slovenskogakatolidkog pokreta, 1e Perra Rogulje (1888.-1920.), novinara, politidara i jednog od voda FIKP i IIKS. Za obojicu je bilo karakteristidno da su i u drZavno-pravnomi u nacionalnom poglcdu bili jugoslavenskiorijentirani. Prihva6anjeSD od strane HKS u praksi je dovelo do njegova pomirljivog drlanja prema >libcralnim politidkim strujama< u hrvatskom dru5tvu,odnosno nastojanja da se oblikuje zajednidki nastup u >narodno-politidkim pitanjima<, Sto ranije niie bio sludaj,te pristajanja uz >iirilo-mctodsku icieju<-vjersko priblizavanje pravoslavnom pucanstvu,prvenstveno Srbima. Ovime su bili stvoreni uvjcti za politidki angaLman Seniorata,ali, treba naglasiti,ne na strurnadkojosnovi. U svojoj agitaciji za SD dlanovi Jugoslavcnskogkluba su posebnu pozomost posve6ivaliBosni i I-Iercegovini.Naime, drZali su da >dcklaracijski pokret< upravo tu polaLesvoj ispit zrclosti.r' Za A. KoroSca\1821.-1940.),dugogodi5njegpredsjednika Slovenskeliudske str:rnke i kasnijcg predsjcdnika Narodnog vijeia Slovenaca,Hrvata i Srba, Bosna je bila >kljud za rjesenjc ditavog kompleksajuZnoslavenskogproblema<.'' Senior P. Rogulja je, pak, tvrdio da jc >Bosnatodka,gdjc so mora stvoriti ili uniStitinaSenarodnojcdinstvo.,.Ir. sarajevski katolidki >I-IrvatskiDnevnik< pisao jc po<)clkornsrpnja 1917.da vrhbosanskinaclbiskupJosip Stadler(1843.-1918.), u imc Ihvata-katolika,prihva6asD.ra
na drZavnc vlasti i napaclajalibcralnog tiskir Iz Njcnrirdkcsc I(l) iirio u Austriju, Slovadku,Slovcniju i, n a r a v n o ,I l r v a t s k u . ( K a t o l i d k c s u p o k r c t o i m a l i i c l r u g ic u r o p s k i n a r t ; r l i . )I a k o j c s v i m t i m p o k r c t i m a bila zajcdnidka obrana prava Katolidkc crkvc i iircnjc kriianskog svjctonizora na sva podrudjajavnog Zivota,oni nisu imali jctlinstvcnu organizacijskulbrnru, tj. svakijc ocl njih razvijao onc ustrojbcnc oblikc koji su najboljc oclgovaralisrcdinama u kojinra su cljclovali.Ncpostojanjcjodinstvcnih organizacijskih formi valja pripisati i dinjcnici, da su katolidki pokrcti nastirjali>odozclo<,tj. ocl vjcrnika samih, a nisu bili poticani ocl crkvcnc hijcrarhijc, tj Naravno, tu nijc znadilo cla sc svc6cnici nisu "odozgon. angaZirali u organizacijama KP. Pokrctad jc IIKP bio kriki biskup Antun Mahnii. Podctak rada nzr organiziranju HKP zapodinjc izlzricnjcm dasopisa>llrvatska StraZa< (1903.) Prcsudni jc clogadaj u povijcsti FIKP bio osnutak HKS i njcgovo prcuzimanjo vodcic ulogc u ovoj organizaciji (vidi bilj. 7.). O p i i r n i j c o i s h o c l i i t i m ai n a s t a n k uF I K P v i d i : j . K r i i t o , n d j . t) l(l
KrcSimir Pc6njak, Spor s gosp. Galovi6cm, Scnijorski Vjcsnik, /daljc: SV/, (Zagrcb), 111917.,br. 1,8. A Mahnii sc rodio 11150. u sclu Kobdilju u Slovcniji, a umro u Zagrchtt 1920.godinc. Dnc 22 studcn o g a l 1 3 9 6C a r g a j c i m c n o v a o b i s k u p o m n a K r k u . P o i c t k o m t r a v n j a l g l g . t a l i j a n s k c s u g a v o j n c v l a s t i na prijcvaru odvclc u Italiju i intcrniralc u kapucinskom samostanukoil Frascattija,odatlc sc podctkom vcljadc 1920 vratio u domovinu. (Vidi bilj. 7. i lt.). Antun Bozarrii, Biskup Mahni6 pastir ijavni cljclatnik ullrvz:ttr, Arurleclu Crouticu Christiurur,Bibliotcka ccntra za koncilska istraZivanja,tlokumcntaciju i inforrnacijc >Kriianska saclainjost<,sv.26, Zagrcb-Krk 1991.,14-16;Zlatko Matijcvii, Katolidka crkva u llrvatskoj i stvaranjcjugoslavcnskcdrZavc 1918-1921 goclinc, Povijcsni prilozi, lZtgrct't|,511886,34-37 ) Janko Plctcrski, Prvo oprcdcljcnjc Slovcnacaza Jugoslaviju,Nolit, Bcograd 19'76,190. B. Badrov, Odjck svibanjskcdcklaracijc u Bosni, Franjcvadki Vijcsnik, (Sarajcvo), 3511928.,br.12,360. R. Pctri6, (P. Rogulja), + Nadhiskup Stadlcr, Narodnu l,olitika, /claljc:NP/, (Zagrct'),11191t1.,br.24,3. Dragoljub R. Zivojinovii -Dcjan V. Ludi6, Varvarstvo u imc Hristovo.Priklzi za Magnum crimcn, B c o g r a d 1 9 U 8 ,1 6 6
141
ZLATKO MATUEVIC Ove i slidne izjave u prilog SD bile su znak da je politidki Zivot u BiH ponovno oZivio, nakon Stoje na podetku rata gotovo u potpunosti zamro. Predsjednikje Jugoslavenskogkluba, A. Koro5ec, doputovao 31. kolovoza t977.u Sarajevo.'' Njegov je zadatak bio da ispita miSljenjavodeiih politidkih pojedinaca i krugova u Bosni i Hercegovini. Medu ostalima, Koro5ec je razgovaraos mostarskim biskupom fra Alojzijem Mi5i6em_,pravoslavnim metropolitom Evgenijem Leticom, reis-ul-ulemom DZemaludinom iau5evi6em i nadbiskupom Stadlerom.'r'Ono Stoie Koro5ca najvi5ezanimalo bilo je mi5lj_enje nadbiskupa Stadlera i drZanjenjegove poprema litidke skupine SD. Ivo Pilar" obrazloZio je stajali5teStadlerovih politidkih istomi5ljenika.Istaknuo je da ta skupina zastupaujedinjenje svih hrvatskih povijesnih zemalja (Trojedna Kraljevina Hrvatska, Dalmacija i Slavonija, Bosna i Hercegovina, te Istra). Prema njihovu shvaianju to ujedinjenje, u kome Slovenija nije bila predvidena, ne bi bilo provedeno unutar lJgarske, nego u nekoj vrsti >condominiuma< Austrije i Ugarske. Sam je Stadler naglasio da on i njegovi sumi5ljenici vi5e ne mogu odstupiti od svojih stajali5taiznesenihu >Promemoriji< koju su Josip Vanca5 (1859.1932.)iL Pilar preclalicaru Karlu u kolovozu 1917.godine.18Drugim rijedima, od ove se bosanskepolitidke skupine nije mogla odekivati podr5ka programu SD. Neuspjeh u razgovorima sa Stadlerovom skupinom, Koro5ec je nadoknadio uspjehom kod bosansko-hercegovadkihfranjevaca,koji su javno i bezrezewno podrZali SD.'e No, prije nego Sto su se bosansko-hercegovadki franjevci javno opredijelili za SD, (16. studenoga 1918.), doSlo je do objavljivanja Stadlerove deklaracije ili "Izjave" koja je svojim sadrZajembila otvoreno uperena protiv Deklaracije Jugoslavenskog kluba. Prema svemu sudeii, tada5njemje >zemaljskompoglavarubezSlovenacai Srba i za jaku habsburiku monarhiju, najbolji Stit Hrvata<."' ,rlzjavarHrvatskom Dnevniku< onome istome koji je joS u srpnju pisao u prilog SD." Neposredna posljedica objavljivanja >IzjaveI-hvatskogDnevnika<, svjetovni katolidki sve6eniciAmbrozije Benkovii i Ilija Gavrii, napustili uredni5tvo lista, jer njegova koncepcija nije bila u skladu s njihovim politidkim nazorima.'''Naime, oba su ova sve6e-
'' B. Badrov,n.dj.,360. tt' Iziavadra Koroicau Sarajcw,HrvatskaObrana,(Osijck),1611917 ,br.209,1. 17 O Zivotui rtjclovanjuI. Pilaravidi: MladcnSvab,ZivotopisIvc Pilara;Izbor iz litcraturco Ivi Pilaru; PopisradovaIvc Pilarau: I. Pilar,Politidkizcmljopishrvatskihzcmalja.Gcopolitidkastudija,/prctisaki,Consilium, ZagrcbI 995,39-50. l8 Luka Dakovi6,PoloZajBosnci Hcrcegovincu austrougarskim rjclcnjajugoslavcnskog konccpcijama pitanja 1914-1918. Un ivcrzal,T vl a 1,981 ., 1'77. B. Badrov,n.dj.,361-362.) ViSco samoj>Promcmoriji< vidi u: L. Dakovii, n.dj.,156.159; le lziavcbosansko-hcrccgovadkih franjcvaca vicliu: FcrdoSiiii, Dtrkumcntio postankuKraljevincSrba, Hrvat:ri Slovcnaca1914- 1919.,Zagrcb 1920.,107-10lJ. 20 Vidi: ErncstBaucr,Dcr lctztcPaladindcsRcichcs.Ccncralobcrst StcfanFrcihcrrSarkotiivon l,ov6cn,VcrlagStyria,Grzz-Wicn-Kocln19tl[i. 21 Marijo Matuli6,PostanakJugoslavijc., ScljadkiKalcndar,/daljc:SK/,(Zagrcb),za gotl.1928.,44-45. 22 T"krt ,,lzjavc,,vidiu: F. SiSie, n.rtj.,103-104. 23 B. Bu,l.uv,n.
248
O dj eci Svi b un.iske dekl ar ac i i e .lugoslavenskog kluba...
nika bili dlanovi HKS i kao takvi prista5e SD. (Najvjerojatnije upravo u njima treba traZitiautore dlanakakoji su podetkom srpnja 7917. podrLavaliSD.)Novo uredni5tvo >HrvatskogDnevnika< (Pilar, Pavidii i dr.) usmjerilo je pisanje lista protiv onih koji su podrZavaliDeklaraciju Jugoslavenskogkluba.2a Bosansko-hercegovadkiSrbi su zatzeli >rezervirano drLanje prema Deklaracijin.2s DrZanje hrvatskih i bosansko-hercegovadkihSrba prema SD bilo je >politidki realistidno<,naime, oni su >smi5ljalirje5enjakoja ie biti u srpskom interesu<, a ne u interesu drugih juZnoslavenskihnaroda, prvenstveno Hrvata.26Nekoliko dana nakon objavljivanja Stadlerove ,Izjave< na nju su reagirale zagrebatke rNovinen.2TNaravno, reakcijaje bila negativna.'"Ra5dlaniv5i ju je u potpunostiodba"lzjavu" ilankopisac cio." Ipak, ograda je udinjena glede Stadlerove osobe - ,evrsto vjerujemo u patriotidne intenclje 1...1nadbiskupa vrhbosanskoga,a ne vjerujemo inspiratorima i autorimaizjave, koji bi se rado sakriti zaledavisokoga crkvenogadostojanstvenikao.30 Otprilike u isto vrijeme kada je A. Koro5ec boravio u Sarajevu,I. Ev. Krek je do6aot Zagreb. Glavni je hrvatski grad ovom zgodom bio samo prolazna postaja na njegovuputu za Dalmaciju. Takoder je bilo planirano i putovanje u Bosnu, te u neke druge hrvatske krajeve, ali to se nije ostvarilo zbog Krekove iznenadne smrti.rl U zagrebadkomfranjevadkom samostanuodrZanje sastanak,na kome je uz Kreka bilo prisutno dvadesetaknjegovih po5tovatelja,sljedbenika i uienika.r2 Krek je pred sluSateljstvomdokazivao da ie >centralnevlasti< (Austro-Ugarska Monarhija i Njemadka) izgubiti rat i da je to samo pitanje vremena. Nadalje je naglasio da ie Italija biti najveii neprijatelj kako Slovencimatako i Hrvatima i Srbima.r3Krek se u predavanju posebno zadri.ao na SD, kojoj je i sam bio potpisnik.3aGovore6i o politici hrvatskih stranaka (Hwatsko-srpskoj koaliciji, prava5ima - >frankovcima<, stardevi6anskim prava5ima),zaloLio se za politidku opciju koja ie se terneljiti na >kr56anskimnadelimau." Prema sjeianjima sudionika ovog sastanka,odnosno Krekova predavanja,on se sasvim otvoreno izjavio za >jugoslavenskudrZavu<< intan okvira Austro-Ugarske
24 Isto 25 Isto,365. 26 J. KriSto, n.dj., 35ti. 27 Zagrcba(ki dncvnik >Novinc<, koji su u svojim rukama tlrZali Scniori, sljcdnik jc dncvnika oRijcdke Novinc<, koji jc bio pokrcnut konccm 1912.,a prcstao izlaziri1914.godinc. Svrlctkom 1918. "Novinc. su promijcnilc imc u >Narodna Politika" (list s razliiitim ritmom izlaZcnja) Nakon uvodcnja diktaturc krafja Alcksandra (1929.) list mijcnja imc u >Hrvatska StraZa<,tc izl'azikao dncvnik. (Pod istim imenom 30-tih god izlaai sadrZajno isti tjednik.) Ovo jc novo imc lista trcbalo sugcrirati kontinuitct s Mahnidcvim istoimcnim dasopisom(1903.-19ltl.).Cod 1941.dncvnik jc kratkotrajno izlazio pod imcnom >Hrvatski Glas< 28 rrlf ava rr.,Novinc, (Zagr cb), 4I 1917., br. 26ti, 1. 2e Noua izjava o rjcicnju naicga narodnoga problcma, Novinc, br.267.,1. 30 rlzjavau., Novinc, 411917.,hr. 268, l. 31 Josip Andri6, Sjc6anjena go
249
ZLATKO MATUEVIC
Monarhije: >Nema vi5e nijednog pametnog dovjeka,pa ni u bedkom carskom dvoru, tko bi mogao pomisliti, da bi jugoslavenskadrLavamogla biti bez Srbijc i Crne Gore. /.../ Jugoslavija6e biti sastavljenaod svih krajeva, u kojima stanuju Slovenci,Hrvati i Srbi, osim Sto nam moZda oduzmu, ne daj BoZe,Talijani!r,.'" Krek se u krugu svojih istomi5ljenika upu5tao i u predvidanje budu6eguredenja zaiednidkedrLave svih SIovenaca, Hrvata i Srba.Prema tvrdnji P. Rogulje, Krek je drZaoda sc prilikom stvaranja jugoslavenskedrLave >troimeni narod< irna rukovoditi s tri osnovna nadcla: >Jedan narod,jedan vladar,jedna drlava od Beljaka do Scllunai mnogo, mnogo slobode,..r7 U veljadi 191U.katolidko je sveicnstvo grada Zagreba prihvatilo SD. (Izjava sveienstva u prilog Deklaraciji nisu se bitncl razlikovalejedna od druge, ve6 su manje-vi5e Sablonskiponavljale iste formulacijc odobravanja.)3*Medu potpisanim sveienicima nalazili su se i oni koji su bili dlanovi IIKS. Zamah >deklaracijskog pokreta< bio je takav da je vc6 u prvim danima oZujka 1918.bilo potrebno odrZati u Zagrebu sastanakpolitidara iz svih juZnoslavenskihzemalja koje su se nalazile u sklopu Monarhije. Porcclbrojnih politidara (wjetovnjaka i sve6enika),raznih politidkih uvjercnja, na sastankuje, najvjerojatnije kao izaslanik Seniorata,bio nazodani Janko Simrak (1883.-1946.), grkokatolidkisve6enik,novinar, sveudili5niprofesor i politi6ar,te kasnijikriZevadkibiskup. Zagrebadkije sastanakokondan sasvimkratkom rczolucijom u kojoj se kaZeda su >hltttsko-srpsko-slovenskipcllitidari<< iz svih juZnoslavcnskihzcmalia Monarhije >sloZniu tomc, da ie nuZna koncentracijzrsvih stranzrkai grupa, koje, stojeii na stanovi5tu narodnogajcdinstva, te oslanjaiuii se o nadclo narcldnogasamoodredenja, traZe svoju naroclnu nczavisnosti na dcmokralskim tcmeljima urcdcnu drZavu Slovenaca, Ifrvata i Srbau.3'' Zagreba(ka je rczolucija znadila da dotada5nja, razll(iLo tumadcnjc SD od strane politidkih stranaka i skupina, konadno prcpu5ta mjosto suglasnostiu njenirn bitnim, ali nc i svim nadelima.o" Naime, valja primijetiti da je formulacijao >hrvatskomdrZavnom pravu< izostavljena,Sto nije bio sludaiu tekstu SD. elanovi su I{KS bili zadovoljni ovakvim razvojem cJogadaja u odnosu na SD, jer su oni prije od drugih crkvenih struktura, ali i ne sarnonjih, napustili klauzulu Deklaracije o ostanku hrvatskih zemaliau sastavuMonarhijc.ar Ubrzo nakon dono5enja ove >Zagrebadkerezcllucijc
250
"r O d i eci Svi b un.jske tle kl ur u cij e .lugosI av enskog kluba..
SD i na njima temeljenoj politidkoj akciji. U svezi s poliridkim nastojanjima HKS zakljudenoje da se on neie pretvoriti u politidku stranku ili identificirati s nekom postoje6ompolitidkom skupinom, vei da ie preko nekih svojih dlanovanastojati djelatno utjecati na aktualna potiticka zbivanja.a'Reatizacijaove odluke najbolje se vidjela prilikom angaiziranjapojedinih seniora oko stvaranja Narodnog vijeia SHS i njihova sudjelovanjau njegovu radu (osobito su se istakli J. Simrak i p. Rogulja). U hrvatskim je zemljama >deklaracijskipokret< dosegaovrhunac gotovo todno na prvu godi5njicu objavljivanja SD. Naime, u svibnju 1918.biskup je Mahnid zapodeo objavljivati seriju dlanakau >Novinama" (od br. 104.do 109.),a u svrhu obrane SD i promicanja njenih ideja. Clanci su nosili slijcdc6e naslove:>Jugoslavenstvoi katolicizam<;>LiberaIizam, dualizam i centralizam - evo naiih grobara!<; >Zvanje hrvatskoga naroda< i >Politika hrvatskih katolika<. Prvi je dlanak iz ove serije Mahniievih napisa u >Novinama<,a u kojem je pobijao prigovor da SD predstavlja atentat na katolidanstvou korist >srpskogpravoslavlja<, bio u cijelosti zaplijenjen.ooodluku o pljenidbi dlanka treba dovesti u vezu s rjesenjem austrijskoga Ministarstva unutarnjih poslova, od 12. svibnja 1918., o zabrani svakeagitacije za SD.asovoj zaplijeni, te neprestanom cenzorskomkljastrenju Mahni6evih dlanaka nastojalo se doskoditi tako, Sto su ih zagrebadkibogoslovi Sapirografirali i na taj naiin Sirili.a'' Prigovor koji su protivnici SD formulirali u tri todke, t. j. da se oni koji stoje na ,programu hrvatsko-slovensko-srpskogujedinjenja u jcclnu drZavnu skupinu, /dine/ krivima trostrukog atentata: na katoli5tvo, izdaiudi katolidku stvar srpskom pravoslavlju; na hrvatstvo, stupajuii u drZavnuzajednicu sa srpstvom;na Austriju, iduij' za politidkim_ciljevima, koji ugroZavaiuopstanak Monarhijc<, Mahnid je u potpunosti otklonio.aT Pi3uii o >drugom atentatu<, odnosno o Srbirna u hrvalskim zemliama, Mahnii iznosi sljedede: >Srbi Zive s nami i medu nami. Srpstvo je dinjenica. /.../ Sto je 1...1za hrvatsku i katolidku stvar bolje: navijestiti rat srpstvu do istrage,ili traZiti s njim prijateljski modus vivendi? /.../ Srbi nijesu katolici, ali oni su ipak kr36ani;/.../ Srbi su nam 1...1braea po krvi i jeziku. /...i (Katolici su) pravoslavljunaibliZi l...ln.on Osvriu6i se na >tre6i atentat<, tj. onaj protiv Austrije, odnosno Austro-Ugarske Monarhije, biskup pi5e: >NiStanije u interesu Monarhije poZeljnije nego osnovanjejugoslavenskedrZave, kako je zami5ljenasvibanjskim programom..o"
a3
Sastanakhrvatskih islovcnskih scnijora u Zagrcbu, SV,2i191f,1., br.1,42.
4o
Ivan Vitczi6, Mahnid i njcgovo djclo, Hrvatska rcvija. Jubilarni zbornik 1951-1975,ldtrljc: HR JZl, KnjiZnica Hrvatskc rcvijc, Mucnchcn-Barcclona 1976, 581. as J. Plctcrski, n.
251,
d
ZLATKO MATUEVIC
DrLeCida je ovime pobio svaku optuZbu protiv SD, Mahnii je u sljedeiim dlancima poku5ao pobliZe objasniti njene ciljeve. Posebnoje zanimljivo bilo biskupovo optimistidno odekivanje daljnjeg ramoja dogadaja glede uspostavecrkvenog jedinstva izmedu Katolidke i Pravoslavne crkve na Balkanu i opienito slavenskom pravoslavnom Istoku. Mahnii je upravo u tom kontekstu vidio posebnu ulogu, dapade>misiju< hrvatskog naroda: >Stojimo na pragu nove dobe. TeZiSte svjetovne politike prelazi od Zapada na Istok; a tu, kako pokazuju svi znakovi, n/a/mijenjenaje hrvatstvu uloga nalik na onu, 5to se oznadujerijedima'antemurale christianitatis'. Otvaraju nam se novi vidici /.../. Njiva na Istoku dozrijeva. A tko ie biti prvi, koga 6e Gospodar poslati na katolidku Zetvu istodnenjive, ako ne opet narod hrvatski, koji neposrednomeda5is Istokom, koga uz to s istodnim narodima veL:uvezekrvi i jezika? Evo narode hrvatski,nanaumu Providnosti, u savjetuje Trojednog Boga zakljudeno, da preuzme5medu rodenom bra6om, koja bijahu krivnjom kobnih sludajevakroz tisu6u godina podijelj ena, poslanstvouj edinjenja,,.'" Ovo je bio, da se posluZimMahnidevim izrazom, >svrhunaravskirazlog< zaprihvaianje programa SD. (Zanimljivo je da ovo nije bilo posljednji put da je biskup Mahni6 posegnuoza >svrhunaravskimrazlozima<<. On je, naime,zavrijeme svoje internacije u Italiji, smatrao nuZnim.dadrZavnoujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenacadovede u vezu s >BoZjom voljom<.'" Ovom je prilikom biskup ponovno znatno prekoradio granice vjerskoga i duboko za5aou podrudje svjetovnepolitike.) Premda su politidki i ideolo5ki protivnici A. Mahniia, te HKP i HKS upravo ovo biskupovo stajali5tedesto koristili kao najoditiji dokaz o postojanju >prozelitskih teZnji< u Katolidkoj crkvi," ovdje se, ipak, radilo o praktidnoj primieni >6irilo-metodske ideje<, odnosno nastojanju oko stvaranjajedinstva kr5ianskih crkava na Istoku i naZapadu.s3Zanimljivo je, da je istodobno s pojavom SD i nienim prihvaianjem od dijela katolidkih sveienika i laika u Hrvatskoj, te tsosni i Hercegovini, u vrhovima Katolidke crkve bio prisutan pojadani interes za pravoslavlje,5to je bilo vidljivo i iz osnutka papinskog Orijentalnog instituta u Rimu.sa 50
A Mahni6, Zvanjc hrvatskoga naroda, Novinc, 5/191ti.,br. 10tJ,1.
5l
>Osvanuo nam jc vcliki dan, a na ncbu nam sc ukaza znak s natpisom SHS. Narodc moj, u ovom ic5 znaku pobijcditi! Hrvati, Srbi, Slovcnci! BoZjajc volja, da ostanctc na vijckc ncrizdruZivo ujedinjcni<. A . M a h n i i , S v c t aS t o l i c ai J u g o s l a v c n i ,N P , 2 / 1 9 1 9 . ,b r . 2 6 5 , 2 . )
s2
O Mahniicvom navodnom prozclitizmu vidi: Mirko Mirkovii, Vcrsko pitanjc u borbi za stvaranjc jugoskrvcnskcdrZavc, u: Politidki Zivot Jugoslavijc 1914.1945,Izct. Radio-Bcograd. Svcskc Trcicg programa, ZR, /ur Alcksandar Ackovii/, Bcograd 1973.,213;Viktor Novak, Magnum crimcn Pola vijcka klcrikalizma u Hrvatskoj, Nakladni zavod Hrvatskc, Zagrcb 1948.,54-65;Milan Stanii, Ncprijatcljska politika Vatikana prcma Hrvatima, Naprijcd, Zagrcb 194t1.,l3l Dragan Zivt.rjinovii, Vatikan, Srbija i stvaranje jugoslovcnskc Jugoslavija<,Beograd 1953.,167. O odnosu HKS prcma >6irilo-metodskojitlcji< vidi: Sihc Zaninovii, Dcsct godina Jugosl. kat. akademskog druitva sv. Cirila i Mctodija, u: Almanah Jugoslavcnskogkat. akaclcmskogr.7. i 8., 73-78.
252
!
Odj eci Svihanj ske dekl.araciie Jugoslavenskog kluba...
Naposljetku je Mahnii drZao potrebnim da najodtudnije odobri pristajanje HKS uz SD.s5Na taj su nadin i sva dotada5nja,u javnosti gotovo neprimjetna, kolebanja i protivljenja kako pojedinaca tako i skupina unutar Seniorata bila s najvi5egmjesta ocijenjena kao neprihvatljiva. Naime, jos je na zagrebadkomsastankuHKS (srpnja 1917.)bilo odito da svi seniori nisu oduSevljenipolitidkim programom i perspektivama koje je nudila SD.56 U hrvatskoj su politidkoj javnosti Mahni6evi dlanci nai5li, osim na odobravanje istomi5ljenika,i na dvostruko osporavanje.Biskupova stajali5taprvenstveno osporava hrvatska liberalna inteligencija okupljena oko zagrebadkogdasopisa>Hrvatska Njiva<, ali i katolidki sve6enikStipe pl. Vudeti6.57 Glavna je optuZba koju je u >Hrvatskoj Njivi< iznio (najvjerojatnije) Juraj Demetrovid (1885.-7945.)protiv SD i biskupova zalaganjaza nju glasila: >Mahnidevo 'poslanstvoujedinjenja' zapravo/jel rimski Drang nach Ostenl...lt.To je politika l...lkoja se samo prikazuje jugoslavenskom,da bolje uspije, a u stvari je oruZjevatikanske propag andeza pokatolidenje Balkana!<.-58 Na napadaj >Hrvatska Njive< uzvratio je J. Simrak tvrdnjom da je >rimski (vatikanski) Drang nach osten< - zapravo samo - >vjetrenjada<.5e Napadi na Mahniievo shva6anjei tumadenjeSD iz redova hrvatskih liberalnih krugova nisu nikoga posebno iznenadili, ali je zaLopisanje S. pl. vudeti6a bilo i neodekivanoi ostro. on je, naime, u >frankovadko< - pravaikom listu >Hrvatska< objavio, u vi5e nastavaka, dlanak >Znadajjugoslavenskepropagandeu.t"' Ra5dlaniv3iMahnideve-argumenteizneseneu prilog SD, S. pl. Vudeti6 je odmah konstatirao daje biskup presao preko >hrv./atskog/drZavnogprava, kao preko nimalo vrijedne stvari,,.t'rvudetii je za ovu tvrdnju, nasao upori5te u dinjenici da je ranije spomenuta >>Zagrebadka rezolucija<,koja je takoder bila prihvadenaod HKS, otvoreno stala na >princip samoodredenjanaroda,, ne spominjuii vi5e formulaciju o hrvatskom drZavnom pravu.nt Mahni6evu tvrdnju da hrvatski narod, kao katolidki narod ima >misiju< od Boga glede istodnih pravoslavnihSlavena,tj., da ih privede vjerskom jedinstvu, vudetii je, 55 56 57
5ti 59 60
61 62
A. Mahnii, Politikahrvatskihkatolika,Novinc,5/19'lU, br. 109,I . O tomc op5irnijcvidi: J. Kriito, n.dj.,354-355. PopS. pl. Vudctii rodio sc 1873.u Brinju (Lika),a umrojc 1945.godinc.U rzudobljuod 1906-.1911. urcdivaoje gospiikipravalkipolumjcseinik>Hrvat.Listzapouku,gospodarstvo i politiku<.U hrvatski jc drZavniSaborizabran1911.,tc jc kao narodnizastupniksudjclovaou njcgo'vtradusvedo 29.listopadaI 91{1.godinc.U novostvorcnoj jugoslavcnskoj drZavipolitidkijc djclovaokaodlanHrvatskcstrankc prava U NDH jc imcnovanvojnimvikarom(prosinac1941.) i na tomjc poloZajuostaosvedo smrti. Podaciprcuzcti iz: Znamcniti i zasluZniHrvati tc pomcnavrijcdna lica u hrvatskojpovijcsti od 9257925,OZasluLnii znamcniti I-lrvati925-1925.<, Zagrcb 1925.,283;Jerc Jarcb, BiljeSkcsasjcdnicaDoglavnidkogvijcta1943-1945. Iz ostavltincdra LovrcSuSi6a, HR JZ, MuenchcnBarcclona1976., 177,bilj 94. J. D., Klcrikalizami narodnojcdinstvo,HrvatskaNjiva,(Zagrcb),211918.,br.32,552. Dr. B. K., (J. Simrak),RimskiDrangnachOstcn-vjctrcnjadc,Novinc,5/1918., br. lgl,2-3. Vidi. Hrvatska.GlavnoglasiloStrankepravaza svchrvatskczcmljc,/daljc: Hrvatska/,(Zagreb),191.8., br . 20742077 , 2080-2084 . S. Vudcti6,Znadajjugoslavenskc propagande, Hrvatska,1918.,br.2074, 1. Isto.
ZLATKj
MATUEVIC
zadata sasvimispravno.ocijenio kao teolo5ki neprihvatljivo shvaianje, jer >>posebnih pojedinim na.rodimttnaredenih od Bogu netna<<."' jugoslaZavr5avajuii svoju kritiku Mahni6cve obrane SD, Vudctii tvrdi da "/.../ politike protuhrvatske venskom svibanjskomdeklaracijom tok hrvatske navrnut /iel u jugoslavenske ciljeve. Bezdvojbeno slijedi, da ic katolidkoj vjcroispoviesti namienjena Judina pla(,aza uslugu jugoslavcnskcpropagande. /.../ Raspravadra. A. Mahni6a jest jugoslavenskaideologija bez stvarnih i zbiljnih osnova, kadra na5 hrvatski narod dovesti do kataslrote. 1...1Za hrvatstvoproti jugoslavcnstvu!Za Hrvatsku proti Jugoslaviji!<."4 Za S. pl. Vudetiia nije bilo dileme treba li hrvatsku politiku voditi u skladu s udenjem Ante Stzrrdcviiaili ju pak odvesti nekim drugim, konkretno jugoslavenskim, putcm. Zanjega je, kao prava5kogpolitidara ofrankovadkenajboljiSLit(IIn/ata, tako se i Vudeti6 saiz Stardcviievogdlanka ,Na da drZao Flabsburgovaca,te se pritom po2ryaona i:zvaclak demu smo,,iz 1878.,u komc sc doslovnokaZc: ,rl...lpo I Irvatc bi bilo na.iboljeu zakonitoj samosviostiostulipod vladajuhm dinastijorn,obstonukova clinasli.icsloji od-Hn,ulu;obstanokLIn,uln kao sre(na nurodo glavno stoji od vlada.jutctlinustijc,1...1,r."' Ovo Stardevi6evostalali5tcglcdc uzajamnih oclnosaizmcclu clinastijc Flabsburg i hrvatskog narocla nijo zauzoto sludajno.Naimc, gocl. 1tt60.objavljona su, u njemadkom prijcvodu, pisma Mihaila PctrovidaPogoclina.""1'a su pisma, napisanau razdoblju od 183U.do 1842.,zapravobila njcgova tajna izvjci6a upurlivanatada5njem lJvarovu (17U5.-1855.), a govoriltrsu o ruskom ministru grofu Scrgcju S<;mcnovidu politidkim, nacionerlnim,vjcrskim i inim odnosir.nau Ol-ornanskomCarstvu i IIabsburlkoj Monarhiji. Pisma su, izmcdu ostaloga,otkrivala ckspanzionistidkcplanovc velikoruskepolitiko prema iuZnoslavonskimnaroclirnana llalkanu. Zanimljivo je da je do ovih pisama,jclSu rukopisu, poznatom kao >Taina knjiga<,doiao Stardcviiev prijalelj i suborac Eugen Kvatcrnik za vrijomo svogir)prr'og progonstva(, odnosno cmigracijcu Rusiji i zapaclnojEuropi (1858.-18(r0.)."' 63 64
Isto. br 20u2. l. I s t o , b r . 2 ( ) { i 4 ,l .
65
Nav. prcma: Isto Usporcdi: A. Stardcvi6,Politidki spisi, /izbor i prcclgovorTomislav LzrrJtrnl,Znanjc, Zagrcb 1971.,273. 66 M. P. Pogoclin,Moskva 1800.-1fi75.,ruski historidar, svcudiliini profosor, idoolog panslavizma-vjcroRusijc podiva na pravoslavlju i samodrZavlju,. Ocl ltj5ti pripada krugu utcmcljitclja vao jc da "snaga >Moskovskogaslavcnskogkomitcta<, koji jc imao za cilj ujcclinjcnjo svih ncruskih slavcnskih naroda, nAravno,pod protoktoratom ruskog cara prcuzcti iz: Lcksikon JLZ, Jugoslavcnskilcksikografskizavod, Zagrcb 1974, 769; Maycrs KonP
Odjeci Svibun.jske dekluracije .lugosluvenskog kluba
Protiv Vudeti6eva pisanja u >Hrvatskoj< ustalo je katolidko svedenstvoSibenske biskupije osudivsi njegove navodne >nedolidnenapadaje
Zakljuiak
Biskup ie Mahnii najo5triju kritiku svoje apologijc >Svibanjskodeklaracije< doZivio iz >frankovadkogJugoslaviji<< (drZavnojzajednici Flrvata, Slovenacai Srba) i sve Sto je imalo prizvuk (pan)slavizma,jer je nasuprot tomc, pozivaju6i sc na A. Stardeviia, zalagaoza ostvarenjc hnraLskedri.ave,na cijelom njenorn povijcsnom prostoru, pod suverenitr:torndinastije l-Iabsburg.
(Simuniii clrug),knjigaprta,Zrgrcll 1907.,45-92;D./on/ K.icrubin/Scgvii,O Zivotui racluhrvatskog politika i rcvolttcionarca EugcnaKvatcrnika.PrigoclomS0-gocliinjicc njcgovcjunadkcsmrti,Zagrci, 1921,11-16;Ljcrka Kuntii, Kvatcrniki njcgovodoba(ltt25-1fi71), u: E,.kvatirnik, ilanci, raspiavc, govori,mcmorandumi, pisma/prircdilaLj. Kuntii/,Znanjc,Zagrcb1971.,g-9. HrvatskaKruna,(Zadar),2611918..br 31.2.
255
d
I
ZLATKO MATIJEVIC
Summan
Echoes of the May Declaration of the Yugoslav Club in Croatia and Bosnia-Herzegovina(I9I7 -I9I8) On the basisof literatureand availablesources,in the first placethe pressof that time and publishedmaterial,the authorpresentsthe reactionsof differentpolitical partiesand groupsin Croatiaand Bosnia-Herzegovina to the declarationof the YugoslavClub in 1917.Specialattentionis paid to membersof the CroatianCatholic Movement,the CroatianCatholicSeniority,and BishopA. Mahnidof Krk, the main promotersof the ideasexpressed in the Declaration.
-T
Zoruca SrrpBrlc
jugoslavenska Obmanei samoobmane: integralistidkainteligencijau Hrvatskoj 1918.-1941. godine Autoica razmatra genezu,funkcijui znatenje sintagme>narodnojedinsno< u Hrvatskaj 1918.-1941.te njezine nosioce u hrvatskoj inteligenciji. To je nehomogenaskupina preteino liberalne inteligencije iija se ideja - jugoslavenski integralizam - raspadala i kopnila suoiena s politiikom realizacijom. Poznataje Renanova misao da je pogre5nopoimanje vlastite povijesti dio bivanja nacijom. u tom smislujedna tipologija mitova, obmana i samoobmanakoje su pratile (a neke joS uvijek traju) oblikovanje moderne hrvatske nacije, bila bi vrlo instruktivna, iako bi i sama, nuZno odabirom i interpretacijom isijavala odredeni vrijednosni, tj. ideolo5ki sustav. Jugoslavenskiintegralizam (nacionalni jugoslavenskiunitarizam) zavr5enaje povijesna orijentacija, pa je mogu6e o njemu historijski prosudivati. Ovaj tekst nastoji biti prilog tome, usredotodujuii se na ideolo5ku i politidku aktivnost preteLno izlvanstranadkeinteligencije, koja je od 1918. do 1941. zagovaralarazlitite varijante >narodnog jedinstva<,pojavivSise u oluji vremena kao budni zapjenuiani v al,ubrzo zavrSiv5iu oseki. Potkraj 1918. i tijekom 1919. misao jugoslavenskog>narodnog jedinstva< bila je dominantna u hrvatskoj gradanskojjavnosti - politidkim i kulturnim elitama. Velike wjetsko-povijesne promjene, bilanca dotada5njih hrvatskih moguinosti, odnos realnih snagakoji samostalnoj Hrvatskoj nije davao nikakvih izgleda, talijanska okupacija njezinih teritorija, socijalna napetost i nemiri u iscrpljenim slojevima selja5tvai radni5tva bili su stvarnost u kojoj se, dinilo se, misao >narodnog jedinstva< sretno susredesa stvaranjem zajednidke drLave,Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca- kao nacionalnim oslobodenjem i ujedinjenjem. U prethodnim desetlje6imabogata ba5tina >kulturnog jugoslavenstvanarodno jedinstvo< (ali nije vjerovao srpskoj politici), jo5 nije imao velikog utjecaja. Stardeviianci su prona5li elegantnu formulu kako prihvatiti jugoslavensko >narodno jedinstvo<, jer je i Stardevii sanjao o jednom narodu od Alpa do Timoka (barem). Stardevi6ancisu se samo trebali odredi doktrine povijesnoga hrvatskog drZavnogprava, Sto nije bilo teiko, jer su Wilsonove ideje o pravu naroda na samo-
257
ZoRrcA Srrpprlc opredjeljenjepostalevladajuie, dok su Talijani spominjalisvojapovijesnaprava na Dalmaciju... Hrvatska povijesnascenana kojoj se tada odigravalasvedanapredigra mradnoj drami,ne bi bila tako patetidnai budnada nije bila djelii europskogsumrakabogova - najve6egraskolau njezinoj povijesti.Na toj se pozornici budnoklicalo >ujedinjea da nitko nije znaoo demuje zapravorijed.Je li to ona nju< i onarodnomjedinstvu<<, >narodnaslogaOno varajudina anketuSrpskogaknjiZevnogglasnika(SKG) o zajednidkom o kalendaru,o latinici,a osobitoo ujedinjenjuprerazliditei konfuzneterminologije znanstvenih,socijalnihi svakidainjihpojmova- koja stvaraposebnejezike u jeziku nacije, moZesamoda odludijedan kongresza kulturno ujedinjenjesrpsko-hrvatske koji bi se morao dim prije sazvatie da se pred ditavimkulturnim svijetomproglasi jedinstvoraseod L2milionatjudi,koji ie sutrabiti faktidnonovavelevlastu Evropi.<' priZeljkivanog kongresa(koji seuistinui pripreRat je do5aoprije Vojnovidevog je mao u skromnojomladinskojvarijanti),a zavriio prije negoStoje hrvatskaintelekposljedice.Srpskisu tualnai politidkaelitabila pripremljenazanjegovesudbonosne aktivniji,objavljujudiu emigraciji elitni intelektualciu tom smislubili neusporedivo niz relevantnihknjiga koje su - uglavnomnamijenjenesaveznidtijekom 191.5-1.920. planuiznosileargupovijesno-kulturnom koj javnosti- na jezidkom,zemljopisnom, mentacijuzajedinstvenuosnovunarodakoji 6etvoriti budu6udrZavuJugoslaviju.' Hrvatskaje imalabogatuba5tinujugoslavenkiorijentiranehistoriografije,filolo5ali mnogipojmovikao Stosu nakao i baitinu Stardevi6a, kih rasprava,knjiZevnosti, rod, nacija, drLavanisu bili teorijskipromi5ljanida bi mogli biti dvrstiorijentiri u svijetu novih politidkih i socijalnihkonstelacija.Tek (e nadolaze(astvarnostsvojom daki starihpojmova,jer semnogood onogaStose izgraditinovesadrZaje silovitoS6u odekivalopokazalokao laL,pa je iskustvostvoriloi novaznadenja.Medu najdramanalazisei sintagma>narodnojedinstvo<. tidnijimmijenamasadrZaja (iako ih je Viktor Tradicionalnaakademska,Iiberalnashvaianjajugoslavenstva Novak ugurao u svoju pompoznu>Antologiju jugoslavenskemisli<) bila su u novoj bila suusmjerenai nadahnutaslobodTa shva6anja zloupotrijebljena. dri,avizapravo naronarodaili "svih dijelovajuZnoslovenskog nim razvojemsvihjuZnoslavenskih da<.Temeljnakategorijabila je kultura,a ne silai nasilje,uz Stoie seubrzovezaliu jugoslavenskoj drZavi... Pri tome su razliditidruSwenislojevi(iako dostauski) u razliditimpovijesnimi kulturnim tradicijamaHrvatskei Slavonije,Dalmacijei Istre,u razliditimpolitidkim, procesimaartikulirali razlilite varijante socijalnimi kulturnim (>modernizacijskim<) jugoslavenske ideologije. i sensibilitete I 2
SrpskiknjiZcvniglasnik,knj. XXXII br. 6. mart 1919.,str.289. Li. Trgouievii, NaudniciSrbijei swaranjeJugoslavijc,lgl4-l920.,Bcograd, 1986.
258
Obmane i samoohmone: iusoslavenska inlegralisliika
inleligencija u Hwatskoj
lglg.-1g41.
godine
Uodi >velikogtata<<,a osobito u atmosferi balkanskih ratova, ve6e skupine studenata i daka, pojedini kulturni radnici, umjetnici pa i neki politidari zapodinju s revolucionarnom jugoslavenskomretorikom, polutajnim pa i teroristidkim organizacijama, usredotodenim oko tzv. nacionalno-revolucionarneomladine. Mentori su disident Supilo i Milan Marjanovii, >lijevi liberal, kulturkampfovac, knjiZevnik i publicist, koji je odaravaogeneracijemladih< (KrleZa), knjiZevniklvo vojnovi6, koji nije fascinirab svojim vrijednim literarnim djelom nego >nacionalnimSmrti majke Jugoviia< i.>>Lazarovauskrsnuia<, vladimir Nazor, proglasen za >pjesnika .ru, ,utrainjih< (cerina), a iznad,svih Ivan Mestrovid sa svojim iidovdanskim ciklusom. on je od kruga svojih skribomanskih oboZavateljai tumada pretvoren u vrhovnog >nacionalnog proroka<. Tako je uodi rata upravo u Hrvatskoj stvorena neka dekorativna nacionalna mitska simbolika o >Markovu narodu< kojemu Mestrovid pretkazuje da ie se kroz patnju i herojstvo uzdignuti do silne snage. omladina je okupljena oko dasopisa>vihor< koji ureduje pjesnik eerina, u dijem su politidkom k.ugu i. Ujevii, K. Kovadi6,M. i D. Tartaglia, M. Bartulica, N. Bartuloviii drugi. preteZno su Dalmatinci ti koji ho6e probuditi zagteb, sto sav nelijepo hrde, a budni su samo pje"grad snici i atentatori< - kako su pisali.3Tada taj govor, oblikouun izmedu tuturizma i nacionalnog romantizma nije bio toliko prazan, istro5en i repetitivan, koliko 6e oostati u posve novoj poslijeratnoj stvarnosti.U svojem politidkom sadrZajupretpostavljaoje jedinstveni jugoslavenskinarod stvoren novom kulturom u drZivi^,,napredne socijalne i demokratske osnove<.Ta je retorika jo5 zaglu5nije odzvanjala u hrvat_ skom prostoru, u kojemu zbog polaganogmodernizacijskogpio""ru nile uito rawljeno problema tiziranie epohalnih socijalno-ekonomskihpitanja. Bitni iruitveni pioblemi malo su razmatrani u politidkoj i intelektualnoj sferi vci i stoga Sto je centar moii i odludivanja bio izvan I-Irvatske,u Budimpeiti i Bedu. Ni u posljednj"- pr"_ dratnom desetlje6uvladajuda politika Hrvatsko-srpskekoalicije, tnarodno jedinstvo<, takoder nije uspjela izgraditi takav program, iako je pri nastanku obedavala... >Jugoslavenstvuju6a< retorika doZivjet ic jo5 jedan iskren i velik trenutak od sredrne I9I1. i tijekom 1918.kad se u sklopu izmijenjenih unutarnjih i vanjskih okolnosti medu Hrvatima, Slovencima i Srbima unutar Austro-Ugarske razvija pokret za >nacionalnooslobodenje<,razliditih opcija, ovisnih o razvoju prilika izvin n;itr... No, Krfska deklaracija imala je veliku ulogu. Tada Zagreb postije sredi5tejugosiavenske propagande posredstvomistaknutih osobnosti iz kulture. Najve6aje njihova koncentracija oko dasopisa>KnjiZevnijug< i >Hrvatska njiva< (koja 191g.postaje >Jugoslavenska njiva<). obiman je popis suradnika iz svih generacija (od starog Djalskog do mladog Barca, auzagrebu objavljuju i Miloi cmjanski i Ivo Andrii).a Nisu svi, narodito ne oni najbolji, trubili u jugoslavenskenacionalistidketrube, ali su svi bili usmjereni prema >narodnom jedinstvu<, ma koliko ga razhdito shvaiali kao >zahtjev vremena<. Pa iako je umjetnidka sfera bljesnula, jugoslavenskise pjesnidki govor udas istro5io,a inteligencija je zakazalau trijeznom promisljanju ptogiu-u za buduie ve-? o
O atmosferiu Zagrcbutog vrcmena,o nacionalistidkoj omla<.lini tc o litcraturio njoj,vicliZ. Stipetil, Argumcnti za rcvoluciju - August Ccsarcc,Zagrcb, 19g2. V,.V1upotii, ia.sopisiotl 1914.do 1963.u ediciji:V. Pavleti6PanoramahrvatskcknjiZcvnosti 1719 XX. stoljcia,Zagrcb,7965.
i
ZOP.TCA STIPPNC
like odluke. >Hrvatsko< i >jugoslavenskoGlas Slovenaca,Hrvata i SrbaDanas u doba kad je samoodredenje naroda postalo jednim od glavnih gesalau svjetskojpolitici, kad svi direktni i indirektni sudionici u ovom ratu posvuda dolaze do uvjerenja da bi posveuzaludno bilo ovo straino klanje, kad bi nakon njega ostalijoi uvijek uzroci koji su do njega doveli, danas treba i na5 narod daje wjestan velikog momenta, u kojem ima da se odludi o njegovoj sudbini i treba da vodi raduna o svojoj buduinosti koja ima da se odredi za stolje6a.A na5 narod do5aoje do spoznaje, da jedino ujedinjenje svih njegovih dijelova u jednoj jedinstvenoj, nezavisnoji slobodnoj drlavimole da bude preduvjetom ljep5e njegove bududnosti<. Kao i predratnoj omladini, i ovdje je novome mladom nara5taju uzor Mazzini, pa se oslanjaju na njegovu tezu da integrirajuie nacionalne ideologije fiugoslavenska) podnaSajukompromisa, one po-znajusamo progres, i ako ne napreduju,nazadu"ne ju. Stagnacijaje ovdje iskljudena!<' Ipak, i u sve veioj koncentraciji oko >Glasa<, jasno je da su shvaianja onacionalnogjedinstva< slojevita i nijansirana. Sve su to joS uvijek subverzivne,veleizdajnidke djelatnosti, pa su se javno (iako opreznim i metaforidkim iskazima) izja5njavaliuglavnom mladi naraStaji pojedinci slobodnih profesija, odnosno, oni koji nisu bili posve ovisni o reZimu. A glavni stup unitarizma, predsjednik koalicije SvetozarPribiievi6 dekaoje posljednji, sigurni trenutak da potkraj tistopada 1918. preuzme Narodno vijeie i u njemu provodi centralistidki diktat PaSidevevlade. To je doista bio Pribiieviiev lov u mutnom, jer su u sveopioj konfuziji i rasulu u zadnjih dana Habsburike monarhije i svr5etkarata zanemarena "cjepidladarenja< jugoslavenstva, u svakodpa i Radi6eva upozorenja. Medutim, definiciji hrvatstva i nevnom Zivotu, u samorazumijevanjuhrvatskog dru5tva i, dakako, u povijesnoj i kulturnoj ba5tini bilo je artikulirano hrvatstvo i za njega ramljen Siroki narodni osje6aj. Stoga se i dogodio rascjep izmedu inteligencije i naroda upravo u tim ranim dvadesetim godinama, kada su dominirali ili >jugolavenstvuju6i
M. Doicn, RaspoloZcnjcu omladini, Glas Slovenaca,Hrvata i Srba, br. 7. od 8.1.1918,
260
T I I
I I
I I
i
Obmane i samoobmone: iuSosluvenska integralistiika inteligenciju u Hrvutskoj iglg.-lg4l.
godine
znanjevec stvorene drLave -jasan stav: jugoslavenska drLava(odnosno, Kraljevina Srba,Hrvata i Slovenaca)je nacionalna dri.ava.Na unutarnjem planu insistiraoje na centralizmus kojim, ispwa vi5e praktidno nego doktrinarno, ukida nacionalne posebnosti.Paiii i radikali tek drZavotvorstvompostaju >Jugoslaveni<... Iskustvo rata 1914-1918.promijenilo je hrvatske predratne integraliste - >nacionalne revolucionaren,eerina je u emigraciji poludio, Marino Tartaglia posvetio se slikarstvu,supilo je umro... Svaki od njih nosio je svoju osobnu dramu jugoslavenstva. Prva pitanja koja probijaju jugoslavensku retoriku postavljena su zbog metode ujedinjenjai nadina njegova provodenja,jer sama ideja jos se odrZava.Naime, u svijetu je vladalo uvjerenje daje zavr5etkomrata pobjedonosnozavr5ioproces narodnih preporoda iz pwe polovice 19. stolje6a te da trijumfiraju nacije-drZave,utemeljene na doktrini o pravu naroda na samoopredjeljenjei liberalno demokratskom nadelu. U tom smislu prihvaiene su novostvorenedrZave,ali nisu prepoznati narodi koji su ih dinili. To je jedna od najveiih zabluda vremena. Liberali iz pwe polovice 19. stoljeia vjerovali su da drZava(nacija) mora biti >sposobnaza Zivot<, to jest, dovoljno velika i snaZna(zato se integriraju svi teritoriji do kojih je bilo moguie do6i) i s povijesnim legitimitetom (otuda bujanje nacionilnih povijesnihmitova). Tako su i jugoslavenskiintegralisti objavljivali da Jugoslavijaobnavlja Tomislavovo kraljevstvo i Duianovo carstvo.No, u nastojanju da se swore nove, integriraju6e kulture i ideologije, srpski su se mitovi - kao i svi ostali oblici Sto su postali ideolo5kim aparatima drlave - pokazali homogeniji i reZimu prihvatljiviji. Kult Eugena Kvaternika, pa i Zrinskog i Frankopana, koji su joi do 1914.bili prihvaiani u jugoslavenskomomladinskom krugu, sada su odbadeni. Uskoro 6e novim sjajem uskrsnuti u ideologiji hrvatskog nacionalnog otpora... Na motu patafraziranom prema Mazzinrju >Stvorili smo Jugoslaviju, sad stvaramo Jugoslavenenarodnom jedinstvu< utjecala je na profilaciju mnogih protagonista i skupina otpora, pri demu su reducirane ili odbadene i mnoge liberalne tekovine. Ali, to je druga, velika i neobradena tema... Razlike izmedu mentaliteta i kultura bile su vidljive od pwih dana i, unatod svemu, te se razlike nisu smanjivale, naprotiv.n Medutim, valja upozoriti da desti govor o
U opisivanju mcntalitcta na jugoslavcnskojpolitidkoj sccni izvrsnajc knjiga I. Banac, Nacionalno pitanjc u Jugoslaviji,Zagrcb, l9fitl., dok su brojni radovi Josipa Horvata trajna inspiracija mnogim povjesnrdarima.
ZoRrcA Srlppnc predodredenosti nacionalnog karaktera(identiteta)zaodredenapolitidkaponaSanja lako odvodiu rasizam. U hrvatskimpolitidkim i intelektualnimelitamaotreZnjenjeod jugoslaveskogunitarizma(i njegovihuvjetnih varijanata)zapodeloje brzo i bolno. Stanjeu drZavibilo je katastrofalnou politidkom,socijalnomi upravnompodrudju.Baremono Stoje bilo najoditijenisu mogle ignoriratini najezoteridnije du5eproroka integralizma.eak i visokihrvatskivladini duZnosnici(dodu5e,ubrzooporbenjaci)s odajemsu opisivali prilike koje bi trebale potresti svakogatko je imao ikakve odgovornostiza budu6jugoslavenskog integralizma nost.'Intelektualnaelitakoja ostajevjernasamoobmani vjeruje da su za svekrive ,srpske i hrvatskeplemenskeskrajnosti<,a da bi ve6i samo novo ime dri,ave- Jugoslavija- promijenilo tada5njuzloiudnu partikularistidkubit, dok bi poStenaadministracija moglazaustavitistra5anmoralnipad u najve6emdijelu pravno-javnesfere.Zapomaganjao potrebi moralneobnovei noveduhovneizgradnje udinilasu da je unitaristidkainteligencijapovjerovalai u drugu uwaru: da moZe, organiziranakao samostalnipolitidki dimbenik,bitno utjecatina ozdravljenjedru5tva i spasideala>narodnogjedinstva<. Stoganeiu pratiti organizacijunacionalistaOrjunu koja je nasilnimmetodama politidarei institucije,a koju je pod duhovnimi financijskim duvalaintegralistidke biv5ihnacionalnihreokriljemPribiievi6aosnovalou Splitunekolikointelektualaca, volucionara(Lj. Leonti6,M. Bartulica,O. Tartaglia,B. Andelinovii i dr.). Uostalom, i oni 6e,tijekomvremenazapastiu krizu...Isto tako,ostavljampo stranijugoslavenjer suone imalesvojespecifidnosti i bile sujoi prolazniskeomladinskeorganizacije, je od starijihskupina.n Odludiv5idjelovati kao samostalnipolitidki faktor - iako su rijetki odbijali diplomatskesinekure- integralistidkiintelektualcividjeli su sebekao dru5tvenogkatahzatora i integratora.(Dodu5e,to nije bio njihov izum,a i teorijskije bilo osmi5ljenokod Manheima.)U praktidno-politidkom smislupostavilisu sekao >srednjalinija< izmedu sukobljenihcentralistai federalista,koji se sukobartikulirau hrvatskopitanje i postajesredi5njiproblemmonarhistidke Jugoslavije. Ta linija imalaje i svojuprethistoriju,jer se njezinprvi poku5ajdjelovanjazbio u listopadu1918.u Zenevi,kadaje grupahwatskihi srpskihintelektualacapoku5ala posredovatiizmedusukobljenihPa5idai Trumbi6a,azapravou koristJugoslaveskog odbora.Tako je osnovana,Iugoslovenskn demokratsknliga,po uzoru na upravo osnovanu francuskuLige civique.'Toje bilo, kao i u kasnijemengleskomobrascuNove Evrope,izrazhtljenjaliberalneinteligencijeda sepovezujei oblikuje po suvremenim europskimuzorima, ali je kontekst bio isuvi5erazlidt... PredsjednikJugoslavenske lige bio je wjetski poznatiJovanCvijii, a potpredsjedniciugledniIvan Lorkovii i Vidi kako opisujesuvremencprilike hrvatskiban Matko Laginja izvjeltavajudio pobuni seljakau sjeverozapadnojHrvatskoju jesen 1920.u: B. Janjatovi6,Izvje5tajbanaLaginje...Casopisza suwemenu povijcst,1/1992.JoSpotresnijije opis dr. Milana Rojca,povjcrenikaZemaljskevlade u Zagrebu,>Prilike u Hrvatskoj<,objavljeneu Novoj Evropi, knj. 2.,211921. jugoslovcnskih (ORIUNA), IstorijaXX vcka, nacionalista O Orjuni vidi B. Cligorijcvii,Organizacija zbornikradovaV., Bcograd,1963.O omladinividi V. Rajdevi6, Rcvolucionarni omladinskipokret u hrvatskoj1919-1928., i 1928-1941., Zagreb,1979. Vidi K. Bastajii, Jugoslavenska demokratskaliga i njeni prcthodnici,Zbornik pravnogfakulteta,XII, Zagreb,1962.
262
Obmane i sumoobmune: .iugoslavenska inlegralistitku inteligenciju u Hrvalsko.j 1918.-1941. godine
Nikola Stojanovii. Pripadnici su bili i dlanovi Jugoslavenskogodbora kao i bliski prijatelji, srpski opozicionari, a ne5to kasnije i prilidno brojni intelektualci iz Hrvatske, u kojoj je Liga,logidno, bila utjecajnija nego drugdje, ali je i nestalazato sto nije bila dovoljno djelotvorna. Na podetku 1919.Ligi su pristupili istaknuti dlanovi Napredne stranke (Lorkovi6, Surmin i dr.) te stardevi6anci(kao A. Paveli6 st.) i drugi. Kasnije su pridoSli i Davidovidevi demokrati. Nastupali su protiv >prete5kogcentralizma<. Evo jednog reprezentativnogmi5ljenja: >centralizam je tesko i ostvariv, skoro je nemogu6ecentralizirati sveu jednom narodu s tri imena i tri vere, koji je do skora Ziveo u tri monarhije, SestdrZavno-pravnihokvira i trinaest administrativnih oblasti. Kada se ima na umu da su te pokrajine Zivele svojim i razliditim Zivotom decenijama i vekovima, da postoje navike da se same brinu i raspravljajuposlove koji se njih tidu, da postoje i razlidite ekonomske prilike, uslovi i potrebe, onda je odigledno da one neie ni pristati nacentralizam i pored svih obezbedenjaravnopravnostiijednakosti. Jednim mahom se to ne da zbrisati [...] Autonomije sa zakonodavnom vlasiu su neophodnost kad se zna da su pojedini krajevi i do sadatako Ziveli i da postoji ukorenjena navika da oni sami i zakonodavnore5avajusve svojeposlove<.Tako je pisao istaknuti dlan, sveudili5nibeogradski profesor i politidar BoZa Markovid.l') Drugi ugledni ligaS,Ivan Meitrovii, sebi svojstvenomzbrkanom patetikom objavio je: >Ne obzirimo se od kud dolazimo, nego pazimo kud idemo Prevaljeni put to je juder. Mislimo na sutra. Iza sebe bacajmo svetu vodu Skropljenicom,a pred sobom nosimo lud. Pokojnirn svetavoda i vjedna pamjat, a buduiim oganj i Zivot.,,11 Liga je nedujno umirala, jcr je ved izglasavanjeVidovdanskog ustavabila sudbonosna dinjenica koja je pokazala odnos snaga.Za intelektualce presudni su bili izbori 1920. 11923. g., jer su iskazali realnost kakvu oni nikad nisu zami5ljali: Radi(evom predominantnom pobjedom, velika vedina tradicionalne hrvatskepolitidke elite ostala je visjeti u zraku.'2Bila je to pwa od mnogih bududih agonija etibliranih liberalnih skupina, a doZivjeli su je zajednidari kojima je Radi6 nesmiljeno pokazao da takvi nisu vi5e potrebni. Sa svoje strane, zajednidarinepokolebljivo kre6u prema sve o5trijem federalizmu, sukobiv5i se nakon Radideve kapitulacije 1925. i s tom karizmatskom lidno56u.No to je druga tema... U meduvremenu, Vidovdanski ustav bio je ostar rez u krhki i nagriZeni organizam skupine zagovornika >narodnog jedinstva<. Nakon Sto su zajednidari u5li 1927.s Radiiem i frankovcima u federalistidki hrvatski blok, osnovni politidki sukob izmedu federalizma i centralizma u biti je bio artikuliran. Sveje ostalo bilo tek osnaZivanjetog sukoba. Ipak, >srednja linija< (a, zapravonehomogene i nijansirane varijante unitarizma) vidjela je manifestacije dru5tvenekrize, ali joj nije mogla pogoditi smisao.vide6i se, kako je vei redeno, u ulozi dru5tvenogintegratora distih ruku i namjera, zamislili su sredinom 1920. da se u tu svrhu sazovekongres intelektualaca (>kulturnih i javnih radnika<) koji bi imao znanstveno(t) utvrditi temelje jug.oslavenskog jedinstva i prona6i metode Stosvestranijeunifikacije narodnog Zivota<.'' U krugu zagrebadkihinte10
L. Markovii,Jugoslovcnska drZavai hrvatskopitanjc(1914-1929.),Zagrcl.>,1936.,69-70.
ll
Isto,71.
12
O tomcvidi podrobnuanalizu:H. Matkovii,Hrvatskazajcdnica. Prilogproudavanju politidkihstranaka u starojJugoslaviji, IstorijaXX vcka,V, Beograd,1963.
13
Slobodnatribuna,Zagrcb,735 1921.
263
ZoRIcA STIppuc
lektualacadogovaralisu seA. BazaIa,J.Demetrovi6,L. Poli6,R. Giunio, A. Mandi6, M. Marjanovii, J. Smodlakai drugi, a i od njih ie se barem polovicavrlo brzo naii medu hrvatskomoporbom. Bio je dovr5eni proglasza koji su se nadali da 6e naii koju stotinupotpisnika.Ispwa je bilo zami5ljenoda se odrZiu Zagrebt, ali je ipak odludenoda bude u Sarajevu,kako bi imao >ve6iutjecajna istodnekrajeve<. Evo najupedatljivijeg dijelaproglasa:>NaSenacionalnooslobodenje i drZavnoujejugoslavenske dinjenjeje samoprvaetapau eri realizovanja ideje.Veliko historijsko Danas poldrugu godinu poslije dovr5enogaoslobodenjai uiedinienia u na5em i pometnjaideja,koje postaju Lrtvompartijskih borba; druStvuvlada obezglavljenost nema autoritetanikakvih,moralnesu vrijednostipale, intelektualnene dolazedo tval,enja.A dok su glavni borci za ideju izigranii nijemi, zakljudnurijed o njihovom dijelu imat 6eoni pojedincii one mase,koje ni danasnisujoSna distosasvojimshva6anjimao narodnomjedinstvut...1Mi nemamou naroduauktoriteta,koji je bio kadar da povedemasusa sobom.Mi nemamodovjeka,dijabi ubedljivarijed moglada Bududi politidkestrankeza godinu dana opredijeli tolike i tolike neopredijeljene. jedinstva,a lidni jasnu situacijuu pogledunarodnogi drZavnog nisuuspjeleda stvore je utjecajem kolektivnim potrebno, da se podnosi, to auktoritetnai narod nerado jedinstva, da mu na5ega narodnoga znadaj i strudno svestrano, objasni, neupuienima seprikaZukorijeni u pro5lostii iznesezamalajza budu6nost,te njegovaulogau svijetu. Potrebnoje da sedjeloujedinjenjai iznutradovr5i. NaSiintelektualcine moguda baremu pitanjunarodnogjedinstvadozvoledaljnju
to
l.to.
ViSeo tome vidi B. Gligorijevi6,Demokratskastrankai politidki odnosi u Kraljevini Srba,Hrvata i Beograd,1g70.;A.Matkovid,Sv.Pribiicvid i Samostalnademokratskastankado SestojanuSlovenaca, arskediktaturc, Zagreb, 1972. n. dj.59. H. Matkovi6,Sv.Pribidevi6,
264
Obmane i samoobmune: iugoslavenska integralistiika inteligencija u Hrvatskoj
1918.-1941. godine
Rezolucija konferencije utvrduje da te5ko stanje u zemlji uzrokuje ne samo losa administracijanego i >skrajnostikoje prevladavajuu reZimu i u ve6em dijelu hrvatske opozicije. Sporazum i drZavnosredivanjeoteZavajui vlada i hrvatska opozicija svojim metodama. Sporazumijevanje narodito oteZavaforsiranje rdave podjele na oblasti. Plemensko nepovjerenje bi se otklonilo i time ojadala svijest o jugoslavenskom najedinstvu jedino sporazumnom revizijom ustava u decentralizorodnom i drZavn_om vanom pravcu<. Daljnje pripreme za veliki kongresjavnih radnika u Zagreb:upod utjecajem su sve ve6eg sukobljavanja Pribiievi6a i Davidovi6a, dvojice po ideolo5koj i partijskoj strukturi korifeja unitarizma. Pribi6evi6je o5tro protiv kongresa,tj. >srednjelinije<, dok je Davidovi6 Lelio imuci nesto za sebe u zagrebu, ali je svoj dolazak (kao i I. Ribar) uvjetovao time da se u rgzoluciji ne postavlja zahtjev za revizijom ustava. Na taj nadin kongres vedini u Hrvatskoj uopie nije relevantan, iako su ga mnoge novine budno najavljivale.Najveii dio priprema za kongresobavio je krug oko slobodne tibune (M. Marjanovi6, R. Giunio,I. Politeo, A. Paveli6st., J. Benjamin.) Posebno se istakao J. Smodlaka, koji je na razotaranje >nezavisnihintelektualaca< uskoro potom postao diplomat. Slobodna tibuna je ne5to dinamidnije nego Nova Evropa nastojala okupiti oko sebe >politikom nekompromitirane< intelektualce, poku5avajuii posredovati izmedu reZima i Hrvatskog bloka. Smatraju da >jedan jedinstveni narod mora imati jednu jedinstvenu drZavu<,>traZimo da se u prvom redu stvarajedan jedinstven narod [...] jer neiemo ni u jednoj drZavi tri neprijateljska naroda, jer neiemo da od tri plemena jedno vlada nad drugim [...] hoiemo da nosilac jedne jedinstvene drZave bude jedan jedinstvennarod - jugoslovenski.Ne6emoplemenskihpolitika. Jugoslaviju ho6emou.r8ZaIagali su se za >sluZenjenarodnim interesima< kroz nadela >prosvije6ene demokracije, socijalne pravde i nauke<. Spaszemlje vide u pove6anojproizvodnji, a svi proizvodadi >treba da imaju srazmjeran udio u plodovima skupnog rada<. Protive se drZavnom prvilegiranju bilo koje vjere, skupine, staleZaili stranke. Orijentacija vanjske politike mora biti >slavenska,jadranska i srednjeevropska<.Selja5tvo treba biti temelj narodne i drZavnepolitike, a inteligencija mu mora pomagati nesebidno i bez politikanstva. Treba se zalagati za socijalnereforme, alibez revolucije.le Ista orijentacija iskazivalase i u dasopisuNova Evropa, reprezentativnijem i dugovjednijem glasilu posljednjih trubadura >narodnogjedinstva<. Ali to nisu bila mirna vremena za studijske pripreme kongresa, iako su ambicije i5le u tom smjeru. Tome je posluZila i anketa o srpsko-hrvatskimodnosima u ,Srpskom knjiZevnom glasniku
lrto.
Slobodnatribuna,13.5.1921 Isto.
26s
r I
ZoRrcA Suppuc >Srednjoj liniji< sveje teLe. A kako se vei uodi kongresa znalo da rezolucija neie zahtijevati reviziju ustava, velika manifestacija takoder nlje znadlla stvarno niSta. Kongres je odrZan u Zagrebu 10. rujna 1922. i izgleda da mu je prisustvovalo oko dvije tisu6euzvanika (izvje56ase ne slaZu).Otvorio ga je dr. A. Paveli6st.,predsjedao je J. Smodlaka,a podasnipotpredsjednici bili su don F. Bulii i J. Cvijii, zapisnidarM. Kostrendi6.20 Velika nada da ie se pridobiti zajednidare,biv5e prijatelje, da dodu nakongres pokazala se dubokom zabludom. Mnogi ugledni govornici zborili su zanosno i patetidno, no ipak dovoljno oprezno u kritici reLima. Opet se dulo da ne valja administracija, da nije dobar centralizam koje da se poistovjeiuje s unitarizmom; potrebna je ,narodna samoupravaNa ovom kongresu pobijedila je ideja sporazuma,a to je pobjeda najljep5ai najruZnija [...] Poslije ove pobjede treba da dode pobjeda naSeop6e stvari. Do6i 6e pobjeda JUGOSLOVENSTVA.<" Kongres nije bio ni alternativa ni put rjeSenju,pa ipak, dak i takav, imao je za politidke posljedice da je pospje5iopreviranje u Demokratskoj stranci i rastodio vladinu koaliciju. Upravo po tome bio je naj5ira manifestacija>srednjelinije< u njezinoj stvarno sve dvosmislenijoj poziciji. Najreprezentativniji skup preostalih zatodenika>narodnogjedinstva< brla je Nova Evropa (N. E.) dasopiskojemu je prvi broj izaSao16. rujna 1920.,a posljednji u danima pred rasulo Jugoslavije 1941. godine. Osnovno jezgro dasopisadinili su urednik M. Curdin te I. Politeo,M. Kostrendii,I. Belin i nadasveprijateljski krug oko I. Me5trovi6a jo5 iz njegovih herojskih >prorodkih< dana i napokon preostali prijatelji iz Jugoslavenskogodbora u Beogradu (predsjednik Trumbii, naravno, u drugom je okruZenju). Trajna Zelja N.E. da >europeizirasvakom [...] danas jasno da je sistem centralizovanjaupravo pretrpeo slom i daje on glavnim uzrokom tolikih nevo20 21
Vidjcti Kongrcsjavnihradnikau Zagrcbu,Zagrcb,1922. Narodnasloga,14.9.1 922.
266
Obmune i somoobmone: jugoslavenska integralistiika
inteligencija u Hrvatskoj
1918.-1941. godine
lja i op5teg nezadovoljstva<.""Taj stav su Strrrino ustavno-pravnoargumentirali i I. Politeo i I. Belin, daju6i konkretne prijedloge.''' Nakon podetka diktature, eurdin, Me5trovi6, Belin, Politeo i L. Popovii dali su u broju od 26. sijednja 1929. izjavt pod naslovom >Novo stanje(. U njoj su iskazali svojezaprepaStenjei odaj zbog >strandarenjaovaj na5 narod po celoj teritoriji 1...1zreo je za demokraciju< ... Me5trovid u svojim memoarima pi5e: >Mi smo u pojmu jugoslavenstva vidjeli podlogu i pwi stepen zaizgradnju ove na5e drtavne cjeline<. Taj broj N. E. bio je zbog te izjave zabranjen.za Po Me5troviiu, kralj je posredstvomM. Drinkovi6a i S. Rittiga slao poruke zagrebadkim >nepolitidkim< intelektualcima, da bi >rado vidio videnije Hrvate<. Tako je uz kraljev rodendan 17. prosinca 1929.doila delegacijasastavljenaod vrlo raznorodnih lidnosti - od nadbiskupa Bauera do DeZmana i Me5trovi6a. Nisu uspjeli kralju proditati tekst >u duhu hrvatskih teZnji<,novine uZagrebu dogaclajsu jedva zabiljeLlle, pa je to, kako je konstatirao ojadeni Me5trovii, bio >mali uspjeh za reZim, a veliki fijasko za ilanove deputacije".2s Toliko dugo priZeljkivano proglaSenjenovog imena drlave, Jugoslavija,nije ispunilo njihove nade. NajuZu grupu N. E.razo(,araoje i rezultat akcije oko tm.zagreba! kog memoranduma, koji je grupa s joS nekoliko uglednika te skupinom beogradskih intelektualaca pripremala zakralja 1934. godine. Dogadaji su ih pretekli, te su memorandum predali tek regentu Pavlu u studenome.Iako je dokument bio blago kritidan, ne diraju6i u osnovne institucije reLima,protiv potpisnika je vlast organizirala pravu hajku.'" JoSjednom se pokazalo da >srednji put< ne vodi iz jugoslavenskekrize nikamo. Za Stojadinovidevcvlade N. E. organizira anketu o unutarnjim problemima Jugoslavije.IJvodno, Curdin pi5e da 6e rasplet problema dati vlada koja dolazi nakon Stojadinovida, a sada se >svaki naS svestanintelektualac< treba pripremati kako da se dode do rje5enja.lkaLe, pro domo sua: >Iako smo Jugosloveniotkako pamtimo, iako dobro znamo za5to smo za narodno jedinstvo, i ba5 zato - i ba5 zato mi smo prvi podeli ispovedati da treba u provodenju jedinstva zastati,i dak da treba i6i natrag, na linije pokrajinske i plemenske,,.2tI drugi sudionici ankete vide hrvatsko pitanje, ali mu ne pogadaju pravi smisao. JoS uvijek vjeruju da bi neka >srednja linija izmedu krajnosti< imala moguinost da formulira sporazum.Na tragu tih nastojanjavode se konzultacije sa starim prijateljima uvjetno redeno slidnih mi5ljenja, s beogradskim liberalnim intelektualcima, kako bi izradili nacrt ustava.Bio je to - barem Sto se tide N. E. - dobronamjeran i strudno obavljen posao, ali nije nikoga zadovoljio: ni beogradski krug, ni vlast, ni vodstvo HSS-a. Kad su oni iz N. E. zalraLlli Madekovu 22 23 24 25 26 27
M Curdin,Rcvizijaustava,NovaEvropa,knj. XVIII 1/1928, 3tt. Usp.Lj. Boban,Nacrtustavagrupczagrcbadkih intclcktualaca, RadoviFilozofskogfakultcta,br. 7-il, Zagrcb,1969 I. Mcitrovii, Uspomcnena politidkeljudc i dogadajc,Zagrclt,1969.,184. Isto,str.191. Lj. Boban,n. dj. politikc,N. E. XXVIII, 7 M. Curdin,Pitanjanaic unutra5nje
267
I
ZoRrcA Supprrc podr5ku,on im je navodnoodvratio:>Kaj da vam kaZem,radite,Studirajte,i tako ne budeniS!o28 To bi mogaobiti cinidan,nepravedan, ali i pribliZnoprimjerenepitafcijelompothvatu>srednjelinije<. SporazumCvetkovi6- Madeki osnutakBanovinehruatskeoznadioje posvenovu situacijuu kojoj glavni urednik nastoji ditaocimadokazatida su oni u N. E. zapravo prije Jugoslavena bili SrbohrvatiodnosnoHrvatosrbi,a Slovencito nisu,oni su ne5to drugo u Jugoslaviji.Jasnoim je daje dotadainjejugoslavenstvo beznadnokompromitirano. TuZnapolemikana tu temu s Budakovimdnevnikomllryatski narod ne poboljpitanja.Rat je ve6 Savadojamprisilnei reduciraneevolucijeu shva6anju nacionalnog pred na5imvratimai crne su slutnjeda ie se i u Jugoslavijiodigratine5toslidnorusko-poljskojigri ili onoj u Cehoslovadkoj. S posljednjimsenadamapozdravljasporazum kao >pravljenjeredau na5emdomu<,ali tadajedvada ikogajoi zanimanjihovo miSljenje...A moZdasu i oni bili svjesnitoga. Zakljudno:Da je prosudivanjeove liberalneinteligencijei5lo drugim smjerom,a ne onim gdje su bili najslabiji- u sferi nacionalnogpitanjameduratneJugoslavijebile bi vidljivemnogenjihovekvalitete.Ali rat i kasnijerjeSavanja tog pitanjapomeli su i njih i mnogeliberalnivrijednostikoje su zastupali.Novi su nara5tajiu mnogo demupodinjaliispodetka, a mnogisu intelektualciiznovaproZivljavalistaredrame.
Summary
Delusionsand self-delusions of the Yugoslav integrallisticintelligentsiain Croatia,I91,8-L941, >national The authoraddresses the genesis, functionand meaningof the expression unity
Lj. Boban,n. dj.1,23
268
Bosu-rraJaNranovrc I
Dr. Vladko Madek:progoni i sudenja I9I9.-L935.godine Karadordevi(evski unitaistiiki i centralistiiki sustav vlasti od samogpoietka Kraljevstva (Kraljevine) SHS na razneje naiin nastojao suzbiti svaku, a navlastito politiiku oporbu. Kako je u Hrvatskoj najizrazitija i najjaia opozicija bila Hrvatska (puikn) (republikanskn) seljaika stranka njezini ielnici kao i ilanovi te pistaie bili su izvrgnuti strogojpaski reiima, politiiki onemogutavani i iesto kninjavani.
U ubrzanom procesu centralizacije i unitarizacije koje je monarhijski, karadordevi6evski reZim podeo provoditi gotovo od samog nastanka nove drZavne zajednice juZnoslavenskihnaroda nastale 1..prosinca 1918. - Kraljevstva sHS - izgradivan je bio i represivni sustavspram svakevrste oporbe.l Navlastito se to odnosilo na politidku oporbu, a osobito na hrvatske politidke stranke, zato 5to je u Hrvatskoj opozicija monarhiji te centralizmu i unitarizmu bila najizrazitija i najorganiziranija. Progoni prvaka, ali i obidnih dlanova starih i novih hrvatskih politidkih stranaka, uhiienja, policijski i sudski zatvori bez istrage i sudenja obiljeZili su ve6 prve mjesecepostojanja Kraljevstva SHS. Tada su bili izloZeni progonima i uhiienjima, te dugotrajnom policijskom i sudskom pritvoru prvaci, pa i dlanstvo Hrvatske stranke prava (HSp). Uhiieni su bili i prvaci Hnratske pudke seljadkestranke (HpsS) na delu sa Stjepanom Radiiem, azatim i pwaci te dlanovi novoosnovaneSocijalistidkeradnidke partije Jugoslavije (komunista)/sRPJ(ky. ve6 tijekom 1920.kad su srbijanski zakoniprotegnuti na cijeli teritorij dr\ave te kad je uspostavljenosudstvokoje je umnogome bilo podloZno vladajuiem poretku i ovisno o njegovim zahtjevima,organizirana su i sudenja, destobezdokaza i argumenata,na temelju reZimskeprocjene o opasnostipolitidke djelatnosti, npr. Stjepana Radiia i njegova HPSS-a. od kolovoza 1921.kad je na temelju Vidovdanskog ustava donesen Zakon o za5titijavne bezbednostii poretka u drlavi, poznatiji kao Zakon o zaititi drLave, relim je otvorio novu, Iegalnu moguinost sudenja zbog politidke djelatnosti. Po tom zakonu mogle su biti izredeneveoma ostre kazne vec za politidku propagandu i pripadanje politidkoj organizaciji, koje je reZim ocijenio opasnima za drLavu i kraljevsku kuiu. U podetku je taj zakon bio prvenstveno primjenjivan protiv komunista ili prista5akomunistidke ideologije i orga-
B. Janjatovi6,Progoni triju politidkih grupacijau Hrvatskoj (1918.-1921.), Historijski zbornik, XLV centralizacijai poloZajHrvatskeu Kraljevshu (Kraljevini) l1): 1ry2, 89-104;ista, Karadordevidevska SHS,Casopisza suvremcnupovijcst,111995,55-76, gdjcje navcdcnai drugaliteratura.
269
Boslure JaNrarovre nizaclje, a ve6 potkraj 1924. primjenjen je i protiv vodstva te dlanstva sada vei Hrvatske republikanske seljadkestranke (HRSS - kako se stranka podela nazivati od prosinca 1920.)i njezina vodstva.U sljededimgodinama nastavljase isti postupak protiv komunista, ali i protiv drugih oporbenih stranaka. Nastavljaju se i progoni dlanovai vodstva Hrvatske seljadkestranke (HSS - kako se HRSS podeo nazivati od oZujka 1925. na dalje) unatod tome Sto je priznala monarhiju i Vidovdanski ustav i Sto je neko vrijeme sudjelovalau vlasti (od kolovoza 1925.do veljade I92l.). StoviSe,organiziranim politidkim ubojstvom legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, dlanova vodstva HSS-a, u drZavnojNarodnoj skup5tini u Beogradu 20. tipnja 1928.otvoren je novi nadin obraduna s opozicijom. od podetka samovladekralja Aleksandra Karadordevi6a, poznate Sestojanuarskediktature, uvedene 6. sijednja 1929. sve do kraljeve smrti u atentatu 9.listopada 1934.progoni, uhidenja, ubojstva, sudenja zapolitidke delikte postaju svakodnevnompojavom. U Hrvatskoj su stradali delnici i obidni clanovi te prista5esvih stranaka od ilegalne Komunistidke partije, preko pripadnika Seljadko-demokratskekoalicije (SDK), odnosno Hrvatske seljadkei Samostalnedemokratske stranke (SDS) do Hrvatske stranke prava. Ubijeni su dr. Milan Sufflay, povjesnik i albanolog (193L.)', Josip Predavec,potpredsjednik HSS-a (1933.)3,desetak dlanovavodstva ilegalne KPJ, odnosno SKOJ-a, osudeni su na smrt odsutni delnici HSP-a, kao i neki istaknuti i manje poznati komunisti i prava5i; na kra6e ili duZe kazne zawora, pa i smrt osudeni su i brojni dlanovi kako HSP-a i KPJ, tako i HSS-a,Stosu formalno omogu6ili poo5treni Zakono za5titi drZave, kao i tada uspostavljeniDrLavni sud za za5titu drLave.oNakon kraljeve smrti vladaju6i reZim i dalje vodi strogu pasku nad komunistima i kaZnjavaih vei uobidajenim kaznama.'tPrati i delnike oporbenih hrvatskih gradanskih stranaka,a neki od trlitr su i likvidirani.6 I dalje stradavajubrojni dlanovi i prista5eFISS-a,kao i drugih trrvitstih stranaka, medu njima ponajvi5eprava5i.TSvi ti, u najkra6im crtama, izneseni podaci pokazuju da je reZim i prije i nakon smrti kralja Aleksandra poku5avaosuzbiti hrvatsku politidku oporbu uhiienjima, ubojstvima, sudenjima na duZe ili kraie kazne zatvora, pa i kazne smrti. Politidka djelatnost,osobito hrvatska politidka oporba, iako je reZim progonio opoziciju i u drugim dijelovima drLavenu takvim uvjetima i u tom reZimu bila je i ostala opasna,pa i pogibeljna kako za pwake tako i za dlanove hrvatskih politidkih stranaka.'
\J
7 6
B Janjatovi6, PctarStrdii,O ubojstw dr. MilanaSufflaya,Historijskizbornik,XLVI/I993, ti9-107. O J. Prcdavcuvidi: Mira Kolar-Dimitrijcvii,Gospodarstvo kao srcdstvopolitiike prisilc.U povodu iczdcsctegodi!niccubojstvaJosipaPrcdavca, Casopisza suvrcmcnupovijcst,2-311993,203-224. B. Janjatovii,Hrvatska1928-1934.;vrijcmc organiziranihpolitidkihubojstava, Povijcsniprilozi,l3l 1994.,219-244, gdjcjc navcdcnai drugalitcratura. Komunistidki pokrcti socijalistidka rcvolucijau Hrvatskoj,Zagrcb1969.,Ivan parJcli6,Komunistidka tija Hrvatskc1937.-1945., Zagrcb1983,knj. I Poslijcpodnc9. travnja1936.u Trnovcuu Lici iz zasjcdcjc ubijcnKarlo Brkljadid,jcdanod poznatijih HSS-ovaca. U povodunjcgovcsmrti V. Madckjc objavioosmrtnicu.(>Vodagovori",Zagrcb 1936., 322t323). RudolfHorvat,Hrvatskana mudili5tu,Zagreb1942.i 7992Tako osobito u Makedoniji, gdje je bilo izrzctno mnogo organiziranihpolitidkih ubojstava,u Crnoj Gori, u Vojvodini i u Bosni i Hcrcegovini.Usp. Rajko Jovanovii,Glavnjadakao sistcm,Zagrcb 1928. R. Horvat,Hrvatska,nav.dj.; Lj. Boban,Madcki politikaHSS-a1928.-1941., Zagreb1974.knj. I. i II.; isti,SporazumCvctkovii-Madck, Bcograd1964.
270
Dr. Vladko Maiek: progoni i sudenja 19j9._1935. godine
1.
Radi6 a njegova ie Lena uspjela prenijeti brojne papiri6e na kojima je taj dokument napisan i predati ga stranadkom vodstvu. Memorandum su u ime vodstva HpSS-a potpisali dr. V. Madek i Josip Predavec.Oni su bili zaduZenida dostave memoran-
l0 I1 12
Vladko Madck, Mcmoari, zagrcb 1992.(prircclio ing. Boris Urbii).; Lj. Boban, Madck, knj. I. nav.
13
t4
t5
16 17
Prcdavcc se nalazio u Ljubljani na skupu agrarnih strudnjaka,a nakon uhi6cnjajc oclvcdcnu Maribor, gdjc su ga policajci prcslulali.. Mcdutim, policiji nijc uspjclo dokazati da jc bio povczan sa slanjem mcmoranduma, pa je odvcdcn u Dugo Selo, gdjc jc i Zivio radcii kao ckonom. Ovtljc sc morao javijati policiji (V. Madck, Mcmoari,53). Hrvatski drZavni arhiv (daljc: HDA), SpisiEure Surmina. Tu sc duva izjava (iz lipnja 1919.)Lj. Kcimana u kojoj on istidc da jc uhi6cn 31. svibnja 1919.vidi i B. Krizman, Korcspon<.lincija,25{i. V. Madck, Mcmoari, 53; on istide da jc uhiien >odmah slijcde6cjutro< nakon haplenja Lj. KcZmana. Madek u svojim Memoarima, str. 53 kaZc da su nakon l4 clanaodvedcni u uzc Sudbenog stola. Mc6utim, S' Radi6 u svom pismu supruzi Mariji 11. lipnja 1919. kaZc da su tog dana dovedeni u Sudbeni stol Madck i KcZman. (B. Krizman, Korespondnccija, 179)..
271
Bostur,q JANJATovTc sumnja, zasnivala se na srbijanskom krividnom zakonu. Istraga je ve6 nakon pwog saslu5anjazakljudena.Iako protiv Madeka i KeZmana nije bila podignuta optuZnica oni su i dalje ostali u zatvoru;istraZnispisi protiv njih bili su na vojnom sudu, a oni su se nalazili u civilnom zatvoru. Takav postupak bio je zasnovanna opiem odnosu reZima spram hwatske politidke oporbe, iako njihov poloZaj nije bio isti kao npr. S. Radida i prava5kih prvaka koji su se u isto vrijeme nalaziliuuzama Sudbenog stola u Zagrebu i protiv kojih se nije vodila gotovo nikakva istraga,pa nije bila podignuta niti optuZnica bez obzira na to Sto su vei mjesecima bili u zatvoru. Madek je zajedno s KeZmanom,u zatvoru Sudbenogstola proveo oko pet mjeseci, bez obzira na to Sto se drZavnituZitelj 16. srpnja 1919.proglasio nekompetentnim za njihov sludaj i bez obzira na to Stoje bilo predvideno da nakon toga budu smjeSteni opet u vojni za|vor. Kad je i vojni istraZnisudacocijenio da nije mjerodavan za njihov sludaj oni su trebali biti pu5teni iz uza Sudbenog stola.18No, to se nije dogodilo: i dalje su ostali u zatvoru, ali ipak manje nego Sto je^Madek u jednom svom pismu upuienom Duri Surminu u srpnju 1919. predvidio.'e Potkraj 1919. prebadeni su u zaFor zagrebadkogredarsVa,azatimsu smje5teniu zaVorZagrebadke kotarske oblasti i dalje bez optuZnice i bez pravoga istraZnogpostupka. Ovdje su ostali sve do 1. oZujka 1920.kad su pu5teni zahvaljujuii u prvom redu novom hrvatskom banu dr. Matku Laginji.2oTako je zavrSiopwi, vi5emjesednizatvor, u karadordeviievskoj kraljevini za dr. V. Madeka, koji je zajedno s J. Predavcem,ba5 potkraj te formalno neizredene kazne, bio izabran za podpredsjednika HPSS-a.21
/,. Nakon togavi5emjesedna zatvorau ZagrebuV. Madekje nastavio,dak intenzivnije negoranije,s politidkomdjelatno3iu.Cestoje istupao,zajednos drugimdlanovima vodstvaHPSS-a,odnosnoHRSS-a,a osobitosa S. Radiiem, koji je iz zatvoru, nekolikodanaprije Madeka,pu5tenpo Laginjinunalogu.Upravni organivlasti,a i pratili su tu aktivnost,pa suu brojnimizvje5iima,saduvanim vojskai Zandarmerija, u arhivskojgradi,spominjei njegovoimq' iz togaje oditoda sei on nalazipod paskom 18
S.Radi6upismusvojojZcni3 kolovozal919.piicdadrZavnituZitcljnijcnalao>nisjcnkcboljlevizma< u Madcka i KcZmana, a za Madcka >ni sjcnke krivnjc< (B. Krizman, Korcspondcncija,2561257i273). Madek jc u tom pismu datiranom 20. srpnja 1919. napisao da ic vjcrojatno ostati u zatvoru svc do izboraza Konstituantu i to >zbog drZavnih intcrcsa<. (B. Krizman, Korcspondcncija, 251). U ljcto 1919.to se predvidanje dinilo realnim zato 5to sc odckivao raspis izbora za Konstituantu; no, kao Stojc poznato, ti su izbori raspisani i odrZani potkraj 1920.kad jc Madck bio na slobodi, ali jc zato S. Radid bio u zatvoru, osudcn na 2,5 godine >drZavnihuza<,pa je rcgcntovim pomilovanjcm pu5ten na sam dan izbora. O Laginji usp. Pctar Strdii, Hrvatski narodni preporoditclj i ban dr. Matko Laginja, Zbornik druitva za povjesnicu Klane, Klana 1995,str. 3-39, s vclikim izborom litcrature.
2l
Sam Madek u svojim Memoarima, 53-57, ocjcnjujc boravak u zatvoru tijckom 1919. i 1920. rclativno podno5ljivim NaZalost, za sada nisu dostupni, a moZda nisu ni saduvani drugi izvori o tom njegol,u zatvoru. Podacima o prvom Madekow zatvoru u Kraljcvstvu (Kraljcvini) SHS nisu osobitu pozornost obratili ni njegovi prvi biografi. Tako se u spomcnutoj knjizi >Voda govori<, na str. 44 kaZc da jc V. Madek bio u zatvoru od podctka 1919. do veljade 1920., ali se ne spominje izvor. Dr. Maksimilijan Pctanjck u Madckovoj biografiji s naslovom >Dr. Vladimir Madck<, Zagrcb 1937., str. 71 kaZe da se u >politidkim uzama< 1920.na5aouz Radiia i Madek, ali ne odredujc datum i ne navodi izvor.
272
Dr. Vladko Mutek: progoni i suden.ia j919._j935. godine
reztma,ali ipak nije toliko ugrozen kao S. Radii, kojemu je stalno prijetila mogu6nost krividne istrage.22 O Madekovoj politidkoj djelatnosti reZim vodiradunu rurigrrrno i zbog njegovih predstavki u povodu nasilja nad seljacima u vrijeme ugusivanja seljadkihnemira, osobito u rujnu 1920.godine, ali i kasnije; no, Madek kao vjest odvjetnik ipak ne daje toliko prilika vladaju6em reZimu zakaLnjavanje.23 Po drugi se put v. Madek naiao u zatvoru, zajedno s drugim dlanovima vodstva HRSS-a i samim Stjepanom Radiiem, podetkom 1925.godine. I ovaj su put razlozi ,\ t uhi6enju bili politidki. Kraljevskom je reZimu i nadalje smetala djelatnost HRSS-a, a osobito njegovavode S. Radi6a, pa je potkraj Tgz4.beogradskavlada donijela odluku o zabrani djelatnosti i stranke i vodsfva. Stranka je proglaSenakomunistidkom zato Stoju je Radi6 lipnja 1924.udlanio u Seljadkuinternacionalu u Moskvi. Beogradskoj vladi i kralju Aleksandrubilo je jasno da nije rijed o komunistidkoj orijentaciji ni Radiia ni stranke. Bila je to samo izlika da se i HRSS i njegovo vodstvo kazni po Zakonu o za5titi drZave. Po nalogu iz Beograda uhidenja dlanova najuZegvodstva stranke su podela 2. sijednja l925.Tada su odvedeni u policijski zatvor, a zatim smje5teniu uze ,/ (svaki u svoju 6eliju) Sudbenogstola u zagrebuuz podpredsjednikeHRSS-a v. Maceka i Josipa Predavca,tajnici stranke dr Stjepan Ko5uti6 i dr. Juraj Krnjevid, te ing. August Kosuti6, Radiiev zet i jedan od istaknutijih dlanovavodstva.Tom prigodom zagrebadkaje policija temeljito pretraLlla i njihove stanove. Nekoliko dana kasnije uhiien je i S. Radii, ali je protiv njega voden zasebanpostupak.2aIako su senat Sudbenog stola, a zatim i Apelacijski sud donijeli odluku da za uhiceno vodstuo HRSS-a nema pravno utemeljenih razloga za ostanak u zatvoru, pa se dak dinilo da ie biti pusteni ve( 14. sijednja 1925. oni su i dalje zadrLaniu policijskoj vojarni u vlaikoj ulici. Obrazlo'zenjeza takav postupak bila je policijska odluka da se uhi6eni moraju odvesti na >odredeno mjesto boraviSta<,a za toje prigodno bila odredena ta policijska vojarna - dok se ne pronade politidko rjesenje cijcloga sludaja.2s To je znadilo da i nadalje reZimu nije stalo do pravnoga,zakonski utemeljenog postupka. Sveje ovisilo o volji samog kralja Aleksandra I. Karadordeviia, tc s njom usaglasenapona5anja delnika beogradskevlade. Oni su nastojali prisiliti hrvatsku oporbu na popu5tanje, pogotovo nakon Stoje u skup5tinskimizborima odrZanimveljate 1925.HRSS pobijedio u Hrvatskoj, te dobio niz mandata i u Bosni i I Iercegovini. Zato su vocleni intenzivni pregovori i razgovori sa zaNorenim S. Radiiem, odnosno s hrvatskim narodnim zastupnicimau beogradskojNarodnoj skup5tini,ali popra6eni pritiscima i ucjenama. Rezultat je bilo Radiievo priznanje centralizma i monarhije sto je javno u Beogradu iskazao Radiiev sinovac Pavle 27. oZujka 1925. Istog su dana, medutim, na zahtjev Radikalne stranke koja je tako htjela zaStititisvoje pozicije, bili poni5teni zastupnidki
Spisi o tomc saduvanisu u FIDA, u fondu Prcdsjcdni5tvozemaljskc vtadc (PRZV), o<.inosnoPokrajinskc upravc (PRPU), ali ih za ow prigodu ncicmo poscbno iskazivati. Usp. B. Janjatovi6, Rcprcsija spram hrvatskih scljaka 1918 -1921., easopis za suvrcmcnu povijcst, 1/ 1993.,25-43, ista, Stjcpan Radii i kraljcvski panduri; odjcci Borongajskc skupstine 7923.,na i. mj.,2l 1994.,277-297. ViIc o tom postupku spram S. Radi6a u: Bcrnard Stulli, Izvjc5taj drZavnog nacloVoda govori<, str.44 kratko sc kaZc da je Madck bio u zatvoru pola godinc vrijemc zloglasnc 'Obznanc'.. "Za
BOSILJKA JANJATOVIC
mandatiu drZavnojNarodnoj skup5tinii samomRadiiu i uhidenojpetorici dlanova da su pristupanjem najuZegvodstvaHRSS-a,pa daklei V. Madeku,s obrazloZenjem HRSS-aSeljadkojinternacionalioni krivi zbogkomunizma.Istodobnoje za24 zastupnika s liste HRSS-aodredenoispitivanjepolitidkogopredjeljenja- jesu Ii za komunjihovamandataodloZenodo daljnjega: nizamili ne.Tim je postupkomovjeravanje izvrSenoje tek27.lipnja 1925.,kad je ve6bilo jasno da Hrvatskaseljadkastranka (HSS)pristajena sporazums radikalima.No, dok je trajaotaj malevar Nikole PaSi Tek nakonStoje vlide, vodstvoHSS-aje i daljedamilot zaworu'26 ia, preOsjednika Narodnomradikalnomstrankom(zavr5nisu sklopljensporazumHSS-asvladaju6om pregovoripodeli2., a okondanisu L4. srpnja 1925.)i nakon Stoje odluku o tome pa tako doniokralj Aleksandar,vodstvoHSS-apu3tenoje L8.srpnja1925.izzatrvora, i V. Madek.Oslobodenisu svakekrivnje i daljnje istrage,ali ne i policijskei reZimske paske." OsobnipoloZajV. Madekau tom polugodi5njemzalworunije seStosetidesmje5taja razlikovaood poloZajadrugih pritvorenika.No, kako je on u trenutku uhiienja Narodneskup3tine,izabtanna temeljusvogmanformalnobio i podpredsjednikom data narodnogzastupnikaizabranogna skup5tinskimizborima 1923.i na osnovidogovoras predstavnicima srbijanskeDemokratskestrankete njezinimvodomLjubom njegovmaterijalni poloZaji kao zatvorenikabio je iz;u1924.28, tijekom Davidovi6em jo5 mandat.On je, naime,i dalje bio oduzetzastupnidki pogotovo mu nije dok zetan, a takoderi cigarepodpredsjednika skup5tine, pla6u novca dobivaoznadajnusvotu je odboraza drZavnog ostao ilanom formalno Stovi5e, eak, te za reprezentaciju. godine.2e veljadi 1.925. u raspisi provedbudrZavnihskup5tinskihizboraodrZanih
J.
Nakon ubojstavahrvatskih zastupnikau drZavnojskup5tiniu Beograduu lipnju 1928.,anavlastitonakon Stoje poslijesmrti StjepanaRadi6aizabtanza predsjednika reZimposebnovalnapolitidkalidHSS-a,dr. V. Madekpostajeza karadordevidevski je pokuiajapridobivanjado opseZraznolik:od Madeku V. nost.Odnosrelimasplam policijskog i kaZnjavanja. nadzora noga koalicijepa i samogV. Madeka, PolitidkeizjavevodstvaSeljadko-demokratske odmahnakonRadiievesmrti,pa koalicije, kao predsjednikaHSS-ai supredsjednika jasno politidkaoporbaneie odustati pokazale da hrvatska godine, su i u tijeku 1928. u Kraljevini SHS (od jeseni poloZaja Hrvatske od traZenjarje5enjaravnopravnog . lk aljeviniJugoslaviji).30 1,929 Ta{a su bili ovjcrcnimandatisamo21 zastupniku- zato 5to nisu bili zastupniciu vrijcmestupanja HRSS-au Seljadkuintcrnacionalu.Usp. V. Madck,Mcmoari, T2; R. Horvat, Hrvatska,273-276. 2',7 R. Horvat,Hrvatska,276,Li.Boban,Madek,knj. I, 3, pi5edajc Madckbio u zatvorupodctkom1925. 28 B. Gligorijevii, O pitanju ulaskaprcdstavnikaHRSS-au Davidoviiew vlad,t 1924.i o krizi i padu te vlade,Istorija XX vcka,VII, Beograd1968,str. 346-4M;V. Madck,Mcmoari, 69. 29 30
V. Madek.Memoari.70-71. Lj. Boban,MadckI., nav.dj.
1919.-1935
Medutim, kad je kralj 6. sijednja1929.svojim proglasom >Mome dragom narodu< uveovlastitu apsolutistidkuvladavinu - Sestojanuarskudiktaturu, vi5e nije bito moguie voditi nikakvu legalnu oporbenu akciju. Usto su novoj situaciji, bili odmah prilagodeni zakoni (pooitrenje Zakona o za5titi dr\ave iZakono Sudu za zaitill- drLave) koji su omogu6ili ne samo strogo praienje politidke djelatnosti nego i o5tro kaZnjavanje svake oporbe.3rNovi progoni i kaZnjavanja zbog politidke dJelatnostitnogli ,u zapotet| a medu progonjenima i kaZnjenimana5aose i V. Madek. vei u drugoj polovici sijednja 1929. zabranjenje svaki rad i do tada legalnim politidkim strankama, zaplijenjene su njihova arhiva i imovina, te su im zapela(ene prostorije. zabranjen je tako rad i HSS-u; zagrebadkaje policija 20. sijednja1929.usla u zgradu Hrvatskoga seljadkog doma na Zrinjevcu, gdje se nalazllo siedi5te stranke i kad tamo nije zatekla delnike stranke da im preda rjesenje o zabrani, zapehtira je samo prostoriju s arhivom. Tek sutradan, tj. 21. sijednja 1929.rje5enje o zabrani je predano dr. V. Madeku kad je dosao u Hrvatski seljadkidom. Tom su prigodom policajci zaplijenili neveliku arhivu, uglavnom materijal yezanvzorganizaciona pitanja i jednu StednuknjiZicu s manjom svotom novca, kao i ne5to kancelarijskogmaterijala. Dva dana kasnije zabranjen je rad Samostalnoj demokratskoj stranci, dijelu Seljadko-demokratske koalicije.r2 No, to nije bilo sve. Ubrzo nakon zabranepolitidke djelatnosti, podetkom travnja 1929.,po posebnom nalogu predsjednika vlade u Beogradu generala Petra Zivkovi6a,Sto je zasigurno odobrio i sam kralj Aleksandar, uzvec postojeiu pasku reZima nad oporbenom politidkom djelatno5iu, upostavljenje najprije samo dnevni, a zatim danonoini nadzor nad kretanjem i pona5anjemnajistaknutijih predstavnikahrvatske oporbe; taj je nadzor prestao 15. oZujka 1932.godine, ali se danas ne moZe utvrditi da li se to dogodilo prema nekom posebnom nalogu.33Nadzorom su bili obuhvaieni delnici Seljadko-dernokratskekoalicije - dr. v. Maiek i S. pribiievie .'o uznjih policija je pratila dr. Ivana Pernara i dr. Jurja Krnjevi6a. Paski je bila podvrgnuta i udova 31
B. Janjatovi6, O progonima hrvatskih politidara u Zagrcbu za vrijcmc karaclordcvi6cvskcicstojanuarskc diktaturc, Radovi, 2611993,161-176;' ista, Hrvatska, n. dj HDA, grupa XXI, inv. br.1574, dopis Prcdsjcdnidkog urcda rcdarstvcnog ravnatcljstva uZagrcllu Vclikom Zupanu zagrcbadkcoblasti br. 9440Pr orJ22. L 1929. Taj jc nadzor"formalno zapodct po nalogu vclikog Zupana Zagrchadkc oblasti; ovaj ga jc narcrlio po zapovijcdi P. Zivkoviia, prcdsjcdnika vladc, kojh jc imala oznaku J. B. br. 33. Podctni Zivkoviicv nalog, mcdutim, nijc saduvan,odnosno nijc danas dostupan, pa sc nc moZc utvrditi todan datum njcgova izdavanja.No, prcma Sifriranom hrzojaw P. Zivkoviia br. J. B. 31 od 1. travnja 7929. mo|c sc prctpostaviti da jc nalog br. J. B. 33 izdan ili tog dana ili koji dan kasnijc. Zagrcbadkajc policija svakodncvno dostavljala izvjclia o krctanju nadziranih osoba najprijc vclikom L:upan:uZagrcbadkeoblasti, a zatim Odjcljcnju za drZavnu zaititu Savskebanovinc koji su ih takodcr svakodncvnoslali u Bcograd samo uz promjcnu naslova adrcsc, a tck pokatkad uzkra(c upozorcnjc na dctatj izvjcida npr. na neko imc ili sastanakkoji su nadzirani politidari odrZali. Policijska izvjc56ao tom nadzoru duvaju sc u HDA. Izvjc56a od 24. v. do 25. vlr. 1929. duvaju sc u grupi vI, inv. br. 329 ; izvjci6a ocl kraja srpnja do kraja kolovoza 1929. u grupi XXI, inv. br.7734; izvjcida od studcnoga 1929. do 15.lII 1932.se naleue u fondu SB, DZ, Str. pov. spisi, kut 1152-1157. S P r i b i 6 c v i 6 a j ep o l i c i j a p r a t i l a d o k n i j e o t i 5 a o i z Z a g r c b a : u B c o g r a d l T . s v i b n j a l g 2 g . O n j e g o w p r a ienju ncma tragova u saduvanim izvjcsdima,ali o tomc govori V. Madck u svojim Mcmoarima, 86, a takodcr i sam Pribidcvii u svojoj knjizi s naslovom Diktatura kralja Alcksanclra,(Paris 1933),Zagrcb 1990.
275
BOSILJKA JANJATOVIC
S. Radiia Marija Radii, te cijela Radiieva uZa obitelj. Policija je pratila i dr. Milana Sufflaya,koji po svemu sude6i tada nije pripadao ni jednoj stranci, ali se kao Skolski Madekov kolega s njim druZio i sastavljaomu biltene s pregledom napisa iz wjetskog tiska o politidkoj situaciji u Kraljevini Jugoslaviji.'"Pod policijskom prismotrom bio je i Hrvatski seljadki dom; policija je pomno biljeZila tko je ulazio u tu zgradu pa je registrirala i obidne dlanove stranke. Od studenog 1929. policiiaje podela pratiti i Veieslava Wildera, nekada5njegadrZavnog podsekretara, a tada jednog od prvaka Samostalne demokratske stranke. Potkraj srpnja 1930. podela je pratiti i dr. Antu Trumbi6a, nekada5njegaministra vanjskih poslova Kraljevstva SHS, koji je nakon Radiieve smrti pri5ao HSS-u i postao jedan od dlanova njegov^gvodstva, pa je dak u vrijeme kad je dr. Madek bio zatodenvodio strankine poslove.'"'Prate6i te politidare zagreba(kaje policija u svojim izvje56imaregistrirala i sve osobe koje su s njima dolazile u dodir. BiljeZlla je iz minute u minutu njihovo kretanje od prvoga jutarnjeg izlaska na ulicu do odlaska na podinak; pratila je tako ne samo politidku nego i poslovnu djelatnost. Bila je to stalna pratnja; nadzirane osobe su znale za tu policijsku pasku, pa su pojedinci ponekad razgovarali s agentima - kao npr. ^V. Madek kad bi odlazio izZagreba po odvjetnidkom poslu ili u drugim prigodama.'" Nadzor je bez sumnje imao zadaduda nadzirane zastra5i,a jo5 vi5e da ih onemogu6i u njihovu politidkom djelovanju, pa dak i da pomogne reZimu u predvidanju njihovih akcija. Stovi5e,policijska je paska bila svojevrstanuvod u kazne koje su sljedile kad su nadzirani i dalje nastavili s oporbenom politidkom djelatno5du,odnosno kad je reZim odludio da ih iskljudi iz politidkog Livota,pa i da ih ubije (kako je to udinjeno s dr. M. Sufflayem i J. Predavcem).38 Svakodnevnopolicijsko praienje kretanja i pona5anjadr. V. Madeka, sudedi prema spomenutim izvje56ima,organima vlasti je moglo potvrditi da je on u svojoj odvjetnidkoj pisarnici kao i izvan nje imao kontakte ne samo s brojnim osobama,ponajviSeseljacima,pa i radnicima, koje je zastupao nego i s brojnim dlanovima vodstava zabranjenih politidkih stranaka od naprijed navedenih nadziranih politidara do srbijanske politidke opozicije.3eIz tih se izvje56a,medutim, ne vidi koliko je reZim iskoristio tako dobivene obavijestio postupku spram Madeka, ali se ipak moZe zakljuditi da 35
B. Janjatovi6, P. Strdii,O ubojstvu,n. dj. Trumbiia su po naloguMinistarstva unutrainjihdcla BcogradpratilijoI tijckomrujna 1929.,a paska jc bila nastavljcna Podposcbnukontrolujc stavljcn25.srpnja i daljc (HDA, SB UO PovII 1111930.). 1930. 3',7 Takojc Madckrckaoagcntimau srpnju1931.da idc u Bjclovari da 6ctamoostatidan i po. Agenti su o tomc obavijcstiliupravuSavskcbanovine,a onajc naloZilaScfupolicijcu Bjclovaruda strogopazina policajci,na tcmclju intjeilaiz Bjclovara,izvjcstili Madckovokrctanjc.Sljcdcicgdanasu zagrebadki spomcnutuupraw s kim scsveMadeksreou Bjclovarui gdjeje svcbio (HDA, SB UO Str.pov 373od 29.YI11931.;Str.pov.374orl30.VII 1931.).U kolovozu1931biojc na kaicm odmoruu Trcidcrovcu na imanjuvclcindustrijalca Prpi6a,pajc o tomc izvijcstioagcntckoji su ga pratili.O njegow boravku u Trciderovcuobavijcitcnjc kotarskinadclniku Karlovcus nalogomda organizirapolicijskupasku. (Isto,Str.Pov.410od 19.VIII 1931.) 38 ViSco tom nadzoruu: B. Janjatovii,O progonimahrvatskih,n. dj 19 policajciu vrijemeizborazadrZavnuNarodnuskupltinurujna 1931.izvriili Tako su npr. zagrcbadki knjigc plemctadinuMadekovastanai odvjctniikcpisainicc.Tom su prigodomnaili brojnczabranjene i brolurc te lctkc u kojimaje on odgovarao dlanovci prista5eHSS-ada nc glasuju.Usprkostome tada nije bio kaZnjcn.(HDA, SB UO Pov.II 31948/1931). 36
276
Dr. Vladko Mutek. progoni i sudenja 1919 -1935. ,4odine
su ona imala odredenu ulogu.a0Nadalje se moZe zakljuditi da svakodnevnopolicijsko pra6enjenije imalo utjecaja na Madekovu politidku djelatnost. Nakon prestanka te posebne paske upravne su vlasti i dalje vodile raduna osobito o kretanju i ponasanju v. Madeka kao delnika HSS-a o demu svjedodi niz primjera. Polovicom listopada 1932. opcinski biljeZnik u Kupincu (gdje je Madek podetkom 1932.kupio gospodarsko dobro) prijavio je vlastima da je Madek pred oko stotinu seljaka iz Kupinedkog Kraljevca, Kupinca, Bratine, Kraljevca, rezd,en(ine,nakon ito
godine nosio Madeku izjavu o drZanju FISS-ovacau tamnici u Srijemskoj Mitrovici, a3 azatim potkraj prosinca 1932.posjetu Milana Pribiievi6a, brata Svetozareva.ao Revni policajci zapisali su i primjedbe sestreMadekove pokojne Zene koja je u vlaku sijednja 7933.,medu ostalim, pridala kako je Madek bio odusevljenododekanu ljeto 1932. u Sibeniku (tada je izmakao policiji).asTijekom 1932.odjeljenje drZavnezastite Savskebanovine zatraLlloje od podredenih upravnih vlasti diljem Flrvatskeda odgovore jesu Ii naiSle na povjerljivu prepisku izmedu Madeka i pribiievi6a koji se dopisuju nevidljivom tintom posredstvomreklama zaproimod,e tvornice >Bata<; odgovor podredenih je bio negativan.o"Takvih i slidnih primjera provjere ponaianja i djelovanja dr. Madeka tijekom 1932.bilo je joS, npr. prigodom njegova boravka u Karlovcu, kad je odlazio naizletna Sljeme, itd.a7 osim iz policijske paske ili paske upravnih organa vlasti o Madeku je reZim dobivao obavijesti i iz drugih izvora.Tako je potkraj 1929.o prilikama u Madekovoj okolini izvje5tavalavisokog dinovnika u Odjeljenju drZavnezaitite Savskebanovine Antu Mardaca prijateljica Madekove pokojne Lene- cecilija Biljan. ona jc htjela za sebe i
ma< i dztsu zajcdno posjctili Zcnu J. Prcdavca,koji jc bio na izdrZavanjukaznc u Lcpoglavi. Madck jc tada dolao u kotarski sud braniti jcdnog sctjaka dija sc parnica vukla jo5 iz 1923.Susrco sc tom prigodom i s jcdnim biv5im narodnim zastupnikom iz scla JcZcva. 41
HDA, SB II DZ 550/1933.Na prijaw op6inskogbiljcZnika tom jc prigodom uhiicno 4[i scljaka, a 29 ih jc osudcno na po pct dana zatvora zato lto su slulali taj Madckov govor i nisu ga prijavili. Samom sc Madcku tada nijc niita dogodilo.
a2 HDA. sB II DZ 1413t1932. 43 HDA, SB II DZ59l1933. V. Mocnaj bio je zajcdno s Madckom optuZcn prccl Sudom za zaititu drZavc 1930. (vidi o tom sudcnju dalje u tekstu); osudcn jc na tri godinc robijc i tri godine gubitka dasnih prava - kaznu je izdrLavao u S. Mitrovici. oo HDA, sB II DZ 46/19.13. as HDA, SB IIDZ 57211,933. O tom boravku u Dalmaciji pisao jc Madck u svojim Mcmoarima, 94-95. a6 HDA, SB pov. \IDZ 1gz24ltg3z. 47 HDA, SB Pov II DZ 11.79111931 i 41g3ltg3}
BoSIUKA
JANJATOVIC
svog supruga osigurati pla6anje dugova i posao u obavjeitajnoj sluZbiu Bedu, pa je u nekoliko navrata navedenom dinovniku prepridavala razgovore koje je vodila s Madekom ili koje je on vodio s drugim osobamai to jo5 od 1928.na dalje; npr. o sastanku SDK prije progla5enja diktature na kojem je S. Pribiievi( traLio od Madeka da u Hrvatskoj podigne bunu, ali je to Madek odbio, zatimo zemljopisnoj karti na kojoj su Srbija i Crna Gora ozna(ene kao daleko manji teritorij od njihova stvarna opsega, a Madarska se preko Hrvatske prostirala do mora, pa o mogu6nosti oruZanogustanka za koji je Madek rekao da ga valja dobro pripremiti, itd. Zasada ne moZe se utvrditi koliko je to izvje56ivanjeimalo utjecaja na odnos reLimaspram Madeku.a8
4. Madek je tijekom 7929.bio nekoliko puta saslu5avan na zagrebadkoj policiji, a zatim i na sudu. U tijeku oZujka ili podetkom travnja 1929.sasluiavalisu ga zagrebadki policajci u vezi s ubojstvom Tonija Schlegela,direktora >Jugo5tampe<,kraljeva pouzbanika, nastojeii saznati tko je inicirao to ubojstvo izvrieno u drugoj polovici oZujka.ae Policija ga je sasluiavalai u vezi s njegovim odvjetnidkim poslovima.'" Bio je saslu5avan podetkom studenog 1929.t Sudbenom stolu u Zagrebt u tijeku sudske istra_ge protiv Josipa Predavca,ali mu istraZnisudacnije mogao pripisati nikakvu krivicu.'' Prva prigoda za Madekovo uhiienje reZimu se pruZila potkraj t929.u povodu proslave 1. prosinca 1929.i s njom povezanaodlaska poklonstvenedeputacije zagrebatkih gradana kralju u Beograd; tada je na zagrebadkimulicama eksplodiralo nekoliko >improviziranih bombi< ne nanijev5i nikakve ozljede prolaznicima, a omladinci su namjeravali postaviti eksplozivnenaprave i pod vlak kojim je spomenuta deputacijl trebala oti6i u Beograd. Policija je odmah reagirala i uhitila nekoliko mladih ljudi.sz Ubrzo je bio uhiden i Madek zbog sumnje da je nekoliko puta novdano pomogao studentsku organizaciju HSS-a, koja je bila upletena u navedeni dogadaj. Madek je uhiien 22. prosinca 1929. Zagrebadki su ga policajci saslu5alii predali sudu, a zatim je u nodi izmedu 4. i 5. sijednja 1930.zajedno s jo5 24 uhi6enika bio otpremljen DrZavnom sudu za za5titu drLaveu Beograd. Madek je kao voda HSS-a bio najpoznatiji uhi6enik i reZimu je odito bilo stalo da ga kazni. Posvjedodujeto izglasavanje- ba5 u to vrijeme - novog zakona, kasnije poznatog medu pravnicima kao >lex Madek<, po kojem optuZenik nije smio na samo razgovarati- kako je to bilo uobidajeno ranijih godina - >ni s kim, pa ni s braniteljem,,.''' Tim se zakonom odito htjela okrnjiti mogu6nost obrane kao i osigurati izoliranost optuZenika. No, u Madekovu sludaju to i 48 HDA, SB DZ Str. Pov.227od 29. IV. 1930.tJ2taj spisduvasc niz rukom pisanihizvjcldakoje je nakonodlaskaC. Biljan iz njegovckancclarijc.Valja napomenutida je spomcnutiMardacsastavljao policijeda provjcripodatkckojcjc davalaC. Biljan' MardactraZiood zagrcbadkc ae V. Modek,Mcmoari,U7.On tu navodida jc to bilo srcctinomtravnja1929.i da su na saslulanjcbili pozvani>istaknutijidlanoviSDKn. s0 Isto,flS;o tirn sudcnjimavidi: B. Janjatovi6, Hrvatska,n. dj ; HDA, DN Kns 16311931' 51 HDA, DN Kns 3n930.Vidi i bilj.8. s2 ViSco toj akciji u: R Horvat, Hrvatska,467i
218
Wadko Maiek
i sudenja1919.-1935.
pored zakona nije i5lo lako.saZa njegovebranitelje javilo se preko stotinu pedeset odvjetnika iz cljele drLave, pa tako i iz Srbije. No, po naredbi rezima, sud je donio nalog da najviSesedam branitelja moZe zastupatijednog optuZenika.Madeku je bilo dopusteno da po svojoj volji izabere tu sedmoricu: bili su to dr. Barisa Smoljan iz Mostara, dr. Milan Kostii iz zemuna, dr. Savko Dukanac iz Beograda, dr.Ivan Andres i dr. Ante Trumbi6 (koji je vodio obranu) izzagreba, dr. Duian (Duda) Boskovii iz Pandevai dr. Juraj Sutej iz Sarajeva.55 Sudenje je zapodelo 24. travnja 1930.,s tim Sto je bilo dopusteno da pojedinoj raspravi prisustvuju samo oni optuZenici o kojima se tijekom tog dana govorilo. I Ma6ek je bio izoliran, ali je ipak dobivao vijesti o tijeku sudenja i to, kako sam istide u ve6 spomenutim sje6anjima,od Zandarskog narednika koji je bio u zatvoru Suda za za5titu drLavezaduLenza te uhidenike. Usprkos svemu u.tijeku rasprave,koja je ukupno trajala Sesttjedana i koja je zavrsena6. lipnja 1930.st',Madek je, u mnogome zahvaljujuii i sucima57, pred sudom iznio svoja politidka stajali5ta; u tome su mu pomogli i njegovi branitelji koji su insistirali na njegovoj politidkoj djelatnosti i dokazivali da nije radio na ru5enju drLave kao i da nije kriv za akcije HSS-ovskih omladinaca. Madeka nisu na sudu teretili drugi optuL.enici.ion je presudom donesenom 14. lipnja 1930. osloboden svake krivnje i puSten.5tvratio se u Zagreb gdje je, koliko su to prilike dopustale, svedanododekan. odmah je nad njim opet bio uspostavljendanonodni nadzor koji je trajao, uz prekid zavrljeme Madekova boravka na lijedenju u Karlovim varyma (potkraj 1930.)5e, sve do polovice oZujka 1932.godine. Jos tijekom istrage u vezi s akcijom mladih HSS-ovaca,a zatim i nakon pustanja Madeka iz zatvora Suda za zaStitudrL,ave,protiv njega kao i Ljube Ma5troviia i Josipa Predavca,vodila se sudskaistragazbog pisanja lista >Dom<, glasilaHSS-a. Drlavni je tuzitelj ocijenio da je u razdoblju izmedu 11. prosinca 1929.i 21. svibnja 1930.u listu >Dom< objavljeno nekoliko dlanakakaZnjivih po Zakonu o zaititi javne bezbed54
55
57
O postupkuprcmaMadckusvojimsu mcmorandumom upuicnimLigi naroda25.sijcdnja1930.,mcdu ostalim,izvijcstilisvjctskujavnosting. AugustKoSutiii dr Juraj Krnjcvii. Tckst tog mcmoranrluma objaviojc R. Horvat,Hrvatska,464-466. V' Madck,Mcmoari,tj9;HDA, SB UO 58U1/1930. Tu sc kaZcda su oclvjctnikc okupljaliotrojiccHrvata,trojiccSrbai jcdnogaSlovcnca<. Nakonsuclcnja prcdsjednikJ. Subotii i joi trojicasudacabili su umirovljcni,a jcdanjc suclacprcmjcitcnu rcdovnisud,niZipo ranguohrvatskihmudcnika
279
I
BOSILIKA JANJATOVIC
nosti i poretkau drLavi,pa je Ministarstvounutra5njihposlovau Beogradu26. svibnja 1930.zabranilodaljnje izlaZenjelista.Nekoliko mjeseciprije te zabraneprotiv V. Madekakao izdavada>Doma<,te Ljube Ma5trovidai JosipaPredavca,kao glavnih urednika i povremenihpisacatekstova,a zatim i nekih drugih suradnika tog lista, pokrenutaje istraga.60 Najprijeje cijeli optuZnimaterijaldostavljenSuduza za5titu driaveu Beogradu- u vrijemedok je joi Madekbio u istraZnomzatvoru.Taj je sud tada protiv Madekapridodaoi optuZbuu vezi s pisanjem>Doma<;no, Madekje, kakoje vei redeno,pravomoinomsudskompresudomod 6. lipnja 1930.- puiten. Kako ovim sudenjemnisu bili obuhvaienii drugi spomenutiosumnjideniciu travnju 1931.Sud zazailitudrLaveustupiojecijelisludajSudbenomstoluuZagrebu,kojije tek1932.donioodlukuda seradi o zastari,pa susviosumnjidenici oslobodenioptuZbi.6r
). U vrijemekraljevediktaturedr. Madekje 1933.jo5jedanputuhiien, a zatiminterniran i osudenna tri godinezatvora.Naime,nije odustajaood politidkeaktivnosti,a ustoje o svojimstajali5timai gledi5timaHSS-au pogleduvaZnihpolitidkihpitanja izvje5iivaoposredstvomintervjuawjetsku politidkujavnost.To je dakakosmetalo reZimui samomkralju; pokazalose da Madekne odustajeod zahtjevaza preuredenjemunutra5njeorganizacije drZave.Powjedodilesu to iZagrebadkepunktacije,donesene7. studenog1932.,nakonsastankadelnikahruatskeoporbekoji je odrZan5. i 6. studenog.62 punktacijasudjelovalisu ne samovode6i U formuliranjuZagrebadkih HSS-ovcinegoi predstavniciSamostalne demokratske stranke,pa i istaknutipripadnik Hrvatskestrankepravadr. Mile Budak.63 No, Madekje jedini od njih o zahtjevima sadrZanimu spomenutimpunktacijamaizvijestiou nekoliko intervjuasvjetsku javnost.To je reZimubio dobarpovodza Madekovouhiienje i interniranjeazatimi sudenjepred Sudomzazaltitu drlave u Beogradu. Madekje uhi6en31.sijednja1933.,kad su Punktacijevei vi5eod dvamjesecabile poznatejavnosti.Nemapodatakaza5toseto tadadogodilo,ali semoZepretpostaviti da je policijaprikupljalapodatke,a zasigurnose radilo i o odluci Beogradahoie li
6l
SudskomistraZnompostupkubili su podvrgnutijoi Milica Radii-Vandekar,k6crkaS. Radi6a,Ivan Bunjcvac,Ivan Tu5kan,Kre5imirDcvdii, Mihovil PavelMi5kina,StjcpanCcboci,te Vladimir Radi6, sin S. Radiia (koji sc od podctka 1929.nalaziou Parizu) - svi kao pisci dlanakai Ivan Ivanovid,kao predstavnik tiskarcu kojojje >Dom( Stampan. (HDA, DN Kns361/1931, Kns 180/1932. Kns 18211932). Isto.V. Madeku svojimMemoarimauopie ne spominjetu istragu.Lj. Boban,Madck,I, 50 navodida je Madekbio 1930.optuZcnpred Sudomza zaititu drZavcne samozbogakcijcHSS-ovskihomladinaca negoi zatoStojc u listu>DomDom<.U knjizi >Voda govori<,str.121-132u poglavljus naslovom HSS pred sudom. "Predsjednik BoZiina destitkanarodu
280
Dr. WuJko Mattek: prcgoni i suden.ju 1919.-1935 godine
Madek biti uhi6en sam ili s drugim potpisnicima Punktacija."oNakon preslu5anjakoje je izvr5ioSefzagrebadkepolicije Stanoje MihaldZid, Madek je policijski >kaZnjens 20 danazatvorai protjerivanje u Cajnide,Drinska banovina odakle se ne smije udatjiti<. ObrazloZenjekazne bilo je da je odrZavaopolitidke sastankebez odobrenja vlasti te da je izdavao >pismene sastavkeprotudrZavnesadrZine,,.6'Prigodom saslu5anjaMihaldLil je pitao Madeka je li on >tvorac i potpisnik< Zagrebalklh punktacija i je li davao intervjue francuskom listu >Le Petit Parisien< i njemadkom >Die Freie Presseo.oo Madek je priznao da je sudjelovaokod sastavljanjaZagrebadkihpunktacija i da je davao intervjue tim listovima, ali je naglasioda su novinari sami formulirali ono Sto je on u nevezanurazgovoru rekao."' Na tu policijsku presudu Madek je odmah uloZio priziv, ali bez uspjeha;..ve6sljedeieg dana, tj. 1. veljade u 23 sataje >otpremljen vlakom< u internaciju u Cajnide. Presudaje zasigurno bila dogovorena s vladom u Beogradu.r'8 ReZim nije dekaoza taj svoj postupak odluku suda,iako je Madek, bez sumnje zato Sto je bio poznati politidar i zato Sto je reLim ipak odekivao da 6e opet jednom s njim pregovarati,ipak imao bolji tretman nego drugi izgnanici ili prognanici. U eajnidu, dakako i nadalje pod nadzorom, Madek je bio ne5to vi5e od mjesec dana. ReZimu se odigledno Zurilo, pa je DrZavni sud za za5titu drLave u Beogradu najprije poslao istraZnog suca u eajnide da preslu5aMadeka, a zatimje Madek 11. oZujka 1933.odveden u Beograd i smjeiten u zatvor OkruZnog suda, u tzv. Glavnjadu. I ovdje je Madek imao bolji poloZaj nego drugi politidki uhiienici;jedino je potpuno izoliran, pa je dak i sudac istraZitelj dolazio k njemu u zatvor. OptuZnicu je 13. travnja 1933.podignuo drZavni tuZitelj dr. Ivo Marochino, a glavna se optuZba odnosila na Zagreba(ke punktacije. U optuZnici su navedeni i Madekovi intervjui stranim novinarima koji su bili neposredni povod Madekovu uhiienju ali je teZi5teoptuZnice bilo na sadrZajuZagrebadkih punktacija, osobito na dinjenici da je Madek >suradjivao na stvaranju, a tako i na pismenom sastavljanjuzahtjeva,da se sve zemlje s one
Madck u Mcmoarima, 9ti, kaZc da do uhiicnja i sudcnja vjcrojatno nc bi dollo da nijc bilo njegovih intcrvjua stranim novinarima. Lj. Boban, Maick, I, str. 97, vcoma iscrpno piic o op6cmu politidkom kontckstu tog sudcnja Madcku, ali nc analizira sam sudski proccs. Zanimljivo jc napomcnuti da jc Madck sasluiavan u Upravi policijc u Zagrcllu 12. listopada 1932. i rJajc zapisnik s tog saslulanja navcdcn u optuZnici na sudskom proccsu (>Voda govori, str. 162) Mcdutim, taj zapisnik nije danas dostupan, a moZda i nijc saduvan. HDA, SB Str. Pov. br.1,611933od 1. II. 1933.Tu sc nalazi prijcpis prcsudc Upravc policijc :uZagrcbu Str. Pov br. 12 od 31. I. 1933.Kao i Madck i V. Wildcr bio jc policijski kaZnjcn i interniran na godinu dana u Bijclo poljc u Crnoj Cori gdje jc bio vc6i dio 1931. i do vcljadc 1932. godinc (Vidi o tomc: B. Janjatovii, O progonima, n. dj.). 66
Prijcvod dlanka iz >Lc Pctit Parisicn< objavljcn jc u vc6 spomcnutoj knjizi govori., 141-147 "Voda Mcdutim, u optuZnici Suda za zaltitu drZavc od 13. travnja 1933. godinc uz >[,c Pctit Parisicn< sc spominju listovi >Thc Manchcster Guardian<, >Thc Ncw York Timcs< tc >Freie Stimmcn.. U spomenutoj knjizi oVoda govori<, str. 149-153su objavljcni dijclovi prijcvoda 6lanaka iz >Thc Manchestcr Guardiana<, >Thc Ncw York Timcsa< i >Freie Stimmenu. 67 HDA, SB Str Pov. br. 1611933,Zapisnik o prcslulanju V. Madcka sastavljenu upravi policijc u Zagrcbu 31.I. 1933. Isto. Tu se jo5 kaic da jc Madck zamolio >upravnika policijc< da ga u intcrnaciju prcbacc u ncko mjcsto blizu Banja Lukc kako bi bio bliZc svojoj djcci; trzLZiojc i da se rijcii pitanjcizdrLavanjanicgovc obitclji Madck u Mcmoarima, 99 k'rtc da jc uhi6cn 31. sijcdnja u osam sati na vcdcr i da jc joi istc vcdcri otprcmljcn vlakom u Bcograd, a iz Beogradajc prcbadcn u Cajniic.
281.
BOSILJKAJANJAToVIC
l
strane Drine, Savei Dunava, koje danassadinjavajujedan dio Kraljevine Jugoslavije, vrate u stanje 1918.godine, kakvo je ono nastalo slomom Austrougarske monarhije, pa da se onda samo na toj osnovi moie sporazumno pristupiti novom uredjenju drZave i drZavne zajednice - dime je dakle vrsio propagandu i i5ao za tim, da se stvori ubedjenje kod drugih, da se navedeni dio Kraljevine Jugoslavije izdvoji iz cjeline kao samostalna drLavar..6e lJ ovom sudskom procesu Madek je imao pravo samo na jednog branitelja. Sadaje Madeka branio dr. Milan Kostii, narodni zastupnik izabranna listi Samostalnedemokratske stranke u Zemunu, kojji je bio medu Madekovim braniteljima 1930.godine.'oUodi sudenjagotovo svi potpisniciZagreba(kih punktacija - dr. Ante Trumbii, dr. Juraj Sutej, Josip Predavec (svi u ime HSS-a), dr. Hinko Krizman, Veieslav Wilder i dr. Savo Kosanovi6 (svi u ime Samostalnedemokratske stranke) - do5li su u DrZavni sud za zaititu dr:zavetraLe1ida i oni budu izvedeni pred sud." No, reZim je o tome drugadije odludio i oni su nakon jednog incidenta u tijeku sudenja - protjerani iz Beograda. Rasprava je trajala samo dva dana i to 24.i25. travnja. Madek je u tijeku raspravaobrazloZiosvoja politidka gledi5tai svoju ulogu u sastavljanju Zagrebadkih punktacija. Na kraju je naglasio da je njegovo >ditavo politidko nastojanje< i5lo za tim da se zadovolji teZnja hwatskog naroda za slobodom >unutar granica< Kraljevine Jugoslavije,pa ako suci misle >da je to za osuditi, izvolite osuditi<.'' U Madekovu korist su joS govorili odnosno dali izjave (zapisnidki uWrdene i priloZene optuZnici) njegov branitelj i nekolicina svjedoka (dr. Branko Pe5elj, Jakov Jela5ii, prof. Srepel, Vjekoslav Prpii i Mira Ko5utii - svi pripadnici HSS-a te dr. Janko Baridevi6, dlan Samostalnedemokratske stranke), ali se sud dvrsto drZao navoda optuZnice.Presudaje donesena29.travnja1933.'' Madek je bio osuden na tri godine stroga zatyora,s tim Stomu je u kaznu uradunat i pritvor od 31. sijednja 7933. na dalje. Imao je olak5icu, tzv. custodiae honestae,koja je obja5njenatime da se radilo o politidkom deliktu, a ne o djelu koje je >poteklo iz nedasnih pobuda,,.7aTa olak5ica pokazuje bez sumnje odnos reZima spram Madeka; bilo je malo politidkih osudenika u karadordevi6evskojdrZavi koji su imali takav tretman, a navlastito se to odnosi na vrijeme Sestojanuarskediktature, poznate po okrutnim kaznama ba5 za politidku djelatnost. Medutim, Madek je morao platiti tro5kove krividnog postupka, jer je ocijenjeno da su naplativi. Osuden je s obrazloZenjemda je sudjelovaou izradi Zagrebadkih punktacija namijenjenih Siremkrugu, pa da je iz toga vidljivo da je >iSao
6e Citi.onop.cma izvadku iz optuZniccobjavljcnomu >VoVodagovori<,187;tu sc citiraizjavaod 23.travnja1933.spomcnutihpotpisnikapunktacija - osim Madckai Budaka- koji su navelida su i oni bili potpisnicii sastavljadi punktacija.Ta jc izjava proditanaprvog danaraspravcti. 24. lV . 1933.). 't2 U knjizi >Vodagovori<,str. 163-192objavljenjc tijck tih dvodnevnihsudskihzasjcdanja predodcnjem najve6eg dijclazapisnika. Citjrancsu rijedisastr. 192. Sadaje predsjcdniksudbenogscnatabio VasaPctrovid,a senatsu dinilijo5 Scstsudaca.(Horvat,Hrvatska,519). R. Horvat.Hrvatska.519.
Dr. Wadko Maiek: progoni i sudenja 1919.-1935.godine
zatrm ... da se kod drugih stvori ubedenje i raspoloi.enje,da se jedan dio Kraljevine je 3. svibnja 1933.u Jugoslavijeizdvoji iz cjeline kao samostalnadrZava<." Odveden_ poznatu tamnicu za politidke osudenike u Srijemskoj Mitrovici."' Ovdje je njegov poloZaj u odnosu na druge politidke osudenike (npr. u tamnici je na5aoi dr. I. Pernara i brojne druge HSS-ovce)bio drugadiji, a proisticao je iz olak5icecustodiaehonestae. Posebnostnjegova poloLajau tamnici oditovala se u tome Stosu ga, dodu5euz dopuStenjeMinistarstva unutra5njih dela iz Beograda, svaka tri tjedna mogli posje6ivati sestranjegove pokojne Zene i djeca; tu posebnostpokazuje i podatak da mu je potkraj potkraj prosinca 1933.bilo dopu5tenoprisustvovanjeodevu pogrebu uZagrebu; tada mu je zagrebadkapolicija sugerirala da napi5e molbu zaprodulenje dopusta, pa da 6e mo6i ostati kod ku6e dok_semolba ne rije5i, ali je on to odbio i vratio se nakon odevasprovoda u S. Mitrovicu." Vjerojatno je ta sugestijaimala biti novi poticaj za pregovore dvora s vrhom HSS-a, odnosno s Madekom kao predsjednikom stranke. Naime, ve6 od podetka Madekova boravka u tamnici kralj Aleksandar je poku5ao s njim pregovarati. Posrednik je bio dr. Ivan Suba5i6,Madekov kum i kao solunski dobrovoljac osoba odredena povjerenja dvora. No, Madek je odbijao pregovore sve dok je u zatvoru.tt U l3eto 1934. Madek se razbolio i nakon lijednidkog obrazloLenjao potrebi lijedenja u bolnici bio je prebaden 15. srpnja u Zagreb, u bolnicu Milosrdnih sestarana lijedenje. Cuvala su ga danonodno dva policijska agenta,ali ipak u skladu s propisima o custodiae honestae.Policija nije bolesnom Madeku dopu5tala posjete osim najuZe rodbine, s iznimkom dr. Suba3iia.t' Odbilen je tako i nadbiskup Alojzije Stepinackoji je htio posjetom zahvaliti Madeku na destitki prigodom njegova imenovanjazanadbiskupa-koadjutora.80 Takav je postupak spram Madek.uzadrLani nakon kraljeve smrti, iako je kralj obe6aoSuba5i6uuodi putovanja u Francusku da 6e dim se vrati osloboditi Madeka i podeti s njim pregovore. Namjesni5tvo,koje je upravljalo drZavom u ime maloljetnog kralja Petra II, po svemu sude6i,nije odmah ramatralo sludaj Madek. No, potkraj prosinca 1934.donijelo je odluku o pu5tanju iz zatvora, pa je Madek 22. prosincaosloboden i bolnidkog zatvora i svakekrivnje."'
'' R. Horvat, Hrvatska,519; V. Madck, Mcmoari, 103. ?6 HDA, Maiek u svojim Mcmoarima istidc da jc prcsutJarloncscna30. travnja i cla SB II DZ 1337311933. je on 2 svibnja bio odvcdcn u S. Mitrovicu. 77 V. Madck,Mcmoari, 105-106. 78 lrto, 106 i daljc; Viic o I. SuhaSi6uvicli u: Dragovan Scpi6, Vlada Ivana Subaiiia, Ljubljana 1983. Lj. Boban, Madck, I, 98 i daljc SuhaSiicvoposrcdniitvo stavlja u Siri kontekst kraljevih kombinacija s vodstvom HSS-a, a o Subaii6cw posrcdniih'u pi5c str. 12.1i daljc. 7e
HDA, SB DZ Str. Pov.54711934. 8 t ) H D A , S B S t r . P o v . 3 2 7 1 1 9 3 4 o d 2 2 . Y i l 1 9 3 4 . T u s c k a Z c < l a j c a d m i n i s t r a t i v n i u p r a v i t c l jb o l n i c c M i l o srdnih scstara Matija Golik posjctio Sefaodjcljenja opic policij c za Zagrcb Stcfanovi6ai upoznao ga s molbom A Stcpinca da posjcti Madcka, pri dcmu jc Stcpinac izrazio Lcljr da barcm smijc osobno donijcti u bolnicu svoju posjctnicu sa zahvalom Stepanovi6 jc odgovorio dzrsu posjctc dopultcnc samo najuZoj rodbini. Za svc ostale posjete valja moliti okuZni sud u S. Mitrovici. Rekao jc daljc da ncma preprcka ostavljanju posjctnicc. Zanimljivo jc da S. MihaldZid joS istog dana, po podne, posjctio nadibskupa Stcpinca koji mu je rekao >da je dr. Madck po njcgovom mi5ljcnju ipak vcliki narodni dovck, a on ga jc htio posctiti u dobroj namjcri samo kao sveitenik i dovck,jcr da jc duo, da jc dr. Madek te5ko bolcstan<. 8l V. Mnick, Mcmoari, lo9.
283
Bosrurce JANiATovlc Nakon toga,iako je dr. v. Madeki nadaljedelnikHSS-akoji se nalazii dalje u opoziciji spramvladajuieg reiima, vi5e nije bio izvrgnut progonima i kaZnjavanju: bilaje to posljedicau mnogomepromijenjenihpolitidkihprilika..Ipak, progonii kaLnjavanjadr. v. Madekau razdobljuizmedu 1919.i 1935.ostajuprimjerom obraduna vladajudegreLimas hrvatskompolitidkom oporbomu Kraljevini SHS,odnosnoKraljeviniJugoslaviji.
Sammarv
Dr Vladko Madek:persecutionand trials lglg-1935 From the very beginningof the Kingdomof Serbs,croats and Slovenesthe unitary and centralistKaradordevidgovernmentdid all it couldto quashanyopposition,and especiallypolitical opposition.As the Croatian(Folk) (Republican)peasantparty was the most prominentand strongestoppositionin Croatia,its leaders,members and sympathizers wereexposedto strictregimesurveillance, politicallythwartedand often penalized.
f
SuzaNa LBiBr
>Seljadkasloga< Osnivanjei prestanakdjelovanja(1920.1 1925.-1929.)
U radu se razlaZuproblemi na koje je pi svom osnivanju i djelovanju nailazila kulturna i prosvjetna organizacija >Seljaika sloga<.Izrasla iz setjaikog pokreta brate Radi6, s kojim je ideoloiki i organizacijski ostala usko povezana, unatoi brojnim dopinosima modemizaciji prosvjetivanjem, gospodarskimpomaganjem seljaitva, te spaiavanju narodne kulture i umjetnosti,po uvodenju Sestosijeianjskediktature bila pisitjena da prestane djelovati.
Krajem godine 1918. Europa je slavila okondanje do tada najkrvavijeg rata u poznatoj povijesti, vjerujuii da se pred njom nalazi bolja buduinost. I dok su pobjednici prekrajali kartu Starog kontinenta, u novostvorenom Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, jednom od jamaca dugovjednosti mira, vei su prvi dani postojanja ukazivali na njegovu narav. Vojnidki hiciuZagrebu, ispaljeni u danima preokreta, ostali bi zabiljeZeni samo u policijskim izvje56imai sjeianjima obitelji poginulih, da nisu bili Zalosni uvod u sukobe koje ie donijeti neposrednabuduinost. Sve oditija nepovoljna situacija u kojoj se Hrvatska na5lanakon pristupanja novoj drZavi,dinila je i protivnike beogradskog centralizma sve brojnijima. No, politidka scena na kojoj je tradicionalno oporba imala vaZno mjesto, gotovo odmah je pokazala kako je razdoblje dominacije gradanskih politidara staroga kova oti5lo u nepovrat, a njihovo mjesto popunili oni koji predstavljaju novu politidku snagu - selja5tvo. Uvodenjem op6eg prava glasovanja prevladana je posljednja prepreka gotovo polustoljetnim nastojanjima da se taj najbrojniji staleZ integrira u nacionalnu zajednicu i moderno hrvatsko gradansko drustvo. Zavr5nim dinom ovoga procesa dominirala je HSS, osmisljavajuii ulogu hrvatskog seljaka u druStvenimpromjenama, ali istovremeno privladedii druge svojom nacionalnom politikom, provodila je u stvarnosti ideju nacionalnog jedinstva djelotvornije no 5to se u njenim podecima 1904.moglo zamisliti. Stoga je politidko djelovanje stranke razmjerno dobro poznato, ali se ona trudila zahvatrri u svu sloZenost seljadkog poloi.aja i pruZiti rje5enja za gospodarstvo sela, njegov kulturni Zivot i obrazovanje.Te5ko je re6i u demu su bili uspjesniji.Svakaje od njihovih organizaclja, bilo politidkih (mrei.a politidkih organizacija i >Narodna za5tita<), bilo gospodarskih (>Gospodarskasloga<),na svome podrudju udinila prilidno. Tako je i sve Sto je udinila >Seljadka sloga<, prowjetna, dobrotvorna organizacija, namjenjena kulturnoj sferi Zivota na selu, proizaila iz cjelovite ideologije seljadkog
285
SUZANA LEEEK pokreta izgradenena ideji vrijednosti seljadkogstaleZai njegove, stolje6imasaduvane, narodne (pudke) kulture.l Sprijediti propadanje ove osebujne kulture, koja je istovremeno i autohtona hwatska, jedna je od ideja-vodilja organizacije.Druga je omogu6iti ulazak seljacimas iskustvom pudke kulture u kulturu grada, odn. proZimanje dviju do tada odjeljenih kultura (ednako kao Stoje u politici i gospodarstvutrebalo zavladatijedinstvo nacionalnih interesa). U Pravilima >Seljadkesloge,hrvatskogaseljadkogaprowjetnoga i dobrotvornoga druStvat Zagrebu<<, kao svrha druitva najavljeno je unapredivanje i Sirenjeseljadke kulture prosvjetnim i dobrotvornim radom. Uz potporu seljadkojknjiZevnosti(Mijo Stuparii2 i Mihovil Pavlek3vei su objavtjivali svoje radove) spominje se osnivanjeili pro5irivanje postojeiih knjiZnica i ditaonica,odrZavanjetedajevaza nepismene,predavanja i strudnih tedajeva(>za radunstvo,za okretno ditanje, zaob1u naobrazbui za udenje posebnih vjeitina, za napredno gospodarstvo,za zdravsFo i za odgoj djece, napose sirotdadi<),Sirenjezadrugarskemisli, te pomaganje )svakog zakonitog djelovanja za olakSanjei poljep5anjeseljadkogaZivota<.* Uz ocuvanje i afirmaciju seljadkekulture, a time i podizanje seljadkesamosvijesti, pridavan je zna(,aji nastojanjima da prosvijeieni seljak postane glavnim diniteljem svognapretka i stekne svepreduvjete da postanesubjekt u javnom Zivotu (pismenost, najnuZniju naobrazbu,samopouzdanje).>SeljadkaslogavjeZbali5temorali doskora biti sposobanprimili upravu ob6ine,
O >Scljadkoj slozi< pisali su viic ctnolozi, Stjcpan Srcmac, Smotrc folklorzr nckad i danas, >Narodna umjctnost< 1511978,97-116;Grozdana Maroicvii, Glazba na zagrcbadkim smotrama folklora, XXVI mcdunarodna smotra folklora 25-27.8.1992,27-31;TvrtkoZcbcc, Uloga slogc< u Zivotu hr"Scljadkc vatskog scla, isto, 33-42. Postoji joi ncobjavljcn magistarski rad, Anthony M Sraka, >Pcasant ConcorclScljadkcslogc< hrvatskoga scljadkogaprosvjctnoga i dobrotvornoga drultva u Zagrcl'tt,Zagrcb 7925,3-4.U drugom dijclu objavljenasu pravila za ogrankc, Pravilnik >Scljadkcslogc< hrvatskoga prosvjctnoga i dobrotvornoga drultva, ogranka u... (ovdjc bi ogranak upisao imc scla),17-29 Rudolf Hcrccg (Pristava,zasclak Vctcrnik, kraj Tuhlja, 1887 - Zagrcb, 1951), javni radnik. Narodni zastupnik HRSS 1920.i 1923.,potom sc posvciujc kulturno-prosvjctnom radu. Idcjni zadctnik i glavni organizator rada slogc<, iako jc prvo na duZnosti tajnlka (1925-29), a tck po obnavljanju rada "Scljadkc 1935.izabran za prcdsjcdnika Prvzrglavna skupitina >Scljadkc slogc<, tajnidki izvjcltaj R.Flcrccga, >Scljadkaprosvjcta< (>SP<) 1/ 1 9 2 6 , 5 - 81. 0 7 - 1 0 8S: l i i n o u : S t o . l c i i t o h o i c " s c l j a i k a s l o g a " , Z a g r c h 1 9 3 8 ( 2 . i z J . ) . 4 . Ivan Robii (Buicvcc, 1U86-1946),tajnik mjcsnc organizacijc HPSS (osnovanc 1911) i prcdsjcdnik upravnog odbora Pudkc knjiZnice u Buicvcu (1914). Prvi podprcdsjcdnik prvc organizacije "ScUadke slogc< 1920, Bu5cvcc,a kasnijc i prvi prcdsjcdnik >Seljadkeslogc< (1925). Narodni zastupnik HSS na svim izborim a (1920, 1923, 1925, 1927, 1935, 193U).
"Seliaika slosao
a doskora i kotara i Zupanije u svoje ruke - na temelju samouprave<.8Mnogi mladi seljaci odrLali su svoj prvi govor ili imali prvi javni nastup u >Seljadkoj slozi<, a tu su mogli upoznati i nadin vodenja administrativnih poslova (sastavljanjeizvje5taja,korespondencija,financije, knjiZnica, organiziranje putovanja ili nastupa).e
Pokuiaji osnivanja (I 920.-I 925.) U glasilu HSS >Slobodni dom< redovito su objavljivani prilozi u kojima su autori (najde56e Rudolf Herceg, Fran Novljan i Josip Predavec) razradivari problem prosvjeiivanja seljaStva,odnosno kako organizirati prowjetnezabave,o dostojanstvuseljadkog stalei.ai njegove kulture, o nepismenostii kako ga rijesiti odrZavanjemtedajeva ili pojedinadnim poudavanjem nepismenih, te o osnivanju pudkih knjiZnica i odrZavanjupredavanja po selima. vrlo se rano poku5alo kulturno-prosvjetni rad povjeriti posebnoj organizaciji pod okriljem seljadkestranke.l0prema kasnijem Hercegovu sjeianju, inicijator je bio seljak Stjepan Kovadeviilr iz Busevca,koji je od Hercega zatraLio pomo6 pri osnivanju i sastavljanjupravila za dru5tvo u kojem bi sami seljaci medusobno Sirili prosvjetu.'2Seliak iz Buievca navedenje kao idejni zadetnik organizacije po svoj prilici da bi se selja5woprikazalo kao inicijator ovih aktivnosti. organizacrjaje time postala seljadkatvorevina, izrasla iz njihove potrebe, a ne nesto nametnuto iz'rana.Ideja osnivanja seljadkekulturno-prosvjetne organizacije oblikovala se po svoj prilici tijekom Radi6evih (1919), Hercegovih i Basaridekovih(u rano proljede 1920.godine) posjeta Busevcu.Na predavanjima koja su tamo odrzali, moralo je biti govora i o organiziranom prosvjetnom radu na selu, pa je dolazak S. Kovadeviia prije bila^posljedica razgovora s ovim ideolozima seljadkogpokreta, nego samostalnaideja.''' Pravila >Seljadkesloge< bila su ubrzo sastavljena.Autori su uz Hercega bili D. Basaridek,F. Novljan, J. Krnjevi6, Z. PuLar,seljaci I. Robii i S. Kovadevi6,a pomagao je izzavora i S. Radi6.'a
Sporazum HSS i Radikala od14.7.1925.prcdvidao jc donoScnjczakona o opiin"Dom<111925,26,2. skoj samoupravi i izjcdnadcnju porcza. Pojam samoupravc postajc poscbno vaZ:rnnakon podjclc na oblasti i zadobijanja vodcicg poloZaja u Zagrcbadkoj i Osijcdkoj oblasti. Izvjcltaji koji su iz ogranaka pristizali 1,929.pwi put gotovo rcdovno saclrZczapisnik glavnc skupltinc, tajniiki i blagajnidki izvjcitaj. Suradnja s drugim strankama jc odbijana (Poljakov >Sctjadkisavcz<)jcr samo HRSS moZc urcditi drZavu i druitvo na scljadkom tcmclju R. Hcrccg, Prosvjctnaorganizacijahrvatskog scljadkognaroda, >Slobodni dom< XY 11921,26, 2. tl
12
Stjcpan Kovadcvid (Bu5evcc, 1899-?,1945)KnjiZnidar Pudkc knjiZnicc u BuScvcu 1919.pripada krugu u kojcm jc nakon nckoliko uzastopnih posjcta S. Radiia stvorcna idcja o osnivanju >Scljadkc slogc<. Tajnik prve organizacijc u Buicvcu 1920,prcdsjcdnlk1925-26. Rudolf Herceg, Svrha, zada6a i rad >Scljadke slogc<, tajnidki izvjcltaj na prvoj redovitoj glavnoj skupStini >Scljadkcslogc<, prosvjcta< (daljc: >SP<) 111926,5-8,106.Prcma sjcianjima Buicvda"Scljadka na, u Zagrcb su na rlvgovor s Hcrccgom illi Stjcpan Kovaicvi6 i Josip Zubek, prvi prcdsjcdnik >Scljadkc slogco u Buicvcu. Inicijativajc bila njihova, a iznenadcnogi oduScvljcnogI-Icrccgazamolili su samo pomoi pri sastavljanjupravila Ogranak >Scljadkeslogc< Bulcvcc 1920-1990,BuScvec,1990,7. Ivan Rozii-Nikolin, ogranak >Scljadke slogc< Busevec (1920-1990), Buicvcc 1,990,7. o Hcrccgovim i Basaridekovim odlascima: Pismo Milicc Radi6 ocu u zatvor, izmcdu 12-15.2.1920.Bogdan Krizman, Korespondcncija Stjcpana Radida II, Zagrcb 7973,524. >Slobodni dom < XY I 1921,26, 2-3.
281
SUZANA Lgcpx
Zami5ljenoje da seorganizacije"Seljadkesloge<,kao praveseljadkekultume organizacije,osnivajupruo po selima,a kada bi im broj dosegaokoju stotinu, povezale bi se u >SeljadkuMaticu<.U ljeto 1920.godineodrZanoje, uz pomoi Sveudili5nog druitva >Matija Gubec<,Narodneza5titei Prosvjetnogsaveza,vi5eosnivadkihskupStinaseoskihorganizacrja(Herceg navodi preko stotinu, Stoje pretjerano), one su poslalepravila na odobrenjenadleZnimvlastima,gdje je akcijazastala.Hercegje posluZitiSirenju krivnju najve6imdjelompripisaobojaznivladeda (ete organizacije politidkemisli seljadkestranke,ali spomenuoje izvjestanoprezsamestrankeprema osipanjusnagapotrebnihu politidkimi izbornimborbama.''' Dokumentioslikavajupote5ko6ena koje su do 1925.nailazilipokuiaji osnivanja >Seljadkihsloga<.U HrvatskomdrZavnomarhivu saduvanesu molbe za dopu5tanje djelovanjapojedinih organizacijai najde5ienegativniodgovorinadleZnihvlasti. Seljadkesu molbeponekadi godinamaputovalepo uredimaop6ina,kotarevai Zupanije odobrenjeu kolovozul92I,zbog2rijeii ja. >Seljadka slogatakoiskriZana instancamau svibnju1923,ovajput pod obrazloZenjem uslijed raznih ispravaka,da u tome stanjunisu prikladnaza odobrenjeSeljadka Seljaciiz Topolovca(Sisak)podniMale). Do potvrdeje konadnodoSlo16.5.1923." jeli su molbu I8.1,.I922., a odobrenjeza rad dobili tek pune2 godinekasnije(25.2. 1924.).Na blagohotnodanomdopu5tenju,samje veliki Zupanzapisao,da ukoliko se pokaiekako,,drudtvopremaptuuili-u ne postupamoZei onakobiti raspu5teno<.r8 i brZipodonosilasuudovoljavanja Povremenapopu5tanjapolitidkihzategnutosti je >Marpotpisivanja nakon kratko razdoblje slijedilo rjeSavanja molbi. Prvo stupak nagodbeHRSSi vladaju6eRadikalnestranke,kokovogprotokola<(12-13.4.1923), ju je uskoro pogazila sama Radikalna stranka podevii provoditi novu, umjetnu administrativnupodjelu zemlje, protiv koje se Radii ogordenoborio.reU svibnju koja je na 1923.odobrenasu piavila spomenutomLazu, Budandevici(Dtr^lclevec)20, to dekalaod sijednja1922,te organizacijiu Privlaki(Vinkovci)'', iako na pravilima ''' R. Hcrccg,Svrha,zada6ai rad...,>SP<111926,5-8,1'07. 16 HrvatskidrZavniarhiv(HDA), skup.VI (Gradanske kut. 42,dok.2649. strankc1926-1939), 17 HDA, skup.IV, kut.42,2651. 18 HDA, skup.VI, kut.42,2653. le R. Horvat, Hrvatskana mudili5tu,(pretisak)Zagreb 1992,167-17'l; H. Matkovid,SvetozarPribidevi6i diktaturc,Zagrct:1972,72-73;l. MuZi6,Stjepan dcmokratskastrankado Scstojanuarske Samostalna Radi6u Kraljcvini Srba,Hrvata i Slovenaca,Zagrcb 1988,11'6-1'20. 20 DAH, skup.VI, kut.42,2.650. 21 HDA, skup.VI, krt.42,2.655.
288
skupstine pohranjenom kod velikog Lupana.Tekje zapisnik (dostavljen kotarskom poglavaru u cazmu 25.4.1925.)otkrio ime nesrrdelgs preosieaniti drustva, koje zbog uspje5nebirokratske igre nije nikada proradilo.2s
Zavnim krugovima, nego i ve6em djelu gradanstva.Osporavanje sposobnostikulturnog djelovanja, popratio je stalno prisutnim strahom od seljadkogbunta. on je dvrsto zastupao uvjerenje kako >ne 6e u op6e ovo druStvo moii ni5ta raditi zbog neukosti njegovih dlanova i po tom ne ie imati nikakovog uspjeha na prosvjetnom polju, ali bi ipak mogli dlanovi tog dru5tva dru5tvenu firmu izrabiti u strandarske svrhe za odrLa-
Tek je nekoliko organizacija s potvrdenim pravilima djelovalo u okviru Narodne zastite. Rudolf Herceg navodi da ih je bilo 30-ak28,ali ja sam mogla utvrditi samo 14 sela u kojima su postojale >Seljadkeslogen.2e od ovih prvih organi zacrja(ak ih se 6 22 R. Horvat,n.,J.,199-202; FI.Matkovi6,n.d.i7-82,150-159; I. MuZii, n.d , 169-1U2. 23 HDA, skup.VI, kert.42,2654. 2a HDA, skup.VI, k1t.42,2655. 25 HDA, skup.VI, kut. 42,2658.Istije sludajbio s ParuZevcom, koji nijc dodckaoodgovorna molbu iz tr avnja 1922.H DA, fond Zagrcbalkc oblasti(datje: ZO), X-6-I t, 158,11.7lZ. 26 HDA, zo, x-6-t1, 158,3g.359l1gz2. 27 HDA, zo, x-6-11, 158.7.10011924. 28 R.Hc.ccg,Prosvjctna akcijaodoz
289
SuzeNa LECEK kasnije vi5e nije javilo, 5 je obnovljeno 1927-28,a samo su 3 djelovale kontinuirano (BuSevec.Durdevac, Magii Mala). O sniv anj e >Selj aike sloge< Moguinost za stvaran, Siroko zamiSljenrad, otvorila se tek stvaranjem vlade narodnog sporazuma 1925.godine.tuVe6le 14. lipnja na sjednici ravnateljstvanovokupljenog Hrvatskog seljadkog doma, R. Hercegu povjerena organizacija prosvjetnog rada unutar seljadkogpokreta. Odobreno mu je kori5tenje jedne prostorije u Hrvatskom seljadkom domu, koja je odmah uredena kao poslovnica, odnosno neka vrsta savjetovali5taza svakukulturnu i dobrotvornu djelatnost na"selu.Studenti >Gubca5i< pruZili su dragocjenu pomo6 u njenim podetnim koracima.'" Poslovnicaje zapodelas radom 8. srpnja." U jesen se pri5lo osnivanju >Seljadkesloge<,organizacijekoja je trebala u svojim rukama koncentrirati sav kulturno-prowjetni i dobrotvorni rad seljadkog pokreta. Osnivadka je skup5tina odrLana 11. listopada pod predsjedanjem Jurja Valediia, predsjednika zadrugeHwatskog seljadkogdoma i podpredsjednika stranke. Na njoj su prihvadenanova pravila organizacijei izabrana privremena uprava na delu s predsjednikom L Robi6em i odbornicima M. Stupariiem, M. Pavlekom,T. Lepu5iiem, P. Fiolidem, I. Grandom, a od >Skolanegospode
Djelatnost i uloga >Seljaike sloge< svebrZimritmom.Dok su 1926.godineosnoBroj ogranakarastaoje 1'925-1'929. vana44 ogranka,7921.62 (svega:106).Godina 1928.donijelaje 87 novih (svega: 193),a 1929,unatodgotovonemogudimuvjetimarada,jo5 23 ogranka(svega:276)." 3() R. Horvat,n.<1.,274-280; I. MuZii, n d.,199-213. 31 ,Domn 111925.7.6-7. 12 oDomo111925.10,7. 33 A. M. Srakaispravnoprimjc6ujekakojc u upravnimodborimavcia zastupljcnost ikolovaneintcligenu Zagrcbu,koja cijc A. M. Sraka,n.d.,33.Trcbasamododatiogradu,kakosc to odnosina srcdi5njicu jc osmiSljavala, povczivalarad ogranaka.Istaknutijiscljadkipisci ulazili su u idcololki usmjcravala, glavniodhororganizacijc. 3a OdobrcnicMinistarstvaunutarnjihdcla KraljevincSHS,Odclenjcza drLavnubczbcdnost, D.Z.br. danasuloZenu spis (poslano1,8.11.1925),uZagrebu uvcdcnokao predmct88.38011925, 11..49511925. je DrZavnisu organisadaZurili.Na zagrebadkom HDA, ZO, VII-6-7,57.21911927. o Jastrcbarskom dodatkuvcliki Zupandopisaoda mu se predmctdostavisutrado 10 sati u njegow kudu na potpis biti predanHcrccgu. (ncdjelja),a u poncdjcljakda mora "bczuvjetno< 3s Trcia glavnaskupitina,tajnidkiizvjcstajR.Hercega, 3/1928,3, 61; Cctvrtaglavnaskupltina,taj"SPn l99ogranakau1929. >SP<411929,5,'77.A.M. Srakapogrcinonavodisamo R. Hcrccga, nidkiizvjcstaj A. M. Sraka.n d.. 34.
290
Dru5tvo je u kratkom vremenu ramilo djelatnost bogatu sadrZajemi oblicima rada.Teiajeviza nepismenebili su tek pwi korak na putu pribliZavanjasela gradanskom druSnu. Da bi to zaistaostvarili bilo je potrebno ovladati novim znanjima, kako sadrZajnim (Sto je moderno, vi5estranadkodemokratsko drustvo i pravo glasovanja,sto je moderno racionalno gospodarenje,gradanskakultura i nadin :zivoLa),tako i ponasanja (ovladati pisanom komunikacijom, zastupanjem politickih stavova). ovu prvu, sadrZajnuprazninu, pokusalaje >SeljadkaslogaSeljadkasloga<,a tako i cijeli seljadkipokret, nastojala oko prihva6anjagradanskogwjetonazora. No, ono dini nerazdruZivucjelinu s, tek naizgled suprotstavljenim, ustrajanjem na oduvanju seljadkog identiteta. PaZljivo promi5ljena, ideologiziranasu >vjednaSeljadkasloga<.Ovuje sposobnoststvaranja trebalo zadrLatii u novim uvjetima Zivota, aliuz nuLanoprez kako bi se saduvalaizvornost narodnog duha. Svijest o krizi i nestajanju nepisane (usmene) netrodneknjiievnosti, ponukala je idejne vode >Seljadke-sloge<, da njeno oduvanjei dalii razvoj odrede kao neposredan zadatak organizacije.tt Nadarye, seljacima su pokuSali omoguiiti izraLavanje kroz atraktivni medlj kazaliita, ali tako da zaistapotpuno sami naprave predstavu,sami ie napi5u (s motivima iz vlastitoga Livota),sami prirede i izvedu.38 Najzastupljeniji oblik rada, ipak, postali stpjevaiki i tamburaiki zborovi.Pjevaiki zborovibili su organizirani u Seljadkojpjevadkoj Zupi >Matija Gubec,, (HSPZ >MG<, osnoprilikom odri,avavana 5.5.1926),udlanjenoj u Savezhrvatskih pjevadkih drustava.3e nja posljednje smotre (16.6.1929)u Hrvatskoj je posrojalo oko 50 seljadkih zborova.o" Ideja osnivanja >sudova dobih i poitenih ljudi<
Tajnidki izvjcltaj R. Flcrccga,IV glavna skup5tina,>SP<411929,5,j6.
3'7
Glavna skupStina>Scljadkcsloge<,tajnidki izvjcltaj R. Hcrccga, >Sp( l/1926, 5-ti, l0ft. Kasnijc objavljcno, S. Novoscl, Prigorska svadba.Prcma narodnim obidajima Prigoraca kocl Zagrcba u 7 slika, Zagrcb 1926.
3lJ
1929.g bila je jcdna od 13 Zupa dlanica (ostalc su iz raznih gradova) s ukupno 156 zborova. >Dom< 511929,32,6.A M. Sraka pogrc5no navodi HPS kao savcz sctjadkih pjcvadkih zborova, a HPSZ "M. Gubcc< kao zbor srediSnjice:uZagrcbu, seustavljcn od scljaka iz okolicc gracla,a namjcnjen uvclidavanju polit.dogadanja.A. M. Sraka, n.d., 46-47. 40
J. Torti6, Ljubimo nalc narodnc svetinjc, >Dom<511929,35,4.
41
Drhgutin Bcrkovid, Sud dobrih ljudi, >Pudkaprosvjeta< 111907,6,85-86. Zalaic sc rla sc u savkom selu osnuje knjiZnica,ditaonica,provcde analfabetskitcdaj i uvcdc ovaj sud. Ideju jc preuzeo od F. Ivanijcvi6a, koji jc vc6 dcsetak godina poticao stvaranjc zadruga i slidnih sudova u Dalmaciii.
SuzaNa LBcpx slogeSeljadkeslogeSeljadkeslogeSeljadkasloga< pridonijela mu je na poseban nadin. Pomogla je saduvati ono Stoje bilo na pragu nestajanja,narodnu umjetnost, budeii iznova interes i po5tovanje prema rukom i vlastitom kreativno5iu stvorenim predmetima, prema obidajima, pjesmi i plesovima, koje je postupno podela potiskivati gradanskaglazba. Iako nije uspjeta u prvobitnoj namjeri, odnosno osigurati kontinuitet narodnog stvarala5tva, >Seljadkojslozi< pripada zaslugaza ovaj visok stupanj oduvanostinarodne ba5tine, folklora i svijesti o njegovoj vrijednosti, koja i danaspostoji. Ova vi5estruko korisna organizacija dijelila je, kako u nastajanju, tako i u svom privremenom obustavljanju,sudbinu politidkog krila seljadkogpokreta. Kratkovidna politidka rje5enja,dala su joS jednom prednost nasilju izabranama, umjesto stalnom i temeljitom radu na podizanju sela.
Zamiranje i prestanak djelovanja Uvodenje diktature znadiloje prekid svakogstranadkogLivota.HSS je raspu5tena 20.1.1929.0o, 4 dana potom obustavljenoje izlalenje >Narodnog vala<, ali dozvoljen je rad prosvjetnim i dobrotvornim druStvima,pa i slozin.asMedutim, strah "seljadkoj reZima od snagezabranjene HSS, diji je utjecaj vidio i u nepolitidkim djelatnostima, znadio je zapravo i polagan kraj >Seljadkesloge<. Formalno je organizacijabila dopu5tena,medutim zbog njene bliskosti sa zabranjenom seljadkomstrankom i mogu6nosti da se pod pla3tem kulturnog rada Siri politidka propaganda, djelatnost joj je onemoguiavana na svakom koraku. Veliki Lupan
43
44
N. Matani6,Kako 6cmobcz sudaca,>BoZidnica1925<,Zagreb 1924,80-82 Hrvatzadrugarstvo za rrLni dan,,Dom. 111925,9,7Zcljko Mataga,Poljoprivrcdno Meclunarodni . ske:povijcst,stanje,perspcktivc(1860-1990) , Zagrcb1991,37'57 >Dom<517929,4,2. >Dom<5I 1929,7, 6. Raspisministraun. poslova24.1.1929,
>Seljaika sloga<
zo:ftie ftaLio je da, suprotno pravilima, podruZnice imaju zasebno odobrena pravila.o6U praksi je to znadilo da,svaki ogrinak treba 4-5 puta prepisati vei tiskana i odobrena pravila, prijaviti ba5 svaki sastanaki pri tome plati sluZbenomizaslaniku, koji na njima obaveznoprisustvuje,nekoliko stotina dinara.aTZamnogeje to znadilo kraj djelovanja. Policijski izvjestaji su uredno pristizali sa svih skupovao8, a pra6enoje i kretanje R. Hercega. Jedini njegov odlazak izzagreba (u Bednju), prepridanje u dak 5 izvjestaja. Opetovano se od kotarskih predstojnika traZilo izvje5tavanjeo mogu6oj politidkoj agitaciji. od 20 izvjestajakoji su pristigli krajem sijednja,u 15 je krarko odgovoreno da takva djelatnost.^nepostoji, a negira ju i ostalih 5, dodaju6i samo da je djelatnost i do sada bila slaba.aezagreba(ki kotarski poglavar wrdiole tako, da se u veiini podruZnicanije ni5ta radilo i da su >ta drustva po selima bila samo na papiru<, klanjedki da im je rad bio minimalan >jer su ista na silu osnovanapo glavnom drustvu<. Najzanimljivije potcjenjivanje stiglo je iz Ludbrega, diji je kotarski poglavar usporedio seosku s gradskom ta5tinom, pa i nastanaktih drustavapovezaosa Zeljom da >samo sto ve6i broj ljudi imade dasninaslovpredsjednika,blagajnika i t.d.<,u Novom Marofu je po rijedima tamo5njegkotarskog predstojnika djelatnost i onako stagnirala )napose zbog nepladanjadlanarine i inog slabog interesa<.I dalje su se traZili izvjestaji o oSeljadkoj slozi<, a slidni su odgovori stizali i u travnju.s, Dojave koje slozno spominju potpunu neaktivnost >Seljadkesloge<,odraZavajusvakakoZelju da se stanje prikaZe Sto mirnijim, ali moZda su i pokuiaj da se donekle za5titi preostali vidovi kulturnoprosvjetnog Zivota na selu. Znakovit je duZi dopis velikog Zupana Zoritila Ministarstvu unutrainjih poslova u Beograd. Po njemu je, s jedne strane,jasno da bi >Seljadkasloga<,i kada bi se drZara samo dozvoljenog kulturno-prowjetnog rada, sluZila kao stalna afirmacija udenja stjepana Radiia i omogu6avalakontakte izmedu pojedinih (>biviih<) politidara i naroda. Nastavlja kako je izmedu 80-90Vostanovni5tvaZagrebadkeoblasti pristajalo uz Radiia, pa je i selo organizirano, uz politidke organizacije,u >bezbroj pjevadkih,kulturnih, karitativnih i drugih drustava<,zadruge,ditaonice itd., tako da je >ditav Zivot u selima dobio biljeg ovoga rada<. >SeljadkaslogaScljadkasloga<,seljadkaprosvjctaiscljadkakultura, >Sp<411g2g,1-2,2. a8 Prosvjctnidan27.10 1g2g,D AH,skup.VI, kut. 42,2.660129. ae HDA, skup VI, kut. 26,inv.br.1973. s0 Dopis7.453129 ocl16.31929,Ministarstva un. poslova,HDA, skup.yl,krrt.26, 1973. 51 Dopis od14.4.1929,*.5.308129. HDA, skup.VI, kut.26,19'13.
293
SuzaNa LECEK 2.1930.tZagrebt (L9. odnosno 26.1.1930.po selima). ZaBoLi( je trebao iza1izadnji broj ,seljadke prosvjete<,ali u tome se nije uspjelo.s2Na glavnoj skup5tini Hwatskog pjevadkogsavezabilaje samojedna todka dnevnog reda: raspu5tanjesaveza.Seljadki zborovi HPSZ >Matija Gubec< prestali su takoder postojati kao svjetovna druStvai postali crkveni.s3 Unatod obustavljanju djelovanja organizacijena 6 godina, sasvimje sigurno da su njeni utjecaji (kao i utjecaji zabranjeneHSS), ideje, a vjerojatno i modificirani oblici djelovanja (uz spomenuto pjevanje u crkvi posluZila su i vatrogasna druitva i sl.), trajali i tijekom razdoblja dri,avne represije. Tome u prilog govori i velik broj novoosnovanih >Seljadkihsloga
Zakljuiak Kulturna, prosvjetna i dobrotvorna organizacija sloga,,od svogaje na"Seljadka stanka dijelila sudbinu Radiievog seljadkogpokreta i H(R)SS. Razdoblja politidkih sukoba i progona, znadlla su i za nju onemogu6avanjedjelovanja, a kratka zati5ja priliku da udini neito na selu i za selo. Iako izrasla iz ideologije H(R)SS-a, ranlla je prvenstveno kulturnu, prosvjetnu, te u neSto slabijoj mjeri i gospodarsku aktivnost, usmjerenu na podizanje selja5tvai omogudavanje da se taj, do tada zapostavljeni druitveni sloj, ravnopravno ukljudi u proces modernizacije. Opismenjavanje,poudavanje preko predavanjai tedajevatrebali su posluZiti ovladavanjuosnovnim znanjima nuZnim za snalaLenjeu suvremenom svijetu, a s lime i rastu samosvjesti.Poticaji duvanju narodne kulture i umjetnosti i daljem stvaranjuna tradicijskim osnovama,imali su i Sire znadenjeod folkloristidkog, davali su identitet i povijesnostcijelom staleZu, sigurnost u vlastitu vrijednost. Organiziranjem smotri, izloLbi, turneja, >Seljadkasloga< pruZila je priliku za vpoznavaniem i zbliZavanjemsela i grada, nuZnim za vi5i stupanj nacionalne integracije,ali i modernizacije cijeloga dru5tva.Iako je njeno djelovanje nemogude odijeliti od politidkog krila i ideologije seljadkogpokreta, ipak je ona prvenstvenobila kulturna organizacija,s vi5estrukopozitivnim rezultatima svoga djelovanja.Nasilna politika beogradskogreLimapretpostavilaje kratkotrajne politidke interese i strah od bilo kakvog utjecaja HSS-a, ovim, za cijelo dru5tvo vaZnim doprinosima, te praktidno onemoguiila njeno djelovanje ubrzo po progla5enju Sestosijedanjske diktature.
52 53 54
>Dom<511929,69,5. "Dom< 517929,70,9. Prcmapopisuogranakaod 15.5.1936, HDA, skup.VI, inv.br.2664.
Summaru The >Seljadkasloga<- its foundation and the termination of its work (1920125-1929) The article discussesproblemsthe cultural and educationalorganization>Seljadka sloga
FnaNro MrnoSBvtc
Prilozi za povijestHSS na zapadnom dijelu otoka Kordule 1926.godine lJ ovom radu autor raspravlja o iirenju ideja HSS-a na zapadnom dijelu otoka Kor' iule, u vetoj Luci i Btatu u 1926. godini. srediinji problem razmatrania ie velika pobjeda te stranke na opdinskim izboima i oduievljenje naroda iskazano Stjepanu Radi1u pitikom njegovaposjeta navedenim mjestima kraiem lipnja i poietkom srpnja 1926. godine. (Jz navedeno autor se osvrte i na otpore koji su pokuiali omesti jaianje strctnke.Na kraju se osvrte na odjek posjete Stjepana Radi1a otoku Kortuli u dnevnom tisku i reakciii relimskih stranaka na taj posjet.
Osvrtna prilike na zapadnomdiielu otokaKoriule do 1926.godine. Blato (8859) i Vela Luka (4328) najve6asu mjesta zapadnogdijela otoka Korcule Prestankom talijanske okupacije 1921. obnavlja se po popisu stanovni5tvaiz 191,0.1 dieiatnost politidkih stranaka. Godine 1922. i 7923. naiiad utjecaj ima pokrajinski te2adki savezDalmacije koji pristupa Zemljoradnidkoj stranci. UzZemljoradnidku stranku s manjim utjecajem djeluju: Hrvatska pudka stranka (HPS), Narodna radikalna stranka (NRS), Demokratska stranka (DS) i Komunistidka partija Jugoslavije (ilegalno). Od navedenih stranaka samo je HPS imala ramrjen osjedajza hrvatski nacionalni problem. Zemljoradnidka stranka, Komunistidka partija (KP) i HPS istidu u svojim
proizvoda i drugim nedadama. opisuju6i stanje na Korduli 1923. Iist >Borba,, navodi: ,(...) na otoku ima vise gtadnih nego sitih. IJ vremenu posvema5njegladi, kad su otodki teZaci nerjetko na ivoje vlastite odi roditeljske, prisiljeni gledati sigurnu smrt svoje djece,vlasnici zemlia
'
popi, stanovniitvasc u ovim mjestimanije obavio1921.jersu bila pod talijanskomokupacijom.Zato svihZitcljaotoka su uzeti podaciiz popisa1910.U tim mjestimaZivjclojc 13.187Zitcljaili 66,240/o r19906). 'r01
FRANKoMrRoSpvrc imaju srca da teZaku otimaju sa zemlje ili iz konobe plod njegova truda i znoja, koji ga ibez davanja haka vlasniku ne bi mogao prehraniti 3-4 mjeseca<.' Veliki Zupan Dubrovadke oblasti objainjava Ministarstvo unutra5njih poslova da opiine Blato i Vela Luka trpe od gladi te da je stanovni5tvodovedeno na prosjadki Stap. >Obilaze1i ove dvije opdne sa svih strana su mi dolazili vapaji i molbe Zurne pomo6in.3 U Veloj Luci i Blatu velik broj seljaka obradivao je tudu zemlju u kolonatskom odnosu, pa su se kao i drugi dalmatinski telacizalagali za pravidnu agrarnu reformu. Ne mogav5i rije5iti pitanje egzistencijeu vlastitoj domovini, Veloludani i Blaiani sele u prekomorske zemlje. Najmasovnije iseljavanjebilo je 1925.i 1926. Raduna se da je u tom razdoblju iselilo oko 2000 Litelja." U takvim se gospodarskimprilikama 1923.javljaju prve klice ideja Hrvatske republike seljadke stranke (HRSS) u Blatu i Veloj Luci, jer tada nema stranke, koja je nudila rje5enje hrvatskog pitanja na otoku. To Zemljoradnidka stranka nije dinila ona se zadovoljavaVidovdanskim ustavom i centralistidkim uredenjem, te se orijentira na rje5avanjeagrarne reforme. >Narodna radikalna stranka< i >Demokratska stranka<, demago5kim frazama koriste lakovjernost puka i njegov pozitivan odnos prama jugoslavenstvu.Narod prihvaia >drZavnoi narodno jedinstvo< prisutnost jo5 uvijek svjeZimdojmovima talijanske okupacije, a i bojazni da Italija ne ostvari imperijalistidke apetite prema istodnoj obali Jadrana. Organizaclja HRSS u Blatu nastaje 7923. a u Veloj Luci1924. HRSS tek na izborima 1923. postavlja svoje izborne liste u Dalmaciji, pa tako i u Veloj Luci i Blatu. Rezultati su bili vrlo skromni, u Blatu je bilo 13 glasova(0,807a)u Veloj Luci 8 glasova (I,047a). Na parlamentarnim izborima 1.925.ova stranka postiZevidan uspijeh, mnogo veii u Veloj Luci nego u Blatu.s Pobjedu NRS u Blatu treba uvjetno shvatiti. Navedene rczultate ova stranka postli.e uz prijevare, zlouporabe i ucjene mjesnog mo6nika, veleposjednika i trgovca Joakima Kunja5iia koji se iz materijalnih i karijeristidkih interesa kao Hrvat opredijelio za radikale i velikosrpski reZim. Raznim obeianjima pridobio je glasove osiroma5enihi upropa5tenih teZaka koji su o njemu uvelike ovisili, obradivali su njegovu zemlju, kupovali u njegovim du6anima, zaduLivali se u njega da namire poreze i osiguraju braino i ostale Zivotne namirnice. Blato je prema rezultatima izgledalo kao radikalska kula. Izborne rezultate treba luditi od stvarnog raspoloZenjanaroda. Oni se uglavnom mogu objasniti odnosom i ovisno5iu glasadao radikalskom moiniku, a ne njihove opredjeljenosti za unitarizam, iako je medu njima bilo i onih koji su iz uvjerenja bili centralisti i monarhisti.
2 oBorha. broj}7,1923. 3 Povijcsni arhivDubrovnika(PAD), FondvelikogZupanaDubrovadkcoblastiGVZDO), hroj 1| 93,iz 1924 4 FrankoMirolcvii, >Isetjavanje >Ratlovi<, broj 231198t1. iz Dalmacijcod1921-1929<, s Na izborimau Blatu 1925.HRSSpostiZc657glasovaili28,82o/o orl ukupnogbroja glasova,uz pobjc
298
Prilozi za povijest HSS na upudnom
dijelu otoku Kortule
1926. godine
Sirenje utjecaja HRSS v 1924. i 1925. usko je vezano za slom zemljoradnidkog pokreta u Dalmaciji. Njegove se pristalice u Veloj Luci i Blatu opredjeljuju za HRSS. Spomenutim gospodarskim i socijalnim problemima pridruZuju se i nacionalni. Sve se vi5e osjedaZandarskiteror i progoni. Narod je nezadovoljanSto mu se zabranjuje pjevanje hrvatskih pjesamai Stose zabranjujeupotreba hrvatskih nacionalnih simboIa. Srbizacijaje prisutna u Skoli,javnim ustanvama.Nisu se mogli slobodno birati ni predstavniciu opiinska vije6a,jer se za njih ne raspisuju izbori. U opdinama vladaju reZimu odani ljucli, uglavnom radikali (kruhoborci). Celnike opiina zvali su komesarima ili op6inskim upraviteljima. Kcmesari su se oslanjali na uzak sloj koje narod nije smatrao svojim predstavnicima.Cesto su mogli biti dou5nici reLima.Povici protiv komesarskevlasti bili su vrlo desti." U pritisku na narod ulogu ima i Organizacija jugoslavenskihnacionalista(ORUJNA) koja batina5kim metodama zlostavljaprotivnike reZima. Revolt prema takvoj vlasti teLaciYele Luke i Blataizrazili su na opiinskim izborima 1926.Posljednji opiinski izbori u Dalmaciji odrZani su 1913.Godine 1922. donesen je Zakon o izborima op6inskih zastupnika, ali se on primijenio tek 1926. ZalrJjudenjem >narodnog sporazuma< izmedu HRSS (HSS) i NRS prilike se mijenjaju. Prestaje teror, us_postavlja se sno5ljivijavlast, iako je u Blatu i dalje ostao na vlasti Joakim Kunja5i6.' Upornim inzistiranjem HSS-a, vlada, pristaje na izbore za opiinska vijeia u Dalmaciji, Stoje bila velika pobijeda HSS-a.
Optinski izbori u VelojLuci i Blatu Prvi stranadki sastanciza izbore 1926.podinju podetkom travnja. Rasprave su pokazale da postoje razlliita stajali5ta o nastupu na izborima. U Blatu su konfrontacije medu strankama bile mnogo jade nego u Veloj Luci. Vedina se suprostavljalasamovolji Joakima Kunja5iia. Velika su previranja nastalaunutar HSS-a. U stranci je bilo dosta komunista koji su promicali svoje politidke ideje. Imajuii jak utjecaj u vodstvu stranke, predlaZu da lista HSS nosi naziv >Radnidko seljadki blok<. Ovom se prijedlogu o3tro suprostavio predsjednik Mjesne organizaclie HSS Ivan Bartul Malahni. Na skup5tini Mjesne organizacije HSS odrZane 18. travnja na listi nisu bili istaknuti blatski radi6evci na delu s Ivanom Bartulom Malahnim ve6 drugi, koje u izvje5taju upuiene velikom Zupanu Dubrovadke oblasti, vladin savjetnikAntun Dabdevi6 naziva najizrazitijim komunistima<." Suprostavljaju6ise komunistima Ivan Bartul "(...) U vi5e navrata smjenu komcsara traZi narod Blata i Vclc Luke. Blato sve teZe podnosi zlouporabc radikala Joakima Kunjaiida. Kad jc veliki Zupan pak prihvatio njcgovu smjcnu, zaslugom rukovodstva NRS u Beogradu, njegovaje smjena odgodcna i on je i nadalje ostao na dclu opiinc Blato. Prosvjcdi su dolzzili i iz Vclc Lukc protiv komcsara Pctra Frandi6a. On jc bio smijenjcn na opie zadovoljstvo mjcitana 1924. za vla,Jc Ljubc Davidovi6a. Joakim Kunjaiiijc bio dobar znalac politidkc taktikc Vjcltojc koristio svoja poznansWas istaknutim radikalskim politidarima i ljudima iz vlasti, zato se i uspio odrZati na vlasti. Komunisti i radi6cvci vodili su prcgovorc o zajcdnidkom nastupu na op6inskim izborima ali sc nisu mogli dogovoriti o naziw listc. Tadalnji prcdsjcdnik mjcsnc organizacijc HSS Ivan Bartul Malahni inzistira na imcnu HSS na Sto komunisti nisu pristali. Po svcmu sudc6i nakon ovih dogadaja, utjccaj Ivana Bartula Malahnog u stranci slabi jer se nigdje ne istiie prilikom Radi6cvc posjete Blatu. Potisli su ga kao tcZaka bogatiji i utjecajniji velcposjednici Kalodcrc.
299
FRANKo MrRoSEVrc Malahni poku5aoje prema navedenom dopisu: >(...) okupiti svoje radiievce da sastave svoju listu. Odmah komunisti upotrijebi5e teror protiv radilevaca, tako da Bartul Malahni nije bio u stanju sakupiti niti 30 potpisa za listu HSS.,." Pred izbore u Blatu su bile istaknute slijededeliste: Lista reda i mira (radikali), Lista za napredak Blata (radikali), Lista tei.aka i ribara (komunisti), Lista sloZnih teLaka Hrvata (HSS), Hrvatski sloZni skup (HSS), Nezavisna smokvidka zajednica (radikali), Lista demokratske stranke, Zemljoradnidka teZadkasloga, Sloga Velikog Udjaka.r0 Ivan Bartul Malahni postavljaoje komunistima zahtjeveda se listi dade naziv HSS i da jedan ili dva vjerna radi6evcabudu nosioci liste. Komunisti su pristali samo na j e d n o g ,a l i s u o d b i l i n a z i vl i s t eH S S . r l Lista >SloZnih teZaka Hrvata< uputila je pred izbore biradima slijededi proglas: >Do5aoje daspravde. Cas da opdinu uzmete u vaie ruke da otjerate s opiine one koji su vas vezali na sve strane, koji su vas gonili u Braziliju i Makedoniju s rodnog praga, koji su se rugali s vama i govorili po svijetu da vas imaju kao marvu u dZepu, koji su prodali va5eSumei zemlje<. U jednom drugom proglasu izmedu ostalog stoji: >TeZaci, dosta su vamjada zadaleu kmetskom pitanju sve nehrvatskestranke pakje do5ao das da prestane ta mora. Zivio hrvatski narod! Ziviela Hrvatska,,r2 Proglas liste >Sloga teLaka i ribara< o5tricu iskljudivo usmjeruje protiv blatskih veleposjednika,dakle on je iskljudivo socijalnog,klasnog karaktera, Stoje logidno jer su ga pisali komunisti. U njemu se izmedu ostalog navodi i slijede6e:>Prekinite lance kojima su vas vezali razni Petkovi6i, Ostojidi, Kunja5iii koji su bili sudbonosni za vas svih! Prekinite sve ove lance da bi mogli ugledati bolje dane na5egmukotrpnog Zivota i vaie djece<.13Ukazujuii na ugnjetavanjei iskori5tavanje,u drugom proglasu navedene liste se istide:>IJpoznao si, teZade,dobro dana5njugospodu.To su ti oni koji su prodali tvoju goru Sakljan rat tudinu a ti mora5 sje6i masline, tvoji gladni i potrebni drugovi morali su ostaviti svoje rodno mjesto i sa svojim obiteljima iseliti u Makedoniju i Brazil, a da je u izrodu bilo i malo dovjednostimogli su i kod kuie na1izarade i pomo6i.nla U Veloj Luci bilo je mnogo manje lista i to: Hrvatska IeLadkalista, Hrvatska lista, Lista samostalnihdemokrata." U Veloj Luci radikali nisu istakli listu kao ni DS ni IIPS. Ove su stranke uglavnomstajale iza Flrvatske tei.adkeliste i Hrvatske liste. Njima se prikljuduju i prista5ebiv5e Zemljoradnidke stranke. Radikali i neki demokrati pristaju na suradnju s hrvatskim strankama jer su bili wjesni svogminimalnog utjecaja te su se bojali da rezultati tih izbora ne pokaZu njihovu slabost.Zemljoradnici inzistiraju na svom imenu iako prihva6anje hrvatskog imena pokazuje da su se i oni ukljudili u hrvatski nacionalni pokret. Postojanje dviju ' 'Novo doba< Split, 1tl. svibnja 1926. 10 PAD, pvLoO,broj 1446 od 1. lipnja 1926. 1l Isto. 12 oHrvatska rijed<, Dubrovnik, broj 23 od 23 svibnja 1926. l3 Isto. 14 PAD, FVLDO, kutija 55, rcg. broj 1446, orJ1. lipnja 1926. 1't Irto.
300
Prilozi za povijest HSS na zupadnom dijelu otoka Koriule
1926. godine
hrvatskih lista moZda upuduje i na to da medu prista5amaHSS nije bilo sloge oko izbora delnika opiine. Ne treba pri tome iskljuditi i mogudnost da je vodstvo HSS u Veloj Luci namjerno istaklo dvije liste (bez imena HSS) da pridobiju kolebljivce, pristalice reZimskih stranaka i bivlih zemljoradnika koji im do tada nisu priSli. ViSe o tome bi se moglo saznati kada bi do5li do podataka o kandidatima obiju hrvatskih Iista, koje naZalostdosad nismo otkrili. Od reZimskih stranaka hrvatske liste podrZavaju i veloludki radikali i demokrati. Tako su na opdinskim izborima u Veloj Luci samo Pribiievci pokazali izrazitotklon od hrvatske orijentacije. Takav ie stav zadri,ati sve do kraia 1927.kada se zakljuduje sporazum Radii - Pribidevi6i kad se formira Seljadko demokratska koalicija (SDK). Rezultati izbora u Blatu su slijede6i:SlogateZakai ribara 386 glasova- 7 vijednika, Neovisna smokvidkazajednica 108 glasova,2vrje(nika, Demokratska stranka 56 glasova, 1 vijednik, Blatski sloZni skup 77 glasova,l vijeinik, Lista za napredak Blata 99 glasova,2vijecnrka, Zemljoradnidka seljadkasloga 171glas,3 vijeinika, Sloga velikog udjaka 9 glasova,SloZni tezaci Hrvati 99 glasova,2 vijeinika, Lista reda i mira 376 glasova,7 vijeinika. Ukupno 1381 glasad,25 vijeinika. U usporedbi s rezultatima izbora 1925. ovi nam rezultati pokazuju pad glasova radikala. Zajedno sa Samostalnomdemokratskom strankom oni su na tim izborima postigli 1317 glasova tli 57Vo.Ako pridobijemo sve postignute glasovesamostalacai radikala na opdinskim izborima dobit iemo 592 tli 44Vo. Prema tome radiievci, iako rascjepkani, postizu oko 670 glasova ili 48To, dar
Sukobi nakon izbora u Blatu Nakon proglasenja rezultata izbora u Blatu, osporen je broj glasova >Liste reda i mira< (radikala) i >Liste za napredak Blata< (radikali). Predstavniciliste >Sloga teZaka i ribara< tvrde da su ljudi odani Joakimu Kunja5iiu uspijeli ubaciti u radikalske kutije 200 kuglica. Prosvjedi duvara kutija nisu uspjeli suzbiti prijevaru radikala. ReZimske liste: dobili su zajedno ll vijeinika od ukupno 24.18 I6
17 l8
>Novo doba<, Split, 18 svibnja 1926. Postotak apstincncijc jc nclto manji jcr se orJ1923.do 1926.iz Blata isclio velik brol stanovnika. Isto. >TcZadkasloga" od 3. oZujka 1922.u dlanku >Ncprilikc u Blatu< clajc Antun Cctinii Tale Ivanovjcdini posjcdnik u Blatu koji jc susrctljiv prcma tcZacima.
301
FRANKoMlnoSrvrc Protivnici Kunja5iia su na izborima dobili 13 vijeinika, pa su imali pravo izabrati noru op6insku upraw i izmedu sebe birati nadelnika op6ine i prisjednike. Sestoricu izabranlh vije6nika na listi >Sloga teiaka i ribara,., Kunja5ii i njegovi istomi5ljenici, bez odluke Kotarskog poglavarstva u Korduli optuZili su da su komunisti i na osnovi te optuZbe,Kunja5ii im je kao komesar oduzeo mandat. Od Sesterovijeinika kojima je oduzet mandat petorica su bila u upravi mjesne organizacijeHSS.rn Sjednica vijeinika opiine Blato odrZana je 25. svibnja 7926. bez vijeinika liste >Sloga IeLaka i ribara<. Na protuzakonit postupak Kunjaiiia, Kotarsko poglavarstvo u Korduli nije reagiralo, dapadeono je 29. svibnjavelikom Zupanu Dubrovadke oblasti uputilo zahtjev da se poni5ti izbor Sestoricevije6nika na listi >Sloga Ielaka i rrbaran u Blatu.20 Ujedno je traLeno da njihova mjesta ostanu upraZnjena kako se ne bi dozvolilo njihovim istomi5ljenicima da sudjeluju u radu opdinskogvije6a. Onemoguieni da djeluju u opdinskom vijeiu, izabrani su se vijeinici s lista >Sloga teLakai ribara<, >Hrvatski sloZni skup< i >Zemljoradnidka teZadkaslogaSloga teLaka i ribara< bilo je komunista, ali je bilo i dlanova HSS. Bratski radiievci nisu bili dvrsto organizirani, nedostajao im je iskusan politidar, organizator i dovjek od ugleda i mo6i, upravo neko kao Stoje bio Joakim Kunja5id,te komunisti Ivan Cetinid Dorol ili Jerko Zaneti6 Sinkovi6.23
PAD, FVZDO, kutija55,reg.broj 1446od 1.lipnj 1926. Bili su to: Vicko SeparoviiMarkota,Franko KastropilPanada,Pctar Ba5ii Posinak,Pctar Nodilo Buran,Marin Tuli6 i JozoMarinovi6Zanc. 2l PAD, FVZDO, kutija 55,reg.broj 1446otll. lipnja1926. 22 Puli"il.ki izvjcitaj navodi da jc KeZmanu Blatu odrZaokratak govor koji nijc clavaonikakvog "(...) povodaporemeicnjujavnogredai mira a niti jc dolazilodo kakvihprotudrZavnih poklikaili uvrcda. Po zavr5ctkuKcZmanjc utwdio prijcvaruKunja5i6ana izborimauz pomo6pismakojcgjc Kunja5i6 uputioiz Beogradatajnikuopiine Blato Ciril Verzotiju. 2t PAD, FvZDo, kutija 55, rcg. broj 1446od 1.lipnja 1926. Izvjc5tajKotarskogpoglavarstvaKordula zavrlavaslijcdc6omkonstatacijom:>Dodati mi jc, da sc go(Dinko) iz Korduleu r.vgovoru vori dajc narodniposlanikdr. KeZmantc poltanskidinovnikSarncdid medu soboms nckim svojimpristalicama u Blatu izjavi5c'ovojcsu komunistiali bez njh u Blatu nc pak ih trcbaprikazatikao nalc i uzcti ih u za5titu'< bismomogliniita protiv radikalai batinaSa,
JVZ
Prilozi zu povijest HSS na zapadnom di.jelu otoka Kortule 1926. godine
Radifuvci
i komunisti
u Blatu
Suradnja komunista i radiievaca u Blatu specifikum je u politidkoj praksi u onodobne juZne Dalmacije. Takve suradnje nije bilo ni u Dubrovniku ni u drugim mjestima Dubrovadke oblasti. Ona zasluZujena5u pozornost i temeljitije istraZivanje,Sto ovom prilikom nije mogude.24 Mnogi su se politidke vode u mjesnoj organizaciji HSS u Blatu, vodili u evidenciji policijske uprave kao komunisti. Oni su se po politidkim shva6anjimarazlikovali od dogmatika, staljinista,koji su se striktno drlali tm . >klasnihizrabljuju radne mase i nacionalno ugnjetene narode< progla5avajuii sebekao jedine predstavnikenacije. Blatski su komunisti svakako bili >mek5eprirepa5tvo" IV. kongres KPJ u Drezdenu 1928.2s Opdinski izbori u Dalmaciji pa tako i u Veloj Luci i Blatu predstavljaju znadajnu prekretnicu. Izborima je za izvjesnovrijeme prekinut nedemokratski nadin vladanja kojeg su provodili komesari. Time su Landariipolicija izgubili jedno od glavnih upori5ta za provedbu nasilja. Ako je sporazum izmedu HSS i NRS od5krinuo vrata Hrvatima da slobodnlje izraLavajunacionalne osje6ajeonda su izbori te tendencije samo osnaZili.U ditavoj juZnoj Dalmaciji, pa i u Blatu gdje je na delu opdine bio radikal, nakon izbora obnavUa se djelatnost mnogih dru5tavakoja su ranije bila zabranjenazbog, kako je to reZim volio isticati, >separistidkepolitike<. Novoizabrano opdinsko vije6e u Veloj Luci podinje se brinuti za napredak gospodarstvate komunalnih i prosvjetnih djelatnosti. Nastojanja da se na opiinskim izborima nastupi tzv. >nepolitidkim programom< nisu uspjela kao Sto nisu uspjela ni nastojanja da sve hrvatske stranke nastupe zajedno. Polarizacija snaga,dugogodi5njesputavanjeop6inskesamouprave,gu5enjedemokratskih prava i sloboda,guienje nacionalnih osje6aja,nadjadalesu sve snagekoje su se opirale da opiinski izbori dobiju nepolitidko obiljeZje. Novoizabrane politidke uprave i opiinska vijeia, uwrdivanjem opdinskih prireza na potro5nu robu osiguravaIi su novac u proradunu potreban zaranoj infrastrukture. Policijski i Zandarmerijski izvje5tajidesto sve oporbene politidare kvalificiraju kao komuniste, medutim, neosporno je da su u Blatu zaista u 1.926.i potetkom 1927. komunisti djelovali unutar blatske mjesne organizacije HSS i da su u njoj imali jak utjecaj. Uodi izbora za skup5tinu Dubrovadke oblasti u sijednju 1927. uhap5eni su delnici blatskih komunista Ivan Cetinii Dorol i Jozo MarinovilZane. Na intervenciju vodstva HSS^pu5tenisu iz zatvora, potom su se u predizbornoj aktivnosti angaLirali za listu HSS.'"
Napisanc su mnogc knjigc o povijesti radnidkog i komunistidkog pokrcta na otoku Koriuli ali ova djclatnost nijc spominjana. PAD, FVZDO, rcg. broj 1306 od 7. rujna 1.927. Fond velikog Zupana Dubrovadkc oblasti obilujc dokumcntima o komunistidkoj djclatnosti u Blatu. PAD, FVZDO, broj245 od 23. sijcdnja 1927.
303
FRANKoMrnoSpvlc
StjepanRadit na Koriuli Neposredno poslije opiinskih izbora Stjepan Radi6 je posjetio juZnu Dalmaciju, Dubrovnik, Konavle, zapadm dio poluotoka PeljeScai otok Kordulu. U Dubrovnik je do5aona oporavak ali je ipak bio poduzeo tom priliko veliku politidku aktivnost. Krajem lipnja i podetkom srpnja posjetio je Kordulu i Pelje5ac.Boravio je nakratko u gradu Korduli, Lumbardi i Vrniku. Posjetio je i Orebi6, Kudi5te i Viganj na Peljeicu. Veliki zbor odrZao je u gradu Korduli 27.lipnja 1926.U govoru, za te5ko gospodarsko stanje Dalmacije tereti >tudinsku vlast< koja se ne brine o njezinu gospodarskom razvoju. Napao je Nikolu Pa5i6a, izravno ga optuZiv5i za mnoge nedaie Dalmacije, posebno za teror i nacionalno ugnjetavanje.Rekao je i da u ove krajeve nakon Austrije nije doSlaSrbija vei brada< te da PaSi6smatra kako je sve >predan"Pa5ideva sko< ujedno i >austrijskoi talijansko<.27 Brane(isporazum sa Srbima, njegovo potpisivanje objasnio je Zeljom da u drZavi prestane >kundadenje< i >guranje< detiri milijuna Hrvata u kut.28Nakon posjete gradu Korduli, Radii odlazi u Velu Luku i Blato. Radi6 je u Velu Luku stigao 28. lipnja 1926. oko 17 sati parobrodom >>Petar Zrinski<. S Radi6em su bili Ivan Pernar, Stipe Matijevii i Josip eizmekovi6, istaknuti delnici HSS. Sutradan, 29..lipnja u Veloj Luci je odrLan veliki zbor na kojem je prisustvovalo oko 1200ljudi.2eNa izboru su govorili Radii, Pernar, Matijevii i eizmekovi6. U govoru Veloludanima Radi6 je rekao da njegova stranka ne6e pomagati vladu, ako u najkraie vrijeme ne pomogne >(...) bijednom gladnom narodu Dalmacijen.30 Osudio je velikosrpski reLimzbog te5kogpoloZajadalmatinskih teLakakoji napu5taju rodnu grudu i odlaze u prekomorske zemlje. >Mi moramo ukloniti sramotu da naS najbolji narod strada i gine te iseljenjem i materijalnim poloZajem i5dezavata lijepa narodna snagai cijela na5a dri,ava.bijednom i gladnom narodu Dalmacije<. Govoreii o zajednidkoj drZavi sa Srbima, istakaoje da ona samo pojedine njezine narode predstavljau inozemstvu i da smo samo u svezis tim Jugoslaveni,da im unutar njezinih granica moramo biti Hrvati, Srbi i Slovenci.Spomenuo je zavr5enjeotodke cestekojom bi se povezao istodni sa zapadnim dijelom otoka a Sto je kralj Aleksandar obe6ao Kordulanima prigodom 27
Irto, broj 1755 od 14. srpnja 1926. 28 Isto. 2e Isto. >Novo doba< broj 181 od 1. srpnja 1926.>Jadranskapoita<, Split broj 169 od 1. srpnja 1926. 30 Isto. 31 Irto. 32 Isto.
304
Prilozi za povijest
posjeta 1925.godine. Tom je prilikom konstatirao da kralj vjerojatno ne znada cesta joS nije dovriena. Znaifti da ih ti5te agrarni problemi i nerije5enokolonatsko pitanje, najavio je dono5enjezakonao kolonatskih odnosa u Dalmaciji. Nije zaboravio ni ribare kojima je obe6ao osiguranje boljih uvjeta za obavljanje ribarenja i nabavku osnovnih ribarskih alata i brodova. Ivan Pernar je najavio uskoro opiinske izbore u Dalmaciji koji 6e se provesti na temelju novog zakona dije je donosenjenajavio. Stipe Matijevii je osudio Kotarsko poglavarstvoKordula zbog njegove neudinkovitosti u pogledu rje5avanjagoruiih socijalnih problema u Veloj Luci i na ditavom otoku Korduli. zavrrjeme Radideva govora narod je klicao Hwatskoj, Radiiu i veloj Luci. Nakon zavr5etkazbora prisutni su se okupili oko Radida i njegovih suradnika. u opiem veselju i razdraganosti,manje skupine dlanovaHSS pjevali su hrvatskedomoljubne pjesme. O tome podnarednik Ilii pi5e Kotarskom poglavarstvuKordula: >Poslije zbora dr. Pernar si5aoje u masu koja se oko njega skupila i podela pjevati izazovnepjesme vrijedaju6i njima ostale stranke radi dega je moglo do6i do nereda a sto im je dr. Pernar odobravao.,,33 Na izvikivanje parola i usklika Hwatskoj, HSS-u i Radi6u, mjesni su oruinasi iz prikrajka klicali kralju, vojsci i Pribiieviiu.3a Dirnut srdadnimprijimom, u n" *oguu5i zbog brojnih obveza udovoljiti zahtjevima domadina da dulje ostane u Veloj Luci, Stjepan Radii im je obeiao da ie ponovo doii u velu Luku na jesen. U njegovu dast, prista5eHSS veloludkog predjela Dolac, odludili su urediti svoju ulicu, udiniti je ljepSomi pristupadnijom. Za tu priliku dobrovoljnim radom poplodili su ulicu od sredi$ta mjesta do stambenihzgrada obitelji Miro5evii iZuvela. Na njihovu Zalost Radii ih nije posjetio.3s Poslije opdinskih izbora, sredi5njipolitidki dogaclaju Blatu bio je dolazak Stjepana Radi6a 29. lipnja. U njegovu dastpodignut je slavoluk >(...) naki6en plemenskim zastavama, a u sredini jednom drZavnom, s natpisom 'Dobro dosao'<. Kad je Radii siSaos auta jedna djevojdicapredala mu je cvijeie. Dobrodoilicu mu je govorio predsjednik mjesne organizacijeHSS SeparovidVicko Markota, potom Ivo Kalodera rekav5i da je bila >(...) velika potreba da voda hrvatskog naroda dode u Blato da spasi ovo osiromasenoi nevoljno pudanstvokoje se Saljepo svijetu da ga jedu zmije i cwi, aludirajuii naBrazil i Zivot na5ih iseljenika u toj drZavi.o3" Radi6 je pred oko 1000 ljudi odrZao govor, u kojem je rekao da je doiao u mjesto koje je trebalo postati radikalska kula. Nastaviv5iistide: >Mi nijesmo da na detiri noge uvudemo glavu u zemlju, ve6 da diZemo ponosno svoje delo, svjesnida smo narod od preko tisuiu godina i vei je u tom pravcu nesto udinjeno jer sadamozemo slobodno vijoriti hrvatsku zastavu,pjevati hrvatske pjesme i drLati zborove(...)n.37 Na velikom skupu, poslijepodne na blatskoj plokati bito je oko 1500ljudi. Uz Bla6ane,zboru su bili nazodni Smokvidani,carani i veloludani. U govoru tom prilikom, Radii je napao delnika blatskih radikala i nadelnika opiine Joakim Kunja5i6a pred33 1A
3-5 36 l7
PAD, FVZDO, r oj 1742 o
305
FRANKo MIRoSEVIC
bacujuiimu da >(...)perfidnopresipavakuglice,daje laZnoStogovorida je uz njega Prisutnimaje Radi6obeiaoda vlada(...)ta vladaodmahpalan.38 (e za8, a najvi5eL4 danarijeiiti pitanjeoduzimanjemandataizabranimvijednicima na opiinskimizborima.to Radi6je u govoru napao i blatskogZupnikadon Petra Franulovi6arekav5ida je ,l(...)skutono5aKunja5iianoo Nakon Radi6agovorili su i Pernar,Matijevidi Vicko HSSu Blatu).Po zavrMarkota te Ivan SemanCuflat (tajnit organizacije Separovi6 Setkuzboraotpjevanaje >LijepanaiaDanas29. VI. dolaziu na5emjestopredsjednikHSS StjepanRadii. Tom prigodomodrZatie sejavni zbor.S obziromna prijateljskeveze NRS sa HSS koje danasupravljajuna5omdrZavom,pozivamoprista5eNRS da oni zboruuznastojeda lojalnimdrZanjempremapredstavkoji taj danbuduprisustvovali uspjeh.ovogzbora duvajuii se nedolidnih nicima HSS omogu6eStovelidanstveniji pona5anja DolazakRadidatrgnuoje Blaiane i ispadaprotiv bilo kojeggovornika<.*' i skepsepremasvemui svakoiz malovaro5ke udmalostii apatije,punenepovjerenja i socijalnihprilika. Pritiskivaoih je sterilni me, a naroditozbogteSkihgospodarskih personalnireZimJoakimaKunjaiiia, koji ni5tanije poduzeoza rje5avanjevitalnih komunalnihproblema.Blato u ovo doba nema zgradeosnovneSkole.Nastavau Anosnovnoji gradanskojSkoliodrZavaseu iznajmljenomprostoruveleposjednika Skolskazgradanije izgradenazbogsiromaStvaopiine vei tuna Perkovida-Kovada. prostora.a2 Slidanje prozatoStosublatskimoinici imali koristiod najmastambenog blem bio i saostalimprostorompotrebnimza javnedjelatnosti. Blata Kunja5ideve radikalskepolitike,kojaje pudanstvo Uvidjev5isvubesplodnost uvelike unazadilai udaljila od sveop6eghrvatskogpokreta,probudio se napa6eni vocla)blatskiteZaciokrenuvliseiz blatskiteZak(obmanuti napu5tenod dotadaSnjih seanacionalletargijeu pravcuhrvatskognarodnogpokreta,oslobodiv5i dotada5nje - jugoslavenskih, velikosrpskihpritisaka. nih integralistidko U dopisu,upuienom splitskomdnevniku>Novodoba(...) kalada trebaosamomomentda sedadaprelije
41 42
NaZalost,Radi6to obe6anjcnije izvrlio. Podatakiz izvjeStajaKotarskogpoglavarstvaKordula upuicn vclikom ZupanuDubrovadkcoblastiod 3. srpnja 1926.podbrojem 1755od 4. srpnja 1926.nnlarzisc u PAD, FVZDO. >Pobeda< 42oc113. srpnja1926. >Te5kaslogaNovodobaNovodobaUodi opiinskih izbora narod su stvariu mjestu.Mjcsnasc oligarhija vodili anacionalni ljudi,a njihovuspjehznadiobi poraznacionalnc nikad nije moglauzdidiiznadsvojihklasnihintcrcsa(vcdinomposjednicii trgovci)da bi nesebidno poradilana podizanjunarodau ekonomskom i kulturnompoglcdu<.
Pilozi za povijest HSS na zapadnom dijelu otoka Koriuk
1926.god,ine
307
Mrna Kolan-DrMrrRrJEVrc
SamoupravneStedioniceHrvatske Oblasna t Zagrebu 7927.-1930.,StedionicaSavskei primorske banovine(1930.1939.),Stedionica BanovineHrvatske( 1939.19 41,.), te StedionicaNezavisnedrZaveHrvatske(794I.-1945.\
Sredinom 20-ih godina poknzuje sepotreba da se u Kraljevstvu SHSstuoresamouprave. ove ustanove morale su imati svoju novianu ustanovu, pa je u Zagrebu osnovana itedionica koia radi (iako mijenja ime) sve do 1945. Stedionicesu imale veliku ulogu u izgradnji vaznih javnih zgrada i uopte u oddavanju gospodarsktg standarda samouprava Hrvatske.
1. IJ mnogonacionalnim drZavamakakva je bila Austro-Ugarska monarhija ili Kraljevina Jugoslavijaglavna se emisionabanka uvijek zvala >Narodna banka<. Hrvatska nije imala politidku samostalnost,pa ni financijsku samostalnost.Stoga nije mogla imati svoju ni >Narodnu banku< tj. svoju drZavnu banku, a pokusaji osnivanja takve institucije uvijek su spredavani.osjeiaju6i potrebu da fondove samoupravnih ustanova, osobito opiina, akumulira u novdanoj ustanovi koja je disto hrvatska, neke Zupanije ve6 u 19. st. osnivaju Stedionice.Medu prvima je 14. travnja 1873. osnovana VaraZdinska ZupanijskaStedionicad.d. s glavnicom od 100.000forinti austrijske vrijednosti, od degaje bilo uplaieno prilikom otvorenja polovica.l Nasljednik ovih Stedionica na podrudju Hrvatske je Oblasna StedionicaZagrebadkeoblasti, koja se pretvara u Stedionicu Savskebanovine, zatim1939. u Stedionicu banovine Hwatske, da bi 1941.postala Stedionica Hrvatske. Zadatakovih Stedionicabio je da prikuplja novac samoupravnih tijela i javnih fondova i da ih onda investira na podrudju gdje je stvoren. one nisu poslovale na principu profita i stogaje njihovo djelovanje na poddrZavnom podrudju pokusaj zamjene narodne banke na teritoriju Hrvatske. U vrijeme kada se sve uprave, ali i sve vodeie gospodarskei novdarskeinstitucije koncentriraju u Beogradu, zanimljiv je poku5aj I-ISS-aiz 1921. da iskoristi oblasne
Carskim patcntom o druiMma od 26.XL1852.nijc dopu5tcno osnivanjenovdanihzavoda kao privatnih tcdcvnih druitava, ali jc bilo mogu6e osnivati gradskc, opiinskc i Zupanijskc institucijc koclkojih su onda tc ustanovc i garantiralc za uloge. U 1913. VaraZdinskaZupanijskaStcdionicapostigla je glavnicu od 300.(XX)kruna, a Stcdni uloScisu iznosili 2.716.779kruna, pa je bilo moguic rla-dadc 1910. znatna srcdstva gradskim opdinama da urcde svoja srcdi5ta i izgrade potrcbne zgradc (D. Fclctar, Prilozi za povijcst varaZdinskogbankarstva,VaraZdin 1983,38-39).
MIRA KOLAR-DIMITRIJEVIC
samouprave kako bi Hrvati pored Selo-banke, kao banke hrvatskih seljaka, dobili i svoj samoupravni novdani zavod. Pri tome su se pozivali se na ranije Zupanijske Stedionice, koje su uvijek novdano pripomagale realizaciji Zupanijskih programa, ali i na Zakon o oblastima i21922. koji je dopuitao stvaranjeovakvih ustanova. Djelujuii suprotno intencijama beogradskevlade koja sve Zeli koncentrirati u Beogradu, Stjepan Radi6 uspjeva osnovati u Zagrebu Oblasnu StedionicuZagreba(ke oblasti, novdanu ustanow koja je pod promijenjenim nazivom (Stedionica Savske banovine, StedionicaBanovine I{rvatske), i dakako s ne5to promijenjenim sadrZajem dodekalai Drugi wjetski rat.
2. OblasnaStedionicau Zagrebu.Uredbu o oblasnojStedionicipriredioje Oblasni odbor u kojem se isticaodr Vladko Madek.Madek ,inadei predsjednikOblasne skup5tine,stavioje uredbuna dnevnired 21.IV.1927.kaoprvu todku.Tajnim glasanjem u ravnateljstvosu izabraniDr. Vladko Madek,odvjetnik,dr. Juraj Krnjevii, odvjetnik,dr. StjepanKoiutii, odvjetnikiz Zagreba,dr Milan Grmek, odvjetnikiz Krapine,dr. DragutinToth, privatnidinovnikizZagreba,te LjudevitBan,posjednik iz Jal1abeta, Vinko Brckovii, posjednikiz Pisarovine, Izidor Skorjai iz Zagreba(od 27.IIL1929.),BogoslavKosovi6izZagreba (istupio20.V1.1929.), Tomo Hison, posjednikiz Topoldicekod Budin5iine,Mijo Jakopovii,posjedniku Boku kod Klanjca, FranjoPetrovi6,ravnateljNarodneStedioniceizKriLevaca,Valent Juri5a,posjednik iz BartolovcaStefanca,Rok KiZanii,posjednikiz Ludbrega,Tomo Mihatovi6izZagreba(brisan19.I.1928.) poFranjoNovoseliz Rijeke(Podravske), Milan Podhra5ki, posjednikiz GornjeBrezne,Rok Sever,posjednikiz Kratedkog,Ivan Srednjoselec, sjednikiz Jerovcakod Ivanca,FranjoTomurad,posjednikiz Prekr5jakod Ka5ine, Mato Tomica, posjednikrz Gradeca,Simun Londari6,posjednik iz Zaklepice kod Brega,Mato Odii, ppsjedniks La5dinekod Zagreba,Ilija Jurkovii, tajnik HRS-a iz Zagrebai AdalbertSo3tariiPisadii(od 19.I.1928.). U nadzorniodbor u5li su Ljubomir Ma5trovi6,dr. StjepanVidadii,Ivan Grandja,ing.AugustKo5uti6i StjepanCvetkoviC Za predsjednikaStedioniceizabranje Madek,a veliki Zupa-n dr Mile Kramarii je na Madekovumolbu Uredbu proglasiou Narodnimnovinama.' Ye6 3.YI.1927.OblasniodborZagrebadke oblastiuputioje pozivsvimopiinskim samoupravama da ukolikonemajusvojeStedionice da savsvojnovaculaZuu Oblasnu Stedionicuzagreba(ke oblasti,i da prekooveStedionice obavljajusveposlove,ajednakotako i svezemljiSne zajednicei imovneopdinena podrudjuoblasti.U spomenuprodelnikOdjela za narodnogospodarstvo tom dopisu,koji je po^tpisao Oblasnog je: >Oblastna podinjedjelovati1. srpnja odboraJosipPredavec,'' nagla5eno Stedionica
Narodnc novinc, 105,6.V.1927.Vci 1.X. brisanjc iz upravnog odbora Tomo Mihatovii, a upisan Adalbcrt Soitari6 Pisadi6,glavni ravnatclj Stedionicedo smrti 1936. '1927. Zagrcbatka Oblasna skupitina sastala sc 21. travnja upravo radi potvrdc Oblasnc Stcdionice i nijc zancmarljivo da je Madck koji je bio prcdsjcdnik Oblasnc skupitine bio biran i za prcdsjcdnika Oblasnc Stcdionice.To ukazuje da sc Stcdionici davala vclika vaZnost, a to ukazujc i odnos Josipa Prcdavca,predstojnika Odjela za narodno gospodarstvoOblasnog odbora prema Stcdionici, pa i onda kada je nakon smrti Stjcpana Radiia postao predsjednik Oblasnog odbora, nastojcii da zagrcbadka Oblasna Stcdionica postano zajedniika Stcdionica svih hrvatskih oblasti. (Radiicv sabor 1927-1928. '1993, Zapisnici Oblasnc skup5tine Zagrebatke oblasti, Zagreb 128 I d.)
Samoupravne itedionice Hwatske
o.g. U tu svrhu neka naslov o tome obavjestisve zemlji5nezajednicei imovne obiine u svom podrudju time, da sva u & 13. Uredbe o oblastnoj Stedionicispomenuta tijela imadu najkasnije do 30. lipnja o.g. oblastnom odboru u zagrebu, odjelu za narodno gospodarstvojaviti todno stanje svoje raspoloZivegotovine sa naznakom gdje se ta gotovina nalazi. Ako je ista gdje uloZena ili komu pozajmljena imade se todno navesti, gdje, komu, te uz koje uvjete. Nadalje treba u podrudju naslova uz progla5enje same uredbe o oblastnoj Stedionici napose oglasiti da u oblastnu Stedionicu mogu ulagati i privatne osobe, zatim da se mogu ulagati gotovine malodobnika, osoba koje se nalaze pod skrbni5tvom, javnih zalprema tome osnivanje Stedionicakoje bi imale za zadatak samo prikupljanje ovih fondova u cilju davanja hipotekarnih zajmova znadilo bi direktnu povredu interesa DrLave odnosno DrZavne hipotekarne banke, diji se temelji zasnivaju upravo na ovim lbndovima i kapitalima, koje Stedionice(oblasne, napomena MKD) Zele prigrabiti za sebe,ne uzimaju6i u obzir jo5 i tu okolnost da bi kredit DrZavnehipotekarne banke u zemlji, a narodito u inostranstvubio silno uzdrman kada bi se ona li5ila ovih svojih najjadih, najsigurnijih izvora prihoda."s Zbog toga Sto je propustio Uredbu dr Mile Kramari6 je ve614.lipnja umirovljen a za velikog iupana je postavljen dr Bogdan Stopar, do tada javni pravobranitelj luZagrebu." Stjepan Radi6 je okupio najjade pravnike Lele1i pokazati da je Zakon o oblasnoj samoupravi iz 1922.jednako jak kao i Zakon o DrZavnoj hipotekarnoj banci, pogotovo stoga Sto je donesen prije ovog drugog zakona i Sto nijedna odredba Zakona iz 7922. nije bila progla5enado srpnja 1927.nevaljalom. Odgovor banskog savjetnikadra Dragutina Pavlini6a20. srpnja Ministarstvu unutra5njih poslova bio je da se >uredba ne protivi ustaw ni zakonu< i da njen rad moic poceti kada sastavisvoja pravila, odnosno kada se protokolira u trgovadkom registru, te molba ministru da povude woj zahtjev, s razloga da je deponiranje sredstavasamoupravnih organa obavezno u DrZavnoj banci samo onda kada ne postoje samoupravne Stedi onice, a progla5enjemUredbe ona je osnovana.Ministarstvo, na dijem je delu bio radikal Velimir Vuki6evi6, odgovorilo jevel25. srpnja da se ono ne moZe sloZiti sa stavovima
-
HrvatskidrZavniarhiv,Arhiv Institutazasuvremonu povijcst,zbirkaXXVII, (daljc:Zb.XXVII),3199. - ciopisupu6cnopiini Sv.PctarOrchovcc. s Isto.- Dopis Ministarstva unutrainjihposlovabr. 23940od 11.VI.1g27. (' Naro
31.1,
r
MIRA KoLAR-DIMITRIEVIE
II I
zagrebaikogureda velikog htpana i izraztlo negodovanjezbog nakanaStedioniceda pokupi savnovacsamoupravana podrudjusvojeoblasti.T Medutim,u dl. 40 zakonao Dtiavnoj hipotekamojbancitakoderje navedenamoguinostda opiine ulaZugotovinu u oblasnuStedionicu akota postoji,a budu6idaje OblasnaStedionica osnovanana SkupStini,a pravilimaje i prestanaknjenogdjelovanjabio predvidenna isti nadin,to je poslovni odbor oblasneStedionice zakljudio19.rujna 7927.da & 28.rujnapodetis radom,upotrijebiv'ii 30.000dnara za rekJamiranjerada Stedioniceu novinama a svoteod 500.000 je $oja u oblasnomproradunuodredenazauredenjei poslovanjeOblasneStedionice.s Stedionicaje, dak7e,o9orena,usprkosMinistarstvuunutra5njihposlovai kao konkurentskafirmaDri,avnojhipotekarnojbancikoja i nije imala moguinostda bude strogo naredbodavna. Dri.avnahipotekarnabankaje ipak preko uredavelikog htpanazagrebadkeoblasti16.studenogi supotpisomMladenaUzorincauputilaovuokruZnicuna sva 122 opdnskapoglavarsWa, 44 gradskapoglavarstva, 20 kotarskihpoglavarstava i Oblasnomodboruzagrebatkeoblasti, citirajueilna.40.ZakonaoDrZavnojhipotekamojbanci koja predvidada sewi >drlavnifondovi,a tako isto i kapitalioblasni,okruZni,sreskii op5tinskiu koliko nisudeponovaniu-samoupravnim itedionicama...mogudati na rukovanjeDrZavnojhipotekarnojbanci.oe Ne obaziruii se na negodovanjeBeograda,znaju(i da ni porezni ni financijski sustavzemljejoS nije unificiran,vodstvoOblasneStedionice na delu s predsjednikom Vladkom Madekom objavljuje detaljno i odlidno izradena>PravilaoblastneStedionice u Zagrebu<< (Zagreb 1,927),imenujeAdalberta So5tariiaPisadi6aza ravnatelja bankei 8. kolovoza1927.zapodnjes poslovanjemna Markovom trgu 6. u prostorijama gdjeje i Oblasniodbor imao sjedi5te.l0 Medutim, ni ministarstvou Beogradunije mirovalo.Ono je obavijestiloOblasni odbor da se gotovina mora ulagati u DrZavnuhipotekarnu banku, na sto je Josip Predavecu ime oblasnogodborauputio 10.listopadaokruZnicusvimopiinskimpoglavarstvimau Zagrebadkojoblasti tvrdeii da se u Dri,avnuhipekarnu banku uliZe ako gotovinanije uloZenau OblasnuStedionicui da to d,oz-toljava i tl. 40.Zakonao t-ttiavyoj hipotekarnojbanci.Istovremenoje obavijestiosveopiine o uvjetima ulaganja u Stedionicu.Premapravilimanajmanjiulogje iznosio10 dinara,a kamatisu se obradunavalisvakih6 mjeseci.trDakako najzanimljivijasu bila ve6asredstva,pa je Stedionicai samatrallla poslovnepartnere.kada je otkriveno da zdravsNena zakla-
7 Isto.-DopisvclikogZupana39755,20.Vll.lg27.iodgovorministarstvabr.30.972,25.Vll.lgll. 8 XXVII, 3/99.- OkruZnicaOblasneStedioniceocl22.1X.1927 .
e zB.xxvl,3lg8.
Lr Zb. XXVII, 3/99.dopisOblasnogodborabr. 4534od 10.x.1927.
I daZagreba(ke oblasti ima ve6u svotu kod Prve hrvatske Stedionicetada se vodi akcija da se ta sredstvaprebace na njezin radun.12
PoslovanjeOblasne Stedioniceteklo je relativno mirno svedo Sestosijedanjske diktature, a tada su se na nju srusile nevolje. pozivom na dI.6. zakona od 6. sijednja 7929. o izmjeni zakona o op6inama i oblasnim samoupravama,ban je imenovao Nad12 13 14
Isto. Dopis Oblasnc StedioniccOblasnom odboru.
zb.xxvrr,3197.
- matcrijalivezani:uz Zb. XXUI, 31102. osnivanjeosjcdkcpo
MIRA KOLAR-DIMITRIJEVIC
zorni odbor za revizi|uposlovanjaOblasneStedionice.Medutim, nadzorni odbor, u sastavuIvan Grandja,Ivan Smoldi6,Sefoblasnefinancijskeupraveu Zagrebu,Miroslav Ratkovii, nadknjigovodaZagrebadkeburze, Josip Strben,financijski savjetnik velikog Ltpana i dr StjepanVidadii, bankovniravnatelj 15. travnja 1929.je ocijenio poslovanjebankeurednimi >daje sveu redu<.'o OblasnaStedionica djelujedo 22.studenog1929. kadaju je velikiLtpanZagrebadke oblastiobavijestioda je odlukomMinistarstvaunutra5njihposlovaod 15.studenog prestalodjelovanjeoblasnihsamouprava,te da senjihovo poslovanjeprenosina nadleZnebanskeuprave.I ban Savskebanovinedr JosipSiloviije dekretomrazrijeSioduZnostiravnateljstvo, nadzorniodbor i vodstvoStedionice. Dakle,i biv5ai nova vlastodludilesu ukinuti Stedionicu- banje za privremenogupravitelja tj. za poslove prijenosapostavioPetraZrelca,nadelnikaop6egodeljenjabanskeupraveSavskebanovine,i 1928,jedno vrijeme velikog Z;upanazagrebadke oblasti,dra Dragutina Pavlini6a,Zupanijskogsavjetnikai dr. Gojka Stojanoviia,odsjednogsavjetnikaoblasne samouprave. No, ve625.studenogmaknutje Pavlini6,premje5ten zanadelnikaop6eg odjela Moravskebanovineu NiS,a zamijenioga je DudanBlagojevii, vi5i inspektor Generalnedirekcije porezau Zagrebu.Za likvidaciju osjedkepodruZnicepostavljen je Ernest Pascher,komesaroblasnesamouprave."Ovaj odbor je sastaviorazmjeru (tab. 1) Iz nje poOblasneStedionice:uZagrebui Osijekusa stanjemod31..X.1929. stajejasno da je OblasnaStedionicapostala znatajanfinancijski dimbeniku Hrvatskoj te da je obrtalasvotuod pribliZno50,000.000 dinara.To nije bilo malo - naime, je Prva hrvatskaStedionica kao najvedinovdanizavodHryatskeimala dionidku glavje od 1846.godine.Dakako,OblasnaStedioninicu od 75,000.000 dinara,a poslovala ca nije imaladionidkuglavnicui njenaglavnasredstvabili su Stedniulo5cis podrudja Osjedkeoblasti,odnosnosredstvaopdinskihsmamoupravaiz podrudja Zagrebalke vladaitekakovodilaradunao OblasnojStedionicipokazuje oblasti.Da je beogradska upit Ministarstvaunutrainjihposlovaiz prosinca1929:vlastzanima da li je postupljeno po Uredbi o uredenjuimovine,nadinuupravei budZetiranjubanovina,odnosno likvidaciji imovinskihodnosadotada5njihopiinskih i oblasnihsamouprava.Likvidacijom OblasneStedionice opiine u Hrvatskojsu financijskiovisileo Beogradu,dime je okondanprocescentralizacije. Tako je popravaksvakogputa i Skolebio ovisano Beogradu,otkudaje moglo doii i svezlo i svedobro.Odbor je trebaopripremiti i pretvorbuOblasneStedionice u StedionicuSavskebanovinei oni su morali izraditi pravilnik.Medutim, likvidacijase otegnulai 31. oZujka1930.ban je imenovaoza privremenogupraviteljaSavuStojanoviia,svogpomo6nika,kojemu su bili pomo6nici Jure Kudii, banskiinspektori Petar Zrelec. Kako bi selikvidacijabrZeodvijala u5ao je22. rujna 1930.u taj sastavi ing.DraganTomii, poljoprivrednisavjetniku banskoj
XXUI, 3/10U.Treba napomenutida osim Grandjc sastavNadzornogodboraje posvedrugi nego Sto je bio u vrijemeosnivanjaOblasneStedionice. U kolovozu1929.upisanisu i novi prokuristi - Branimir Sicclza zagrcbadkuccntralu,a Egon Lovindi6za osjedkupodruZnicu. l7
Zbirka XXVII, 115.- BanskaupravaSavskebanovine,Fin. odjcljenjeVII-31438- 9.V.1930.Naime ban je pozivom na Uredbu o uturdenju imovine, nadinu uprave i budZctiranjubanovinadonio ova razrjcicnja, ali jc Ministarstvofinancijatek 5. svibnja1930.pozvalobanskuupravu da provedcinkorporaciju OblasneStcdioniccu StcdionicuSavskcbanovinc.
I
upravi. Oblasna Stedionicakonadno je likvidirana 8. studenog 1930.kada je aktiw i pasivu preuzela Stedionica Savskebanovine.18
3. Stedionica savske banovine podela je djelovati tek 31. listopada 1930. temeljem zakona o banskoj upravi od 7. studenog7929.budu6i da je prije toga trebalo promijeniti ranija >Pravila<,5to se pokazalo kao izvanredno teZak posao,jerje gotovo sve trebalo ispraviti.leNa delu Stedionicebio banJosip Silovii, u u nptuuno- odboru svi oni koji su na neki nadin pomogli pretvorbi Stedionice Zagrebi(ke oblasti u Stedionicu Savskebanovine. Pravilnikom je utvrdeno da ona treba skupljati Stedneuloge, davati jeftinije kredite i raspolagatidistim dobitkom koji treba koristiti za dobro banovine. Nadalje, utvrdeno je da ona nasljeduje imovinu zagrebadkeoblasne stedionice, a da moZe dobiti sredstvaod reeskomptne vjeresije Narodne banke u Beogradu, od Stednih uloga, od priduvnih zakladaStedionice,od mogude pripomo6i iz proraduna Savskebanovine te od zajmova.Na njenom delu se nalazi upravni odbor i pomodnik bana je predsjednik ovog odbora. Poslovni odbor dini 15 osoba koje imenuje ban na razdoblje 3 godine. Nadzorni odbor ima pet dlanova,a cenzuralni odbor bira upravni odbor. Otvaranje Stedionice Savskebanovine bilo je oteZanorje5avanjemniza problema, jer reZim u Beogradu nije htio da ova Stedionicapostane tako snaZnakako je bila Oblasna Stedionica zagrebatke oblasti. Na zahtjev generala pere Zivkovi(a, koji je bio provedbena ruka kralja za vrijeme diktature u Banskoj upravi Savskebanovine, utvrdeno je da SavskaStedionicamoZe poslovati samo na teritoriju Savskebanovine.20 Stedionica Savskebanovine je imala znatno ogranidenijeposlovanje u odnosu na raniju Oblasnu Stedionicu.Ona je nastala odlukom bana kao kraljeva povjerenika i mogla je prestati s radom na isti nadin.Njezin >Pravilnik< ima samo 18 kratkih dlanova (Pravilnik oblasne Stedioniceimao je 79 dlanova):osniva se da se svakome,a napose siromaSnijemdijelu pudanstvaomogudi sigurno i korisno ulaganje u5teda,da se Savskoj banovini i gradovima omoguii dobivanje zajmova uz povoljne uvjete, da omoguii Stopovoljniju vjeresiju kod Narodne banke kao i kod drugih novdanih zavoda, te da disti poslovni dobitak ulaZe u korisne i dobrotvorne svrhe. prema tome, Stedionica Savskebanovine nije imala monopol na ulaganje javnih fondova. Njezin novac potjede od uloga samoupravnihtjela ukoliko nemaju svoje Stedionicei ukoliko nisu vezani tzDrLavnu hipotekarnu i Privilegiranu agrarnu banku. Zatim,tu su ulozi zemlji5nih zajednicai imovnih opiina, ako se nalazena podrudju Savskebanovine, te zaklade koje se nalaze u Banovini. Stedionica nije mogla kupovati niti valutu niti 1n 19
PovijcsniarhivZagrcb,Sudbenistol,rcgistarinokosnihfirmi, III, br 34t),str. 384. PovijcsniarhivZagrcb,Sudbenistol,reg.inokosnihgirmi, XVI, br. 5. Zbirka42l1930.Takosu u o{boru bili SavaStojanovid,Pctar Zrelec, banskiinspcktoriJuraj Kudii i dr Gojko Stojanovi6,financijskisavjctnik Du5anBlagojcvi6,ing. DraganTomi6,dok sc kao novo licc javlja Ante Odi6, umirovljeniprofcsor i komesarSUZOR-a. Poslovniravnatcljje Egon Lovindi6,do tada upravnikpodruZniceosjcdke Stcdionicc, a kao prokuristisu postavljeniAndrija Czirakii BrankoSiccl.Prijedlogpromjeneranijih >Pravila< oduvan(XXVII, 115- Komentarprijcdlogaza promjenupravilaOblastncStedionicc od 28. rIr.1929). XXVII, 4/114.- BanskaupravaSavskebanovine27205-I-1930.
315
MIRA KOLAR-DIMITRIJEVIC
vrijednosnepapirei nije smjelaulazitiu burzovneposlove.Moglaje dozvolombana osnivatipodruZnicei ekspoziture,ali je pravilnikomnjihovoposlovanjeogranideno. je podruZnicaOblasneStedionice UgaSena u Osijeku.Sveu svemu,StedionicaSavskebanovineje mnogoskromnijaod ranijeOblasneStedionice, pa je i todka18.Pravilnika da moZeuz prethodnoovla5tenjebanaili samaosnovatiSavezbanskih5tedionicai da moZepristankombana drugih banovinapro5iriti svojepos^lovanje i na drugebanovinesamofiktivna,jer takovoodobrenjenikadane bi dobila.'' No vei 14.travnja1931.izmijenjenasu pravila,te seizostavljadlan 18.Iz odbora su brisaniJosipSilovi6,koji je prestaobiti ban i skupinaonih koji su s njim formirali BanskuStedionicu, a uiao je Franjo Kukuljevi6-Sakcinski, veliki Zupanu miru, kao predsjednik,te dlanoviAlbert DeutschMaceljski,predsjednikSavezaSumskihtrgovaca(do 1937),LadislavBrigljevii,Ltpan plemeniteopdineTuropolje(do 1932),dr ZivkoPetritii, ministarna raspoloZenju, DragutinBaSi6, burzovnisenzali dlanodbora SrediSnjeg Savezahrvatskihseljadkihzadrtga(brisanvei u XIL1931).Od tadado 1938.dolazido vi5eizmjenau odboru,ali uvijek tako da vodeiu rijed ima podban, (StevanHadLi,1935-1937), pa Juraj Kudi6,do 1,939, koji onda dovodei svojeosobe od povjerenjakojeje potvrdivaoban.22 Padsvakevladei izmjenedo kojih je dolazilo nakonparlamentarnihizborastalnoseodraZavaju na sastavuodboraStedioniceSavposlovanjeje moguie pratiti i iz in{eitaja, koji su oduvaniza 193Lskebanovine,^a 1940.godinu.'' Radikali paze da se posloviStedioniceprevi5ene razma5u.Petar Teslidbio je predsjedniknadzornogodborasvedo smrti 1936.Zajmovisu sedavaliseljadkimzadrugama,bolnicamai op6inama. Izmjenapolitidkihsnaganakonizbora1935.,kadaje HSSdobilaapsolutnuvedinu glasadau Hrvatskoj,odrazilase na sastavravnateljstva. U nj su 1936.u5li Augustin Jureti6i JurajSietinec,1937.IvoMoiinski, Ivo Frkovii i IvanBadac.Op6inskiizbori 1936.takodersu dovelido izmjeneodnosaop6inapremaStedionici, pa su sete godine podelidavatii hipotekarnizajmovi:zajamod 200.000dinaradobiloje dobroBoZjakovina.U listopadu1937.brisanje i podbanHadLi,a upisanban Viktor RuZi6,a krajem1938.kontakts vladomobavljaStanojeMihaldZid,vr5ilacduZnostibana.Krajem1937.izmijenjene su tod.L6,19,24,25. Buduii daje ovaStedionica raspolagala s kapitalomod 165,00.000 dinarai imala podruZnicuu Crikvenici,od svibnja1938.u Daruvaru,Gospi6u,Novoj Gradi5cii od oZujka1938.u SlavonskomBrodu, to je u veljadi1939.provedenareorganizaclja, a zaglavnogje direktorapostavljenEgonLovindi6.U 1937.StedionicasereklamiralanaZasrebadkom zboru.
- XXVII, 115.- Pravilniko StcdiXXVII, 4/116.- BanskaupravaSavskcbanovine23239113.X1.1930 onici SavskeBanovinci materijalrevizijeranijcgPravilnikas Komentaromizmjcna. Tako u oZujku1932.u,laziu ravnatcljstuodr. AleksandcrStulhofcr,zagrcbadkiodvjctnik.U kolovozu umjcstoumrlog Brigljeviia ulazi dr Milovan Grba, narodniposlaniki umirovljeniprofcsor,a umjesto ispalogTomi6aupisujcse ing Ivan ZoridlC,nadclnikpoljoprivrcdnogodjcljcnjaSavskebanovine.Nakon izbora 1935.briSusc Zoriti1, Stulhofcr i Stojanovii,a upisujepodbandr StcvanHadZi,tc Viktor Nemdanin,nadclnikpoljoprivrcdnog odjcljcnja. 23
PovijesniarhivZagreb,Zbirka 42130.
3r6
Samoupravne itedionice Hrvatske
4. Stedionica banovine Hrvatske. Stvaranje Banovine Hrvatske nakon sporazuma Cvetkovii - Madek 25. kolovoza 1939.odmah se odrazilo na izmjeni dlanova upravnog odbora, a od 5. listopada 1939. Stedionicadobiva i novo ime. Brisani su Kukuljevi6, Kudii, Badac, Grba, Mo5inski, Nemdanin, Juretii, Zdenko Turkovii, Milan Vrankovi6, a upisani su dlanovi HSS-a: Juraj Krnjevii (predsjednik), prpi6 Alois (potpredsjednik), Ivan Cavlek, Ivo Frkovi6, dr Tomo Jandikovid, Slavko Kolar, dr. Mirko Lamer, Egon I-ovindii, Duro Mar5ii, ing. Zvonimir Pave5i6,Zvonko poli6, Josip prpi6, dr. Josip Rasuhin, dr Dragutin Toth i Antonije Srni6.2a Ova Stedionicanastavljatamo gdje je stala Oblasna StedionicaZagrebadkeoblasti 1928.godine. vei 10. listopada 1939.upisuje se podruZnica u Splitu kojoj je na delu Ljubomir GazareviQa kao dlan cenzorskogodbora postavljenje dr Silvester Giuni6. u travnju 1940.osnovanesu podruZnice u Gospiiu, Karlovcu i ogulinu, Novoj GradiSci, Slavonskoj PoZegi, te 9. travnja 1941. podruLnica u vrbovskom. U studenom 1,942.otvorenaje podruZnica i u Crikvenici, ali sadavei kao Stedionica NDH. Medutim, kao i banskavlast tako je i Stedionica Banovine Hrvatske imala velikih pote5koia u svakom poku5aju da postane >narodna banka Hrvatske<, tj. da preuzme neke poslove DrLavne hipotekarne banke ili Narodne banke Jugoslavije,iako je od svibnja 1940. njen prokurista i tajnik Mirko Prstec, odlidan financijski strudnjak.25 Ipak njen je poloZaj bolji nego njenih prethodnica, jer je podrZavajuprista5eHSS-a, a ima u svom sastavui nekoliko izvrsnih gospodarskihstrudnjaka(Lamer, Kolar, Jandikovii, Prpii, Rasuhin). Dr Dragutin Toth je u svibnju 1940.izbrisaniz ravnateljstva, jerje postao direktor Prizada u Beogradu, nakon Stoje dotadasnji direktor dr. Edo Markovi6 bio ubijen. Stedionica Banovine Hrvatske bila je najjadabanovinska Stedionica u zemlji. Banovinska Stedionicastoji iza gradnje banovinskebolnice na Rebru, podetka gradnje Veterinarskog i Arhitektonskog fakulteta, banovinske zgradeu Splitu,zgrade Gospodarskesloge uzagrebt i dr. ona obrie godi5njevi5eod 150,000.000 dinara, pa se upravo u ovim investicijamaosieiao pozitivan pomak. PoslovanjeBanovinske Stedionicevidljivo je iz objavljivanih Izvje5taja,a sumarno poslovanje iskazanoje u tablici 2.'" Stedionica je 1940.smje5tenau novoj zgradi u Gajevoj ulici 2 A u samom centru Zagreba. Glavni direktor je bio od 1939.do 1943.Egon Lovindi6.
Stedionica Nezavisne drZave Hrvatske. Ova Stedionicaje nasljednik Stedionice Banovine Hrvatske, iako je svih 15 dlanovaupravnog odbora razrijeieno ve(25. travnja 1941. Medutim, ova Stedionicau ratnim uvjetima ima posebne zadatke. Ona dobiva povjerenika ing. Janusa Mehmedagiia, tajnika Zagrebadkebtrze za robu i
Dr Zivko Petridiii dr JurajSdctinccbili subrisaniu srpnju1939.zbogsmrti.Dr RikardFlogeI i Marin Jakovacsu izbrisaniiz upravnogodborau listopadu1940.i umjestonjih upisaniLameri Kolar. Mirko Prstccjc do sedamdcsctih godinaradiou arhiviNarodncbankcJugoslavijc,podrtLnicaZagrcb, tc jc bio izvormnogihzanimljivihinformacija.Rodenjc u Virju u uglcdnojobitelji. 26
Oduvanisu i izvjc5tajiStedioniccBanovincHrvatskc1940-194L.
-)t I
)
MIRA KOLAR-DIMITRIJEVIC
vrednote.2T Ulogu podbana sada preuzima drZavni riznT(ar,pa dolazi do izmjene upraviteljau podruZnicama, ali Lovindii svedo srpnja1943.imapoloZaj glavnogravnatelja.Polovicom1943.do5loje do znatneizmjenekadra.Mehmedagiia,koji je postavljenza podpredsjednikaHrvatske drlavne banke zamjenjuje kao ravnatelj BranimirSiceldok su za prokuristeimenovaniing.Vladimir Braum,BranimirMihatovi6,JosipHavraneki Milan Radej.Kao i svedrugenovdaneustanoveNDH tako je i ova Stedionica do5lamedu pwima 1945.na udar socijalistidkogrelima, koji je Stedionicujednostavnozal-'roriopreuzev5injenefondovei zaklade.
Tablica l. Skupna razmjera zagrebadkeOblasne Stedionice31.X1929. Zagreb
Osijek
280.231
188.195
Zajedno
IMOVINA(Aktiva) Blagajna
13,394.228
Mjenice
-
Dopisnici Narodna banka, Po5tanskaStedionica ulozikod novdanihzavoda samouprave zadruZninovci bankeiStedionice zadruge opiine, zemlji5nezajednice duLnicizagotovinu privatnici prethodnestavke
Zajmovi opiina i gradova
Lzt.375 t4,967.918 260.449 4,025.928 46.It9 r,011.900 536.562 67.91.L 66.675
322.678 5,789.622 243.294
31..602 2,2t5.682
29,773.777 444.053 20,757.600 s03.743 4,025.928 46.rL9 1,077.900 536.562 67.91.r 98.277 2,215.682
5,289.680
2,1.58.341
7,448.021
SrediSnjica i podruZnice Inventar
UKUPNO:
468.426
6,979.07 |
49.s59 36,218.088
24.597
2r,919.586
74.150
s1,1s8.604
DUGOVINA (Pasiva) Priduve UloSci
Narodnc novinc,82, 22.VI1.1941
318
80.000 7,530.785
80.000 r7,752.723
25,283.508
Samoupravne itedionice Hrvatske
I
Dopisnici a) Oblasne samouprave b) Ustanove pod nadzorom c) Opiine d) Banke i noviani zavodi e) Privatnici f) Razno
Sredi5njica i podruZnice Garancije Dobitak
2r,024.387 13,094.707 7,091.381 566.913 t43.770 13.23L 108.385
186.289
6,979.011
6,979.071
67.9r1
67.9L1.
535.931
UKUPNO:
25,010.382 16,989.4t3 7,097.38t 566.9r3 t43.770 13.231 294.674
4,080.995 3,894.706
36,218.088
85.868
62r.799
21,9t9.586
58,137.674
Inor: Hrualski driavni arhiv, odio Arhiva Instituta za suvremenupovijes!,Zb.XXWL t l,5.
Tablica 2. Stednla, zajmovi i dobitak Stedionica od 1927.do 1943. Oodina
Inor:
,iiil$uuuffi
iii iiiiiibdbffi
1927.
I,2tt.974
L928.
19,506.659
1,863.960
82.183
1929.
26,-J.64.097
8,670.013
449.378
1930.
29,039.856
14,7t6.823
752.412
L93r.
28,256.245
28,822.8rr
L,25t.173
1932.
26,119.463
40,459.t94
1,003.258
1933.
29,190,270
39,244.848
r,L49.280
t934.
35,438.297
37,000.729
64r.827
1935.
39,029.796
40,996.158
680.486
1936.
45,474.499
43,629.L46
r,073.362
1937.
55,433.831
46,785.625
1.,0r5.179
1938.
78,533.254
60,650.r99
1,107.881
1939.
97,283.346
88,L64.467
1,580.125
1943.
534,683.888
366,292.792
29,609.391
Povijesni arhiv Zagreb, Zb 42130. Nisu iskazane sve stavke iz izujeitaja. Tako je hipotekami l
319 j{
MIRA KoLAR-DIMITRIJEVIC
Summarv
Self-managed savingsbanksin Croatia The RegionalBank inZagreb (L927-1930),SavingsBank of the Savaand PrimorjeCounties(1930-1939), SavingsBankof the CroatianBanovina(1939-1941), and the SavingsBank of the IndependentStateof Croatia(7941-1945) In the mid-20sit becamenecessary to establishself-managed institutionsin the Kingdom of the Serbs,Croatsand Slovenes. Theseinstitutionshad to havetheir own financialinstitutions,so a savingsbankwasestablished in Zagrebthat workeduntil 1945(althoughit changedits name).Savingsbanksplayeda greatrole in the constructionof importantpublicbuildingsandwerein generalimportantin keepingup the economicstandardof self-manaqement in Croatia.
Ivo GolosrBrN
Antisemitizam usta5kogpokreta Autor nastoji pokazati kako je ustaiki genocid nad Zidovima rezultat djelovanja razliiitih iimbenika: svakako su najvainiji oni koji su u travnju 1941. stigliiz inozemstva i koji su surovoi(u od prvog dana stvoili atmosferu u kojoj je zloiin mogut, opravdan i poZeljan. Bilo je, iako relativno malo, i ekstremistiiki nastrojenih inteleldualaca u zemlji. Svi su oni ieljeli ustrojiti driavu nalik na nacistiiku Njemaiku i faiistiiku Italiju. Donoienje rasnih zakona i masovno ubijanje Zidova biti su logiian dio tog programa. Stoga su potpuno besmislenetezeo nekakvom specijalnom odnosu ustaikih vlasti prema Zidovima. Ustaiki je reiim i u teoretskoj pripremi i u pral
Otprilike od podetka 90-ih u hrvatskojjavnosti i u historiografiji diskutira o karakteru NDH 1941-5.god,ine.Jedno od kljudnih pitanja u tom kompleksu jest i odnos usta5ke drLaveprema Zidovima'. ozbiljnih raspravakoje bi dovele u pitanje ukupan broj ZidovsklhLrtava nije ni bilo'. Neki od revizionista dak dvoje da li se genocid nad Zidovima u NDH uop6e dogodio, drugi ga pokusavaju relativizirati, tvrdeii da je to udinjeno na njemadki nagovor i pod njemadkim pritiskom. Medutim, veiina ih tvrdi kako usta5enisu bili antisemiti3 Zelio bih pokazati kako su i ustaSkipokret i ekstremistidkikrugovi u Hrvatskoj od sredine 30-ih godina izravno ili neizravno pripremali genocid nad Zidovima u NDH. U osnovijc problcmStobi uopic trcbaloreintcrprctirati:vidi, MarijanMaticka,O istraZivanju povijesti NDH, Radovi Zavodaza hrvatskupovijest28,Zagreb 1995,254-7. zauzimaseza >rcinterprctaciju, nc za revizijupovijcstiNDH". I dalje,naimc,stojcbrojkc izncsenejo5 1952.u Z. l*vcntal, Zlodini faiistidkihokupatorai njihovih pomagadaprotiv Jcvrcjau Jugosl:wiji,Bcograd1952;Ponavljaih, s ncbitnimizmjcnamai ZerjaviC, Opscsijci mcgalomanijcoko Jasenovca i Blciburga.Gubicistanovni5wa Jugoslavije u drugomsvjetskomratu,Zagrcb1992;Isti, Dcmografskipokazatcljio stradanjuZidovau NDH, u: ZbornikAntisemitizam- holokaust- antifa5izam, Zagrcb 1996,133-13{J. Uglavnom,od o. 40.000koji su se zatekli 1941.na tcritorijuNDH, samojc 8.000doZivjelo1945. Dctaljnaanalizaovih stavovazahtijcvalabi poscbnui prilidnoopseZnu raspraw,stogaspominjemsamo prilogc koji imaju odrcdcnuznanstvenu ili dokumcntaristidku vrijcdnost:J. Jareb,Pola stoljeia hrvatskcpolitikc,'1895-1945,BucnosAires 1960,prctisak,Zagrcb1995,97-2,tvrcli daje >u Hrvatskoj bio uvcdenckstrcmnitotalitaristidki sustav<, te da su >Nijcmcisigurnopravilipritisakda sc Zidovi Sto prijc uni5te<.EugcnDido Kvatcrnik1962.twdi: >...s podrudjaHrvatskcipakje spalcndostavelikbroj Ziclova... samo apolitidki mozak moZciz osobno-scktalkihmotiva kriviti Hrvate za progon Zidova, namjcstoda istiie svc,5tojc sahrvatskestrancudinjeno,da sespasc...<
321
Ivo GolosrgrN Usta5ki je pokret od osnutka 193213.godine putem glasila Ustaia - vijesnik hrvatskih revolucionaraca Sirio je mrZnju uglavnom protiv beogradskog reLima i njegovih sluZbenika,potom i protiv Srba. Od podetka se zagovaranasilje: )noZ, revolver, strojna pu5ka i pakleni stroj, to su zvona, koja ie navijestit osvit zore i USKRSNUCENEZAVISNE DRZAVE HRVATSKE...< otisnut je tekst s potpisom ,Poglavnik,, u prvom brojuUstaie izveljade 1932.godine.U Ustaii nemaantisemitizma,dinise,baremiz3 razloga'.ustaiama je pwenstveni neprijatelj bio beogradskireZim. Potom, u podecima ustaikog pokreta nije bilo intelektualnih kapaciteta koji bi domislili neku konzistentnu ideologiju - o nacizmu i fa5izmu oni su mogli znati samo osnovne podatke, a da bi se preuzela nacistidka antisemitska argumentacija ipak je potrebna intelektualna razina koju ve6ina usta5a nije imala. Konadno, tre1i razlog, vjerojatno ne manje vaZan,jest dinjenica da je jedan od vode6ih organizatorausta5kih6elija bio Zidov,YIadimir Singer (unatod tome, njegovi su ga suborci 1941.ipak ubili), a bilo je jo5 nekoIiko Zidova koji su pomogli ustaSkipokret - Vladimir Schwarz,potom i sinovi Josipa Franka. Usta5ka ideologija vremenom preuzima elemente nacizma i sukladno tome prihvaia i antisemitizam. Naime, u Pavelidevuelaboratu Hrvatsko pitanje iz listopada 1936, dostavljenom njemadkom ministarstvu vanjskih poslovao,kao neprijatelji hrvatskog oslobodiladkog pokreta istidu se >srpska dr:zavnavlast, medunarodno slobodno zidarstvo, Zidovstvo i komunizam ... u Hrvatskoj su danas gotovo cjelokupno bankarstvo i gotovo sva trgovina u rukama Zidova. To je bilo moguie samo zato 5to ih je drZava povla5iivala jer je i u tome vidjela slabljenje hrvatske narodne snage. Zidovstvo je s velikim veseljempozdravilo osnivanjetzv. jugoslavenskedrZave,jer im hrvatska narodna driava ne bi nikada tako odgovarala kao Jugoslavija- drl,ava raznih naroda... u narodnosnom meteZu leZi Judino carstvo; tu se moZe Zidovstvokao novdano jak i prividno odan elemenat drZavnoj vlasti dodvoriti i zadobiti naklonost vlastodrZaca...Jugoslavijase razvila onako, kao Sto su to Zidovi predvidjeli, u pravi >Eldorado< Zidovstvazbog podmitljivosti javnoga Zivota u Srbiji. Ono je bilo veoma zahvalno Beogradu za pruLeno zaStitni5tvona taj nadin, da je od hrvatskog naroda ukradeni kapital upotrebilo za borbu protiv hrvatskog oslobodiladkog pokreta. U svakoj prilici oditovalo je Zidovstvo u Hrvatskoj na njemu svojstven i budan nadin svoju odanost jugoslavenstvui drZavnom jedinstvu, da bi u inozemstvu stvorilo dojam, kao da su Hrvati zadovoljni svojom sudbinom. U Zidovskim se rukama nalazi cjelokupno novinstvo u Hrvatskoj. To Zidovsko-slobodnozidarskonovinstvo neprekidno napada Njemadku, njemadki narod i nacionalsocijalizam...(sTakve je stavove Pavelii iznosio i nekoliko godina ranije: vei i u >politidkom romanu< Liepa plavkn, tiskanom 1935. (pisanom od listopada 1934. za boravka u torinskom zatvoru) ima antisemitskih invektiva": svi su Hrvati dobri, odludni, idealisti, po5teni,siroma5ni,dodim su Srbi (Kur5umlijevii, eevapovid, Gursuzovii, Kalimegdanovii, itd.) nepo5teni policajci i tladitelji. Iako se nigdje ne govori izridito o Zidovima, prezimena Morgenstern, Blum, Greif, Donner, Rosenfeld, Freitag, Spicler, ime Samuel, su ili bogata5i
U tamoSnjem ministarshr-r zaprimljcnjc tck podctkom1941,tiskanistcgodincu Njcmadkoj,atZagregodine-vidi, Krizman,Pavcliii usta5c,235 b::1,942. id Krizman,Pavcli6i usta5c, 241. A. Pavcli6,Licpaplavka,III. izd.,Chicago196ti;IV. izd.,Madrid 1969.
Antisemilizam
ustaikog pokrela
ili prevaranti,ili oboje, ili nasrtljivi udvaradi,a istovremenopolicijski dou5nici(radi - izbodenje noZem).Njih se opisuje se o Greifu kojeg poslije stiLezasluLenakazna >prevejane kao sluge<,>lakome<. s vremenomje Pavelii postajaosveradikalniji,pa u proglasuhrvatskomnarodu od 1. srpnja1940.godinetvrdi: >...najve6ai najoditijanepravda,koju su bile uzakonile Engleskai Francuskau svomversajskom diktatu,bilo je stvaranjeneprirodnei nakazne driavnetvorevine,Stosuje najprijeInternacionahiZidovi, a po tome i sluZbeni dimbenicina'maliJugoslavijom, a kojaje u stuarivelika Srbija...Slobodnozidarska i ZidovskaFrancuskave6leli u prahu... danas,kada su Engleskai Francuska,a s njima i Zidovskademokracijado nogupotudene...< I u zakljudkusvogapamfletapavelii otvorenonavje56uje mjere koje 6e uslijeditipo osnutkupo njemu zamisljene hrvatskedrLave:>U hrvatskojdrZavine ee ...Zidovi trgovatisa svim dobrimai sa svetinjamahwatskoganaroda...nt No, u hrvatskojsujavnosti,neovisnoo ustaikompokretukoji je u to vrijemebio ili dubokou ilegaliili u inozemstvu, antisemitskiispadiu tiskusveudestalijiod otprilike 1933.ili 1934,kada se u redakcijeinfiltriraju prista5etotalitarnihideologija- od 1933.to postajeHrvatskastraZa,iste godinepokrenutje dasopis/*vatska smotrakoji zagovara uvodenjenovogevropskogporetka.Antisemitizamje bio logidandio takvih ideolo5kihkoncepcija.Svi ti dasopisiimali su malu nakladu,njihovje druStveniutjecaj bio ograniden,a zbogfinancijskihpote5koiai udestalihzabranavedinaih je izlazila tek koji mjesecili godinu-dvije8. Autori antisemitskihpamfletaili urednicinovinau kojimasu objavljivaniti napisi ideolo5kisu pripadalinacionalistidkoj desnici,dakle,bili subliski usta5kompokretu, ali mu setadanisuformalnoprikljudili.Medu njimasuseisticaliStjepanBuie,Janko Simrakl"i Kerubin Segvi6plodanpublicist,autor tezeo gotskompootiiettuHrvata (strijeljan1945).Osnovnamisaou tim napisimabilaje manje-viSe uvijekista:toboZe se zagovarajuhrvatskigospodarskii drudtveniinteresii u maniri nacistidkepropagandeokrivljujeprvenstvenoZidove za lose gospodarsko stanje.>Ne iemo Stediti uljezekoji nasizrabljujuna svimstranama...od Jevrejaiemo traZitiravnopravnost u svojojzemlji,u kojoj su oni gostii moraju se pona5atikao gosti<- Nrdi uredniStvo Mlade Hrvatskeu uvodniku1. brojal'. s. But u Danici 1934.ramria>)rasnu teoriju nacionalno-socijalnog pokrel.a,,t2, a K. SegviirsHruatskojsmotriu iito doba iskazuje simpatije zahitlerizam i antisemitizam".Radi sezapravoo jedinstvenom, zatvorenom ' Krizman,Pavcli6i ustalc,n. ,Ji.,332-4. 6 F. Jcli6-Butii,n. tlj.,44-5. ' S. Bu6 (188U-1975), bio jc 20-ihgodinakao dlanHRSS-anarodnizastupnik,potom pristupaStranci prava- >frankovcima<, konadnopostajcosnivad Hrvatskcnacionalsocijalistidkc strankc- vidi,B. Krizman,Ante Pavcli6i ustalc,Zagrcb7978,na raznimmj. '0 Go,lin" 1942.imcnovanimjc grkokatolidkim biskupomu KriZcvcima- vicli,F. Jcli6-Butii,Ustaie i NDH, Zagrcb1-977,221. Simrakjc po antiscmitskim ispadimabio iznimkau crkvcnojhijcrarhiji- zbog mrLnjcprcma.Zidovima izokrcic temcljnismisaopapincizjavci navodivotluna mlin svojegantisemitizma - vidi, Zidov 3311938; Flrvatskidncvnik;HrvatskaStraZa,5. VIII. 193u.No, u tomc jc prilidno oprczan,dini sc prvcnstvcno zbogtogada ne biizazvaocrkvcnuhijcrarhiju. tr Mlada Hrvatska1/1936. L2 Danica130;Jcvrejski list1711934. 13 Jcvrcjski list 1711934.
2
II L-
ir
JZ3
ll
IVo GOLDSTEIN ideoloikom sustavuu koiem pomaci oviseo autoru ili trenutlat koji te eventualnoposvetiti viie painje jednom od elemenata antisemitskeideologije. Nezavisnost,frankovadko glasilo koje izlazi 1938, tvrdi da su Zidovi >najveie zlo u hrvatskoj privredi". Mlada Hrvatska tvrdi da treba >osiguratipravo na gospodarskirazvoj,jer su do sada ta mjesta zauzeh Zidov|.ta , potom poziva i na progon: >do6i ie das,da ie Hrvati morati poii u borbu protiv najvedegzla:u hrvatskoj privredi, Zele li biti svoji na svom...,." Potom se objavljuje slika trojice debelih ljudi iskrivljenih noseva koji nose crvene petokrake, masonskesimbole s nadnaslovom >Zivilaslobodna Hrvatska<, a u potpisu stoji: >gledajte ih! UdruZili su se, pa se smje5kajuna narode koje drZe u svojim rukama. Poznajete li ove strances kukastim nosom? Ako se usude da od nas naprave stoku, naiii ie na hrvatsku svijesti hrvatsku desnicu!otr' I MH i Nezavisnostiz broja u broj napadajt Zidove, dapade, to im je desto i sredi5nja, gotovo jedina tema (uz napade na komuniste i masone).Tvrdi se da Zidovi imaju velik utjecaj u svijetu, dime se zapravo ponavlja osnovna poruka Protokola hidovskih mudraca: >Zidovstvoje internacionalnaorganizacijakoja ni nema, a ni ne moZe imati ljubavi.i osjeCajazanarod medu kojim Zivi<,>Zidomasonerijaima razornu i pogubnu ulogu<". Karakteristidni su i naslovi i podnaslovi: >>Zaltojeto tako: Za5to nas ovako pljadkaju (Uloga medunarodnog Zidovstvau miru i ratu - Agenti Zidova internacionalaca u naiim krajevima kao >trgovadkiputnici<)'8.Da li su uistinu svemotni?,Zar Zidovi, Tajnoviti gospodai. U ovom posljednjem dlanku wrdi se da se u Zagrebu gradi >novi Tel Aviv ili Jeruzalim ... na5 ie list posvetiti posebnu paZnju ba5 tomu pitanju, da se otkriju tajni pokretadi i na sunce izvedu uzrodnici nevolja na5esada5njice...ote U feljtonu Njemaika i iidovsko pitanje u kolovozu 1939. tvrdi se: >To i takovo politidko djelovanje sa strane Zidova rasplamsavaloje mrZnju i antisemitizam u njemadkom narodu te je samo onaj radikalni obradun sa Zidovima koji su izvr5ili nacional-socijalisti mogao dati neko zadovoljenje povrijedenoj dasti njemadkog naroda...<"' U slidnom tonu pisala je i MH koju godinu ranije, a povodom dolaska njemadkih Zidova u Hrvatsku: >kada je voda Hitler zaveo u Njemadkoj rasistidki sistem i podeo distiti Njemadku oj pogubnog, premo6nog i razornog djelovanja njemadkih Zidova, nastaoje medu Zidovima strah i zaprepa5tenje... dok su druge velike i napredne drLave zatvarale vrata pred Zidovima - izbjeglicama, Stite6i svoju radnu i intelektualnu snagui plavei najveie pote5koie njihovu useljivanju,te onemoguiavajuii priliv nepoiudnih Zidova - izbjeglica, kod nas su ti Zidovi naili Sirom otvorena vrata...<'' U dlanku >Gospodari filma - u dijim su rukama filmska poduzeda
324
I
PoLegi (>100 Zidova Zivi bolje od 6900 stanovnikazajedno ... Hrvati treba da znadu, kako 6e na ovo odgovoriti<), zarim se popisuju Zidoviu sportskim drustvima i savezima, pa Zidovi zakupci lovi5ta, potom se protestira protiv Zidovskihglazbenika koji pred nacistidkim progonima nalaze pribjeZiSteu Zagrebu (>tudinski elementi proti nase krvi<). Konadno, tvrdi se dauzagrebuZidova ima >mnogo vise< od t0.tl5, kako se obidno tvrdilo u tisku i Stoje otprilike odgovaralo sluZbenimpodacima Zidovske opiine23.Doduse, gotovo u isto doba, iako s osjetno manje huskadkog,ali s neprikrivenom malicioznoiiu o >Zidovskom udjelu u njemadkom gospodarstvu< i >madarskoj Stampi< pi5e i inade relativno umjerena Danica2a. Zidovi su krivi za sve,oni su istovremeno i najgori komunisti i najgori kapitalisti >internacijonalni po kapitalu, internacijonalni po komunizmu, jer su s jedne strane najve6i kapitaliste, s druge pak najve6i komuniste..<" Takve paradoksalneoptuZbe i spajanja nespojivih elemenata odituju se i u dlanku Da li su uistinu svemotni? u Mladoj Hntatskaikada se kaZe da je >pojava na5eglista silno uznemirila Zidovskuplutokraciju i njihovo drugo lice - koje poznamo pod imenom - komunizam i marksizam...<
dovi<, >Zidomasonerija<,ali i >Zidomarksizam<,>ZidomarksistiZidokomunisti,,26. Zidovi su meta napada Nezavisnosti, dak i onda kada nisu imali nikakve veze s konkretnom situacijom - u dobroj maniri >rasne teorije< pise se o >rasnom instinktu< daruvarskogopiinskog naielnika Karla Pollakazakojegse tvrdi daje pokriteni zidov, da bi on kasnije demantirao bito kakvu vezu sa Zidovstvom,a slidne, laZne optuZbcsu se ponavljale2T. Upotrebljavaju se i izjave Ante Stardeviia i Stjepana Radi6a, dane u drugadijim okolnostima i istrgnute iz konteksta, da bi se posredno ditaocima predloZio nadin rjesavanja >Zidovskogpitanja< (Radi6 se nemilosrdno napada zbog navodnog jugoslavenstva,ali se upotrebljava kada govori protiv Zidova): Stardevii je toboZe Zelio odstranjivanje Zidova iz-javnog Zivota (ka[o ga rumadi Dr. Mirko puk), dodim je Radi6 uistinu u spisu O Zidovimabio >zanajuztrajniji radbezLjdovarr". U^?agtebt su uodi Uskrsa 1936.Sireni leci koji pozivaju na bojkot Zidovskih trgovaca'". Neki su Zidovski duiani u Zvonimirovo; i utici Kraljice Marije 1938. bili piemazaninatpisima: >rPaziZidov-ne kupuj!< Poticija je pokrenula istragu, podinifelje nije nasla3'.U Dubrovniku se antisemiti okupljaju oko katolidkog drusiraD omagoi". " Nczavisnost 27I 1938;33I 1938;34I 1938;2I 1939. 24 Danica2rtl1938; 3l/193u. 25 MH 311937,str.5. 1936;3I 1937 4, I 938;Nezavisno st 79,21,41I 193g;1211939 ; 13-1 "' MH, 1, 101 27 Nczavisnost 6, 10,2011939. 28 Nczavisnost12,1511938. 2e Zidov.16.10.IV.1936. 30 Hrvatski drZavni arhiv, KraljevskabanskaupravasavskcBanovinc, 1,5902. 31 B. Stulli,Zidovi u Dubrovniku, Zagreb1989,83.
325
Ivo GolosrptN Medutim, iza ovih antisemitskih ispada nije stajao masovan organizirani pokret, niti je u Hrvatskoj postojala stranka koja bi imala jasan antisemitski program. Sve do uspostaveNDH nije bilo ni nasilja, ni u Hrvatskoj ni na jugoslavenskom prostoru (kao Stoga je od tijekom 30-ih bilo u Njemadkoj). Ekstremisti su na svaki nadin Zeljeli oslabiti HSS, pa je teza daie HSS u uskoj vezi sa Zidovima bila stalno prisutna u njihovim krugovima. Iskoristili su, primjerice, dinjenicu da je na zagrebadkomSumarskom fakultetu na izborima za Klub studenata jedan Zidov glasao za listu HSS-a, pa je na taj nadin HSS pobijedio32.Nezavisnost tvrdi da Zidovi financiraju HSS, potom se pita: >>ZarCe Hrvate spasiti framazuni, pudkofronta5i,Zidovi - koji su se u5uljali u redove organizacijeHSS?"33 OptuZba o povezanosti sa Zidovima s vremenom se Sirila: listovi Veier, Novosti, Iutamji /lsf progla5eni su >Zidovskimupljuvcima<, pod >utjecajem internacionalnog Zidovstva,,3a,potom je lutamji ftsr okarakteriziran kao >Zidovski<, ba5 kao i Narodni Val kojeg je izdavao Vladimir, sin Stjepana Radi6a, navodno uz pomo6 Zidovskog 3t. kapitala Nezavisnosttvrdi da je >hrvatskabwLoazija dijelom du5evno poZidovila< i da >treba istjerati Zidovstvoiz svojedu5e,a onda ga treba odgurnuti i materijalno<'u. Najdalje je oti5ao neki Karlovdanin B. M. Govori o Zidovima kao >palestinskiinternacionalnoj, komunistidkoj, masonskoj,degeneridkojpasmini" te nastavlja:>hwatski borci i cijeli narodelZakuni se na oltaru tvoje mile domovine, da mrzi5 internacionalne Zidove ... Ustanimo dok je vrijeme, jer sadaje prilika ... Zato svi bez razlike na staleZi dobu, treba da se sjedinimo u jednu frontu, te da sloZnoudarimo...n3'I MH ne zaostaje:pi5u6io >Zidovima -vodama radnika< tvrde da >ie progledati i zavedeni radnik, a onda 6e obradunati sa svojim danaSnjimsamozvanimvodama onako kako su oni i zasluZili...o38. Javnost i novine opirale su se ekstremistima i njihovu antisemitizmu. Naime, koprivnidke Podravske novine pi5u: >Sijanje mrZnje protiv Jevreja sve se jade opaZa i u 'Hrvati' koji Podravini, pa je ova haranga postalau pravom smislu rijedi nedovjedna... ba5 niSta nemaju zajednidkogs poitenom hrvatskom narodnom duSom,najvi5evidu U zagrebadkomDomu na Jevreje,a ba5 su oni daleko gori i od najgoreg Jevrejinao3e. jer nadelom dovjednosti ni ni sa piSeao:>Hajka na Jevreje, zato su Jevreji nije u skladu je, >ako kada protiv ili bi se se pravidnosti<. Zelinske novine, bliske HSS-u, tvrdear: nadela: ako si toga Zidova stvorilo neraspoloZenje,onda bi to bilo samo na temelju >Novoj u vi5e se rijedi< dovjek svaka ti dast, a ako nisi daleko ti kuia od nas!< U kritiziraju potom 28.VII. se navrata napadaju antisemitske i rasistidketendencijea2, 32 lidou 5011939 .10/193U; 33 Nczavisnost 2811938. 34 Nezavisnost3211938. 3'5 Nezavisnost1411939; 1511939. 36 Nczavisnost3211938. 37 Nezavisnost3911938. 38 MH 6/1936. 3e Lidov20l1939. 40 od 7.II.1938; vidi i Zidov 8/1838. aL Zelinskcnovinc,4.ILl939',Zidov tlll939. 42 Novarijcd,23.VLi 11.VIII 193tt.
5ZO
Nezavisnostkao najgori antisemitski list, potom i poimence K. Segvi6,dr. Mintas, prof. Ma^strovii, Joe Mato5ii. Hrvatski Dnevnik napada Hrvatsku straZu zbogantisemitizmaa3, a sljededih mjeseci u k-omentarima viseiratno se napada rasizarioo. Nova ijei od 24'XI.I938. u uvodniku Zidovska sudbina suosjedasa Zidovskim patnjama u )>novom evropskom poretkuneobidnai smije5napojava ... nigdje nema Zidovskeopasnostii to je samo halucinacija nekih krugova. Stoga antisemitizam ne moZe postojati medu Hrvatima.,ot'.zbogte Madekove izjave podelaje debata u beogradskim i zagrebadkimnovinama - beogradskom vrementt, iagrebatkomHrvatskom Dnevniku i prousta5koj Hrvatskoj Straiikoja jeMadeka optuZivala da Suruje sa ZidovimaaT. Borac protiv rasizmabila je i katolidka crlsa. Katoliiki list od 25.VIII.1938. osuduje rasizam s bioloskog, ideolo5kog, moralnog i politidkog gledista. Tjednik Zidov 1938.viSekratno wjedoii o istupima pape i drugih crkvenih velikodostojnika protiv rasizmai antisemitizmgl'.Nu Staru godinu 1938.opet nadbiskupStepinacna propovijedi osuduje rasizamu".No, i sam je Stepinac u svom je dnevniku, objavljenom tek 1990.,o Zidovima pisao na ruzri(ite nadine. Tako je za 5.xr.r940. pribiljeZio o ve6 razbuktalom ratu: >pobijedi li Njemadka bit 6e grozanteror i propast za male narode. Pobijedi li Engleska ostat 6e na vlasti masoni, Zidovi,prema tomu nemoral, korupcija u nasim zemljama. Pobijedi li sssR onda je davo dobio vlast nad svijetom i pakao. Dakle kuda iemo Gospode nego k Tebi podi6i odi?n50 Antisemitski je pritisak u Hrvatskoj rastao,kako se rat pribliZivao - o tome wjedodi i pjesmica pod naslovom Neznanki Zagrepianki u satiridkom listu Kopive u rujnu 1938.u kojoj pjesnik pod pseudonimom Zmigauec(katolidki sveienik Milan Dobrovoljac) tvrdi da su i >Zidovi boZji stvorovi< i napada nekuzagrepdanku koja se buni protiv njih. A u reakciji na taj dogadaj, objavljenoj u Zidovutt , tvrdi se kako notorne dinjenice o ravnopravnosti Zidova prije koju godinu nije bilo ni potrebno spominjati. Na zagrebadkom Medicinskom fakultetu frankovci 1938. traZe, uz prijetnje Lidovima, Srbima i Slovencima,da se uvede >numerus clausus
44 45 46 47 48 49 50 5l
Zidov 30,33,35/1938. Zidov 3911938 Zidov 1511938. Vidi, Zidov 1811938; Naroclncnovine24.IV.1938. aidov 2011938. Zidov 3811938. Zidov 111939. DncvnikA. Stcpinca,Danas,7.VIII.1990,66. Zidov 3611938.
327
Ivo Gor-osrprN O snazi antisemita i njihovih protivnik svjedodii dinjenica da su se najutjecajnije hrvatske novine Jutamji list i Novostl Zestoko suprotstavljale ekstremnom tisku opienito i njihovim antisemitskim ispadima. S druge strane, uredni5tvo ekstremistidke Mlade Hruatske Zali se da ih ljudi izbj^egavaju- da kavane naruduju njihov list, ali da ih gostima uop6e ne nude na ditanje". No, ditavu ovu analizu valja uklopiti u jugoslavenskipolitidki ambijent. Ne samo zbogtoga Sto se radi o istoj drLavi, nego je i druitveni poloZaj Zidova bio slidan. Antisemitskih su ispadi po ditavoj Jugoslaviji od 1934. bili sve su udestaliji. Te su godine u sarajevskomkazali5tuneki studenti (nepoznate nacionalne i vjerske pripadnosti) vrijedali glasovitu skupinu Zidovskih opernih solista Hanigun, prognanika iz Njemadke, bacajuii jaja i vidudi >dolje komunistidki agitatori<. Policija ih je privela, a nadleZni se ispridavaju,tvrde6i da se radi o izoliranom incidentu". U Senatu izvjesni Majstorovil izraLava zazor prema Zidovima, a Milutin Stanojevi6 tvrdi da je >odu5evljenipristalica Hitlerove politike, ali ga ne oduievljavaju bjegunci izTre&g Reichansa.U Petrovgradu (sada5njem Zrenjaninu) je 1936. po(eo izlaziti njemadki list >Erwache<, kao >nacional-socijalistidkiborbeni list i organ jugoslovenskog na'Zbor' rodnog pokreta Dimitrija Ljotiia>. Parole su bile: >Jevreji su na5a nesre6a!<, >>Bezobzirnai beskompromisna borba protivu Jevreja i svih medunarodnih organizacija, diji su tvorci i propovednici na5i i internacionalni Jevreji - borba na Zivot i smrt<. Potom 1937.srpski patrijarh Varnava izjavljuje da se divi Hitleru i njegovoj >politici odbrane od boljSevizma2 uredbe o ogranidenjima prava Jevreja<; prva je nazvana>Uredba o merama koje se odnose na Jevreje u pogledu obavljanja radnja s predmetima ljudske ishrane<,a njome je praktidki zabranjeno poslovanje svim veletrgovinama LiveLnihnamirnica ako su im vlasnici ili suvlasnicibili Zidovi. Druga je bila >Uredba o upisu lica jevrejskog porekla za udenike Univerziteta, viSih, srednjih, uditeljskih i drugih strudnih Skolanumerus clausus<<, Sto znadi da se broj Zidovskih studenata i udenika mora svesti na postotak Zidova u ukupnom stanovni5tvu.Kako su Zidovi Zivjeli gotovo iskljudivo u gradovima i tradi-
" MladaHrvatska,3/1936. 53 Jcvrcjskilist, 6-17 11934. -54Jcvrcjskilist,6/1934. s5 Vicli,Spomcnica, u Hrvatskoji Srbijipotrebnojc n. dj., 59-60.No, tla bi sc usporeuJugoslaviji pitanlc.ZiclovikodokZidovi budu davali pripremajuprotuZidovske mantiraodase u Jugoslaviji mjcrc", ali nastavlja: dokazao lojalnosti...pitanjesene postavlja. Budu6nost 6c,daklc,u stvarizavisitiod Zidova..." -Zidov 411939. U vcljadi 1939.Dragi5aCvetkovi6prima prcdstavnikeSavczai tvrdi da ,ncma rezlogani za kakw uzncmircnost<- Zidov 1611939.
328
Antisemilizam ustaikog pokretu
cionalno Skolovalisvu djecu, to je znadilo da mnogi vi5e nisu mogli pohadati Skolu naime, Zidovaje u ukupnom stanovni5tvu bilo 0,467a, a u trgovadkim ih je Skolama bilo 4Vo,u gimnazijama2,57, te u srednjim tehnidkim Skolama7,57Vo.Vladko Madek pi5e da su ti zakoni doneseni na prijedlog A. Koroica, te tvrdi >da je i sam drZao da je u onim te5kim prilikama potrebno da se trgovinaLiveLnim namirnicama, a narodito Zitom, socijalizira<.No, nastavlja:>dim je do3aou ministarskom savjetu na dnevni red prijedlog promjene tiskovnog zakona,prema kojem se imalo zabraniti Zidovima drZanje tiskara, odludno sam se odupro, izjaviv5ida 6u prije otvoriti krizu vlade nego da prode bilo ovaj, bilo koji slidni zakon s hitlerovsko-nacistidkomtendencijom...Danica, hrvatski obiteljski tjednik za grad i selo<,dok mu je urednik i vlasnik Joe Mato5i6 iskazuje simpatije prema Hitlerusei Mussoliniju, ali nema antisemitizma.No, on sejavlja s novim urednikom Antunom Perniiem, od svibnja 1938.). Posebno mjesto u ovoj raspravi ima list -F1rvatskinarod (HAI) koji je po povratku iz emigraciju podeo izdavati Mile Budak60.>.IlNmekoj< Madekovoj poziciji - odigledno jest da je >11Nfa5izamnije nikakvi grijehn"'. S tim u vezi su i totalitaristidke tendencije - naprimjer, BoZidar Cerovski (1902-41)koji u to vrijeme Zivi u inozemstvu,a 1941.se vra6a u Hrvatsku pi5e: >interespojedinaca mora nestati pred interesom cjeline!n62U takav ideolo5ki sustavsmjeStenisu iZidovi,iako antisemitski stavovi nisu kljudna karakteristika uredivadke politike >l/N( - ima dlanaka u kojima se prebrojavaju Ne-hrvati u hrvatskim glazbenim ustanovama i na Muzidkoj akademiji, a pri tome se brojem narodito istidu Zidovi"''. Posebno se istide da su Zidovi stranci - kada na studentskim izborima na Sumarskom fakultetu HSS (u okviru sveudiliSnihizbora) pobjeclujeHSS, to dini, prema,,HN.,, >uz pomo6 medunarodnih 58
V. Madck,Mcmoari,Zagrcb 1992,14U1.
59
Danica17l193t1. O okolnostimaBudakovapovratkau zcmlju,vidi,Lj. Boban,Nckolikoizvjcitajao povratkuMilc BuKrizman,Pavcli6 dakaiz cmigracijc,Zbornik HistorijskoginstitutaSlavonijc7-ll,S.Brod 1970,510-4; i ustaSc,301 id 6t HN 13/1939; 1/1940. 62 Zagrcb 1995,15,2U2;HN, 50,1,940. Usp. Eugcn Dido Kvatcrnik, Sjctanjai zap'aianja,1925-1945,
60
63
HN 5/1939:3611,939.
329
Ivo Gor-osrelN brigada<,a to su Zidovskiglasoviua. >I1NKatolidkog tjednikadinjenicaje da sveposljediceimadu i uzroke,pa tako i antisemitskipokretu nacionalistidkim zemljama...<>Zidov naslov Schulhofsakrioveliku kolidinu LiveLnihnamirnica<:>Judersu predstavnici njemadkei hrvatskevojske do5li u trgovinu Zige Schulhofana Jeladi6evu placu i zatraLilida im proda kave i bra5na.Redenoje, da ne mogu dobiti zatraleno, jer da togau trgovininema.Na to je odredenopregledanjeskladi5ta, te je nadeno16 vre6akavei mnogobra5na.Njemadkei hwatskevojnevlastisu nadenuhranu zaplijenile,uz isplatuprotuvrijednosti. Protivvlasnikaprovedenje najstroZipostupak.Poznato je, da ovaj sludajnije jedini i svi oni, koji tako postupaju,zasluZujune samo najstroZuosudu,negoi najleLekazne. Oni, koji tako postupaju,snosit6eposljedice, zakoje ie samibiti krivi<. AntiZidovskitekstoviudestaju- pod naslovom>lJpozorenjezagrebadkimZidovi ma< slijedi:>upozoravaju se Zidovi da ne stavljajuu trgovinehrvatskei njemadke zastave... svizatedeniu takvomnedasnom posluiskusit(e najteLekaznerr6e . AntiZidovskaharangapostajedru5tvenodozvoljeno,Stovi5e, poZeljnopona5anje, pa to slijedii >FIN<<: u_travnjuse iz >DeutscheZeittsngin KroatienProtivZidovatrebapoduzetinajstroZemjeren?0. Prenosese i razneprotuZidovske odluke- >dono5enje hitnih mjeragledeZidovskihpoduzeia<,>zakonske odredbeo Zidovima<<, propissarajevskihvlastio najstroLemkaLnjavanjuSrbai Zidova ako nose hrvatskeznakovei trobojke, ako-vje5aju hwatske zastave,a samoZi{ovima je zabranjeno posjeiivanjejavnih lokala71. Potom se obavje5tava da su dvaLidovaosudena na smrt,jer su krivotvorili jubilarne marke izdaneu spomenNDH72.Nakon napada zagrebadkihskojevacana usta5kukolonu kod Botanidkogvrta, za odmazdujestrijeljano 189osoba,>intelektualnihzadetnikazlodina<,od kojih su 98 bili Zidovi". 64 65 66
68 (r() '70 '71 72 73
HN,4211939. HN,8/1939. HN,2611939. HN,51a/1940. HN 51al1940. HN 64,17.4.1941. HN 67,20.4.1941. HN, 65,66,78;L8.19.4.1941;1.5.194r. HN,28.7.1941. HN.5.{i.1941.
330
Il Ant isem i t izam u staikog p
Nije mogude utvrditi otkuda je potekla ideja, odnosno tko je bio neposredni inicijator uvodenja rasnih zakona. Uredbe >o rasnoj pripadnosti< i o >za5titi arijevske krvi i dasti hrvatskog naroda< potpisali su Ante Paveli6,Andrija Artukovii, Mile DumandLili Mirko Puk7a.Primjena tih zakona u Skolstvu i drugim institucijama sprovedena je Zqkonskom odredbom o zaJtiti narodne i aijske kulture hntatskog naroda od 4.VI.1941, a potpisao ju je ministar Mile Budak (dakle, i Budak koji je do rata imao relativno umjerene stavove,sadapotvrduje dokument koji Zidove liSavamoguinosti egzistencijei prepuStaih na nemilost usta5komreZimu), Medutim, dini se da se nijedan od potpisnika pri stvaranju antisemitskih zakona nije posebno zalagao. Drugim rijedima, izgleda da su svi bili sloZni u takvim akcijama: naime, njemadka vojska je u Zagrebuuspostavila >EinsatztruppeZidovi su pljadkali i gulili hwatski narod, bili su uvijek u sluZbi neprijatelja hwatskog naroda, otvoreno su podupirali na5eneprij atelje.Zidovi su i sada u sluZbi neprijatelja Hrvatske i njezinih saveznika.Zidovi su i sada, kao i uvijek do sada, na strani Srba, Rusa i Engleza...Zidovi su otvoreni saveznicisrbijanskih detnika, koji vode borbu pod crvenom bolj5evidkomzastavom...Ipak, imade nesretnika u Hrvat'on je 'on je 'on je podupiskoj koji se zalalu za Zidove i govore: bio naS', zasltLan', rao...'rr"'.I druge istaknute osobe davale su slidne iziave iusta5ki antisemitizamuop6e 14
HN od 1.5.1941 . Hrvatskilist,6.V.1941. Vidi i F. Jcli6- Butii, n. dj.,1.79.
76
Usta5a,god.I 1, br. 5, 3.VIII.1941.
331
Ivo GolostplN ne moZebiti sporan.IJostarom,NDH je pokrenulagorrjivu antisemitskukampanju_ izravnomili neizravnompotporom driavetiskani,u u-ini u"tir"-itrti p-l,ir"il,'ei:r vrhunacje bila antisemirskaizlohbau svibnju 1942.u lagrebut
Summaru The anti-Semitismof the Ustashamovement The author showsthat the Ustashagenocideof the Jewsis the result of variousfactors:certainlythe most importantrole wasplayedby the people who returnedfrom abroadin April 1941andwhosecrueltyfrom the firsiday creaied an atmospherethat madecrimepossible, justifiedanddesirable.Thereweresomeextremist intellectuals in the country too, but their numberwasrelativelysmall.They all wantedto establish a state similar to Nazi Germany and FascistItaiy, and purrirrg racial laws and the massmurder of Jewswere a logicarpart of that program-".ihrs theoriesabout somekind of specialattitude of the (Isiashdauthoritie;towards the Jewsare completely ridiculous.The Ustasharegimewas racistand anti-Semitic both in theoretical preparationsand in practice,and a bright point in the tragedyis the fact that many Croats(the majority)opposedboth thai theoryand rhatpiactice.
77 tt
Primierice,St. Gabrijel,ciwt i rarmud iri najvcii neprijatelj svihNeZidova,osijek r 941. vidi,katalogizloZbc,T.v.lg42-l.vl.lg42-Zidovi-izloZbaorazvojuZidovstvainjihovogrusiladkog radau Hrvatskojprije 10.IV.1941. RjeienjeZidovskog pitanjau NDti.
3-'tz
Nancrsn LpNcBr--KnrzMAN
Sudbina prehivjelihZid,ovaiz logora na Rabu 1943.-1945. godine
Nakon oslobadanja iz logora na Rabu u rujnu 1943. oko 3000Ztdova prebaieno je na teritorij koieg su oslobodili partizani i na njemu uspostavili svoje vojne i civilne ustanove. Najveii dio Zidova bio je razmjeiten po selima kao ispomo( seljaikim domatinstvima, a dio njih bio je ukljuten u vojne jedinice. Od sijeinja 1994. zapoiinje akcija za njihovo prebacivanje u ltaliju zaito su dobili suglasnostnajviiih partizanskih predstavniikih tijela i liino Josipa Broza Tita. Usprkos nastojanja sviju strana do odlaska Zidova iz Hrvatske u ltaliiu u toku rata niie doilo.
Prva grupa interniraca iz dubrovadkoglogora - njih 110 - stiglaje na Rab 28. svibnja 1943.,a zatim su uslijedili novi transporti. U vremenu od i9. lipnja do 21. srpnja u jedanaest transporta stigle su ukupno 2353 osobe (od toga 1064 muskaraca,982 Lena i 307 djece) i to ovim redom; 19. lipnja iz Splita 591 osoba (odnosi se to najverojatnije na internirce sa Brada i Hvara), 20. i 30. lipnja iz Dubrovnika 876, od 5. lipnja do 14. lipnja 695 osoba iz kraljevidkog logora i 21. istog mjeseca 81 osoba iz logora u Lovranu. Prema izvje5tajukomande karabinjera rijedkoj prefekturi nedostaju podaci za joS neke transporte od 28. svibnja do 19. lipnja, pa prema tome taj podatak ne odgovara stvarnom stanju. Neki dokumenti njemadkeprovenijencije govore o 3600 interniranih Zidova i taj se podatak dini najrealnijim. Daljnjim istraZivanjem utvrden je popis od 3366 osoba, ali u taj popis nisu unijeta imena 211 osoba koje su nakon oslobadanja logora samoinicijativno oti5le u Italiju. Iz statistidkog pregleda vidi se da su od ukupnog broja interniraca-izuzev spomenute grupe od 2L1 osoba I4,97o salinjavala djeca do 15 godina starosti, 38,77omu5karci i 477o i,ene.l Po oslobodenju logora osobito sloZenopitanje bila je evakuacija Zidova na oslobodeno podrudje i to u Stoskorijem vremenu jer je bilo jasno da raspoloZive partizanske snagene bi mogle sprijediti eventualni njemadki desant na Rab. Pri tome se nije radilo samo o Zidovima ve6 i oko nekoliko tisu6a Slovenaca,takoder oslobodenih iz tzv. slovenskoglogora na Rabu, kao i dio slovenskerapske brigade. Stoga je Glavni StabHrvatske dao nalog Komandi mornarice da se prebacivanjeljudstva na kopno i dalje njihovo kretanje izvr5i po etapama s time da se na pravcu kretanja osigura vi5e
N. Lengcl-Krizman,Koncentracionilogori talijanskogokupatorau Dalmaciji i Hrvatskom Primorju 1,9 41-1943.,Povijcsni pr rlozi,Zagreb 1983.,str. 279 -281.
JJ.)
T
NARCISA LENGEL-KRIZMAN
I
prolaznihmjestau kojima trebaosiguratismje5taji prehranu.Naime,najveiimdijelom partizanskebrodice,pa velik broj kamionai neki ve6ibrodovibili su pod Komandomnetomosnovane mornaricedijeje sjedi5tenajprijebilo u Crikvenici,azatim u Senjugdjeje GlavniStaborganiziraoskladi5taoruLjai hrane.'Na sastankuu KomandimjestaRabve6je 11.rujna 1943.bilo odludenoda oni te5konaru5enogzdravlja trebajuostatijoi nekovrijemena Rabu na skrbiNOO-a kojimaje ostavljenadovoljnakolidinanamirnica. U Otodac- gdjeje bilo tadasjedi5teZAVNOH-a - upudenaje delegacijau kojoj subili dr. GustavJungwirthi inZ.Andrija Mate da s predstavnicima GlavnogStabai ZAVNOH-a rije5epitanjeorganiziranogsmje5tajana oslobodenimpodrudjimaLike, Banije,Korduna,Pokupljai manjim dijelom GorskogKotara,dakle,u krajeve koji su i do ratabili vi5eili manjepasivni,a tijekomratagotovopotpunoopustoleni. Namjeravanoprebacivanjeu Slavoniju,gdje bi smjeitajnei prehrambeneprilike bile u Rabuje osnovanodbor za dalekolakie rijebiti,nije bilo moguie.U meduvremenu evakuacijukoji je meduZidovimaproveoanketuda bi setim putemsaznalenjihove namjerei Zelje.Prvu skupinudinili su oni koji su traZilida odmahbudu evakuirani, drugu oni koji zbogbolestiili drugih razloganisu Zeljelitada,ve6 ne5tokasnije,a treduskupinuoni Zidovi koji nisuZeljelibiti evakuiraninegosu traZilida ostanuna Rabu.Prvaje skupinaodvedenau drugojpolovicirujna 1943.premaplanuStogaje izradioZAVNOH. Drugaje transportiranasredinomlistopadakao i prva,s time da seiz nje izdvojilo2lL osobakoje su seuspjeleprebacitiu Italiju.Poslijetogana Rabu je ostalojo5 oko 200biv5ihZidovskihinterniraca,smatrajudida suizbjegli svojevoljno najgorei da 6e ovdje sigurnidodekatikonadnooslobodenje.Medutim, 19. oZujka t944. Nijemci su sena pet mjestaiskrcalina otok Rab, a tri danakasnijesveih uhapsili i brodovimaodveliu Rijeku i zatimkamionimau Trst, a 28' oZujka1944'prikljudili transportu od oko 330 Zidova iz raznihkrajeva poglavito iz Istre i odveli u >Put Auschwitdo jedna je djevojka... Auschwitz.Iz ovogtransportapreZidela samo nam imali uzeto zatrajaoje 5 danai 6 nodibez ikakvehranejer i ono malo sto smo jedan mlai je prrjeukrcavania.Samnom u vagonubilo je oko 75 ljudi, medu njima cijeli iii, potpunotud, koje suNijemciJoveliiz nekeumobolnice.U uZasnomstanju je isrcano do odredista3.IY.1944,a od utovarenihljudi je transportnapokonstigao25 mrtvih i 12 Poludjelih...<' je pristuPrilikom oslobadanjalogora u partizanskizidovskibataljon dobrovoljno je u ,,L5to1u*nlli 3oSie 448 biv5ihlogoraSabilo mobiliziranoili pito Z43logoraSa, monije se iobrovoljno stupilou partizansklvojnejedinice.RapskiZidovskibataljon nije osoblja rukovode6eg od niti jer boraca jedinica od nitko gaoodrZatit
232' M. M aga5i6,Antiscmitizam,Hol okaust,Antifaiizam, Zagteb 1996'' slr' Riieka1983, 3 1942-1943., Rabu na logor isto,str.2g1, A. Kova6i6,Koncentracioni N. Lengcl_Krizman, str. 105-106.
I I
I I
1 l{ \
JJ+
ti le
kraja rata bivsihlogora5asa Raba bilo 1.339,od kojih je 119poginulou borbama, umrlo 17,dok su ostalipreZivjelirat.a Evakuacijasvihbiviih zatodenikaiz oba dijelarapskoglogora,tj. slovenskog i Zidovskog,bilaje uspje5nozavrSena do krajalistopada1943.imoZe sesmatratievakuacijom svjetskihrazmjerau ono doba rata.
otrov da ne padnuu ruke neprijatelju.- Uslijedtako pretrpljenihmuka,strahapred krvolodnimneprijateljemi fizidkogiscrpljenja,manje-viSesvi smo stradaliZivdano.-
Ilustracijeradi navadamokronolo5kitok dogadajaoko evakuacije, iz kogasevidi, da su seodredbemijenjaleod dasado dasa,a da seu njima nije oditovalanasaplanskaevakuacijau smislupostojeiegodobrenja.
S. Goldstcin,Zidovi Flrvatskcu antifaiistidkom otporu,Antisemitizam..., nav.di.,str. 152.
335
NARCISA LENGEL-KRIZMAN
Kada smo saznali,da je evakuacijaranjenika na avionimapri zavr5etkuzamolili smo, da se pristupi sprovadanjunaieg prebacivanja.- Redenonam je, da se to ne moZedozvoliti,jer da ne postoji odobrenjeSaveznikaza prebacivanjecivilnih lica sa avionima.- (iz Zidovskogzbleganadinjenje popis od tZI osobekoje se predlaLuza evakuacijupredvidenuza pr\tetrensporteod 2. i 3. srpnja,i to uglavnomi,ena,djece i starijihosoba- o.a.)Na to smomolili, da seodobri,da naia delegacijaode u Italiju, koja bi na5ustvarpreko Jevrejskihinstitucijasa Saveznicimaraspravila.- Odobreno nam je, da po5aljemodelegacijuali ne avionima,vei morskimputem.- Kada seje naia delegacijana ovaj tegobanput odludila,unatodtoga,Stou najbliZojblizini ateriraju avioni, i zatraLilapropusnice,odgovorenonam je, da propusnicemoie tzdati jedino Vrhovni Stab.- U meduvremenupodeloseje avionimaprebacivatimno5tvo djecei to na temeljuodobrenja,koje je u meduvremenustiglo,avaLiza evakuaciju smobili, da za t5 do 20.000osoba.- Dne 3.VII. o. g. u 10 satina vederobavije5teni propusnice.-Medu istu noi moZeotputovatioko 1.00lica,te su izdanepravovaljanje vei i bolesnikaiz postelje,pa i najsitnijedjece,a sviovi istimabilo je ne samostaraca, i pjeiadilinatrag,jerje u zadnjidas su potpunobespotrebnopravili put do aerobaze stigla Rujevidkagimnazijasa cijelim svojim osobljemkoji su ispred na5ih staraca, bolesnikai djecedobili prvenstvoza odlazak.- Ovim na5imdlanovimazajednicesu sutradanoduzetepropusnice,time da pravo na odlazakimadu samomu5karciiznad 55,Leneiznad50, a djecado 14 godina,dok ostalisamouz lijednidkipregled.- Primjeiujemo,da seodobrenjeMarlala drugaTita odnosina evakuacijucijelena5ezajednicebez obzirana starost,pa namje nerazumljivo,da seu pogleduodlaskasada - tako, da je omogudenodlazaksada primjenjujusvevi5ei vi5eneka ogranidenja, samodjeci do 10 godinabez majki, - dok po ranije izdatimodredbamanije nitko otpremljen. - Mi ne znamoredoslijedevakuacijeostalogZivlja,ali znademoda kod nikogaevakuacijanije tako gorudakao kod nasi da nitko ne posjedujeraniju dozvolu od nas.- Osim togana5broj u razmjerusakapacitetomavionaje tako malen,da se moLeza jednu ili dvije nodi cijela naia evakuacijaizvr5itibez rastavljanjaporodice,a 5to bi jedino bilo u skladusa intencijamaSaveznikai izjavamapredsjednikaRoosei Jevrejstva naroda,da pomognuspadavanju velta,da je duZnostsvihslobodoljubivih njihovosklanjanjena podrudja,koja su izvanopasnosti.- (u proljede1944.tt angloo mogu6nostida sedopustii omoguii useljaameridkomtiskuuvelikoseraspravljalo vanjaZidovaizokupiranihdri,avaEuropeu Palestinu- o.a.)Kakoje u ovim krajevima nai Zivaljizvrgnutmnogoveiim opasnostimanegoli Hrvatski ili Srpskiu sludaju upadabandi na oslobodenteritorij, to s pravomodekujemood Naslova,kao istaknuu djelo odlukeMar5aladruga tog dlanaujedinjenihnatoda,5to hitnij e sprovodenje -Povodomvi5ekratne Roosevelta. Tita, kojaje u saglasnosti saizjavompredsjednika izmjene evakuacijenastaloje u zajednicineizdrZivoraspoloZenjei uzrujanost,koja dovodido nebrojenihneugodnihsukobai neprijatnosti,pa je stogahitno potrebno, budu od straneNaslovaprimljeniradi uklonjenjasvih dazato odredenipredstavnici jasno6epo pitanjunaie evakuacije.< i radi una5anja nesporazuma Desetak dana kasnije - 2I.VIJ. - predstavniciJevreja- izbieglicau Topuskom ponovnoseobradajuZAVNOH-u i navode>daim je u vi5emahovaputempredstavnika drugarskogNaslovapredbadeno,da su neki dlanovina5ezajednicenudali novac i zlata predstavnikuengleskemisije za prebacivanjeu JuZnuItaliju. Po5tosmatramo to kolektivnom optuZbom,sakojom se mi ni u kojem sludajune moZemoidentifici336
preZivjelih Sudbina Zidovaiz logorsna Rabu1943.-1945. godine rali,veeju naprotivi samupomisaosanajveiomindignacijomodbijamo,to molimo drugarskiNaslov,da izvoli dotidneosobe,koje su se,ogrijesile,ponati na odgovornost. U koliko to drugarskiNaslov nebi smatraoshodnim udiniti, to molimo za taj sludaj,da izvoli namasaop6itiimenatih osoba,kako bi mogli sanjima obradunati.DrugarskomNaslovubit &bez sumnjedobropoznato,da smomi u pro5lostimnogo trpili radi te odijoznekolektivneodgovornostizboggrijehapojedinaca... pa nekase kaZnjavajufaktidni krivci, a ne cijela zajednica,koja ne dijeli nazorei nadinpostupka tih pojedinaca.< Predsjedni5tvo ZAVNOH-a poslaloje NacionalnomKomitetu OslobodenjaJugoslavijepredstavkubiv5ihinterniracaod 10.srpnja,napomenuv5i daje stanjevedeg dijelateiko budu6ida su seoni u posljednjihgodinudana,tj. od oslobodenjaiz rapskoglogora,destomorali premje5tatii tako su izgubilii posljednjiostataksvojeimovine.U Bari je upu6enDr. Hinko Gottliebda uredi sve5toje potrebnoza evakuaciju i smje5taj,PredsjedniSto ZAVNOH-atrali Stoje mogudevi5etransportnihavionaza njihovprijevozu Italiju jer daljnjinjihovboravaku Baniji,Lici i Kordunu>mjesecima izazivavrlonezgodnekomentarekod domaiegstanovni5tva.< Ponovnoje ista grupa izabranihpredstavnika(od Sestdlanova)I.VIII. uputila predstavkuVrhovnom StabuNOVJ, posredstvomZAVNOH-a, u kojoj navode... >Oni koji sesadanalazena Oslobodenompodrudjumoguseprebacitiu oslobodenu Italiju, dim seza ovakovoprebacivanje pruZimoguinost...To su preteZnomve6inom starijiljudi, Zenei djeca,od prepa6enihmuka i stradanjakroz tri i pol godine,skoro svi oronuli, fizidki oslabljenii bolesni,nalazese razmjeitenidijelom na Kordunu i Baniji po seljadkimkuiama, uz vrlo manjkavehigijenskei prehrambeneprilike, a dobrim dijelom nastanjenisu u Topuskom,gdje je dobrotom i poZrtvovno5tom ZAVNOH-a pred 20 danaosnovankolektivza ishranuonih na5ihdrugova,koji vi5e nemajunikakovihvlastitihsredstava za osiguranjeZivota.Ovi drugovinastanjenisu u ku6amabez prozorai vratiju i bez Stednjaka.- Kroz ljeto - iako tegotno- nekako 6epreZivjeti- u tim oskudnimubikacijama,(tj. biti negdjetrajno,stanovati- o.a.)ali sa zebnjomgledamoususretjeseni,koja se pribliZava,pa ako se uzmeu obzir jo5 i dinjenica,da je ta sirotinjagola i bosa,bez pokrivadaibeznajpotrebnijihstvariza Zivot,ondasename6epitanje,Sto6ebiti satim jadnicimakad nastupizima.- Uslijed pomanjkanjastanovau Topuskom,na5idrugovi nisu niti u tim svojimoskudnimnastambamasigurni,destose deSava, da budu izbacivanii iz Ilh stanova,jer iste treba vojskaili koja drugaustanova,pa seonda nadu na cestii doZivljavajutim u vezi mnoge neprijatnosti.Primje6ujemo, daje svana5aomladina,mu5koi Zensko,oko 450na broju, jo5 saotoka Raba po5lau borbu i da sebori rame :uzramesaostalim drugovima jo5 i danasza uzvi5enezajednidkeciljeve.- Spominjemojo5 i one mnogobrojne znanei neznaneborce,koji su odmahna podetkupohrlili u borbu izravnood svojih kuia, tako da je postotakJevrejau borbi protiv zajednidkog neprijateljave6iod ma koje drugeskupine,uzevu obzir,daje od nekdanjegukupnogbrojaod 70.000koliko ih je u JugoslavijiZivjelo,preostalona Zivotutek oko 4 do 5.000.- Uslijedofenziveu Lici stradaloje iz na5egzbjegaZivotomoko 300na5ihdrugova,koji su u zbrci pokreta pali u ruke neprijatelja,te dijelom na licu mjesta zahJani,a dijelom odvedeniu zloglasnilogor Jasenovac i tamopotamanjeni.- Desiloseto dijelomradi nepokretnosti na5ihdrugova,a dijelom radi neinformiranostio nadiranjubandi. Nekoliko na5ihdrugovai drugarica,na5av5ise istom prilikom u desperatnojsituaciji, skondalosi je svoj Zivot samoubijstvom.- Preostalonasje danasjo5 ukupno
-'t-) |
NARCISA LENGEL-KRIZMAN
1100osoba,od koji je jedan dio zaposlenu ustanovamaNarodno Oslobodiladkog pokreta.- Medu navedenim1100osobaimadeoko 130inostranihJevreja,koji su se na prolazu zateldiu Jugoslaviji,a koji preZivljujutu golgotu ve1kroz 11-,5,odnosno austrijskiJevreji kroz 6,5 godina.- Ovi ne govorena5imjezikom, a naroditosu iscrpljeni i oronuli i imaju Zelju,da se Stoprije upute u oslobodenuItaliju, a odanle svojojrodbini u Ameriku i ostaleprekomorskezemlje,gdje imadu mnogi i sredstava, dok ovdjepateod neimaStine i bijednohodajugoli i bosi. Kako iz prikazanaleg stanjaproizlazi,razloz| koji su dali Mar5aluTiti povoda,da doneseu oZujkuo. g. odluku,da sena5cijeli zbjegprebaciu oslobodenuItaliju, danassu kud i kamojo5 ve6i,a potrebaprovedbejo5 mnogovefa.Otvaranjemaerobazana Oslobodenompodrudjui dolaskomtransportnihaviona, nastupilaje moguinost,da seodobrenjeMar5alaTita od 15.3.o. g. gledena5egprebacivanja,rcalizira.- Unatrag mjesecdanakako je otpodeozradnipromet, mijenjali su se nebrojenoputa planovi gledenadegprebacivanja,a sveu sklopu sa prebaciva- uslijedtogau tom meduvremenu je iz naSegzbjeprebadeno njem ostalihzbjegova. ga svegasamoLl.djecei 3 Lene.- Po5tomi posjedujemo za nai zbjegspecialnoodobrenjeMar5alaTita, to bi bilo uputnoda sena5zbjegunekolikoveiih grupa,nakon podmirenjavojnih potrebau avionima,prvenstveno prebaci,tim viSe,jer nastojimo zbrinjavanjei smjeStajna5egZivljapodvrii brizi na5ihJevrejskihdobrotvornih istituje odiglednai neminovnaobziromna na5elo5e cija. - Hitnost na5egprebacivanja zdravstvenoi materijalnostanje. Opasnostipokretas jedne strane,a i umorenostod tri i pogodi5njegstradanja, materijalnoiscrpljenjenajve6egdijela na5ih starosti bolest,a naposeposvema5nje drugova,sili nas,da uputimo hitnu molbu na uvaZeniNaslov,da kao jedino moguie rje5enjeudini kraj na5im stradanjimai da nam omoguii, da i5dekamokonac ovog stra5nograta na sigurnommjestu,gdje6emomo6ina5eumorneZivceodmoriti i pribirati snage,da poslijerata pomognemosvim na5imsnagamana izgradnjina5eoslobodeneDomovine.- Ovakovorije5enjebilo bi i u skladusaintencijamana5ihSaveznika,a naposesa izjavomFranklin D. Rooseveltaod travnjao. g. U Zelji,da bi unaprijedosiguralismje5taji ishranuna5ihdrugovau Italiji, kao i materijalnupomoi na5ihjevrejskihdobrotvornihinstitucijau Londonui New Yorku, molimo, da se odobri dvojici naiih drugova,koji ie u tu svrhubiti izabranipovjerenjem na5ecijelezajednice,da semoguuputiti prvim avionomu Bari i odanleprorasverazlogei okolnoditi u tom smjeru.- Moledi dakle Vrhovni Stab,da uvaZavaju6i sti, izvolidonijetihitno rje5enje. 1.) o dozvolihitnogprebacivanja cijelognaiegzbjegau oslobodenuItaliju pwenstveno,nakon izvr5enjavojnih potreba i to u nekoliko veiih grupa,povezanihjedan za drugim,te 2.) o dozvoli,da seprvim avionommoguuputiti dvana5aizabranadelegatau Bari, kako bi odanlesana5imJevrejskiminstitucijamastupiliu dodir radi materijalnepomo6i na5emzbjegu,rado se koristimo zgodom,da svedanoizredemoveliku zahvalnost za svudosadpremanamaiskazanuskrb i brigu Narodno OslobodiladkeVojske, a naposeza spa5avanje na5ihZivotasvojim pravovremenimdolaskomna otok Rab, gdjebi nasinadedekalaneminovnasmrt od stranekrvoZednihneprijatelja.- Svjesni smo znadajaokolnosti,pa molimo Vrhovni Stabda primi na5enajiskrenijeuvjerenje, da iemo se uvijek sa najvedimpriznanjemi neogranidenomvjero56usjeiati te dinje338
Sudbina preiivjelih Zidova iz logoru nu Rahu j943.-j945.
godine
nice i nastojati svim silama, da se o na5im skromnim snagama,kao spajeni ostatak sveukupnog JugoslavenskogJevrejstva,djelujuii poZrtvovno u nasoj oslobodenoj Domovini, oduZimo i pokaZemo dostojni za udinjeno nam veliko i nezaboravno dobro...<
doma6eg stanovni5tvaizaziva nezgodne komentare... Moli se podjedno naslov, da nas jednom depe5om obavijesti moZemo li evakuirati iz naSezemlje sve Jevreje ili samo djecu, bolesne i starce. Budu6i da se kod nas nalazi jedna grupa Jevreja, koji nisu drZavljani Jugoslavije, mi smo stali na stanovi5te,da ih kao strane drZavljaneu prvom redu evakuiramo u Italiju. Dr. Flinko Gotlieb izBarlja (22. srpnja 1944.)obavijestioje predsjednistvo zAyNOI-I-a o rezultatima svoje misije (zaprimljeno 14.VIII.) istidudi da su >prije kratkog vremena stavili Jevreji Haife i Tel Aviva partizanima na raspolaganjedvije kompletne bolnice, svaka sa po 100 kreveta, a te ce bolnice vjerojatno biti premjeitene u Italiju, jer je put za nase ranjenike i partizanske boresnike u palestinu predalek. U Zidovskim palestinskim krugovima, s kojima sam ovdje dosao u kontakt, a to su lica sada u saveznidkojvojnoj sluZbi, potaknuta je misao, da se u palestini povede jo5 jedna akcija u cilju da nam se dade jedan prikladan dar. Upitan sam, bi li takav dar naie vlasti primile, na Sto sam odgovorio, da u tom pravcu nemam ovlaitenja da dam ma kakovu izjavu,ali da privatno mislim, da bi nam ovakav gest bio simpatidan.Ljudi su htieli znati, u kojoj bi nam formi takav dar najbolje konvenirao, na sto pogotovu nisam mogao dati odgovora. ovdje mi je dosla ideja, moZda bi tu doiao u pitanje jedan ili dva pokretna mlina za na5epartizanskekrajeve u kojima nema ni vodenica ni mlinova na motorni pogon. To bi bio auto sa ugradenim mlinskim agregatom, a motor, koji tjera kola gonio bi ujedno i mlin, kad kola miruju. To je, dasto, samo jedna ideja, pa ako vam ista konvenira u principu, javite mi svoje,eventualno i drugojadije 'zelje,pa bih onda u tom pravcu poveo dalje razgovore.
na na5oj strani. I pored toga, Sto u stvari prebacivanjaJevreja pisem posebno pismo vasem Socijalnom odsjeku, dopustite mi da u toj stvari upravim i na vas nekoliko redaka. Ja vas molim, da u pitanju toga prebacivanjane pravite ve6ih prepreka, nego ih same stvari po sebi sobom donose. Nije to bijeg i nije to nedostatak privrZenosti zemlji i narodu, ako ljudi nakon svih tih strahovai katastrofa koje su preZivjeli,sada,na izmaku posljedniih moralnih i fizidkih snaga teZe za mal,omira i sigurnosti. Argument, da ni seljak na Kordunu ili Baniji ne Livi bolje, da podnosi i da je podnosio sve ono, Sto su Zidovi poclnijeli i Stojos uvijek podnose, nije todan. A tol" onu antejska
NARCISA LENGEL-KRIZMAN
snaga,koja dovjekauvijek iznovaosposobljujedaizdrll Biti na svomei medu svojima znadimogudnostsluZiti se neiscrpivimrezervoaromone, prije svega,moralne snage,kojoj je nosiocemnarod u svojojcjelini i ekskluzivnosti. MoZemo se odnositi prema pitanju naroda i narodnostikako hodemo.Ja na to pitanje ovdje ne gledamniti politidki, niti socijolo5ki,nego samopsiholo5ki.I samo kao psiholo5kifenomen,ova snaga,o kojoj je rijed,osposobljujedomaiegdovjekada izdrlii tamo, gdje svakidrugi prije ili kasnijemora klonuti. Znam da je za Vas te5ko proniknuti u dubinu Zidovskeproblematike.Na povr5inisvojojona seVama ukazuje samokao konstantnoi vei pomalodosadnojadikovanjenad vlastitimudesom,kao stalnoopravdanoi neopravdanooptuZivanjesvojeokoline, a objektivnomoZdai kao nesposobnost koordinacijeu danim prilikama(i neprilikama).Ali stvarIeZidublje. Ona leZiu teZnjitoga naroda zanormalizacijom,tj. za nacijonalnomregeneracijom. Izvjekovnedefektnostina5enacionalnestruktureproizlazei svina5iporoci,koji sadajo5 vedim intenzitetom izbijaju na povr5inu,jer je ovaj rat izvr5iojednu katastrofalnu selekcijuu Zidovsftu.I zatovelim:ne mjeritenasmjerilomudeienimza narod koji ZivinormalnimnacionalnimZivotom,negonam dajtemoguinostda senormalizujemo. Moje je nastojanjeda baremZidovskudjecu spremimu Palestinu.Tamo sevr5i preobraLajZidovskogdovjekaiz Zidovskelutalice u Zidova ukorijenjenogu svomnarodu. To nije, kako samvei rekao,ni politidki,ni socijolo5kinegopsiholo5kifenomen. A kad molim, da se ni u pogledu onih Zidova, koji nisu mobilizovani ne prave poteSkoiepri prebacivanju, onda to dinim samozato,jer vodim radunao stvarnosti. Ti Zidovijesui ostajuzaNO pokretbalast.Zidovistarijiod 45 godinatamosubeskorisni. Nitko razumanne ie vjerovati, da ti ljudi mogu sebi zasluLitiSto trebaju za Zivot,prevrtajuii jednom ili dvaput sedmidnosijeno na livadi. Ozbiljnom seljadkom poslui onakonisu dorasli.I tko ie ih odjeti i obuii, kad u tom posluizderuobu6u, rublje i odje6u?Seljakima svojelatentne rezerve,seljaksi je i kadar stvoriti sveSto treba. Zidovi nemaju rezervai produktivno su nesposobni,kad je u pitanju produkcija dobaraove vrste.Ne trebadakle od njih traZitivi5enegoStomogu dati. Sto je sposobnoza borbu, nekasebori, a StomoZevr5iti pozadinskusluZbu,nekaju vr5i.Ali s ostatkomne treba praviti sterilneeksperimente.Tima treba dati mogudnosti priliku da seskrase.Molim Vas,da toj stvariposvetitepunu paZnjui brigu.< ZAVNOH je ovo pismo Dr. Gottlieba odmah po primitku dostavioVrhovnom Stabu,a u popratnom dopisu ponovno istide da su svi preZivjeliinternirci sa otoka Raba...>oronulii napaieniu posljednjih3,5godinaporazmjeSteni dijelom na Kordunu i Baniji po seljadkimkudamauz manjkavehigijenskei prehrambeneprilike, a dobrim dijelom smje5teniu Topuskomgdjeje uz na5upomoi prije dva danaosnovan kolektiv za ishranuonih koji nemajunikakvih sredstava,a ku6esu bezprozorai Stednjaka,a destoih izbacujujer te oronule zgradetrebavojska...SvaZidovskaomladina jo5 iz Rabaje oti5lau NOB...Preostaloje ukupnooko 1100,od kojih i mu5kai Zenska znatan dio zaposlenu raznim ustanovama.Medu ovima ima i oko 130 inostranih Jevreja(vedinomaustrijskih)koji ne govorena5imjezikom, i,elepreko Italije oti6i u Ameriku gdje imadu svojurodbinu...Dosadje prebadenoiz Zidovskogzblega1i djece i3 i,ene...Prekovelikihjevrejskihinstitucijau Londonui New Yorku u Italiji bi se osiguralasredstva...< Posveneodekivano,L. kolovoza1944.ZAVNOH dobivanalogod Vrhovnog Staba da >>bez najve6enuZdene Saljitedjecu u Italiju, jer Englezihodesveprebaciti u Afri340
ku gdje djecau velikombroju umiru. Djecu starijuod 10 godinane smijeteslati u inostranstvo gdjepostojiopasnostloieg utjecaja...<
NARCISA LENGEL-KRIZMAN
Io Ti je Tajni5tvoCrvenogkriZa Hwatske dopis u kojem Ti daju upute o tome da suraduje5u pogleduCrvenogKriZa sana5omCentralnomustanovomCrvenogKriZa Jugoslavije.Mi smo stali na stanovi5teda na5 Crveni KrZ u Hrvatskoj ne stupa u nikakvedirektnevezesainternacionalnimCrvenimlkiLem,vei da radimo u pogledu tih internacionalnih vezapreko na5ecentralneustanove...( U Topuskomsenalazilai vei spomenutagrupa Zidovaizbleglicaizruznihzemalja Evropekoji su se,takoder,stjecajemokolnostinalaziliu logoru na Rabu.Bili suuvjereni da ie svi biti evakuiraniu Italiju tim vi5e5tosu stranidrZavljanipa nisu poznavali dak ni jezrk zemlje u kojoj su na5li privremenoutodi5te.Osnovalisu tzv. Komitet inostranihZidova,a kako su u prvadetiri transporta(2,3, 8. i 14.srpnja)bila odvedenasamodjecaiz partizanskihdjedjihdomovasavrlo malim brojem pratilja, Komitet 18.srpnjaupuiuje Predsjedni5wuZAVNOH-a predstavkuu kojoj sepozivajuna >obe6anjedrugaMardalaTita od 15.3.44. te u vezizakljudkagledeevakuacije...<, a zatim 1.IX.1944.i novu (sa 87 potpisa)u kojem detaljnoiznoseslijeddogadaja,pa navodeda >unazadmjesecdanamnogiod nasdoSlisu izraznihselapo pozivuKomisije za evakuacijui skrb Jevreja(koja je djelovalau okviru Odjela socijalnepolitike ZAVNOH-a - o.a.) a:uveziosnivanjakolektiva,drugi opet u vezi evakuacije. To su veiinom potpunoiscrpljenii bolesniljudi, te starcii nejakadjeca...Sobesu bezprozoraivrata., Mnogi 6esestvarnosmrzavatijer nemamodovoljnopokrivadani kaputa...Sadanasvlasthoie izbaciti...Pred2 danaSocijalniodsjekZAVNOH-a rekvirirao je u ovoj zgradi2 sobe,a danasopetjedno drugonadle5wooduzeloje jo5 2 sobe. Stanariiz ovih rekviriranihsobastislisuseu susjednesobe...Ye1krule glasovi,da 6e serekviriratisveprostorijeu kojimasmosemi Jevrejismjestili...Mi od Vas Iralimo, da hitno svepoduzmetekod nadleZnihkako bi ostaliovdje,u ovim prostorijamado konadnogrje5enja,a osim toganemoguienam je pokretatibolesnei starcet neizvjestnostkoja nas i onako prati ve6 tri godine.Mi sa na5estranesmatramoda je jedino rjeSenjeprebacitiStohitnije jevrejskiZivalju Italiju, jer smo bez protrebne odje6e,obu6ei pokrivada...< Osamdana kasnijeuslijedioje njihov novi prowjed u vezi s tzv. radnim listama jer... >radnalista izdana5.IX.1944.od ovdainjihvlastisadrZii imenaizbjeglica,koji nisu Jugosloveninego inostranci.Moramo izjaviti da se ne slaZemos ovom odredbom, koju smatramozabunom,tim vi5e5tonije u skladusaopdepriznatimmedunarodnim pravom.Nije senikad dogodilo,ni u samomratu, da su sepozivaliinostranci, koji uZivajumanja prava,na vr5enjevojnidkih ili civilnih duZnosti.U no6i od 5.IX. bila je vodenajednagrupastranacaiz Topuskogne kao slobodniljudi negopod vojnidkomeskortom.Od ovih na ovaj nadineskortiranihinostranacaodredilaje jedna komandau Glini detvoricu- svi Austrijanci - koji su bili od ZAVNOH-a upuieni na rad u partizanskiodred. Osimjasnepravnestranedozvoljavamosi navestida je naia mala grupa psihidkii fizidki od dugih godinalutanja (6 do 11 godina)u emigraciji iscrpljena.Ti ljudi nisu upotrebljivi ni za posloveu kancelarijama,jer ne poznaju jezik. Oslanjajuiise na medunarodnoptavoprisiljenismo da rekuriramoprotiv tih odredbai molimo da seistepovuku...< Clanovikomisijeza skrb Jevrejapredali su predstavnikuAngloameridkevojne misije pri GlavnomStabuhrvatske(Rundolfu Churchillu) 9.IX.1944.dopis - diji je prijepis dostavljeni Predsjedni5tvu ZAVNOH-a - u kojem stoji da je >po odredbi odjela unutra5njeupraveodredenoda selijednidkipregledajusviJevreji(mu5kido 55 godi342 I I
Sudbina preZivjetih Zidova iz logora na Rabu j943.-1945. sodine
na a Zenedo 50). Svi oni koji 6ebiti pronadenisposobnima za rad biti ie poslatina rad okruZnimNoo-ima Korduna,Banijei Pokupljazaraspored... Komisijaje zapodelaradom 2O.VIII.i pregledala330osobaod kojih je 244pronaslasposobnimaza rad. Od toga 17 mu5karacai 40 Zenskihzdravihi sposobnihza svaki rad.,78muikih i 709 iena za laksi rad, koji su rasporedeninavedenimokruZnim Noo-ima. 4.IX. u dva sataposlijepodnesaopienoje Komisiji za skrbJevrejada obavijestisveone ljude koji su na spiskuda 5.IX u Sestsatiujutro dodu na odredenomjestojer 6ebiti upu6eni okruZnim Noo-ima. Komisijaje rraLilaodgodu od dva dana da se spremeza put. Postose odgodanije dozvolilado5laje u 5 satipopodnedetegacijaod 15 ljudi koji su izjavili da su oni odrZalisastanakJevrejau Topuskomi na tom su sastanku zakljudilida je odredbanedemokratska i da je neie izvrsitipa prematome u jutro nitko neie do6i na zakazanomjesto.U odredenovrijeme 5.IX. u jutro dollo je svega 9 osobakoje su seodazvalepozivu.Na odredenomjestodo5lisu komandantidivizije i brigadeOZN-e koji su dali nalogda se imadusviljudi koji senisu odazvalipozivu sastraZomdovesti.StraZajepo spiskuupozorilasveone osobe,koje su senalazileu Topuskom,da se skupeu 1 sat popodne,ali to nije izvrseno.Nakon toga straZaje podelahapsitii dovoditiih svena zbornomjesto.Uhapsenoje svega33 osoba,dodim su sedrugi razblei,ali.od uhapsenih20 ih je poslano5.IX. u Glinu, 6 na Kordun a 3 su pu5teniradi bolesti.Svikoji su bili sposobniposlanisu okruZnimNoo-ima Kordun, Banijai Cazin.9i.enaoti5loje u djedjedomovena rad. Ve6inanjih koji su napustili Topuskooti5li su u Glinu...Nadaljeje odludenoda sekuhinjai svistarcipreseleiz Topuskogu Glinu. Poslatasu dvojicaiz Komisijeza skrb Jevrejada s gradskim NOo-om pronaduprostorijeza smjestajkuhinje i ljudi...Nakon sto su bili poslani ranjenici iz aerobazeza Italiju dobili smo obavje5tenjeod aerobazeda moZemou Italiju poslati37 starihi bolesnihJevreja... ali kapetanSaveznidke misijena aerobazi kazaoje dazidovi ne mogu iii jer da zato nemaodobrenjeod komandebazeu Italiji... Drugi dan su traLili da senadinispisaksvih onih koji se Zeleevakuiratii da ie na temeljutogazatraLitiodobrenje... 26.VIII. predalismopopisod 695osobaza evakuaciju,a to su starci,bolesnii djeca.27.vlr. poslalismo 8 bolesnih,koje su primili a 30.UII. 18bolesnihkoji suimali lijednidkinalaz, ali njih opetnisuprimili jer da treba dekatiodobrenjeKomandeaerobazeu Italiji...
Hrvatski DrZavniArhiv, NV - lll 1073,1079,121lll2, 11,19,t127, 1171.,1194,t3l 1337,1341,1379, 138t,1419. N. Jaman,Povratakjugoslavenskog zbjegaiz Italije i Egipta 1945-1946., zbornik: OslobodcnjeHrvaf skc 1945,Zagreb 1986.,str. 554.
NARCISA LENGEL-KRIZMAN
Summary
The fate of survivingJewsfrom the Rab Camp of L943-L945 After liberation from the camp in Rab in September7943,about 3,000Jewswere relocatedto the territory that had been freed by partizans,and where the partizans had establishedtheir military and civilian institutions.Most of the Jewswere sent to villagesas help to peasanthouseholds,someof them becamepart of military units. From January L944 preparationsbegan to send them to Italy, which were approved by the highestpartizanrepresentativebodiesand JosipBroz Tito in person.In spite of the efforts of all sides,during the war the Jewsdid not leaveCroatia for Italy.
ANIUN GrnoN, PBran Srnirc
Prilog o odnosusaveznlkaosovinskog bloka u Istri i Rijeci od rujna 1943. do lipnja 1944.godine U radu je njei o jednostranom odnosu Velikonjematkog Reicha prema Talijanskoj Socijalnoj Republici i Nezavisnoj Driavi Hrvatskoj ito se - kao pimjer - potkrepljuje pozivanjem na ti tel
O dogadanjima na sjevernomJadranuu vrijcmcslomaKraljcvincItalijc postojiopscZnalitcraturana hrvatskom,slovcnskom, talijanskomi njcmaikomjcziku. Navcstdc sc izbori samoonih radovakoji obradujuprilikc u Istri, tadainjojRijcci i Kvarncrskomprimorju.To su: Elio Apih, L'occupzzionc nazistadellaVcncziaCiulia. Rascgnadcl Lazio,XII, poscbnibroj, str. 95.-99.;Vinko Anti6, PoloZaj Rijckc od kapitulacijcItalijc do Drugogzasjcdavanja AVNOJ-a 8.1X.-29.Xl.1943., Jadranskizbornik 7, Rijcka-Pula1969.,str.5.-38.;RadulcButorovii,Planovii mjcrczaraicnihstranana prostorusjcvcrnog JadrananakonkapitulacijcItalijc, Historija4, Rijcka 1981.,str. 155-189.; isti, Su5aki Rijcka u NOB, Rijeka 1975.;PicrArrigo Carnicr,Lo stcrminiomancato.La dominazioncnazistancl Vcncto oricntalc 1943-1945, Milano 1982.;Enzo Colloti, Il Litoralc Adriaticoncl Nuovo Ordinc Europco 1943-1945, Milano 1974.;Bruno Coceani,Mussolini,Hitlcr c Titi allc porteoricntalidcll'Italia, Botogna 194t1.; Nikola Crnkovii,Politidkcprilikc u Rijcci 1943.godincdo kapitulacijcItalijc,Zbornik Pedago5kcakadcmijc,prigodom10-godiSnjicc Pedagoikcakadcmijci 25-godilnjiccoslobodcnja Rijckc, Rijcka 1970.,str. 133.-149.; Tonc Fcrcnc,KapitulacijaItalijc in narodnoosvobodilna borbav Slovcniji jcscnil943,Maribor1967.; istiUstanovitcvOpcracijskczoncoJadranskoprimorjeIzvjciic glavaragradanskeupravcSu5ak-Rijcka< o zbivanjimau tadainjojRijcci i Su5akuu wijeme nakonkapitulacijcltalijc,Historija1,Rijeka1978.,str.283.-303.; isti,PoloZajRijekei okoliceu vrijeme kapitulacijc Italijc i nakon nje (srpanj-listopad1943.)Problcmi sjcvcrnogJadrana4, RijckalZagreb 1982.,str. 109.-126.; isti,Talijanskiizvorio dogadajima na obalnompodrudjuLiburnijcu prvojpolovici rujna 1943.godinc,Vjcsnikhistorijskiharhivau Rijccii Pazinu27,Pazin-Rijcka1983.,str.53.-60.; isti, Rijcka u Drugom sljetskomratu (s obziromna mcdunarodneodnose),Rijeka 1, Rijeka 1994.,str. 85.-106.;AntunGiron - PctarStrdii,Poglavnikovom vojnomurcdu.Treii Rcich,NDH, Suiak-Rijeka i izvje56e vojnomurcdu.Tre6iReich,NDH, dr. OskaraTurinc 1943.,Rijeka1993.;isti,Poglavnikovom SuSak-Rijcka u dobakapitulacijcKraljcvineItalije (Prilog nacrtupovijcstiRijeke-Su5aka o dogadajima u rujnu 1943.godine),VjesnikPovijcsnog arhivaRijcka (daljc:VPAR) 33-36,Rijeka 1994.,str. 103.130.;Fikrcta Jclii-Butii, Usta5ci NezavisnaDrZavaHrvatska1941-1945.,Zagrel> 1.977.; BogdanKrizman,Usta5ci Tre6i Reich,sv.2, Zagrets1986.;Milan Ludid,Narodnooslobodiladki rat u Istri, Hrvatskomprimorjui Gorskomkotaruu ljeto i jescn1943.godine,Rijcka 1983,MladenPlovanii,O Rijcci
345
ANtuN GrRoN.PsraR Srnfic publike (TSR), tako i one postfa5istdke Italije, svojatalesu to podrudjeuglavnomse pozivajudina postoje6emedudrZavneugovore.Tre6i je Reich pak uspostavusvoje vlasti na tom podrudjuobrazlagaoratnim potrebamasvih osovinskihsaveznika.NezavisnaDrLavaHrvatska(NDH) sepozivalana narodniprincip, ali i povijesnopravo, poglavitou pitanju sjeverozapadne Istre. Takavpristup potakaoje dr. vilima Badiia da sredinom1944.god.upozorivladu NDH, kako je narodnosniprincip valjan,ne samoza sjeverozapadni dio Istre,ve1za ditavuIstru juZnood Dragonje.' I. SIomKraljevineItalije 8. rujna 1943.3 doveoje u pitanjegraniceSavojskog Imperija,"pa daklei njegovsuverenitetnad Istrom i dijelomKvarnerskogprimorja.Istru je, naime,KraljevinaItalija faktidki prisvojilave61918.god.,sa zapadnije dio Kvarod 1943.do 1945.s posebnimosvrtomna >AutomaieZenellijanc<, Pzinski mcmorijal13,Pazin1984., str. 313.-384.; isti,Osnivanjcnjemadkihobavje5tajnih policijskihustanovau Istri i Rijcci u jcscn 1943., Domcti, XI,9-11, Rijcka 197ti.,str.37.-44.; isti,Vojno-politidka zbivanjau Rijeciu dobaobjavljivanja primirjaizmcdusavcznika i Italijeu rujnu 1943.godine(PrilogistraZivanju), Rijciko podrudjcu NOPu odjcscni1942.do kapitulacijcItalijc 1943.godinc,Rijeka1988.,str.285.-370.; PovijestRijcke,Rijeka 1988.;Karl Stuhlpfarrcr,Die Opcrationszonen>,Alpenvorland< und >AdriatischcsKiistenland<19431945,PublikationendesOsterrcichesInstituts fiir Zcitgeschichteund desInstituts fur Zeitgeschichte dcr UniversitZit Wien, Band7,Bet,1969.;isti,l,e zoned'operazione Prealpie LitoraleAdriatico19431945,Gorica1979.Elio Apih: >Introduzionc<, str 13.-25.; GiacomoZanussi,Gucrac catastrofod'Italia, II. Giugno1943.Maggio1945,Milano 1945. Dr. Vilim Badiije bio duZnosnik Ministarstva vanjskihposlovaNDH. Do kapitulacijcKraljcvineItatije jc bio na funkciji proiclnika politidkogodjcla u tom ministarstvu,a nakonuspostavenjemadkcOpcraprimorjeJadransko primorjeUvoddr. Baiiia< u kojcmdokazujeTalijanai talijanstvau nckimmjcstima- gradi6ima'oko zvonika'kakoseto veli u Istri.< Ugovoro primirju izmeduvclikihsilaAntifaiistidkekoalicijci KraljevineItalije,tzv.>Shortarmisticc< potpisanjc 3. a objavljcnjc 8. rujna, dok jc akt o kapitulacijiItalije, tzv. >Long armisticepotpisan29. rujna 1946.godinc (Trattati e Convcrzionifra Italia e oli altri stati,vol 59, Rim, Ministarstuovanjskih poslovaItalijc,str.447.-448. i 485.-497.). Ugovor o primirju sa Zapadnim saveznicimabio je istovremcnoi akt istupanjaItalijc iz osovinskog bloka. Stogasile Osovinc,poglavitoTre6i Reich nisu bile obveznepoltivati dogovorcnupodjelu interesnihsfcra,pa ni graniccItalije. Potpisivanjempak bezuvjetnckapitulacije,postfaiistidkaItalija nije dobila nikakvihgarancijaza granicesvogaimperija.Vidi: Trattati, n. dj., str. 485.-495. Nakon periodatalijanskeokupaacijeod 1918.do 7920.god.,Istarskijc poluotok,temeljemRapallskog ugovorapostaosastavnimdjelom KraljevineItalije. Od tada pa do drugepolovice1941.god.,gospodarskc,politidke i druitvene politikc u Istri razvijalesu se u potpunoj ovisnostio uvjetimai zakonitostimadru5tveno-ckonomskog i politidkograzvojaItalije. Naiime,gospodarska kriza i socijalnenapctosti koje dvadcsetihgodina potresaju Italiju, zahva6ajui njcnu najistodnijupokrajinu. U njoj ie sc fa5istidkipokret, odnosnoFaiistidkastranka,osobitomZestinomokomiti na ve6inskohrvatskostanovni5tvo.Fa5istidki6eborbcni odredi (squarde)tvornim napadimana politidkeprotivnike,poglavitohrvatskc narodnjakc,osiguratiu Istri izbornepobjedetalijanskojdcsnici.Osvojiv5ivlast, Fa.\istidka6c stranka politidkim i gospodarskimmjerama ugroziti nacionalnobice i opstanakHrvatske Istre. Na temeUuzakonskcrcgulativeu Istri je talijanizirano107.678hrvatskihprezimena,a poreznomjc politikom uni5tenoi na draZbamaprodanooko 13.000posjedahrvatskihscljaka.Pod takvim sepritiskom u razdobljuizmcdudvajusvjetskihratovaiz Istre iselilopreko 70.000Hrvata.U takvomozradjuhrvatsko
346
Prilog o odnosu suveznika osovinskog bloka u Istri i Rijeci od ru.jna 1943. do lipnju 1944. godine
nerskog primo{a anektirala 1941. god. temeljem Rimskih ugovora s NDH.' Zbog gospodarskog i strategijskogznalaja, ali i nacionalnog sastavastanovni5tva,na taj su prostor saveznika pretendirali i NDH i Tre6i Reich. Stoga oni nastoje iskoristiti slom bivS_eg za prosirenje svojih granica.NDH je pozivajuii se na narodnosni princip'i preneseno
scljaltvoIstre slijcdipolitidkutradicijunarodnjakakojajc u prvi plan stavljalarjciavanjenacionalnog pitanjaistarskihHrvataosloncemna drZaw matidnognaroda.Stoga6e u drugojpolovici1941.god. koje nudc hrvatski istarskinarodnjaciprihvatitiprogramborbeza nacionalnoi socijalnooslobodcnje komponcntaNOP-aomogu6ilcsu premoi nacionalnooslobodiladka komunisti.Naimc,antifaSisti6ka jcdinTo je pakrczultiralostvaranjem idcolo5kihrazlikaizmcdutih dvijupolitidkihsubjckata. Stavanjc stvcncantifaiistidkcfrontc istarskihHrvata, koja 6esc razviti u jcdan od najznadajnijihpolitidkih fakodboriosnovanina tora u Istri.Naime,u trcnutkuslomaItalijenjeni6corgani- narodnooslobodiladki tcmcljuuputstavaZAVNOH-a - prcuzetivlastu Istri, osnovatijcdiniccNOV Hrvatskci donijetiodpotvrditi i ZAVNOH. luku o sjcdinjcnjuIstrc s Hrvatskom.Tu ic odliku drZavno-pravnogznatala (Dctaljnijcu: Vinko Anti6, UkljudivanjcIstre u NOP Hrvatskci prikljudcnjcclomovini,Prikljudcnjc Rijcka 196{i., Istrc FcdcralnojDrZaviHrvatskoj u DcmokratskojFcdcrativnojJugoslaviji1943-1.968., Rim 1966.;Mate BaloncllaVcncziaGiulia 1918/1943, Elio Apih, Fascimoe antifascismo str.43.-9{1.; ta, Punajc Pula,Pula 1960.;SilviaBon Ghcrardii dr., L'Istria fra lc duc clucrc.Contributipcr una storiasocialc,Rim 19ti5.;VjckoslavBratuli6, Dokumcntio obranii istrcbljcnjuhrvatskihSkolapocl i sjcdinjcnjcs maticom u borbizaoslobodcnjc HcrmanBur5ii,NarodPore5tinc Italijom,Zagrcb1955.; ernja,Obc6anazcmlja,Pula 1987.; rc.ijorn, Zbornik Porcitinc2,Porcl 1987.,str. 263.-281.;bvanc Adriano Dcl Pont idr., Aula IV, Tutti i proccssidcl TribunalcSpccialcfascista,Rim 1961.;Ljubo 1978.;Antun Giron, Klanaza vrijcmc talijanskc Drndi6,OruZjci slobodaIstrc (1941-1943),Zagrcb Vojislav Zbornik Druitva zapovjcsnicuKlana,Klana1995.,str.91.-,l00.; okupacijcod 191U.rJo1,920., Zagrcb1950.;isto,Bcograd Rapallskiugovor12.novcmbra1920.Zbirkadokumcnata, M. Jovanovid, u Istri,Zagrcb1955.;Labinskarcpublika1921.godi1950.;Danilo Klcn,Ncki dokumcntio sve6cnstvu >TIGR" (>BORnc. Zbornikradova,Rijcka1972; VjckoslavLadavac,Uspomcncna radorganizacijc BA() 1929.godinc,Pazinskimcmorijal(daljc:PM) 3,Pazin1971.,str. 103-163.;M. Ludii, Narodnopartija partijaJugoslavijc i komunistidka rat u Istri, n. dj.; Mario Mikoli6,Komunistidka oslobodiladki Italijc u odnosunzrNOP u Istri, easopisza suvrcmcnupovijcst(daljc: CSP),YlI.,'1, Zagrcb 1975., 1944.;Pctar Strdi6,Gradao taErncstRadcti6,Istra pod Italijom 1918-1943.,Zagrc|t str.153.-174.; tlo polovinc1919.godinc),Rijeka1970.;isti,Otok Krk lijanskojokupacijiotokaKrka (od kraja 191t1. 191ti.godinc.Gradao Narodnimvijc6imaSHSi talijanskaokupacija191[i.godinc,Rijcka 1968.;DragovanScpii, Istra uodi konfcrcncijcmira (TalijanskaokupacijaIstrc i istarskiHrvati), Zbornik FIiisti,Talijanskiircdcntizamna Jadranu(konstorijskoginstitutaJAZU 4, Zagrcb1961.,str. 349.-382.; CSP,VII., I,Zagrcb 1975.,str.5.-32.;Du5anTumpid,HrvatskaIstra,Zagrcb stantci transformacijc), >Borba
7
Fcrtlodulinovi6,OkupatorskapodjclaJugoslavijc,BcogradlgT0.,str.234.-240.;F.Jcli6-Buti6,Usta5c, Zagrcb1986,str' 39.;Zbornik n. dj.,str.tl8.-90.; BogdanKrizman,NDH izmeduHitlcra i Mussolinija, naroda(daljc:ZDNOR), tom ratu jugoslavenskih i podatakao narodnooslobodilaikom clokumcnata V, knj. 1, Bcograd1952.,str. 564.-567.; ZDNOR, XIII., I, str.str.60-62. clo Pozivanjcna narodnosniprincipimaloje rcalnetemeljc.Naimc,prcmasvimpopisimapudanstva pokrajincIstrc (I. Radccislajtanijskc Prvogsvjctskograta,Hrvatii Slovencisudinilivceinupudanstva popisustanovniitva Kvarnerskcpokrajinc Prcmaspccijalnom tid,Istrapod Italijom,n. dj.,str.27.-39.). iz 1940.god. (u njcnc su medeukljudcni:tada5njigrad Rijcka i opdine:Ilirska Bistrica,Jablanica, Opatija,Podgradi Prcm)na njenomjc Klana,KncZak,l-ovran,Materija,Matulji,MoS6cnicc, JclSanc, 50.171Talijan,2.933stranaca Slovcnaca, od kojih 61.3'T9Hrvatai podrudjuLivjclo116.070 stanovnika, ili pak bcznjega(Antun Giron,Talijanskcvlastio stanovni5tw drZavljanstva i 1.5t13 osobancpoznatog godinc,Vjesnikhistorijskiharhivau Rijccii Pazinu24,Pazin-RijeKvarncrskcpokrajinc1940.11,942. Premapopisukoji je 1941.god izvrlila Rijc6kaprefekturana onom dijelu ka 19U3.,str. 137.-153.). Kvarnerskogprimorja i GorskogkotaraprikljudenomKvarncrskojpokrajini temeljemRimskih ugovora s NDI{ od 1ti.svibnja1941.,stanovniitvosc Pokrajincpovcialo2a93.205Hrvata,3.581Slovenaca 6fitlNijcmaca,765Talijana(na o. Krku) i 810ostalih(Antun Giron,lntori za 1941.godinuu Historijskomarhiw Rijcka,Arhivskivjesnik34,Zagrcb1981.,str.37.).
347
ANtuN GrRoN,PpraR Srncrc joj Fi.ihrerovoodobrenje,onastojalau svojemede ukljuditi podrudjekoje je Italiija anketirala 1941..god.,ali i tadasnjigrad Rijeku (Fiume)ete >hrvatskidio Istre<.10 Treii je Reich,bezobziranaobedanja-kako ono danodr. Anti paveli6u,11 tako i ono dano Benitu Mussolinijul2- nastojaopomaknuti svojegranicedo Jadrana,prikrivaju6i to strategijskimi gospodarskim interesimakoji 6epridonijetipobjedisilaOsovine. Adolf Hitler je, naime,vei 9. rujna 1943.,dakle,dan nakonslomaKraljevineItalije odludio osnovatidva njemadkapothvatnapodrudja.Jedno od njih, operativna zona >JadranskoPrimorje< (operationszone>AdriatischesKiistenland<),obuhvaiala je pokrajine:Furlaniju, Trst, Goricu, r jubljanu i Istru te Rijeku s Kvarnerom,tj. tadasnjegradoveRijeku i Susakte Bakar, iabar, Kastavi otok Krk. Nositeljemgra-
smatraopotrebnim,informirati usta5keduZnosnikeu Zagr ebu.t1
12 Hitlcr
ie Mussolinijunakon njegovaoslobodenja12.rujna 1943.osobnoobe(ao da ne(ebiti promjena u pogledu utjecajaItalije na Sredozemlju,a >jo5 manje na Jadranu<(M. Plovanid,Vojno-politidka zbivanja,n. dj.,str. 310.). r3 K. stuhlpfarrer,Lc zone,n. dj.,str. 93.-94.;T.Ferenc, Kapitulacija, n. dj. str.253.i 355.;A. Giron - p. Strii6,Poglavnikovom vojnomuredu,n. dj.,str. 10.-11. ra O dolaskui djclovanjugencrala Gambareu Rijeci detaljnijeu: Vinko Anti6, PoloZajRijeke od kapitulacijeItalije do drugogzasjedanjaAVNOJ-a, Jadranskizbornik 7, Rijeka-Pula1969.,str. 14.;Galliano Fogar,Sotto l'occupazionenazistanelleprovincieorientali,Udine 1961.,str.20.-22.;A. Giron, PoloZaj Rijeke,n. dj.,str.7l7-l2L; A. Giron -P. Strdii, Poglavnikovom vojnom uredu,n. dj., str. r4.-r7.i 69.-70.;M.Plovanii, Vojno-politidkazbivanja,n. dj. str. 296.-297. i 316.-321. 1s Ogulin su branili: dijclovi 33. ustalkog zdrtga,3.satnijc 3. pjesaikogzdrugai njemaikog 14.SSpolicajkogpuka 3. oklopnogkorpusa(Antun Giron, Okrug Gorski kotar u narodnooslobodiladkoj borbi, Gorski kotar u radnidkompokretu i NOB, Rijeka 1974.,str.386.;M. Ludi6,Narodnooslobodiladkirat u Istri,n. dj., str.55.-56.).
348
o odnosu saveznika
bloka u Istri i Rijeci od
1943.do lipnju 1944.
U isto je vrijeme poglavnik dr. Ante pavelii preko Drzavne krugovalnepostaje Zagrebobjavio>DrZavnopravnu izjavuo razrjesenjurimskih ugovora.,ttpokuiavajuii iskoristitinepreciznostFiihrerovaodobrenja,on je nastojaoostvaritimaksimalni programpro5irenjaNDH.1eStogaje 10.rujna L943.imenovaotajnika ministarstva vanjskihposlovaNDH, dr. oskaraTurinu2o glavarom>Gradanske u prayezaoslobodenopodrudjeGorskogkotra,Hrvatskogprimorjai Istre te velikeZupeModrus,vinodol i Podgrje,Gackai Lika< sa sjedi5temu gradu>Susak-Rijeci,.21 Medutim, dr. Turina i sluZbeniciGlavarstvaostalisu u zagrebt svedo 12.listopada,jer su Gorski kotar i Kvarnerskoprimorje bili pod kontrolom 13. primorsko-goranske divizije NOV i PO Hrvatske.22
II. Sredinomrujna njemadkije 194.puk zaposjeopulu, a zatirnRijeku i Susak.23 Njegov je zapovjednik,pukovnik Kasparvolcker upravu Kvarnerskepokrajinepovjerio Rijedaninu,fasistidkomsenatoruRiccarduGiganteu.2a U listopaduje Rijeku i Susak posjetioi vrhovnipovjerenikoperativnezone>Jadransko primorje..,dr. Reiner.2s u su5akuje s dr. FranomSpeharom,predstavnikom Gradanskogodbora,osnovanom temeljemodobrenjapukovnikavolckera,26 utvrdio buduiu organizacijuupravena podrudjuKvarnerskepokrajine.Tek nakon toga, tj. 12. listopadadr. o. Turina je uspioishoditinjemadkudozvoluza prebacivanje sluZbenika Glavarstva preko Slovenije i rrsta u Kvarnerskoprimorje.Medutim,kadaje >preselica< 16.listopadastigla u Trst, opunomo6enikvrhovnogpovjerenikaje obavijestionjenevode da se s ljudstvomGlavarstvamorajuvratiti u Zagreb.21 Teksu tada,tj. 16.listopadausta$kidelnici ilt
Objavljcnajcu ranimjutarnjimsatima9. rujna 1943.,a njenjc tckstobjavljcn10.rujnau zagrcbaikim novinama:>NovaHrvatska<,br.272i >Ustasa<, br. {17.usporccli:F. Jclid-Buti6,Ustaic, n. Narodncnovinc., xvr.,207,zagreb 11.rujna 1943.,str. 1;A. Giron - p. Strdii, poglavnikovom vojnomurcdu,n. dj.,str. 10.i 42. Detaljnijcu: M. Ludii, Narodnooslobodiladki rat u Istri,n. dj.,str.54.-59.; A. Giron - p. Strdii,poglavnikovomvojnomurcdu,n. dj.,str. 11.,43.i129.-130. G. Fogar,Soto,n. dj., str.23.;M. Luiid, Narodnooslobodiladki rat u Istri, n. dj., str.70.;A. Giron - p. Strdie,Poglavnikovom vojnomuredu,n. dj.,str. 17.,34.,72.-73.,84.-95. i gg. A. Giron,PoloZaj Rijckc,n.dj.,str.122. 25 A Giron - P. Strdi6,Poglavnikovom vojnomuredu,n. dj , str.91.-92. 26 vidi: A. Giron, >Izvje56e glavara<, n. dj., str.295.;A. Giron - p. strdii, poglavnikovom vojnomurcrlu, n. dj.,str.74.-75. A. Giron - P. strdii, Poglavarnikovom vojnomurcdu,n. dj., str. 43.-51.;F Jeli6-Butii,Ustaie,n. dj., str.272.;B. Krizman,Usta5ci Tre6i 1, n. dj.,str. 183.-184.
349
ANIUN Glnorv. PETARSrnfic tZagrebu i konzulatNDH u tada5njojRijecidobili informacijuo osnutkunjemadke primorjen.28 Operativnezone>Jadransko Diplomatskikoraci koje je poduzimalaNDH da bi ishodilapromjenustvarnog stanjau Istri i na Kvarnerskomprimorju nisu dali bitnijih rezsltata.2"Naime, Berlin nije Zeliopovrijeditisvogadrugog,po HitlerovojprosudbivaLnljegsaveznika Mussolinija, kojegaje doveona delonovoosnovane TSR. Stogaje Treii Reich pristaona neznalneustupke,pa je NDH, uz suglasnost dr. F. Reinera,dobilaotok Rab koji je u vrijemeAustro-Ugarske pripadaocislajtanijskoj pokrajiniDalmaciji.3o Buduii daje Paveliiubila obeianaDalmacija,to je Frihrer,premanjemadkomstajali5tu,ispunio svoje obvezeprema NDH. Ostali dijelovi Kvarnerskogprimorja i Gorskog kotara, koje je NDH 1941.god. prepustilafaSistidkoj Italiji, ostalisu u sastavuOperativne primorje<.S obziromna to, njemadkije poslaniku Zagrebu,!i"gzone>Jadransko fried Kaschesugeriraodr. O. Turini da svojeGlavarstvouspostaviu Kraljevici." Prihvadajudi Speharoveargumenteda je podrudjeSu5aka, Bakra,Kaswa,eabra i Krka u narodnosnompogleduhrvatsko,vrhovnije komesarukinuo ured Rijedke prefekturepod nazivom>Intendezacivileper i territori annessidel Fiumanoe della Kupa<,a umjestonjegaosnovao>Upravnopovjereni5tvo Suiak-KrkJadransko sluZbena uporaba hrvatskogjezlkaipovijesnog grbaNDH).32Istohrvatskoggrba(ali ne i sluZbenog vremenoje, na insistiranjedr. F. Spehara,s funkcijeprefektabio uklonjenfa5istRiccardo Gigante,a postavljendr AlessandroSpalatin,talijaniziraniHrvat (Rupdii) s otoka Raba.''' Poku5ajNDH da udinipritisakna Mussolinijane bi li sebar on odrekaopravana Rijeku, dio Istre koji je ranijetraZenod Hitlera i teritorij pripojenItaliji 1941.god., je Mussolinijevom bio je takoderneuspje5an prijetnjomo prekidudiplomati zavrSio skihodnosa.3a
III. Neuspjeh diplomatskih akcija pa i povjerljivo izvje56edr. O. Turine doveli su delni5tvo NDH do spoznaje da u aktualnom-trenutku ne moZe promijeniti postoje6e stanje u Istri i na Kvarnerskom primorju." Moralo ga se, naime, prihvatiti kao real28 A. Giron, PoloZajRijckc,n.
350
Prilog o odnosu saveznikaosovinskogbloka u Istri i Rijeci otl rujna 1943. do lipnja 1944.godine
nost koju je nametnuo jadi saveznik.StogaNDH poku5avanaii rje5enjakoja bi eventualno pomogla da ta realnost ne postane konadnom. Ta je zada(abila povjerena dr. Vladimiru Zidovcu iz Op1eg odsjeka Politidkog odjela Ministarstva vanjskih poslova NDH. V. Zidovec je na temelju relevantne dokumentacije, izradio op5iran referat koji je 21.lipnja 1944. prezentirao vladi NDH. U njemu se, na temelju kritidke analize postojeiih prilika, mjera i radnji koje je preuzela NDH pred slom i u vrijeme kapitulacije Kraljevine Italije, ukazuje na moguinost infiltriranja NDH na podrudju njemadke Operativne zone >Jadransko primorje< s ciljem postupnog mijenjanja uspostavljenog stanja. Stovi5e,ona daje smjerniceza odredene akcije kojima bi se to eventualno moglo ostvariti.36 Sa sadrZajem Zidovteva referata, prije njegove prezentacije vladi NDH, bio je upoznat dr. Vilim Badii, koji je tada stajaona delu Ureda zavezu.NDH pri vrhovnom povjereniku Operativne zone >Jadranskoprimorje< sa sjediStemu Trstu." On je svoje prosudbe dao u pismenom obliku i priloZio ih Zidovdevu referatu pod naslovom: >Primjedbe dr. Badidana'Pregled'<.tt Uzre primjedbe na Zidovdev referat priloZen je joSjedan Badi6evtekst pod naslovom:>Uvod dr. Badi6a<.3'lfai je tekst dr. V. Badi6 napisao i priloZio nakon uvida u sadrZajreferata dr. V. Zidovca, na Sto upu6uju napomene u Badiievim primjedbama.ooNe moZe se, medutim sa sigurnoSiu utvrditi da li je dr. V. Badii, kao vrsan poznavalacprilika u Operativnoj zoni >Jadranskoprimorje<, imao zada(u dati samo primjedbe, ili pak napisati i uvodni tekst. Naime, Badiiev uvod, sadrZi prikaz prilika na podrudju Zapadne Hrvatske od doseljenja Hrvata u VI. st. do ljeta 1944.godine. Intencija mu je ukazati na kontinuitet talijanskog posizanja za teritorijem koji je u narodnosnom pogledu hrvatski, osim sjevernog dijela Istre koji je slovenski. Nakon kronolo5kog nizanja dogadanja, Badii u kratkim crtama iznosi stajali5ta:Njemadke, NDH, Italije, partizana i detnika prema zbivanjima u rujnu 1943.god. i aktualnom statusu Istre i dijela Kvarnerskog primorje.ol je pretpostaviti, da je nakon uvida u referat dr. V. _ S obzirom na to, vjerojatnije procijenio Zidovca, dr. V. Badii kako je vladu NDH potrebno podrobnije upoznati s povijesnim ramojem hrvatskog podrudja ukljudenog u njemadku Operativnu zonu >Jadransko primorje<. Na to upuduje i njegova napomena u todki 1. njegovih primjedbi.a2 Bez obzira na to da li je >Uvod dr Badi6a
4T 1a
biljeiku 2.) Izlaganjesvojihprimjcdbidr. V. Badi6zapodinjcna slijcdc6inadin:>Savczno s 'Pregledom'politidkih prilika i rzzvojau Istri itd. 1. Sastaviosam kratak povijcsniprikaz koji bi se u svomzadnjemdijclu mogaosmatratidonekle subjcktivnim.Sigurnosc o tomc moZeraspraviti,koliko su hrvatskcpogrijc5keolak5aleneuspjehHrvata na Rijcci 1848.odnosnokod Nagodbei ondaponovno191{1.< Vidi biljeike2. i 39. Vidi biliciku 40
-t) 1
ANruN GrRoN,PETARSrn&c jasan.Svrhamu je upoznativladu NDH s povije5iu hrvatskihpodrudjakoja su, nakon slomaItalije, bila ukljudenau njemadkuOperativnuzonu >Jadranskoprimorje<. To pak znadida su,ili u Ministarstvuvanjskihposlova,ili pak osobnodr. V. Badii, bili uvjerenja,da dlanovivlade NDH ne poznaju,ili baremda nedovoljnopoznajupovijest tih ponovnootudenih hrvatskihkrajeva.
IV.
Zidovtev referat pod naslovom:>Pregledpolitidkih prilika i rantojau Istri, na SuSakui Rijeci te u okolnim podrudjima,od drZavnopravneizjavepoglavnikao pripojenju otcijepljenih podrudjado danas
44 45
46
47 48 49 50
Dr. Vladimir Zidovecje do kolovoza1943.god bio veleposlanikNDH u Sofiji, a zatimprodelnikOpdeg odjela u Ministarstw vanjskihposlova,zaduZenposebnoza crnogorskapitanja (F. Jeli6-Buti6,Usta5c, n. dj.,str. 54.,78.,95.,262.,271,. i 307.;B. Krizman,Usta5ci Treii 1,n. dj.,str.67.,69.i187.;isti,Usta5e i Trcd 2, str.37.,252.,283.i 311.). Vidi biljc5ku2'38. i39. Potjedeiz veomaugledncnarodnjadkeobitelji u Istri. NakonslomaKraljevincItalije napustioje Opatiju, prelaoje na partizanskopodrudjei postaowlo aktivni i uglednisudionikNOP-a. O njegovojpolitidkoj aktivnostividi: Ljubo Boban,Hrvatskau arhivimaizbjeglidkevlade 1941-1943. Izvjc5tajiinformatorao prilikama u Hrvatskoj, Zagreb 1985.,srt. 367.-402.). Ivan Perii, Bakari6,Vladimir,Hrvatskibibliografskileksikonl,Zagrcb 1983.,str.360.-363.; Slaven Ravli6,Bakari6,Vladimir, Hrvatski leksikonl.,Zagreb 1996.,str. 52. Vjerojatno seradi o uiitelju JosipuZlati(u izlstre. Vidi biljeiku 36. Vidi biljelku 38.,te: A. Giron - P. Strdi6,Zakljudcireferata,n. dj., str. 108. Neovjereniprijcpis, strojopis,15 stranica,15 listova,paginacijaod 1 do 15. Datiran je u Zagrebu 1. rujna 1944.godine.
Prilog o odnosu saveznika osovinskog bloka u Istri i Rijeci od rujna 1943. do tipnia 1944 godine
gu NDH u tadasnjojvojnoj i politidkoj situaciji,te iskazujenamjerno (ili nenamjerno?) nepoznavanje konstelacijeodnosa:ustaskaNDH - postfa5istidka Kraljevina Italija - fa5istidka TSR - Tre6iReich.Ipak,povremenoispodperadr. v. Badidaizbije na vidjeloi pravikontekst,u okvirukojegasuseodviijalipovijesnidogadajivezani uz ovaj najzapadnijidio Hrvatske,prvenstveno uz tada5njuRijeku i tada5njiSu5ak. Ukratko: Badiiev uvod u referat dr. v. Zidovca nije tek puko kronolosko nizanje povijesnihdogadaja.on je politidki angaLiran,pa presuiuje ili se tek ovlas dotide dinjenicaneugodnihza NDH. osim toga,on iznosii aktualnazbivanja,pa se u tom dijelujavljajurazlikeizmeduBadi6evihi Zidovdevihprosudba.Stovile,u prikazivanju stajali5tapolitidkih subjekataprema aktualnimprilikama u zapadnoj Hrvatskoj, Badii je potpuniji i dosljedniji.on se,i to s pravom,nije ogranidiosamona prikazivanjei analiziranjegledi5tazainteresiranih drZava,negoi svihostalihrelevantnihpolitidkih dinilaca. >Uvoddr Badiia
V. Upozoravajudi na (jo5 uvijek nadovoljno proudeni) odnos Treii Reich-TSR-NDH u god. 7943.i 1944.,podsjetili smo na to da su ti odnosi bili relativno jednostrani, tj. Treii je Reich malo mario za interese svojih >saveznika<,odnosno njihovih >>drLava<< koje je stvorio sam ili donekle sam. Istodobno, upozorili smo na postojanje - na primjeru tri teksta - izvornih materijala nastalih u samoj NDH, izpera njenih duZnosnika i privrZenika, koji su slabo kori5teni u znanstvenim istraZivanjimaili uopie nisu upotrebljavani, a njihovi sadrZajiu znatnoj mjeri owjetljavaju odnose izmedu saveznika osovinskogbloka na delu s Hitlerom, Mussolinijem i Paveliiem. Ta vrela nastala u NDH nisu i jedina, ali su vrlo vazna upravo za bolje razumijevanje politike koja se tada vodila prema Istri i Rijeci, i to u razdoblju od rujna 1943. do lipnja 7944. podine.
5r
vidi biljclkc 2. i 39
t'
Irtu. s3 Isto. s4 Isto.
J)J
ANTUN GInoN, PETAR STncIC
Summary
The attitudeof the Axis alliesin Istria and Rijeka from September1943to June1944 The articleshowsthe one-sidedtreatmentby the GermanReichof the Italian Social Republicand the IndependentStateof Croatia,illustratedby three textswritten by officialsof the IndependentStateof Croatia,referringto conditionsin Istria and Rijeka.
Mr-anBN KrBtrBNirc
Granica rzmeduHrvatske i BiH u podrudjuLidke Plje5evice U ilanku se razlaZeproblematika medurepublitkog razgraniienja Bosne i Hercegovine i Hn'atske nakon II. svietskog rata. Pikazane su povijesne okolnosti koje su dovele do ukljuienja najveteg dijela nekadainje opline Zavalja, povijesno hruatikog prostora, u BiH.
Danasnja granica izmedu Hrvatske i Bosne i Hercegovine postalaje medunarod_ na granica 1992, nakon raspada Jugoslavijei medunarodnog priznanja dviju susjednih drZava. Iako je rijed o vrlo dugadkoj granici (93zkm), njezino todno-pruZinje najvedimje dijelom povijesno utemeljeno. Granica je, naime, naslijedenaiz prethoinih povijesnih razdoblja. U sjevernomdijelu na Savi te na donjem ioku Une, s op6im smjerom prulanja istok-zapad, danainja je granica istovjetna granici uwreenoi ios 1699.Karlovadkim mirom izmedu Austrijskog i Turskog Carstva,ili preciznije gruni"i izmedu dijelova dvaju carstavakojih su sljednice dana5njesusjednadrZaveHrvatska i BiH. Ti su dijelovi bili Kraljevina Hrvatska i Slavoniji s jedne strane, a Bosanski ejalet s druge strane. I nastavak danainje granice, nakon ito ona nedaleko velike Kladuie promjeni opii smjer u sjeverozapad-jugoistok(>dinarski smjer<), ima osnovicuu staroj granidnoj crti utvrdenoj dijelom PoZarevadkimmirom 17rg, a dijelom Sviitovskim -i.om 1791. Ni5ta kraii nije ni povijesni kontinuitet u najjuZnijem dijelu gdje je danasnja granica istovjetna granici izmedu mletadke Dalmacije i turske Bosne. Danasnja granica zaprayo samo na jednom dijelu znatnije odstupa od povijesne granice kakva je odredena medunarodnim ugovorima izmedu Turskbg i Austrijskog Carstva odnosno Turskog Carstva i mletadke Dalmacije. U podrudju Liete ftl"Sevil ce, zapadno od Biha6a, danasnjagranica odstupa od granidne crte koja je utvrdena na te,melju povijesnog sporazuma relevantnog zaraj dio granice, a to je Svistovski mir iz 7791.Zbogtog odstupanja nekoliko sela koja se nalazeu sjeveroisiodnompodnoZju Lidke Pljesevicedanas su u sastavuBiH, a povijesno su pripadala I{rvatskoj. To odstupanje dosadje u literaturi samo uzgredice spomenutol, no ne i deialjnije istraZeno.cilj ovoga dlanka stogaje utvrditi todan opseg irazloge toga odstupanja te okolnosti pod kojima je do njega doslo. u tu svrhu koristena je graclapohranjena u DrZavnom arhivu Ifrvatske u zagrebu te statistidki, kartografski i drugi izvori.
Lj. Boban, Hrvatskc granice od 1911i.do 1992.godine, Zagrel.t1992.
397
T
MLADEN KLEMENEIE
Opispodruija Podrudjekojime se ovaj rad bavi zatzima krajnji jugoistodnidio vapnena1kezaravni,jedne od najizrazitijihu dinarskomkr5u,koja je se pruZaizmeduLidke Plje5etri i vi5e kilometara vice na jugozapadui doline Une na sjeveroistoku.Prost^rana, Siroka,zaravannazvanaje u literaturi Unsko-koranskom',no taj pojam ukljuduje i susjednuzaravanna suprotnoj,desnojobali Une. Dio zaravnina lijevoj obali Une, Lidkog PetrovogSela>zaravan najvedemi sredi5njesmje5tenomnaselju. U povijesno-upravnomsmislurijed je o podrudjunekada5njeop6ineZavalie.Tai senazivkoristi i u ovomedlanku,aruznjegai>zavaljskasela<.Osim Zavalja(Gornjeg i Donjeg) obuhva6enasu i naseljaodnosnodijelovi naselja:Baljevac(Veliki i Mali), Skodaj(Veliki i Mali), Vudjak, Kamenicai MedudraZje.Nekada5njaopiina je obuhva6alai naseljeMelinovac,koje za razliku od ostatkanekada5njeopiine nije prikljudeno BiH. Prema raspoloZivimpodacima povrSinanekadalnje op6ine bila je 105,09km', od degase84,16km'danasnalaziu sastavuBiH.
Povijesnapodloga DemarkacijagraniceizmeduHrvatskei Bosnepo Svi5tovskom.spor^zumu.tz179L. dovr5enaje tek 1795.'potpisivanjem>granidnediobne isprave,.*.U ispravije dosta detaljnoopisanagranidnacrta. U podrudjukoje je predmetovogadlankagranicaide od brda Crkvine' (311 m) premajugu do Abdiia brda (364 m) gdje je postavljen granidni znak br. 83. Selo lzadi6 ostalo je na turskoj strani. Dalje je granica tekla >istodnimpodnoZjemovda5njeggorja< prema izvoru Klokot. Putem je u predjelu Bijeli klanac sjekla cestu koja vodi do sela Papari i Klokot na turskoj strani, a na sjeci5tusa cestomje takoder bio ukopan granidni znak.Izvor Klokot, na kojemu je bio granidni znak84, mogli su koristiti stanovnicis jedne i druge stranegranice,no njihove livade i polja bila su todno razgranilenaumjetno prokopanimjarkom. Od izrora Klokot granicaje i5la po istoimenompotoku, potom je skretalaudesno na brdo Glavice (251 m), a odatle je kroz polje iSlau jugozapadnomsmjeru na izvore Iliji6a vrelo i Peiina. Od tih izvora pratila je rub zaravnipremajugoistoku do kule Zavalje (vjerojatno kota 382) gdje je bio granidniznak 85. Od tog znaka granicaje iSlau jugoistodnomsmjeru,pribliZnousporednosacestomkoja vodi prema Donjem dragai Dobrenica,a svazavaljska Lapcu.Sjeklaje potoke Zavaljskadraga,Skodajska selaostajalasujugozapadnood nje, dakle na hrvatskojstrani. Prematom razgranidenjuzavaljskoje podrudjepostalosastavnidio Hrvatske.Za postojanjaVojne krajine nalaziloseu sastavuBilopoljske(Bijelopoljske)ili 5. satnije
4 5
J. Roglii, Unsko-koranskazaravani Plitvidkajezera,geomorfolo5kapromatranja,Geografskiglasnik 13,Zagreb1951,49-68. M. Kruhek, GraniceHrvatskogKraljevstvau medunarodnimdrZavnimugovorima(od mira na ZM do mira u Svi5tovu,Povijesniprilozi l0,Zagreb,l99l,74. Dokument koji sadrZiopis graniceiuva se u HrvatskomdrZavnomarhivu. Spomenutitoponimi te pripadnenadmorskevisinepreuzetisu s topografskekarte TK 1:50000Biha6 2 (drugoizdanje,1981).
u otodkoj pukovniji". u Frasolt prirudnikunavodesemjestaSkodaj(379 st.),zavalje (361st.),MedudraLje(2r8 st.)i Melinovac(744st.).U zavaljrse nalazilai pogranidnazdravstvena postajaili kontumac.Sabljarpak u svomemjestopisnom prirudniku u sastavubilopoljske satnije navodi mjestaBaljevac,Kamenica,Medudrazje (ili Medudradje),SkodajIeZavaljeDonje i Gornje'. Nakon rartoja(anja i reintegracijevojne krajine spomenutoje podrudjebilo op6inau sastavukorenidkogkotarau ZupanijiLidko-krbavskoj. Premapopisuiz 1880. upravna opdina zavalje obuhvadanaseljaBaljevac,Melinovac,Skodajveli, skodaj Mali, Zavalje,vudjak i MedudraZjet.op6ina ima povrsinuod 18 264jutara i 986 jutarai 730hvati)te2904st.od kojih sukatolici(2353 hvati(Melinovaczauzima3638 st.) brojniji od pravoslavaca (554st.).Katoliciimaju Zupuu zavalju,kojoj pripadaju i ostalasela,dok pravoslavnostanovniStvo pripadaparohiji u lapadkommjestuNebljusi.Premaovom,a i svimkasnijimpopisima,pravoslavci su najzastupaniji u Melinovcu,gdje suveiinskostanovni5tvo, a ima ih i u Baljevcute u MedudraLjudok je u naseljimaSkodajiZavalje registrirantek pokoii pravoslavac. Budu6ida u opdininije registriranostanovniStvo koje bi imalo koji drugi materinskijezik nego>hwatskiili srpski<,opravdanoje u narodnosnomesmislukatolike poistovjetitis Hrvatima, a pravoslavce saSrbima. Premapopisuiz 1900.'upravnaopiina zavaljeobuhva6anaseljaBaljevac,Melinovac,Skodaj(s dijelovimanaseljavelikii Mali Skodaj),MedudraZjete zavarje(s dijelovimanaseljaSkipina,vudjak izavalje) u kojimaje bilo 3 141sr.,od kojih 2634 Hrvata (katolika)i 507Srba(pravoslavaca). Posljednjiaustrougarski popis 1910.registriraoje na podrudjuopiine 3156st.odnosno2659Hwata i 497Srbat0. rzrazdobljaKraljevineSHSbiljeZimopodatakiz1925.ttopiina zavarjenalazise u sastavukotaraKorenicaodnosnoPrimorsko-kraji5ke oblastisasjedi5temu Karlovcu. Opiina ima 3357st. Kadaje 1929.pwi put uvedenapodjelana banovine,opiina Zavaljejejo5 uvijek bila u sastavukorenidkogkotarai, susljedno,Savskebanovinekoja se,uz Primorsku banovinu,smatrala>hrvatskomjedinicom<.lJ Zakonu o nazivui podeliKraljevinena upravnapodrutja1zopisanesu u todki3. graniceSavskebanovine.U podrudjunaieg interesaone idu >istodnomgranicomsrezova:Slunj,Korenicai D. Lapaci...obuhvataju i sveove srezove(.Do promjeneje do5lo1931.kadasu banovinskegraniceopseZnopreuredenezakonom o izmenamai dopunamau Zakonu o nazivui podeliKralievinena upravnapodruija od 22. kolovoza1931.13 u zakonuse opisuju granice Savskebanovinekoje, izmeduostalog,idu i >jugo-istodnom granicomsrezavojnii i F. J. Fras,VollstAndigc Topographicder Karlstzidtcr Militdrgrcnzc,Agram 1835. V. Sabljar,Micstopisniricdnik kraljcvinahDalmacijc,Flervatskci Slavonijc,Zagrcb 1866:485 6 Politidkoi sudbcnorazdicljenjeKraljcvineHrvatskei Slavonijci rcpcrtorij mjcsta.Kr. statistidkiured u Zagrcblu.Zagrcb, I {lll9. PopisZitcljstvaod 31.XII.1900. u KraljevinamaHrvatskoji Slavoniji.Kr. zemaljskistatistidkiurcd u Zagrcl'tu.Zagrcb, 1914. 10 PopisZitcljstvaod 31.XII.1910. u KraljevinamaHrvatskoji Slavoniji.Kr. zemaljskistatistidkiurcd u Zagrebt.Zagreb,7914. ll KraljcvinaSrha,Hrvatai Slovcnaca. Rijednikmjcsta1925.Narodnaprosvcta,Beograd. t2 SluZbcne novinc,god.XI, br.233-XCVI.Bcograd,1929. r3 SluZbcncnovinc,god.XIII, br. 199-LXIV.Beograd,1931. '7
MI-ADEN KI-pvBNEIE
istodnomgranicomsrezova:Slunj,Korenicai Donji Lapac,izuzevop5tine:Lidko Petrovo Selo izavalje,koje ostajuvrbaskoj banovini<.o prikljudenjuspomenutihdviju op6inaVrbaskoj banovinigovori i Uredbao promenamapodruija srezovai opitina usledizmenjenihbanovinskihgranica,donesena14.rujna 193114. U dlanku7. spomenute uredbekaZese da: >Op5tineLidko PetrovoSelo iZavalje, koje su pripadale Srezukorenidkomu Savskojbanovini,ulazeu sastavSrezabihadkogu vrbaskoj banovini<.Osim zavaljskihnaseljaiz sastavaSavskebanovineizdvojenasu i naseljaLidko PetrovoSelo,PlitvidkaJezera,zaklopa(aiZeljavakoja su bila obuhvaienaop6inom Lidko Petrovo Selo. Godine 1939.kada je ustanovljenaBanovina Hrvatska, pojedinesubanovinskegraniceispravljeneu hrvatskukorist, no opiine Zavalje iLiEko PetrovoSelonisu uSleu njezin sastav. U razdoblju 1947-45.za postojanjaNDH zavaljskoje podrudjeu sastavubihadkog kotara i velike ZupeKrbava-Psetsasjedi5temu Bihaiu.
Medurepubliiko razgraniienjenakon II. svjetskograta Bez obzira na promjenu pripadnosti zavaljskeopiine u razdoblju izmedu dva svjetskarata,o granidnomseprijeporu de iure mole govoriti tek nakon Drugog wjetskog rata kada su Hrvatska i BiH obnovljeneu statusurepublika unutar federalno ustrojene Jugoslavije.Nova revolucionarnavlast nije i5la za novom teritorijalnom definicijom republika. UvaZiv5idinjenicuda su republike zapravobile povijesnezemlje koje su se 1918.prvi put ujedinileu Jugoslaviju, a svedotadimalezasebnepovijesne razvoje,nova je vlast u najve6ojmjeri uvaZilai naslijedenepovijesnegranice. DrZavnopravni,pa i teritorijalni kontinuitet povijesnihzemaljabio je zapravo>ugraden< u federalistidkukoncepcijukomunistidkeJugoslavije.Od tog nadelaodstupilo se,kadaje o hrvatsko-bosanskoj granici rijed, upravo u sludajunekadainjezavaljske opiine, Stoje za posljedicuimalo medurepublidkiprijepor u razmjerimau kojima je prijepor takve naraviuopie i bio mogu6. Podetkomprijepora moZese smatratiZakon o teitoijalnoj podjeli FederalneBiH na okruge,srezovei podruCjamjesnihnarodnih odboralsodnosno prate(a Uredbao od.redivaniupodruija narodnih odborq i ustanovljenjusjediita mjesnihnarodnih odbore"'.U 4. dlankuUredbeopisujusekotarskegranicepo okruzima.U odjeljkukoji se odnosina bihaiki okrug opisanoje da granicaokruga,a time i FederalneBiH prema Hrvatskoj, ide >granicamak.o. Bu5evi6,Kestenovac,Strpci, Seoce,Ripad, Meljinovac,Skodaj,Zavalje,Vedro Polje, Klokot, Papari,Iza1i6,Gata Gornja, koje pripadaju u podrudjesrezaBihai". Dakle, u Uredbi je podrudjeopiina Zavalje(izrijekom su to katastarskeop6ineZavaljei Skodaj)spomenutou sastavuBiH, dimeje ta republika zapravojednostranoprikljudila podrudjekoje je povijesnodio Hrvatske.Granica je naime na ostalimdionicamaistovjetnas nekada5njom austro-turskom, odnosno hrvatsko-bosanskom granicom.Povijesnagranicaje po5tivanai u sludajuop6ineLidto 1s 1"
Sluzb"n" novine,god. XIII, br. 212-LxVlll.Beograd, 1931. SluZbcnilist FedcralneBosnei Hercegovine, God.I, br. 11.Sarajevo, 1945. SluZbenilist FcderalncBosnei Hcrcegovine,God. I, br. 13.Sarajevo1945.
400
Granica izmedu Hwutske i BiH u podruiju
Liike
Pljeievice
ko PetrovoSelo,koja se ne spominjeu Uredbi a 1931.je takoderbila prikljudena Vrbaskoj banovini,Stoznadida je ta opdina>vra6enana teritoriju O prikljudenju ONO-a Lika, a samoneznatnimdijelomna terenuONO-a Biha6nr8. kamoli suglasnostodgovaraju6ih zavaljskihselai Sumanlje zatraLenoni mi5ljenje,a je, orgapolitidkih Hrvatskoj. ONO u Biha6u dodu5e,12.6.1945. ustanovaili tijela u nizirao >primopredajugraNa to je MPSvrlo oStroupozoriloONO Biha6i MinistarstvoSumarstva nice izmeduN.R.H. i N.R. BiH nisu konadnoutvrdene<,odnosno>da narodnevlasti da izmeduN.R.H. i N.R.BiH imaju se uspostavitistare N.R.H. stojena stanovi5tu, Takoder seupozoravai historijskegranicet.j. granicekoje su postojaleprije 1929.120. Otodkeimovneopdinepa dok ona pravnopostoji,njezinse da su Sumeu vlasniStvu BiH je preuzela534lhaod ukuposjedne moZeotuditi. Po zapisnikuod12.7.1946. pno vi5eod 7000ha Sumakoji pripadajuBaljevcu,Zavaljui Skodaju.Usto je prisvojeno i 1.672ha s podrudjakatastarskeop6ineMelinovacizkotara Donji Lapac.O vladeNRH2'. ivemu je MPS izvjestilou posebnomdopisui predsjedni5tvo U rujnu 1946.najposlijeje organiziranou BihadusuodenjepredstavnikaONO za Liku i KNO Titova Korenicas predstavnicimaONO Biha6.Prijedloghrvatskihtijela pozivajuiisena zakon bio je da seuspostaviprija5njestanje,na StoBihai nije pris,Jao je samokoZapisnikom hercegovadke Vlade". i izriditu zapovijed bosansko i21945. statiranoneslaganje,a od obiju vladaje zatraLenoda razrije5ispornopitanje. 11
1E
19 20
22
teritorijalna podcla Jugoslavijc,Beograd 1991, M. ZeEcviei B. trkid, DrZavnegranicei unutra.Snja no 109-111).Spominjusc i zavaljskaselate se kaie da su ih vla.stiBiH >pripojilebiha6komsrezu<< takodcr i kako >postojitendencijada sc ta selaponovopripoje srezuKorcnica<. Vladc NarodneRcpublikc Hrvatske(PV NRH), dopis Hrvatski drZavniarhiv (HDA), Predsjedni5tvo poljoprivredci Sumarstva (MPS)od 21.6.1946. Ministarstva HDA, PV NRH, Zapisnikod 12.7.1946. HDA, PV NRH, DopisMPS OkruZnomnarodnomodboru(ONO) Bihai od 14.8.1946. HDA, PV NRH, Dopis MPS na PV NRH od14.8.1946. HDA, PV NRH, Zapisnikod 4.9.1946.
401
i
r MLADEN KTpvBNETc
o
L t '
6
ro|'n
[Ilo Petovosolo o
Tcliava o
BOSNA Biha0o
I
HE BCEGOVINA
FrkaSid o
HRVATSKA
danaSnisd€ taclo oranica
ffi| t:-
prikliuaeno BiH 1945-47. Fdnostrano spo.azumlx,prikljuleno Hrualskoi1953
mm
rFor&zunnoplikljuconoHryatskol1950.
1945-56. Slikn1.Graniinepromjene pr-edsjedni5tvo Znatno pomirtjiviji tonovi prevladavajuu pismuStogaje 20.9.1946. vlade NR BiH uputilo Madimiru Bakariiu, predsjednikuVlade NRH." IJ pismu se postojespomapodrudja..'u konstatirada >u pogleduteritorijalnihrazgranidenja... ne imenuje niti jedno naselje medutim, masiw planine Pljesevice<.U nastavkuse, za koji se tlazi razumijevanje prijeporu Suma oko kori5tenja nego se samogovori o je >besplatno snabdijevadozvoli zamoljena da hrvatskestrane.Vlada NR Hrvatske pitanje razteritorijalnog ne rije5i se materijalomi ogrijevom...dok nje gradevinskim granidenjaizmeduna5ihrepublika<.
23
HDA, PV NRH, Dopis Vladimiru Bakaridu,predsjednikuVlade, od 20.9.1946.
402
Granica izmedu Hrvatske i BiH u podruiju
Liike
Pljeievice
Koliko je nastalostanjebilo provizornona stanovitnadinwjedodi pitanje pripadnosti selaMelinovac.Iako se i ono spominjeu spomenutomjednostranoprogla5ebosanskaje stranaod tog selas vremenompre5utnoodustala. nom razgranidenju, Naime, po nepisanojpodjeli ovlastitemeljenojna predratnomstanjuzavaljskasu se sela smatraladijelom biha6kogkotara, dgk je Melinovac smatrandijelom lapadkog kotara. O tome svjedodiizravni upit MPS upuien ONO Lika te odgovoru kojem se kaLeda >seloMelinovac pripada sadateritorijalno i politidki pod KNO Donji Lapacrr'n.eini se da je to prihvatila i bosanskastranabududida Melinovacnaposljetku ipak nije u5aou sastavBiH. Prijepor se prenio iu 1947.godinu.Ponovnoje MPS otvorenoi argumentirano upozoravalotada5njuhrvatskuvladu kako >bi bilo potrebnopr-ethodnoodrediti todU drugom dopisu26 no graniceizmeduN.R. Hrvatskei N.R. Bosnei Hercegovineo2'. je granica NRH i NR BiH nepripostoje6a privremena izmedu kaZeseda "dana5nja je padetvorineu klin u obliku pripada kao NR BiH uvukao se rodna...Onajdio Sto >ako da se Sumekoje se pripada upozorava istom se dopisu NRHNarod onih sela,koja su u5la u sastavNR Bosne i Hercegovinepokretao je u podetkunakon oslobodenjapitanje vra1anjau sastavkotara KorenicaNR Hrvatske, premdasu geografskipovezanas Biha6em,od kogasu udaljenasvega5 do 12 kilometara,a od Titove Koreniceod 37 do 45 kilometara,a i ekonomskigravitirajuBihaiu, jer im je tamo trZi5te. Sva ta selabroje ukupno oko 2600 stanovnika,od kojih su vedinaHrvati, a ima neStoi Srba<. Citirani dokumentukazujena postojanjesvijestio granidnomprijeporu,ali istodobnoima i razmjernopomirljiv ton te zapravopriznajejednostranopripojenjezavaljskih sela,osim Melinovca,u BiH. Ako seproblem i postavlja,rijed je o postupku vraianja selau sastavHrvatske.Njihova trenutadnapripadnostBiH ne dovodi se 'o
HDA, PV NRH, DopisMPSod 13.9.1946. 2s HDA, PV NRH, DopisMPS od8.4.1947. 2" HDA,PV NRH, DopisMPS od23.6.1947. 27 M. Fontes 1, gocJ.1, 1995,299Stambuk-Stali6,Hrvatskaistodnagranicau dokumentima7945-1947, 301). U tom materijaluse zapravosaZimajupostojeii granidniprijepori i oWorcnapitanja sa Slovenijom, Srbijomi BiH. Po tom materijaluzavaljskopodrudjcjedino je prijepornopodrudjeizmeduHrvatske i BiH. OdnosnisadrZajvrlo dobro saZimljebit problemas tchniike stranepa se,iako naZalostne govori ni5tao politidkoj dimenziji i eventualnojpozadiniprijepora,ovdjedonosiu cjclini: >Sobzirom na zahtjevNR Bosnei Hercegovine,da joj se dadekompleksSumas granicom,koja bi i5lagrebcnom Pljelcvicc,dolazeu pitanjc za razgranidenjeselabiv5e opline Zavaljc i to: Zavalie,BaljevacVeliki i Mali, Vudjak,McdudraZje,SkodajMali i Veliki, MelinovacsazaseocimaDrenovada,Stanovii Divina Dolina. Ta su mjcsta do godinc 1929.(netodno,treba biti 1931!M.K.) bila u sastavukotara Titova u5lasusvata selaosimselaMelinovac Korcnicau Lici, a tadasu pripojenaBihaiu. Nakon osloboclenja sa zaseocimau sastavNR Bosnei Hercegovine,a Melinovacjc uiao u sastavkotara Donji LapacNR Hrvatske.
403
T-
MLADENKrnvrNdle izravno u pitanje dime se neizravnobosanskomdinu jednostranogpripajanja daje legalitet. Hwatska je prikljudenjezavaljskihselabiha6komkotaru i BiH sankcioniralai Zakonomo administrativno-teritoijalnoj podjeli NarodneRepublikeHrvatskeod l.srpnja 194728.IJ tom, prvom po redu rikonu o unutrainjem teriiorijalnom ustroju ftrvaiste nakon II. svjetskograta, zavaljskose podrudjene spominjeu popisumjesnihnarodnih odbora iz sastavakotara Titova Korenica.
I u svim sljededimpopisimastanovni5wazavaljskasu selapopisanau BiH te se i u svakomdrugom pogledu smatranadijelom te republike.Manje promjene na hrvatsko-bosanskoj granicikoje su sedogodileu 1950-imgodinamanisusevi$eticalazavaljskih sela.Zanimljivo je tek da su te promjeneobavUenena proceduralnokorektan nadintj. sporazumnoi na temelju nadleZnihrepublidkihtijela, a o svemupostoje i valjani tragovi u dokumentima.Godine 1953.Hrvatskoj su prikljudenamjeita Kistenovac,BosanskiStrpcii Seoceiz sastavabihaikog kotara i mjestaDrenovaci Lidki
Uz podrudjekoje je predmetovogadlankavezanaje i izgradnjavojnogaerodroma na zaravnipodnoLidke Plje5evice. Gradnjaaerodromapodelaje L953,intenzivirana
28
Narodne noine 60/47-322. KonadnirezultatipopisastanovniStva od 1948.godine.Knjiga IX, StanovniStvo po narodnosti.Savezni zavodza statistiku.Beograd,1954. 30 SluZbenilist 74I 53-145. 3l SluZbenilist 51/56-831. 29
404
Granica izmedu Hrvulske i BiH u podruiiu
Liike Pl.ieievice
Aerodrom je izgraden tako da ga je republidka granica (ona uspostavljenanakon 1945) presjecala:veii je.dio aerodroma bio u Hrvatskoj, a manji u BiH. Todan odnos granidne crte i aerodromskih objekata, medutim, tek treba utvrditi mje5ovito povjerenstvo koje su dvije drZave imenovale 1995. Izvjesno je tek da kad bi nekada5nja republidka a dana5njadrl,avna granica bila posve u skladu s granidnom crtom odredenom nakon mira u SviStovu,nikakvo povjerenstvo ne bi bilo potrebno. cijeli bi aerodrom, naime, bio u Hwatskoj. Prema tome, valja zakljuditi: - na dijelu granice u podrudju Lidke Pljeseviceneupitno je rijed o nemalom odstupanju od povijesnegranice; do odstupanjaje doSlou razdoblju neposredno nakon II. svjetskograta na temelju jednostranog dina BiH. - zbog odstupanja granice od povijesno utvrdenog smjera, sela nekadasnjeopiine zavalje prikljudena su BiH po svemu sudeii protivno volji veiinskog hrvatskog puianstva. - pojedina upravna Irjelaiz Hrvatske, napose Ministarstvo poljoprivrede i Sumarstva opetovano su pokuSavalazainteresirati republidku Vladu za taj problem, no vidljivih rezultata nije bilo. - donoseii 7947. Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli, Hrvatska je neizravno potvrdila postoje6e stanje te potom vi5e nije traLila reviziju granice u skladu s povijesnom diobnom crtom u tom kraju. - granidne promjene koje su u 1950-im godina obavljene izmedu Ilrvatske i BiH nisu u izravnoj svezi s pitanjem pripadnosti zavaljskihsela. - dinjenicaje da su zavaljskasela u vrijeme sloma Jugoslavije1991.bila ukljudena u drZavnopravni poredak i strukturu BiH tj. da su vlast na tom podrudju obnasala tijela BiH. Iz svegaje razvidno da je sludaj zavaljskih sela jos jedan primjer nedovoljno rasvjetljenih i ra5diSdenihodnosa izmedu republika nekada5nje Jugoslavije. Analiza pokazuje da ima elemenata koji idu na ruku zadrLavanjastatusa quo tj. sankcioniranja stanja zaredenogu vrijeme osamostaljenjaHrvatske 1,991,odnosno BiH 1992. s druge pak strane ima i elemenatakoji idu u prilog reviziji granice, a u skladu s crtom uspostavljenomjo5 potkraj 18. stoljeia. No bez obzirakoja opcija nakraju prevladala, bitno je da se o granici povede smirena i argumentirana rasprava,u kojoj jedna strana uvaZavatidrugu jer je to jedini put do prihvatljivog i trajnog rje5enja.
Summaru The border between Croatia and Bosnia-Herzegovina in the area of Lidka Plje5evica The article presents problems of the delimitation between the republics of BosniaHerzegovina and Croatia after the Second World War. It shows the historical circumstancesthat led to the inclusion of most of the former Zavalja commune, historically a Croatian area, into Bosnia-Herzegovina.
a-rlv
)aorzaJ Rijed urednidkog odbora MIRA KOI-AR-DIMITRIJEVIC - MARIJAN MATICKA Ljubo Boban - znalachrvatskepovijestiXX. stolje6a
11
HoDrMrR Snorrovle
- HSS Posljednjaknjiga Ljube Bobana(Dr. TomoJandikovi6 izmeduzapadnihsavcznika i jugoslavenskih komunista,Zagreb7996.)
15
BRANKABoBAN BibliografijaakademikaLjube Bobana
2I
TOMISLAVRAUKAR SrednjovjekovnigradnaistodnomJadranu:prostoridruitvo
. . . . . . 35
LUJO MARGETIC granici Hrvatskeprema Istri u dobahrvatskihnarodnihvladara . . . (_49 O sjeverozapadnoj MtRlaNa Marrrpvrc-Sorol Neka pitanja o splitskomdakonuDobri (kraj XI. - podetakXII. stolje6a) NEVENBUoax Kako je hrvatskirob mogaopostatimletadkipatricij ili nekevijesti trgovadkimi drugimvezama(11.-13.st.) o ranim hrvatsko-mletadkim
6'J.
4a
\ _',,
BoRISLAVGncw Zadarskootodjepod vla5iu Ludovika AnZuvinca(1358.-1382.)
85
LovonrcrrioRALrc
Iz pro5lostiPrdanjau XVII. stolje6u(admiralBokeljskemornarice- Tripun Lukovi6) . . . 95 NENAD MOAEANIN BosanskogaejaletaL592-I7IL. . . 105 Bihai i osmanskiobrambenisustavna sjeverozapadu KVETOSLAVAKUEEROVA T r n a v s k o s v e u d i l i 5 t e i n j e g o v o m j e s t o u k u l t u r n i m k o n t a k t i m a s H r v a t i m. .a. . ( 1 1 3
IveNJuRrSrc
t23
Karlovadki generalat tridesetih godina 1.8.stolje6a BRUNAKUNTIC-MAKVIC
O povijestiuporabeilirskog nazivlja PETARKoRUNIC ProblemistraZivanjaporijekla hrvatskenacije
.;.t3).,) '/':" ' ' ' {L4s'' \) ' . J
BoZENA VneNrnSSouaN odnosiu poljodjelstvu Socijalno-gospodarski Hrvatskei Slavonijeod 1848.do 1914.godine
\ ....159
FLIPPOTREBICA Brodskapukovnijauzbivanjimal848.godine ISKRA IVEUIC KulturaradzorauBanskojllrvatskojl860-ihgodina
. . . .175 .....191
NrrcSn Srnnclc >JuZnoslavenska< i >hrvatskanovomkursu.
. j 203) . . . 215\
. . 223 . . . 237 )
ZLATKoMarlrevre OdjeciSvibanjske deklaracije Jugoslavenskog klubau Hrvatskoj, te BosniiHercegovini (I9I7.-l9l8.godine)
. . . . 245
ZoRrca SrrpETrc Obmane i samoobmane: jugoslavenska integralistidkainteligencijauHrvatskojL9'18.-I94L BoSIUKA JANJATOVIC Dr. Vladko Madek: progoni i sudenja 19L9.-1935.godine
......257 . . . 269
SuzeNa Lpdpx
I
i I ) I
1
>Seljadkasloga<.Osnivanjeiprestanakdjelovanja(7920.11925.-1929). .
. . . . . 2g5
FRANKo MInoSEvrE Priloziza povijestHSS na zapadnomdijelu otoka Koriule 1926.godine
. . . . . 2g7
MIRA KoLAR-DIMITRIJEVIE Samoupravne StedioniceHrvatske.Oblasnau Zagrcbu 1927.-1930., Stcdionica Savskc i Primorske (1930.-1939.), banovine Stcclionica Banovinc Hrvatske(1939.-1941.), tc Stcclionica Nezavisne drZaveHrvatskc (194r.-1945.\ IVo GoLDSTEIN AntisemitizamustaSkogpokreta NARCISALENGEL-KRIZMAN SudbinapreZivjelihZidovaizlogorana Rabu Ig43.-Ig45. ANTUN GrRoN, PETARSrndc Prilog o odnosusaveznikaosovinskogbloka u Istri i Rijeci od rujna 1943.do lipnja1944.godine ZDENKo RanpITc Izvr5niodborHRSS-ai komunistidka vlast1943.-1950.
J
;
I
MARUANMATICKA HrvatskoseljaStvo i politikakolektivizacija (1945.-1953.) BERISLI,VJANDRIC Sukobkomunistidkepartije (drZavnevlasti) ikatolidkecrkveuHrvatskoj(1945.-1953.)' KoRATJKA MANoJLovIe Novinskinapigio sudskimprocesima- primjer drZavno-partijskogoblikovanjajavnogmnijenja(1945.-t949.)
MleopN Kr-pvBNdrc GranicaizmeduHrvatskei BiH u podrudjuLidkepljesevice
. . . 309 ."-i.'.r )
.......hn
\---l
\ . . ,. 333i \--J . . 345.) . . . . 355 . . . 365
......375
.....3g7 . 397
407
'i
Kompjutorckislogi prii elom KreSoTurdinovi6
Tisak KRATIS -Zagreb
NaHada 500primjeraka
Tiskanjezavr5enou listopadu 1996.godine
CIP - Katalogizac[ia u publikaciii Nacionalna i sveuiiliSna biblioteka' Zagteb UDK 930 (082) 94e.7s (082) SPOMENICA Ljube Bobana(1933.-t994.) / [uredivadkiodbor Ivo Goldstein... et al.]. -Zagreb : Zavodza hrvatskupovijestFilozofskogfakulteta, 1996. - 4 0 8 s t r .: 2 4 c m Str. 21-31:Bibliografija akademika Ljube Bobana/ Branka Boban. - Summaries. ISBN 953-175-083-1 961028015
