PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti
1.
ISHO ISHODI DI UČEN UČENJA JA U SRE SREDN DNJO JOŠK ŠKOL OLSK SKOJ OJ NAST NASTA AVI
Ishodi učenja su iskazi iskazi kojima se izražava što učenik učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u stanju pokazati nakon okončanja procesa učenja. Najčešće se određuju temeljem usvojenih znanja, vještina i vrijednosnih stavova. Ishodi / rezultati učenja (engl. Learning Outcomes) znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i od!ovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje nakon postupka učenja. "o "o su mjerljivi opis ono!a što učenici moraju znati da bi izvršili radni zadatak. #bvezno moraju biti podržani od!ovarajućim kriterijima vrjednovanja, kako bi se potvrdila njihova ostvarivost. #na, dakle, trebaju jasno iskazivati što učenici trebaju tr ebaju znati i biti u stanju činiti, ali i način na koji će stečeno znanje, vještine i stavove trebati pokazati. #d!ojno #d!o jno obrazovni obrazovni ishodi ili učenička učenička posti!nuć posti!nućaa nisu iskazi iskazi koji eksplicitno eksplicitno nabrajaju nabrajaju ili opisuju opisuju od!ojnoobr od!ojnoobrazov azovne ne sadržaje, sadržaje, tj. nastavne nastavne teme $kao što je npr. slučaj slučaj s nastavnim nastavnim pro!ramima% niti !ovore što učitelji učitelji ili nastavnici u nastavi trebaju raditi. #ni su usmjereni na učenike učenike i njihove njihove aktivnosti aktivnosti i zato se uvijek iskazuju iskazuju aktivnim aktivnim !la!olima !la!olima koji izražavaju izražavaju učeničku učeničku aktivnost aktivnost $prepoznati, $prepoznati, opisati, opisati, analizirat analizirati,i, usporedi usporediti, ti, razvrstat razvrstati,i, interpreti interpretirati, rati, primijeniti itd.% &ada se precizno i jasno de'iniraju očekivani ishodi učenja, lakše je birati zadatke za provjeru kvalitete znanja različitih razina, a učenici postižu bolje rezultate, jer im je potpuno jasno što se od njih očekuje i razumiju svrhu predloženih ili očekivanih aktivnosti. aktivnosti. (vrha jasno! i jednoznačno! de'iniranja obrazovnih ciljeva je da učitelju i učenicima bude potpuno jasno što učenici trebaju naučiti. #sim to!a, na takav način postiže se veća objek objektiv tivnos nostt procje procjene ne kva kvalit litete ete znanja znanja.. &a &ada da su kompet kompeten encije cije de'ini de'iniran ranee apstra apstraktn ktnim im terminima, ne mo!u se direktno opažati, pa je veća subjektivnost vrednovanja i mo!ućnost samozavaravanja samozavaravanja $učenika i učitelja%.
Ishodi učenja su iso!"e#eno$ ) operacionalizacija kompetencija kompetencija temeljem aktivnosti koje se mo!u opažati i mjeriti, ) neposredni rezultat rezultat procesa učenja i osposobljavanja osposobljavanja za sve vrste intelektualno! intelektualno! ponašanja $ko!nitivno, psihomotoričko, a'ektivno%, ) temelj temeljni ni dop doprin rinos os kon kontin tinuir uirano anom m proce procesu su razvoj razvojaa kuriku kurikulum lumaa i detalj detaljnih nih izved izvedben benih ih pro!rama, uz ciljeve, ciljeve, sadržaj i metode metode poučavanja poučavanja
Ishodi učenja prema učenja prema ovoj taksonomiji raspoređeni su u * područja $domene%+ ko!nitivno, psihomotoričko i a'ektivno a'ektivno.
U %o&nii!nu do#enu spadaju ishodi koji se odnose na in'ormacije ili znanje te intelektualne vidove učenja. 'siho#oo"ič%u domenu spadaju ishodi povezani s motoričkim vještinama kao što je izvođenje neke radnje, rukovanje nečime ili izrada neče!a.
U a(e%i!noj do#eni su ishodi povezani sa stavovima, odnosno cilj nastave je promjena i/ili usvajanje stavova i po!leda učenika. AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti -a svaku domenu $ko!nitivnu, psihomotoričku i a'ektivnu% navode se razine posti!nuća $koje su najčešće i u hijerarhijskom odnosu%te !la!oli kojima se opisuje očekivana izvedba. rimijetite da su redom navedeni aktivni i mjerljivi !la!oli koji osi!uravaju da u ishodima učenja budu jasno izražene aktivnosti koje učenici moraju moći realizirati. Ishodi učenja pomažu+ ) učenicima shvatiti što se od njih očekuje ključna znanja predmeta ) olakšavaju proces učenja ) olakšavaju proces provjere znanja $naučeno!% ) postaju mjerni pokazatelji u kontekstu vrednovanja ) nastavnicima da točno de'iniraju činjenična znanja, vještine i stavove koje bi učenici trebali znati na kraju određeno! razdoblja učenja ) roditeljima, budućim srednjoškolcima i studentima, poslodavcima in'ormirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja 0a bi učenička posti!nuća imala prethodno navedene karakteristike, pri njihovom pisanju mo!u pomoći sljedeće preporuke+
"reba poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području po završetku određene teme, cjeline, od!ojnoobrazovno! ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja. "reba početi !la!olom koji izriče učeničku aktivnost $aktivni !la!oli%, pri čemu treba izbje!avati upotrebu !la!ola koji su previše općeniti i nejasni, kao što su napr. !la!oli 1znati2 i 1razumjeti2 i sl. čenička posti!nuća trebaju obuhvatiti sve relevantne komponente pojma kompetencije+ područje znanja, vještina te vrijednosti i stavova. redlažemo da se za izbor !la!ola po pojedinim područjima ishoda koristi 3loomova taksonomija od!ojnoobrazovnih ciljeva &urikulumom su utvrđene tri razine na kojima se iskazuju ishodi učenja: o')a, s"ednja i i*!ed+ena razina u razredu. (ve tri razine su jasni iskazi o tome što se od učenika očekuje da znaju, razumiju i/ili da su sposobni pokazati i učiniti nakon završeno! procesa učenja. Ove tri razine su međusobno unkcionalno !ovezane . 4iljevi i ishodi učenja na o')oj razini složeni su iskazi koji traže dulje vrijeme za njihovo ostvarenje. #ni su široko de'inirani i iz njih proizlazi veći broj konkretnijih ishoda učenja na sljedeće dvije razine. 0akle, da bi se ostvarili utvrđeni ciljevi, ishodi učenja u kurikulumu moraju biti razlomljeni i konkretizirani na niz užih i o!raničenih iskaza na srednjoj razini , i to tako da nastavnik u tematskoj !ri!remi, prateći zadane ciljeve i standarde te nastavne cjeline u kurikulumu, oblikuje konkretnije ishode koji postaju putokazima na kretanju do cilja. 5eđutim, ova srednja razina još ne iskazuje konkretan rad u razredu, predviđeno smisleno po našanje učenika i vrednovanje rezultata rada. 0akle, ishode učenja iz tematske pripreme treba još jednom konkretnije razraditi u jediničnim !ri!remama nastavnika . Na ovoj trećoj izvedbenoj razini ishod učenja ima sve elemente potrebne da bi se on mo!ao mjeriti i po tome se razlikuje od ishoda ne prethodne dvije razine. 0akle, ciljevi i ishodi učenja na općoj razini sastavni su dio kurikuluma. (rednju i izvedbenu razinu kreiraju sami nastavnici u skladu s ciljevima, standardima i zadanim cjelinama u kurikulumu. 6to se tiče ishoda učenja na izvedbenoj razini u razredu, oni moraju biti tako de'inirani da učenik mo"e lako utvrditi svoj AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti vlastiti na!redak !rema cilju . (vjestan cilja, učenik lako utvrđuje koje su aktivnosti važne za
nje!ov uspjeh, a koje znače samo !ubitak vremena te se usredotočuje na njih.
,.
UD-ENIK KAO I/VOR /NANJA U STRUKOVNOJ ŠKOLI
džbenik nastavno sredstvo namijenjeno više!odišnjoj uporabi, usklađeno s džbeničkim standardom, koje se objavljuje u obliku knji!e, a može imati i dru!u vrstu i oblik ako je tako propisano džbeničkim standardom, a služi učenicima kao jedan od izvora znanja za ostvarivanje od!ojnoobrazovnih ciljeva utvrđenih nacionalnim i predmetnim kurikulumom. džbenik je, pored učitelja, najvažniji izvor znanja za učenike. "ijekom školovanja učenicima se nude brojni udžbenici koji im pobliže objašnjavaju nastavne sadržaje i pomažu u stjecanju važnih kompetencija $npr. naučiti kako se uči, naučiti rješavati probleme itd.%. rema tome, učenici su najkompetentniji procjenjivati obilježja i prikladnost udžbenika. džbenik kao nastavni medij i kao izvor znanja vjerojatno postoji u nastavnoj praksi od kada postoje i sustavno or!anizirane obvezne škole. (vaku knji!u ne možemo nazvati udžbenikom iako se iz svake knji!e može nešto naučiti. 5eđu prvim didaktičarima koji su se bavili udžbenicima moramo spomenuti 7ana 8mosa &omensko!, koji je već u poznatoj 9elikoj didaktici u kojoj je teorijski objasnio 'enomen razrednopredmetnosatno! sustava posvetio od!ovarajuću pozornost udžbeniku džbenik je prva školska knji!a pomoću koje se učenik na sistematičan način, u skladu sa svojim potrebama i mo!ućnostima uvodi u svijet znanosti. džbenik predstavlja osnovnu literaturu, kako po izboru !radiva, napisan prema nastavnom planu i pro!ramu tako i po načinu obrade i mo!ućnosti uvježbavanja i provjeravanja znanja. redstavlja bazu i inte!ralni dio nastave koji stimulira kritičko usvajanje znanja i stvaralačko mišljenje, što omo!ućava da se učenik u procesu usvajanja novo znanja javlja kao subjekt s karakteristikama misaono! i emotivno! dinamičko! bića. #n omo!ućuje da se ovlada sustavom znanstvenih činjenica i potiče na or!aniziranu intelektualnu aktivnost. omoću udžbenika se stječe znanje: razvija kultura: povezuje teorija i praksa, razvija stvaralaštvo: stječu teorijska i praktična znanja te uči metodama učenja. džbenik se javlja kao medijator $posrednik% između !radiva koje treba savladati i učenika čija je to obveza. udžbeniku se nalaze najbitniji sadržaji koje učenik treba usvojiti , pri čemu se omo!ućava postupno i sistematsko usvajanje potrebnih znanja i sposobnosti. #n se javlja kao nastavno sredstvo za prenošenje znanja. (uvremeni udžbenici se, za razliku od prethodne !eneracije udžbenika, odlikuje novim načinom prezentacije. #pse! !radiva je znatno smanjen, a značajan prostor dan je za učenikove samostalne istraživačke aktivnosti. Istovremeno, !radivo se više ne uči isključivo putem udžbenika već se povezuje s različitim situacijama iz života. džbenik omo!ućava da nastavnik i učenik uzajamno razmjenjuju misli i ideje, te isto tako razvija volju za rješavanjem problema. 4ilj mu je da osi!ura učenikovo sudjelovanje u nastavnom radu, ali ne više u ulozi pasivno! promatrača ne!o aktivne kate!orije. "o znači da učenik sudjeluje u davanju povratne in'ormacije, vrednovanju posti!nuća i daljnje samostalne istraživačkokreativne aktivnosti.
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti
0.
KRITERIJI OJENJIVANJA U SREDNJOJ ŠKOLI
O2jenji!anje je procjenjivanje učenikovo! posti!nuća u nastavi, tj. određivanje mjesta, mjesta, položaja određeno! učenika na ljestvici ocjena. čitelj nakon provjeravanja pridružuje učeniku jednu od brojki ;, <, *, =, ili >. 5jerenje učenikovih posti!nuća u nastavi provodi se pomoću -# "a i testova znanja. -a obradu rezultata provjeravanja znanja služi tablica za kvantitativnu i kvalitativnu analizu u koju se unosi imena i prezimena učenika , broj pozitivnih bodova i postotak pozitivnih rješenja. ?ezultate znanja učenika dobivene u bodovima izražavamo ocjenom. osti!nuće učenika može se odrediti @prisilnom distribucijomA$;BCnajboljih učenika ocjena >, sljedećih BC od ukupno! broja bodova daje pozitivnu ocjenu, a svi učenici koji su iznad crte raspoređuju se prema postotku bodova po ocjenama od > do <%. #cjenjivanje je sustavno razvrstavanje učenika i određene kate!orije, a popraćeno je brojčanom ocjenom. rovjeravanje i ocjenjivanje mora se provoditi tako da se poštuje učenikova osobnost , da se potiče nje!ovo samopouzdanje i nje!ov osjećaj napredovanja, da se potiče na aktivno sudjelovanje u nastavi, da se omo!ući učeniku da se sam javi za provjeru znanja te da se osposobljava za samoučenje, samoprocjenu svo! znanja i znanja dru!ih učenika. 8ko pri ocjenjivanju uzimamo u obzir samo znanje učenika, onda je takvo ocjenjivanje zapravo mjerenje. #buhvatimo li pri ocjenjivanju i ostale komponente+ radne navike$primjena znanja u praksi%, interes, zala!anje, subjektivne sposobnosti$talenti, 'izički i psihički nedostaci% i objektivne mo!ućnosti za rad$stambene prilike, materijalne prilike, obiteljski problemi, kulturni utjecaji obitelji%, onda !ovorimo o evaluaciji, vrednovanju cjelokupne ličnosti. 9rednovanje kao sustav praćenja, re!istriranja, obrade, procjene i interpretacije rezultata obrazovanja, odnosi se i na razvoj pojedinca, te na unapređivanje cjelokupne od!ojnoobrazovne djelatnosti. #cjenom moramo ustanoviti je li učenik dao sve od sebe, odnosno je li iskoristio svoje potencijale do maksimuma. U #eodič%o# s#is3u o2jenji!anje mora biti javno, sustavno i objektivno. #cjena je važna za učenika, učitelja i roditelja , a učiteljeva je zadaća usmjeravanje učenikova rada prema optimalnim rezultatima. čitelj nije pouzdan mjerni instrument, pa otuda proizlazi važnost moralno! lika učitelja u AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti određivanju kate!orija ocjenjivanja. -aključna ocjena ne smije biti aritmetička sredina upisanih ocjena u imeniku, moraju se uvažavati i bilješke o učeniku, rezultati praktičnih radova, zala!anje na satu, riješene domaće zadaće itd.
4.
INTERNET KAO KO7UNIKAIJE
ŠANSA
/A
OO5A6IVANJE
NASTAVNE
Internet je mreža koja radi na !lobalnoj razini kao skup svih računalnih mreža, davatelja uslu!a $rovider% i njihovih korisnika. "o je otvoreni sustav komunikacije i razmjene podataka, audio i videosi!nala s otvorenim normama. veoma kratkom vremenu Internet je zauzeo jedno od najvažnijih mjesta u području skladištenja, pretraživanja i iskorištavanja različitih in'ormacija ojava Interneta navodi didaktičare na ozbiljno kritičko propitkivanje tradicionalnih didaktičkih rješenja za ostvarivanje ciljeva suvremene škole i nastave. (matra se da je razrednopredmetno satni sustav mo!ao zaživjeti u praksi prije tri i pol stoljeća zahvaljujući knjizi. Internet predstavlja !lobalnu svjetsku mrežu koja omo!ućuje jednaku dostupnost in'ormacija svakoj osobi u svijetu. #sobno računalo na svjetskoj računalnoj mreži predstavlja zapravo virtualnu učionicu. "o znatno povećava šanse za učenje i obrazovanje pojedinca. poraba Interneta je usmjerena na poma!anje u radu učenika. 9eliku inovaciju donosi i elektronička pošta koju omo!ućuje Internet pri čemu je u nekim peda!oškim sustavima na cijeni učeničko dopisivanje i međurazredna suradnja. utem elektroničke pošte ta suradnja može biti znatno obo!aćena i stavljena u 'unkciju učenja i od!oja. #n znatno obo!aćuje i od!ojnoobrazovni proces u nastavi stranih jezika pri čemu obo!aćuje komunikaciju učenika i nastavnika $konzultacije putem emaila te individualizacija učenja i poučavanja%. od utjecajem Interneta u školi će sve veće mjesto zauzimati dani slobodne i otvorene nastave koji se odvijaju u obliku smotri učeničko! stvaralaštva i raznovrsnih projekata. Ddukativne mo!ućnosti Interneta uvjetuju promjene ulo!e učenika u nastavnom procesu. Nastavne epizode u kojem učenici sjede, slušaju i !ledaju što radi nastavnik bit će zamijenjene situacijama u kojima učenici istražuju, rješavaju probleme ili sudjeluju u ostvarivanju najrazličitijih projekata.
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti 8.
NASTAVA US7JERENA NA UČENIKA
Individualni rad predstavlja vrstu rada u kojem svaki učenik svoj zadatak izvršava samostalno. 0ovodimo !a u neposredan odnos sa nastavim sadržajem te !a uvodimo u samostalan rad koji im omo!ućava da nesmetano razviju svoje sposobnosti i na ta način ostvare potencijale koje imaju. ri tome razvija samostalnost, stječe samopouzdanje i razvija stvaralačke sposobnosti. spjeh ovisi o njemu samom, nje!ovom trudu i zala!anju. takvom radu nema suradnje s ostalim učenicima, već samo povremeno s nastavnikom, bilo radi dodatnih uputa ili nadzora. -adaci koje zadajemo učenicima mo!u se podijeliti u dvije skupine: istovrsne i raznovrsne istovrsnom $nedi'erenciranom% radu svi učenici rješavaju samostalno iste radne zadatke, nje!a primjenjujemo za usvajanje temeljnih nastavnih sadržaja. Nije stimulativan jer su takvi zadaci $isti za sve učenike% prela!ani za učenike s natprosječnim sposobnostima, a preteško za one sa ispodprosječnim sposobnostima. ?aznovrsni $di'erencirani% individualni rad je rad prila!ođen sposobnostima skupine učenika u kojemu pojedine skupine dobivaju različite radne zadatke. ri tome su zadaci prila!ođeni mo!ućnostima i potrebama svako! učenika. Individualan rad postaje individualiziran kada svaki učenik rješava zadatak koji od!ovara nje!ovim sposobnostima, tempu i načinu rada. "ehnika individualizacije oslanja se na dvije bitne ideje: individualnu slobodu i rad prema dobi učenika. "o nije sloboda koja vodi u anarhiju već sloboda koju je Eerriere označio kao 1ne dati djetetu da radi što mu se svidi, već stvoriti uvjete u kojima će ono biti oslobođeno svih zapreka tako da se može razvijati i napredovati svojim korakom2. ?ad u tim uvjetima treba biti toliko slobodan da od!ajatelj može zapažati individualne karakteristike svako! djeteta, te iz to!a izvući dra!ocjene podatke o svom odnosu prema svakom pojedinom učeniku $Individualizirati rad za 0ottrensa znači omo!ućiti svakom učeniku da radi onako kako njemu od!ovara. "o nije cilj za sebe već sredstvo za osi!uranje djetetova normalno! razvoja. 5etodički postupak pri primjeni individualno! rada obuhvaća+ pripremanje učenika sa samostalan rad $motivacija učenika i kratke upute%, podjelu nastavnih listića, samostalan rad učenika uz nadzor nastavnika, izvješće učenika o urađenom, završni rad provjera učinkovitosti rada. #snovna prednost individualno! rada je razvijanje sposobnosti, samopouzdanja i stavaralaštva kod učenika, dok je nedostatak nemo!ućnost !ovorne suradnje sa ostalim učenicima i nastavnikom, otuđivanje od rada kad se naiđe na poteškoće, zatvaranje u sebe, jačanje individualnosti, mala učinkovitost pri obradi novih nastavnih sadržaja, i dr. &onačni cilj individualne nastave nije samo stjecanje znanja ne!o i stvaranje mo!ućnosti i buđenje želje da se nastavi obo!aćivanje vlastite kulture. 6koli nije zadaća da uči djecu znanjima, njezina je znatno važnija zadaća da ih uči učenju.
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti 9.
LOK:SAT I LOK:NASTAVA KAO 7O5U6NOST ;REVLADAVANJA NEKIH ;ROLE7A SREDNJOŠKOLSKE NASTAVE
0idaktička rješenja pod nazivima Ablok satF $u novije vrijeme kao sinonim se koristi Gdvostruki satH%, blok seminar te blok nastava, u hrvatskom jeziku izraz AblokF ima više značenja, ali osnovno se može svesti na sljedeće+ čvrsta cjelina, cjelina spojenih dijelova, skupina ljudi i djelatnosti ujedinjenih kako bi se ostvarili određeni ciljevi uvode se u suvremenu nastavu radi prevladavanja nedostataka predmetno satno! sustava u kojem se svakih => minuta izmjenjuju nastavne aktivnosti učenika ili polaznika neko! oblika obrazovanja mladih ili odraslih. 3itno je obilježje takve nastave da trajanje pojedinih nastavnih epizoda $metodičkih scenarija% nije o!raničeno na => minuta, već se za!ovara trajanje tih aktivnosti od B, ;;> ili više minuta, ali prekidanje rada radi takvih odmora ne mora pratiti tradicionalni => minutni nastavni sat. #predjeljenjem za or!aniziranje nastavnih aktivnosti u obliku blok sati smanjuje broj nastavnih predmeta tijekom jedno! dana, odnosno smanjuje raspršenost pažnje učenika odnosno polaznika na više različitih, obično nepovezanih nastavnih predmeta i sadržaja. olaznici se kontinuirano i koncentrirano bave samo jednim problemom odnosno jednom temom te se mo!u tome posvetiti maksimalno i dovoljno koncentrirano. ?adno ozračje u obrazovnoj !rupi ili razrednom odjeljenju može se lakše kontrolirati i utjecati na optimalizaciju procesa učenja, napose s motrišta stjecanja socijalnih vještina ili dru!ih kompetencija koje su važne za timski rad. 5etodički i didaktički razlozi o!ledaju se u većim mo!ućnostima nastavnika i polaznika za planiranje i ostvarivanje raznovrsnih aktivnosti koje su u 'unkciji ostvarivanja ciljeva određeno! nastavno! pro!rama. Klavno metodičko pravilo u ovakvoj nastavi treba biti primjerena odnosno optimalna izmjena aktivnosti učenika i nastavnika kako ne bi došlo do pojave zasićenosti i monotonije, a to je jedan od !lavnih uzroka smanjenja motivacije, koncentracije i pažnje polaznika. ?aznovrsnost odnosno raznolikost individualnih aktivnosti i ulo!a polaznika i nastavnika smanjuje mo!ućnost pojave zasićenosti i umora, a koji su !lavni uzroci smanjenja motivacije, pažnje i ukupnih učinaka učenja i poučavanja. čenje podrazumijeva individualnu aktivnost svako! pojedinca, ali taj pojam i roces implicira i socijalnu dimenziju+ uči se radi uspješno! sudjelovanja u brojnim socijalnim aktivnostima, a takvih je u životu i radnom procesu mno!o. -ato učenje, osim brojnih dru!ih kompetencija, podrazumijeva i stjecanje socijalnih vještina te suradničkih kvaliteta što zahtijeva speci'ična didaktička rješenja i metodičke scenarije. 3lok sat kao didaktički oblik or!anizacije učenja i poučavanja donosi stanovite prednosti u odnosu na klasični predmetno satni sustav koji podrazumijeva izmjenu nastavnih predmeta svakih => minuta
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti
<.
U;RAVLJANJE RA/REDO7 I RA/REDNA DISI;LINA
ojam u'"a!3janja "a*"edo# odnosi se na ponašanje učitelja te elemente or!anizacije za stvaranje pozitivno! ozračja za učenje. (vaki je razred zasebna struktura s vlastitim normama, atmos'erom i očekivanjima. raksa je pokazala kako učitelji često razviju vlastiti sustav upravljanja razredom, a oni koji uvažavaju ponašanje kao oblik komunikacije, poštuju različitosti i cijene ljudske veze i odnose, najuspješniji su u rješavanju uobičajenih poteškoća u ponašanju. 0anas je svakom učitelju jasno kako je učinkovito upravljanje razredom jedna od nje!ovih najvažnijih zadaća. #sim što se brine o sadržajima koje učenici trebaju usvojiti, treba osi!urati uvjete za si!uran i neometan rad učenika. "ek kada su učenici koncentrirani i disciplinirani, možemo u njima potaknuti želju za učenjem. (tvaranje poticajne razrednonastavne klime ili u!ravljanje razredom kako se prevodi en!leski termin clasroom management podrazumijeva raznovrsne pristupe nastavnika s ciljem olakšavanja učenja, maksimalno! korištenja radno! vremena, održavanja u!odne atmos'ere, sprječavanja neprimjereno! ponašanja i održavanja discipline. pravljanje razredom odnosi se na način na koji se or!anizira nastava kako bi svi učenici imali optimalnu priliku za postizanje akademskih i društvenih ciljeva. "eorije o upravljanju razredom Teo"ija i*+o"a $Klasser, ;J.% !ovori o pet principa koji vode ljudsko ponašanje+ osnovne potrebe nužne za preživljavanje, ljubav i pripadanje, moć, sloboda, zabava. 0akle, bit teorije izbora je zadovoljiti sve potrebe svojih učenika te stvoriti zabavno i aktivno razredno okruženje 5inoo!a %on&"uenna %o#uni%a2ija Kinott predlaže stvaranje pozitivno! okruženja, komunikaciju s učenicima koja je u skladu s njihovim slikama o sebi, poticanje suradnje i nekažnjavanje 7e=uso+na ine"a%2ija u "a*"edu opisuje razred kao mjesto !dje se učenici 'izički i psihički osjećaju si!urnima i vrijednima. čitelj mora stvoriti model ponašanja koji demonstrira poštovanje i međusobno uvažavanje.
Dis2i'3ina je povijesno opterećeni termin koja je od sedamdesetih !odina prošlo! stoljeća potiskivan je iz uporabe. mjesto discipline koja asocira na bezuvjetnu poslušnost $što je po!rešna interpretacija peda!oško! termina AdisciplinaF% znanost o od!oju koristi termine+ upravljanje razredom, stvaranje i održavanje poticajne nastavne klime, rješavanje kon'likata u nastavi. čitelji disciplinu ne smatraju ciljem, koji je vrijedan po sebi, ne!o tek pretpostavkom $preduvjetom% poučavanja i učenja. (tvaranje i održavanje discipline $radne atmos'ere u nastavi% obuhvaća više komponenata. 9rlo važni elementi su 'izičko okruženje, materijal koji se koristi u nastavi, socijalni oblici nastave, nastavne metode i metode uspostavljanja I održavanja discipline i kontrole koje se primjenjuju. nutar široko! koncepta upravljanja razredom, kontrola učeničko! ponašanja te stvaranje i održavanje discipline su komponente koje možemo smatrati ključnima.
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti >.
;ROJEKTNA NASTAVA I ;ROJEKTNO UČENJE
ovijest '"oje%ne nasa!e može se pratiti usporedo s poviješću didaktike i škole. Naime, oduvijek je bilo učitelja koji su sa svojim učenicima odrađivali nešto u obliku projekta ili koji su pojedinačno učenicima zadavali čime bi se ovi bavili danima ili tjednima te zatim rezultate predstavljali učiteljima, suučenicima pa i roditeljima. 0alje, teško je odvojiti povijesni uvid u projektne aktivnosti uz, uvjetno, odvajanje individualnih, !rupnih ili razrednih projektnih aktivnosti. rojektna nastava je obično složeni postupak što polazi od određeno! plana i usmjeren je ostvarivanju ciljeva $ciljeva učenja, ciljeva od!oja, cilja rješavanja konkretno! problema, cilja izrade predmeta%. rema tome, projektna nastava kao didaktički izraz je najbliža višem rodnom pojmu koji označavamo izrazom strate!ija. rema tome, projektnu nastavu smatrati didaktičkom strate!ijom 7edni su taj oblik ostvarivanja nastavnih ciljeva nazvali jednostavno projektna nastava, a dru!i koriste sinta!mu projektna metoda. (vrha autora to!a didaktičko! rješenja jest prevladavanje nedostataka zajedničko! poučavanja velike skupine učenika u učionici $izravno! poučavanja, tj. 'rontalne nastave%, odnosno želja za or!aniziranjem zanimljivije!, svestranije! i učinkovitije! školsko! učenja. Naime, neke nastavne ciljeve nije mo!uće ostvarivati zajedničkim poučavanjem velike skupine učenika, tj. subjekti učenja ne mo!u stjecati neke životne kompetencije bez aktivno! sudjelovanja u akcijama, procesima, scenarijima ili projektima, dakle bez aktivno! učenja. čenici prema interesu, uz do!ovor s učiteljem rade na određenom projektu u !rupama pri čemu se taj rad sastoji od+ zajedničko! postavljanja problema, izrada plana, izvođenje rada prema de'iniranim planu, izvođenje zaključka, primjena zaključka u praktičnom životu. #vaj stil pridonosi razvoju individualnih sposobnosti svako! učenika te nje!ovoj socijalizaciji odnosno !rupni rad. Eunkcija nastavnika je uz ovakav školski rad znatno izmijenjen jer je sad on u ulozi savjetovanja, or!aniziranja te na različite načine posredno pomaže učeniku. nastavi usmjerenoj učeniku ciljevi su također iskazani s učenikova motrišta. 0akle, jasno treba istaknuti što će učenici činiti i koja će znanja i osposobljenosti stjecati tijekom aktivnosti među kojima se javljaju ova+ naučiti učiti# naučiti istra"ivati$# naučiti tra"iti i birati obavijesti (inormacije)#naučiti koristiti obavijesti$ metode i teorije# stjecati dru%tvene (socijalne) vje%tine: učiti "ivjeti zajedno (suradnja i sno%ljivost)# stjecati !raktične vje%tine (modeliranje$ stvaranje
lo!a učenika u projektnoj nastavi+ • • • •
davanje inicijative za rad, predla!anje tijeka rada i mijenjanje pojedinih etapa rada samostalno planiranje, iznošenje ideja i rješavanje problema samostalan rad na projektu vrednovanje rezultata rada
lo!a nastavnika u projektnoj nastavi+ • • •
poticanje učenika na samostalni rad i stvaralačko izražavanje pomoć učenicima u izradi projekata potiču socijalnu kooperativnost, savjetuju učenike i usmjeravaju ih AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti • •
motiviranje učenika i upoznavanje učenika s metodama samoprocjene vrednovanje rezultata rada
0vije su osnovne komponente projektne nastave+ ;. rojektno pitanje ili problem <. 8ktivnost ili zadatak rješavanja problema ili projektno! pitanja
;"oje%no učenje pomaže učenicima u razvijanju vještina važnih u društvu znanja u kojem je na!lasak na korištenju tehnolo!ije. rojektno učenje jest metoda poučavanja u kojoj se učenici an!ažiraju u kontinuiranom, suradničkom istraživanju. rojektno učenje razlikuje se od istraživačko!a upravo zato što je suradnja među učenicima temeljna komponenta. rojektno učenje u pozitivnoj je korelaciji s boljim ispitnim rezultatima, manjim brojem izostanaka s nastave i s manje problema s disciplinom. ovezanost projekata s primjenom u stvarnom životu čini učenike motiviranijima. #sim to!a projektno učenje razvija samostalnost učenika rojektna nastava je nastala da bi se proširile i poboljšale peda!oške radne mo!ućnosti. ružat će rasterećenje i kooperativne peda!oške radne situacije. 0at će od!ovor na probleme u učenju u našem školstvu koji rastu, biti izvrsna mo!ućnost za ciljano poticanje pojedinih učenika. 6ansa za većom samostalnošću i neovisnošću nastave koju vodi nastavnik. Eleksibilniji i otvoreniji vremenski koncept prema satu koji traje =>minuta, te mo!ućnost za nastavu izvan učionice i njoj prila!ođene oblike učenja.
?.
NASTAVNI SAT I AKTIVNO UČENJE
romijenjena ulo!a učenika iz pasivno! slušatelja i !ledatelja u aktivno!a sudionika od!ojno obrazovno! procesa omo!ućuje učenicima da budu or!anizatori i realizatori takve nastave. Nastavnik mora utvrditi osnovna pravila kako bi se stvorila radna atmos'era za !rupu, osi!urati pozitivno okruženje za učenje. raz!ovoru sa učenicima, mora utvrditi individualne ciljeve učenja, pružiti svoje iskustvo i znanje kada se to od nje!a/nje traži. Nastavnik će u nastavnom procesu ukloniti barijere za učenje, pratiti vrijeme, razviti ključne kompetencije učenika postavljanjem otvorenih pitanja, pružati konstruktivnu povratnu in'ormaciju. (vaka bi suvremena nastava trebala biti usmjerena na učenike. njoj je promijenjena ulo!a nastavnika iz predavača $koje!a je za!ovarala tradicionalna nastava% u or!anizatora, menadžera, mentora, instruktora i suradnika. laniranje i pro!ramiranje od!oja i obrazovanja u školi stavlja se u kontekst kurikuluma uvažavajući sve nje!ove posebnosti. 9ažna je uporaba suvremenih medija koji su uključeni u nastavu. 4iljevi su iskazani iz perspektive učenika pa je jasno vidljivo što će učenici raditi i koje će kompetencije stjecati tijekom pojedinih aktivnosti. 9ažan je tjedni i dnevni raspored sati čija se uspješnost vidi u primjeni bloksati i bloknastave kako bi se dnevna raznolikost sadržaja svela na minimalnu mjeru. -a nastavu u kojoj će svaki učenik biti aktivan pretpostavlja se izmjena socijalnih oblika koji zadržavaju učenikovu pažnju, ali i stvaraju u!odnu od!ojno obrazovnu klimu koja je poticaj za učenje, a proizlazi iz upravljanja razredom i stvaranjem razredne discipline. čenike je potrebno što češće pohvaliti nakon uspješno obavljeno! zadatka. onekad nije loše ni dati na!radu za uloženi trud, knji!e ili nešto slično, kako bi ih AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti na!radili za trud i potaknuli na bolji rad. 3itno je što češće izražavati usmene pohvale, jer na taj način ohrabrujemo učenike da poboljšaju svoj rad te da budu aktivniji i motiviraniji. 5ožemo im reći neke ohrabrujuće rečenice, kao npr.+ @Neki tvoji od!ovori su savršen. (vaki od njih pokazuje da ulažeš napor kako bi došao do ciljaA. 3itno je kod učenika postići zainteresiranost za teme koje se obrađuju. &ada učenici za vrijeme nastavno! procesa počnu radoznalo postavljati pitanja vezana uz temu koja se obrađuje, imamo povratnu in'ormaciju da smo posti!li cilj i da su motivirani za rad jer aktivno sudjeluju. 8ko samo pasivno sjede i slušaju, znači da ih još nismo dovoljno motivirali pa ih moramo pokušati još dodatno motivirati kako bi počeli aktivno sudjelovati u radu i rješavanju zadanih problema. &ako bismo što bolje aktivirali učenike, također je bitno vizualizirati proces učenja te za vrijeme nastavno! procesa koristiti crteže, slike, dija!rame i sl. "akođer je u nastavnom procesu važna upotreba novih tehnolo!ija, npr. kompjutora, što također povećava motivaciju učenika. -a povećanje aktivnosti učenika u nastavnom procesu dobro je davati da rade neke vrste projekata ili eksperimenata, koje rade kod kuće, npr. trebaju napraviti anketu u svom susjedstvu o nekoj zadanoj temi. Na taj način više je učenika an!ažirano u radu. 9ažno je davati im takve zadatke jer se veći dio procesa učenja odvija izvan učionice. (to!a je bitno da i izvan učionice budu aktivno an!ažirani u procesu stjecanja novih znanja i spoznaja. Lak i najslabiji učenici na taj se način uključuju i daju svoj doprinos u obavljanju zadatka.
1@.
RA/REDNO:;RED7ETNO SATNI SUSTAV ;REDNOSTI I 7ANE
Ra*"edno:'"ed#eni susa! nasa!eB temeljna orijentacija u or!anizaciji nastavno!a rada, prema kojoj su učenici podijeljeni u razrede i odjele kako bi se lakše rasporedili nastavni predmeti i sati. 0ok predmetna nastava ima du!u povijest $već su npr. u staroj Krčkoj bili poznati predmeti kao !ramatika, retorika, aritmetika, !eometrija%, razredni sustav uveo je 7. M. &omensk nakon omasovljenja škol. polaznika u O9II. st. #d tada se predmetni i razredni sustav inte!riraju u razrednopredmetnosatni sustav. &ruto pridržavanje razredno predmetno!a sustava može biti i zapreka u održavanju suvremene nastave, zbo! če!a novija or!anizacijska rješenja nastoje ublažiti nje!ove ne!ativne posljedice. &omenskP se zanosio mišlju da jedan učitelj može uspješno poučavati i više od stotinu djece , te da će nastava biti uspješnija ako veći broj djece sluša jedno! učitelja koji sve predaje po jedinstvenoj metodi, što je naravno bilo po!rešno. &omenskP je za!ovarao školu s jasno određenim početkom, te planom rada za !odinu, mjesec, tjedan i svaki dan. -a svaki sat treba odrediti zadatke kako bi se učenici mo!li dovesti do cilja. Isto tako, na!lašavao je kako nastavu treba prila!oditi dječjoj prirodi i mo!ućnostima, izbje!avajući pritom svaku prisilu. razrednopredmetnosatnom sistemu nastave i učenja kao temeljna situacija učenja i nastave uzima se nastavni sat kao osnovna vremenska jedinica u kojoj se strukturira proces učenja. ?azrednopredmetnosatni sistem, koji je još uvijek dominantan u procesima nastave i učenja u školi, temelji se na tome da su učenici !rupirani u razrede prema dobi a pro!ramski sadržaji raščlanjeni na nastavne predmete i unutar to!a na niz sadržajnih jedinica nastavnim satovima koji su raspoređeni po određenom redoslijedu i traju => minuta. Nastavni sat zauzima centralno mjesto, on je temeljna jedinica, temeljna situacija procesa nastave i učenja. okviru nastavno! sata strukturiraju se sve dru!e komponente i elementi nastave i učenja $ciljevi, zadaci, sadržaji, metode, oblici rada, izvori znanja itd.%. &ritike razrednopredmetno! sistema AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
PRIMJERI TEMA ZA PISANI ESEJ – stručni ispiti
ni'ormiranje dinamičko! procesa nastave učenja i nastave i usmjeravanje cjelokupno! procesa na prosječno! učenika: Ne'leksibilnost or!anizacije pri čemu se ne uzima u obzir razlike u ko!nitivnim, a'ektivnim i psihomotornim osobinama ličnosti učenika. Nastava nije bila prila!ođena sposobnostima i interesima svako! djeteta
0akle, situacija učenja i nastave $u predmetnorazrednosatnom sistemu je nastavni sat% predstavlja cjelinu, element nastave i učenja. (ve situacije učenja i nastave povezuju ciljevi, zadaci, sadržaji, konkretne dobne i dru!e mo!ućnosti učenika, sociokulturni i dru!i uvjeti u kojima se odvija proces učenja i nastave.
11.
DO7A6A /ADA6A U SUVRE7ENOJ NASTAVI
0omaće zadaće su jako važne kao povratne in'ormacije o tome kako učenik radi bez tuđe pomoći. &orisna je za razvitak učeničkih or!anizacijskih sposobnosti i radnih navika potrebnih da se ispune postavljeni zahtjevi. 0ok je uobičajeno da domaća zadaća služi kao ocjena koliko učenik poznaje određeno nastavno !radivo, sto!a često uključuje zadatke ponavljanja i uvježbavanja !radiva te služi kao priprema za test. &roz domaće zadaće učenik uči planirati vrijeme za rad, razvija od!ovornost i samostalnost. 0omaće zadaće i!raju !lavnu ulo!u ocjenjivanju učenika te isto tako potiču na čitanje, rješavanje problema, pisanje i slično. 0omaće zadaće treba kreirati u skladu sa ciljevima koji su postavljeni za dati predmet. ri koncipiranju zadataka za zadaće treba uzeti u obzir vrijeme koje je potrebo za rješavanje i pripremanje kao i rok za donošenje zadaća na pre!led. 0omaće zadaće osim rješavanje zadataka trebaju sadržavati i komentare, mišljenja, prijedlo!e i ideje koje sve zajedno pomaže nastavniku da sa!leda razinu intenziteta učenikovo! ovladavanja nastavno! sadržaja, jasnoću u nje!ovim od!ovorima, sposobnost primjene znanja te dru!ih karakteristika koje će dovesti do od!ovarajuće! 'ormiranja konačne ocjene. "ežina zadatka za domaće zadaće treba primjerena i prila!ođena pro!ramu i postavljenim ciljevima predmeta a treba izbje!avati tehničke probleme i mo!ućnost zlouporabe izvora kojima će učenik pronalaziti već !otova rješenja za svoje zadatke. ristaše zadavanja domaćih zadaća ističu, između ostalo!a, da je zbo! preopširnosti nastavnih pro!rama prijeko potreban i dopunski rad kod kuće, da nema dostatno vremena za vježbanje i ponavljanje na nastavnom satu, da se potpuna individualizacija može provesti samo kod kuće, da domaća zadaća razvija osjećaj od!ovornosti spram obveza, da se radom kod kuće učenici navikavaju na samostalan rad.
AGENCIJA ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIH OBRAZOVNI SEKTOR EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINSITRACIJA
