•^^nl^^^^3H^PB
Aldo Ivanisevic RIBOLOV NA MORU
Ribolov stn|>nm ........................................... 9 Udia....................................... 9 Najlonska uzica ....................................... 10 Stap ....................................... 11 Kotu: ....................................... 11 Olovo ....................................... 12 Plovak ....................................... 12 Vrtuliak ....................................... 12 PomiKrii pribor.......... ....................................12 Ribolov panuloin .......................................... 13 Ribolov parangalom.......... .....................__15
Izrada parangala ............ . -....................15 Vrste parangala ....................................... 16 Mamci za ribolov parangalom ....................................... 16 Nacin ril'dluv.! p.]r.mi',
23 Rakovi ....................................... 26 Ribe ...................................... 26 Umjelni mamci ....................................... 27 Primamljivanjc ribc...... . 27 Podvodni ribolov............. .28 Ribolov ostima .......................................... 32 Arbun .......................................... 35 Bukva .......................................... 39
Opal .......................................... 43 Fratar .......................................... 47 Gira .......................................... 51 Glavoe .......................................... 55 IgHca .......................................... 58 JegulJJ ........................................... 62 Kantar .......................................... 66 Kanjac .......................................... 69 Knez .......................................... 71 Lubin .......................................... 75 Orada
.......................................... 80 Oveica............................... 84 Pauk.................................. 88 Pic..................................... 91 Salpa.................................. 94 SkuSa................................ 97 Sarag................................. 100 Sarun................................ 103 Skrpina............................. 107 Spar.................................. 110 Ugor.................................. 113 USata ............................... 116 Zubatac............................. 120 Lov glavonozaca.............. 123 Lov rakova, £koljaka i pu/.rva_______................. ..126 Nepriliko u ribolovu ........ 128 Propisi o rfkrejdjskosportskom ribolovu na
moru ......................................... 130 Pripremanjo jela od ribtr, Skoljaka i rakova .......................................... 132 Plava riba ...................................... 132 Bijda riba ...................................... 132 Landoviiu.... ....................132 Jestive ribe ...................................... 133 Kako prt-po/noti ^\|t'/u ribu............................... 133 PriprenunJL' ribljih jt-l-i ...................................... 134 aod ™ i ' ....................................' 35 Slt
bl
Ht
nhe
Juhaod krupnebijele ribc ...................................... 13 Kuhari,] riba . . ...................................... 13 Pr^en.i riba ...................................... L3 Pefiena riba.............................13 Brodrt ...................................... 13 Marirurana riba............ 13 Buzara ...................................... 13 Rizot 13 od priljep.ik.i. - - --
RIBOLOV STAPOM Udicarcujc odnosno ribolov udicom njjpopnianiiji je nacin Sportskog ri-balova. Udicom se moze loviii na vise nacin.!. 'lb kojeg su: ribolov tLinjom kod so udica »preko izbaeuje prsta«, iz ruke izatim lovi ribolov slapom koji omogueuje daleko izbacivanje udice i uspjesnu kontrolu, ribolov pa-nulom kod kojeg secamcem udice povlace /aribolov n pokreiu, to parangiilom kod kojog so lovi velikim brojem udica, pove/anim u jedinslveni niz, bez prisustva covjeka. Pod ribolovom Lunjom podrazumijeva so koristenje cetverokutnog nosaca za najlonsku uzicu, napravljenog od pluLi ilimoru sliropora. Na nasem jog uvijok so u odrodonoj nijovi korisLe lunjo,
proloz.no /bog tradicije zbog jodnostavnosli, ali iii zbog skupoee Stapova kotura. Medutim, u svakom drugom pogledu, a pogotovo LI poglodLi uspjesnosLi u ribolovu, Stap i kotur pru/aju mnogo vise prednosti. UDICE Na IrziSUi so pojavljujo niz. ra/licilih lipova iidica kojo so razlikuju velieinom, oblikom, kvalitctom matorijala i kakvocom izrado. Izraduju se od kovanog i biti kaljenog colika. Mogn razlicite zavrsne obrade, a danas su najnoviji »hit« erne niklovane udico P>ez ob/ira na kvalilotn, ukoliko koristene udico nekosevrijcnie ncce upol.rcblJLiv.tli, prcporucljivo ih je vodom oprati od moze soli. bin' Vrh udico ravno izvueen i gotovo par.tlolan s tijelom ndice, a mo/e biti savijon prema unutra ili na jednu ili drugu stranu. Tijelo (slruk) udico moze dugacko ili kratko. biti I\a
zavrsetku struka iliudice na-la/.i so ploeica oko, za koje se ve/.e najlonska uzica. Na izbor udice za ribolov najviSo utjeeu ocekivana vrsla ribo, a teposobno njona velicina, maniac koji ce so knristiti. Yecas l'iba, odnosno riba vecim uslima, dakako trazl vece udice. tice, za Sto i se mamaca ribolov pastolama (tijestom) ikoji drugim mamci-tna lako ispadaju s udice, Ircba birali manje i tanjo udice, eventualno sa dodatnim siljeima na iijolu. /a crve, vece mamc.e, npr. kozice i dr., trcba birati udice s i duzim slrukom. I'ostoje specijalni udica kao npr. /.atipovi lov orada, tunja, zubataca, morskih pasa, zatimpostoje udice prilagodeuo /aIi'okuko lo\ parangalom.. udico i dr.
n
qn QQQ
n
n 1 2
1
9
n n 1
1 Q 9Udice plocice sa zavrsetkom u obliku odgovarajti za najlon-skih uzicavezanje do debljine od 0,35-
0,40 mm. Kad je potreban deblji najlon, ko-riste se udice sa oka, zavrSetkom u obliku odnosno prstena. Tijekom koristenja u ribolovu, zbog raznih ra/.loga, vrh udice se pomaio otupi, a tupa udica smanjuje uspiesunsi ribolova. Stoga vfh Lidice Sreba stalno odrzava-li ostrim (postoje i balerijska osrrila).
NAJLONSKA UZICA U prodavaonicama ribolovnog pribora obicno se nudiuzica siroki izbor naj-lonskih za ribolov promjera od 0,061,00 mm. Izabrati treba onu koja odgovara i sn,i/i ribo koju setezini namjerava loviti. Prilom meduuzicama jcdnakc debljine treba birati onu koja ima vecu nosivost, odnosno vecu prekidnu cvrstoeu. Nosivost najlonske uzice razlicitih proizvodaca znatno se razlikuje, ponekad cak do 50%, a to se odrazava i na cijenu naj-!ona. U principu, zeleci ostvarili listed u nc\ Iroskovirna kupovine najlonske uzke, ribolovac ce racionalno poslupiti akoi za izradu zavrsnih u/.ica predveza koristi najkvalitetnije a ekonomizirati senajlone, moze os-novnoj uziei koje na je poli'usuj.i kolieinski znatno veca Uzice kod i/rade pribora. se proizvode u vrlo razUcitim bojama, sto omogucuje izbor uzice koja ce u moru biti Sto je
moguce manje zamjetljiva. Najcesce sei koriste ervenkastosmede zelenkastoplax kasle nijanse, ovisno vrsti dna, dubi-ni i oproz.irnosli mom. STAP Svrlia je omoguci Stapa da u ribolovu dobar i/baeaj udica, da svojom osjet-IjivoScu signalizlra kad seizvlacenje riba ulovi to da olaksa ribe. Od nekadasnjih stapova od trstikerazvoj do suvremenih stapova, Stapa za ribolov je tako preSao dugacak put, da danas postojeza mnogi tipovi stapova i.i/lieile namjene: za ribolov s obalc, ribolov iz camca, za ribolov s koturom ili bez njega i dr. NajceSce se upotrebljavaju stapovi somogucuju ko-turomizbacivanje koji udica na daljinu. Stapovapostoji za ribolov koturom vise vrsta,s Najvaznije ih jc razlikovati prema iizbacivanje olova zatezini cijeudica su predvideni. Prema toj osobini dijele se na sljedece vrste: vrlo lagane (mogu i/baciti slapove maksimalnu
tezinu udica od 10 g), lagane (20i olova g), srednje srednje lagane (25-30 g), (40 g), teske srednje teske g) (4070 g), (70-150 te vrlo teS-ke stapove. (preko 150 g). Tezina mamcima i udica olovom zas cije su izbacivanje stapovi naj-prikladniji, tzv. »akdja Stapa-, treba biti srednje lagana ili srednja (20-50 g), ako zeli loviti s ribolovu obale ili se u priobalnom iz camca. Stapovi za bili ribolov na moru mogu ra/.licile duljine, od jednog me-tra pa do 12 i vise metara. se S najduljim siapovirn.i maniac moze iz.baci-ti vrlo daleko,250 cak do sampionskih m. treba Kod izbora stapa loeno znati svojeTako zeljece,i namjenu stapa. na primjer, za ribolov s obale najbulja duljin.i luli 5-6 metara, dok su za ribolov iz camca potrebni kraci, duljine 3-4 metra. 2a ribolov sitnije ribe, posebno s obale, odaberite stapove s osjetljivim vrhom odnosno stapove koji su najsavilljiviji upravo pri vrhu.
KOTUR Stap se bez u ribolovu moze koristiti kotura.uzi-ce Pritom duljina najlonske udicama otprilike odgovaras duljini stapa. Vledutim, ukoliko se uzice zeli izbaciti dalje od obaie, odnosno spuslili n,i dubinu vecu odje kotur. duljine stapa, potreban Za priobaini ribolov, bilo iz camca ili »na suhom«, koristite manje ko-ture. Ukoliko zelite ribu us dubljem moru,loviti dakle jacim najlonima, potreban vam je i snazniji kotur. OLOVO Konstenjcm olovai omogucuje se preciznije daleko izbacivanje udica s mamcima, njihovo brze tonjenje i zaoravanje na zeljenom polozaju na morskom dnu, odnosno u moru opcenito. Olova mogu biti postavljena fiksno na kraju najlonske uzice, a kroz mogu biti klizajuca, koja uzicai moze slobodno prolaziti, sve do postavljenog granicnika. Oblikom mogu olova biti razlicita kuglasta, jajolika, vretenasta, piramidalna, dr. Postojc sesterokutna i specijalnai
olova pjescana, kame-i. i , i ii.i.za, .1,,.. PLOVAK Svrha upotrebe plovka uglavnom se sastoji u osiguravanju da se udice za-drzavaju na odredenoj stalnoj dubini izmedu dna ikojoj povrsme mora, u zoni u se ocekuje riba. Osim toga, promjene u polozaju plovka upozoravaju na prisustvo ribe. Na udicarski pribor vrruljci se postavljaju kako bi sprijecili kovrcanje uzice 1 tako smanjili mogucnost njenog zaplitanja saeuvali njenu cvrstocu. i. POMOCNI PRIBOR Od pomocnog za ribolov na mornpribora pozeljno je imati vrecastu mre-zicu za prihvat krupnije ribe, kuku koja sluzi istoj svrsi, noz, skare, dagci-cu za rezanje mamaca, pribor za vadenje udice iz usta zdrijela ribe koja mamaci proguia duboko. Za prijenos udica i
drugih dijelova ribolovnog pribora postoje poseb-no izradene cetvrtaste kutije s pretincima. Za ribolov s obale bit ce,i eventualno, potrebni nosaci mogu -stapova --koji se
RIBOLOV PANULOM Pokret i uzbudcnje glavne su karakteristike itehnika zato posebno ta panulanja ribolovna privlaci svakog ribolovca. SuStina ribolova panulom je tra/enju ribe, uu stalno iaja u mamca, njegovu usmjerenom pokretu kretanje ribedaikoji takoimitira i/a/iva grabljivice poseg-
1'anula za lov saruna, tzv.
»torpedo« panula, 0,60 sastoji se od c ii/ncdebljine debljine mm, nastavka 0,40 mm olova. Na nastavku sui poredani predvezi debljine 0,30-0,35 mm. Obicno ib je 3-7, acm. dugacki su najmanje 15 Razmak medu predvezima kreceo se od 0,5 do 2,0 ce in ovisno dubini na kojoj se kretati saruni. Udice nose razne mamce uglavnom bijcle boje. To moze biti perce, cuperak vune ili kratka cjeveica. Ribolov panulommora, zahtijeva dobro ribe inike poznavanje same tehribolova. Ponajprijc treba znati koje ribe ima na podrucju na kojem se lovi. Zatim, treba poznavati vrijeme, krelanja nacin prehrane i dubinu te ribe. Osini to L. Ii ' i in mamcem pruziti najvece sanse /.a i uspjeb. Nladalje, pravac brzinu kretanja camca koder treba \ ' tatreba uracunati
Panula je,kozaprE i na kraju, na ji.i se sravl.ja ma vuCe mac, i/a koju si: uS plovidbi Camca. obziromna brzi1111 povlacenja, panula moze bid vrlo brza, srednje brza i spora. panulom Brzom Jadranskom moru love na se tune, rumbaci i pala-mide. Brzina povlacenja panulc tada je odnosnu izmedu nautickih 5 i 7 Cvorova milja (1 ran = 1852 m). Srednje br/.inom brza panula plovidbu od moru '5tmzi do 5je cvorova. U na-sem ta brzina panulc prilagodena ribolovu gorova, skusa, lokar-di, lubina, lica te saruna. Sporom panulom sedolovi3 pri brzinama od 1[adranu cvura, a n,i udgovara ribolovu lubina, zubaca, lica, usata, paukova tc ig.lica. Panula se povlaci na odredenoj dubini na kojoj se ocekuje riba. U na-eelu, panulom se moze iti na citavoj dubini od ln\ povrsine mora do mor-skog dna. Povrsinska panula odgovara ribolovu lubina, lica, tuna, palatnida, usata I rumbaca. Kods mamcem povrSinske panulc udica se z.adrzava iz-medu same
povrsine i prvih pola metra dubine mora. Panula na polaudice dna znacis zadrzavanje mamcem na konstatnoj dubini izmedu dubine od pola metra ispodiz-nad povrsine, pa do tri metra dna. Na ovim skuse, dubinamaiokarcie, se love iglice, palamide, lice, Saruni lampuge. S mo/c ob/.irom dai ckibina dna bitigrupi vrlo razlidta, to se u ovoj panula svTstavaju meclusobno priliaio razliciti nacini panuIavanja. Tako, na primjer, lov iglica panulom trazi da se panula drzi dosta z.natno visoko ublize moru, svakako povrginipanula nego dnu. Pridnena morai biti posebno izradena Irazi kretanje camca koje cc osigurati povlacenje udice s mamcem na dubini od najvise dna. tri metra iznad morskog N'azubaci, ovu panulu se love paukovi i ovcice. Zaudioama primamljivanje ribe na panule koriste se razliciti prirod-ni ili umjetni mamci. Uz umjetne mamce (varalice) brojnih i ili izrade, koristi seoblika i mrtva ziva riba (srdela, bukva, iglica, oliga, gavun, sarun, usata i
dr.), mamci (koza od prirodnih materijala pauka, pero galeba i dr.) te prirodni mamci (morski crv, komadici mesa skuse ili druge ribe, racici, puzici i dr.) Najbolje vrijemc za ribolov panulom jesati, ujutro od zore do 9-10 te predvecer od 17 sari pa do zalaska sunca. Panulati se moze duz obale, kruZnom plovidbom nad brakovima, na otvorenom moru ciljapri jedrenju do zeljenog i si.
RIBOLOV PARANGALOM Sto je, u stvari, parangal? Parangal bi niz se mogao opisati kao udica vezanih predvezima spoosnovnom najlonskom uzicom. Ovim ribolovnim alatom se lovi bez je prisu ius ten parangal sj u more, neko vrijeme se ulovi ostavlja LI moru da se riba na udice s
Broj i velicina udica na parangalu ovise o vrsti ribolova i vjestini ribolovca. No, i cijena igra znatnu ulogu jer treba racunaii si velikim udica-;i!.! jakom najlonskom uzicom. S druge strane, unaloc njegovoj skupoci, fibolovci parangal jako cijene jer se
radi o alatuuspjesnom ribolovnom koji moze u jednom ulovu dati cak i nekoliko de^eiaka kilograma kvali-ietne bijele ribe i na ulozena taj uacin vrlo brzo vratiti sredstva. /bog t'ela-tivno visoke cijene izrade parangala, kao i vecih zbog stalno prisutne opasnosti da se parangal izgubi ako se udice z.akace za stjenovito dno, sve su popularniji mali parangali sa po do 50 udica. Ovi se 20 parangali uspjesno korisle z^i lovi kanjaca, arbuna,Nafralara drugib sparida. njih ses slavljaju manje udice na guscim predvezima osnovnoj uzici. IZRADA PARANGALA I'ored osnovnih parangala - udica,elemenata predveza ina parangal osnovne udice, se stavljaju jos isidreno vrtuljci,kamenje olova, i pluia, plulajuce povrSinske Dok nije polozen unznake. more,u parangal se Cuva plei m i lii i I u ivima zakace-
ne udice trcbaju parangala. Predvezi bitia dugacki nd 0,K0-1,20 m, mon-liraju se via medusobnoj udaljenosti od 3vrste do 5 ribe metara, zavisno od za koju je parangal. Na svakom kraju osnovne parangala veze se uzice konopac. Jedan kraj konopca se optereti sidrenim utegom (kamenom i si.)
VRSTE PARANGALA Parangala vrlo ra/.licitih, ali ima su osnovne tri vrste: pridneni, lebdec: 1povrs isk | |-ani1 k ! ■ ii ' i ili lebde u kom dnii neposrednoj blbini dna. /ubaca, Koriste orada, si za lov ugora, skrpina, pas;:, macki. raza, golubova, listova i druge, uglavnom krupne bijele ribe. Ove parangalc-na drm di idicemogubiti nialo uzdignuu-timn.no i , postavljenih laganih ta. Na pridnci n " pluurine od br. za I agorc ikanjce rnurinc, do br L3 za : ar'nune. 1
Povrsinskim
parangalima se uglavnom love igliee. Od ostalih paran gala st i i/lik i poine mora mocu pluta postavljenih na osnovnu najlonsku uzicu. 1 ]iiior.-ko s dno. aplutacu drugi kraj je vezan za na morskoj povrsini. Udice su rasporedene LI pravilnim 'azmaeim, od pridncn ..........................;raia do .......................rsln.-J pi \ 1 Ovim parangalima love ribc koje nisuzase iskljucivo vezane morsko dno, stoovisu elicine br. 5okao do 15, sno vrstama koja senajceSce loviribe i ovelicini. njenoj prevladavajucoj MAMCI ZA RIBOLOV PARANGALOM Na udice parai j se razliciti mamci. Moze to biti mala riba - incun srdelica oli IIL dr., zatim komadici ve- i
tikog morsfcog crva, meso trpa, dijelovi glavonozaca, specijalne pastele i drugi raspolozivi mamd. Mamce je najboljt aviii i pri polaganja parangala u more., kako bi mamac bio bitno sto ^yjiviji. jenarocito akomala se"lb kao mamac koristi riba.
NAC1N RIBOLOVA PARANGALOM Wijboiie je da se parangal u more ivi najvise dva do tri sata. Medutim reko ii noci i podici rano ujutro. SDUSL ii:-:an: i rang, .;mj< jecinostavno ako se radi s vecim parangalom koji ima stoti valovi, Ino, ako sc mora, parangal nepravilno izvlat na can-.ac, io I drugi uvjer.i i .'a, okv.avaju rukovanje parangalom tijekom spusrauja, a pogoRno kod di/anja parangala. Kako bi se spriiecilo da se udice parangala zakace za morsko dno, cam-ta mora biti ukrcLmje Parangal se polaze uzduz obale ili po Njime kosinama brakova. se moze ribariti na\ svim\ vi ba izbjcgavati polozaje ui blizini luka, marina slicnih in jest a gdje cesto prolate plovila, jer postoji (
mogucnost da elisa molora odsijec.e phitajucu ozn i MI. '!■.:.!' i■■: ■............■ ■ i■.uora pla: ribu pa ■■ ne trebn ni oeekivati poseban ulov. Lkoliko parangal zapne ocesto kamenilo morsko duo, ga se moze spait se po osnovnoj u/iri parang ia svust d: > io zakvacene udicenai snazmrrs se povla-conjeni koluta, odnosno konopca kojim pokusa olkaciti jepovezan, udicu,
PARANGAL NA JEDRO batvaigalom va za koji jej(inace potreban camac. Danuzno bi od se parangal prenio obale na pucinu mora, kad ga sepotrebno ne spusta je iz camca, osigurati tri uvjeta. L
raiuc;ra jedrom koji od ce paranga": odvuci obaie. Da bi io bilo moguce, po trebno je mini | ,i III» iprern puna: pucini o >b j: .< jedino take parangal moci ■uvieti 'i. i lakv: Tti'.'fi \ uIo: s ..■■!■.. in go d inju, pa pai ingal Iin tunjoin i i mi !
stajobale. Konstrukcijski se parangal bitno plune razlikuje od klasicnog tajuceg parangala, osim Sto su udice zavisno vezane od za duze predveze, vrste nbe koja se lovi i dnbine priobalnog mora. VEZANJE CVOROVA I.Tadili s.im ribolovni alatniposbonije tesko. Potrebnojenabaviti odgovarajuci materijal i na zeljeni nacin povczaH kumade najlonske u/rcc s ndi cama, vrtuljcima, olovom, plovkom i si. Cvorove znati ne samo vezatitreba vcC icvor odabrati. Neodgovarajuci kod veceg opterecenja moze izazvati odvtv.ivanjt'uzice. ili pucanje najlon-ske Cvor je najslabija locka u konstrukciji ribolovnog alata i najlon-ska uzica ce najprije puknuti upravo n.i cvoru. Cak i najprikladniju odn-brani i besprijekorno izvedeni cvor smarrjit ce prekidnu cvrstocu najlonske uzice, odnosno ribolovnog alata n cjoiini,
barom 5%. udicarskog Za za izradu ribolovnog mozete koristiti velikialata broj vise ili manje razlicitib cvorova, ali dcsetak osnovnih bit ce vise nego dovolj-no.cvorova Namjena da je najpotrebnijih omoguce povezivanje najlonske u/.ice s udicomi ili vrtuljkom to uzduzno okomito povezivanje dviju nmj-Ionskib uzica.
Prije vezanja cvora najlonski.i uzicu ovlazite vodom ilismanjili pljuvackom kako bi.sle Uvnje najlonske uzice prilikom vezanja. Zatezanje naj lonske uzice izvedite polagano, be-z naglih ostrih pokreia. I'ripa/ite dai najlonskuuzicum osteii 1 j korislilf prilikom vezanja cvora.
Nakoncvrstog zatezanja cvora, odsijecite kraj najlonske uzice, koji viri iz cvora, na duz.inu od 1-2 mm. Cvor provjerite tako Sto cete ga zategm.iti tako podvrci opterecenju. i
Cvor za vezanje najlonske uzice Uobicajeni cvor za vezanje udica na udicu s okastim zavrselkom. s plocastim zavrsetkom.
uzice i vrtuljka, udice ili dr.
^^ Cvor namijcnje n okomitom povezivan ju dviju najlonskih
Cvor namijenje n okomito m povezivan ju najlonske
Tr.idiaonal na "osmiaipogodna \ c /.a vezanje udicd s plocastim zavrselko m.
Cvor namijenje n u/du/.nom povtvivanj u dviju najlonski h L;
MAMCI ZA RIBOLOV U T'ibolovu na moru se uglavnom koriste prirodni mamci odnosno mamci zivotinjskog porijekla. lakoder se iupotrebljavaju iako rjede, mamci nog porijeklapripremljena kao bilj-i posebnu tijesta, t/\. pastele. I'ored ovih jestivih mamaca koji sc na Jadranu /.ajednicki nazivaju jeska ilii eska, primjenjuiu sc umjetni mamci, ali uglavnom samo za ribolov panulom. CRVI Zbog toga sto je morski medu njinia r/v. veliki crv I'tniicc upkroditoK, kralj mamaca za ribolov na moru i neodoljivi maniac /a svc vrste riba koje sc hrane zivotinjskom hranorn, ervi predvode gnipu mamaca poi'ijckla. Velikizivotinjskog morski crv
zivi u ilirupama u pjeskovitum s kamenjem pomijesanom morskomdnu. Ribolovci ga love (nckivi-i zbogprodaje ponacin sokoj cijeni) na taj da na mjestu gdjc ocekuju njcgo\'u prisustnost, postavljaju specijalne zanike t/v. trapule. sto sc crv uhvati uNakon zamki.i, poslupno ga treba izvuci na povrsinu mora, be/ upotrebe silc, predmet korisleci ncki plulajuci koji sc veze kracom u/icom /a zamku s ulovljenirn ci'\ om. Plulajuci pred mot cc te/.iti da i/bijc na povrsinu mora i tako ce pris.i.liti crva da postepeno i/.ade iz cijelom svojom duzinom rupe u kojuj sc skuiva. L'koliko bi sc za njegtii sila kihko jelo crva bi puklo. Inaee, veliki morski crv dosed duljinu od 7moze m. Prosjecni primjerci su dugadd 1-2 m. Uporodici Eunice, /.apravo m,isi najvisccr\ .-od kamena". cijeni Veliki morski nije otrovan, ali su mucrv celjusli prilicno sna/aie i ngriz bolan. Ostale crva i crvica, koji sc vi'stc uspjesno mogu
upolrijebiti mam ci na udicam,naci
Za razliku od puzeva, skoljkasi su mahom svi odliciii mamci. Neke je tefiko i pronad jer zive u dubljem moru ili su vrlo rijctki u nasem moru. No, vecina si je najvazniji Dagnja mamac Moze semedu lovitialiskoljkama. tokom cijele godine, jekoristi Ijeti najpunija pa se vise iDagnje za jelose i mogu kao mamac. svidati mnogim ribama, a posebno oradama, Sarazima drugim ribama kojeTakvim imajui jako zubalo. ribama skoljke su omiljePrstaci alisu ihvrlo dobar mamac, se rijetko koristi u ru svrhu jer su velika kulinarska poslastica. Pored toga, na velikom dijelu Jadrana njihov je lov zabranjen. Od ostalih skoljaka treba istaci kapicu sreanku koja je odlican za ovcice, orade imamac grbove. Sve vrste glavonozaca takoder koriste kao mamac zase ribolov na moru. Apsoluhio je najbolja lignja, a sipa. njoj u/. bok se svrstava Koma-dici lignje ili sipe najbolje se mogu upotrijebiti kao mamac na parangalu. \"a udicama ili stapa takoder sutunje primjenljivi, ali
prcclnost ipak imaju ranije spomcm.iti mamci. Lignje i lignjuni odlicni mamci zaostavljene ugore,sua manje sipicc, cijelc na udicu, biti uspjesan mamacmogu za vece orade. Hobotnice i muzgavci po svojoj kvaliteti kao mamci zaoslaju /a lig-njama sipama. Mogu posluziti, alii samo za primamljivanje man jogsu,brojana vrsta riba. Tako primjer, muzgavci dobar mamac zaa nocni lov sara-ga, bobotnica za lov na murine i ugore. BILJNI MAMCI I'ored prirodnih mamaca zivotinjskog porijekla, koji su temeljni za ribo lov na moru, zai lov manj 1 IjniNa mamci. biljne mamce se pretezno love salpc. Upotrebljavaju sc alge. Na isti i pic ma mac moguRibolov se uloviti ili bukva. udicama na kojima su alge kao maniac slavljene obavlja se iznad dna. U suprolnom ylucaju,pale ako na bi Lidice s algania diio, medu mnosi bi imale su da ih riba primijeti. san-
PASTELE Pay telezapravo su specijalna tijesta, brasnai ili met smjese ijcl vocic mirislj i | ovi i raduju, su mamci vrlo | j pastei, prilikom izrade la najvi.se se upotrebljavaju sirevi. Osim pastela, za ribolov se cesto kori sti yarn kruh,seodnnsnt b,i. Na ovaj primjer, love ciplinadn, i spari.na
UFOTREBAMAMACA U RIBOI.OVUNAMORU R MAMAC S : C ■ * R < rde C I A • * * * • • * B • * * * C • Fr • * * ♦ ♦ G * * * • • G * * * • ♦ * Ig * • Je ♦ * * • • • K • • * • * • * K • • ♦ • * * * K ♦ * • * * • L • * * • O * * * * O * ♦ * • * P • * Pi ♦ ♦ ♦ • * • • S * S * ♦ * * ♦ • S ♦ * * * • * * S * * * * • * * S • * * * * S • * • • •
U Z
• * • • *
* ♦
• *
UFOTREBAMAMACA LI RIBOLOVU NAMORU MAMAC R L S DT 3 KAS * * * * A * * * * • B * * C * * * • Fr * * G * * * * G • * Ig * Je • * * • * K * * • K • * • K • * L • ♦ * • ♦ O * • * • O • • • * P • * ♦ * • Pi * * • S * * * • S ♦ * ♦ * * S * • ♦ S * • • • S
♦ • • • * * * • ♦ • * • ♦ Osl'al i m.,,,1w ^^t^^l rhS'^ ^^^p^
S U * U * Z
l o g u
u p o t r i j e
biti, ali s manji
RAKOVI Main rakovirna ima r.-s. ijeti. Najsirii primjcnu puz.e.va. Ovaj I'tik je i neodoljiv mamac za arbuna. k'dnako uspjesan maniac ;-u kozicc, koji se mogu lo\ma!i iti u rncici plicinama prielialnog mora. RIBE Od inanuii.il zi\ obnjskog porijekla preostaju jos :>vo ribe. Srdtda je medu njima /.a svaku ribu koju love sportskt ribo-lovci. Cijele srdele ili komadi kao mamac se kori-siiti posebno uspjesno mogu LI lovu na paiamide, sk.use, paukove, osiiee, kibme.. skrpine, murine, raze, pse iugore, ugoticc. Za lov cipla i usate upotrebljavaju se crijeva srdele. se takoder iliGavuni p : an- orade, lubini i tari, glavoci. Gira je/aizvrstan mamac k koja se lovi iparangalom. drugu ribu Igiica je
prvorazredan maniac za se udice na panuli kojom lovi zubaca, gofa i lieu. Bukve su, iakoder, mamac itoza ugore,dobar munne, ra/.e, /.ubace kmnase i > lo3 suCrneji dobre oiige iii gavuni. i. druga slinija riba pokazali su se kao uspiesan mamac /a jastoge. kao mamacjeguliice n love,sluze na iubiiie. Osim riba, kao mamac se na udicama mogu itpoirebljavati i morski krastavci (Irpovi). Koristi se bijel; um.iiamj: dio su njihova mesa. Posebno parangalim.a. UMJETNI MAMCI na su moru uglavnom ogranirjene na panulu i na lovligniej. glavonoxaea (posebno Inozernni proi nude i.imjetnih vuio sirok asoiliman ma~ maca za ribolov~ena moru. Na trziStu mogu nabaviti i modeli domacih
proizvodaca. PRIMAMUIVANJ E RIBE Osim mamcem na udici, ribu je moguee prim.atni.ii, odnosno dovesti na mjesto ribolova, na raznc nacine. Uobicajeno jt: primamljivanje ribe tzv. postupkom obt'LirnavanjcKodnosno »torcnja«. U■ stvari, radiribe se o prirruim Ijivanju U>ko da se na mjesto ribolova smrvljenabaca svje/abrana (npr.
jji mi> srdela, n p , si \ po > imac iako ne i pravik koji ce se poslije ! tI]1• stavljati I na < udice. I 1 radi pnvikavanja ribe na odredeno mjesto isamamac.. amo nwe se korisliti neposredi no nasla u blizini mjesta ribolova.
PODVODNI RIBOLOV Lvjeli zaribolova obavljanje sportskog pod po\ TSinom mora nisu samo ribolovna dozvola odredeno isknstvo ui ronjenjn, vec jc potrebno raspo-lagati 1 odgovarajudm priborom. Podvodni ribolovac no hi mugao be/ maske jasno eidjeti podvodni ambijenl inuzan ribn.dio Sloga je maska priboraribolovac koikr. jc podvodn: opremljen. Izabrati treba masku prianja /aStaklo lice. koja dobro maskeribolov, /a podvodni odnosno ronjonje, treba odrza\ ati Cistim. Da bi se sprijedlo zamagljivanje, preporucljivo je prije zaronjavanj.i staklo ma ickom i potom ga isprali morem. Disalica ne : : i!i ■, resiro ., . ■■ bi i ■
■;■■ \ ulih :uje vode kojauLkoliko ude u njii. predugacka, bit ceje, pak, leze udisati dst zrak. Pcraje omogucuju lakse plivanje uronjavanje. Birati ih i treba prema nozi, tako da neale budu preuske (spreoav bi nonr.akv.: cirkulaciju krvi) niti presiroke (jer lii i/.a/' i;uljenj< :bo ■ w.■■■ :en ko.v PuSka za podvodni ribolov |e posebno koje izbacuje maleoruzje osti. Najbolje su pneumatske puske kod kojih do i/bacivanja ostiju doiazi oslo-badanjem komprimiranog zraka.nije. Konilacko odijelo nuzan, ali je vrlo dio opreme zapozeljan pod vodni ribolov. Cak i Ijeti je more cesto hladno pa odijelo dode. toga, i dobro u relati\ no Osim Sop! potrebno je sacuvati rjelesnu toplinu. Kod paziti izbora odijela treba da odijelo dobro pristaje uz tijelo, ali da istovremeno ne bude pretijesno kako neSignalni bi spulavalo kretanje. plovak (bova) sluzi za oznacavanje polo/aja gdje se zadrza-va
podvodni ribolovac. Lnatoc tome jako sto so i, men: /\ ukovi dobro sire i sto ce, prema tome, podvodni ribolovac mod lako razabrati zvuk priblizavajuceg plovila, cesto je njegova pozornost usmjerena prema ribi i zbivanjima use dubini mora, pa moze dogoditi nesretni slucaj. Da bi se to sprijedlo, signalni plovak upozorava na prisustnost ronioca. Od ostalc orce iomposluziti ribolovcLi jos i noz, baterijska lampa ce osvijotiiti rupe i kojom druga ski bo osvijetijena mjesta na morskom dnu. iRoniooi koji volo duljo dubije roniu, koristit ce i olovne utege kojim ce na; aditi u/.y. m pii eventualno ■ u/rocuu punim piucima
pojasu. Od instrumenala koje konste odnosno podvodnirunioci, ribolovci, prikladni su ronilacki sat, dubinomjer, eventualno kompas. Ronio-cima koji metara rone dubije od desetak bit ce poli'eban dekompresiome-tar kojii ce pokazati kojom brzinom se vracali podvodni ribolovac smije iz dubine prema povrsini, kako ne bi doslo do prekomjemog zadrzavanja u piucima, krvi dusika i kostanoj mozdini. Podvodni ribolov podnje laganim plivanjem, zapravo pretraziva-njem terena. Od trenutka ulaska u more pokreti podvodnog ribolovca moraju biti smireni, odmjereni i tibi. Uobicajono je tocnije plivati prsnim stilom, njegovom slobodnijom varijantom (jer se koriste pcraje) s glavom toliko p in gnu torn preuia morskom dnu koliko je potrebno da staklo bude potpuno uronjeno u more kako bi se temeljito pod-moi-je. i pa/.ljivo osmotrilo Kretanje nogu i izvoditi peraja obnve/no malo ispodtreba povrsi-■ -,.
.o:-a e:' nopozeljan bi se ip.ace sLvrnviO sum. i\isu preporucljivi nagli pokreti tijela niti ostre promjene smjera plivanja. Radnomjeran koljena treba da je ra\ mekan. Po potrebi, zai \rijeme osmatranja podniorja, pone-kad treba »plutatipo po\rsini mora. Ukoliko bii plivanje bilo grcevito nervozno, to bi ne samo izazvalo i plasilo ribn \ ec buku bibrze se podvodni riboln\ac umarao zbog otezanog disanja. UnatoC oprezu, se da u se maloi dogada mora prelije disalicu dospije do usta podvodnog ribolovca. To se naglijeg narodto dogada kod spusta-nja glave prema morskorn dnu. Tak\'a se neprilika lako rjesava snaznim ispuhi\ anjem zraka iz pluca koji stvara vise nego dovoljan tlak potreban za i/baci\ anje mora iz cijevi disalice. \ekc ■-!.\ rste riba,mo/.c rp;. ci|'ic i uioviti Su.bine, pugkom i bez zaronjavanja. No, zaipak pravi podvodni ribolov je potrebno zaroniti. Zaronjaxanje je vjestina koju je potrebno uvjezbati jer je dobro treba :r
:
obaviti brzo ibez suma. Plivanje se zausta\lja prije no sto se neposredno nad kao ribn dode koju se odabralo cilj. Oeijeni se, pribliz.no, dubinu do nje, ne-koliko pula se duboko udatuie i izdahne, zaustavi dab nakon sna/.nog udisaja, a zatim se ispruze tijelo presavije u struku, sezaroni ruke prema dolje i glavom. Istovremeno se ispruzene noge podignu iznad povrsine mora. Taka\ okomiti pnlo/.ai tijela ce tonjenje. Tek uizazvat trenutku kad se peraje sasvim nadu ispod povrsine zapocinje se radom nogu. Takav postupak i pozornost poirebni su bi se zaronilo sto je tiseda moguce.
Prilikom silazenja zaronjavanja, odnosno u dubinu, potrebno je izjednacavati tlak s jedne i druge strane bubnjica. Natme, tlak vode stalno raste s(takopovecanjem dubine na primjer, na dubinije,od 10 m pritisak vode dvostruko veci nego pritisak zraka na povrsini moral. I/jednacavanje pri-tiska natakobubnjicu provodi se da se preko maske prstima zaccpi nos i snazno puhne fzatvorenihribolovu usta).se U podvodnom moze se loviti ribu na naema. Osnovna su vise iri: Irazenjem po rupama, slobodnim kretanjem slneainim susretom doksi ribom te cekanjem riba sama ne dode na udaljenost gadanja puskom. Najpovoljniji polozaj za gadanje ribe je kadistoj se ribolovac nade na dubini kaoiriba, pricemu je najboljeda nui je Toje riba okienula bokom. obicno tesko postici, pa je najcesci polozai ribe u odnosu na rixh ednog ribolovca takav da mu je ona okrenuta ko~o jupo.trar.ce. \o. moze i u torn se polozaju pogoditi- Ribu uspjesno koja je
ribolovcu okrenuta bokom te se krece, treba gadati, neSto ispred glave kako osti ne bi zakasnile.
Ribuje na pi ibocnelinije , ' , medu glave (poljebr. 1 na slid). Leda i gomji dio glave takoder su dobra meta jer se tu osti cvrsto zadrze u tijelu ribe (polje 2). ribe N _ nije preporucljivo gadati. Ukoliko je dno priobalnog mora pjescano ili sljunkovito, ne treba od podvi nista ocekivati i \a takvom se dnu ne zadrzava kvaliterna bijeia riba. Ugiavnom supjescanom moguci susreti, na dnu, sili paukovima. rumbacima, lisrovima Mnogo boJje uvjetc podvod.......bukn v :,zaa dno uz kamenitu oba-
lu, a najbolje jestijena dno brakova, puno sklonista koje pruzaju ribi. se obala okon !i I i Sto ' Strmijooi obalom i kameniiim diiom mngu se ocekivau lo\ me; sarazi, lubini,prave orade, skrpine, kirnje, a u nedostalku takvih trofejnih vrsla, ne treba zao-bilaziti niti salpe, ciple ili vece usate. sa
red'.-ndra na [adranu nije u nbelov svako doba jednako uspjesan. \"ajpogodnije doba godine za ovajIjeta sporti je druga polovica rana je-sen. More je dovoljno toplo, a ribe u jos to vrijeme ima i dosta ui priobal-nom podrucju na brakovima. Mod* . ■• Milne temperature mora, -e/ona podvodnog ribolova zapravo traje vec samog poectkapodvodnim Ijeta. od Za bavljenje riboiovom potrebno jei relativno mirno more iijepo vrijeme. Jaki vaiovi si: neugodni a mogu bitisei /amaraju, i lovi opasni ukoliko u neposrednoj bli/.ini stjenovite obale.
RIBOLOV OSTIMA
u kretanju (ribe, sipe dr.), odrediti tako da seii uzme u obzir brzinu smjer kretanja cilja, kre.tanje kao i eventualno barku. To praklicno znac.i da ribuosti moraju susresti u sinjeru njenog kretanja jer, ukoliko bi se gadalo na i-iicsto gdje se riba nalazi u trenutku izbacaja ostiju, doSlo bi neminovno Jo/akaSiijen ' u i i nicu da se svjellosne zrake prelamaju i mijenjaju svoj kut prilikom prelaska iz zraka uciljmore pa se zapravo i no nalazi u praveu u kojem ga oko vidi. O st i su ri b ol ov
n i al at k oj im se na ko n iz b ac aj a p ro b ad a ri b
u il i gl av on oS ce . S as to je se od d va os n ov n a
d ij el a os li lj e i m ot k e. N aj b ol je os ti su
n ap ra vlj en e od ko va no g ze lj ez .a il i ce li k
a. S re d is n ji /u b im .i ob lt k sl ri je le jt 'r p
os je -c k ij e si m et ri C n e je /i rk e s ob je sl ra n e
, do k os ta li zu p ci im aj u p o je d an je zi -c ak
i to n a u n ii ta rn |o j st ra ni . Je zi cc i n a zu p c
im a on em og u cu ju d a p og od en a ri b a ot p ad n e s
os ti . asN i ri b ar i p re te zn o u p ot re b lj av aj n o
st i -. ,: pe t ii o -e d am ja k ih i m asi vn ih z
u b ac a .■ !■ !! . .t je rm it ug m or si :■ !n < ko
;e pi vv ia d \ a u z m or sk u ob al u . N a b la tn im ,
od n os n o p je sk ov it im p ri ob al n im d n im a, n aj c
eS ce se u p ot re b lj av aj u os ti sa S ud an i do cl
ev er , pa i vi se ta nj ih zu ba ca . B ro j zu ba c
a ov is i i O vr st i ri be ko ja se za dr za va ii a
ti m dn im a. K od io va m an ji h, od n os n o ta nj
ih ri ba p ri k la d n ij e S L I os ti s m an ji m b ro je
m ta n ji h zu b ac a. M an je zu ba ca , od n os n o m an j
u ap .s ol ul nu te zs n. u tr eb aj u u n at i os ti za
ri b ol ov b rzi h ri b a. O st i s m an ji m b ro je m
zu lo v n a d n im a k oj a S L I is p n n je n a ru p am a u
k oj e se za vl ac e ri b e 1 gl av on os ci . O st i za p
od -v od ni ri b ol ov b e/ p u sk e, t/ v. k ra tk e os t
i, im aj u tr i il i p et zu b ac a, ta k od er za vi sn
o o n am je n i. /u p ei su ta n ji n eg o ko d os ti z
a u p ot re b u iz ca m ca il i s ob al e je r su i lo
vi n e m an je . O ve os ti S L I n as ad en e n a zn at n o
k ra ce m ot k e n eg o ve li k e os ti . D u lj in a m ot k
e n ij e ve ca od 1, 52 m , a ob ic n o S L I iz ra d e
n e od m el al a il i d rv et a. otM k a n a k oj n su n
as ad en e os ti iz ra d u je se od tv rd eg , al i el
as ti cn og d rv et a. D u zi n a ov is i o d u b in i m or
a, od n os n o d n a n a p ol oz aj im a n a k oj im a s
e ob ic n o lo vi , za ti m o te zi n i os ti lj e te o
k va li re ti d rv el a od k oj eg se ra d i m ot k a
. T re b au ze ti u ob zi r i vj eS hn u nh ol ov ca je
r ;e s du lj ii n op ti m a. od n os n o n a ve ci m
d u b in am a il i u d al je n os ti m a te ze p og od it i p
li je n . D u zi n a m ot k e se k re ce u gl av n om iz m e
d u 4 i 6 m , al i m oz e b it i i k ra ca (3 m ) il
i d u za (6 -7 ). N a sa m om kr aj u in ii i od d i
je la m ot k e n a k oj em je n as ad en a os li lj a, ob
ic no se \ ez e ta n ji k on op ac , d u zi n e ok o 10
m , k oj im se z. ad rz e os ti u sl u ca ju d a se
zb og d u b in e, d al ji n e il i sn a/ n ij ih tr za ja r
ib en e u sp ij e m ot k u za d rz at i u ru ci . U os n ov
i p os to je tr i te h n ik e ri b ol ov a os ti m a: lo v s
ob al e, iz ca m ca il i u m or u p li va n je m i ro n je n
je m n a d ah . Z a ga da nj e os ii ni a ;/ ca m ca p ot re
b I1L\ je po se bn a i i ' i i/ camca stjece ■■ isjecai /a udredivanji ioclo ireba, kod ckieva i,
® Od manjih »sportskih« riba ribolovci najviSe cijene arbuna, {tab. I) vrlo 11-jepu i snaznu ribu. Svoje znanstveno ime Piv^llmm/thrinii* C. V. arbun jopagarom, dobio zbog slicnosti s no njega ne moze dostici ni duzinom ni arbun tezinom. Domaci naziv nije jedinstven na citavom Jadranu. Nazi-vaju ga, naime, jos i arbul, jarbun, ribon, ribun, rombun i dr. Arbun jesoruzicaste boje i svrstava u najljopse ribe Jadrana. Na gornjem dijelu tijela je izrazito ruzicast, da bi postrancc boja preSla u blijedo-ruzicastu, na trbusnoj strani lijelaau jos
svjetliJLi., pomaln srobrnkastu bo-ju. Tijelo mu je ovalnog oblika, u boku stisnuto. Glava mu nije narocito ve-lika, a gledana sa strane je koso zaobljena. Na glavi se istitfu dostanavelike od. Bocna Hnija njegovom lijolu jo jasno vidljiva i sinjestena je prilicno visoko. Tijelo mu je pokriveno sitnim jednolicnim ljuskama. Na lednoj i analnoj peraji ima po nokoliko bodlji. Naraste 60 cm u duljinu i do doseg-ne tezinu od 3 kg. Meduiim, pmsjocni pninjcrci koji so love tekokoudicom 10 dag. leski su ArbunNa je Jadranu vrlo cesta riba. je mnogo zastupljeniji od svojih srodnika. Iako ga, zapravo, u naSem moru ima svugdje, ucestaliji je u bli-zini obale nego na otvorenom moru. Mrijesd krajem proljeca i se svog pocet-kom ljeta. U toku zivnta
Tn.ijen.ja spol.priobalnom U plicem moru zastupljcnost arbuna je obala znatno manja nego kod koje sei strmo spuStaju u more kod kojih dno brzo tone. Arbun je riba pa srednjih vecih dubina, ga soi mo/.o na nekim puzicijama us-pjesno loviti i Upravo na dubinama do 200 m. zbog toga §to no voli plicine,
arbuna rijetko obale, moze uloviti sse morskc osim kojiput predveccr kad zna doci na i u sTjunkovitoplicc more. Obitava muljevitom dnu, uglnvnom nadnapredjelima gdje takva predstavljaju prijclaz izmedu kamenito-bridinastog rniijevifog ili pj nbol nia nerijetko zapinju sulra nai podvodnim kosama brakovima na kojima dobro lovepretezno arbuni. zive se Arbuni u drustvu, u manjim skupinama. Krecu se blizu morskog t razed liranu iudice zako Simdna treba i ponuclili mamccm. NJije pretjerano oprezan ni suninjieav p;i lako zagrize m.imnc koji mu od-govara. Sam sei ra/nim brani m.injoni ribom silnijimi mekuscima, racima crvima. Osnovni nacin lova na arbune \v parangalom ribolov tunjom, lakim lunjom-samicom. Ako jesi raspoloz.en /.a branjenje, dobrim mamccm se u kratko vrijemekilograma moze uloviti nekoliko live vrlo bijele ribe. U kvalilelnc ribolovu mamac treba koristiti svjezi zivotinjskog porijekla. Najbolji su komadi velikog
morskog crva,i rak a odliene re/ultatr daju samac kucar, kozica, komadid svjeze srdele, gavuna, lignjo, sipice te meso dagnje (svjoze ili posoljeno). Nlavedeni mamci nisu jednako uspjeSni na svim ribolovnim pozicijama, odnosno Jadraiui. podruejima na
Ribarsko zaglavi sidro medu se ponekad slijenjem, posebno kod lova arbuna. Stogasidra sc ceslo rade specijalna od savilljivih zeijeznib sipki promjera 5-6 mm. Ukoliko se ovakvo sidro zaglavi, jacim povlacenjem ce se sipke izravnati i osioboditi sidro. Nakon i/vlacenja sidra, sipke se poIzbor velicine udice lov arbuna donekle ovisiza o velicini ribe koja se ocekuje. U praksi /a lov primjeraka prosiecne voiidne odgovaraju udice br. 12 do 13. Debljinu glavne najlonske u/ice treba odrediti u zavisnosti
od oeekivane velicineceribesei dubine na kojoj arbuni loviti. Kakoi se l.e dubine ra/likuiu mogu Iznositi od desetak do golovo /.DOvarira, m, to iod debljina najlona 0,40 do 0,70 mm. Zavrsni dio udicarskog pribora (predvezi i si.) izraduje se od lanjeg najlona, do.bljine 0,25 do 0,35 mm. Arbuna se moze loviti tijekom citave godine, ali su topliji mjeseci pogo'lri]]:. a ■■amsp'esn'ji' go se ovi u jesen. U loku dana a i]i, a ]ei
najbolje je otici u ribolov na arbune u rano jutro, izmedu svitanja i izlaska sunca. No, vrlo dobro se lovi i navecer, pred zalazak sunca pa do mraka. Moze uspjesno loviti i nodi. \asenekim pozicijama, ujesen ga se moze loviti od julra pa sve sredine dana. Vremi i isudo od odlucuiin e;.; ipak utjeeaja na lov arbuna. je pozeljno da vjelar ne bude suvise niti more suvise valovito.jak
U ribolovu na slap arbune najvise se korisli ili klasicna Uinja, sastav-ljena od osnovne najlonske uzice, debljine 0,40 do 0,60 mm, duzincribolovne 100 m. Ako je dubina pozidje veca od 70(0,50 m, lovi se tezim 0,70 mm)najlonom pogoiovu ako do se
prclpostavlja da bi se na udice, nami-jenjene arbunu, mogla zakadti koja druga.setezaveze riba. oko Zai vrluljak metar najlona od 0,30 do 0,35 mm kojemu se na kraju stavlja olovo tezine od 50 do 100 g. Teza olova, odse100nado dubljim 200 g, koriste dnima i u slucaju jacih morskih strujanja. Tunjom ili stapom se aibuni love takos da se najlonska uzica udicama, mamcem i olovom spusti na ispod camca i tada sedno najlon blago ZiHe^ne preko prsta kako bi samo olovo na morskom dnu. ostaio Povremeno treba ud I i > bi se pokrelanjem privuklo arbune. LJmamca nekim slucajevima je moguce arbune uspjesno lov ili 1 ud;caina poty niorsko dno. je da arbun Prvmijeceno najeesee grize najdonju udicu, odnosno ma mac na njoj. U trenutku kad se osjeli da arbun grize mamac, treba mu "kontrirati", tj. uzicu naglo povuci najionsku za 20-30 cm prema gore ka ko bi se riba /akacila za udicu. Arbun zagrize
rr^^u^c snazno n,i JL lin hzakaci t iinaodlucno, ako se tada ne udicu, neee ponovo pokusali dohvatiti mamac. Ako pak, na udicu zakacio, se,
ost.ro se brani i povrsinu odupire polx'/anju napokusava irioi'j. Siahio s iidicom krenuti prema dim Zbog opasnosti da se, mijenjajuci svoj polozaj Li odnosu na udicu i najlon, arbun otkaci od udice pri izvlacenju ribe, naj-lon treba stalno drzati /alegnut. Cak i ako seblago nidi otreba vecem primjer-ku, ne mu dopustiti da udicu nnsi u suprotnom praveu, nego prema Ulov arbuna ce biti veci ako se za vrijenu' ribolova riba pnmamljuje brumavanjem. se rij< I i se iMedutim, ina to nn kojima arbuna lovi. Pozicije zaobicno lov arbuna treba dobro po/navati jer obicno ne zahvacaju veliku povrSinu. Kad se takva pozicija pronade, potrebno je vjesto se usidriti kako bi se, unatoc moiskoj struji, valovima i vjetru, camac stalno odrzavao tocno nad tockom nad kojom se skupljaju arbuni. Lkoliko se oik ' l| (mamac,ahum dobro grizu pa vraliii se zeli sutradan, po/icijuponovo trei
preko pogod- a ako takvih nih orijentira, nema, mo/e jeplovkom. se oznaciti usidrenim Za lov arbuna je camaculoviti jer ga '",. potreban se teSko moze s obale. Neke ribolovne pozicije su od obale udaljene samo sustotinjak metara, a druge mnogo udaljenije. Ukoliko se arbuna lovi nad bogaiijim polo/.a-jima s muljevitim ilipjescanim neusidren se klizi, camac dnom, moze pustiti da nosen morskom strujom, i pomalo vuce spuStene udicednu.i olovo po morskom Najlonsku uy.ic.u treba drzati sasvini umjereno zategnutu, tabula studica najbli/a olovu, skoro po(jedna dnu, a da sepovlaci ostale udice do dvije) krecu nisko l/.nad morskog dna. Za riboiov arbuna paran-galima treba napraviti laki sastavljen od 1-2parangal osnovne uzice, debljine mm, s predve/ima od najlona, debljine 0,4(1 mm. Samice za lovribe) arbuna (iralara druge vrio su uspjesani ribolovni alat. Postavljaju se uglav-nomnocu, po desetak komada. sati. Drzese u moru nekoliko Kao mamac svakako su najbolji
komadi vehkog morskog crva. olova. Koriste se klizeca
^
Znanstvenj nazi\' (tab. l
otoka. bira da vrstu dna, iako se Ne zapaza je nesto brojnija nad kamenitim i muljevitimI ednima, obraslim ob ile kojoj prilazi od 5 do 10 na udaljenosl ali se upucuje i dalje m, od obale prema otvore-nom moru. Zaiazi u dubine od do 50 m.odMrijesii se do u5 proljece o/ujka svibnja. Bukva nijeiliribau koja /ivi osamijeno manjim skupinama. Naprotiv, njena su jata velika, koji put sastavtjena od golemog broja jedinki. Ishrana joj je raznovrsna, a koji najcesce su to planktoni lebde u moru. Osim plank-tonom, hrani se i algama i sihiim raricima koje nala/.i dnu mora. Poput drugihna riba koje ne zive iskljucivo u bli/ini dna, odlican je morskog pli-vac.
iii mamcem parangal itog mnogi je love za upravo s razloga. Ribolovkoritititi. na i mogu Naime, bukve su suvise sitne ribe da bi se lovile ostima ili> puskom za pod i >< Mi [ .ingal panula rrisu alati kojim lovile. bi se ni bukve uspjesno Medutim, z.a lov bukve udicom razyijen je&tavniz IT:',' kako se biraju i postavljaju plovci, olova, predvezi i udice. Sve to ovisi o dobu godine, i/.boru pozicije za ribolov, mamdma, oili tome koristi li se tunja stap tc vrsti stapa koji se koristi na njen lov. Lov na bukve jo u gjoj■'■<■izc goto , *.!i .■■ < ji sto!-■■ ■I■■ ;isistij ■-s sx;. l pra] se za njen lovkoriste er\ id, lignjo najvise idohro pasteie. Zapazeno jc koda grizu i na madice mirisne slanine. Kod postavljanja mamaca na udice, treba paziti da se koriste mail koin, jem skine maniac s udict i iDakako, no izbog nc ulovi. inalih 1
1
usta i najbolje udice treba da subukve, sitne, br. 16 do 17. Takoder i najlonska uzica mora bili lanka, od tankog 0,15 do 0,20 mm. Zbog najlona bukve treba brzo izvlaciti iz mora, se ulove, jer ga svojimdmsitnim os-trim zubicima, mogu lako pregrisri. Bukvu i ! ikao i izbi.'i rnoze giaale, camca, i u jcdm in ili tunjom. Za ribolov bukava ne tehnike. I'rer ska 1'otreba u/.ica. to ve/.e duzi. Ma, njcgov vrh se
nailonska u/.ica, stapa, nesto kraca od0,15 duzine debljine do 0,20 mm. \feki cakdebljine korislc0,10 jos mm. tanji najlun, Na kraju najlonske uzi-ce racvaju se dva 25 predveza, jedan duzine a drugi 30 cm, oba scm, vezanim udicama. Zavisno od dubine mora, na odgovaraju&j udaljenost od udica (oko 2-3 m), na najlonsku uzicu se postavlja primjctljivi plovak. lako
Zbog opasno^ti da uzicu, bukva pregrize najiansku niu/c so umjesto hrnkv rnetainc niti.upi Meki ribolovci, pak, dugackim vralom. lucaiu, u Iribolov tirezervnih predveza j su' ko udicama, kako bi se slucaju potrebe lako i brzo nuiglo /.amijeniti izgubijeni dio pnbora. lako je se moze nacii ide iznad bra-obalnih rtova. kova i oko Ljeti je cesca pucini nego uz kraj,i na a zimi semil Pi'in ki lenu, "egopojaccm Vrlocestost i vjetru. lo\ moze ostvariti nakon nevremena i to pridnenlm iz. Camca. lovom bukve
Osim obale, bnkva se lovi i nas otvorenom moru iz camca. Glavna uzica treba da 0,30 je odmm. najlona debljine Na njenom se kraju stavlja vrtuljak na koji dalje dolazi oko metar najlona od100,25 mm, te olovo tezine do 20 g. Inace, na udicu namijenjenu bukvi ulovi se i usata, pogotovo Ukoliko ribolova bukve nejetijckom grizu na dnu, moguce da se na-laze iznad dna. 1'otezuci udice lagano pvema povrsini mora, moze se bukve nai-& na njih. Naime, se moze loviti i u srednjoj vodi, tj. izmedu dna i Bukve je LIZ moguce loviti bez olova, uvjet da jeii maniac dovoljno te-zak da je slabo. strujanje mora relativno
Bez obzira brumavanjs. na nacin ribolova, moze povecati uspjesnost lova bukava.iz Kod lova bukava camca primamljivanje ribe moze se obavljati spustanjem konoprem vezane vrecice, napravijene od komada Lanke najlonske Carape kojoj je torilo. Kad seu torilo spusti na zeljenu dubiriLi, se trese kako povremeno bi seprivuklo raSirio miris torila i taku Bukve su vrlo i treba paziti da plasljive se ucamcu prilikom ribolova ne pravi buka. Wpa/ijivi riboiovd /.naju prilikom odmatanja najkfna s piutenog iii od naps u _:-.lirop;>! I si.it;
da rnotovilo sa- otpi mose obrce ut canicu, i lovremeno po
U Jadranskom moru zivi sest vrsta cipala (tab. II): cipal glavas, cipal balavac, cipal plulas,cipal putnik, cipaldugas i cipal zlatac. Prosjecni ribolovacih tesko ra/likujc jer su vrlo oblikom tijcla mednsobno slicni. Mcdutitu, cipli mogu razlikovati po : drugim obilje/jima. NajceSd na udicu ulovljeni cpripada vrsti Mu$il tuiratiis R1SSO (cip.il zlalac) koja uaraste do 45 cm tezine oko jet ■■<> po zuioj iza okaskrznome i zlatnoj mrlji mrljina
zaklopcu. i ostali cipli, tijelo mu jeKao vretenasto, vrlo iz-duzeno. Duz bokova ima vodoravne tamne pruge. Tamnosivosmede je bole. Cesci nazivi za cipla suopceniti mujel, cipo, cefal, skakva, skocacidr. Cipli usta imaju srazmjerno mala s ispupcenim usnama. Posjeduju i snazan rep s Uvelikom repnom pcrajom. osnovi su svialisivkaste boje tijc la, s razlicitim nijansama. Razlike u boji mcdu njima su uglavnom na gornjoj strani dok tijela svim i na bokovima, ciplima boja tijela prema trbuhu prelaziNajmanja u bijelosrebrnastu. vrsta cipla su tamnosivi plutasi koji mogu narasliado 25 cm u duljinu, prisamo torn maksimalno teze 20 dag. Nasuprot njima je1 vrsta tann i a o)i dosegnu duljinu od675 lezinu od kg.cm ui najvecu Cipli se krecu manjim ili vecim skupinama, jatima, ugla\ nom bli/u obali i na relativno malim dubinama. /.adu u plitko more, a u do dubiuvrlo se spustaju najvise desetak metara. 11
Kao bijele i ostale priobalne vrste ribe, cipli jedu si me zivotinjice i cr-ve koje nalaze na morskom dnu. Ali, cipal je i biljo/dcr jer se rado hrani <"ilgama, odnosno morskom travom. Za njega jeda seposebno karakteristicno hrani organskim otpacima pa jei cesl. u bli/.ini ljudskih naselja gdje
u mom ima mnogo fekalija i drugog organskog otpada u stanju raspada-nja koji stizu kanalizacionim dolocima. Li nekim jadranskim lukama, npr. u zadarskoj iinozili splitskoj, jako su sc nanu dijeiovima iukas koji imaju slabijn vezu dstim morem. Cipal sc i i! pa 'torn manic skinosii je cost u rijccnim usdma, a zala/i i uzvodnu ri]ecne tokove. Iiiramorem, obale us mirnim i ' 3 ozeu/du/ nad posvuda Svaki »ozbiljniji
f nw/.e hirii s koVuroiii i niora, rsini sto ovisi oriboiov. vrsti cipla, vrstii aiai.a za ma men drugim okolnostima uAko kojima se odvija nboiov. sc lovi izmedu Una povrsine mora, obic-i no se koristii plovak slap. Najlon ireba za lovda najcciple udicom Sto tanji. Osnovne uzice se cade od najlona debljine 0,25 do 0,30 mm, a zavrsne uzice od najlona 0,10 ovisi o pro/irnosti mora, i o vclicini dpaia ar zalimtreba ida ler su m al e.
NajceSce koriSteni
mamci za lov na dpiru~ i ii love i nana crvice, sakupijene muSjevitim obakirna, to na'lijesto, criirva .svjeze srdele. odnosno ,i ■. i] ■■■■■ panicle,; ibo !
cuvajud recept kako ga ostali ne bi primijenili. Jedna od najceScih pastela /a lov cipala sastoji so od sredine kruha koju se navlazi vodom, doda ma in sitno narib i \ .-e izmijesa da nastane mekana i ljepljiva smjesa.
Kadaobali, se jatauspjesno cipala drze blizu ga se moze loviti tunjom na nadn prikazan na crtezu, te stapom be/, kotura. U torn slucaju se koristi laga ii i lu 5-( m, elasticnim i osjetljivims vrhom. Na vrh stapa seuzice, veze komad najlonske debljine 0,15 do 0,20 mm, cako u vidu i dubinu mora daljinu kojoj ce se icipli lovna ILI Ma ru, uI< obzir navedeneuzimajud okol i
met insei/nad udiceNa stavlja ni/i od : i ma. ed aog udicc tijesla. Nadnjednostavan. ribolova slapom jc Nakon sto se udiai prekriie kugliaim u mon tijesici, spusti tnamac.se Kad se jo plo uod da iuti, trznuti, kako bi se cipal zakado. Ako ribolovae ima sreee vjesiine daobazrivo ga zaista ulovi,i mora ga izviaci IkCipal nor vrh a imac osnairia tako da sescesto i ne primijeti Sto se man iiko j 11 eslo prijenajmaniac 1ice maniac najprije gural.i amo-lamo,. cak ga udarali repnorn peraiom, ka ko I: i idikao iko |t maniac sta\ Iji ,ice s maniac Lidit krece i kad dovoljno pomisli da zase cipal uiovio, pa potegne najlon, umjesto cipla na povrSinu praznu udkumora Ki | ^ izvuee ostala je ustima lukavog cipla. (
U ribolovu naposebno ciple potrcbno jc7a izvlacenje majstorstvo i Lilovljenih eipalacipUi na obalu. Naime, usne su mekane i kiko SL» ciogodi da se prekinu kod iole snaznijeg ili i/ mom. br/.eg i/vku'cnja ribc Kako se cipal zilavo bori da hi so sjoSudicc sam oslobodin, je vera mognt'nost da spadne s udice. Jedan od neobicnih nacina I ova cipla jo sidm.stirn udicama, tj. lov visckrakim udicama kojesu povezane LI jedno tijelo lako da sidra. i/gledajupoput klasicnog Priboi' so /,) ovaj ribolov i/radnje tako da so na kraj najlonsko u/ice jaca sidrasta udica, postavi auzicu i/.nadveze njo so na osnovmi predve/ s inanjom sidrastom ili sooblcnom udiconi na kojn stavlja mam.ic (kuglica tijesla). \acin riboJova se sastoji tome da sc, dr/eci stap LI n vodoravnom poiozaJLi, cipla primami da pokusa u/.eti maniac pfisLislnosl s gornjo ndice. Xjegovu treba pravovremeno osjetih ikako lada naglo tiv-niiti Lidice bi se donjom sidrastom udicom zakaCilo cipla ili tijelo. Da bi seza glavu na ovaj nad.n
uspjesno potrebno jelovilo veliko cipic, iskustvo i vjestina.
I ij> ■' pi -.- ■ w\ .. ii :mje po/o!| iio mam!ji\ b; umavanjem. lo so rrio/e nciniti dan-dva prije ribolova ili lova neposredno pred pocelak ciple. U tu svrhLi scm. koristi smrvljeni kruh, sir i srdola (svjeza ili usoljena),sastojei le voda. i/mijiSvise >aju iovi b icajn - ce isj se loviti ciple. Najbolje jc da lau smjosa bude polutekucem ili tekitcem stanJLi. Mo/.e se dociali i i i veci uz manjiDa utrosak sastojaka. o\ ilibi se dpladauspjesno o malo! nainreskano, nije bonaca. Najbolje so lovi ranoInace ujutro ili predvece. se cipla moze :
loviti tukom djcie godine, no najpuvulinijc je ra/.doblje od kasnog proljeca do.sredinejeseni.Topli juzni vjetar pruza n \iijbi inKod ribolov. cipla drzi dobroSto je da seodlova ribolovac daljo ruba obale i da se sakrije od poglcda ove nepovjorljive ribc. U/. oslalo, i /.bog ovog je razioga prepoi ucljivo ciple io\ iti stapom.
/.bog svog posebnog ifratar lako pamtljivog izgleda, (tab. II) je vrlo poznata riba U iz ovuporodico Sparidae. riblju porodicu spada vedna bijelo ribc kojus soobale. nuv.e \ajbli/.i lov iti udicom rodaci iratra so sarag Spar od kojihposeobojenosti razlikujei prvenstveno tijela. Naji/ra/itije obi Ijezje ime, fralra, po kojem je i dobio cma mrlja uslo pocinjo obliku je ovratnika pri sredini skrznog /.aklopca, ide sre iza glave i drugog zavrsava skr/nog pri dini /aklopca. ima jos jednu crnuI-rati.tr mrlju na tijelui to u obliku crnog sirokog prstena oko Crne korijena repnc peraje. mrlje su vise iyrazene kod mladih nego kod odn.is.lih prinijeraka. Inace je ost'o\ na buja lijela iratra zudKasto ili zlatastosiva, sa srobrnastim odsjajima. L'/.duz bokova ima I ' I si ib< pu t1 Ma trbusnoj idsoko i i bs vilko, Clcdano usaboko spljosteno. stranc dni se pomalo zdepasto. Tijelo mu |o
pokriveno relativno velikim ljuskama. Bocna linija je ja.sno vidljiva. l"i'atrova glava je mala, a mala su mudo i usta. Naraste unajveea duzinu 40 cm, a kojus dostizeje 1,3lezina kg.Liglav-nom Na udicu obale ili camca se love malidag. primjerci, ne tczi od 10 Modutim, na tunje samice so love uglavnom krupniji fratri, od 25 do 50 dag. Mrijesti se sredinom i krajem jeseni ikasto tadaoboji, mu Sto se glava pkn posebno izrazeno izmedu jo odju.
Znanstveno ime fratra je Sargus vulgaris GEOFFli., ajosna Jadranskom morn ga na/ivajufrankul, i b.it.ij, crnoguzac, pop, popic i dr. Uobicajena stanista fratra su neravna dna go-tovo uzduz kamenitih obala, na granici s sepjeScianim dnimaRado veze uz brakove, tj. uz okruzenih skupi-ne stijena pjesCanim dnom. mom Najbolja lovista u nasem su oko vanjskih otoka, ali je test i uzduz obala kontinenta. Zalazi i u rijecna usca i druge bocatne (mijeSane) vode. Uglavnom se drzi mora, krecuci se m. naobalnog dubini od 2-3 pa do 30 Dublje od 100 m ne zalazi. Mladia fratri se krecu u plitkome, odrasli se drze dubljeg mora. Dok odrasli krecu sami ili semladi u fratri malim skupinama, su uglavnom uostale jatima.ribe Hrani se kao i iz porodicc Sparidae, mekuscima, racicima i crviNedorasli fratri ssemladim cesto krecu LI drustvu trljama. Izmedu njih tadakod postoji zanimljiva veza hranjenja upozoravanja na opas-i
nost Fratar, naime, voli jede istu branu kao trlja (rado crve i racice iz irniIja i pijeska), ali nema sposobnost rovanja po morskom dm.i, koju ima trlja. Svoj problem mladi fratar rjesava tako da lebdi u moru u blizini trlje koja rujepo dnu upotrazi za hranom, hvatajuciS ono sto trlja propusti. druge strane, kad nastupi opasnost, trlji. Naime,fratar kako poma/.c se trlja, rujuci podnu, nala/.i > u I ol skoi zamjecuje priblizavanje Nasuprot kakvog grabezljivca. njoj, fratar koji se drzi malo po strani,i lako ce uociti opasnost svojim ce naglim bijegom upozoriti itrija trlJLi da se pi 'at™ nc ce niora vid- preko jeti, ali ih linije. osjetiti svoje bocne Fratra se inajbolje lovi za u sumrak nocu, mjesecine. Lov u rano jutro takoder moze vrlo dobar, ali su biti ulovljeni primjerci u prosjeku manje velicine nego Morea treba dalagano je nocu. mirno, vrijeme vjetrovito. Inace tokom citave godine,se lovi no ipak
najuspjcsnije ljetnim klizajuce olovo i mjese-cima i ui uuranu jesen. higano nakon toga ve/.e dvostruki vrtuljak Dobar je ulov proljece. koji ce imati - olova da zaustavlja Veliki morski najbolji kretanje i da mamac za lov crv, bijele ribe zadatak onemoguci negativne uopce, posebno posljcdiodgovara ukusu tralra i on ce okretanja najlonske rmi u/.ice. Na dt i se kraca najilku lonska uzica, a na njenom crva, odlicno Ce posluzili kraju jedna udica. bjclkasl kasto n> rjeg dijela trpa krastavca), U ribolovu na fratre (morskog me.so koriste setime udice dagnje, vak s.imac. kao 1 do 19, s dafvelicine se za | 15 drugi uobicajeni ninini/radu samica ci. mamaca, Pored tihmogu prirodnih odnos se s za najlon.- iz Zacamca pn vrijedi s i uspjehom koristiti i pastele, i ribolova ili I I- l'uha,vode sira obale potreban je tanji i vode. Umjesto najlon, debljine 0,20uzicu do jos je bolje upotrijebiti 0,25, a za osnovnu salamuru od slanih srdela. 0,30 do 0,40 mm. No, samice se mo; 'i < i zai Za lov klasicna fratra najcesce se I t koriste tunja ili t stap. jetko zakaci i krupnija riba sumnjivo Medutim, najbt i vlozi i i neod fratra. i ga Samict si i i se lotako sto ih se u viti i parangalom, ali sa more spusta veci znatno manjim uspjehom. hroj, obiiino d '■■/ boije knmade. velikogu nike (odnosno ■■pre morskog crva, uhvacenog ko prsta«), pnbor se i kasno popodnc is tog ivraduje tako da se dana. LJ morn lonske uzice umecc adi /amjciie pojedenug iii skidanja ribe tunja s mamca udica. Uspieh u ribolovu ma
samicama rijetko izostane.
Ribolov im tunjom camca ilisis obale odvija iz se se lakoudica da s mamcem spusti u morenaidu i prepusti cekanju fratri. Kad fratarda poCnemu grickati mamac, treba dati trenutak vremena da proguta udicu s mamcem. Prerano tr> ui izvlace.nie udice iz usta frati ratar ny nedrzi gut ■ pi\iI mah pbtko LI mo. ustim■Hda fratar? oklijeva. ;e udicu mamcem maloprivuci, kakobigase
natjeralo na odlucnije zagrizanje mamca. Na udaljenim i slabo posjecenim polozajima moze so koji naicigrizu na jato fratara bez oklijevanja, kao »ludi«. Izvlacenje fratra je uzbudljivo jer se riba, ta, relativno mala energicno, iako bezuspjesno, opire izvlacenju, sve dok malaksa podu camca.ne Da bi nase uspjeh u
-' v-;.'->-' .--:'■•: •:■■.-•;-■/ :
:
ribolovu povecao, prije za vrijeme lova fratra do-i bro je brumavati istim tijestom koje za ribolov, ali se usekoristi tecnijem sta-njuMoze uspjesno brumavati iSkoljkama, tucenim jezevima, rakovi-ma ili puzevima jer je to omiliena hrana ove ribe. Fratra seza teSko lovi puSkom podvodni ribolov jer obicno predstav-lja suvise mali cilj. Pored toga, u pravilu je podvodnom ribolovcu okrenut jer prvi je plaSljiv i ledima bjezi na /.nak opasnosti.
).TIn gira (lab. livadama Ill) zive nad podmGrskim morske trave t/\-. posidonije idvije /oostere. Zapravo posioje vrste gira: lo su giraGirn oblica i i gin.; gira ostrulja. oblicu ostrulju lesko Sto je ura/:! ikovaii pogolovo islu riblju porodicu, Maenidae, u koju se svrstavaju gire, po spada jos jedna ri-ba svom izgledu slicna girama. To je\amodrak. nasem gira se naziva jos imoru gera, manula, menula i dr. No, pored Hhjcrui/iva u upoirebi j oblica je nast ove nipnSrlciif ribe | od kostiju oblice. 'Oblica ' ' i to. j boje. ;'stoObje vrste zagasitije imaju iznad svakeprsneperaje vetiku vodoravnu tamnu mrlju cetvr izduzeno, oblika. vre terras tog Gira oblica, znanstveno joj je iine Maena smaris L, naraste u duzinu do 20 cm, a dosegne najvecu tezinu od samo 8 dag.
Gira ostrulja (luzina), odnosno Maena chn/telis VAL., sasvim je neznatno veca jer dosegne najvecu tezinu od 9 oddag, a najvecu duzinu cm. Prosjecna tezina 21 gira krece ' oko > dag sto naOi I nm ulovljene ribe. Zen!<<-' gim su /nalno krace nego mu/.jaci, ali jc to rezultat promjene spola sto "'^Uipii kad gira naraste do duzine od 15 cm. Poput giremrlju i modrak ima tamnu i/.nad prsne peraje i po tome ih jc tesko razlikovati. Slican isn je i oblik lijela, posebno kad se prormitraju st
gira ostrulja i modrak. po boji se razlikuju jerNo, je modrak modnkasto-zcic Gira se hrani pretez.no planktonom, ali uzima i drugu sitnu hranu na naide. i Mrijesti sekoju u proljece rano ljeto. Muzjaci su u vrijeme iprugama. i mrijeslavim U Jadranu je gira vrloi ucestala i moze se naci u dubokom moru - u d dubine od 200 m. No, duboko more ipak zalazi rijetko i najceste dubinama do 40 m.jenad Uzn obalu se zadrzava dnima obraslimmorskom algama, pc sebno travom. Pogoduje joj more s Zivi izrazenim strujanjem. ;;?iir>v. >.re._-: semix : 7 a, mean oovr^me a i je(..pa 1t e
/a lov girc ye V.oristiti od mo;.'i: sportbkog pribora samo udicarski alati. Za t'iboJov girt st stap n je vrl dugi5 , isticni M < 0/15 ij lonske se dva predveza :' licire \2.0. elicin 17 do I/i j 'spojem Ijaju olova nadvec predveza, si U >\ lk oba skicaja )tres
!
ba upolrebljavari sto iaksa olova kako bi osjctijivos: aiata bila sto veca. suprouiom s'ucaji], ako U je oiovo leze no sto je rmniinaino potrebno za iz.ba-civanje udica ces maincem, ribolovac I.eze i kasnije osjetiti da rib a grize maniac pa nece pravodobno reagirati. lz came a se>kim girc do lo ' cetrdesetak mctara. s Loviudicama ih se tunjom spuslenirn biizu dna ili do pet-Sest mi t ii i i i va od i o5 dubini do 150 mora g, ovi-i jacii sno U Jijenjene I girama mogu . >kai. I nkomadicin i . mesa svjeze srdeie, a se rakoder i koziee,i c: U lovu na gire udice '•c spu ' iznad pola metra morsko dno, vec nesto !Zn a danjn selov nanesto gire, gira vise 'a/.ciigne iznad dna. Osim toga, danju se ne
krece -slaino i na I istoj ri dobiMamac gii , i d[J j i pu "klijevajuci ,: na ribolovnoj pozlciji, ali slabo grize po toi t gi(to se osjeti i ili se ne ulove), tada treba u loku ribolova odlucno, najlon ali kratko potegiiuli kada e osjeti ce da je takvo bli/.u mamca. Gira naglo pokretanje mamca protuniaciti kao pol > i na, >bjegne, ustremit ce se mamac i '"■'JgHsH ga. Nasuprot iorne, ilk::* gire grizu, ribolov je dobro jedni moze ih se lako uloviti u prilicnom broju. ]l
s
Giru sedomoze od podneva jutrajeloviti sljedeceg dana. No, ulov najbolji kasno uveeer, pogotovo nocu. Nocu je, anaime, gira posebno prozdrljiva i grize svaki ponudeni mamac. Ipak, zapa/.eno je posvuda da ovo pra-vilo ne vrijedi po Jadranu, a takoder isegira, o dobuposebno godine.oblica, Tako ovisi na nekirn podrucjima doist.i slabo lovi nocu s obale, pa cak i iz camca. Vedro ncbo i mirno more, eventualno 11/ lagani vjetar szaobale, najbolji su vecine uvjeti lov gire. Kod drugih riba je potpuno suprotno, jer seLipra\'o najslabije lovi po mirnom vvemenu i bislrom moru. lako je nlov na gire gire najizdasniji proljeee, se zapravo love tokom cijele iodine,bitnoa jesen ponekad no /aostaje /a pruljeceiii.
U trazenju dobrih polozaja za lovdagire treba imati u vidu su prirodna stanista gire smjestena iznad podmorskih i, opcenito, nad livada kamenitim obalnim doom, pokrivenim rnurskim algama. Ma Jadranu su bogalija lovista gire uz otoke, a uz obalu kontinenta se zapadne najbolje love u bli-zini obale Istre le na zadarskom podrucju. U lovu na gire brumavanje mo/.e biti od velike pomoci. S obzirom da se radi o ribi cija su jata stalno u privuci pokretu, torilom se moze neko vrijeme zadrzati nai jednom mjestu. Kao torilo ce dobro namocenog posluziti mjesavina kruha i zgnjecene Uz to se dodaje jos srdele. i malo
pijeska, prvenstveno radi ustede na Od osnovnim sirovinama. dobivene smjese prave se kuglice koje se povremeno u smjeru ukako kojem se bacaju bacaju iprije, udice,tako neposredno i za vrijeme ribolova.
(,L:vnr (tab. Ill)priobalna je, uz Spara, najcesca vrsta silne ribe koju ulove ribolovci. Neugledan je izgledom, ne uziva nikakav ugled ni kod ribolo-vaca, a nije ni kulinarski zanimljiv. Medutim, lakom je prozdrljiv pa se vrlo ui priobnlnom ribolovu eesto nade /.akacen na udici. Izduzenog tijela, a ime je dobio Drugi zbogjejako izrazene glave. na-zivi za glavoea na jadranu su: glamac, glamoc, glavoc, guj, gujoc, porapnjok, pes igolok, dr. Pojedine vrste iz porodice glavoea imaju svoje posebne naziveprema koji se, takoder, razlikuju podrucju. Kad se na udicu ulovi glavoc, malo ce koji ribolovac znati o kojoj se vrsii giavoca radi. Naimc, porodica Gobiidae (glavoc!) okuplja cak 37 vr-sta i to je koja porodica jadranskih riba ima najvise vrsta. Glavoc blatar, odnosno Gobius nigcr naseg jozo mo1, najcesci glavoc !'-■■, rib,.i jo promjuiljive boje, o\ it: isneprijavobjdkao stanistu. Ponekad sta, drugi put bjelkastoljubicasta, ili
svijetlozuckastosmeda, ili sivkasta, ili cak gotovo crna. Uglavnom, je uvijek nepravilno i nejasno izmrljana, osobito uzduz bokova. S trbusne strane je bj atkad prela/.i uduzini blijedozuckastu. do 416dag. cm, aNaraste dosegneu tezinu od Glavoc krupnu glavu koja je tijela. u ima pravilu duza od visiiu? Iz-buljcnc oci su mu smjestene visoko, prostor izmedu ociju je vrloa uzak. Ima dvijc lednepcraje. Druga lc-dna poraja podrepna (analna) perajai na-likuju jedna drugoj. TrbuSne so olaksava spoi'.'in.' opnom stopecajc glavocu
prianjanje uz morsko duo i krelanje. po dnu. Repna pcraja je posebnog, gotovo kruznog oblika.i oblc. Prsne peraje su mu velike Glavoci mogumaksimalne narasti do razlidte duzine, pri eemu gla voc plocrar moze dosed duzinu od 27 cm i tezinu od 0,40 kg, za razliku od glavoca '■■■' n >' crnobo < -' S ' ■ ' '° d°i Po izgledu su im vrlo slic:ne babice, odnosno slingure. Medutim, lako ih se lednoj moze peraji. razlikovati prema Sve vrste glavoca imaju dvije U'di ,i jin jednu znatno izrazenu peraju ' i koji wrsava se neposredno uz korijen repne peraje. Glavoci su ugiavnom rasprostranjeni po glavoca dtavom Jadranu. Sve vrste doia/.e u plilko more, sasvim bliznsvi rubau obale, ali ne zalaze jednake dubine mora. Tako, na primjer, dok glavoc plocar rijetko zalazi dublje od 10 mctara, blatar od se moze nadglavoc i na dubinama 200 mear
Unatoc tome sto se imoze munjevito pokrenuti brzo otpHvati, glavoc: nije jako pokrctljiva riba. Uglavnom ne morskom kreCe i mirno lezi se na dnu, obicno u zaklonu ili u njeg ido se zavlaci umuljevitom rupe, Cak i u pjescanom dnu.i Karakteristicno je njegovo kretanjepo morskom dnu. Svojim Irbusnini perajama odgurava se i vuce po dnu. Zivi usamljen, eventualno se u joS njegovoj blizini nalazi koji glavoc. Mnogim \ rstai . I >de. Neke vrste su cesce nad kamenitin ;rvoust i dr.), a drugedninad muljevitim ma (blatar i dr.).glavoci su Pro/.drljivi mesozderi, a svojusamom hranu nalaze na morskom dnu. Obicno jedu crvicc m obilujc priobaino dno. 1 ainleresirano pro i tao. Sloga se Sinatra uloviti iribe.nosi pridjev »glupe« No, neke su vrste glavoca nesto oprezje, sto pos< i I iste. Glavoc se lovi razliciti i
koji stvari,i na-rima ! su, ui[ CLI na 'akaci kojoj najeudimeso dagnje, kozice, crvici, meso srdele ili druge ribe, te kra-kovi sipe, mu/.gavca ill(>.im lignje.djt'cc koioi /abava, je lov glavoca velika rijetko koji sportski r\-! bolovac lovi gli i zai glavoc. sam kac !i neko] drugoj priobalnoj ribici. No, kako s< njegovo n3fii.it za iovdrugih i koji cjenjenijih to sevedh ipak put loviriba, u tu svrhu. Uglavnom
.ra love i rukseu ,1 ' m. Najiakse lovi nocu, ali je i danju lov uspjt'san. Rezultati boljii po mal vjetar. i nsu moru uz juzni Lovi segodine. vise-manic tokorn citave Za nbolov se korisle najlonske uzice, debljine 0,25 do 0,30 mm za osnovnu u/.icu i i . .do 0,20 mm. Velieina udice sv krecenajcesce od br. 13 dokoriste 17, ah se udice br. 14 do < e na kraj najl uzice, postavlja se olovo tesko 20 do 30 g koji ti , preciznijem i/bacivanju s marncem u udice zeljenom pravcu. Rjbolov glavoca k i >ribolova unekoliko se razlikuje od j lima. Za razliku od ovih drugih koji se, kad sunaulovijeni, lako gla iz\ iace povrsmu, voci ulovljen i uvuci u je riboiovac kakvu rupu.toAko pa/ljiv, im obicno ne uspijeva. Ako se glavoc ipak uvuee u rupu, lako moze dudpokuSaja do pucanja uzice prilikom , < klona. To sedai la un l
ijenici da st. Iradi > o sitnoj ribi, tesko] rama, a najlon moze izdrzati naprezanjc od do pet Sest kilograma. Naime, glavoc se odlicno svojim perajama /.na posluziti u odbrani od v/.\\ai-vn]n iz rniii? i pruza zoatni otpor. Stoga treba posluzit ce se umoran reiizvuee i | iziirupe. da ga se
l-lovljevii glavoci su.. uz ugore, bezmeke neke ribe, i.zvan ITI. i jos izuzetnoizdr/.ljivi. Mozesi' dogociiti da g '"a, cak tri-< i i ii > i more. :
Svojim izgledom medu najzanimljivije ribc Jadranskog mora svakako spada i iglica. Naimc, dtizina njenog tijela nadilazi visinu za cak 1520 puta, a Lijelo joj \c prosjeeno vksoko samo nekoliko centimetara. Stoga nijena neobieno da podsjeca veliku iglu. Takvu slicnost podr/.ava izgled nje-nih usta kojavrlo sui Siljasta poput izduzenog pticjeg Pored nazi-va iglica,kljuna. svi oslali domaci nazivi zai bilo ovu ribu imaju isti korijen, iz naseg latinskog jezika. To suiilidr. nazivi igl;i, jaglica, jigla I .edna i podrepna peraja su smjeStene jedna iznad druge i to blize re-puperaja ncgo glavi ribe. 1 trbusna joj jc smjestena prilicno neuobicajeno, jer se nalazi na dijela lijelasredini iglice. donjcg Tijelo joj je
zelenkaste dojojmodrikasle bojc, jedino je trbusni dio tijela srebrnasto obojen. Naraste 80 cm unajvecu duzinu, aoddo1/15 dosegne tezinu kg. Srednja lovna manja tezina iglice je mnogo samo oko 10 idag. se u proljece je- Mrijesti Iglicije vrlo slicaniglunic, riba znatno manja. Rijetko prilazi obali, /.i se pucinskog mora,idrpa se rijetl sredstvima. Iglica je riba koja se Cesto kreceselica, u vecim jatima. Podnosi bocafc-ne (mijesane) ali je ucestalija u vode, povrsinskom morn uobicajene sla-nosti. Pliva brzose i gornjim vjesto. Krecuci slojevima mora, iglica hra-ni sitnom Omiljena ribom sei zooplanktonom. joj je hrana ml ad srdele in-cuna kojeprozdrljivoscu. napada i gutai sTavelikom je njena osobina kod dni laganim plijenom ribolova panulom. Kao mamaciliza lov iglica panulom udicom koristi se sitnija bjelkasta ili srebrnasta varalica koja se ribolika u vodi krece tako da podsjeca na srdelice ili manje incune.
Od prirodnih se mamaca upotrebljavaju odresci koze s malo mesa srdele ili same iglice, odresci krakova lignje ili hobotnice, pa i citave srdele, ako su cak male. Kod ribolova udicom sa slapom vr lo se uspjesno kao mamac koriste olige ili gavuni. U nedostatku prirod nih mamaca mogu se upotri]LDin umjetni. um su se caK po tsto
ni-jklicniji jer kroz prilikom povlacenja udica more pnrodni mamci cesto otpadnu s udice. To je posebno vazno kod panulavanja. Kad se iglica lovi stapom prepnt'iicljivo je koristili prirodne mamce. \ainie, iglica je cesto oprezna pa, akoona se mamac krece polako, ga nece odmah vec ,v ea najprijeprogutati uhvatitii svojim dugackim ustima progutat ce ga samo ako ocijeni da seneucini jejestiv. Ukolikojoj zanimljivim, ispljunutcega,ada se udica uopce ne dospije zakaciti.
mozda atraktivnijih riba kojima su ribolovci skloniji. Od sportskih ribolovnih sredstava za lov iglice koriste se stapovi, pa-''■angali, panule i osti »pod svk':u«. Parangali su specijalni, napravljeni tako
Takvo je ispitivanje mamca moguce samo ako je on LI mirovanju ili se krece sporo. Kod ribolova panulom brzina vcli-ka kretanja mamca jeimala suvise da bi iglica vremena za ispitivanje i okuSavanje mamca vec je primorana da ga odlucno lako se iglicu ne proguta. maze smatrati poseb-nom rijetkoscu Jadranu, zanimljivo je da riseu vrlo mali broj Sportskih bolovaca na nasem morn bavi lovom ove ribe. Ra/loge Ireba, vjerojatno, traziti u cinjenici da pored nje postoji niz drugih,
da plutaju mora na samoj povrsini ili neposredno pod povrsinom. Pone-kad se iglice ulove i ostima »podi svicu«. Naime, mnoge druge ribe, kao ■.vo ru svjetla. Medutim, koliko god bilo lake privuci iglicu -pod svicu«, toliko ju je tesko pogoditi ostima. Njeni pokreti nisu predvidivi niti pravolinijski. Ona krivudaizato | ih meta u ribi lovu ostima. 1
Clavni nacin leva iglice je svakako panulavanje, jer se tim nacinom ribolova iglici nudi mamac u pokretu, Sto odgovara njenom prirodnom nacinu i hida 1 I iglicu i i Budud treba loviti mamcem koji se krece, rijetko je ba se lovi U.inj i/bacivati slo dalje od obale, stap treba da je dulji. Pribor za iglice stapom moze selov izraditi
na dva nacina. u/k:e, Ako seplovkon ) .ilovom (riovoijno leskim da i zavrsne I i s mamcem) h: najlonske uzice, duljinc 1,5-2 ni koioj se na kraju
nlovak ni olova jer Olovo nijc potrebno je mamac, (obicno se koristiti maniac tipa .>zlicicc«) dovoijno lezak sam po sebi daoomoguci izbacaj dovoljdaleko od obale. Plovak, nijc potreban jer sepak, ni umjernim mamcem ne lovi »na cekanje«, vec se mamac privlaciti k obalizapocne odmah i/bacaja, kako binakon se simuliralo kretanje ribe. Prilikom izrade udicarskih alata za lov iglice koriste se najlonske udice br. 14-17, osnovne uzice debljine 0,30 do 0,35 mm, a uzice za predvez (zavrsne udio i; ribolos • i i i i cati ulov. U tutorilo se svrhu upotrebljava mljevene srdele, ali od je prakticnije bruma\ i i h kruha) jer seu torn slucaju torilo drzi na povrsini mora. To je vaz.no zase privlacenje iglice, jer one krecu blizu morske povrsine. Ulovljena na i udicu, iglica je borbena njeno izvlacenje je uzbudljivo, unatoc nemoc Medutim, posloji mogucnost da se n
zbog Srenja najlonske uzice iizmedu zubai iglicenaj-lon prekine zato ulo\ 1 i Najboljeribolov doba godine za sportski na iglice je doba od jeseni do kraja zime, ali "ili, " I o mirnom eventualno malo namreSkanom moru. Dobro so lovi u sumrak, rano ju-tro, a takoder ui , , II 1
nocu. lako se iglicu uglavnom Im i radi pripremanja za jelo, vrlo se uspjesno mo/.e koristiti i kao maniac, tune ili lubina.pos<
legulja (tab. IV) jo jedna od rijetkih riba nasihi krajeva koja zivi i uKadi nioru uo rijeenim vodama. se ribi, poznatoj na citavom Jadranu, vjerojat-no ne samo zbog togajelo sto je dosta brojna i i za ukusna, nego zbog vrlo interesanlne i korisne namjene za koju je nas narod upotrebljava u primorskim krajevima (dar.as islin.i sve rjede).daLjudi su odavna opazili u onim potocnim vodama, LI kojima Zivc ima manje kukacajegulje, i suraznih zivotinjica.Shvatili da se jegulja njimahrani ida, zapravo, tako procis-cava vodu. Zbog toga da jc saznanja nastao obicaj se jegulje stavljaju u kucne zdence (tzv. gusteme) bi prociscavale vodukako za pice i upotre-bn LI domacinstvu. Jegulja, znanstvenim
imenom Anguilla anguiUa L, u narodu se jerazlici-to naziva. Poznato visevrlo od pedeset imena za ovu rasirenu i pozna-tu ribu, od kojih su i najcesd: angulja, jangulja capor.bizat Pojavljuje se i naziv koji oznacava manje jegulje. Zivot jegulje je sasvim razlicit od Todrug lb mosskib riba. jeprava riba selica koja trecinu svog zivota provede u slatkoj vodi, a ostatak u moru gdje se ijegulja mriji se mrijesti. Znalo se da se njenjer mrijest odvija u moru, se velike jegulje povlace i/ rijeka u more, a primijeceno je iveda se male jegulje u likom broju u rijeke. No, gdje vracaju se nije u moru jegulje mrijeste, se saznalo sve do kraja XIX. stoljeca kad jeuotkriveno da jeguljice Sredozemno more ulaze iz Atlantika i da ne se mrijeste jegulje, zapravo, uopce ukako Mediteranu. Ipak, tn ' bi se urvrdilo da je mjesio m ipravo_ isko more koje se prostire Bermudskog otocja Izmedu i Antila te je blize Americi nego Huropi. Odatie licinke jegulje nosi Golfska slruja preko citavog Atlantika
prema moru. Savprevail tajSredozemnom dugacki put jegulja dvaput. Prvi putkao 1 a pulovanja prvohra/ava Li icguljicu i, drugi ;H't, .-.!(■ !■■■■• ,-;a L: ;egi >i]-i more koja :->.• vaed .vagasku via :_'; se is.V.it iksiila.
wulje se na upucLiji.! to svoje puiovanje krajcin liuta. S putnvanja koje cese vrsiti mrijeslom, jegulje nc.ee vratiti vet': ce uginuti zbog iscrpljenosti nakon puta tijekom kojeg uopce ne uzimaju hranu. Sudeci po tomeobicaj sto druge ribe nemaju da prevale put dugacak -;000 dt) 4000 milja, postavlja se pitanje, zasto se na takav put upucuje .,.,;■ i iii iko nisu sasvim pouzdana i smatra dokazana. Naime, se da Sargasko po svojoj slanosti jegulji imore tempcraturi odgovara /a mrijeslenje. Osim mrijestoga, cini se da razing tenja jegulja Sargaskom moru lezi i uLI cinjenici da su se one tu mrijestile Jok josnije posiojao danasnji Atianski ocean. S vremenom su se kontinenii medusobno razmicali, jegulje su nakon se sve visea udaljavale mrijesta, zadrzaviijuci pritnm istc 1 vise i vise i i1 dalje |eg su sve morale plivati. Jegulja je smedezi >,,_ U bojt< ',
s
slubijelu.' Tijel} t kriveno i i jc ko/om koja izlucuje sluz. Na njenoni pusiojo vrlo si.ibo(ijeiurazvijene iji.hijela, all nema ljuski. U odnosu na vein ljaglavu. ima vrloi malenu i siJjatu l.udna peraja iza jo: giave, poeinjea dosta daleko spojena je s repnorn rajom i preko nje pe-us podrepnoni poraioiii neprekiiuili nizuarasle mekih sipkica. jugulja do jednog inetra u duzinu moze teziti doprosjecno 4 kg.i Ulovljcne jegulje teze tek oko 20 dag. Na jegulju se jadrana, moze naiei svugdje uzduz ali je najucestalija LI bocatnim \ odama (useima rijeka, jezeriu i < ioni i si.) te u muljevitim lukama dnima. Drzisse obale. Jegulja je Uriba kojadoba se hrani nocu. ljetno hrani se intenzivno, za vrijeme zime se ukapaai I.I mulj rijeka, jezera mocvara te se slabije hra ni. Hrani mesom rit se iskljucivo m it pa 1 z.ivotinja, eaki primjercima svojt \istt Zbng ' tkepojaveme:
du se daribania, je duslop7'etposta\-lja d Ij i iz \T mskng jezera. Od klasicnih ribolovnih alata sportskih /a lov jegulje se koriste Lidice, parang.ili i ,te os ui jesen.. , a ostin-.a se jegulje love nocu »pod svicu« s camca ili s reflektorskom batevijskom lampom uz °balu LI lukama. Za ribolov udicom koristi ses timja ili stap. I .ovi se obale, rjede iz camca. Tunje za lov osnovne jegulja izraduju se od uzke, duzine 40 do 50 rnetara, na koju se provlaci lakse klizajuce olovo.uzice Na kraj osnovne Postavlja se vrtuljak. S druge stranenajlonska vrtuljka uzica ve2e se zavrsna duga nekn'ikos desetal centimetara, udicom nai kraju. f
:
Koristooi stap,daljo udioancgo so mow odLwili ako so bao.: rukom. Potroban joc\ rsoi n101 stap, dugacak cotiri-pot ara. Xajlonska uzica, osnov-na i zavrsna, to oiovo, vrtuljak i udioa, posiavljaju so kan i kod ribolova lakojeguljaprihvacarazno vrsno inamco, najbolji sn glislei orvi,a jed-nako nspjosni moo,Lt b.ili komadi srdolo, mosoi dagnjo i drngi mainci. Ukoliko se oc.okuju wooi joguljo, nin/o so staviti /ivi glavoc. Udicarski pribor za u/ioo lo\ | ogul],i i/radujo so0,50 od dobljine 0,40 do mm, za osnovnuodnosno LIZIOLI, a /.a prodvo/o, /avrsnu Lidicu, kori-sle se tanje uzice, debljine 0,25 biti do 0,35 mm. mogu br. 12 do Udkc 15, s dugim vratom.
Unatoc jacim najlonskim Lizioama knjo so konsto /.a lov jogulja, mo/c sodogoditi da so lov i/gnbi /bog puoanja najlnna. Xahiio, ulovljena jegu-lja se zna svojim snaznim re-pom /akaeiti za kamenje ili stijonku kakve Supljine i tada jo njono izvlacenje vrlo Otezano, cesto zavrSava gubitkorna
»
^
v >. r
ijegulja ribe i udice. Osimpovuci toga, zna najlon oko kamenja, sto dovodi doistihposljediea. Zato, cim se jegulja zakaci za udicu, trebabrzoisna-/.no zapoceti s njcnim i/vlacenjem iz Medutim, to danaprviznak nikakomora. nc znaci prisutnosti ribe trelv. oSlro potegnuti najlon. Na.suprot lo-me, jegulji treba dali malo \Tcnicn.i da potpuno proguta jesku i, tek kad [r/aji stapa ili plovka pokazu da se Lidica zakat'ila n grin pokrenuti ribe, najlonk treba odlucTio povrsini mora. Zbogprogutoga -.to jeguljarijetko duboko Ea udicu, se dogada da se otkaii prilikom i/.vlacenja. IVledu brojnim nacinima na koje se jegulja lovi neki su toliko posebni da ih vrijedi opisa-ti. Najzaniml.jiviji su glista nacinii lova jegulja pomoiii pomoc.u snopa Lov glistama odvija se tako da se ua vrh komada u/.ice, pricvrscene uz slap (nc bid riboiovm slap),mora pnve/e neknliko glista. Kad se
gliste spustei ujegulja vodii ih /agri/e, skip .se naglo i/.di/.e i/. mora. Jegulja je tolikou uporna svojoj namjei'i da /adr/i glistu koju je /.agri/.la da je ni izbacivanje iz mora na tlo ne n.avodi da ispusti maniac cim osjeti da i/laL.OV jegulja pruccm koristio se cesto na obali Jadrana, pa cak se injega danas na mo/e naici. I.ovi tako da sese snop pruca dan do dva ostavi uronjen u plitkom rnoru. Tada se snop pruca i/vuce iz mora i se u njemu obicno nade
nekoliko jegulja. Ulovljene jegulje, izvueene naIreba obalu, ih vrlo SLI zivahne i dr/ali daije od odmotanog najlona tunje xamrsiti. jer ce ga mace sigurno S
paziti da krv jegulje ne dode u dodir sranom otvorenom ili Nas ocima. srecu kao svi ostalii riblji otrovi (tzv. ihtiotoksini) otrov koji sei nala/.i u krvi jegulje raspada se na visim temperaturam azakoje vrijeme naslaju pripreme ribe .-. jelo. Medutim, nedovoljno prokuhana jeguljma krv moze lzazvati mucninu, grieve i povracanjesmog ucim vrloglavicam asrea. i lupanjem
Za razlikukiiod N vecini icila j; imena na pojedinim dijelovima nase V) obale iimenu oioka, kantara (tab. po prepo/naju svi. Uz ovaj naziv koristi se u narodu jos lucct imena, ali su sva vrlo sl.icna jcr vuku isti korijen.kantra, To su kantor, imena: kantara, kantnm i dr. Znanstveno ime mu jcL.Svoihli/IioMiiui ainthuni* Tijelo zenke kantara kao i nedomslog primjerka mu/jaka gotovo jea pravilnog ovalnog oblika, odrasli , . i ika imaju isiurenija us-
ta te djeliiju pogrblje.no i zdepasto. Kantar je sive, smedesive ili sivomasiii sti nice prelazi u sivosmed istim uzduznim prugama. Kantari narastu u duzinntezinu do od 4^ cm., a closegne 2,5 kg.kantara Srednja lovna tezina ulovljenih na udicu, 15 do 30 dag paiznosi i vise,odzavisno odUpolozaja. Jadranu jegakantar dosta cest i mozevr.sta-ma se naci na razlicitim dna, najvise nad kamenitim pjeskovitim dnima.i Njegova su naselja smjestena uz vanjski otocni rub, amnogo LIZ obalu kontinenta Zna prici jc obali, alirjedi. jc ucestaliji na otvorenom moru. Ne m, spuSta se dublje 150 ali nedubine prilazi nitiod u plice more, manje od 5 m. U vrijeme mrijescenja krece jatima, se u tijesno povezanim 'oja p,-|^ . ,!:■.(., ■:'/id:v;>n pi'S!dom;e i dnima, nau kainenitim pokrivemm (
raznovrsnom ' li LI ijesti se na prijelazu zime proljece u nmijim proljetnim Kantar je uglavnom slabmjesecima. plivacna i hranu trazi dnu. Prehrana mu se pivto.zno saslojirakovima od algi, ali se hrani imalim i mekusdma, pogoiovu w.ci primjerci kantara. Dva su osnovna nacina lov kantara: dubinski lovza stapom ili tunjom le lovolnva. stapom ili [unjoin be/, iunja za lov kantara iz camca izraduje se na klasican nacin s dvije do tri 30 udice ili g.olovom teskim do 80 I .ovi se pri dnu ili se citava poslava (udice i olovo) i/dize iznad dnaudaljenost tako da medusobna olova i dna mora bude metra, metar ili pola ca.k nckoliko metara. U fibolo\'u iz camca moze so konsiiii i slap s koturom Pri torn se udice olo\i kodj i i ao lunje. iunja /a kantare bill i bcz a lov. nio.'i ili s vrli lag...........................n ulovom, kako bi udica polako tonula. Na ovaj nacin moze seiz-digli loviti kantare koji su se i/nad dna.
Udicarski prlbor se za lov kantara izraduje od osnovne najlonske uzice, debljine 0,40 do 0,60 mm, a predvezi trcba najloda su nesto tanji,0,25 od na debljine do 0,35 mm. U ribolovu s obale se koriste tanji najloni za razliku ribolova izod camcadubinskog i1" 1si. oi iki'Lipnija kuje riba, dubine su vece, pa je ii azaalatt'vrsci. Slicno vrijedi udice. U nacelu sebr. raspon udica krece od 10 do 16, ali su praksi najcesce inc.uvelicine br. 11 dokoristi 13.
Kazni crvici te velikiSLI morski crv najbolji maniac za kantare. I .ove se dobro i gavunin i i li U nI gim mamcima. Kantari zestoko napada mamac Jako nijc proguta udicu. Ulovljen SLIvise raloboran, iako pokazujc znakove olpora, povrernenim oeajnickim tr-zajima tijela. Nadribolovu plicim brakovima u s obalei pozcljno jc brumavati prije iseLI radi toku ribol(i\'a. Torilo odslane izmrvljene svjezc i.li srdclc. Ako tonic razdrazi kantare, grizu. »kao ludi<' i za kratko vrijeme ih se maze uloviti u znatm m ciiave godine, a raz- Una dobijo lispjosnog traje od proiieea do jescni, ■izuzetkom najtupiijcg Ijetnng U proljece serazdoblja. love prosjecno veci primjerei nego Li
jesen. Mo/c se lovit ogodniji kasni vecernji kantara ti 'r t more treba da jo J bistro ako se lovimirno iz camca. Kanj ac (tab \ in n I ?i i_, _i L1| ona/.iSL va i kanj. Tijelo kanjc asivo/.jo nckas to do sivacr vonka stc bojo koja prela/.i LI bljed u nijans u na donjo
j st ra n it ij ol a. N a b ok ov im a il ed im a im a 7 d
o8 nspra vnih smcdi h pojaso va, a uzdnz donje strane ,postr ance po tijelu, imatri vodor avTic/ ii ka.ste pi ii nib zaklo paca i preko lica, s tim da sn naNar lit aste do 34 cm u duzin n, a mo/c te/iti maksi maln
o 43 d ag .N a L id ia is o lo vi U p or od ic u P er ci d
tlicno slicni b riba. To su prven stveno pirka i vucic. Pirka so od kanjca naj>i rvenk asios mcda riba koja, takod cr, po svom t' to pojas eve, izmodu kojih SLL neki prost ori izr< >k kod kanjc atoga m laraste
sa m o d o 14 cm ,s io zn ac id a H L ;i pr os jo c. ne v
elioin einanje u odnos Li na kanjca .I'orcd toga, vucic ncma ih ima kanjac) to ga so lako prepo znaje po crnoj mrlji, smjcs tenoj na sredi ni ledne poraji iocnij e, ila na lodne peraj e.U Jadra nu se moze
n ad p os vu d a d o 20 0 m et ar a d u b in e, a n aj b ro j
niji jo u kanal im. iIrucj a. Iduci od sjever aprem ajugLi naselj abogat su ija, a ulovlj eni primj erci veci. NJijc naroc ilo izbirlj iv oko vrste mors kog dna i,: nad kojog cc se /adtv.a vati, ali jo svaka ko najces
ci iz
-nad kame nitih dna.
qnJ OUEJatjoqfeu •a n iqpndn 'aoeur 'as AO|oqu nznpn BU I I [\ 4solnui aural -iJA :"[ -opal) j[c -'IJIAOJII o'/oui 'j.tp(t>|iq 'os e3i iuir? -o =s;>ia.; |,uo(| iu;al[Ojd iapLin nhr/iud AO| BZ T]t? 'uoyo! aiqop n | , isaldsrifeM ■BJU431U asiA i <;d ()j; aurqnp BunAO^iuq pBU p,|ZB.n Bqo.q i'i "> i j . :.}J ' '■ I I K 1 pi'LT 0];liV>3do I ['AO^lUq 0>jO 0A0| OS UJOUAl>|2f"] 111 1 I i iIi pojod ii..ifi.!;>D;iia:>[ t:u as o.iso:i 'O>|E5[BQ -nftmq eu BualJAojn ouaurajAOjsi r-i>ius?>j T.iij op siAp BS i)![ssaAzui t
t
L>.?AO|oqi.i azoui t;!pL':>|()[ t'.iqop t'd a! Aiipp -ZOJJ'(ajapis 'ppej i 'ajuiS aluSi! 'nmABg) ajiqu 3§IA 's.\.o nfeiE I 11 voSpo nui i .; I'd ' i Bqu BATJpuqzi alrri , i !!.':-in liO^.L-M uo:)uq qi-urpo o^es 'i'douAouod oqos n.\y,f. oi priAod juqoku l 1 id So>JslUEA OJBJSOU ojSt?u oi .i.il 'iqsn im ;>ps/f .mqod.u ;..u.i Bp of OAifjiaiumz 'ainqvip ;» -OA zi qiuaanAzi usrkiuij po>{ i>.:od.| o 8oAi!;piA /oq 'ou.m.u isoupod rung jA -Od BU alliailBJAZT i J ! i ■;\IB|AL"J r L'JL'ZJ] o>yijo:p-Li simu".qs p G.I Li^ojd i EA.Bsrqod DCUIKJAJ AIL[)HU . iip'.'p oi AO"OI\J 1
-o.:>>pn s piono o>[sai LQBS as _ioj uaiijd UIMTIHIS a( t';puo 'iqci^z i>8 pt'>| X'USEUI epsdEU o>|oisa2 s
; oipipujods oim's uiAO|n azoui aifqo s <•■■ 'luom 8a(|qnp iz.ip uiOiiAB[3n as lal GDUIPD ZI JAOJ O.;>SOO(BU os OB(UB^ 1113 ns Sl"0I P° PRcgnp ep eqajj aarpn nzaA as alo>[ BZ 'SI op 'UEAJS 7,1 rzoApajj Jq po aarpn n 'qpsuoj nSoui as IJB 'f\ op £i \iq 33ipn auqaijod ns B3(UE>[ BZ 'rqiAEjd [\B3ipn ifun} (O;ST BU BupipA qqpipzei 3S]A >[B3 aspBjiuiquio^ OZO^AJ
■fi.u|j[up>j 3ua! ua(imi?u toipna?sa? eu IAOJ os B(O>[ aqu a§njp tuiaipA i i[BI 'EUIII rqon eu 3AO[ as i(o>[ B3 -BIUB>[ tupqaA I f , I AO[ BZ aoipn EuroijaA u SI op nsoi Bp po i>[aE3np Bqajj aaipn nzaA as ofo>[ BZ izaApajj SI op Z\ 'Jq po aaipn 'UEAJS n 'qqsuo>[ nSoui as qe 'tl op £x ' q a^ipn ouqaxjod ns Ba(us>[ BZ 'niiABjd [\B^ipn siinq fo^si BU BurpijaA qqpqzBj a$iA qBi;uiquio>[ >[B? OSauatuahuiEu ozopj Euip| iiB>] 'a^ipn BU IAO[aqu a? sa? asmpqSA E(O>( aSnjp i IJE 'BUIB(LOB)-;0! LuiyaiEJiqon :;\0[ OS I[O^ 63 BLI -fillip !UU[j,l.' ■UIUI oi'O op SO'O BZ ifuBi i piq azoui E 'naizn nu^jABz BZ UOJIEUqiqi ozoui ,i azaApaid BZ iiO|:2\i ■!.!!,■) yi- up 13
J
c<-; qiABisu 'japo^vi 'eqaij i?>}L|nij.A op t'/OApaid Salupez PO "1H3 ouqosnpaui 0£ op o£ BZ n^iuizBj as [je^so E 'BAUJU pu uio o£ op s^
■";s ajrua;)fuc>i ay CAOJO uodst->j .--'Ur/o.] -LMOU is i, IT niiqn L\O -iapo>[tq Ein-zai BSDIOSJ OAO|O as az3A aaizn OUSJJABZ IIIBJ>| L'jq H;3UIL^ eisui ' ' I ' 'ji qiq pn i.i] nsuo>i ti | i iqsod '•; ro alo>] LOipri njojq o isi.^o OAC.IC! -BZ Builjnp BLiafN 'ui z op £'l °P amznp 'UIUI OL'O ffl'O ^z auAouso po efu -ilOZOA 'uoizn BUSJABZ os E^ljnyA OUBJ;S aS:up c; 'LAOJ ou;i|qo os iualo>( BUB.IUUI n! i>zujcsd cu Gi'vrelnJis T ousqnp po OUSJABZ 'L.LI QQ op JJC >;p;)t;8np uiq BqaJi naTua? fuB>( BZ UOJCBU TUAOUSQ UIUI OS'O op ^£'0 I^SU !fiq P UOJIEU -o>( o ^ iuizn niiAOLiso ir? ->| ul[tq.iA >?■/ iSnjp B -'(OJIAOJOUI) jodoii]^ LJI opi|d BZ LIB/OA tlM>) UBpOl loiO^ O.JfZil Oi 0^ SlK.)[iEli ,
3u
1
L
3
AUAOUSO pO OiUpl'I/L OS O^UlB>| BZ B)unj_ i i 'iSni i i ii ns O>|BI_ 'Bi.ijp(iiB>( od OABjdn AIZBU Ojiqop ns oluin cutupBf puiiAa[uj>| miS i > i i i i 1
ojol[ n EMijOid nzBjaji.rd BU ;IS \ qsoiujAj 'SSILIUJ o^fqi.i eqo.iA
OAijidjis nuopjGZ n }\oy\ LiBAiippzoid of i>f!ja,\ 'Biunsn iu;vy]pA 'iiR=qo i.iii[BLU ; euiiAO>[iu 'i?uii.:)snNou.! os unu^q
boje, ali ravna, iznadslabikoje se naziru josravne dvije je izrazene pruge. Jedna jea uu svom pocetku modre, drugom dijelu c I kT-t i ie jkncza j s vise 1 od 18 do jer 20 zenka cm duzine su muzjaci, naraste samo do te duzine. Naraste u14duzinu 25su cm najcesce i tezi do dag, do ali ulovljeni pri-mjerci ove ribe teski setek u 2-3ranijim dag. Mrijesti ljetnim mjesecima.je cest U Jadranu posvuda obalu kontinenta i uzuzu plicem otocke obale. Obitava priobalnom moru, a sto se tice dna, bira kamenita ili sfjunkovita. U ljetnim mjesecima se dr?,i u dubinama do 1.5s metara. U ribolovu obale danas se cesto korislii iagana tunja, no praklicniji je slap. Dobro je koris! qiim uiegoni koji ce omoguciti da mamac ne vezanstruza dno vec da bude se, nosen jom, pomalo pokrece i »trazi« ribu. Najlonska uzica treba biti tanka, najbolje 0,25 mm 0,15 (osnovna uzica) odnosno mm (zavrsna uzica). treba s gornje Plovak strane f
Knez (tab. VI) (CO>IT. juli> CTIlR.i spada mcdu najljepse ribe naseg mom. Ivladika i dr. ■-:/.,Po boji knjc.z, se razlikuju u odnosu na muzjaci zenke. Muzjaci su maslinastozelene do smede boje sPostrance prelazom u im modrikastu. tece narancasta ill ruzicasta siroka cik-cak Izaa oka imaju plavnpruga. prugu, na skrznom /aklopcu modru pjegu. Zenke su drugacije obojene. Tijelo im je smede, maslinaslosmede, crvenkastosmede ili ruzieaste boje. Duz boka im, takodcr, tece pruga zute ili ruzieaste s
pomocu sitne kuglice olova ucvrstiti naudice. pravilnu udaIjenost od S donje strane plovka postavlja se vrtuljak. Od vrtuljka dalje krece zavrsna uzica dugaCka (zavisno odnekoliko dubine metara
lU'koliko olovnih kretanja kuglica radi pravilnijeg inamca u moru. Vazno je ponoviti da jestoknez mala riba sitnih usta znaci da za ribolov ne treba koiistili vclikc udice, jer so inace knez nece zakaciti na udicu. Obicno se upotrcbljavaju udicestapom br.1617. Nacin ribolova sodi obale u\ ijisvodi se ina da edovito naiznad dubinumurskog od oko pola metro dna. Zolim, ne preoslaje drugo do izbaciti udicu s mamcem nadok zeljeno mjesto ipokaze socekati plovak ne da Knez se ribo na udicu. se ulovila znatno lakse lovi iz camca, obicno nedaleko od obale, Tunja se radi od tridesctak metara os-novne najlonske uzice debljine 0.25 do 0.30 mm, namotane na pluto ili sti-iopoi-a'tvrta^tog oblika. \a njen krnj na postavlja se manji vrtuljak koji se dalje veze okonajlonske mctar dugacki komad uzice debljine 0.20 mm (zavrsna uzica). No kraju zavrsne uzice veze se olovo tezine 10 do 30 grama, Sto ovisi o dubini dna i strujonju mora. Na udaljenosti od 20 do cm od od olova veze se prvi25predvez petnaestak
centimctara dugackog najlo-na debljine 0.15 do 0.20 mm. Na zavrsnu uzicu stavljaju se jos jedan do dva predveza medusobno udaljen.i trideselak centimetara. Posljednji predvez treba vezati tako da oslane jos tridesetak centimctara zavrsne uzice do vrtuljka. i/.radu tnnje koriste se Za isic vulicino uzica kao i za ri-bolov stapom sa obale.
bo!jije Lizoru .NOCL Iseslabo lovi. Idcalne uvjetez akne/ap lov ruza mirno i mi ■.^i!'a! ;>!ii iinoiv. -, i
Lov knezova iz camca odvija tunjom se na Sljunkovitim ill kamenitim dnima. Bacene udice povremeno treba podici za duzinu Iakta i ponovo spustiti na dno kako bi se privukla paznja ribe koja se krece u blizini maMamac kntv.n trcba biii namijenjen cvrst i otporan na cupkanje oslrih zuba ove ribe. Zato su najprakticniji mamci komadici sipice ili lignjice, makarprivlacniji. su mu crvici i racici ImajLin n vidui potrebu njegovu prozdrlji-vost da mamac dugo izdrzi na U udici, kneza se moze loviti L luhisi na udicu i mesom puza ogrca, koji inace kao mainac nije posebno upotrebljiv u ribolovu. Lov kneza citave godine,traje s timtijekum da je uspjesniji u toplim mjesecima, a manje uspjeSan zimi u kad se knez povlaci dublje more. Lov je moguc tokom sredinu cltavog dana, izuzevsi vrueih Ijetnib dana. Naj1
1
z
or ad u , k ra lj ic u sp or ts k og ri b ol ov a, ti tu lu
kralj alubin, nosi P riba koju prizel jkuju svi sto udicu spust aju u more. Razlo gtome ne lezi samo u izazovn om ribol ovno m uzbu denju koje pruz ariba, ova vec u cinjen ici da se nesu mnji vo radi ojedno jnajkv od
o
sv om iz gl ed u lu b in od aj e d a je gr ab ez lj iv a
c. Cvrst ograde je n, snazan, ali istovr emen oizduz ene, elega ntne linije tijela. Svatk oje tko pod more m imao prilik u prom atrati znati zeljn og lubin akako se graci ozno krece snazn im, ali odmj ereni
puji •■■'.! iitockani dijeiu tijeia ; poslr.mce, crnirn mrljama. Lubin ijinuviSeod kumo/e 1 ]i metra. Medutim, vt srnairali znaCcijnim jer iepki se naicesce Jove lubini tekzimi, 0,3 do 0,5 kg. Mrijesti se od sijecnja do ozujka. Najadranuje lubin prilicno rnvnomjerno raspros'ranjen jd,; Lizima ga svu-i obain konlinenla otoka. Obitava u blizini obale, preteznood na malim dubinama 2sve do 5 metara, iako zalazi do 80 metara u dubinu. /.iiptnijujoda lubin, mace krupna riba,plicake. koji putnocu zadei u Lako se prilagodava vrsti dna pa ga sesvakoj moze naci nad kamenitim, pjeflcanim i drugim dnima. Donekle su prekrivcna izuzetak muljevita dna, 'lhi, uzdnz • i U pra\ kamenitih prirodnih obala lakse ga se inade Ijeti, a blizu luka uz rijecna usca je cesci zimi jeia ' ima vise hrane. Oobro podnosi
promjencslanosli morasei udosta bocalnirn zadr/ava vodama ' Trazeciplije-si hincrnn bin \v mnogo kri'cepa n: Odrasli primjerci lubina se krecu uglavnom sami, ali se dogada da love u paru. Pliva vrlo brzo. Hrani se svim i svacim i nimalo nije izbirljiv. Ipak, unatoc tome sto ce u nu/di jesti otpatke ijudske hra.ne iii fekalijeiz kanalizacionih luckih voda, gokn oprirodnom se iskljucivo hrani hranom i mo ze ga se smatrati u polpuno.sh >--cisr.om ribom«. Grabezljiv je i radoznao, ali istovremei riboiovcima vrlo blizu, Stoprilazi ga cinito lakim plijenom. No, ne vrijedi za druge ribolovne alate kojima ga se mnogo teze lovi. uPretezno se hrani nocu nom moi Li. Fplicem inladeobalciple, je- gavune i olige. guljice, Medutim, u nedostatku uobicaiene hrane, giadni lubin ce posegnuti i za algama. Lubina je mogucc uioviti svim
olovnim sredstvima udicama, panulom, podvodnom puskom, ostimn i parangaksm. naIz ver vedenograzlog.ipuska /.a pocivt li ril i i Najveci uzitak u lovu lubina pruza panula, ribolov udicom trazia najviSe upornosti, strpljenja znanja. Na parangal sei lubin rijetko zakacl. Ostima se lovi zimi kad dolazi posve blizu kraju, u plicak. No, njegove kakocak gabrzine jei ostima zbog dosta teSko ribolova pogoditi,nije to ovaj nacin ba§ uspjeSan. UspjeSni ribolovci su oprobali i koriste mnogo medusobno razlicitih nacina Osnovni ribolova pribor lubina udicom, zamoze lov na lubina udicom biti tunja,kracom Stap s ucvrScenom najlonskom uzicom ili §tap koturomtzbacuju kojim senaLidice vecu udaijenost. Zajednicka karaktx:je aas st raaii..ekanja o HDOIOVU puno nba zagnze, jerda lubin s
ne grize cesto.vrio ASi je zato lov na lubina u/.budljiv kad se uspije preva-riti ovu opreznu ribu i kad zapocne izvlacenje na obalu njegovo ili na caTunjom se lubina moze loviti iz za camca ili ss kraja. Tunja lov obale se izraduje od 0,40 najlona debljine 0,25i nesto do mm (nocu moze deblji) kojem se na kraju postavlja samoUdica udica (br.10 do 11). sa svjezom srdelom ili nekim drugim mamcem izbacuje od obale Sto se dalje, pusta sei da pada prema dnu istovremeno se polako privlaci obali. Naravno, ima i k drugih ribolova nakojihnacina lubina tunjoin, od nekii predvidaju upotrebu olova, klizajuceg iii uC\ uzicu. rscenog za najlonsku Tunjom se lubina mozeJedan loviti i od iz camca. uspjeSnih nac\rw predvida povlacenje iza Camca udice za (s mamcem), vezane desetak metara ispuStene najlonske uzice, bez olova.
Camac treba pus! trujanje mora, uz korckcije pravca su potrebne, ali bezilikad koristenja motora vesala da bisc povec ' "\iiz tunjom camca, nije ga bas jednostavno izvuci, br.8-12 ^ se radi pogotovu ako ose vecem primjerku, jer podvlaci pod camac i na razne nacine pokusava osloboditi najlonske uzice.
Kibolov jeIuhina stapom jednako raznovrstan kao i selovitinaistinacin ribolov tunjom. Moze kao sto opisano /.<: hinju, jer sto ;ejejedina razlika LI tome Stap i kotur zamjenjuju motovilo tunje. Moze ili se bez koristiti star s koturom jega. Si m bez kotura lovi se tako da se na vrh stapa pricvrsti najlonska uzica, dugacka gotovo kaosmjesti slap, kojem semamcem. na kraju udica s Lovi se na cekanje, mirujuci ili, jo:-: bolje. iagano povlaceci mamac kroz more setajuci uzduz obale Iuckog doka ill mola. Stapom se lovis tako dai koturom se udica mamcem izbacuje pomocu olovom opterecenog plovka. Posebno je zanimljiv i uspjesan lov lubina umjetnim mamcima, po mocu stapa i kotura. , j_ 0\ rimjenjuje jer lubin rado hvata mamce u pokretu (zive ribice razni i si.) Zato so koriste umjetni mamci u moru, Iprivlacekoji IKibolov 1kod ta; (.i lubina. se odvija tako da mamac izbaci sto dalje se u
more i, dok tone, privlaci ga se kmamac obali. Pozeljno je da se izbaci niz morskti stmju, a privlaci protiv struje. mamcima, camcemIstim u pokre tu, lovi se lubina na panulu. Udice mogu biri razlicite velicine zavelicini lov lubina, ovisno o lubina koji se ocekuje, ali i o krupnoci mamca. Cesto se lovi udicama br. 10 do 12. Zimi, kad 10. Najlonska uzica je vrlo vazna kod lova lubina i treba da bude sto je moguce da pritom ima tanja, sto avecu nosivost. Lubin ]c nepovjerljiva i sumnjicava riba i bolje je da ne prinvijeti riajlon.sku u/.icu uz mamac. Zato se lubini bolje love u mutnom luckom moru u bistrom moru nego uz prirodne obale. UpraviluLovi sekozicama, lubin uspjesno jeguljicama, sparima.bukvama, ciplima, gavuniirm, oligama, i zivotinjskog drugim mamcima porijekla. Pozeljno je da mamac ostane ziv Sto je stavljen na nakon udicu
ali to, dakako, nije uU tomse i ,slucaj e ipostici. ju ce s mamcem oponaSa moru kretanje zive ribe. To je vrlo vazno, jer lubin iskljucivo jede mamac u pokretu. U ribolovu panulom odlicnim mamcem Iignja.se pokazala ziva Od trenutk »u binvezi« je s neprekidno ribolovcem. Udicom s mam , i/nim zamahom potegne i pocne je brzo odnositi Tada nastupa vazan trenutak u kojem ribolovac ne smije biti brzoplet i ... naglonaproti po\ i ilubina pusti- odvuce ti da treba najlon nekoliko metara kako da bi mu se dalo vremena ma mac proguta dovoljno duboko. Tek tada se zakoci najlonsku uzicu sto ce prouzrociti da se udica zakaci za lubinovo grlo. Tada pocinje njegova ziiava borba da se oslobodi uzice. Pona iljh o Moze se strmoglaL
uputiti ribolovcu, aokrenuti nakonprema :gio se natrag unajlon, pokusaju da, natezuci ' gne udicu izpr svog zdrijenakon nekog vre mena privuce lubina, treba ga pokupiti iz mora mrezaslom vrecicom (sacicem)jer se upravoposl m trza i enariba, kad je moze ribar vadi i/ mora, ntkaciti s udice. Kako nije urijetkost da se se lubin krece paru, cim ulovi jednoga, treba bez ikakvog odlaganja ponovo staviti mamac na udicu i spustiti ga ako u more. Drugi ce se lubin, je u mjesta gdje je prvi ulovljen i to treba iskoristiti. lako seti|tlubina moze loviti V za e, najboije doba dobar ulov je od listopada do sijecnja. Lubina se bolje lovi akad je malo nebo obla-cno, more uzburkano i kise. mutno, posebno poslije U toku dana pogodni su jutamji i vecernji sari, a narocito se uspjesno lubina lovi kasno
Znanstveno ime oradc (tabVII) je Spurns aumtus L, a dobila je /bog svojeorada zlatne ga boje. Naziv nije jedinstven za Jadran. Zapravo je citav u imena upotrebi cak tridesetak ovu ribu, od kojih za su cesce upotrebljavani: dinigla, komaraca, lovrata, ovrata, podJanica, strigavica i sckulica, Orada se idr. slice velikoms inizvijenim robustnom glavom celjuslima krupnim usnama. Gornjai vilica jc malo isturena nad donjom. Linija gornjeg dijela glave orade jc parabolidio zakrivljena pa orada djeluje malo pogrbljeno. Tijelo jc cvrstog kostura,visoko. izdnzeno, iako relativno Sti-
jesnjeno jc LI bokovima j prilicno usko. Ima ra/.vijene perajc. Na gornjcm dijelu tjjela je modnkaslozelenkastosive, aboje postrance sivosrebrnaste s uzduznim smedim ill smedezelenkastim prugama. Donji dio tijela je srebrnastobijel. U gornjem dijelu skrz.nog otvora ima Ijubicastocmu mr-Iju, a posebno je upadljiva zlatna mrlja, do narancasta smjestena na I skrz-mm zaklopcima. prostor izmedu njenih odju premoscLije zlatna mrlja. Tezina ulovljenih orada u prosjcku od 25 do 30 dag,jog aseui krece sport-skom ribolovu viSe. Inaee orada moze dosednarasti tezinu od 10 kg, a mo-ze do 60 cm u duzirui. Oradarazdoblju je dvospolac. U prvom spolne zrelosti je muzjak, a dm prede tezinu od 0,5zenku do 0,6i kg, pretvara sedou tako ostaje kra-ja zivota. U Jadranu se drzi pjeskovitih i uzduz sljunkovitih dna svugdjc kontinenta i otoka. obale
Na oradu se rijetko naide dalje od obale, pogrebebrakovima i oko na. Ona sc ugl roplim mjeseeimapriblizava obali, a Ami se od n \ < ujuci se u svoja mrijestilista. IVcfcrira dubine od 5mdo 10 m, a dublje od 50 se nc spusta. ' I razed hranu orada se najeesce vrti oko usca a uvarado boravi iStrmc urijeka, mirnim lama. obale dublje priobalno more joji ne odgovaraju. Cestosena-de uzduz umjetnih lukobrana, a zalazi i u luke trazed naselja dagnji po okomitim stranama zidova lucke obale. U zaljevima i kanalima orada ne-rijctko cini stt mekse skoljke. tnace se lako prilagodava raznim nivoima slanosti mora jer se mo/.e naci i i u u natprosjecno slanim bocatnim (manje s.lanim) vo-dama. S okuplja izuzctkom /ime, kad jata se u veca radi mrijestenja, nije suviSe povezana u grupe. Zbog svognadna ishrane na> ikni.iLa ji da>sizkvvci Ligano i ■.porn ra?enom min je
plaha, aliOdlican i lukava. je plivae ui na prvi znak opasnosti stanju ju je brzo d. Pretezno puzevima se izbjehranii Skoljkama, crvidma. Trazcci crve u stanju je vjeslo glavom prevrtari kamenje. Oniiljena su joj dagnje koje imsna dro-i bi svojim neotj like puzeve nalazi tako da ih, maSuci repom i odbacuiuci pijesak, iskopa sa sudna. Podvodni ribolovci zapazili da je u stanju naletom na jeza slomiti mu kucicu i zatim pojesti iznutricu !l ikudcom.zajedno masa zdn Drobljenjc skoljki mekusaca omogucuju joj snazne vilice kojejakim su opremljene zubima, oenjadma i kulnjacima. Orada na prednjem dijelu zubala ima cetiri do sest sro/ash'b, poneSto kuka !intkojil vilice I nalazi cetiri ili pet nizova delU\ obi ' ka samom dnu usta, na svakoj smjesteni po jedanvilid, ili dva kntnjakasusi velikom krunom l
ovalnom, povrsinom.goto\"o rrivnum Ofiidii i.e lovi pon. parangalom, ostima i podvodnom pu^kom. Panulom se ne lovi. Za lov orade tunjom stap naili jednaki nacin. Drugim rijt ima,! kodza postavljanje udica. olova, vrtuljaka i ru.ilona, svejodno je hocc li s dnigog kivaja osnovne uzice biti cctvrtasti sriropor (odnosop pkiLo) ili cc nailonska Lizica biti narnota-na na kotur jer ce se loviti stapom. NajCesci nadn izradc udicarskog pribora za lov orade sastoji se unajlonsku tome da se na osnovnu uzicu, deblji-ne 0,40 do 0,45 mm,slijedi veze meduvez, vrtuljak iza kojeg odnosno ko-mad najlona dugatak metar do metar i po. Na ovaj se najlon postavlja kli-zajuce olovo kojemu se kretanjc livba 1
!
ogranidti jos jednini vrtuljkom ve-zanim na suprotnom kraju meduveza. Na isti se vrtuljak, s druge strane veze zavrsna uzica debljine 0,30 cm, duzine od 10 do do0,35 30 cm. Na
zavrsnu postav!ja udica br.uzicu 7 doseiz 11. Tunja za lov orade camca mo/e biti potpimo bez olova, samo za s najionsku udicom privezanoiTi uzicu debljine 0,35 do 0,40 mm. Od mamaca za ora srdela, gavac, zatim svjeza kuha.no meso i dr. Maniac Ireba davclik biidezadovoljno krupne udice kojima se lov? orada, avc!ik pofrebno jo da bude i /.bog toga da privuce ovuzalogaj. ribu naviknutu na krupniii Ro-su zultab ribolova mnogo boij.i ako se dob 1 t I renje setoku moze sprovesti samo u ribolova, ali jeboije da se riba privik-nc na odredeni polozaj tako sto se torilo ra/.baa.ije dan/dva ribolo-v-i. Za to renje prije se koristi kasa od soi.rvljenih slanih srdeia, pomijesana sa zc-mijorn ili pijeskom. Lov na oradeidrenog se od i blizu kraja. na kojem. se loviDno sljunkovito je ili pjeskovito/sljunkovito, obrasio travom. Ko. trava ne smije jer, kakobib seprevise orada gusta lovi udicom spus-Eenom na
dno, maniac lako moze ostafina udici nezapazen med.u iravom. Najboljo za lov radedoba ji godine iif.i eni azimi u drugoj polovici Ijeta i ribolov je slabiji. Lovi se uglavnom danju, ujutroili predvecer. Uzburkano more vjetrovito vrijemeorado, nei pogoduju ri-bolovu koia boljc grize za cihog vremena.
Kad oradannzahvatii :om i t trenutku treba brzo zategnuti najlon. Ako je riba ostala na udici, najlon treba zategnutim, jer zadrzati secvrsto kod orade udica nikad ne zakaci, pa se kod SUM L samo bicno vrhom zabije izmedu zuba, u ilitvrdo se slabo /abode nepce ribe, pa se lako otkaci. No, najlon sc ne jer smije niti jako potezati, postoji rnogucnost da se udica zakacila za usne orade,Stc a one lako pucaju jesenje ulaganom neprekidnom prite/anju najlona. Kod izvlacenja orada pruza otpor i svom i se oslobodi-ti udice. {
Ovcica (tab VIII)duguje svoj na/iv dobroaidnom i/gkvki. i/duzenoi gu-bki, gurnjoj iTeljusti koja jei karaktenstidio izdi^mita zadebljanim usna-ma, Sto sve Zajedno Cini da glava ove ribe podsjoca n.i oven. Ovcica podsjeca na polo/.ijem ovcu i svojini osobitim tijela dok rnje popotrazi pjeseanom dnu u za hranom. Ostali na/ivi za ovcicu (arkaj, kopaC mamiora i drugi) koristc se rje-de. IMjcno znanstveno ime jo l.ithofit-nihii* I., l/.duzena je iwiin/niF. tijela, S u boku spljostenoga
gornjc ^tr.iiii'ovcica tijela jei postrance sivosrebrn-kastc boje. kojipui sa S /latastim iidsjajeiv.. boka >;k'dano, vidljiv jenizod 7 do 14 uspravnih uskib crnkastili puiga lijelu. Donji din tijeiana joj je srebmobielkase boje. Naraste u duzinu vise od 45docm, tezinu 2 kg.dosegne U sportskom riholovu si' ulove uglavnom vrlo mali primjerci, obicno ne tezi od 15 do 20 dag. U nasem mom se nalazi u/dn/ dtave obale, ali nije cesta. NeSto se lakse obalu ulovi uza /apadnu Istre i u zadarskom kanalu. Ovcica zivi na pjeskovitom ili muljevitom dnu, iako se nado i na hridinastom u eijoj blizini su dim pjcscaiia ili mulji'vita dna. Odgovaraju joj bocatne vodi' rijecnih usca drngih lokaliloti: gJje sei inijesa more i voda pod/.emiiili i/vora. Takoder \ iSe voli i polo/aj s i/ra/.enim strujanjem mo-ra. Dobro podnosimora.i povtvanu slanost Kijelko zala/i dublje od
30 metara, a najfesce je na dublnama izmedu 5 i 20 metara. Mrijesti se u mjeseiima. .VI Ijet-nim lade ovcice su u pravilu uiu.skoy spola, a kasnije tnije-
Odrasle ovcice koji so krecu pojedinacno, put u paru ili u manjim sku-pinama. Male ovcice su i drze mnogo druzeljubivije se jata. Ovcica je mir-na riba koja se uglavnom kreoe polaku tra/eci liranu. Mesozder je jer se hrani pretezno mekuscima i crvima, ali u nedostatku uobicajene posegnui te brane, i joj za algama. l/gledom je nalik pic. Ipak, ove se dvije vrste riba mogu lako medusobno razlikovati po obliku tijela. Dok je ovcica iz-s du/ena tijela naglasenim >;ornjim I'eljii'.tima, p > ima ohje (eljusli istiue-IILs vidljivim, karaktcristu'nirii zubiuia \.i u i;la> --i c. < -■■ r.i/hkuje od ovfice po crnom rubu repne peraje. Ki 'I." . ■ ■ : .id pjescanim dnima upovrgava cesli utisak koji dna prii/.i,ii pr\ itakva pogled. \aime, :i.i za razliku od kamenitih podvodnih predjela nad kujiina su uvijek u pokretu Span, fratri, glavoci i dmga sitna ili krupna riba, nad pjescanim dnima povrSni pogled rijetko ;
otkriva znakove zivota. No, u no-cu posebnim uvjetima, na prtmjer, nad ovim dnima se nadu ribe »kopaci« (ovcica, trlja, orada i dr.) koje ukusnu ruju po pijesku Irazeri /alogaje. Ovcica seualovimoi'^kom udicom polo/mom dnu, a iehnike ribolo-va su razlicile: Lunja, stap l kotur, panula i parangal. a lovi se i puskom /a 1'ndvodni ribolov. Pod\ odnom ribolovtu pr.'dsta\lja plijen jer se ne kn^'elak brzo, a nije iii odvise opixvna niti plasljn a. Sivstn ob/irom da se ovcice krecu u neposrednoj blizini obale, mo/e ill se lo\ iti s obale tiiniom :li stapom. L'kciliko se knnsli slap, treba i/rabrati s:edoje teski Stap, du^a-eak oko 4 m koii moze izbacLU uLeg kvine 30 do 51) g. I'ribor za ribolo\se i/raduje tako da se na osnovnu uzicu natakne klizajuce ulovi>, 3(1 do 50 g, a natezine kraj osnovne uzice se veze vrtuljak. S druge straoe vrtuljka \e/ese jedan do dva metra dugacak najion ivrSna u/ica) iia Cijem krajuje uilita. Ukoliko se lovi runjom, ,
,
pribor se mo/e i/raditi na isti naein.
Lov ovdce tunjom se iz camca takoder odvija u neposrednoj blizini obale Moze se loviti iz je usidrenog camca. ali posebno zaoimljiv lovpjescanim iz camca koji nad dnom nosi vjetar. strujanje niora ili blagi Pri tak-vom nacinu ribolova pusti se olovo idno, udicaotpusti s mamcem na se jos nekoliko metara najlonske uzice, zavisno odda ca-mac dubine dna, i pusti polako vuce udicu po morskom dnu. Oblafic pjescane prasine sto nastaje blagim potezanjem udica, privuci ce oveice. Dmga varijanta ove ribolovne tehnike takoder granici s panulavanjem, predvida potezanja a
