Rim Objasnjenja i Odgovori 072012(1)

Objašnjenja, odgovori  Prije postavljanja pitanja pitanja na topic, topic, pretražite pretražite ovaj file, kako bismo bismo izbjegli nepreglednost nepr eglednost i postavljanje pitanja na koja već postoje odgovori. CTRL +  za pokretanje pretraživanja !bilo kojeg "ord# dok$menta% vidim da ima puno nesporazuma u vezi ovih odgovornosti.kod svih ugovora odgovara ugovora  odgovara onaj koji ima korist iz ugovora i to u načelu do culpa levis in abstracto,to je dakle ona koju bi trebao upotrijebiti onaj gore spomenuti diligens pater fam. a vec sam u svom zadnjem ili predzadnjem postu napisao da za culpu levis in CONCR!O se moze odgovarati samo kod societasa i ostalih, mogli bi ih nazvati, društvenih pravnih poslova jer se samo u tim poslovima izigravanjem svojih ortaka izigrava i samog sebe jer kako cete usporediti kakvu bi paznju netko koristio u svojim stvarima ako njegove stvari uopce nisu u  pitanju.dakle ona se primjenju primjenju je kod osoba koje koje upravljaju nekim nekim stvarima u "#O$% & !'(% &N!R"')sunasljednik,suvlasnik.....* &N!R"')sunasljednik,suvlasnik.....* Nadam se da razumijete sad. a sto se tice onim genericnih stvari sto sam gore vidio...generične stvari mogu biti i potrošne i nepotrošne...bitno je da su zamjenjive jer +N'" NON R&! sto znaci da generične stvari ne nestaju makar one bile i potrošne jer ako ja npr.uzmem od nekog kilu -ita najbolje kvalitete i  potrošim tu istu kilu kilu -ita, ja mu svejedno mogu mogu vratiti neku drugu kilu kilu -ita iste kvalitete kvalitete i on ce opet biti zadovoljan no ako mi da nekou sliku poznatog autora)da sad ne navodimo imena* bit ce  jako ljut ako je uništim uništim a trebao sam je vratiti jer jer ta slika je one of a kind,dakle kind,dakle nije generična.druga je sad stvar što su uglavnom potrošne stvari generične no to nije pravilo aaaaa, ucim po romcu, i onaj povijesni dio, tocnije onaj mali milijun pravnika i jos vise njihovih djela,pa od kuda su, sto su sve u zivotu radili,..., jel to sve tako detaljno treba znati??? (inace mrzim pitanja tipa JEL TO !E T"E#$ ali sada se zbilja nadam nekom odgovoru koji ce me utjesiti... % &z povijesnog dijela treba znat definicije rimskog prava, podijele rimskog prava te razdoblja rimske pravne povijesti. a svako razdoblje treba znat koje su najva-nije karakteristike karakteristike tj. koji su izvori prava u svakom od razdoblja i koji su najva-niji pravnici u svakom razdoblju. /aš djela treba znat od ovih najve0ih1 +aj, apinijan i sl. ' 2orvatu to nije tako detaljno, pa ne znam šta da ti ka-em... %islim da one neke jadnike ne treba pamtit, niti 0e te netko rušit jer ne znaš da je +aj mo-da bio -ena.... 3l citirat 0u profesoricu $aramaz1 4nat 5 postklasična pravnika pravnika je stvar op0e kulture.4 1sob1  &a pustite te pravnike, obvezno obvezno i stvarno pravo u'ite. &stna. ovijest ostaviti za kraj. 6efinitivno prije radit stvarno i obvezno. 3l povijest "#3737 "#3737 naučit. $er je na pismenom jedno pitanje '#&$7 iz povijesnog dijela. & to stvarno ne treba  preskakat. Nema puno i nauči nauči se u dan, dva. 3ko nemate vremena, uvijek bolje i prije naučite povijest nego npr. postupak ili obiteljsko...  alvius ulianus

 Najugledniji je rimski rimski pravnik iz ranog perioda perioda klasičnog prava. prava. Car 2adrijan mu je naredio da redigira dictum perpetuum,u kojem je obuhvatio edikt gradskog pretora,a kao dodatak i edikt kurulskih edila. /io je &avolenus8ov učenik od kojeg je naslijedio vodstvo sabinske pravne škole.  Njegovo najznačajnije najznačajnije djelo su 6igesta 6igesta u 9: knjiga,koja je poslu-ila poslu-ila i kao uzor $ustinijanovom $ustinijanovom istoimenom djelu.rvi se počeo baviti definiranjem običajnog prava. Obveznu snagu običajnog  prava izjednačuje ss zakonom, zakonom, a njegovo va-enje opravdava opravdava voljom naroda koja koja se ne izra-ava glasovanjem kao kod zakona,ve0 dugotrajnim vršenjem. !ako;er je smatrao da se zastarjelo  pravo,pa čak i zakon mogu ukinuti ukinuti dugotrajnim dugotrajnim nevršenjem )desuetudo* )desuetudo* tj. običajnim pravom,ali  je car 7onstanti jednim jednim reskriptom zabranio da bi bi običajno pravo moglo ukinuti zakon.  )ostklasi'ne zbirke zbirke carskih konstitucija* konstitucija* hermogenianus,mozda i justinijan justinijan kode+i i novelle novelle #e0 prije $ustinijana sastavljenje sastavljenje su 5 zbirke carskih konstitucija,dvije privatne i < slu-bena koje su nosile naziv code=. 6vije privatne zbirke carskih konstitucija bijahu Code= +regorianus,koji je nastao za vrijeme vladavine 6ioklecijana i %aksimilijana te je sadr-avao kontitucije od 2adrijana do 6ioklecijana te Code= 2ermogenianus,koji je bio dopuna prvoj zbirci. rva slu-bena zbirka carskih konstitucija nastala je po odredbi cara !eodozija !eodozija &&. te je nosila ime Code= !eodosianus, !eodosianus, a sadr-avala je konstitucije od 7onstantina nadalje. odijeljena odijeljena je na <> knjiga, a veliki dio sačuvan  je u ?e= Romana #isigothorum. #isigothorum. "voj kodifikatorni kodifikatorni rad započeo započeo je $ustinijan sa zbirkom zbirkom carskih konstitucija )leges*. Naredio je da se u jedinstvenu zbirku iz svih postoje0ih kode=a i novela sakupi ono što je vrijedilo,a da seizbaci sve što je suivišno i protuslovno. !ako !ako sastavljeni Code= &ustinianus stupio je na snagu @A9.g.p.n.e.,al nam nije sačuvan. Nakon objave 6igesta,došlo je po  potrebe reformacije prvog kode=a, kode=a, te je @5B.g objavljen objavljen novi kodeks pod nazivom nazivom Code= &ustinianus repetitae praelectionis,koji praelectionis,koji nam je sačuvan preko rukopisa iz 98.st. škola postglosatora ili komentatora u /ologni i drugim sveučilištima. ostglosatori u svojim opširnim komentarima nisu glosirali

 Najugledniji je rimski rimski pravnik iz ranog perioda perioda klasičnog prava. prava. Car 2adrijan mu je naredio da redigira dictum perpetuum,u kojem je obuhvatio edikt gradskog pretora,a kao dodatak i edikt kurulskih edila. /io je &avolenus8ov učenik od kojeg je naslijedio vodstvo sabinske pravne škole.  Njegovo najznačajnije najznačajnije djelo su 6igesta 6igesta u 9: knjiga,koja je poslu-ila poslu-ila i kao uzor $ustinijanovom $ustinijanovom istoimenom djelu.rvi se počeo baviti definiranjem običajnog prava. Obveznu snagu običajnog  prava izjednačuje ss zakonom, zakonom, a njegovo va-enje opravdava opravdava voljom naroda koja koja se ne izra-ava glasovanjem kao kod zakona,ve0 dugotrajnim vršenjem. !ako;er je smatrao da se zastarjelo  pravo,pa čak i zakon mogu ukinuti ukinuti dugotrajnim dugotrajnim nevršenjem )desuetudo* )desuetudo* tj. običajnim pravom,ali  je car 7onstanti jednim jednim reskriptom zabranio da bi bi običajno pravo moglo ukinuti zakon.  )ostklasi'ne zbirke zbirke carskih konstitucija* konstitucija* hermogenianus,mozda i justinijan justinijan kode+i i novelle novelle #e0 prije $ustinijana sastavljenje sastavljenje su 5 zbirke carskih konstitucija,dvije privatne i < slu-bena koje su nosile naziv code=. 6vije privatne zbirke carskih konstitucija bijahu Code= +regorianus,koji je nastao za vrijeme vladavine 6ioklecijana i %aksimilijana te je sadr-avao kontitucije od 2adrijana do 6ioklecijana te Code= 2ermogenianus,koji je bio dopuna prvoj zbirci. rva slu-bena zbirka carskih konstitucija nastala je po odredbi cara !eodozija !eodozija &&. te je nosila ime Code= !eodosianus, !eodosianus, a sadr-avala je konstitucije od 7onstantina nadalje. odijeljena odijeljena je na <> knjiga, a veliki dio sačuvan  je u ?e= Romana #isigothorum. #isigothorum. "voj kodifikatorni kodifikatorni rad započeo započeo je $ustinijan sa zbirkom zbirkom carskih konstitucija )leges*. Naredio je da se u jedinstvenu zbirku iz svih postoje0ih kode=a i novela sakupi ono što je vrijedilo,a da seizbaci sve što je suivišno i protuslovno. !ako !ako sastavljeni Code= &ustinianus stupio je na snagu @A9.g.p.n.e.,al nam nije sačuvan. Nakon objave 6igesta,došlo je po  potrebe reformacije prvog kode=a, kode=a, te je @5B.g objavljen objavljen novi kodeks pod nazivom nazivom Code= &ustinianus repetitae praelectionis,koji praelectionis,koji nam je sačuvan preko rukopisa iz 98.st. škola postglosatora ili komentatora u /ologni i drugim sveučilištima. ostglosatori u svojim opširnim komentarima nisu glosirali

izvorni tekst iz $ustinijanove kodifikacije, ve0 su komentirali glose svojih prethodnika )glossarum glossas scribunt*. oput glosatora,slu-ili su se skolastičkom metodom,tako da u njihovim djelima često nailazimo na deduktivno raščlanjivanje raščlanjivanje pojmova. #a-nost #a-nost njihova rada je u tome što su rimsko pravo spojili s razmatranjima o statutarnom pravu sjevernoitalskih naroda tj. rimsko pravo su nadopunili pravnim teorijama kanonskog i germanskog prava. "tvorili su preduvjete za recepciju rimskog prava. +lavni predstavnici su Cinus de istoia, /artolus de "assoferrato te /aldus de 'baldis. Najva-niji od njih je /artolus koji je najviše pridonio stvaranju srednjovječnog, op0eg prava temeljenog na rimskog pravu,a tako;er se smatra i osnivačem tzv.teorije tzv.teorije statuta o rješavanju kolizije me;u pravima različitih gradova. ostavio je temelje modernoj nauci me;unarodnog privatnog prava. Opisati in iure Rimski civilni postupak sastojao se od A dijela1 uvodnog dijela )in iure* pred magistratom i drugog dijela )in iudicio,apud iudicem* koji se odvijao pred sucem tj. sudačkim zborom. ' uvodnom postupku i iure koji se odvijao pred magistratom, stranke su uz pomo0 magistrata utvr;ivale činjenično stanje, sporazumijevale sporazumijevale se o onome što je me;u njima sporno te birale suca koji 0e u drugom dijelu postupka presuditi o spornim točkama. !a stranačka djelatnost pred magistratom je kulminirala u aktu litiskontestacije litiskontestacije jer su utvr;ivanju spora pred magistratom bili  prizivani svjedoci. svjedoci. ostupak in iure se mogao provoditi provoditi samo na dies dies fasti ili u dane odre;ene za za odr-avanje narodnih skupština ukoliko se tog dana skupština nije odr-avala. rema odredbi akonika <.g.n.e., a prona;ene su <<>.g. po Niebuhru u jednoj knji-nici u #eroni. #eroni. &nstitucije su  poslu-ile kao temelj $ustinijanovim $ustinijanovim &nstitucijama &nstitucijama od kojih kojih je preuzet trodjelni sistem sistem )personae,res,actiones*, a slična je i podjela materije na B knjige.  ./2./3.-.pr ()aulus /4. liber liber pa nesto na latinskom%  5abroji  klasicnih klasicnih pravnika i koja su 2 najzastupljenija najzastupljenija u igestima igestima 7lasični pravnici su +aj, apijan,'lpijan, aulus,%odestinus aulus,%odestinus te pripadnici prokulovske i sabinske škole. ravnici koji su najzastupljeniji u 6igestima su 'lpijan )čiji odlomci čine
vrela rimskog prava. GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGpredstavniciGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG 1losatorska skola (va6nost za daljnji razvoj rimskog prava, nabroji pripadnike i metode% rvi koji su se dublje počeli baviti proučavanjem $ustinijanove kodifikacije su glosatori u /ologni ) kr.<<.8sredine <5.st.* i to zato što je u to doba na vidjelo došao potpuni rukopis 6igesta )Hlorentina*. Osnivač glosatorske škole bio je &rnerius. +losatori su $ustinijanovu kodifikaciju  proučavali egzegetskom metodom tj. pojedina mjesta su tumačili glosama )bilješke uz tekst*. 3ko se glosama tumačila neka riječ ili pojam teksta, onda su se glose pisale izme;u redaka )glossa interlinearis*, a ako se glosama tumačio čitavi odlomak,onda su se glosa pisala uz rub teksta )glossa marganalis*. +losatori su se koristili metodama rane skolastike tj. tumačili su mjesto po mjesto,srodna mjesta su povodili u vezu, protuslovna mjesta su pokušali izgladiti,a apstrakcijom su vadili op0enite pojmove. ?oša strana njihova naučavanje je što su slijepo vjerovali u autoritet $ustinijanove kodifikacije,a nisu uzeli u obzir da je ona rezultat pravnog razvoja te da se sastoji od elemenata iz različitih razdoblja. "redinom
&zvorima u formalnom smislu )fontes iuris cognoscendi* smatraju se sve pojave iz kojih se mo-e utvrditi sadr-aj nekog prava tj. pravnog izvora u materijalnom smislu. !o su sačuvani tekstovi zakona, djela rimskih pravnika )$ustinijanov Corpus &uris Civilis te +ajeve &nstitucije*, spisi rimskih historičata,pjesnika te numizmatika, arheologija,papirologija  Evo liste imena, ako ce posluziti u zadnji cas... 7O%. 37ON&7' J&&. ?OC31 8 "etus 3elius aetus Catus 8 %. 3ntistius ?abeo 8 +aius R7ON"!R'7C&$31 /runs i +erard 5::. g.pr.7r &'" H?3#&3N'%8+n. Hlavius <.?/$"7& ontife= %a=imus8K !iberius Coruncanius R67?3"&731 ".3..Catus8 !ripertita %. orcius Cato8 6e agricultura %. orcius Cato ?icinianus8 Regula Catoniana O"N&#.C
R3#.15= %. &unius /rutus %anius %anilius .%ucius "caevola L. %ucius "caevola8 ?ibri &uris Civilis, sistem dotadasnjeg pravnog sustava raesumptio %uciana "ervius "lupicius Rufus8 osniv. rav. 6ijalektike M 3elius !ubero 3ulus Cascellius C. !rebatius !esta 3lfenus #arus 7?3"&731 "alvius &ulianus8 def. obicajnog prava 8 redakcija d.erpetuum RH7! R3!OR&O8 apinijan, 'lpijan, aulus RO7'?O#C&1 %. 3ntistius ?abeo roculus  Nerva pater i filius egasus, Neratius Celsus p. i f. "3/&NO#C&1 C. 3teius Capito %asurij "abin &avolenus riscus "alvius &ulianus8 najznacajniji "e=tus Caecilius 3fricanus "e=tus omponius +aj 7raj A.st. 8K apinijan, 'lpijan, aulus 2erenius %odestinus )%odestin* O"!7?3"&731

3urelius 3rcadius Charisius 2ermogenianus +?O"3!OR&1 &rnerius, %artinus, /ulgarus $acobus, 2ugo, 3zo, 3ccursius O"!+?O3"3!OR&1 Cinus de istoia, /artolus de "assoferato /aldus de 'baldis HR3NC. ?+."7O?31 $acobus Cuiacius, 2ugo 6onellus, 3ntonius Haber8 <.interpolacije 6ionFsius +othofredus8 izdaje cjelu kod.pod zajed. Nazivom C&C  N$%. 2&"!."7.1 "avignF, uchte, %ommsen, /runs ernice, ?enel, lassak   akle, kod bonitarnog vlasni8tva ako stvar dospije u ruke tre9ih onda se bonitarni vlasnik mo6e koristiti sa actio )ublicana za povrat stvari od tre9ih ili sa replikacijom rei venditse ac traditae?? To je kod :orvata na strani /, pri kraju prvog odlomka, mu'i me ta zadnja re'enica u tom odlomku ;<$ctio )ublicana davala se i protiv otu=ivaoca*vlasnika ako bi stvar dospjela opet u njegove ruke. > tom slu'aju se njegovae+ceptio dominii suzbijala replikacijom rei venditae ac traditae.<  7na'i 'ime se suzbija sa $ctio )ublicana ili ovom replikacijom rei venditae ac traditae? +le, fora je u tome da ako civilni vlasnik )otu;ivaoc, zadr-ava ime civilnog vlasnika jer još nije  protekao rok uzulapije* tra-i natrag vlasništvo, dakle "3%O !R3& putem reivindicatio,  bonitarni vlasnik daje prigovor e=ceptio reivenditae ac traditae da mu je stvar predana i prodana  bez obzira što nije izvršen civilni prijenos vlasništva.)bez actio publiciana*  No, ako se "!#3R N3( ' R'73%3 vlasnika 8 otu;ivaoca, dakle 8 bonitarni je ve0 izgubio  posjed, e u tom slučaju pretor bonitarnom daje mogu0nost povratka posjeda putem 3C!&O '/?&C&3N3. No, civlini vlasnik je tvrdoglav i na tu tu-bu daje protuprigovor 8 e=ceptio iusti dominii. & tek kad ovaj da prigovor, bonitarni uzvra0a udarac sa replikacijom oliti  protuprigovorom 8 e=ceptio reivenditae ac traditae, koja kako sam navela, ka-e da mu je stvar  predana i prodana makar nije došlo do civilnog prijenosa. 6a rezimiram, ako vlasnik tra-i povratak stvari, )dakle još nije stvar uzeo u ruke,posjed nije oduzet* 8 bonitarni daje prigovor )e=ceptio reishit* 3ko se stvar nalazi u rukama vlasnika otu;ivaoca 8 bonitarni ima pravo na 3C!&O '/?&C&3N3. )dakle, ona slu-i 3 O#R3!37 O6'!O+ O"$63* 3ctio publiciana se ne suzbija, nego vlasnik ima mogu0nost prigovora, al ukoliko tu-itelj je od njega stekao posjed bona fide i e= iusta causa, on je bonitarni vlasnik prema tome daje replikaciju i ipak mu se vra0a oduzet posjed.  znaci possessio iusta po Justinijanu je isto sta i possessio e+ iusta causa * dakle posjed osnovan na nekom razlogu, npr.kupnji. to mi je jasno. sad :orvat dalje kaze da po tom novom znacenju possessio iusta moze bit i viciozan (jer ako je

sam vlasnik samosilom posjedniku nevlasniku viciozno oduzeo posjed koji je iniustus (sto znaci  bez pravnog razloga%. sta bi sad to trebalo znacit da je vlasnikov viciozan posjed iustus jer vlasnik ima taj pravni razlog, a taj razlog je njegovo pravo vlasnistva, ili sta? Osoba 3 kupi kravu 8 dakle, osoba 3 ima kravu u posjedu temeljem valjana pravna razloga, a taj  pravni razlog je 7'N$3, osoba 3 sada je vlasnik koji na kravi ima O""""&O &'"!3 iz činjenice što ju je 7'&O )e= iusta causa* Osoba / otme kravu osobi 3 8 dakle, krava je sada u posjedu osobe /, taj posjed nazivamo O""""&O &N'"!3 iz razloga što nije stečen temeljem valjana pravna razloga )kupnja, darovanje...*, nego npr otmicom. 6akle, on je 4inustus4. Osoba 3 pošizi i ponovno uzme sebi kravu opravdavaju0i se time što je on taj koji je kravu  prethodno 7'&O. No, njegov trenutni posjed na kravi koji je isprva bio O""""&O &'"!3 sada postaje O""""&O #&!&O"3, iz razloga što je osobi / kravu oduzeo silom )vi*. ljudi....jel moze neko objasnit impetratio dominii? ako se zalo-ena stvar nije mogla prodati vjerovnik je mogao podnijeti molbu caru da mu dopusti da zalo-enu stvar zadr-i za sebe u vlasništvu ne bi li se tako namirio no du-nik je u ovom slučaju mogao pla0anjem osnovne obveze i kamata dobiti tu stvar za sebe u roku od dvije godine.  jel moze neko na brzaka objasnit ovaj derivativni nacin stjecanaj vlasnistva < legatum per vindicationem< , sta znaci
tako što su neki odnosi civilnopravno priznati kao što su commodum i depositum. ovo što se tiče stricti iuris i bonae fidei.stricti iuris tu-be su uvijek in ius concepta dok su;enje po  bonae fides mogu biti i in ius i in factum concepta..ovisi dakle o kojem se točno odnosu radi. nezapecaceni novac je onaj koji je u rukama duznika i stime slobodan, pretpostavlja se da se s njime bilo sta radi.. a kada se zapecati time se formalno otklanja odgovornost za novac. npr kada vjerovnik ne zeli primiti novac od duznika)da bi zestoko tekle kamate * *, onda duznik zapecati novac, ode npr u banku ili forum i kaze onaj idiot vjerovnik nece primiti moj novac.. kad se zapecati novac odgovornost duznika se otklanja culpa a@iliana?? od kud je to? kod damnum iniuria datum trazi se i subjektivni element krivnje, a ne samo ojektivni element... ta se krivnja naziva culpa aIuiliana8obuhva0a dolus, culpu, nespretnost i slabost)imperita i infirmitas* interdictum de glande legenda je pretor dao vlasniku drveta s plodovima )koji padnu na susjedovo zemljiste* da moze sakupljati sve plodove... )prije je mogao svakog treceg dana...* neformalno obe0anje koje netko daje izjavljuju0i da 0e neki ve0 postoje0i dug, svoj ili tu;i, platiti u odre;enom roku i na odre;enom mjestu. 6ugo se smatralo paktom pa nije imalo pravnu zaštitu no, pretor mu je dao zaštitu uvode0i actio de pecunia constituta8 dakle pretorski pakt  molila bih nekog ako zna sto je *pravo predstavljanja po nasljednom pravu* ;?; da napise... to je pitanje s kartica, a ne kuzim sto bi to bilo..... redstavljati P to represent aključujem iz toga da se radi o načelu reprezentacijeG  Npr. u civilnom nasljednom redu, ako bi naslje;ivala 5 sina, a zbog smrti jednog od njih njegovo dvoje djece, nasljedstvo se djelilo tako da ova dvojica dobivaju svaki po . ato jer se
actio in ius conceptae je tu-ba o pravu8tu se tu-itelj poziva na povredu odre;enog odnosa kojemu  je priznata pravna zaštita npr ugovora o zajmu actio in factum je tu-ba koja se poziva na činjenice tj sadr-i opis činjeničnog stanja i koristi se za one odnose za koje je tek pretor počeo formirati pravnu zaštitu

a.in factum su dopuštali pretori jer ti moras znati da je u rimu bilo drugacije nego kod nas. svaki odnos ureden pravom je imao posebne tu-be) npr kod ostave a.depositi directa i contraria*, ali naravno praksa je pokazala i da je u stvarnom -ivotu i niz odnosa kojima nije priznata utu-ivost i kojima prvotno nije priznata pravna zaštita8nuzno pravno zastiti i to upravo na temelju tih a. in factum. znaci in ius o pravu, in factum opis činjeničnog stanja koje su razvili pretori8888a pretori najveca reformatorska snaga rimskog prava 1smt<:9 1smt<:9 i upravo iz ovog razloga ti preporučam da si nabaviš rječnik rimskog prava od romca...Q:kn u fotokopiraoni888tam ti je sve objasnjeno 8ta re9i ako izvu'em sredstva osiguranja,realna i personalna obveza?8ta tu spada? hvala unaprijedAA %isliš mo-da 8 4sredstva osiguranja obveza, realna i prersonalna4 3ko se o tome radi to je ovako1 <. personalni kredit 8 osbno jamstvo samog du-nika ili uzgrednih du-nika a. različiti oblici poručanstva  b. intercesija A. realni kredit 8 stvarno jamstvo gdje se vjerovnik ne dr-i neke osobe nego stvari 8 to su fiducia,  pignus i hFpotheca 5. ostali oblici osiguranja obveze 8 <. arrha ) kapara *, A. pretvaranje neformalnog posla bonae fidei u pravni posao stricti iuris i 5. cautio iuratoria ) zakletva * 2orvat 8 str. 5:>. 8 5:.  "E$L5O O1>"$5JE O#!E7$; <.fiducija A.pignus 5.hFpotecha  )E"O5$L5O O1>"$5JE O#!E7$ <.poručanstvo A.intercesija  ">1$ "ET!$ O1>"$5J$ <.arrha A. pretvaranje posla bf u si 5. zakletva  5umeriranje 0orpus*a uris 0ivilis? 6 8K 6igestaS C 8K Code=S & 8K &nstitucijeS  Nov 8K Novela 6. <. .A. 5. pr. 8K 6igesta, knjiga, titulus, fragment, principium

6. <. A. 5. B. 8K 6igesta, knjiga, titulus, fragment, paragraf   Nov. AB, C. <9 8K Novela A5, poglavlje <9 C. <. A. 5. 8K Code=, knjiga, titulus, konstitucije 'lp., lib. B, ad edictum 8K 'lomak iz B. knjige 'lpijanova komentara pretorskom ediktu aulus, lib. <:, ad "abinum 8K 'lomak iz <:. knjige aulova komentara "abinovog sistema civilnog prava.  Jel zna mo6da netko u 'emu je razlika pri 'itanju igeste i 0ode+*a? 6. <. .A. 5. pr. 8K 6igesta, knjiga, titulus, fragment, principium 6. <. A. 5. B. 8K 6igesta, knjiga, titulus, fragment, paragraf  C. <. A. 5. 8K Code=, knjiga, titulus, konstitucije &maš još i1 'lp., lib. B, ad edictum 8K 'lomak iz B. knjige 'lpijanova komentara pretorskom ediktu aulus, lib. <:, ad "abinum 8K 'lomak iz <:. knjige aulova komentara "abinovog sistema civilnog prava. mo6e pitanje, mo6e li mi netko od vas dobrih du8a objasniti sto je to transmisija i akrecesija? hvala o tome imaš na str.B
 oboje  jer ti piše da su patriciji popustili i napravili te dvije stvari tim le=8om i btV. po meni je bolje napisat conubium samo jer iako je točno da je time dopušten brak izme;u ta dva sloja, ius conubii zapravo znači sklapanje braka u današnjem smislu8zajednice s pravnim  posljedicama... vjerojatno ne bi uzeli za krivo, al mislim da je dovoljno napisat ius conubii  )ekulij  je odvojeni dio imovine gospodara kojim upravlja rob i tretira se kao imovina slobodnog čovjeka iako je pravno u vlasništvu gospodara. točno je da je gospodar odgovara do visine  pekulija.  5edorasli 1 (nfantes W Q. g. otpuno nedjelatni, za njih su stjecali tutori  (mp$beres infantia maiores  W Q.8.pr.n.e.*8imovinske izmjene,konzulat pristupačan plebejcima,uvode se kurulski edili i pretori le= ublila hilonis )559.pr.n.e.*8jedan cenzor plebejac,drugi ili plebejac ili patricij le= Ogulnia )o.5::.pr.n.e.*8broj augura s B na 9 )@ moraju bit plebejci*,a broj pontifika s B na  )B moraju bit plebejci* le= 2ortensia )AQ.pr.n.e.*8plebiscita imaju jednaku zakonsku snagu kao i leges le= Ovinia )5.pr.n.e.*8ubla-en polo-aj dugovinskih robova le= 3Iuilia )A>.pr.n.e.*8odgovornost za ošte0enje tu;ih stvari le= laetoria )<9<.pr.n.e.*8zaštita minores le= Caecilia 6idia )9.pr.n.e.*8razdvajanje dva raznorodna predmeta le= Calpurnia )Q.pr.n.e.*8magistrat je vezan svoji ediktom leges &uliae iudiciariae )principat*8ozakonjenje formularnog postupka le= Hufia Caninia )A.*8ograničenje oporučne manumisije )5DA,B8<:Dpola,<<85
magistrature,al to su u principu te dvije* u biti skoro da mo-emo re0i ius honorariumPius praetorium Otto Lenel  je značajan jer je izvršio najbolju rekonstrukciju odlomaka iz ?ibra ad edictum )'lpijan i aulus* koji su bili sačuvani u $ustinijanovim 6igestama.Ovo za izvor nisam sigurna,  pa valjda je formalni 1roll1 7lasični pravnici bili su kazuisti i praktičari, nisu imali smisla za  pravnu sistematiku.regledni sistem dale su +ajeve i $ustinijanove inst.,a osim toga L.%."caevola i %assurius "abinus.nam samo za < Celsusovu def.1&us est ars boni et aeIui.pandekisti u horvatu str.9. 1/rinz,3rndts,6ernburg Xco.  Jel bi mi mogao netko napisati deiniciju ius gentium ako zna?? u knjizi pise dostatoga i nisam sigurna kako bi to ormulirala u suvisliu deiniciju? Yuj nema ti ius gentium jedinstvenu definiciju.... %islim da se mora više stvari znati o njemu1 8nastalo je kao suprotnost formalnom ius civile )vrijedi samo za Rimljane* 8najviše ga je razvio praetor peregrinus,koji uvodi novi neformalni postupak koji ovisi o sadr-aju i svrsi odre;enog ugovora ili pravnog posla. 8kod poslova iuris gentium prevladava bona fides i aeIuitas pa se zato svrstava u ius aeIuum. 8bitna stvar je da ius gentium nije me;unarodno pravo ve0 je to rimsko pravo koje je primjenjuje me;u rimskim gra;anima, te izme;u peregrina i rimskih gra;ana. Busnote :orvat  str.@9 )ius praetorium*, str.9 )čitanje digesta* i str.9: )čitanje kodeksa i institucija* 1ledala sam pitanja sa prve str i molim neciju pomoc ako zna jer nisam na cisto sa nekima*  primjer predklasi'nog pretora? politi'ke posljedice servijevog ustava? 8to je otkrio niebuhr? i  pod jednim pitanjem se spominje bizantska kodiikacija*jel se tu misli na corpus iuris civilis?? 8političke posljedice servijevog ustava su ti ukratko raspad gentilnog sustava i nastajanje dr-ave. 8ovo za pretklasičnog pretora mi se čini da je krivo postavljeno, valjda se misli na djelatnost  pretora u pretklasičnom razdoblju. 8niebuhr je otkrio rukopis gajevih institucija <<>. u #eroni otklanjaju0i neke crkvene te=tove 8bizantske kodifikacije su ti nastale poslije $ustinijana, imaš ih u horvatu na 9A.str., )bazilike, epanagoga, heksabiblos, ekloga, itd... *  potpunost vlasnikove vlasti ističe se kod justinijana kao  plena in re potestas vlasniku pripada pravna vlast na stvar mada on u izvjesnom trenutku i nema faktične vlasti na stvari)posjed*,jer je posjed samo faktični odnos prema stvari,a vlasništvo daje valsniku pravo na  posjed valjda su tu i one dvije strane vlasništva pozitivna i negativna,dakle da vlasnik mo-e raspolagati sa stvari po svojoj volji)abusus,abuti*Ste mo-e svakog tre0eg isključiti od raspolaganja sa tom stvari)neg*  jel mo6e netko molim vas objasniti u kratkim crtama prijeboj? 8prestanak obveze ope e=ceptionis 8u početku samo kod bonorum emptora i argentariusa, a u iudicia bonae fidei compensatio je djelovala ipso iure )jer je sudac morao uzeti sve u obzir za razliku od i.stricti iuris*

8kasnije se ta načela miješaju i justinijan govori da compensatio djeluje ipso iure )to nije tako jer i dalje djeluje u vidu sudskog prijeboja* ovo su jaaaako kratke crte  poanta je da se pobijaju me;usobno )kako i sama riječ ka-e* tra-bine creditora i protutra-bine debitora u početku imaš samo u tri gore navedena slučaja, kasnije se to širi i vrijedi uvijek   5ego, jel se sje9a netko gdje se spominje nesto kada consanguinei imaju neko pravo a uterini ne? znam da nije jako va6no ali mu'i kad se ne mogu nikako sjetiti? aha, kod nu-nog naslj prava, str.B
vjerovnik ne mo-e sudskim putem naplatiti jer sin nema svoje imovine,sve što stječe stječe za oca obitelji..!ek kad postane sui iuris vjerovnik 0e se mo0i naplatiti..6akle vjerovnik mo-e ishoditi  presudu,ali što 0e mu presuda kad se nema otkud naplatiti.. 6alje,senatus consultus maced..donesen je na uštrb vjerovnika ,a ne u prilog sina pa ako bi sin ,otac ili netko 5.vratio takav zajam 8ne0e imati pravo tra-iti povrat kao kod pla0anja neduga..Obveza sina iz ovog zajma je naturalna obveza arrha poenitentialis je odustatnina 8 kaparu predaješ drugom jer si odustao od ugovora. arrha  poenalis je ugovorna kazna. ako ne ispuniš ugovornu obvezu, kapara pripada drugom jer nisi ispunio obvezu. u prvom slučaju to je tvoja volja, u drugom nije, nego je samo posljedica tvojeg )ne*činjenja. ako zakapariš auto i odustaneš, kapara ostaje prodavaču auta. ako zakapariš auto i ne isplatiš kredit, kapara ostaje njima, ali ti i dalje duguješ taj kredit.  namija je 4loš glas4, 4ozloglašenost4. a razliku od turpituda, temelji se na pravnim propisima a ne samo na lošem glasu u društvu. iše u knjizi, nije baš bog zna kak kompleksan pojam. .". koristite "!#3RNO 733?O na zadnjim stranicama knjige. /ez toga je vrlo teško učiti. ljudi jel netko moze objasniti )>T$T!5 TT>L...  P$tativni tit$l  8 pojava kada obje

stranke kod tradicije misle da postoji valjana kauza, mada ona uistinu ne postoji. 6akle, ta subjektivna kauza je taj Zputativni titulZ.

$oš vezano za to postoji i disenz )nesporazum* 8 svaka stranka za causu traditionis misli na neku drugu kauzu. a disenz ". &ulianus ka-e da ne smeta prijelazu vlasništva dok po 'lpijanu tada ne  bi došlo do prijenosa vlasništva.  jel mo6e mo6da netko objasnit interdicta adipiscendae possessionis? !o je interdikt koji ide za prvim pribavljanjem posjeda te je petitorne naravi, njim se ostvaruje neko pravo na posjed tako da se ovlašteniku prava na posjed dodjeljuje i posjed.)npr. vlasniku po interdictum Iuem fundum ili zalo-nom vjerovniku po interdictum "alvianum* da li bi netko mogao objasniti lekciju ugovori u korist i na teret tre9ih, jer iako ima jednu stranicu ja to akat ne ku6im 8 ugovori u korist tre0ih osoba ) pacta in favorem tertii * 8 rimski su pravnici to pitanje razmatrali uglavnom na primjeru stipulacije, te su postavili pravilo da je stipulacija u korist tre0eg ništava, kao i svi ugovori u korist tre0eg 8 tijekom povijesnog razvitka došlo je do nekih iznimaka1  stipulator )vjerovnik* je imao neizravno sredstvo u tome što je

uz stipulaciju u korist tre0ega mogao za sebe ugovoriti plate- ugovorne kazne ) stip$latio poenale * ako promissor ne bi udovoljio obvezi prema tre0emu 8 u carsko doba, a pogotovo u $ustinijanovu pravu, prodrlo je shva0anje da su stipulacije, tj. ugovori u korist tre0ega valjani za stipulatora ako on ima vlastiti interes na izvršenju ugovora

 budu0i da tra-bine poslije smrti ionako prelaze na

nasljednika, bila je valjana stipulacija [ mi)i et )eredi meo \, no po klasičnom pravu je stipulacija samo u korist nasljednika )[ )eredi meo \*  bila nevaljana 8 no $ustinijan je priznao valjanima stipulacije na čas smrti i na dan pred smrt,  poslije smrti i u korist nasljednika )[)eredi meo\* 8 kod ugovora na teret tre0ih osoba obe0aje se činidba nekog tre0eg 8 sve primjere takvih ugovora obra;uju rimski pravnici isključivo na stipulaciji, te smatraju takvu stipulaciju, gdje promissor obe0aje činidbu nekog tre0eg nevaljanom 8 i ovdje je došlo do nekih iznimaka1  obveza du-nika )promissora* mogla se i ovdje

neizravno osigurati sa stipulatio poenae, a osim toga se ništavost stipulacije mogla izbje0i tako da promissor riječima stipulacije obve-e samoga sebe 8 on se obvezuje da 0e se sa svoje strane zalo-iti i sve poduzeti kako bi tre0i obvezu ispunio 8 takva se promisorova obveza mogla utu-iti akcijom e* stip$lat$  s obzirom na

tre0u osobu je načelo ništavosti takvih ugovora provedeno mnogo dosljednije 8  jedina iznimka predle-i kod obveza nametnutih nasljedniku 8 klasično pravo je i ovdje priznavalo  jedino stipulacije odre;ene na čas smrti, a $ustinijan je proglasio valjanima i stipulacije na čas smrti i na dan pred smrt 8 prema tome jedini tre0i koga se moglo obvezivati bijaše odsada nasljednik   to bi to trebalo zna'iti kada se ka6e da je rei vendicatio petitorna tu6ba? nači da se poziva na pravo )ovdje 8pravo vlasništva*, npr. intedikati za zaštitu posjeda su nepetitorne naravi jer se ne pozivaju na pravo ve0 na faktično stanje )jer posjed nije pravo*.  5ov'ana kazna iz actio poenalis iz privatnih delikata je i8la u ruke o8te9enika, dok kod javnih delikata, i8la je u ruke dr6ave. Je li tako? $ko je tako, onda se zaista isplatilo biti oplja'kan u to vrijeme. )rvo si dobio novce u 'etverostrukom iznosu (kako koji delikt% i jo8 si mogao vratiti ukradenu stvar rei vindicatiom ili condictio urtiva. ' legisakcionom postupku je vra0anje stvari ovisilo o volji tu-enog, a ukoliko on stvar nije htio vratiti sudac ga je osudio na pla0anje vrijednost stvari )i plodova, ako ih je bilo*. !ek je u ekstraordinarnom postupku )koji se započeo razvijati u principatu*, bilo potrebno stvar vratiti, a ako tu-eni nije htio, onda bi stvar prisilno bila oduzeta. " tim da je uvijek povlačila infamiju )automatski ograničenje pravne spos.* za osu;enog, a kako je tada puno odnosa zasnivalo na dobroj vjeri, sumnjam da je bio česti slučaj i da je netko jedva čekao da ga se opljačka .  Ne znači da uvjek onaj koji u sporu povodom rei vindicatio dobiva uspije dobija novčanu  protuvrijednost, ve0 sam ako posjednik odbije vratiti stvar 8 ormularni postupak. ekstraordinarni postupak 8tu-ba glasi na predaju sporne stvari pa ako stranka koja je izgubila odbije vratiti stvar, dr-ava pribjegava mjerama javne prisile, kako bi mu stvar oduzela. !u je još va-no re0i da u slučaju da se tu-eni u vlasničkoj parnici ne -eli upustiti u parnicu i  braniti stvar, tu-itelju mora odmah prepustiti posjed nad nekretninom što pretor nala-e interdiktom @uem undum, a ako se radi o pokretnini, pretor bi ovlastio tu-itelja da si stvar izravno uzme )ako stvar nije bila pred sudom, tu-itelj je mogao s actio ad e+hibendum prisiliti tu-enika da stvar donese pred sud*.

 Cako da deiniram litiskontestaciju? ?itiskontestacija je akt koji je sadrzan u predaji i primanju formule, odnosno, tuzenik i tuzitelj se nadu na forumu pred pretorom u postupku in iure. Oni se dogovore o cemu ce se tuziti tako da tuzeni zna da bi se mogao braniti i da tuzitelj ne bi tuzio za nesto sto nije po zakonu. 7ada se usuglase oko toga tuzitelj preda tuzenome taj papir )formulu* na kojoj pise za sto ga tuzi 888 K ta  primopredaja se zove Y3" ?&!&"7ON!"!3C&$, kad jednom dode do te litiskontestacije, tuzitelj vise ne moze tuzenoga tuziti za istu stvar )N /&" &N 6%*. *Le+ Ogulnia 8 5::. pr.n.e8 plebejci mogu biti pontifeksiS zakon je povisio broj augura s B na 9, i  pontifeksa s B na , odredivši da B pontifeksa i @ augura moraju biti plebejci. 8kod carskih konstitucija 8 treba re0i da se rescripta dijele na odgovore na pitanja i izvještaje činovnika, op0ina, ili udru-enja odgovarao je car, to su tzv. epistula, ali na privatna pitanja i molbe napisao bi odgovor ispod pitanjaDmolbe, taj oblik se zove subscriptio. *ius respondend i 8 postoje A mišljenja)7arlovi0 naglasio na predanju da obratimo pozornost*8<.da responsa pravnika s ius respondendi imaju ve0i ugled i autoritet od ostalih A.da su samo oni sa ius respondendi mogli davat mišljenja, a drugi pravnici nisu smjeli, nego su se mogli bavit drugim poslovima )sastavljanje ugovora, pisanje literature i sl.* )to još pročitajte iz knjige da vidite sve točno, ovo je samo ukratko* 8adiudicatio je u R. kod originarni načina stjecanja, a u 2. kod derivativnog )čini mi se* i u 2. su riječni nanosi, napušteno riječno korito i novonastali otok u rijeci u posebnom pasusu, a kod R. sve pod acessio.)ali ne0e bit problema oko tog samo ka-eš da ti je u R.tako* i u R. ima previše slu-nosti na lat, to ne treba sve znat,)iter,via, actus i aIuaeductus kod poljskih treba na lat, ostale ne, a gradske normalno treba znat*, kod inominantnih je više oblika navedeno, treba samo 5 znat, kod škola8ne treba onako detaljno kako je on, nego onako ko kod 2. i bitno znati tko je o njima obavještavao "e=tus omponius )njegovo poznato djelo1?iber singularis enchridii*. azit na mala slova u R. jer je hrpa bitnih stvari unutra, a čini se da ne treba. )npr. interdictum Iuem fundum je pisan malim slovima, a bitan je* !emeljna i pravna razlika izme;u res mancipi i res nec mancipi  jest u načinu prenošenja vlasništva. Res mancipi se prenose u vlasništvo formalističkim aktom )mancipacija, in iure cessio*, res nec mancipi se prenose neformalnim aktom )tradicija*. "tvari koje spadaju u res mancipi jesu1 <. italska zemljišta i zgrade, A. robovi, 5. doma0a radna stoka i B. četiri najstarije poljske slu-nosti puta i vodovoda. <>A stranica )2orvat* 7od naknadne nemogu9nosti ispunjenja )ispunjenje je postalo nemogu0e* dolazi do kontraktne odgovornosti za štetu. du-nik po pravilu ne0e biti oslobo;en svoje obveze )ako do nemogu0nosti nije došlo slučajem* ve0 0e na mjesto izostale prvotne činidbe do0i sekundarna na naknadu štete. )pogledaj naknadu štete i concursus causarum i confusio kod ispunjenja obveze ipso iure*.  )o'etna nemogu9nost  predle-i ako stranke nemaju pravne i djelatne sposobnosti ili ako nije odr-ana forma 8 znači nedostaju neke bitne pretpostavke uop0e za sam posao pa on niti ne nastaje. nači povezala sam početnu nemogu0nost ispunjenja sa ništavošti. )jer iskreno nigdje i knjizi nisam našla točno dio da navodi početnu nem.ispunjenja*  Ne mo-e se uva-iti svaka bludnja tj. pravni posao ne0e biti nevaljan zbog svake bludnje. 'glavnom se mo-e kazati da 0e takav učinak imati samo bludnja koja je )"D!$, #T5$ 

 5E$C"!LJE5J$. retori su prilikom preuzimanja slu-be donosili edikte u kojem su iznosili neka načela svog djelovanja. " vremenom su pretori preuzimali neke dijelove od svojih prethodnika i dodavali neke svoje dodatke koje su smatrali potrebnima. %e;utim,za doba principata,oni prestaju donositi novosti te još postoje samo ti dijelovi koji se prenose s jednog na drugog pretora8ti se dijelovi nazivaju edicta tralatitia .  Jel zna tko 8to je ius postliminii? pominje se na par mjesta, tipa za posjed se ka6e da se ne odnosi na njega. !o ti je pravo rimskog gra;anina koji je pao u zarobljenistvo i postao rob da ponovno ako se vrati na rimsko podrucje postane slobodan i vrate mu se sva prava kaj je imao prije. tu ti je još jako  bitno re0i da to nije vrijedilo za brak i posjed jer se uzimalo da su to faktična stanja koja je zarobljavanje prekinulo.  &olila bih da mi netko objasni rezolutivni uvjet na nekom jasnom primjeru,to mi je jako  zbunjujuce i condicione pendentae kod rezolutivnih uvjeta ? Condicione pendente ti je vrijeme prije ispunjenja uvjeta, vrijeme pendencije, tj. čekanja i neizvjesnosti ho0e li se uvjet ispuniti. Različit je učinak kod suspenzivnih i rezolutivnih uvjeta. itaš konkretno za rezolutivne1 7od rezolutivnih uvjeta1 8 condicione pendente učinci pravnog posla nastaju odmah u potpunosti, ali imaju prestati ako se uvjet ispuni 8 rezolutivni su uvjeti u rimskom pravu bili dosta rijetki, a rimski pravnici su ih konstruirali kao suspenzivno uvjetovano očitovanje o raskidanju posla 8 ako je takav uvjet bio po civilnom pravu nevaljan, te bi se unatoč ispunjenju uvjeta tra-ilo ispunjenje posla, pomogao bi pretor pomo0u ekscepcije, a ukoliko je bio valjan, preostajalo bi ispunjenjem uvjeta učinak posla ipso iure  Jel mi mo6e netko objasniti onako na primjeru e+ceptio doli , a posebno i e+ceptio doli  praeteriti (specialis% i praesentis (generalis% ?? !o ti je kod delikata honorarnog prava, konkretno dolusa. 'z actio de dolo )za zaštitu protiv dolusa* uvedena je i e*ceptio doli  kojom 0e se poslu-iti tu-eni da odbije tu-bu vjerovnika koji je postupao prijevarno 8 i kod nje se dolus shva0a šitroko 8 on ne obuhva0a samo prijevaru koja se dogodila pigodom sklapanja i izvršenja posla nego i kasnije  prijevarno, odnosno nepošteno postupanje. 8 3ko je tu-itelj prijevarno postupao u prošlosti, tj. prigodom sklapanja pravnog posla i njegova izvršivanja, govorimo o e*ceptio doli praeteriti ili specialis 8 ako je prigodom sklapanja pravnog  posla sve bilo u redu, ali tu-itelj postupa sada dolozno time što tu-i, on počinja dolus u času utu-enja i tu govorimo o e*ceptio doli praesentis ili generalis  Cad je ve9 u toku poja8njavanje gradiva, ajde da i ja ne8to pitam.  Jel mo6e netko lai'ki objasnit concursus causarum kao jedan od na'ina prestanka obveza ipso iure? Ditam to ++ puta, vra9am se na to i ne ku6im, pogotovo na temelju onog primjera koji je napisan u :orvatu.

Op0enito, 8 concursus causarum predle-i ako vjerovnik individualno odre;enu du-nu stvar stekne na temelju nekog drugog pravnog razloga od nekog tre0eg, a ne od du-nika. "lijedi ti objašnjenje iz ove druge citirane rečenice KK ispunjenje prve pogodbe postaje nemogu0e, jer nitko ne mo-e vjerovniku nabaviti stvar koja je ve0 došla u njegovo vlasništvo. o starijem pravu je obveza u takvom sklučaju uvijek utrnula, ali u daljnjem razvoju se to stanovište mijenjalo, te je naravno $ustinijan postavio pravilo da obveza utrnjuje samo u slučaju ako je prva obveza imala stvar pribaviti vjerovniku besplatno, te ako je i pravni razlog drugog stečenja tako;er besplatan.  Najjednostavnije 8 ja sam tebi du-an vratiti knjigu Rimskog prava, ali to ne učinim )jer sam ju recimo proslijedio !omislavu*. Nakon nekog vremena, !omislav uvidi da sada ima dvije takve knjige te ti tvoju odluči besplatno dati, pokloniti. !i si tako stekao tu individualnu du-nu stvar, ne od mene, nego od nekog tre0eg, i to besplatno. mo6e li netko odgovoriti kako se prestaje biti civies, osim capite deminitione ma+ima i media i tko sve spada pod vlast patria potestatis Civis )ne civies* S koliko se sje0am samo sa capitis deminutio )ne capite deminitione* ma=ima i media 8 sa ma=ima se gubi i sloboda što povlači i gubitak statusa rimskog gra;anina, a sa media se gubi civitet i obiteljska pripadnost 8 postaje ?atin ili peregrin "tatus civitatis se gubi i kaznama izgona ili deportacije, ali to isto spada pod c.d. media od patriae potestas )do-ivotna i jaka vlast ku0nog starješine 8 pater familiasa* spadaju djeca s daljnjim potomcima, te eventualno -ena ako sklope brak cum manum  pripazi na ove latinske nazive jer će ti na pismenom odreeni ispravljai s g$'tom za pogre'kice  skidat bodove

Opasnostima pluspeticije se izla6e onaj vjerovnik koji tra6i od du6nika vi8e nego 8to ima  pravo...> tom slu'aju on gubi cijelu tra6binu. 5pr. ako kod alternativne obveze izri'ito tra6i,odnosno utu6uje samo jednu 'inidbu,vjerovnik gubi tu6bu zbog pluspeticije jer je tu on tra6io samo jednu 'inidbu,a izbor je bio na du6niku. akle,on je tra6io vi8e nego na 8to je imao  pravo (tra6io je TOD5O odre=enu 'inidbu,a kona'ni je izbor na du6niku%. Ovo stoji ako ugovorom pravo izbora obveze nije dano vjerovniku %o-da bi bolje zvučalo da si rekao 4 )luspeticija je ustanova rimskog parničnog procesa kojime se tu-itelj kod tu-bi na certa izla-e opasnosti gubitka parnice i ukupne tra-bine.4 cautio je jamstvo za ispunjenje neke obveze (mislim da se kod actio negatoria*e spominje cautio de ampulis non turbando ili kako vec%, a moze znaciti i dispozitivnu pismenu ispravu o sklapanju nekog pravnog posla. Cautio je zapravo pismena potvrda o sklapanju stipulacije, koja ima dokaznu svrhu o nastanku verbalnog kontrakta. 7asnije postaje dispozitivna, što znači da je ve0 neosporan i dovoljan dokaz sklapanja stipulacije. "ve drugo što mo-eš re0i su samo oblici kaucije.

1.Kod kvazikontrakata: condictio ex lege ? Da li je to isto što i condictio certi generalis ili je ovo drugo samo drugačiji naziv za ovo prvo ili što već ? Ojasnite mi razliku ta dva pojma...!vala ".#to su to ovezni za$tjevi na certum ?? %& koji su drugi ? ... 'nam da ima još arem jedan olik ili više nji$...čini mi se res ili kako već...( ).Koja je razlika izme*u actiones+ condictiones+ interdikata+ edikata...mislim znam da su sve to tu,e ajmo reć+ ilo da dolaze od cara+ pretora ... ali u čemu je razlika ?? Da li se jedne od nji$ koriste isključivo za jednu stvar+ druge pak za drugu stvar...koja je itna i osnovna razlika ti$ pojmova ili je to u iti sve isti koš ?? <.!o su novi oblici kondikcija uvedeni u $ustinijanovom pravu 8 tako condictio e+ lege, kojom se ostvaruju novi, na zakonu utemeljeni obvezni zahtjevi za koje nije bila predvi;ena posebna akcija, te condictio certi generalis, kojom se mo-e ostvarivati svaki obvezni zahtjev na certum,  bilo da se radi o kontraktu, kvazikontraktu ili deliktu. A. ogledaj kod pogodbi stricti iuris i bonae fidei. 6rugi su ti zahtjevi na incertum )recimo, kod  pogodbe b.f.* 7onkretno, kod pogodbe stricti iuris 8 8 "učeva je djelatnost bila naročito ograničena ako je tu-iteljev zahtjev išao na cert$m, tj.ako je u intenciji formule predmet duga bio točno objektivno odre;en 8 takav cert$m je predle-ao ako je tu-itelj tra-io odre;enu novčanu svotu ) certa pec$nia * ili odre;enu stvar ) certa res* 5. & sam si rekao, razlika je tko daje pravo na ostvarenje tih tu-bi, razlika je u namjeni,  pretpostavkama za ostvarenje... &ma ih doista puno, recimo interdikti 8 uvjetni nalozi ili zabrane koje je pretor izdavao na zahtjev jedne stranke protiv druge bez prethodnog ispitivanja ili  provo;enja dokaza )tek ako se jedna stranka ne bi htjela pokoriti tom interdiktu, nadovezala bi se na njega redovna parnica koja bi se rješavala osudom*. &ma ih više vrsta )interdicta retinendae  possessionis...*  a li je actio de dolo i e+ceptio doli jedno te isto ???  Conkretno * recimo osoba na prijevaru sklopi akt stipulacije. ()ero je obvezao se dati roba  &arku i sve'ano sproveli stipulaciju, ali prije izru'enja a nakong sklapanja ugovora )ero da robu da popije otrov, te jadni &arko ne dobije svog roba%...  E sad, u ranije doba nije postojala za8tita za &arka, ali kad je krajem republike uvedena za takvo dolozno pona8anje deliktna akcija, zanima me da li je actio de dolo i e+ceptio doli isto ??  li ekscepciju koriste isklju'ivo samo oni kojima je pretor to omogu9io, a ostali idu na ob'nu deliktnu akciju??? 6vije različite stvari. a zaštitu protiv dolusa Kpretorska actio de dolo 8 pravni je posao bio po civilnom pravu i dalje valjan, ali dolus se sada smatra deliktom, te se ka-njava kao delikt pretorskom penalnom akcijom de dolo. !u-ba je bila vezana na rok od godine dana i išla je za pla0anjem novčane kazne u visini  prouzročene štete, dakle stvarno za naknadom pretrpljene štete. On je strogo supsidijarna tu-ba 8 davala se samo u slučaju ako nije bilo nikakvog drugog pravnog sredstva da se prevarenome pomogne 8 zato je ona npr. isključena kod iudicia bonae fidei i kod stipulacije ako je u stipulaciju bila uvrštena klauzula doli kojom je du-nik preuzeo odgovornost

za dolus. 'z akciju de dolo uvedena je i e=ceptio doli kojom 0e se poslu-iti tu-eni da odbije tu-bu vjerovnika koji je postupao prijevarno 8 i kod nje se dolus shva0a široko 8 on ne obuhva0a samo  prijevaru koja se dogodila pigodom sklapanja i izvršenja posla nego i kasnije prijevarno, odnosno nepošteno postupanje. nesklad volje i o'itovanjaF ako mi netko mo6e objasniti onu 3.teoriju * teoriju povjerenja (posredovnu teoriju%? ola-e načelno te-ište na volju, ali se to stanovište modificira s obzirom na sigurnost pravnog  prometa onamo da se mora štititi povjerenje u valjanost očitovanja na strani onoga kome je očitovanje namijenjeno 8to napisati o servijevom ustavu? $a ovo imam označeno za odg na to pitanje iz nekog pradavnog kolokvija, neka netko dopuniDispravi ako treba1 - tradicija pripis$je ove reforme pretposljednjem kralj$  erviju Tuliju !zato tzv. ervijev $stav# ,

iako je danas vladaju0e mišljenje da je centurijatski sustav uveden postepenim razvojem u republikansko doba 8 na čelu rimske dr-ave više nije re=, nego A konzula koji vladaju po načelu kolegijata i čija vlast traje jednu godinu 8 vlast u religijskim pitanjima prenesena je na posebne sve0eničke organe ) pontifices i re*  sacror$m *, a s vremenom su se od vrhovne vlasti konzula odvajale pojedine funkcije i prenosile na nove, posebne magistrate 8 uz staru rodovsku podjelu naroda na kurije, nalazimo novu podjelu naroda na imovinskoj diferenciji, i to na teritorijalno8imovinsku podjelu na zemljišne tribuse, te podjelu po imetku na razrede i centurije - po ervijev$ $stav$  bili su plebejci rimski gra;ani, ali su

u prvo doba republike imali malo koristi od toga 8 njihovo pravo glasa bilo je gotovo iluzorno, magistrature, senat i sve0eničke slu-be bile su pristupačne samo patricijima, nisu imali mogu0nost raspolaganja s u ratovima osvojenom zemljom )ager publicus*, a radi svog opstanka morali su se često zadu-ivati kod  bogatih patricija, što ih je često dovodilo u dugovno ropstvo koja je razlika izme=u )OJE$ )"$!$  )"$!$ 5$ )OJE? osjed prava8 situacija u kojoj su predmetom posjeda i neka druga prava, a ne samo pravo na  posjed tjelesne stvari. 6akle, mogu0e je da netko faktički dr-i sadr-aj nekog drugog prava, npr.  prava u-ivanja tu;e stvari )corp$s* s voljom da postupa kao ovlaštenik tog prava ) anim$s *. ravo na posjed je pravo po kojemu njegov ovlaštenik ima mogu0nost do0i do posjedovanja, dr-anja neke stvari, npr. 8 zalo-no pravo daje vjerovniku pravo na posjed te stvari i namirenje njegove tra-bine iz te stvari nam da zvuči nejasno, ali zapravo ti nazivi pojmova govore o čemu se radi. otra-i u knjizi za stručnije objašnjenje

2. 7$TO JE T)>L$0J$ 5$J!$G5J !E"#$L5 CO5T"$CT? 3. TO 75$D $ JE CO5T"$CT T"0T >"? -. C$C$! E )OJE TT? H.C$CO E JO )OT$JE B7DCO& OO#O& O& "OIE5JE&? /. 0a temelj$ stip$lacije se izgradila klasična nauka o obvezama. &mala je vrlo široko polje

 primjene, a uostalom je bila apstraktna za razliku od drugih verbalnih kontrakata )kao što su dotis dictio itd. koji su kauzalni* jer nije navodila pravni razlog obvezivanja. 5. 3ko je neki kontrakt  stricti i$ris, to znači da sudac )ne miješaj ga s pretorom koji je u <. dijelu  postupka* prilikom odre;ivanja du-ne činidbe imao manju slobodu rasu;ivanja prilikom donošenja sudskih odluka nego je to bilo u slučaju ako je kontrakt bio bonae fidei  )tu sudac sudi  po načelima poštenja i povjerenja u prometu pa je tako sudac mogao uva-iti tu-enikovo pozivanje na tu-iteljevu prijevaru )dolus* iako u formulu nije uvrštena e*ceptio doli . 6etaljnije o tome pogledaj u knjizi jer je dosta detaljno )obrati posebnu pozornost na kondikcije*. B. ' pogledu zaštite, stvari stoje ovako1 &nterdiktima se štiti  possessio ad interdicta !a.k.a.  j$ristiki posjed# , possessio nat$ralis !detentio#  se ne štiti interdiktima, ali postoje 5 iznimke )izvedeni posjed*, a possessio civilis  je kao ovaj juristički posjed samo što se temelji na pravnom razlogu te se stoga štiti interdiktima. @. ?ogično mi je da se fizičkom osobom postaje samo ro;enjem. #jerojatno si pomiješala s načinima stjecanja rimskog gra;anstva me;u kojim je ro;enje jedan od njih.  &o6e mi netko pojasniti stjecanje slu6nosti putem eductio servitutis? $a tebi prodam svoju ku0u, dakle ti postaješ njen vlasnik, ali si ja pridr-im npr. slu-nost stana i ostanem u ku0i, ali više ne kao vlasnik.

8to je potrebno reci na pitanje 8to zna8 o 1alima? gdje se to nalazi u knjizi? !o je %iloti0evo pitanje. !reba se re0i da su +ali zapalili Rim oko 59:. g. pr. n. e. 6otada je zakonik
došlo do stvaranja novog pravnog sloja, koji se po tim magistratima zove i$s )onorari$m) i$s praetori$m. i$s aedicili$m* A. retor sudjeluje u civilnom procesu koji se dijeli na dva dijela 1 uvodni postupak pred  pravosudnim magistratom) in i$re i drugi dio pred sudačkim zborom ) in i$dicio*. retor odlučuje da li su zahtjevi stranke zakonom osnovani, te on prepušta tu-bu i odobrava izbor porotnika8suca. No pretor je mogao i odobriti tu-bu koja inače ne bi bila odobrena  po starom civilnom pravu. Nadalje, pretor je mogao izabranom sucu davati upute i često  je stvarao pravilo po kojem 0e se spor riješiti, te tako ponekad sudac samo mehanički  provodi pretorove zahtjeve. O pretorskim ediktima imaš sve detaljno na stranici @.D@9. ako ucis po 2orvatu. leges P carske konstitucije ius P starije pravo koje je ostalo na snazi, a koje je sadr-ano u spisima klasičnih pravnika te koje nije bilo izmijenjeno carskim zakonodavstvom Code= &ustinianus 8 leges 6igesta )andectae* 8 ius &nstitutiones 8 priručnik za početnike Code= repetitae praelectionis 8 leges  Novellae 8 leges skola prirodnog prava- code* ma*imiliane$s bavaric$s civilis, 1234., opce zemaljsko pravo za pr$ske drzave, 1256., code civil !code napoleon#, 1786. opci gradjanski zakonik, 1711.

imam par nedoumica oko bona idei possessora pa ako bi mi netko bio voljan razjasniti  mi ih /% bona idei possessor ima primjerice kravu u bonitarnom vlasni8tvu, ona se oteli prije litiskontestacije, pojavi se pravi vlasnik, tu6i bona idei possessoea rei vindicatiom, dobiva natrag kravu. e sad mene zanima tele, bez obzira 8to je prije litiskontestacije, vlasnik dobiva i tele, a bona idei possessor ostaje bez i'ega, zar ne? naravno uz uvjet da se sve doga=a unutar god dana 2% isto bona idei possessor... ima primjerice stan koji iznajmljuje i ubire najamninu koja spada pod ructus civiles, dolazi pravi vlasnik, dobiva natrag tu6bom svoj stan, a 8to je s tom najamnimom? ima li i na nju pravo? ovo me zbunjuje jer u knjizi se spominju samo ructus naturales, a ne i ructus civiles hm,ovako1 bona fidei possessor nije bonitarni vlasnik  bona fidei possessor ili posteni posjednik je osoba koja je u ispricivoj bludnji glede stjecaja te neke stvari.npr on je kupio stvar od nevlasnika ili od dusevnog bolesnog a to  N&$ znao i kraj duzne paznje N&$ %O+3O znati.on doduse uziva zastitu sa 3ctio ubliciana,ali ne uziva protiv #?3"N&73 i protiv svakog treceg jaceg posjednika )npr od drugog bona fidei possessora koji je stekao stvar prije njega od iste osobe 8 prior

tempore potior iure*.  bonitarni vlasnik s druge strane,uziva zastitu sa 3ctio ubliciana protiv svih )stekao je stvar res mancipi na temelju tradicije npr a ne mancipacije ili in iure cessio*. "to se tice plodova, nacelno bona fidei possessor odgovara poslije litiskontestacije samo za ubrane plodove i one koje je trebao ubrati )percepti i percipiendi*. naci,tom analogijom sve sto je krava dala prije litiskontestacije je njegovo,a poslije litiskontestacije pripada tuzitelju koji trazi svoju stvar natrag. mala fidei possessor ce odgovarati i za fructes consumpti, e=tantes )potrosene,one koji su preostali* i za one koje moze poluciti samo vlasnik.  princip elasticiteta kod vlasni8tva?  pretorsko ili bonitarno vlasn.? kod rei vindikacije pasivno legitimiran posjednik? rincip elasticiteta ili ius recadentiae znači da ako je netko vlasnik stvari i privremeno daje nekome drugome neko stvarno pravo na toj svojoj stvari npr. neku slu-nost, sada je opseg njegovog vlasništva smanjen tj ograničen za ta ovlaštenja koja je dao drugome, ali čim ta slu-nost prestane njegovo vlasništvo se opet automatski vra0a u potpuni oblik i za  potvr;ivanje toga ne treba nikakav akt. /onitarno vlasništvo 8 znači kviritsko vlasništvo na res mancipi prenosilo se samo formalističkim aktima mancipacije ili in iure cesije, a tradicijom se prenosio samo posjed na njima..me;utim nakon proteka roka dosjelosti i onaj koji je stekao tradicijom na njima samo posjed postat 0e kviritski vlasnik. e sad, ako u me;uvremenu dok još nije protekao rok dosjelosti, kviritski vlasnik )onaj koji je sadašnjem posjedniku vlast tradirao, ali je on  još uvijek ostao vlasnikom* zatra-i rei vindikacijom stvar natrag, pretor je davao  posjedniku )tj bonitarnom vlasniku* e=ceptio rei venditae ac traditae. &sto tako je  bonitarni vlasnik imao actio ubliciana 8 znači iako nije bio još kviritski vlasnik mogao je od tre0ega koji mu je stvar uzeo tra-iti stvar natrag. asivno legitimirani kod rei vindikacije je posjednik N#?3"N&7, ali i fictus possesor, dakle prividni posjednik )onaj koji dolozno napusti stvar kada mu prijeti tu-ba misle0i je tako izbje0i svejedno mo-e biti tu-enS a isto tako i onaj koji dolozno na sebe povlači  parnicu tj daje da ga vlasnik tu-i, iako on nije posjednik nego -eli zaštititi stvarnog  posjednika* /. teorije interdikata*na 8to se to podrazumijeva? 2.uloga pretora u procesu nastanka mag.edikata? 3.omnis causa rei  -. le+ cornelia* iuris condictioneK>OTEM  A. pretori i jesu u prvom redu pisali magistratske edikte, bitno za navesti edicta repentina, edictum perpetuum, i edictum tralatitium, ne da mi se baš objašnjavati svaki posebno. 5. kada se kod tu-be odlučuje osim o glavnom predmetu spora o nekim dodatnim

stvarima, npr. koristima, plodovima i prednostima koje bi tu-itelj ostvario da nije došlo do onoga zbog čega se spor vodi )dakle kod reivindikacije bi to bile koristi koje bi vlasnik ostvario da mu stvar nije bila oduzeta, recimo najamnina koju je mogao dobiti za to vrijeme* ]to se prvog tiče, jedino što mi pada na pamet je da pitanje zapravo glasi teorije  posjedovne zaštite interdiktima pa se to odnosi na onu "avignFjevu, &heringovu i monierovu teoriju. ovo B. isto mislim da nije povezano jedno s drugim. ?e= cornelia ima veze ili s  poručanstvom ili iniuriom, a iuris condictiones se valjda odnosi na kondikcije.  Cako je nastajala oporuka Testamento in comitiis calatis? "ve što znam o tome jest da je to javna oporuka pred kurijatskom narodnom skupštinom, skupštini predsjeda pontife= ma=imus. Nije poznato kako je obavljan akt testamentifikacije.  Coja je razlika izme=u kolacije bonorum i descedentske kolacije? To mi se 'ini potpuno isto jer se i za c. bonorum spominje da moraju ubaciti darove i miraz. Collatio bonorum je unošenje u ostavinu svega onoga što je emancipirani sin stekao nakon emancipacije i to mora unijeti u ostavinu prije diobe. 6escedentska kolacija je unošenje u ostavinu onoga što je emancipirani sin stekao od ostavitelja za vrijeme njegova -ivota, npr. miraz, darove.  :O"!$T )O1"ECE  str. 2N3 :orvat , skroz gore u <.rečenici 4' prvom slučaju rok počinje te0i...4 treba i0i 4'  prvom slučaju rok ne počinje te0i dok postoji za stranku nemogu0nost izvršenja...4. nači fali ZneZ u rečenici. tako;er, u sentenci, prevesserit , umjesto praecesserit. u 2orvatu )str. A@9* piše kako se kod pobojnosti u pravilu pravni poslovi poništavaju J !'NC, = nunc treba pisat. otvr;eno iz Romca.  jel se za akcije podrazumijeva actiones ictiae, ormule s premj.subjekata, actiones in  actum?A a a e+cepcije???? organizacija sudova* dal se misli na centumvirsko i decemvirsko sudi8te, str -2 horvatA ? %islim da bi bilo dobro da kupiš Romčev Rječnik rimskog prava. /it 0e ti lakše snalaziti se u gradivu. $esi prošao cijelu knjigu 3ko nisi, moj savjet je da pro;eš. %eni su neke stvari postale  jasne nakon što sam došla do kraja knjige jer se neki pojmovi samo spominju, a tek kasnije su objašnjeni.

moze li mi netko objasnit iuris @uasi possessio jer pise da se stiti nppr posjednik prava uzivanja tude stvari bez obzira dali mu to pravo pripada..a dolje kad se objasnjava spominje se bas rijec uzuruktuar itd. tj govori se o toj osobi kao da mu to pravo zaista i   pripada,,zbunjuje me to 6akle, kao što postoji samo posjed kao faktična )ne pravnaG* vlast nad stvari, postoji i  posjed prava kao faktično vršenje ostalih prava )slu-nosti, u-ivanja i ostalih prava na tu;oj stvari*, bez obzira na to ima li Iuasi possessor pravnu osnovu za takvo ponašanje )faktično vršenje*. &sprva se takav odnos nije štitio, ali s vremenom i kvazi posjednik dobiva zaštitu preko  pretorskih interdicta utilia pa tako i uzufruktuar dobiva zaštitu. amisli situaciju1 !i stalno bereš nečije vo0e ili crpiš vodu s tu;eg izvora iako nemaš  pravo na to )dakle nisi nekim pravnim odnosom ovlašten brati plodove* pa nemaš ni zaštitu. "ve do uvo;enja tih interdicta utilia i posebnih interdikata koji štite tvoju kvazi  posesiju, odnosno tvoje faktično stanje. 7ao što i posjednik ima zaštitu prema tre0ima i kada nije vlasnik odre;ene stvari pa čak i kada je njegov posjed possessio iniusta.  Nebitno je imaš li ti pravo na nešto, bitno je da ti faktično vršiš sadr-aj tog prava, pa imaš i zaštitu. 3nalgno pojmu posjeda u odnosu na vlasništvo, samo uspore;uj s tim i bit 0e  jasnije. "pominje se uzufruktuar kao da mu to pravo pripada zato što on u biti i ima neko pravo, odnosno u biti je odnosa ususfructusa da je uzufruktuaru dopušteno ubiranje plodova, ali uzufruktuar nije O"$6N&7, nego 6!N!OR, dakle i on u neku ruku vrši kvazi  posesiju.  nterdictum de vi armata, nije mi posve jasno  7na'i li to da je netko mogao zatra6iti izdavanje tog interdikta pa je on mogao nekoga  potjerati s posjeda uz pomo9 gomile ljudi i oru6ja ili ne8to drugo?  Netko je definitivno morao zatra-iti izdavanje interdikta. !aj je interdikt interdictum simple= što znači da je zahtjev za vra0anje posjeda upu0en samo jednoj stranci i to onoj  protiv koje je zatra-en. & ne, to definitivno ne znači da je ta osoba smjela potjerati nekog oru-jem ili gomilom ljudi, ve0 da je na oduzimanje svog posjeda primjenom takve sile )oru-ja i gomile ljudi*  posjednik reagirao zahtijevaju0i izdavanje interdikta protiv osobe koja je kvalificiranom silom taj posjed oduzela. Nasilnik je izdavanjem interdikta prisiljen napustiti posjed. /. > koje doba su carske konstitucije gl. izvor i u kojem se djelu 0orpusa nalaze? te 2. Objasni vezu izme=u 0orpusa i klasi'nog prava <. 7ao što ti samo njihovo ime ka-e, one su carske konstitucije, dakle, u principatu i dominatu, odnosno klasičnom i $ustinijanovom pravu, kako ve0 -eliš. Nalaze se u Code= &usitinianusu i Novelama. A. %islim da je na ovo pitanje ve0 odgovoreno negdje, doduše, mogu0e je da je taj post u me;uvremenu izbrisan. 6akle, radi se o tome da se u Corpusu nalaze carske institucije i mišljenja pravnika iz klasičnog razdoblja, a nad kojima su, pogotovo u digestama, vršene

interpolacije. ročitaj si još jednom taj dio u 2orvatu )Q89<. str* ili u Romcu )>>8Q5. str* 0ommodatum je realni kontrakt iz kojeg proizlazi obvezni odnos koji je zašti0en in ius concepte i in factum concepte. rekarij načelno nije kontrakt sve do $ustinijana, ve0 faktički odnos u kojem vlasnik stvari daje prekaristu stvar na besplatno u-ivanje do opoziva. rekarist je u ovom slučaju iznimka tj. izvedeni juristički posjednik stvari jer ima posesorni interdik prema svima osim prema vlasniku koji mu je dao stvar na u-ivanje. ' $ustinijanovom zakonodavstvu se uvrštava u inominantne kontrakte, pa se na temelju toga mogu podi0i i obvezne tu-be koje proizlaz iz inominatnih kontrakta, a ne samo interdictum de precario. mo6e li mi netko objasniti kada 9e kupac koristiti akciju auctoritatis, a kada akciju empti protiv prodavaoca, ako se nakon kupnje ispostavi da prodavatelj nije bio vlasnik stvari...8to zna'i da je kupac po8teni posjednik...dakle ako se pojavi tre9i kao vlasnik i uzme stvar? Razlika je u vremenu u kojem su se koristile, actio a$ctoritatis je staro sredstvo zaštite, mislim da ve0 u zakoniku knjizi se navodi da je po starom civilnom pravu to isklju'eno, ali zadaci u privitku druk'ije navode. Je li to neka iznimka kasnijeg, klasi'nog prava ? !akve iznimke nema. ' klasičnom pravu je potrebna res habilis, što res furtiva nije, a ista  pretpostavka vrijedi i u $ustinijanovu pravu. 6akle, tre0i, bilo kakav tre0i ne mo-e ste0i vlasništvo na ukradenoj stvari. retpostavljam da ti misliš na onaj zadatak s kolima, ?icinius, Habius, itd. )letimično sam ih samo preletila, mogu0e je da ih ima još, ali samo sam ovog uočila* gdje se spominje mala fides superveniens. %islim da se u tom zadatku na ta kola ne gleda kao na ukradena, mada se čini blesavim. %islim da se na njih gleda kao na clam )potajno* oduzeta kola, što čak ni ne ulazi u pravilo prema kojem ni res vi possessae nije mogu0e ste0i dosjeloš0u )piše u horvatu da se takvima smatraju samo silom oduzete stvari*.  Nemoj se puno oko toga optere0ivati, zadaci najčeš0e nisu toliko zakomplicirani, i sku-i se iz konteksta, dakle, vjerojatno bi pisalo izričito da je nešto ukradeno, ako se očekuje da sku-ite da oni pitaju za pravilo o nedosjedanju res furtivae. !ako;er mislim da se ne bi tra-ilo u zadatku objašnjenje vlasništva da se ne odnosi na pravilo mala fides superveniens. Nekako oni ipak uka-u na točan odgovor u postavljenim pitanjima.

Romac1 4od pojmom nasljednog prava razumijeva se skup propisa kojima se regulira prijelaz imovinskih prava i obveza s jednog subjekta na drugi u slučaju smrti. !o je nasljedno  pravo u objektivnom smislu riječi.4  Nastavak teksta1 4' subjektivnom smislu, pod nasljednim pravom razumijeva se ovlaštenje nasljednika da supi u imovinske odnose koje je imao umrli.4 !ako;er, dobili smo odgovor u vezi actio auctoritatis kod jamstva za pravne mane stvari. Citiram1 4!ko za pravne nedostatke stvari napiše actio auctoritatis, ne0e mu se priznati zadatak...dobi0e....ma...dobi0e negativne bodoveG4  ta nije hipoteka za nekretnine? Crave su valjda pokretnine  Noup. 7ad je hipoteka i nastala, prvo se u zalog davalo oru;e, stoka, robovi itd. )2orvat, str. A5, drugi odlomak kod hipoteke* rema tome, krave spadaju u invecta et illata. mo6e li mi netko navesti neki primjer mentalne rezervacije?  Netko ka-e da 0e nekom drugom prodati neku stvar po odre;enoj cijeni )dakle dogovori se i cijena i stvar*, ali on to u biti ne -eli. &li recimo kada se stranke dogovore o unajmljivanju bika, ali stranka koja bi trebla bika dati u najam zapravo nije imala namjeru niti je to -eljela napraviti, ve0 je volju pogrešno očitovala. amisli situaciju1 !i i ja razgovaramo i meni se jako svi;a tvoj auto. !ebi baš i ne i ka-eš da bi ga volio)voljela* prodati. $3 ka-em da bih dala za njega = kuna i da bih ga kupila odmah da mi se ponudi, još malo pričamo o tome, ti zaključiš da namjera kupnje s moje strane stvarno postoji, a kad mi pokušaš auto dati i naplatiti mi cijenu, ja ka-em da nisam tako mislila. &pak, u obzir se uzima očitovanje i po rimskom pravu bih ja trebala kupiti auto jer smo dogovorili predmet i cijenu. !ako;er, to bi vrijedilo i za iznajmitelja stana koji nekom obe0a iznajmiti stan za odr. novčanu naknadu, ali kasnije se predomisli i isto obe0a još nekom )jer taj recimo ne bi koristio eventualno prakirno mjesto* ili potpuno odustane od namjere da stan iznajmi. !ada bi tako;er vrijedilo očitovanje volje, i stan bi morao biti iznajmljen tebi. &li se odeš šišati i ka-e ti frizerka da 0e to biti >: kuna, ali nakon šišanja ti naplati Q:. & tada vrijedi očitovanje. %oglo bi se milijun primjera na0i. 6akle, gdje god je pogrešno očitovana volja, vrijedi očitovanje. mo6e li mi netko odgovoriti na ovo pitanje ugovorna kazna*objasni i navedi razliku od odgovornosti za 8tetu i koja gradska slu6nost se isti'e od ostalih i za8to ugovorna kazna je novčana svota koja se ugovara stipulacijom uz neku obvezu u svrhu osiguranja jer je du-nik obvezan na plate- konvencionalne kazne ukoliko ne ispuni  prvotni obvezu. naknada štete je du-nost obveznog du-nika da na vjerovnikov zahtjev

naknadi neko protupravno umanjenje imovine do kojeg je došlo povredom neke  postoje0e obveze ili izvršenjem delikta.  pravo upotrijebiti tu;i zid se razlikuje od ostalih gradskih slu-nosti jer je vlasnik slu-nog dobra obvezan na facere što je protivno principu servitutis in faciendo consistere neIuit )vlasnik mora odr-avati zid u ispravnom stanju* kako da odgovorim na pitanje da se objasni actio i e+ceptio? to je prili'no op9enito  pitanje, pa ne znam 8to se tu to'no tra6i. o e=ceptio trebaš sve sa str. B5Q 2orvat. znači da je izvanredni sastavni dio formule, tko, što, kako, zašto...pa onda i objasnit na primjeru bi bilo super, da tuzenikova obrana djeluje ope e=ceptionis i podjelu na peremptoriae i dilatoriae i objasnit koje su kakve jel. uglavnom što više iz tog odlomka napišeš to se više mo-eš nadat A boda dobit. ali koliko se ja sjecam obicno detaljnije postavljaju pitanje, tako da navedu sto tocno treba. isto za actiones...budu trazili podjelu formula i akcija, ili dijelove formule ili nešto slično...  Jel mi mo6e netko objasniti razliku izme=u successio ordinum i graduum? successio graduum se odnosi na delaciju na daljne stupnjeve srodstva unutar istog razreda. znači kada ka-e da nije postojola successio graduum, to znači da se ne bi  pozivali daljni stupnjevi ako prethodni ne bi prihvatili nasljedstvo. kod intestatnog naslje;ivanja po civil. pravu, poslije sui heredes naslije;uju samo agnati najbli-eg stupnja 8 pro=imus agnatus, te oni svojim postojanjem iskljucuju daljnje agnate. znači ako postoji ostaviteljev brat, pa on ne prihvati nasljedstvo, nece se na prihvat pozivati ostaviteljev necak. kada bi se pozivao, to bi znacilo da postoji successio graduum, znaci prijelaz delacije na udaljeniji stupanj. isto ti je successio ordinum, samo sto je ordinum razred, znaci npr. opet kod civil. intest. naslje;ivanja 8 gentili bi se pozivali samo ako nije bilo -ivih agnata, a ako su oni  postojali, ali nisu prihvatili nasljedstvo, ne bi se pozivali gentili ve0 bi nasljedstvo postalo vakantno, odnosno pripalo dr-avi. ugovorna kazna * objasni i navedi razliku od odgovornosti za 8tetu, pa molim nekoga da mi ukratko objasni tu razliku. Jel se tu samo radi o tome da kod ugovorne kazne ne treba potra6ivati naknadu 8tete koju se treba posebno dokazivati? ugovorna kazna je novčana svota koja se ugovara stipulacijom uz neku obvezu u svrhu osiguranja jer je du-nik obvezan na plate- konvencionalne kazne ukoliko ne ispuni  prvotni obvezu. naknada štete je du-nost obveznog du-nika da na vjerovnikov zahtjev naknadi neko protupravno umanjenje imovine do kojeg je došlo povredom neke  postoje0e obveze ili izvršenjem delikta. "amo da nadopunim, u odgovoru na to pitanje nije dovoljno samo napisati objašnjenje  pojma. /it razlike izm. stip. p. i naknade štete je ta što su se pri zahtjevu na naknadu štete morale dokazivati pretpostavke štete )štetna radnja, šteta, protupravnost, uzročna veza i odgovornost, odnosno krivnja*, što je činilo postupak te-im i rizičnijim za ošte0enogaS sigurnije je bilo odlučiti se na tu-bu iz stipulatio poenae jer bi ošte0eni bio ovlašten

stipulirani iznos potra-ivati samom činjenicom neispunjenja stipuliranog, bez potrebe za dokazivanjem gore spomenutoga. !ako;er, prilično sam sigurna da se nije moglo poslu-iti i stipulacijom poenae i naknadom štete, ve0 samo jednim od tih sredstava. & stipulatio poenae je morala biti ugovorena, naknada štete je proizlazila iz ugovornog odnosa ili delikta.  zalo6no pravo nastaje ugovorom,sudskom )magistratskom* odlukom ili pak zakonom  jel mi mo6e netko re9i 8to treba odgovoriti na pitanje organizacija sudova u "imu? ima jedna lekcija u romac knjizi koja se tak zove, najbollje da si to od nekoga kopiraš. u  principu govori o postupku in iure i apud iudicem, da su postojali praefecti iure dicundo i duoviri iure dicundo, da je u A.fazi postupka iude= unus ili privatus.onda spomeneš arbitra, da postoje decemvirski i centumvirski sudovi tralala i tak o tome.  "azlike prokulovaca i sabinovaca osim znakova zivota djeteta? &maš u ovoj skripti )http1DDVVV.pravokutnik.netDskriptaDr...uvod8razdoblja* tablicu razlika izme;u "abinovaca i rokulovaca )stranica <9*. %islim da su sve tu na jednom mjestu.  &o6e li mi netko objasniti razliku izme=u po'etne i naknadne nemogu9nosti ispunjenja 'inidbe? 7od početne, razlog zbog kojeg ne mo-eš ispunit činidbu postoji od početka. 7od naknadne, razlog zbog kojeg ne mo-eš ispunit činidbu ne postoji od početka, ve0 nastaje, poga;aš 8 naknadno. Ovo je laički, u knjizi 0eš sada lakše shvatiti.  Cak izgledaju konzultacije kod Carlovi9a i &iloti9a ? odem, pa oni tuma'e nejasne dijelove gradiva ili mogu traziti da me npr ispituju, ispravljaju, da znam kako 8to  preciznije i potpunije odgovorati na pitanja na ispitu.... %o-e biti i jedno i drugo. 6o;i s onim što ti nije jasno )ali budi prilično dobro  pripremljen, ne ideš tamo da ti oni uspiaju gradivo u glavu, nego da riješe neke nedoumice i objasne eventualne nejasno0e* i oni 0e dati sve od sebe da ti to objasne. %o-eš ih tra-iti da te ispitaju, radili su to i prije.  jeli zna neko sto bi kod verbalnih kontrakata napisa za stipulaciju npr za pismeni, jer u knjizi ima mislim - str i znam da traze svaku sitnicu. sto bi mi za 2 boda iz tog pitanja bilo dovoljno??? 6aš definiciju da je to apstraktni formalistički verbalni kontrakt civilnog prava, iudicia stricti iuris, osniva se svečanim pitanjem jedne stranke i sukladnim odgovorom druge )dikta1 spondesne mihi centum dare "pondeo*, mo-eš dodat da se utu-uje kondikcijom

certae creditae pecuniae )certum, za novac* ili certae res )certum, za stvari* i sa actio incerti e= stipulatu ako ide na incertum... !o bi ti bilo ukratko sve najva-nije o njoj, ali ne0e ti pitanje bit samo što je stipulacija, uz to 0e bit sigurno još A85 stvari koje tra-e u  pitanju tako da 0eš imat šta pisat Trebamo li za usmeni znati latinske re'enice? spituju li njih posebno ili? $ko ih ne spomenemo uzimaju li za gre8ku? 6a, obaveznoGGG &spituju ih i posebno, a ako ih ne spomeneš negdje gdje bi ih trebao u normalnom pitanju, onda 0e te pokušati navesti na to da ju ka-eš ili te pitati direktno.  to zna'i izlaganje novoro=enog djeteta (pravo nositelja patria potestas%? !o pravo oca obitelji spada u odlučivanje o -ivotu i smrti djeteta, postojao je običaj izlaganja novoro;enčadi na otvorenom, pogotovo ako je dijete izgledalo slabašno, ako bi ipak pre-ivjelo, recimo, no0 vani )ne bi umrlo od hladno0e, ne bi ga pojele -ivotinje ili nešto tre0e*, onda bi to dijete pater familias prihvatio. ar pitanja o vrstama posjeda1 > knjizi pi8e; <&e=utim posjedovnu za8titu u6iva i malae idei possessor (&B%(npr. kradiljvac%, ali samo protiv tre9ih, a ne i protiv onoga od koga je protupravno stekao stvar.<. ali to zna'i da &B mo6e koristiti iterdikt za za8titu posjeda od tre9ih strana, ali ako mu do=e pravni vlasnik te stvari, onda ne mo6e iskoristiti interdikt?  )retpostavljam da u ovom drugom slu'aju pravni vlasnik prvo mora dobiti tu6bu rei vindicatio protiv onoga koji mu je prvi uzeo stvar? 6a, to bi značilo to. 3ko bi mfp koristio interdikt protiv vlasnika, to mu ne bi uspjelo zbog e=ceptio vitiosae possessionis. #lasnik nije nu-no morao koristiti rei vindikaciju )interdikti su br-e funkcionirali*.  7a8to se stvara razlika izme=u possessio vitiosa i possessio non vitiosa, ako i vlasnik  posjeda mo6e to tog posjeda do9i na viciozan na'in (tim 'inom ne gubi vlasni8tvio%? Odnosno kakvu pravnu poslejdicu mo6e imati viciozno i neviciozno stjecanje posjeda? ravna posljedica je korištenje pravne zaštite )interdikti, e=ceptio vitiosae possessionis*. #lasnik ne gubi vlasništvo, ali ako stekne posjed od nevlasnika recimo primjenom  pretjerane sile, nevlasnik 0e mo0i interdiktom dobiti posjed natrag, a vlasnik onda mora koristiti rei vindikaciju. !ako;er, possessio vitiosa je bitan kod dosjelosti )ne znam jesi li ve0 na tome dijelu gradiva*, uglavnom, ta podjela itekako ima smisao i svrhu.  &islim da je ba8 gre8ka kod rokova, jer se rok za te interdikte u justinijanovom pravu spominje na stranici /P. (tako=er / godina%. &olio bih jo8 nekoga tko ima knjigu kraj sebe da to provjeri.

' 2orvatu piše ovako za ove rokove1 7od uti possidetis se ne spominje rok. 7od utrubi se gleda tko je unutar godine dana )računaju0i od dana izdavanja interdikta unazad* imao stvar u posjedu dulje vrijeme od protivnika. )znači ovdje godina dana zapravo nije rok jer se interdikt mogao vremenski zatra-iti bilo kada, samo se onda, od tog trenutka unazad gledalo kako bi se odredilo u korist koga 0e biti odlučeno* ' $ustinijanovom pravu, ta se dva interdikta izjednačuju, te im je vrijeme korištenja ograničeno na godinu dana )intra annum utilem* od smetanja posjeda. 6akle da, dok su bili odvojeni, nisu bili vremenski ograničeni, tek u justinijanovom pravu  postaju.  7a8to se uknjizi spominju, i deiniraju stvari tipa prirodnih obaveza (obligationes naturales%, kad mi se to 'ini kao slijepa ulica po8to je takva
 zanima me treba li znati sve one ormule interdikata na latinskom kao npr. kod interdictum de vi armata * QQ>nde tu illum vi hominibus coactis armatisve... ne. može li mi netko objasniti aktivnu i pasivnu nasljedivost kod deliktnih zahtjeva? kad  je aktivno, a kad pasivno?  ne mogu skužiti to, str. 378. horvata 

3ktivno su legitimirane osobe one koje mogu podi0i tu-bu, a pasivno legitimirani oni  protiv kojih se tu-ba mo-e podi0i. &sprva nasljedivosti legitimacije na podizanje tu-be nije bilo, a kasnije se pravo na  podizanje tu-be prenosi )odnosno naslje;uju je* na nasljednike ošte0enoga. 6akle, netko nekome ukrade kravu, ta osoba umre prije nego je uspjela tu-iti kradljivca, nasljednici ošte0ene osobe dobiju pravo podi0i tu-bu protiv kradljivca.  Nenasljedivost pasivne legitimacije )ako nije izvršena ltsk.* znači da se postupak ne0e voditi protiv nasljednika delinkventa )ako on umre prije nego ošte0eni podigne tu-bu itd*. stipulacija - koje su se promjene dogodile kod stipulacije, osim prelaska apstraktne obveze u kauzalnu i šta to tono znai da je prešla iz apstraktne u kauzalnu? te šta je  jedna, a šta druga obveza znaila?

3pstraktna je kad u samom pravnom poslu nije sadr-ana causa odnsono pravni razlog iz kojeg slijedi taj pravni posao, a kauzalna je kad je taj pravni razlog vidljiv iz samog  pravnog posla )u ovom slučaju stipulacije*.  Npr. kod apstraktne stipulacije, ti i ja sklopimo stipulaciju u kojoj se ti obavezuješ da 0eš mi dati neki predmet, i sad ako ti taj predmet meni poslije stipulacije ne -eliš predati, ja te mogu tu-iti i sudski zahtjevati od tebe da mi predaš taj predmet )izvršiš svoju obvezu*. ri toj tu-bi, pretora odnosno sudca nije briga zašto smo mi sklopili stipulaciju )jesam li  ja taj prdmet kupio od tebe, ili mi ga ti poklanjaš i sl.*, dakle nije ga briga za causa )pravni razlog* bitno mi je samo da je stipulacija valjano sklopljena. 6akle, bitna ti je razlika izme;u cause )pravnog razloga* i pravnih poslova )mancipacije, in iure cessije, stipulacije i sl.*. može li mi netko pomo!i?npr ako imamo c.".3.#.$ znai kodeks knjiga prva blabla,i sad ako u zagradi imamo npr %imp constant&,što trebamo tu napisati?da je kodeks donešen za vrijeme njegove vladavine il nešto drugo?

"amo bih nadodala da je potrebno napisati, osim onoga što je kolega respect objašnjavao, iz koje je mase citat koji su vam zadali )u prvom je postu to lijepo objašnjenoS inače strana 9. u 2orvatu, pogledala bih i u romcu, ali nije mi ta knjiga trenutno pri ruci*. & ne treba napisati da je kodeks donesen za vrijeme nečije vladavine. 7odeks  je zbirka carskih konstitucija )koje nisu sve donesene u isto vrijeme*. 6akle, nije kodeks donesen za vrijeme nečije vladavine, ve0 konstitucija, i ne samo da je donesena za vrijeme nečije vladavine, nego ju je donio taj vladar čije je ime navedeno.

6akle, ako vam se zada 7odeks, onda se to rješava ovako. C)$*.B.<.<1 &mperator 3ntoninus 8 Code= &ustinianus, B. knjiga, <. titul, <. konstitucija, konstituciju je donio car 3ntonin. "amo su ve0e konstitucije podijeljene na principium )uvod* i paragrafe, i to su napravili glosatori. & onda to izgleda recimo ovako1 C)$*.9.<.Apr.1 &mperator 3ntoninus " tim da se onda ne piše konstitucija principiuma, kako je kolega respect napisao, ve0 se radi o uvodu )principiumu* konstitucije & evo vam korisnog linka, mo-da vam malo omogu0i uvid u to kako izgleda označavanje digeste i kodeksa. http1DDVVV.thelatinlibrarF.comDjustinian.html  )retpostavljam da se ne mora u'iti ba8 svaka godina u ud6beniku, no za svaki slu'aj * treba li npr. znati (za /. kolokvij, za usmeni bi mo6da i trebalo, ne znam% kada je uveden pu'ki tribun, kada prvi pretor, kada drugi pretor itd. ?  ET;  bi li trebalo znati sve carske 'inovnike u dominatu? 0omes ovaj, comes onaj i comes tre9i i sl. ? ' kolokviju vas ne0e tako nešto pitati )op0enito rijetko izričito tra-e da se napiše godina, to stvarno neke najbitnije, a mislim da ne0e ni na usmenom )doduše, mene je na usmenom pitao sve o pretorima pa sam rekla i godine, iako nije tra-io, to ti mo-e biti samo dodatni plus* !i činovnici su znali do0i kao pitanje na pismenom )evo konkretno praefectus praetorio*.  Na kolokviju mislim da ne0e jer ima bitnijih stvari od toga koje se trebaju znati. mo6e mi netko odgovoriti koje su vrste dos*a (miraza%? i koje su vrste vra9anja miraza? i dal treba znati ima // advokata, visokog slu6benika i - pravnika koji su sastavljali digeste? ;  6vije su vrste miraza1 6os adventicia i dos profecticia. 3ko misliš još i na načine zasnivanja miraza postoje1 promissio, dictio, datio i pactum dotis. 6os recepticia je obveza na povratak miraza, mogla se ostvariti akcijom e= stipulatu i akcijom rei u=oriae )u kasnijem razvoju* %islim da je to poprilično jasno objašnjeno u knjizi, inače, pogotovo vrste miraza. Ovo za digestu se ne mora znati poimence, ali dobro je znati upravo ovo1 4<< advokata, visokog slu-benika i B pravnika4, čisto da se dobije dojam o ljudima koji su sastavljali digestu. & moraš znati za !ribonijana.

 7na li itko koja su 2 izvora u 'ijem je pisanju sudjelovao Teodozije , i kakva je metoda klasi'nih pravnika i u kojoj vrsti djela, i tko je imao drugaciju metodu (sistem% i u kojem djelu je objavio? !eodozije && 8 ?e= citationis i Code= !heodosianus %etoda klasičnih pravnika je kazuistička, a drugačijom metodom slu-io se +aius u svojim &nstitucijama.  Cakvi su kod ocjenjivanja kolokvija ? tipa ako ste od - podpitanja odgovorili tocno na 3, gubis jedan bod ? ' kolokviju imaš > pitanja. Od toga 0e ti dva ili tri biti podijeljena na a* i b* )od toga a donosi < bod, a b isto jedan*, a ostatak pitanja 0e biti nešto opširnije postavljen )svako od tako šire postavljenih pitanja nosi po dva boda*. ' drugom i tre0em kolokviju 0e umjesto  jednog od > pitanja do0i zadatak koji 0e nositi 5 boda. %oraš pogoditi bit pitanja, ako ti i nešto promakne, a vidi se da razumiješ, dat 0e ti bod. $edino ako misliš na podpitanja u smislu1 dosjelost 8 pojam, dosjelost u klasičnom pravu,  pa onda na jedno od toga ne odgovorišS u tom slučaju mislim da 0eš izgubiti bod.  ictus possessora; @ui liti se obtulit.. !o je fictus possessor )fictus possessor zapravo nema spornu stvarDimanjeDštogod u  posjedu* koji pokuša skrenuti pa-nju s pravog posjednika tako da se la-no predstavi kao  posjednik kako bi vlasnik pokušao dobiti svoj posjed od njega, umjesto od pravog  posjednika koji bi, recimo, za vrijeme koje vlasnik troši na fictus possessora uzukapijom stekao vlasništvo nad posjedom. 6akle, fictus possessor u tom slučaju štiti nekoga kod koga se posjed zapravo nalazi i la-no navuče na sebe parnicu.  Curulski edili , koji su imali tr-nu sudbenost, uveli su nova načela u pogledu odgovornosti za skrivene nedostatke prodaje robova ili -ivotinja na javnim tr-ištima. dikt kurulskih edila odre;uje da prodavalac robova i -ivotinja mora javno obznaniti njihove greške i nedostatke. 7upcu je u svakom slučaju pripadala actio redhibitoria,kojom je mogao u roku od > mjeseci tra-iti razvrgnu0e kupnje ili actio Iuanti minoris8kojom je u roku godine dana mogao tra-iti sni-enje kupovne cijene, no ako stvar nije imala svojstva koja joj je  prodavalac izrijekom pripisivao ili je imala nedostatke koje je prodavalac dolozno  prešutio ili za koje je izrijekom tvrdio da ih nema, mogao se kupac po svom izboru  poslu-iti i akcijom empti kojom je mogao tra-iti naknadu svekolike štete.

može mi netko objasniti razliku izme'u akcije, ekscepcije i kondikcije kod pravnog posla? postoje sve te tužbe za ostvarivanje prava kod pravnog posla i onda se navodi da se osim akcije može pravo ostvariti i kondikcijom ili ekscepcijom i slino...

3ctio je tu-ba. =ceptio nije tu-ba, ve0 prigovor. 6akle, ekscepcijom 0eš se suprotstaviti tu-bi koju je netko pokrenuo protiv tebe. )Recimo ako te netko tu-i rei vindikacijom, a ti posjeduješ neko zemljište pod uvjetima pogodnim za dosjedanje, mo-eš mu se suprotstaviti ekscepcijom longi temporis. Neka te ne zbuni drugačiji naziv, inače je longi temporis  praescriptio, ali praescriptio i e=ceptio znače isto u ovom slučaju * Condictio je tu-ba iz obvezno8pravnih odnosa, ona ne navodi pravni razlog tu-be )apstraktna je tu-ba* te ide na dobivanje odre;enog iznosa novca ili na odre;enu stvar. +lavna razlika izm. actio i condictio je upravo u tome što se kod actio navodi pravni razlog tu-be, a kod condictio ne. kod podjele pokretnina i nekretnina pi8e imobiles i immobiles,jel se zapravo misli imobiles i mobiles?ovo mi nema logike ina'e,pa na ka6e se isto? %obiles i immobiles. dva pitanjca( )*to se tie propasti ili pogoršanja stvari odgovarao je komodatar za svaku krivnju, a po klasinom pravu i za kustodiju.) što je to boldano?  i b& +od kojeg realnog kontrakta se odgovara i za casus?   jel ima morti ovo moje prvo pitanje veze s drugim 

7ustodija je stupanj odgovornosti za štetu kod koje se ne tra-i subjektivna odgovornost, ve0 je dovoljno samo objektivno uzrokovanje štete, odnosno činjenica da je šteta nastala )a da se ne radi o vis maior*. Osoba koja je odgovarala za kustodiju, odgovarala je i za slučaj, mislim da se to zapravo i poistovje0uje.<< Commodatum )posudba* je realni kontrakt kod kojeg se odgovara za casus, tako da, da,  prvo pitanje ti ima veze s drugim. " tim da postoji još slučajeva kad se odgovara za casusDkustodiju, to ti je kod naknade štete, pogledaj si to. &ako najčeš0e kad pitaju odgovornost za casus -ele baš da im spomeneš commodatum, ove ostale mo-eš nabrajati do prekosutra, ako posudbu ne spomeneš, ne0e biti sretni  je li resumptio uciana isto što i autio uciana ????? 

 Nije. raesumptio %ucianu si dobro našao, dakle, to je u obiteljskom pravu, vezano uz imovinu -ene. Cautio %uciana je kod uvjeta )A@>. stranica u 2orvatu* "uspenzivni potestativni negativni uvjet se pretvarao u afirmativni rezolutivni uvjet.

Op0enito praesumptio znači pretpostavka, presumpcija, a cautio jamstvo, odnosno nekakvo obe0anje. 7oristi pojmovnik na kraju knjige, mo-e ti pomo0i kad brzo trebaš prona0i neki pojam.

aj mi pojasni sto ti to znaci da interdictum /alvianum ide na pribavljana posjeda prvi put, a kod pignusa da se može interdiktom koristiti za ponovno pribavljanje posjeda00  onako laiki na primjeru...

interdikti adipiscendae possessionis )interdictum salvianum je jedan od njih* idu na  pribavljanje posjeda prvi put što znači da osoba zapravo ima R3#O N3 O"$6, ali  N%3 O"$6 te ga -eli pribaviti. Na primjeru invecta et illata to bi bilo ovako1 !i zakupiš moje zemljište za obradu, hipoteka je tvoj alat. $a nemam posjed nad tim alatom jer ti je on potreban za obradu zemljišta. !i ne pla0aš zakup, tra-bina do;e na naplatu i ja se nekako -elimDmoram namiriti te -elim uzeti tvoj alat )koji je zalo-en*, a ti mi ga recimo ne daš. $a mogu taj alat po dospije0u tra-bine tra-iti od tebe interdiktom salvianum. 6akle, iako ja nikada nisam bila u posjedu tog alata, mogu ga sada )prvi put* dobiti tim interdiktom. 3ko si mi dao neku narukvicu kao ručni zalog )pignus*, ja tu stvar imam u detenciji )izvedenom posjedu* i ako mi ju ti otmeš, ja ju mogu pribaviti natrag )ponovo pribaviti* interdiktom, recimo interdiktom de vi, ako si ju oteo silom. 7u-iš ' prvom slučaju -elim pribaviti posjed na nekoj stvari koju nisam nikad prije imala u posjedu, a u drugom na stvari koju sam imala u posjedu, netko mi ju otme, pa ju -elim natrag, laički rečeno. !o ti je baš objašnjeno u knjizi kod interdikata i interdikte adipiscendae possessionis znaju često pitati, tako da to nauči. 1e li mi može netko objasniti kakvi su to singularni i univerzalni prednici, odnosno auktori? 2e mogu na!i nigdje u knjizi tono objašnjenje.

"ingularni 8 oni koji su na stjecatelja prenosili jedno ili eventualno više prava, ali nikako ne sva 'niverzalni 8 na stjecateljaDstjecatelje prenosili apsolutno sva prava i O/# koje su imali. Ovo je slučaj kod ostavitelja jer su oni svojim nasljednicima ostavljali ne samo imovinska prava, ve0 i obveze, dugove, itd. 6akle, ako bi netko prodao svoju nekretninu nekome )prenesao bi samo svoje pravo vlasništva, eventualno neko vezano uz to, recimo slu-nost*, taj stjecatelj ne bi imao veze s nekim random dugom prodavatelja. )ogledaj si kod naslje;ivanja, mislim da se tamo to mrvicu bolje objašnjava, odmah prve dvije stranice* položaj stranaka u ormularnom postupku? 

 Nisam ni ja baš sigurna, ali rekla bih da je najbitnije napisati na kome je teret dokazivanja, actori incubit probatio i to. relistala sam malo taj dio sad i to je jedino što mi se čini relevantno.

ročitaj još par puta to poglavlje i obra0aj dodatnu pa-nju na sve gdje se spominju stranke, mo-da do;eš do nekog pametnijeg zaključka. zašto kod reivindikacije tuženik kojem tužitelj dokaže da drži njegovu stvar u posjedu i on je po pretorovu nalogu prepusti tužitelju,može podi!i novu reivindikaciju?mislim,piše u sluaju da je on vlasnik,ali kako?pa što nebi tužitelj u ovo prvoj reivindikaciji trebao dokazati da je on vlasnik kako bi uop!e mogao dobiti tu stvar u posjed?i tada bi to bilo gotovo jednom zauvijek? ili je meni nešto promaklo?

/ilo bi zgodno kad tako nešto pitaš da navedeš gdje se to nalazi u knjizi, inače. Ovako pretpostavljam da misliš na drugi odlomak 5. dijela 9B. poglavlja u 2orvatu. 7ljučno je ovo1 43ko bi tu-enik poricao da ima stvar u posjedu, a tu-itelj bi dokazao da  je ima u posjedu, pretor bi odmah prepustio posjed tu-itelju.4 !u-itelj je morao dokazivati svoje pravo vlasništva i tu-enikov posjed, ovako, pošto je tu-enik lagao u vezi posjeda, pretor je prepustio posjed tu-itelju kao nekakvu, ja bih rekla, kaznu, bez da je tu-itelj morao dokazivati svoje vlasništvo. & naravno da se onda dopušta tu-eniku da podigne rei vindikaciju jer se time ipak nastoji ispraviti nepravda nanesena time što je posjed prepušten nevlasniku. "tvar i je u tome što u ovom gore primjeru tu-itelj očito nije bio vlasnik, ali je svejedno tu-io vlasnika  posjednika, a pošto je ovaj bio blesav i poricao svoj posjed )zašto bi vlasnik posjednik uop0e poricao svoj posjed*, pretor ga je na neki način kaznio oduzevši mu posjed. rvi put spremam rimsko,a prosla sam cijeli thread i nisu mi jasne %za sad & tri stvari(  a& +aj su uopce zadaci i sta je recimo rjesenje zadatka iz ovog ispita( zajam 4 stipulatio usurae?  b& 5asto moram znati citanje 6igeste?  c& 5a kaj mi trebaju izreke? 2adopises ih uz odgovor na pitanje ili ih treba znati prevesti na usmenom? 

rvo, u prvom postu imaš fajl sa zadacima, pregledaj ga, bit 0e ti jasnije. 6obiješ 4stvarni4 slučaj u kojem moraš prepoznati stanje, institute itd. A. ato što to tra-e u ispitu 5. %oraš ih znati prevesti i objasniti i na pisanom i na usmenom. One su tako;er jako  bitne u pojašnjavanju nekog dijela gradiva, te sadr-avaju neke od bitnijih načela rimskog  prava, od kojih 0e ti neka biti korisna čak i kasnije.

koja je razlika izme*u sukcesije ordinuum i graduum%kod nasljednog(? ili je to isto? "uccessio graduum 8 pozivanje na nasljedstvo daljeg srodnika u okviru istog reda "uccessio ordinum 8 pozivanje na nasljedstvo srodnika iz udaljenijeg reda

moze li mi netko objasniti rezolutivne uvjete u rimu, znaci ne one koje se koriste danas?  ne kuzim kako su ih oni preoblikovali u suspenzivne. hvala0 

6akle,učinci posla pod suspenzivnim uvjetom nastaju tek kad se uvjet ostvari. 'činci  posla pod rezolutivnim uvjetom nastaju odmah i prestaju kad se uvjet ostvari. 'vjet1 ako  brod do;e iz 3zije. 7od suspenzivnog 0e se dobiti nešto ako do;e brod,a kod rezolutivnog 0e prestati neki pravni posao ako do;e brod.  sad. !aj rezolutivni je u Rimu bio konstruiran kao da uvjeta nema. 6akle,učinak nastaje neovisno o tome ho0e li brod do0i iz 3zije. & onda se uz taj posao bez uvjeta sklapa drugi  posao pod suspenzivnim uvjetom,dakle kojem učinci imaju nastati ako brod do;e,a učinak koji 0e nastati ako brod do;e je prestanak onog pravnog posla koji je bez uvjeta.  "ecepcija rimskog prava? Rimsko pravo nije propalo s propaš0u rimske dr-ave1 ono je u feudalnom i bur-oaskom društvenom poretku odigralo svoju va-nu povijesnu ulogu time što je stolje0ima nakon  propasti rimske dr-ave postalo opet pozitivnim pravom mnogih evropskih zemalja W ta se  pojava naziva recepcija rimskog pravaGGG Ovo recipirano rimsko pravo zove se _op0e pravo_ ili _pandektno pravo_ 1 a* Op0e zato što je vrijedilo za čitave teritorije dr-ava za razliku od partikularnih doma0ih i feudalnih prava.  b* andektno jer se zove prema najva-nijem dijelu $ustinijanove kodifikacije koji nosi naziv na grčkom andectae ili na lat. 6igesta. ` 6o recepcije rimskog prava došlo je običajnim putem. ` +lavni razlog recepcije1 u <<8.g donesen Code= %a=imillianeus /avaricus civilis :A. a rusku je