Skripta Trskan Provjera znanja ocjenjivanje

Danijela Trškan: PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE U NASTAVI POVIJESTI by N. T.

PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE U NASTAVI POVIJESTI VRSTE PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJA 

PROVJERA ZNANJA je ZNANJA je samostalna etapa nastavnog procesa pomoću koje se utvrđuje kako su ostvareni materijalni, funkcionalni i odgojni zadatci obrazovanja



V. Poljak kaže da provjeravanjem treba utvrditi utvrditi ekstenzitet i intenzitet intenzitet stečenih znanja, znanja, razvijenost radnih sposobnosti i kvalitetu usvojenih odgojnih vrijednosti



dobivamo potrebne podatke s obzirom na ciljeve nastave, otkrivamo uzroke nedostataka nedos tataka u usvajanju znanja te mogućnost njihova otklanjanja -

s obzirom na tehniku: PISMENO (objektivno i točno) i USMENO (subjektivno)

-

s obzirom na oblik: VANJSKO (vanjski sastavljači) i UNUTARNJE (nastavnik u svom razredu)

-

s obzirom na funkciju: FORMATIVNO (u funkciji učenja, kontinuirano) i SUMATIVNO (u funkciji mjerenja)



OCJENJIVANJE , s obzirom na tehniku, oblik i funkciju, također može biti pismeno ili usmeno, unutarnje ili vanjsko, kontinuirano ili sumativno, te slijedi nakon provjeravanja



mjerenje znanja i sposobnosti pojedi nog učenika pomoću različitih znakova (ocjena),

kojima se izražava učenikov uspjeh - OCJENE mogu biti numeričke, izražene slovima ili opisne - numeričke ocjene – izražavaju se različitim numeričkim ljestvicama - slovne ocjene – višestupanjska višestupanjska ocjenjivačka ljestvica - opisne ocjene – deskriptivne ocjenjivačke ljestvice; uz kvantitetu više uzima u obzir

kvalitativna postignuća i individualne posebnosti PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE MISAONIH PROCESA - nisu usmjereni samo na tematsko i dubinsko razumijevanje nast. sadržaja, nego se njima

nastoji utvrditi u kojoj je mjeri poučavanje ostvarilo nastavne ciljeve

BLOOMOVA TAKSONOMIJA MISAONIH PROCESA PRI UČENJU


- obuhvaća tri područja:

kognitivno, afektivno i psihomotoričko, u nastavi povijesti u prvom

planu provjeravanje i ocjenjivanje kognitivnog kognitivnog područja - 6 kategorija kognitivnog područja: područja : ZNANJE, RAZUMIJEVANJE, PRIMJENA, ANALIZA,

SINTEZA, VREDNOVANJE -> po stupnjevima zahtjevnosti 1. ZNANJE – učenici nauče i upamte povijesne podatke te ih nepromijenjene reproduciraju ili samo prepoznaju (tko, što, kako, opiši, definiraj, nabroji...)

2. RAZUMIJEVANJE – učenici znaju pojasniti povijesne podatke, protumačiti ih ili ukratko prepričati svojim riječima (zašto, objasni, protumači...) - 3 vrste: PREVOĐENJE (translacija – izrazi svojim riječima), riječima ), INTERPRETACIJA (znanje

tumačenja i objašnjavanja) objašnjavanja) i EKSTRAPOLACIJA (procjenjivanje, (procjenjivanje, predviđanje) 3. PRIMJENA – učenici se koriste povijesnim podatcima pri rješavanju novih problema u novim situacijama te ih pokušavaju klasificirati i razvrstati (pojasni pomoću primjera, kako bi primijenio...) 4. ANALIZA – učenici raščlanjuju gradivo na sastavne dijelove, pojašnjavaju osnovne odnose među elementima gradiva, otkrivaju autorova stajališta i pristranost, činjenice od osobnog mišljenja, bitno od nebitnog, uspoređuju i razlikuju (raščlani, analiziraj, usporedi , , prednosti...) 5. SINTEZA – učenici povezuju elemente nastavnog gradiva u cjelinu, povezuju ili misaono reorganiziraju i uopćavaju nastavno gradivo te sastavljaju izvještaje, sažetke, referate... (interpretiraj, objasni, što kad bi...)

6. VREDNOVANJE (evaluacija) – učenici na osnovu kriterija procjenjuju primjenjivost, pouzdanost, vrijednost stajališta, tvrdnji i podataka iz izvora (procijeni sa stajališta , stajališta , ocijeni, vrednuj...) - afektivno područje – odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osjećaje prema predmetu; alternativno ocjenjivanje


- psihomotoričko područje – rijetko se provjerava u nastavi povijesti, može se, primjerice,

provjeravati spretnost u izražavanju, ali i to spada u ciljeve alternativnog ocjenjivanja ocjenjivanja ENGLESKA KLASIFIKACIJA NASTAVNIH CILJEVA I NASTAVA POVIJESTI - obuhvaća samo kognitivno područje - 5 kategorija:

KRONOLOŠKO MIŠLJENJE, ZNANJE I RAZUMIJEVANJE, POVIJESNA

ANALIZA I INTERPRETACIJA, INTERPRETACIJA, POVIJESNO ISTRAŽIVANJE ISTRAŽIVANJE i SINTEZA MARZANOVA TAKSONOMIJA TAKSONOMIJA MISAONIH PROCESA I DIMENZIJE UČENJA - teorija o 5 dimenzija učenja:

ODNOS PREMA UČENJU I NJEGOVO RAZUMIJEVANJE,

USVAJANJE I INTEGRIRANJE ZNANJA, PROŠIRIVANJE I UNAPREĐIVANJE ZNANJA (misaoni procesi: uspoređivanje, razvrstavanje, zaključivanje pomoću indukcije/dedukcije, analiza

pogrešaka,

argumentiranje/dokazivanje,

apstrahiranje,

analiziranje

stajališta),

SVRHOVITA PRIMJENA ZNANJA (odlučivanje, rješavanje problema, otkrivanje, proučavanje, eksperimentalno istraživanje i ispitivanje),

MISAONE NAVIKE (kritičko, stvaralač ko,

samoregulativno samoregulativno mišljenje) - sve dimenzije učenja djeluju zajedno, a ne izolirano pa pri učenju treba poštivati određeni redoslijed

PROVJERA POMOĆU RAZLIČITIH VRSTA ZADATAKA - pitanja i zadatci tijekom nastavnog procesa koriste se vrlo često, u svim etapama (motivacija,

obrada, vježbanje, ponavljanje, ponavljanje, provjera, ocjenjivanje) - sastavni su dio različitih oblika i metoda rada u nastavi povijesti 

PROVJERA POMOĆU ZADATAKA OBJEKTIVN OG OG TIPA

- zahtijevaju reprodukciju nastavnog gradiva, učenici u rješavanju moraju pokazati specifično znanje i razumijevanje 

Zadatci s kratkim odgovorima - npr. kada, gdje, tko, što?


-

moraju biti specifični, nedvosmisleni i kratki, odnositi se na uži probl em

-

odgovor jednom riječju, brojkom, kratkom rečenicom – ne dopušta pogađanje, podatci se moraju upamtiti



Zadatci višestrukog izbora (zadatci s izbornim odgovorima) -

zadatci s jednim točnim odgovorom, s najboljim odgovorom, s negativnom odgovorom, s više točnih odgovora, s različitim stupnjem točnosti odgovora

-

uvodni dio mora sadržavati osnovni problem i biti b iti dulji od mogućeg odgovora

-

najmanje tri ponuđena odgovora, povezana s problemom, točni odgovori ne smiju uvijek biti na istom mjestu, zahtjevnost veća ukoliko nije naveden točan broj odgovora, tj. izbora





Zadatci alternativnog izbora (da - ne, točno - netočno, istinito - neistinito) -

velika mogućnost pogađanja, mala pouzdanost i vrijednost

-

ekonomični

-

samo jedan problem, ne smiju biti neodređeni i dvosmisl eni

Zadatci povezivanja -

povezati podatke iz dvaju stupaca, 5 – 10 elemenata, moraju biti na istoj stranici i

uređeni logičnim redoslijedom 

Zadatci dopunjavanja -

zadatci postavljeni kao nedovršene rečenice koje učenici trebaju popuniti tamo gdje nedostaju po jedine riječi; važno je da tekst s prazninama bude smislen i razumljiv







posebna vrsta su zadatci dopunjavanja s unaprijed određenim riječima

Zadatci ispravljanja ili otkrivanja pogrešaka -

nastavnik daje upute kako označiti pogreške i kako ih ispraviti

-

najteža inačica: otkriti pogrešnu tvrdnju među točnima i zatim ju ispraviti

Zadatci pojašnjavanja i interpretacije -

najzahtjevniji oblici objektivnih zadataka

-

prvi dio – izvor podataka; drugi dio – pitanja objektivnog tipa

Posebni zadatci objektivnog tipa


-

motivacijski zadatci poput križaljki i drugih didaktičkih igara (zagonetke, (zagonetke, rebusi,

dopunjaljke, mreža i sl.) 



PROVJERA POMOĆU ZADATAKA SA SLOBODNIM ODGOVOROM zadatci neobjektivnog tipa, prije svega esejski zadatci

Zadatci s kraćim slobodnim odgovorom (zašto, pojasnite, objasnite, protumačite...) -

zahtjevniji od zadataka objektivnog tipa, provjerava se razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata



Zadatci s duljim slobodnim odgovorom - (dulji) esejski zadatci -

samostalan pismeni sastavak, slobodno i stv aralačko razmišljanje o povijesnim

događajima, pojavama, procesima -

najzahtjevniji najzahtjevniji oblik provjere učeničkog znanja

-

određena struktura rada, priprema

-

strah od neobjektivnog ocjenjivanja je nepotreban jer se uz pomoć podrobnih ocjenjivačkih kriterija mogu precizno ocjenjivati i duži esejski odgovori



Prošireni esejski zadatci (referati, seminarski i istraživački radovi te individualni projekti) -

najdulji i najzahtjevniji radovi

-

produbljivanje i proširivanje tema iz nastavnih planova ili temama koje nisu propisane nastavnim planom

-

karakteristični za međunarodnu maturu, a i dio su nastavnog plana u međunarodnim srednjim školama



PROVJERA POMOĆU ZADATAKA KOJI SE ODNOSE NA RAZLIČITE POVIJESNE IZVORE

-

najčešće zadatci s kratkim odgovorima i zadatci pojašnjavanja i inter pretacije (objektivni tip) te kraći ili duži zadatci objektivnog tipa (zadatci sa slobodnim odgovorima)

-

povijesna građa učenike motivira, omogućuje kvalitetnije znanje, konkretizaciju nastavnoga gradiva, misaone aktivnosti, dugotrajnije i zornije predodžbe , trajnije znanje i dublju obradu nast. gradiva




Zadatci koji se odnose na pisane povijesne izvore

-

pisani izvori dijele se na 4 vrste:

ODLOMCI POV. SVJEDOČANSTAVA ILI IZVJEŠTAJA

(govori, intervjui, sjećanja, pisma, biografije, kronike, dnevnici, letci, novine...), ODLOMCI IZ PRAVNIH DOKUMENATA (zakoni, sporazumi, službena glasila, ustavi...),

ODLOMCI IZ KNJIŽEVNIH DJELA S POV. TEMATIKOM (romani, novele,

VENIH MONOGRAFIJA, TJ. STRUČNE LITERATURE pjesme), ODLOMCI IZ ZNANST VENIH -

primarni i sekundarni izvori – svaki imaju karakteristična karakteristična pitanja

-

učenici moraju znati kako se koristiti ovim izvorima; 1. korak – pročitati, odrediti vrstu, 2. rekonstrukcija pov. događaja, 3. usporedba, sličnosti i razlike, različita stajališta nekog izvora, 4. odrediti važnost izvora i interpretacija kao pov. dokazne građe

-

pitanja najčešće zahtjevaju kraće, slobodno oblikovane oblikovane odgovore (eseje)



Zadatci koji se odnose na fotografije

-

fotografije omogućuju jasnije predodžbe o pov. događajima i o načinu života u prošlosti te time konkretiziraju nastavu povijesti

-

najčešće su uvrštene u udžbenike i priručnike i ilustriraju njihov sadržaj, a nekad su i dio zadatka

-

učenici bi trebali poznavati i pojmove vezane za krivotvorene fotografije



Zadatci koji se odnose na plakate

-

pitanja se često odnose na temu plakata, izdavača, vrijeme izdavanja, simboliku, autora, metu, poruku, vrijednost plakata

-

uglavnom su propagandni materijali i prikazuju samo jednu stranu istine



Zadatci koji se odnose na karikature

-

političke karikature izražavaju stajališta pojedinih osoba o važnim pitanjima i događajima te tako nastoje utjecati na mišljenje ljudi

-

metodička pitanja o karikaturi obično se odnose na likove i simbole koje prikazuju, pov. kontekst, značenje, autora, povezanosti s osobom, događajem ili problemom koji

prikazuje, ozbiljna ili satirična, stajalište autora, mišljenje promatrača, razumijevanje, poruka -

nužno poznavanje povijesne pozadine




Zadatci koji se odnose na skice

-

mogu biti korisne, realistične; pomažu učenicima da steknu jasniju predodžbu o pov.

podatcima; pitanja na temelju skica vrlo rijetka u udžbenicima, radnim bilježnicama i priručnicima -

u shematske skice ubrajamo tekstualne i slikovne sheme; sheme; često su uvrštene u udžbenike kao ilustracija i konkretizacija podataka i nisu povezane s pitanjima;

kronološke sheme,

tablice -

uglavnom se pita naslov, tema, razdoblje, značenje simbola, boja, odnosi među elementima, zaključak koji možemo izvesti iz skice...



Zadatci koji se odnose na zemljovide

-

slikovna građa koja pojašnjava prostor nekog pov. zbivanja i tako učenicima omogućuje bolju prostornu prostornu predodžbu

-

mogu biti tematski: politički, gospodarski, demografski, vojni...

-

neke se karte moraju dopuniti – slijepe karte ili karte u radnim r adnim bilježnicama

-

najčešća pitanja – odrediti prikazani prostor, mjerilo, vrijeme izrade (primarni izvor), značenje boja, legenda, simboli, zašto je vrijedan...

-

rijetka podrobna pitanja, uglavnom vezana za sadržaj



Zadatci koji se odnose na statističke podatke

-

sadržavaju numeričke podatke i odgovaraju na pitanje koliko

-

metod. pitanja uz njih obično provjeravaju razumijevanje, tj. sadržaj (naslov, tema, prikazano razdoblje, značenje kolona, jedinice...)

-

uglavnom se traži da učenik prouči podatke i iskoristi ih pri opisivanju, objašnjenjima i dokazivanju; ocijeni pouzdanost...



Zadatci koji se odnose na grafikone

-

numerički podatci prikazani kao kružnice, stupci, krivulje; histogram, dijagram, kružni dijagram... – učenici se moraju naučiti služiti njima

-

pitanja – razumijevanje, interpretacija...

-

pridonose jasnijim predodžbama i dugotrajnijem dugotrajnijem pamćenju količinskih količinskih odnosa



Zadatci koji se odnose na filmove


-

omogućuju zornije predodžbe povijesnih zbivanja te trajnije znanje

-

pitanja: vrsta filma, vrijeme i mjesto radnje, tema, naslov, autor, na koje se nast. gradivo odnosi, kada je snimljen, likovi, vrijednost filma, ocjene kritike i publike...

-

takvih pitanja zasad još nema u udžbenicima 

PROVJERA POMOĆU AUTENTIČNIH ZADATAKA

-

za rješavanje od učenika zahtjevaju primjenu znanja, predmetnih sposobnosti sposobnosti i vještina

-

u prvom planu nije kognitivno nego metakognitivno znanje , koje uključuje deklarativno (znanje podataka), proceduralno podataka), proceduralno (kako riješiti zadatak) i kondicionalno znanje (kada i koje postupke primijeniti za zadatak)

-

mogu biti raznovrsni; oblikovanje različitih pisanih, grafičkih ili usmenih radova (npr.

biografija, prikaz knjige, grafikon, računalni program, ustav, sporazum, pismo, esej, obiteljsko stablo, skulptura, zastava, intervju, debata, govor, diskusija, izum, zemljovid,

crtež...) -

nisu objektivnog tipa, alternativni zadatci

-

mnogi su zanimljivo motivacijsko sredstvo

-

simulacije, rekonstrukcije, projekcije

-

komentar više različitih izvora

-

uključuju različite razine znanja, razumijevanja i vještina te različite uvjete rada koji omogućuju raznolikost i raznovrsnost aktivnosti u nastavi povijesti

OCJENJIVANJE RAZLIČITIH TIPOVA ZADATAKA -

OCJENJIVANJE – posljednja etapa nast. procesa

-

2 načina: TEHNIKA BODOVANJA – odgovor se usporedi s idealnim i u skladu s tim ocijeni odgovarajućim brojem bodova

TEHNIKA KLASIFIKACIJE

- učitelj svako pojedino pitanje svrsta u jednu od

kategorija (razina), koje određuju stupanj kvalitete 

-

OCJENJIVANJE ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA

uglavnom se svaki odgovor boduje jednim bodom


-

u slučaju da se odgovor sastoji od više elemenata, bodovi se mogu rasporediti drugačije – odrediti broj elemenata za jedan bo 

-

OCJENJIVANJE ZADATAKA SA SLOBODNIM ODGOVOROM

zadatke s kraćim slobodnim odgovorom lako bodovati jer je odgovor djelomično određen, a djelomično otvoren

-

za dulje odgovore, tj. esejske zadatke, potrebno odrediti i opisati kriterije pojedinih razina

-

najteže ocjenjivati proširene esejske zadatke jer to pretpostavlja unaprijed sastavljene ocjenjivačke kriterije koji uključuju različite razine s određenim brojem bodova 

OCJENJIVANJE ZADATAKA KOJI SE ODNOSE NA RAZLIČITE POVIJESNE IZVORE

-

potrebno je poznavati način ocjenjivanja objektivnih zadataka, osobito zadataka pojašnjavanja i interpretacije te kraćih i duljih esejskih zadataka, jer su oni najčešće uključeni u zadatke koji se odnose na izvore 

OCJENJIVANJE AUTENTIČNIH ZADATAKA

-

pismeni zadatci se ocjenjuju na klasičan način, tehnikom tehnikom bodovanja bodovanja

-

pri ocjenjivanju različitih autentičnih zadataka primjenjuju se alternativni oblici ocjenjivanja, a zadatci se ocjenjuju ili boduju tehnikom klasifikacije (ta tehnika

zahtijeva da se zadatak svrsta u jednu od razina koje određuju stupanj kvalitete -> razine mogu biti opisne (kraći opis), s opisnom ocjenom (npr. odlično, zadovoljavajuće) ili numeričke -

autentični zadatci imaju unaprijed određene opisne kriterije koje moraju poznavati i

učenici 

-

ALTERNATIVNO OCJENJIVANJE OCJENJIVANJE

provode nastavnici:

ocjenjivanje nastavnog procesa, ocjenjivanje završnog

rada/autentičnog zadatka, ocjenjivanje osobne mape -

provode učenici: samoocjenjivanje

-

alternativno ocjenjivanje omogućuje praćenje, dopunjavanje i unapređivanje učenikova rada






Ocjenjivanje nastavnog procesa -

odnos, ponašanje i rad učenika

-

prati se čitanje, pisanje, organizacija rada i komunikacija komunikacija

Ocjenjivanje završnih r adova adova -

usmeno izlaganje ili nastup, pismene aktivnosti, radovi koji nastaju uz primjenu

računalne tehnologije, likovna ostvarenja -

pismeni radovi – ocjenjuje se sadržaj i vanjski izgled rada

-

usmeno izlaganje ili nastup – ocjenjuje se sadržaj i sposobnost kom unikacije ili

izvješćivanja



-

računalni radovi – sadržaj i izgled su predmet ocjenjivanja

-

likovna ostvarenja – ocjenjuje se izgled i sadržaj

Ocjenjivanje osobne mape -

zbirka učeničkih radova – omogućuje uvid u proces stvaranja radova, u proces rješavanja problema i u način razmišljanja učenika

-

radne, ogledne, procesne i arhivske mape

-

obrazac za ocjenjivanje osobne mape mogu ispuniti roditelji, nastavnici ili učenikovi prijatelji

-

opći kriteriji za ocjenjivanje; raznolikost radova, organiziranost, izvješćiva nje, razumijevanje i samoocjenjivanje

-

specifični kriteriji: uvod osobne mape, sinteza i namjena, sređenost, broj radova, samoocjenjivanje samoocjenjivanje i odgovori ostalim učenicima pri uzajamnom ocjenjivanju



Samoocjenjivanje -

samoocjenjivanje – učenici sami prosuđuju o svojim postignućima, uzimajući u obzir nastavnikove kriterije ili opće, vanjske kriterije

-

samovrednovanje – učenici sami izabiru bitne elemente i zatim ih vrednuju te sami planiraju aktivnosti koje su potrebne za poboljšavanje poboljšavanje njihovih rezultata

-

svrha da učenici postanu samostalniji i odgovorniji za svoje učenje te nauče kritički misliti

Skripta Trskan Provjera znanja ocjenjivanje

Recommend Documents