Seminarski Ana Karenjina

Univerzitet u Zenici  Pedagoški fakultet Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost 

Načini realističkog pripovijedanja u romanu  Ana Karenjina, Lava Nikolajeviča Tolstoja

Student:

Jovana Jokanović

 Zenica, decembar, decembar, 2!"

Uvod Stvoriti autoreferencijalno djelo od realiatičnih i referencijalnih uvezanih i 'ušivenih' dijelova stvarnoga života ljudi iz okruženja u remek djelo realizma (1! vijek" termin #otječe iz latinskog jezika res $ stvar" realis $ stvaran" #redmetan" stilska formacija" odnosno književnohistorijska cjelina s nadindividualnim i nadnacionalnim stilskim jedinstvom%" a istovremeno ga o&ojiti sa elementima i motivima romantizma i samodestrukcije za ava  ikolajeviča )olstoja (1*+*! $ 11,!% značilo je stvoriti djelo '-na .arenjina' koje dovršava 1*// godine! 0lemente realizma sagledamo u tome što se u svojim knjigama )olstoj mnogo služio vlastitim iskustvima" ali i iskustvima drugih oko se&e! )o je naj&olje vidljivo u '-ni .arenjinoj'! zjavio je da je oduvijek želio na#isati 'knjigu o savremenom životu'! 2rak &i &io glavni #ro&lem" a #relju& za#let radnje! U#ravo to ostvario je u svom remek3djelu! 4relju&a je grijeh koji je i sam )olstoj učinio i tako na#ustio dijete" a kasnije se osjećao krivim z&og toga čina! Sve se to jasno vidi i u glavnom liku" u -ni .arenjinoj! -nom je )olstoj želio #okazati svoju tamnu stranu! ikom evina #rikazao je se&e" a lik .iti je za#ravo ogledalo njegove žene Sonje! Služeći se modelom oslikavanja realnoga u svoje djelo" )olstoj je na#ravio značajan korak ka na#rijed u tehničkom smislu" ali i u umjetničkom iz toga razloga što iako su dijelovi iz kojih je sačinjeno djelo referencijalni" ono i dalje ostaje umjetničko i jednistveno" ne gu&eći ništa od svoje vrijednosti!

+

5ealizam je u svojoj osnovi višestruko o#oziciona škola! 6n je #redstavljao nadrastanje romantičarskog sistema izražavanja" sistema doživljavanja i sistema mišljenja! Sasvim je razumljivo što se rodio i konačno afirmisao kao škola #olovinom devetnaestog vijeka u #eriodu o#ćeg 'otrježnjavanja' i društva i literature od romantizma! .njiževni realizam je samo jedan od izraza #onovne racionalizacije života" ali ne u klasicističkom već u novom naučnom smislu! Jedan ne#restani o&lik nadrastanja u literaturi #onovio se još jednom samo sa drukčijim sadržajem! U suštini realizam znači otkrivanje ne#osrednog svijeta" otkrivanje ne#osredne datosti i nalaženje u toj datosti onih formi is#oljavanja koje semogu  #retočiti u umjetnost! 74arola8 vratiti se #rirodi i #rirodnosti9 već je jednom &ila izrečena od strane romantičara kada su #olazili u frontalni na#ad na klasicističku #oetiku! )u istu #arolu u svoje vrijeme  #roklamovali su sentimentalisti" vjerujući da svojim djelima otkrivaju #ravu istinu o životu  jedinke i društva! .ult jedinke koji je vladao u #eriodu romantizma neminovno je u #rvi #lan istakao emotivnu s#oznaju svijeta! )o je ujedno &ilo i uvjerenje i težnja da se stane na su#rotnu stranu jedne #revazi:ene #oetike koja se #retvorila u dogmu! 5ealizam se #ojavio da izmiri dva ti#a s#oznaje svijeta ; emotivne i racionalne! a taj načn realizam u umjetnosti genetski je #ovezan sa karakterom (odnosno kvalitetom% s#oznaje! 5omantičar se kretao #o  jednoj širokoj sferi imaginarnog svijeta" koji nije &io ograničen ni u vremenu" ni u #rostoru! 6n je &io svuda samo ne u trenutku sadašnjosti! )aj trenutak" ta dimenzija u vremenu &ila je ono što je tre&alo negirati! 6slo&o:en stega i #redrasuda koje je vijekovima nametala višestruka hijerarhija feudalnog društva" on je #okušao da svoju slo&odu a#solutizuje" da svoju ličnost #retvori u mjeru svijeta! <&og toga je on &io isključivo okrenut se&i i svojim doživljajima! )o je &ila nova realnost u koju je on vjerovao! U eri nacionalnog &u:enja i očekivanja revolucija (koje su u&rzo i usledile u mnogim zemljama 0vro#e% to nije &io samo zanos #ojedinaca već i o#ći zanos masa! 4jesnik romantičar &io je logičan i zakoniti izraz  jednog vremena i jednog ste#ena razvoja ljudskog senzi&iliteta i ljudskog mišljenja! 6no što  je smetalo njegovom ličnom i njegovom društvenom idealu &ila je a#straktnost! =io #rogram romantičara &io je idejno i socijalno nedefinisan! Služeći se o#ćim" univerzalnim" #onekad transcendentnim i mističnim kategorijama koje su odnjegovali filozofski idealizam i religija" romantizam je i stvaralaštvo #retvarao u čisto nadahnuće" u trenutak intuitivnog o&likovanja! )o je &ilo ono isto stanje zanosa i transa o kome je u svome 'Jonu' govorio 4laton! )a o#ća emotivna tem#eratura naglo je s#ala #oslije izvršenih revolucija! 6no što je deceniju ranije #redstavljao s#ontanost i #rirodnost" sada se #retvorilo u manir koji je vrije:ao trezvenog realistu! >ovjek se oslo&odio zanosa" i vratio svijetu onakvom kakav on jeste! ?

 jegovo iskustvo u svim o&lastima em#irijskih znanja naglo je #oraslo! 4isac se vratio  #rirodi ali &ez kulta #rirode! sto onako kao što je materijalni svijet #ostao za naučnika o&jekat #roučavanja" čovjek! i društvo za #isca su #ostali #redmet analize! 6&lik i metod literarnog izražavanja oduvijek je odre:ivala suma cjeloku#nog emotivnog" društvenog i intelektualnog iskustva do koga je čovjek dolazio! @eć za jednog Stendala" @alter Skot je &io 'suviše veliki lažov'!A 1 75ealistički roman zahvata sud&inu jednog ili nekoliko #ojedinaca u dužem vremenskom ras#onu! )u on sud&inu o#isuje kontinuirano" od #očetka do kraja" s #ose&nom sklonošću da se #očetak i kraj uokvire ro:enjem i smrću kao #riznatim sud&inskim okvirima ljudskog života! )aj se život #ojedinaca u cjelini" ili u nekom &itnom životnom razdo&lju" uglavnom #ri#ovijeda" što znači da se o&likuje kao nizanje važnih doga:aja koji ga uvjetuju" ili kojima je on sam uvjetovan! >italac tako #rati što se sve z&iva u životu #ojedinog lika" što i kako taj lik misli i kako na kraju njegova 'životna #riča' završava! 4ri#ovjedač" izravno ili #osredno vodi čitaocaB on komentira" u#ućuje ili samo sugerira načinom #ri#ovijedanja da zna što se s likovima desilo" kakva je njihova konačna životna sud&ina i kakvi se zaključci iz tih sud&ina mogu izvesti! U širokoj #ri#ovjedačkoj #ers#ektivi i u iz&oru onih #odataka koje će nam on o likovima sao#ćiti" može se uvijek raza&rati #oruka! 6na u ovom ti#u #roze #ostoji u smislu neke moralističke orijentacije8 romani realizma redovno ističu neke humanističke vrijednosti i na neki se način za njih zalažu! 5ealistički roman načelno &ira temu iz svakidašnjeg života! )o" naravno" ne znači da likovi moraju &iti u svemu #rosječni i da se o#isane situacije ne mogu izdvajati iz svakidašnjice neo&ičnošću i nesvakidašnjim ljudskim odnosima! 5ealistički roman" ni#ošto ne oponaša doslovno svakodnevni život# on ne prikazuje život onakav kakav doista jeste u nekoj izraženoj mjeri koja bi ga jasno razlikovala od druga$ijih tipova romana"   U

#rikazivanju života

realistički roman je na#rosto razvio svoju vlastitu konvenciju" koja je 'nasilje' nad stvarnošću" koja je isto tako #reo&likovanje stvarnog života kakvo je #risutno" samo na drugi način" u romanu struje svijesti" u tzv! helenističkom romanu ili u romanu e#ohe renesanse" na #rimjer! 5ealistički roman jedino svoju umjetničku konvenciju o#isa svakidašnjeg života izgra:uje na temelju odre:enog vi:enja svijeta i na temelju shvatanja stvarnosti kao niza doga:aja" načelno #ovezanih jedino #rirodnim" uzročno3#osljedičnim vezama8 on na#rosto ne  #riznaje ništa što &i &ilo nat#rirodno" a maštu" san ili uto#iju izražava isključivo tako da izvorno u#ozorava na njihovo #ostojanje jedino u svijesti ovog ili onog #ojedinca! )u #ostoji doduše neki sklad s #rirodoznanstvenim shvatanjem života" ali u temeljima realističke o&li3 1

 4enčić" Sava! (1C/%! %ealizam! =etinje8 6&od

D

kovane konvencije ne mora &iti nikakva odre:ena filozofija8 ljudi se na#rosto o#isuju s  #ret#ostavkom da ih #romatramo s izvjesnim razumijevanjem" da se uživljavamo u njihova htijenja" u njihove misli i u maštarije samo onoliko koliko to redovno čini ske#tični #romatrač koji sve razumije" ali se ni s kim ne želi #oistovjetiti! .onvencija realističkog romana stoga je #re#oznatljiva #o o#isu niza vanjskih okolnosti unutarnjeg života i #o nizanju doga:aja koji se u osnovi redaju kao u &iografiji8 važno i nevažno u nečijem životu razlikuje se jedino na temelju o#će#rihvaćenih zamisli o lome što je važno" a što nevažno u ljudskom životu! 5o:enje" #očetak #rijateljstva" #očetak i kraj lju&avi" vjenčanje" #osao" #utovanja" susreti #o nečemu za nas važnim ljudima i smrt  #ostaju tako okosnica sud&ine" koja je doista nalik stvarnom životu jedino onda ako una#rijed  #rihvatimo da su &aš ti i takvi doga:aji odlučujuće važni u životu svakog #ojedinca! aravno" vrijednost realističkog romana nije u tome što &i on svagda slijedio takvu okosnicu  #ri#ovijedanja8 u#ravo su#rotno" realistički roman takvu okosnicu stalno i u#orno narušava i najviše umjetničke domete #ostiže u#ravo onda kada us#ijeva istaknuti izuzetnost oso&nog doživljaja" koja se su#rotstavila jednolikosti i #rosječnosti svakodnevnog z&ivanja! #ak" realistički roman #riznaje neku #revagu vanjskog" o&jektivnog z&ivanja i izravnog ljudskog djelovanja nad isključivo unutarnjim" su&jektivnim životom htijenja" mišljenja i mašteB njemu  je stvarnost i#ak čvrst lanac z&ivanja koji nitko ne može #rekinuti samo 'iznutra'! Socijalna #ro&lematika" koju realistički roman toliko voli da je ona izravno ili  #osredno #risutna u o#isu ljudske sud&ine" vezana je tako za s#omenutu viziju stvarnosti i za navedenu konvenciju njena o&likovanja! 4ojedincu u realističkom romanu nije stoga #resudno važan neki odnos #rema svijetu ideja i #redodž&i" #rema mašti ili &ilo čemu nez&iljskom" nego su mu važni #riznati društveni odnosi koji se o&jektiviraju u ljudskim djelatnostima" u radu" u #orodici" u zajedničkom životu grada ili sela" u krugovima #rijatelja" #oznanika ili suradnika na #osluB važni su mu odnosi u staležu" u klasi i u državi! U središtu zanimanja realističkog romano#isca tako je za#ravo odnos me:u ljudima i neki o&lik društvenog života koji je jači" trajniji i stoga o&jektivan #rema samo su&jektivnom shvaćanju #ojedinca" njegovim vlastitim idejama" zamislima i htijenjima! 5ealistički roman zato analizira #orodicu" stalež ili neku drugu zajednicuB #ri tome je redovno kritičan i na svoj način &rani individu3 alnost" ali njegov umjetnički zahvat uvijek ide od cjeline #rema dijelovima8 on EhvataF  #ojedinca u njegovu odnosu #rema drugima i #ro&lemi široko o&uhvaćenog društvenog života  #ostaju tako temom od koje na svoj način sve #očinje i s kojom sve završava!A +

+

 Solar" Gilivoj! (1*+%! &uvremena svjetska književnost !
I

U stvaralaštvu ava ikolajeviča )olstoja roman -na .arenjina #redstavlja iznenadni zaokret ka novim temama! 4rije toga" on je" #roučavao materijal za roman o 4etru @elikom i u#oredo s tim ko#ao #o #rošlosti u raznim #ravcima! Sva ta #reviranja u savremenom trenutku #rodirala su u njegove vizije nekadašnjih vremena i drevnih e#oha!  nije se on nimalo slučajno zaustavio na e#ohi 4etra @elikog" vremenu dotle najvećih i najradikalnijih reformi u ruskom društvu! 7+I! marta 1*/?! godine u jednom ne#oslatom #ismu kao veliku tajnu #ovjerava #rijatelju Strahovu slijedeće8 '6ve zime sam se gotovo sve radno vrijeme  &avio 4etrom" tj! dozivao sam duhove iz onog vremena" i odjednom" #rije jedno nedjelju dana!!! žena donese odozdo '2elkinove #riče'!!! Ja nekako #oslije rada uzmem taj tom 4uškina i kao uvijek (čini mi se sedmi #ut% cijelog ga #ročitam" nisam imao snage da mu se odhrvem kao da sam ga #o #rvi #ut čitao! -li i više od toga" on kao da mi je #ružio rješenje za sve moje dileme! išta što sam #rije toga #ročitao" #a ni sam 4uškin me nikada" čini mi se" nije tako oduševio! '4ucanj'" '0gi#atske noći'" '.a#etanova kći'999  tamo ima jedna rečenica 'osti su se sku#ljali u ljetnikovcu'! Ja sam nehotice" neočekivano" ni sam ne znajući zašto to činim i na šta će sve izaći zamislio lica i doga:aje i nadovezao se na taj odlomak" zatim sam ga" razumije se" #romijenio i zametnulo se nešto tako lije#o i čvrsto da je is#ao vrlo živ" tem#eramentan i zaokrugljen roman i kojim sam veoma zadovoljan i koji će" ako &og da zdravlja" kroz dvije nedjelje &iti gotov i neće imati ničeg zajedničkog ni sa čim od onoga što me mučilo godinu dana'!A? )olstoj je na#isao deset od&ačenih varijanata #očetka i #ojedinih glava romana" ali mu za sve to vrijeme nije dao naslov! 5eklo &i se da je naslovom htio da odredi svoj odnos #rema sadržinama koje je is#ričao! aj#rije je novo djelo naslovio satirično8  'o(na ženska"
)im naslovom #rikrio je ogromnu širinu o&uhvata sveuku#nih dilema svoga

historijskog trenutka u 5usiji! @eza ovog romana sa 4uškinom" o kojoj svjedoči )olstoj kao o nekoj vrsti čuda koje mu se dogodilo i koje mu je dalo živu viziju svih likova romana i njegove 'čvrste' okosnice" ima svoju du&insku višeznačnu strukturu sačuvanu i u konačnoj verziji romana! 7jegov susret sa 4uškinom u datom sklo#u okolnosti i na #ravcima u kojima je on tragao za umjetničkim materijalom i historijskom gra:om" nikako nije mogao &iti slučajan" iako se to njemu tog martovskog dana 1*/?! tako učinilo! 'Kozivajući duhove' iz e#ohe 4etra @elikog" ?

 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8
C

on nije mogao mimoići  ronzanog konjanika i tragediju malog činovnika 0vgenija u toj  #oemi" ni  Poltavu i lju&av mlade djevojke i starca kao jedan od motiva u njoj" ni  *rapina  Petra -elikog

ni još mnogo šta iz 4uškinovog naslje:a o 4etrovoj e#osi! 4roučavajući ruska

historijska ras#uća" nije mogao ne susresti na njima likove iz 4uškinove tragedije  oris .odunov, /storije sela .orjuhina

itd!

6sim toga" #ostoji u vezi sa nastankom ovoga romana i jedno drugo" ranije" svjedočanstvo koje na izvjestan način demistifikuje 'čudo' što se )olstoju #ričinilo dok je čitao 4uškina! )o svjedočanstvo za&ilježila je )olstojeva žena" Sofija -ndrejevna" u svom dnevniku +D! fe&ruara 1*/,! godine" #une tri godine #rije no što je )olstoj #od dejstvom 4uškinovih djela 'zamislio lica i doga:aje i nadovezao se na' jednu njegovu rečenicu! Sofija -ndrejevna  #iše8 'Sinoć (+?! fe&ruara 1*/,% mi je on (av ikolajevič% rekao da mu se živo nameće ti# udate žene iz visokog društva koja je #osrnula! 5ekao je da je njegov zadatak da tu ženu učini samo jadnom i da je ne okrivi! 4ričao je kako su onoga časa kad je živo zamislio taj ti#" sva lica i muški ti#ovi koje je ranije zamišljao našli svoje mjesto i gru#isali se oko te žene! 'Sad mi se sve iz&istrilo' ; rekao je'!A D )i sadržaji i likova živjeli su u njemu u trenutku kad je #o sedmi #ut čitao  elkinove  pri$e"

- njegova junakinja" '#osrnula udata žena iz visokog društva'" ruši &arijere moralnih

normi koje su za 4uškinovu )atjanu &ile svetinja! 4uškinova )atjana i u#rkos se&i samoj i  #rotiv se&e" &rani svetinju &raka! 'Ja vas volim" čemu kriti" ali ja sam drugom žena i ostaću mu do gro&a vijerna'" kaže ona!
 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8
/

ličnosti! U strukturama o&a romana naslovne ličnosti gotovo ravno#ravno dijele sa drugim ličnostima #rostor #ri#ovedanja i zajedno sa njima ostvaruju gigantski #ano #ro&lema svoga vremena i sredine! ičnim sud&inama ilustruje se u njima samo jedan od mogućih #reloma društvene situacije u ličnosti! 6tud u sadržinama  *ne +arenjine linija naslovne junakinje u njenim odnosima sa .arenjinim i @ronskim nije magistralna! )a linija se uijeva u glavni tok društvenih sadržina datog vremena i sredine i na fresci tog vremena" što je )olstoj stvara u romanu" -nina linija je  jedan izrazito u#adljiv" svakako najmarkantniji" detalj kao i niz drugih! U tim drugim sadržinama u -ninoj okolini i u #osrednoj ili ne#osrednoj vezi sa njom u romanu se lako  #re#oznaju sve značajke ruskog društva u datom historijskom trenutku! Jasno su naznačena tri osnovna #ravca traženja izlaza iz te &ezizlazne ruske situacije ; onaj zvanični" državni koji nastoji da zakonskim morama normira #rava i odredi #onašanje" onaj religiozni koji #okušava da o&jasni sve višom silom i nastoji da 'dozivanjem duhova' odgonetne &udućnost i do&ije nauk za svoje #ostu#anje" i onaj treći" koji nastoji da se #rilagodi #rocesima što neminovno vode ka #oste#enom mijenjanju odnosa i jačanju nove &uržoaske klase! osioci tih triju struja se na stranicama ovog romana u velikim salonima" na sjedaljkama i sastancima me:uso&no  &ore" sučeljuju" s#ore o društvenim #itanjima8 o suko&u interesa #lemstva i seljaštva i razaranju ruskog sela i #lemićkih #osjeda" o ekonomici" o navodnjavanju zemljišta" o školskoj i univerzitetskoj reformi" o o#ćoj vojnoj o&avezi" o radnicima i njihovim ideolozima" o umjetnosti" književnosti i nauci! 5as#ravlja se tu i #itanje izgradnje i širenja mreže željezničkih #ruga u 5usiji" koje je u to vrijeme izazivalo veoma &učne diskusije u vezi sa  #ravilnikom o koncesijama za tu djelatnost donijetim 1*/?! godine! staknuto mjesto u tim ras#ravama me:u junacima romana imaju diskusije o #ro&lemu razvoda &raka! U osmom i zaključnom dijelu romana dominiraju diskusije o 'slovenskom #itanju' i do&rovoljnom  #okretu za odlazak u sr#sko3turski rat" itd! 7)e činjenice iz stvarnosti u svojoj estetičkoj funkciji u romanu odre:uju intelektualni nivo i duhovni interes visokog moskovskog i #eter&urškog društva! Livost tog interesa" o&aveznost #raćenja strujanja u tim sferama života #okazuju znatnu razliku u odnosu na to isto društvo #okazano nekoliko decenija ranije u 4uškinovom  0vgeniju Onjeginu" )olstojevi  junaci su temeljno o&razovani ljudi! )ako )olstoj ukazuje na #oneki &lef" i#ak većina njegovih  junaka ima nekakav svoj stav o svim gorućim #itanjima i tokovima svoje savremenosti! .od 4uškina je" me:utim" svo to društvo #oluo&razovano ('Sve su nas učili" svačem #omalo" čemu  &ilo i kako &ilo' i 'Mvala 2ogu kod nas nije &aš teško &ljesnuti umom' itd!%! )atjanine tetke još čitaju viteški roman iz N@ veka o .raljeviću 2ovi i literaturu #oznaju samo toliko koliko im *

 je #otre&no da se is#razno oduševljavaju engleskim sentimentalistima ('-h" 5ačardson" -h" randison' itd!%! )olstojevi junaci u  *ni +arenjinoj u#otre&ljavaju stihove i sentence iz lije#e književnosti u odgovarajućim #rilikama i #okazuju da ta dela istinski #oznaju" suštinski ras#ravljaju o njima &ez #raznog oduševljenja!AI )im društvenim i historijskim sadržinama romana" u kojima je zgusnuto i čvrstim  #re#letom fiksiran jedan sasvim konkretan trenutak razvoja" kontrastiraju i svojom lirskom intonacijom i svojom neizmenljivom lje#otom slike #rirode! 4riroda #rema ostalim tokovima romana stoji kao vremenska konstanta #rema trenutnim #ojavama koje u njoj #ostaju" #ostoje i nestaju! 4re&ogata o&licima" raskošna i divlje moćna" ona na stranicama ovog romana kao da ima funkciju da ukaže na #ravi smisao #ostojanja" na efemernost traganja u #ravcima u kojima se kreću razmišljanja mnogih junaka! 6na je jedina krajnje konkretna i" menjajući se u svojim ciklusima u toku godine" ona je jedina ne#romjenljiva" a#solutna! Sve ostalo je relativno! 4ravi smisao čovekovog življenja nalazi se u njoj i sa njom! Ge:utim" većina  junaka romana su #rema njoj toliko ravnodušni da je skoro i ne #rimećuju!  nije slučajno što ti junaci ili ne nalaze ili teško nalaze #ravi smisao življenja! zuzetno #okretljiva radnja u ovom romanu seli se ne#restano iz jedne ruske #rijestonice u drugu i iz 5usije u nemačke i italijanske #rostore! 7Jedan dio scena odvija se u enterijerima u kojima luksuz često ima estetičku funkciju skladno složenih &oja i o&lika! Scene u tim #rostorima dočaravaju izolovani život visokog društva i imaju #omalo tmaste &oje njegovog sumraka! )olstoj" me:utim" o sumraku izrikom ne govori! Sumrak je u samoj atmosferi koja vlada u tom društvu" čiji čvrsti o&lici još stoje" ali se unutar njih sve #omjerilo" #oljuljalo" relativiziralo! )aj #roces sveo#će nesta&ilnosti )olstoja je zanimao svom svojom širinom! 'Gene zanima'" #isao je on Strahovu" '#ro&lem naše nesta&ilnosti" koji čini mi se" tek što nije do&io svoj ras#let" zanimaju me uzroci te nesta&ilnosti koji im #ostaju sve jasniji i jasniji!!! 4išite mi" molim @as" šta se radi i o čemu se govori u 4etrogradu! ma li kakva knjiga u kojoj &i se mogao naći o#is sadašnje vladavineO li &i li se mogle do&iti novine za #oslednjih +, godinaO!!! 4ostoji li časo#is sa osvrtima na unutrašnju #olitikuO -ko ima &ilo šta iz čega &i se mogao sagledati razvoj delovanja vlade ili ras#oloženja društva za ovih +, godina" u#utite me u to i naj&olje" #ošaljite mi te materijale'!AC

I C

 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8


U ovom romanu ostvaruje se totalitet ruske društvene" ekonomske" #olitičke" kulturne" historijske situacije" kao i )olstojev veoma složeni lični #sihološki trenutak! )olstoj u ovom romanu tako struktuira njegove sadržine da #ro&lemi o kojima je riječ #ostaju čitaocu sagledljivi sa svom svojom oštrinom u konkretnim životnim i #ri#ovijednim situacijama! )e konkretne situacije u romanu do&ijaju o&lik malih cjelina ; glava! U okviru tih malih cjelina najčešće se is#oljava jedan od as#ekata datog #ro&lema vezan sa uzrocima koji su do njega doveli i #osljedicama koje on izaziva u stvarnosti! a #rimjer sam #očetak romana" #rva glava  #rvog dijela" liči na aksiom te otvara #ro&lem #orodice uo#će! ('Sve sretne #orodice liče jedna na drugu" svaka nesretna #orodica nesretna je na svoj način'%! 7U konkretnoj situaciji u  #orodici 6&lonskih #ro&lem je nastao z&og #oremećaja u odnosima su#ružnika" izazvanog  &račnim nevjerstvom muža! -li taj #ro&lem otkriva čitav niz drugih! s#ostavlja se da 'me:u ljudima koji se slučajno na:u u kakvoj drumskoj mehani ima više veze nego me:u njima" članovima #orodice i ukućanima 6&lonskih'! )o u stvari i nije neka #rava #orodica nego onaj fenomen koji je tih istih godina u ruskoj stvarnosti uočio i Kostojevski i nazvao ga 'slučajna  #orodica'" tj! onaj ti# #orodice koji Kostojevski izvodi iz ljenosti i egoizma #o #rinci#u '0 neka &ude šta &ude" šta ima mi da se &rinemo" rast će djeca kao i sviB razvit će se već nekako!!! )ako nastaje nered" razjedinjenost i  slu$ajnost ruske #orodice !!!'! )ako" dalje" #očinje ekonomsko #ro#adanje #orodice" nastaju #ro&lemi u vas#itanju dece" zaoštravaju se generacijski #ro&lemi očeva i dece" dolazi do otu:enja kome je razlog nedostatak lju&avi u najranijem djetinjstvu i iščezavanje lju&avi iz me:uljudskih odnosa uo#će" jer ; ako nije razvijena u #orodici" u djetinjstvu" lju&av nema korena iz koga &i se razvila!  još dalje tako  &uja jedan mentalitet gdje se iz&jegava rad i formira se karakter &onvivana čiji je glavni cilj u životu ; živjeti što &olje sa što manje rada" &ez o&zira na sredstva kojima se to #ostiže!  evo nas ne#osredno #red moralnim as#ektom #ostavljenog #ro&lema" #red ugroženošću moralnih  #rinci#a #sihološkim stavom 'lako ćemo'" ili 'sve će se već nekako samo od se&e srediti'" ikakav već u ovoj glavi is#oljava otac #orodice 6&lonskih" Stje#an -rkadijevič ; Htiva!A /

Oblici pripovijedanja

 ajčešći #ri#ovijedni načini u kome nam )olstoj sao#ćva sadržine svoga djela i u#oznaje nas sa svojim junacima" sa onim što se sa njima doga:a i sa okolnostima #od kojima se sve to doga:a" mogao &i se uslovno nazvati ; otkrivanjem" skidanjem maski" razgrtanjem naslaga #od kojima su skrivene #rave suštine jednoga svijeta! U ne#osrednom /

 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8
1,

 jezičkom izrazu su nam za#ravo #okazani samo rezultati tog autorskog #ostu#ka" dok on ostaje nevidljiv i ne#rimijećen! -utor je #rodro u intimni svijet svojih junaka i iznio #red čitaoce tok njihovih razmišljanja! U tim razmišljanjima oni otkrivaju svaki se&e i jedni druge u različitim o&licima unutrašnjeg govora" a najčešće u formi unutrašnjeg monologa i jednog s#ecifičnog unutrašnjeg dijaloga u kome kao da se njihove misli" nezavisno od njih samih" me:uso&no s#ore! )e unutrašnje monologe i dijaloge u kojima se me:uso&no &ore misli oko nekog #ro&lema" )olstoj stavlja u različite #ri#ovijedne okvire! 4onekad ih uokviruje so#stvenim komentarom" a katkad" o#et #ušta da tok misli" osjećanja i nejasnih stanja (#olusvijesti% #rotiču na stranicama romana usred &analnih svakidašnjih" ni #o čemu izuzetnih" okolnosti" koje su najčešće #uni kontrast unutrašnjeg svijeta i stanja junaka! )ako  je" na #rimjer" 7unutrašnji dijalog 6&lonskog stavljen u dvostruki okvir (naj#rije ga komentariše autor8 'Stje#an -rkadjič je &io čovjek #ravičan #rema samom se&i!!! 6n nije mogao da se kaje!!! što on tridesetčetvorogodišnji lije#" zalju&ljiv čovjek nije &io zalju&ljen u ženu" majku #etoro žive i dvoje umrle djece" koja je &ila samo godinu dana mla:a od njega!!! -li on je osjećao svu težinu svog #oložaja i žalio je ženu" djecu i se&e!!!'! -utor nas nije samo u#ozorio da se Stje#an -rkadjič ne kaje z&og svog nevjerstva" već je donekle i o#ravdao njegov #ostu#ak" ili &ar dao #otvrdu svoga razumijevanja za njegov #oložaj! z toga #ostaje  jasno da unutrašnji dijalog koji zatim slijedi ne vodi Stje#an -rkadjič sa svojom savješću! Savjest njega ne #eče" njemu se čak činilo da osjećanje #ravičnosti nalaže Koli da &ude  #o#ustljiva jer onako istrošena" ostarjela žena" koja više nije &ila ni lije#a ni &ilo #o čemu izuzetna" samo do&ra majka" mora da &ude #o#ustljiva!
guvernanta u našoj kući! ije lije#o9 ma nečeg trivijalnog i &analnog u udvaranju

guvernanti! -l što je to &ila guvernanta9!!! Ge:utim" dok je ona &ila kod nas u kući" ja s njom ništa nisam imao! - najgore je to što ona već!!!  sve to kao za inat9 6h" oh" oh! 63o3o3h9 -li šta" šta da radimO' 6vaj dijalog je samo djelimično i formalno iskazan u dijaloškoj formi! @ećina #itanja u njemu je skrivena u samim odgovorima i izme:u njih! zme:u re#lika ; '6na je &ila zadovoljna !!! #re#uštao sam joj !!! da #ostu#a #o svojoj volji' i 'stina nije &ilo lije#o !!!' nameće se #itanje8 .ad je sve &ilo lije#o" zašto se to dogodiloO )o #itanje je ostalo negdje u  #odsvijesti Stje#ana -rkadjiča kao što se i izme:u re#lika 'ije lije#o' i 'ma nečeg trivijalnog i &analnog!!!' tako:er krije #itanje8 - zašto to nije lije#oO" ili - tašto to ne &i &ilo lije#oO itd! 11

za tog unutarnjeg dijaloga Stje#ana -rkadjiča slijedi drugi #ri#ovijedni okvir" koji cijelu stvar stavlja u kontekst jednog trenutka o&ične svakidašnjice8 '!!! Stje#an -rkadjič ustade" o&uče sivi lomači ka#ut" #ostavljen #lavom svilom" zaveza oko se&e gajtan s kićankama u čvor!!! #ri:e #rozoru" #ridiže zavesu" jako zazvoni !!!'A * Slične unutrašnje dijaloge vodi često sa so&om evin! )akav je" na #rimjer" 'kad je evin razmišljao o tome ko je on i zašto živi'!
 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8
1+

7'4roljeće se dugo nije #omaljalo !!! - onda najednom !!! ojuži" nao&lači se! )ri dana i tri noći lila je jaka kiša! U četvrtak se vjetar stiša i #ade gusta siva magla" kao da je htjela da skrije tajanstvene #romjene koje su se z&ivale u #rirodi! U to j magli #otekoše vode" za#ucketa i krenu led" jurnuše &rze" mutne" za#jenušane &ujice i licem na )ominu nedjelju u  #redvečerje diže se magla" crni o&laci se rasturaše u sitne &ijele o&lačiće" razvedri se i nastu#i  #ravo #roljeće! Ujutru granu sunce i &rzo isto#i tanak led koji se &iješe uhvatio na vodi i to#ao vazduh zatre#eri od is#arenja koja su se #odizala sa #ro&u:ene zemlje!
 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8
1?

 #ri#ovijedanja i nastoji da ih u vremenu #oravna" #a kad is#rednjači sa jednim" vraća se drugome da ga dovede do iste tačke u vremenu" i tako redom! 4ri#ovedanje se z&og toga razvija difuzno! .om#ozicione s#one su različite vrste! ajčešće se uzima jedan elemenat iz #rethodne storije" #a se na njega nadovezuje slijedeća! a #rimer" za eks#oniranje lika Karje -leksandrovne ; Koli autor korist već dato svoje o&jašnjenje uzroka Stivinog nevjerstva (ona je samo godinu dana mla:a od njega" nije više lije#a" ima za so&om sedam #oro:aja itd!%! >esto autor koristi kao ko#ču me:u #ojedinim storijama ili dijelovima storija svoj iskaz ili iskaz nekog junaka! )ako" na #rimjer" u NN glavi #rvog dijela romana naj#rije autor konstatuje da je '&ilo nečeg strašnog i svire#og' u -ninoj lje#oti" zatim malo dalje .iti zaključuje u se&i" varirajući gotovo na isti način tu misao8 'Ka" ima nečeg tu:eg" demonskog i čaro&nog u njoj' (-ni%! - NN@ glava #očinje varijacijom te konstatacije koju evin #rimijenjuje na se&e8 'Jeste ima u meni nečeg odvratnog i od&ojno'g! )akve kom#ozicione s#one nisu samo formalni #ri#ovijedni #ostu#ak" niti su samo jedna varijanta sim#lohe" nego imaju i semantičku vrijednost! 6ne na svoj način #osredno fiksiraju vezu izme:u -ne i evina koja #ostoji samo u autorovoj zamisli" a u stvarnosti me:u njima nema za#ravo nikakve veze! S formalne tačke gledišta" ove s#one su jedan od izraza mnoštva  #aralelizama u ovom romanu (vrijeme" junaci" radnje%! Ge:u nekim samostalnim dijelovima ili autonomnim #ri#ovijednim storijama uo#će nema nikakve formalne veze" veza je samo autorova ličnost! )ako" na #rimer" izme:u NN i NN@ glave i t rećeg dijela romana nema a#solutno nikakve ni formalne ni sadržinske veze (u #rvoj se #riča o .arenjinu" a u drugoj o evinu%! 7U -ni .arenjinoj #ostoji i čista sim&olika koja je lišena &ilo kakve alegoričnosti! U tom smislu je karakterističan o#is mećave kad su se -na i @ronski sreli u vozu! )o nije #rosto na#rosto mećava" već mećava strasti koja ima očiglednu vezu sa tom metaforom! 4retvaranje realne &ure u sim&oličnu &uru istakao je sam )olstoj! 4oslije odlučnih riječi @ronskog koje odre:uju sve što će se dogoditi ('#utujem zato da &ih &io tamo gdje ste @i'%" )olstoj #iše8 ' toga časa kao da je savladao sve #re#reke" vjetar je zasuo snijegom s krovova vagona" zalu#etao nekakvim komadom gvož:a koje se odnekud odlomilo" a tamo na#rijed je #lačno i mračno za#ištao je #rodoran #isak lokomotive! Sva strahota mećave njoj je sada izgledala još lje#ša! 6n je rekao ono što je željela njena duša" ali čega se &ojao njen razum'! Kivni užas ;  to je već u stilu romantične lirike! 4isak lokomotive tako:er nije o&ičan realistički detalj" već svojevrsno #redskazanje" glas sud&ine!4ruga uo#će igra u romanu novu zloslutnu mističnu

1D

ulogu ; od #očetka (#regaženi stražar ; 'loš #redznak'" kako -na kaže% i do kraja! )o je već svojevrstan sim&ol koji u se&i sadrži i zlo koje nosi civilizacija i laž života i užas strasti!A 1, 7Getafore su kod )olstoja zamenjene načinom na koji se život doima njegovih junaka" mada se ne može reći da su one sasvim od&ačene! )olstoj razlikuje #rvi #lan misli svojih junaka" njihovu #ovršinsku samo#sihologizaciju" samoodgonetanje od njihove unutrašnje" njihovim &ićem uslovljene" stvarne ali reklo &i se ne formulisane svijesti! .ako je kom#onovana scena smrti -ne .arenjineO )u je oko žene koja je #restala &iti voljena svijet zaoštrio svoje su#rotnosti! Stvari su o&novljene #osljednjim #ogledom čovjeka koji se od njih o#rašta i odriče ih se! -na #utuje i iz kola vidi nešto smiješno!8 nekakav )jutkin izvisio firmu na kojoj se&e naziva frizerom! 4rotivriječnost vrlo #rostog #rezimena i #retencioznost francuskog naziva za #rofesiju je komična" ali tragično je to što ona nema kome to što je smešno da is#riča! Sve te stvari su date u svojim #rotivrečnostima! -na se sjeća lica @ronskog i u njemu ne nalazi lju&av nego zadovoljenu sujetu! 6na zna da je on i#ak voli" ali se '#resitio tog ukusa'! Livot je ostao &ez ukusa! .arenjina to #onavlja! 4rotivrječnost je ovdje data kroz u#orno #onavljanje riječi koje se me:uso&no ne  #ovezuju! .arenjin je na&rajanjem njegovih atri&uta dat kao ne#rijatna zagonetka &ez odgonetke! jegova lju&av i o&aveze #rema njemu su odvratne! -na #utuje vozom" mimo nje ljudi kao da unazad zamiču! 6&navlja se tema željezničke #ruge" u vagonu se vide lažljivi ljudi kao svučeni u #rocesu analize očajanja i lišeni #rava na život u takvom sivilu! 6dluka kao da još nije doneta" .arenjina #utuje da se vidi sa @ronskim" ali unutar se&e" reklo  &i se u svojoj #odsvijesti" ili tačnije u #rigušenoj svijesti" .arenjina zna da ona nema kud i nema zašto da ide i da njoj više nisu #otre&ni ustu#ci @ronskoga" ili &ilo kakva njegova saglasnost" žrtva! Livot je razoren! 5az&ijen je život" ali mi kroz raz&ijeni -nin život vidimo  #ravu vrijednost onog života koji će ona sad od&aciti! @izija .arenjine je vizija koja je nastala kao rezultat kom#ozicionih s#ojeva samog romana" to je )olstojevo razrješenje" ras#let" koji je stvaran i za @ronskog i za evina!A 11

1,

 Stojnić" Gilosava! (1*?%! *na +arenjina! 2eograd8
11

1I

74utuje .arenjina vozom na stanicu 6&iralovku zato što još uvijek ne može da se zaustavi" i  još uvek hoće da u#uti #rijekor da se o&jasni!  ajzad nastu#a smrt koja je za -nu neiz&ježna! -li ona i#ak dolazi nekako kao nešto neočekivano! .arenjina se &acila #od voz" oda&ravši mjesto na kome će se &aciti8 ' !!! tamo" #ravo u sredinu'  ; i" &acivši se ona se dočeka na kolena kao da je namjeravala da ustane!!! 6vdje je #okazana ona #rava #rotivrječnost izme:u života i smrti kao njihova me:uso&na isključivost! Svijet se može o&ujmiti razumom" ali samim tim otu#ljuju naši osjeti i čula za njega! Svijet ne može stalno #ostojati u ljudskoj svijesti i mora #relaziti u automatizam da &i se misaonom aktivnošću &rže moglo dolaziti do zaključaka i #reduzimati akcije!A 1+

iteratura 1! 4enčić" Sava! (1C/%! %ealizam! =etinje8 6&odB +! Solar" Gilivoj! (1*+%! &uvremena svjetska književnost !
1+

 &idem

1C