Mjerna tehnika u strojarstvu
1.
Što je mjerna sljedivost? - je svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti nekog etalona po kojemu se on može dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obično državnim ili međunarodnim) u neprekinutom lancu usporedbi koje imaju utvrđene mjerne nesigurnosti.
2.
Definicija metra? fizikalni metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijeđe u praznini za vrijeme jednog !""#"!$%&-og dijela sekunde ' $ *m materijalni iz legure "+ platine i ,+ iridija određen razmakom između osi dviju srednjih crtica na tapu) ' ! *m
3.
Što je etalon? talon - je materijalizirana materijalizirana mjera mjerilo referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen namijenjen za određivanje ostvarivanje čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili vie vrijednosti neke veličine da bi mogli poslužiti kao referencija.
4.
Nabrojati vrste etalona i kratko ih objasniti? Međunarodni etalon - etalon priznat međunarodnim dogovorom da bi služio kao međunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine. /ržavni etalon - etalon priznat odlukom države da bi služio u toj državi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine. 0rimarni etalon - etalon koji je izabran ili za koji je op1e potvrđeno da ima najve1u mjeriteljsku kvalitetu 2ekundarni etalon - etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim etalonom 3eferencijski etalon - etalon koji op1enito ima najve1u mjeriteljsku kvalitetu na danom mjestu ili u danoj organizaciji 3adni etalon - upotrebljava upotrebljava za umjeravanje ili provjeru provjeru stvarnih mjera mjerila mjerila i referencijskih referencijskih tvari. 0osrednički etalon - etalon koji se upotrebljava kao posrednik za usporedbu etalona. 0rijenosni etalon - namijenjen za prijenos na različita mjesta.
5.
Nabrojiti osnovne jedinice SI sstava s !ri!adaj"im o#nakama? /užina metar 4m5 vrijeme sekunda 4s5 termodinamička termodinamič ka temperatura 7elvin 475 8 jakost 9andela 9andela 4cd5 4cd5
$.
masa kilogram 4kg5 el.jačina struje 6mper 465 materijalna veličina mol 4mol5 svjetlosna
Što je to mjerno jedinstvo? %jerno jedinstvo & je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni rezultati izraženi u zakonitim jedinicama koji se mogu s utvrđenim mjernim nesigurnostima dovesti u vezu sa referencijskim etalonima.
'.
Što je mjeravanje? - je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neki mjerni sustav ili referencijska tvar i vrijednosti vrijednosti ostvarenih pripadaju1im istorodnim etalonima.
1
Mjerna tehnika u strojarstvu
(.
)oje s #ada"e i od*ovornosti nacionalnih mjeriteljskih institta? - ostvarenje razvoj i održavanje državnih etalona8 - održavanje sljedivosti državnih prema međunarodnim etalonima8 - održavanje sljedivosti referencijskih etalona8 - uspostavljanje međusobnog priznavanja nacionalnih etalona sudjelovanje u međuregionalnim i regionalnim mjeriteljskim ključnim usporedbama.
+.
)oji s osnovni #adaci me,narodno* reda #a te*e i mjere? - uspostavljanje osnovnih etalona i skala za mjerenje osnovnih fizikalnih veličina i održavanje prototipova međunarodnih etalona. - ostvarivanje usporedbe nacionalnih i internacionalnih etalona. - osiguravanje koordinacije odgovaraju1ih tehnika mjerenja. - ostvarivanje i koordinacija odredbi koje se odnose na osnovne fizikalne konstante.
1-.
bjasniti /to s to i 0em sle me,laboratorijske s!oredbe? :o su izvođenja umjeravanja na prenosivom uređaju u vie laboratorija radi usporedbe rezultata mjerenja. 9;<= - provjeriti osposobljenost laboratorija uključuju1i kad god je to mogu1e provjeru iskazane mjerne nesigurnosti.
11.
Što je !onovljivost mjerenja? 0onovljivost je usko slaganje između rezultata uzastopnih mjerenja iste mjerene veličine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji uključuju> - isti mjerni postupak - istog mjeritelja - isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima - isto mjerno mjesto - ponavljanje u kratkom vremenu.
12.
Što je obnovljivost mjerenja? - je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane ve1eg broja mjeritelja pri viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim dijelovima uz koritenje istog ili različitog mjernog instrumenta.
13.
Što je !reci#nost? 0reciznost - rezultati mjerenja koji imaju međusobno malu relativnu standardnu devijaciju su precizni. Matematički se to može prikazati jednadžbom koja stavlja odnos standardnu devijaciju skupa rezultata i mjerenu veličinu.
14.
Što je neto0nost? ?etočnost je razlika između dobivenog rezultata mjerenja i referentne vrijednosti. - nesavrenstvo mjernog sredstva (netočnost mjerenja) - nesavrenstvo mjernog predmeta (netočno izrađen predmet)
15.
Nabrojati vrste !o*re/aka i kratko ih objasniti? 2ustavne u tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine ostaju stabilne ili se mijenjaju na predvidiv način. 2lučajne - u tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine mijenjaju se na nepredvidiv način. @rube - u tijeku ponovljenih mjerenja iste veličine značajno odstupaju u odnosu na ostale rezultate
2
Mjerna tehnika u strojarstvu
1$.
Što je mjerna nesi*rnost? - je definirana kao parametar pridružen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se razumno mogle pripisati mjerenoj veličini uz određenu vjerojatnost.
1'.
)oje s metode !rocjene mjerne nesi*rnosti? %&metoda 7oraci> ,. M=3?; MB/< - C ve1ini slučajeva mjerena veličina Y ne mjeri se izravno nego se određuje iz N drugih veličina
!. Bdređivanje standardnih nesigurnosti u(x i) procjena ulaznih veličina - sastavnice D6E vrste - sastavnice DFE vrste G. Bdređivanje sastavljene standardne nesigurnosti sastavljanjem standardnih
%S&metoda
nesigurnosti procjena ulaznih veličina. $. Bdređivanje proirene nesigurnosti - dobiva se množenjem složene standardne nesigurnosti - temelji se na generiranju slučajnih brojeva iz funkcija gusto1e vjerojatnosti za svaku ulaznu veličinu DH i D i stvaranju odgovaraju1e vrijednosti izlazne veličine DIE kombiniraju1i različite razdiobe kojima su definirane ulazne veličine.
6rocjena !onovljivosti i obnovljivosti re#ltata mjerenja skladno normi S 21'4( 7 2--4 - koriste se mjere rasipanja> 0onovljivost i obnovljivost rezultata mjerenja. 1(.
)oja je ra#lika i#me, sastavnica mjerne nesi*rnosti 8 i 9 vrste? Sastavnica mj. nesi*rnosti 8 - vrste dobiva se iz niza ponovljenih mjerenja uz primjenu normalne i studentove razdiobe ( zasniva se na bilo kojoj prihvatljivoj statističkoj metodi) dok se Sastavnica mj. nesi*rnosti 9 vrste - dobiva iz apriornih razdioba vjerojatnosti (procjena se temelji na znanstvenoj prosudbi svih raspoloživih podataka o Xi ) normalna ili @aussova pravokutna ili jednolika trokutasta i dr.
1+.
Što sadri !ot!na mjeriteljska informacija? 0otpuna mjeriteljska informacija sadrži mjerni rezultat i podatke o mjernoj nesigurnosti.
2-.
Nacrtati i objasniti !ravilo skladnosti? Dg
U
Aona Aona ?ede nesu U sukladnosti finira kladn osti na zona
Gg
U U
Aona ?ede nesu finira klad na nosti zona
u u
0ravilo nam pokazuje da bi rezultati mjerenja trebali biti u zoni sukladnosti ako izlaze iz te zone dolo je do nekakve pogreke.
3
Mjerna tehnika u strojarstvu
21.
Što je faktor :k: kod mjerne nesi*rnosti i /to !ove#je? Jaktor DkD je faktor prikrivanja iznosi od !-G a povezuje sastavnice nesigurnosti 6 i F vrste.
22.
bjasniti /to je s!osobnost mjerno* sstava? 2posobnost mjernog sustava je oznaka koja nam govori da li je neki sustav zadovoljavaju1i ili su mu potrebana poboljanja (ako je 3K3LG+).
6ko je D3K3D u tolerancijskom polju D:D ili ukupnoj varijaciji D:D> imamo zadovoljavaju1i mj.sustav ; 1-< 1-< & 3-< može se smatrati zadovoljavaju1im (ovisno o značajnosti primjene) = 3-< potrebna su poboljanja u mjernom sustavu.
23.
Is!ravno na!isati !rimjer jedne mjerne jedinice s !redlo/kom? mm milimetar cm centimetar m metar
24.
6rimjer jedne sastavnice mjerne nesi*rnosti? Sastavnica nesi*rnosti 8 vrste Zasniva se na bilo kojoj prihvatljivoj statističkoj metodi
Sastavnica nesi*rnosti 9 vrste Procjena se temelji na znanstvenoj prosudbi svih raspoloživih podataka o X i , Procjena se zasniva na apriornim razdiobama vjerojatnosti:
25.
6rimjer >> tolerancijskom !olj. bjasniti?
6ko je D3K3D u tolerancijskom polju D:D ili ukupnoj varijaciji D:D> ; 1-< imamo zadovoljavaju1i mj.sustav 1-< & 3-< može se smatrati zadovoljavaju1im (ovisno o značajnosti primjene) potrebna su poboljanja u mjernom sustavu. = 3-<
4
Mjerna tehnika u strojarstvu
2$. >0na mjerila? pomična mjerila (analognadigitalnas urom...)mikrometri (analognidigitalni) dubinomjeri debljinomjeri visinomjeri mjerna traka mjrerna letva subito komparatori kalibri N
2'. Direktna i s!oredbena metoda?
- direktna metoda - mjerni instrument je direktno u dodiru sa mjerenim objektom te izravno očitavanje vrijednosti mjerenog objekta sa mjerne skale dok & s!oredna metoda - je koritenje komparatora i na mjernoj skali očitava se odstupanje stvarne veličine od vrijednosti istorodog etalona
2(. 8bbeov !rinci!? ?ajtočnija mjerenja se postižu samo onda kada se veličina koja se mjeri nalazi u pravcu (produžetku) mjerne skale (npr. kao kod mikrometra). C protivnom javlja se pogreka. Bvo je pogreka prvog reda. 0omično mjerilo ? A6/BB<=66 6bbeovo načelo.
Mjerna tehnika u strojarstvu
2+. >a#lika i#me, !asometra i mikrometra? Pasometar služi za usporedno mjerenje i mjeri odstupanje stvarne od nazivne mjere, ali ne i vrijednost stvarne mjere, dok mikrometar služi za direktno mjerenje i očitavanje stvarne mjere na mikrometarskom vijku.
%ikrometar - uređaj za mjerenje vrlo malih veličina velike točnosti i kakvo1e izrade sa specijalno izvedenim navojnim vretenom koraka % mm. (mikrometri za vanjska mjerenja mikrometri za unutarnja mjerenja specijalni mikrometri)
6asometar - služi za mjerenje vanjskih mjera uz prethodno kalibriranje (podeavanje na nazivnu mjeru). 0rimjenom 0@M-a ili odgovaraju1ih kalibara podeavanje kontrolirane mjere vri se pomo1u mikrometarskog vijka. ?akon podeavanja kada pokazivač skale pokaže položaj pokretno vreteno se zakoči kočnicom . 0ri uporabi pasametra dugmetom $ pomakne se nakovanj G i onda se može postaviti predmet mjerenja. Btpusti se gumb vreteno i se nasloni na predmet. Bčitava se odstupanje od nazivne mjere. ?a njemu se očitava razlika između stvarne i nazivne mjere ali ne i vrijenost stvarne mjere.
3-. 0itanje na mikrometr i !omi0nm mjeril? 31. mjeravanje !omi0no* mjerila? Cmjeravanje mjerila je provjera osnovnih metrolokih značajki i upisivanje rezultata provjere u ovjernicu. Bvjernica je zapis kojim se potvrđuju mjeriteljska svojstva mjerila i navodi vijek pouzdanog rada.
32. )ako bi i#mjerili radijalni dar? Skica i obja/njenje.
a Mjerni postupak>
!
Mjerna tehnika u strojarstvu Bčistiti predmet istaviti ga među iljke (ako je os baza) ili prizme (ako je plat valjka baza). 0ostaviti mjernu uru-ticalo stalno u dodiru i radijalno (B7BM;:B na aksijalnu os) na mjernu plohu.
33. )ako bi i#mjerili aksijalni dar? Skica i obja/njenje.
Mjerni postupak> Bči1en predmet postaviti u iljke (os je baza) ili na prizme (plat valjka je baza). C drugom slučaju potrebno je osigurati aksijalni oslonac u osi (ticalo se postavlja paralelno sa aksijalnom osi).
"
Mjerna tehnika u strojarstvu
1. Što je ba#a ?
!.dio
Faza je geometrijski element koji služi kao temelj pri davanju neke tolerancije položaja
2. Na koji se na0in odabire ba#a ? Faza se odabire prema funkciji predmeta8 potrebno je da je> - baza dovoljno velike povrine ; - dovoljno dugačke osi - dvije manje povrine dovoljno razmaknute - dvije kra1e osi dovoljno razmaknute
3.olerancije oblika ? :olerancija oblika ograničava odstupanje nekog predmeta od idealnog. ?jom se određuje> pravocrtnost ravnost kružnost cilindričnost oblik linije i plohe.
4.ehnika mjerenja ravnosti !ovr/ine ? @simbolA skicaA o!isB 342 0redmet stavimo na mjernu ploču i mjernom urom tj ticalom sa polčicom dodirujemo predmet u vie smjerova te zabilježavamo rezultate.
5.Da li je mo*"e i#raditi !ovr/in ovoj toleranciji ? )olik mora biti ># ? 3z ,.Q ravnostR, (mm) 3z O % : ,H,Q R ,Q slijedi da je 3z R ,Q to je manje od % H , R % Mogu1e je izraditi povrinu u toj toleranciji.
$.ehnika mjerenja cilindri0nosti ? Mjerenje cilindričnosti nam objedinjuje zahtjeve kružnosti u bilo kojem presjeku i zahtjev ravnosti izvodnice. Mjerni postupak> - očistimo predmet i postavimo ga na prizme tako da krajnji dijelovi moraju biti na istoj visini mjerne ploče. 0omičemo stalak i mjernu uru uzduž predmeta i mjerimo izvodnicu D6FE potom zarotiramo predmet za " ⁰ i ponovimo isto po drugoj izvodnici D9/E a zatim tre1oj DJE ; četvrtoj D@SE. Bčitane vrijednosti nesmiju premaiti vrijednost tolerancije D:E.
'. olerancije oblika? /jelimo ih na tolerancije oblika linije i tolerancije oblika plohe. :. B. linije - odstupanje ograničeno dvjema crtama koje obuhva1aju kružnicu promjera DtE čije je sredite na idealnoj geometrijskoj osi :. B. plohe odstupanje ograničeno dvijema plohama koje obuhva1aju kugle promjera DtE
(.olerancije vrtnje ? :olerancija vrtnje definirana je kao odstupanje ograničeno dvijema koncentričnim kružnicama s razmakom DtE
#
Mjerna tehnika u strojarstvu
1-.6odjela !rofila na tehni0kim !ovr/inama ? 11. Cra!avost tehni0ke !ovr/ine ? Srapavost povrine je u op1em smislu mikrogeometrijska nepravilnost povrine koja nastaje tijekom postupaka obrade ili drugih utjecaja. Srapavost povrine u određenim slučajevima bitno utječe na radna svojstva. Bp1enito strojni dijelovi s manjom hrapavo1u imaju ve1u dinamičku čvrsto1u ve1u otpornost na koroziju ve1u sposobnost nalijeganja bolje prenose toplinu itd.
12.Na slici o#na0ite !arametar7 srednje odst!anjeA maksimalno odst!anjeA dljin mjereno* !rofila i os
13.Nacrtaj i objasni o#na0avanje hra!avosti tehni0ke !ovr/ine na tehni0kom crte
14.)oji je #ahtjev tee is!niti i #a/to ? :eže je posti1i srednje odstupanje D3aE jer su to manje vrijednosti nego D3maHE to jest lake 1e mo dobiti neko maHimalno odstupanje prilikom obrade nego srednje odstupanje koje je daleko teže posti1i.
15.Nabroji dvije osnovne metode mjerenja hra!avosti Fezkontaktna i kontaktna metoda.
1$.6odjela kontaktnih mjernih metoda? =ohnssonovim profilometrom i schTalzovim profilografom.
1'.6odjela be#kontaktnih mjernih metoda ? :ehnika svjetlosnog presjeka i metoda interferencijom svjetlosti pomo1u inferometara.
1(.%jerenje diferencijskom tehnikom? :o je tehnika kojom se mjerna veličina uspoređuje s istovrsnom veličinom poznate vrijednosti (etalonom) te mjerimo razlike mjernom urom tih dvaju veličina. 0rvo očistimo elemente za mjerenje i stavimo predmet na mjernu ploču. 0omičemo stalak rotacijom nakon to smo ticalom dotaknuli neku povrinu mjerenog predmeta i uspoređujemo to s etalonom.
1+.%jerenje dbine #dnih tora na vratil i na ntra/njem dosjed ? :akva mjerenja se obično izvode pomičnim mjerilom.
2-.%jerenje sbitom ?
$
Mjerna tehnika u strojarstvu 2pada u komparativnu tehniku mjerenja. 0ostupak> prvo je potrebno očistiti subito i provrt koji 1e se mjeriti. Aatim kalibriramo subito te ga lagano uvučemo u provrt pomicanjem lijevo-desno. ?akon to pronađemo najmanji otklon na mjernoj uri zabilježiti taj rezultat.
21.)oordinatorni mjerni re,aj? 2luži za mjerenja na kompliciranim prostornim predmetima. :icalom se dodiruje mjerna povrina koju uređaj pretvara u numeričku sliku na zaslonu u G/.
22.Sins ravnalo? 7oristi trigonometrijsku tehniku mjerenja kuteva i služi za točno postavljanje kod kontrolnika i steznih naprava. 2astoji se od ravnala i dva potpuno ista valjkasta kalibra.
23.6rofil !rojector ? 0rofil projector služi za proiciranje konture kontroliranog predmeta na odgovaraju1i ekran ili mliječno staklo u obliku za prepoznavanje osnovnih značajki.:ako proicirana kontura se kontrolira i ovaj uređaj se koristi kod dimenzija i oblika komplicirane izvedbe.
24. 3D&skeneri ? - su uređaji koji analiziraju neki stvarni predmet ili okoli u svrhu skupljanja podataka i o izgledu predmeta. :akvi se podac ; kasnije mogu iskoristiti u stvaranju digitalnih G/ modela koji imaju veliku primjenu.
25.Na0in rada o!ti0ko* skenera? Bptički skener proicira kodirane svjetlosne trake na predmet i te se trake iz drugog smjera očitavaju 99/ kamerom. Aatim softver obrađuje te snimljene podatke i stvara digitalnu G/ projekciju predmeta. Bvakvi uređaji imaju sve ve1u i ve1u primjenu.
2$.Na0in rada lasersko* skenera ? 3adi na principu laserske triangulacije.
1%
