Plastični otpad

Univerzitet u Bihaću Biotehniĉki fakultet

Broj indeksa: 0424-B/08 0604-B/09

Bihać

Tema:Upravljanje plastiĉnim otpadom na podruĉju Usk-a i šire regije

Profesor: doc.dr.sc Adnan Ćehajić Asistent: dip.ing. Fatima Muhamedagić

1

Studenti: 1. Merisa Begić 2. Senada Sijamhodžić

9.0 SADRŽAJ 1.0 Uvod..........................................................................................................................................1 2.0 Plastični otpad..........................................................................................................................2 2.1 Plastični otpad u BiH – ozbiljan ekološki problem...............................................................2 2.2 Ministarstvo okoliša tek na početku riješavanja otpada......................................................3 2.3 Nitko ne traži papirnu ambalažu...................................................................................... 5 3.0 Izbjegavanje i smanjenje plastičnog otpada..........................................................................6 3.1 Opština kao izvor za našu javnost..........................................................................................7 3.2 Informacije za potrošače o smanjenju količine otpada........................................................7 4.0 Podrška ponovnom korištenju i smanjenju otpada..............................................................8 4.1 Zaštita prirode..........................................................................................................................8 4.2 Mjere zaštite koje treba poduzeti...........................................................................................9 4.3 Odvojeno sakupljenje otpada.................................................................................................9 5.0 Kako treba da izgledaju sanitarne deponije i mjesta za odlaganje otpada......................10 5.1 Upotreba, održavanje i kontrola otpada............................................................................10 5.2 Mjere zaštite...........................................................................................................................10 6.0 Plastični otpad je opasniji od klimatskih promijena..........................................................11 6.1 Recikliranje plastike..............................................................................................................11 6.2 Prerada otpada ( izgled deponije)........................................................................................12 6.3 Mjere zaštite...........................................................................................................................13 7.0 Ponovna upotreba otpada.....................................................................................................14 7.1 Sakupljanje iskorištenih ambalaža......................................................................................15

2

8.0 Stanje u svijetu s plastičnim otpadom…………………………………………………….16 9.0 Reciklaža plastike…………………………………………………………………………..17 9.1 Prednosti i nedostaci recikliranja………………………………………………………….17 9.2 Oznake plastike……………………………………………………………………………..18 9.3 Pravni aspekt……...……………………………………………………………………18 i 19 10.0 Zaključak...............................................................................................................20 11.0 Literatura.................................................................................................................21

3

1.0 UVOD SMEĆE: je kruti otpad koji se iz domaćinstva, radionica, i drugih odlagališta bacaju kao neupotrebljiv. Raznovrsnost otpadaka po vrsti materijala koji se bacaju ĉini SMEĆE. Plastiĉni otpad je najviše zastupljen i najveći zagaĊivaĉ kako rijeka, šuma tako i zemljišta. U plastiĉni otpad spada sljedeće: plastiĉne vrećice, plastiĉne folije, plastiĉne flaše, plastiĉni ukrasi, i svi drugi plastiĉni proizvodi. Centralno mjesto za sakupljanje bi trebalo da ima kontejnere za:       

staklo (razdvojeno po bojama), papir, miješani metal, konzerve-doze od bijelog lima, aluminijum, staro ulje (odvojeno motorno i iz kuhnje), inertne materijale, kao što su kamen, cigle, keramika, zemlja

U domaćinstvu se najĉešće susrećemo s PET I HDPE vrstama plastike pošto se one koriste za izradu plastiĉni ambalaža. Recikliranje plastike to je proces prerade odbaĉene i stare plastike u proizvodnji koji se može ponovno koristiti. Prije recikliranja plastika se grupira prema smolnom identifikacijskom kodu koji je razvijen 1988 godine. Simbol koji se koristi za identifikacijski kod sastoji se od 3 strelice koje su usmjerene u smjeru kertanja sata ĉineći trokut u kojem se nalazi broj. Ĉesto sa akromimom koji oznaĉava plastiku ispod trokuta. Kada nema broja simbol predstavlja univerzalni simbol recikliranja i predstavlja materijal koji je općenito moguće reciklirati. Drugi tekst i materijal koriste se da bi se opisao materijal. Univerzalni simbol recikliranja je kodiran kodnom taĉkom U + 267A.

4

2.0 Plastični otpad

Brzi život, stalna trka za novcem i materijalinim dobrima, kao i neke navike modernog doba, stvorile su od ĉovjeka velikog proizvoĊaĉa smeća. Osim šta ĉovjek proizvodi smeće, zbog svoje ne brige, smetlište postaje okruženje u kojem živimo. Jedan od najvećih zagaĊivaća pored pesticida je plastiĉni otpad. Plastika se razgraĊuje polako, stotinama godina i raspada se na mikroskopske otrovne petropolimere koji zagaĊuju tlo i vodu i kroz njih ulaze u hranidbeni lanac. Zašto se ne otkupljuje sva ambalaža (boce i kante) od jestivih, motornih i ostalih ulja i ambalaža raznih sredstava za ĉišĉenje i pranje. Zar se ova plastika ne može reciklirati? Plastiĉne vrećice koje dobijamo besplatno u prodavaonicama najveći su zagaĊivaĉ okoline. Plastiĉnih vrećica ima svugdje u prirodi, plutaju morima, rijekama i jezerima, vjetar ih raznosi zrakom pa se mogu naći svuda po kopnu pa ćak i na mjestima koje nazivamo netaknuta priroda. Posljedice ovog zagaĊenja za životinje u divljini su katastrofalne, mnoge ptice ugibaju zarobljene plastikom. Gotovo 200 životinjski vrsta, ukljuĉujući kitove, dupine, kornjaĉe i tuljane, ugiba zbog plastiĉnih vrećica. Misleći da je vrećica hrana, životinje ih jedu i ugibaju. Reciklaža plastiĉnih vrećica je preskupa u odnosu na cjenu sirovine od koje se prave. Mnoge zemlje zabranile su uporabu besplatnih vrećica. Irska je prva uvela dodatni porez na vrećice i tako njihovu uporabu smanjila za 90%. Kina, zabranom uporabe besplatnih vrećica godišnje uštedi 37 miljuna barela nafte. U Hrvatskoj sve ekološke udruge i udruge prijatelja životinja traže zabranu plastiĉnih vrećica. Nekad se u trgovinu odlazilo s platnenom torbom ili košarom i nije nam trebala plastiĉna vrećica. Korištenjem platnene torbe ili košare, svatko od nas tjedno može smanjiti zagaĊenje u prosjeku za 7 vrećica, mjeseĉno 28, a godišnje 252 vrećice. Hoće li priroda biti ukrašena plastiĉnim strašilima i hoće li Neretvom umjesto riba, trupa i laĊa plivati smeće i plastiĉna ambalaža ne ovisi samo o zakonima, to zavisi najviše od nas. (http://komin.bloger.hr/post/plasticni-otpad/1034989.aspx)

5

2.1 Plastični otpad u BiH - ozbiljan ekološki problem

Plastiĉne flaše i kese nezaobilazan su dio bh-kolorita ( www.wikipedia.com ) U BiH skoro da nema izletišta ili vodenog toka koji nije zatrpan plastiĉnim otpadom, ĉiji je rok razgradnje i do 1.000 godina. Zašto otpad završava u rijekama i pored puteva? Prema podacima iz Agencije za statistiku BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine uvezeno je više od 2,2 miliona kilograma PVC vrećica. Ta ogromna koliĉina plastike koja se uveze svake godine većinom završava pored puteva, u rijekama, na deponijama. Nakon smanjenja nabujalih rijeka koje su širom Bosne i Hercegovine poplavile velike stambene površine kao i obradiva zemljišta, bh gradovi se suoĉavaju s novonastalim problemom – tonama nagomilanog ambalažnog otpada: plastiĉnih boca, kesa i limenki „nasukanih“ na obale rijeka. 2.2 Ministarstvo okoliša tek na početku rješavanja problema U Ministarstvu okoliša i turizma FBiH kažu da su njihove aktivnosti na rješavanju problema proizvodnje i upotrebe plastiĉnih kesa tek na poĉetku. "Zaštita okoliša je vrlo skupa! Trenutno u saradnji s firmom BiH pak provodimo model upravljanja ambalažnim otpadom u sistemu integralnog upravljanja, gdje je sva odgovornost prebaĉena sa potrošaĉa na proizvoĊaĉa. Dakle, da proizvoĊaĉ tj onaj ko stavlja u promet otpad i upravlja njim“„Naša se razmišljanja u ovom trenutku kreću od mogućnosti uvoĊenja organiziranog prikupljanja i reciklaže, koja je jako skupa, do uvoĊenja poreznih opterećenja po uzoru na neke evropske zemlje", kažu u Ministarstvu okoliša.

6

Plastiĉne flaše i kese nezaobilazan su dio bh-kolorita ( www.wikipedia.com ) U nevladinim organizacijama istiĉu da nema vremena za ĉekanje, te da postoji rješenje. Postoji nekoliko naĉina. Prvi od njih je da se potpuno zabrani proizvodnja i stavljanje u promet najlonskih vrećica, druga opcija je da iste ne smiju biti distribuirane besplatno, odnosno da im se odredi minimalna cijena, što bi automatski i ekstremno reduciralo njihovu upotrebu, i treća, da se napravi mehanizam reciklaže najlonskih vrećica, gdje bi onda pojedinci ili kompanije imali interes za prikupljanje i pretvaranje otpadnih vrećica u repromaterijal", kažu u Centrima civilnih inicijativa. 2.3 Niko ne traži papirnu ambalažu Ni graĊani nisu dovoljno ekološki osviješteni, i malo je onih koji razmišljaju o oĉuvanju životne sredine. U jednom od velikih Bosanskih tržnih centara kažu da kupci ne zahtijevaju da im se artikli koje kupe pakuju u biorazgradivu ambalažu. "Mi na kasama koristimo standardne, plastiĉne kese, osim na odreĊenim odjelima, poput pekare, gdje se artikli pakuju u kese od papira. Nije bilo kupaca koji, iz ekoloških razloga, žele iskljuĉivo papirnu ambalažu" (http://komin.bloger.hr/post/plasticni-otpad/1034989.aspx

Plastiĉne vrećice i ambalaže ( www.wikipwdia.com) Mnoge zemlje smatraju problem zagaĊenja plastiĉnim kesama jednim od najvećih ekoloških problema i temeljno rade na eliminisanju plastiĉne ambalaže iz svakodnevnog života. Tog otpada štetnog po okolinu, kako kažu ekolozi, mogli bismo se osloboditi zabranom proizvodnje i upotrebe, ali u BiH malo se radi na tome da što prije zapoĉne upotreba biorazgradive ambalaže. 7

"Plastiĉna supa" ili "plastiĉna juha" je naziv za smetljište, veliĉine oko 1,4 miliona km2, koje pluta Tihim okeanom. Otpad, saĉinjen od plastiĉnih predmeta, izmeĊu ostalog od fudbalskih lopti, odbaĉenih kajaka, lego-kockica i plastiĉnih vrećica, na okupu drže podvodne struje. Neželjeno "ostrvo" se nalazi na oko 500 nautiĉkih milja od obale Kalifornije, a proteže se sve do Japana, preko sjevernog Pacifika i Havaja. (http://bs.wikipedia.org/wiki/Plasti%C4%8Dna_supa) Plutajuće smeće, koje nazivaju "plastiĉnom supom", poluprozirno je i leži taĉno ispod vodene površine, pa ga nije moguće vidjeti na satelitskim fotografijama

Kontenjeri sa plastiĉnim ambalažama (http:www.wikipedia.com) 3.0 Izbjegavanje i smanjenje plastičnog otpada Riješiti problem otpada ne znaĉi ukloniti ga, nego djelovati preventivno u spreĉavanju njegovog nastajanja tj. probleme u korijenu rješavati, a ne onda kad se pojavi. To znaĉi da je nužna promjena ustaljenih navika i zamjena se novim korisnim metodama u zbrinjavanju. Izbjegavajmo nastajanje otpada gdje god je to moguće, npr. na neki od slijedećih naĉin:         

proizvodi koji se svakodnevno korist, trebaju biti sa što manje pakovanja, izbjegavati dupla pakovanja (proizvodi bez pakovanja mogu bez problema promijeniti više vlasnika), kupovati piće u povratnim bocama, suvišna pakovanja ostaviti u trgovini, kupovati proizvode sa manje ambalaže, u trgovinu nositi vlastitu torbu, ambalažni otpad sortirati, organski otpad kompostirati, pokvarene kućanske aparate popravljati.

Ako već moramo koristiti ambalažu, potrebno je koristiti onu koja je ekološki prihvatljivija za okoliš, odnosno, lakše razgradiva. Na slijedećim slikama su preporuĉena, ekološka, kao I neekološka pakovanja: 8

Ekološka nepakovanja (www.wikipwdia.com) 3.1 Opština kao izvor za našu javnost Opština bi trebala isprobati mogućnost realizovanja smanjenja otpada u ustanovama u kojima se vrši obrazovanje: obdaništima, školama, sportskim igralištima, domovima za mlade, dvoranama, opštinskim ustanovama, u domovima za smještaj starih ljudi, u prostorijama gdje se održavaju kursevi; mora se pratiti odbacivanje smeća, ne smije se koristiti posuĊe za jednokratnu upotrebu i potrebno je nastojati odbacivati i odlagati što je moguće manje sve vrste otpada. Razmišljanje o smanjenju otpada mora se struĉno uvesti u škole. Prosvjetni radnici i uĉenici trebaju svjesno zajedno razmotriti kako da se najmanje otpada odbacuje. Naravno, prosvjetnim radnicima treba omogućiti posjetu odgovarajućim kursevima. 3.2 Informacije za potrošače o smanjenju količine otpada Velike trgovine bi trebale svoje kupce obavještavati kako da sortiraju smeće, kao i savjetovati o smanjenju koliĉina smeća. Opština treba razviti zakonski mehanizam, ako već ne postoji, da pozove na odgovornost one koji to ne rade. Akcija sakupljanja sezonskog smeća iz kuća pruža mogućnost da stanovništvu struĉne osobe daju savjete i predlažu druge ravnopravne proizvode sa manje otpada. Upoznavati stanovništvo sa dobrim primjerima u lokalnim novinama. Npr. prodajno mjesto gdje se može ići svaki puta pa da ti prodavci napune tvoju zdjelu (mlijeko, sir, kajmak, povrće, voće itd.). Vršiti razmjenu mišljenja izmeĊu prodavaca i kupaca, tako da kupci traže takve proizvode koji imaju manje otpada te će prodavci nabavljati takvu robu.

9

4.0 Podrška ponovnom korištenju i smanjenju otpada Opština treba potpomagati i podržati: 

  

Buvljake - mjesta gdje se vrši razmjena i prodaja korištene robe, davanjem prostora i informisanjem javnosti o taĉnom mjestu i vremenu održavanja, posebno organizovanje takvih akcija u obdaništima i školama, gdje se vrši razmjena djeĉije odjeće, obuće, igraĉki i drugih djeĉijih stvari i njihovo daljnje korištenje, a ne kupovina novih. Trgovine za popravku kućanskih aparata, da bi im se produžio vijek trajanja, te time smanjila kupovina novih i odbacivanje starih aparata. Lokalne pijace koje nude voće, povrće i ostale namirnice iz okoline i prodaju ih neupakovane. Javne i sportske skupove gdje se vodi raĉuna o nastaloj koliĉini otpada, gdje se ne koristi suĊe za jednokratnu upotrebu i pića u aluminijskim limenkama. 4.1 Zaštita

prirode

Zaposleni radnici za zaštitu životne okoline pored drugih zadataka koje imaju u opštinama, trebaju kontrolisati lokalno smanjenje smeća, razmatrati mogućnosti smanjenja smeća i predlagati nove mogućnosti i vršiti kontrolu.

4.2 Mjere zaštite prirode koje treba poduzeti     

treba javnosti predstaviti stvarno situaciju iz ove oblasti, u strategiju i koncepciju razvoja u budućnosti ubaciti važnost smanjenja otpad, širiti pozitivno mišljenje o smanjenju otpada, davati potporu takvim aktivnostima, npr. organizacionu pomoć, razne druge praktiĉne mjere, npr. cijena odvoza otpada treba biti tako napravljena da se plaća: prema količini, prema štetnosti, prema tome da li je otpad sortiran itd

4.3 Odvojeno sakupljanje otpada Za uspješno i dugoroĉno rješenje razdvajanja smeća, opština mora tako dobro koordinirati i voditi akciju tako da se sortiranje radi na mjestu nastanka otpada. Ako se razliĉite vrste otpada jednom pomiješaju, pored svih tehniĉkih mogućnosti, nemoguće je otpad više razdvojiti u potpunosti. Jedino ispravno riješenje bi moglo biti, ponašati se sa otpadom sa više savjesti, te razdvajati otpad po vrstama i to na razini domaćinstava i svih korisnika proizvoda uopšte. To je jedini put smanjenju brda otpada u budućnosti.

10

5.0 Kako treba da izgledaju sanitarne deponije i mjesta za odlaganje otpada Mjesto za odlaganje otpada ne mora biti potpuno prekriveno, ali mora biti komforno za korisnike.     

Neophodno je osvjetljenje minimalno 4,5 m. Na mjestima gdje se sakuplja staro ulje mora se predhodno pripremiti podloga. Uopšteno za svako mjesto neophodna je jedna kanta za odlaganje vrećica, ĉepova od flaša itd. Ali ne smije biti prevelika da ne bi bila korištena za miješani otpad. Izgled mjesta treba stanovništvo motivisati na odlaganje otpada, a isto tako nesmije narušavati izgled tog dijela grada. Mjesto za odlaganje otpada može biti ograĊeno žicom i treba postojati mogućnost proširenja. 5.1 Upotreba, održavanje i kontrola otpada Održavano mjesto za sakupljanje otpada povećava pažljivost i brižljivost korisnika.

    

Održavanje mora biti stalno i osigurano: u taĉno odreĊeno vrijeme i po potrebi povremeno prazniti kontejnere, ĉesto ĉistiti mjesto za odlaganje otpada, popravke na mjestu odlaganja (pokvarenih kontejnera, bojenje oštećenja, dodavanja odgovarajućih natpisa), potrebno je povremeno vršiti kontrolu. 5.2 Mjere zaštite

  

11

informisati stanovništvo o hitnosti razdvajanje otpada na izvoru, kako privatnih lica, tako i firmi, zainteresovati stanovništvo smanjenjem cijene odvoza razdvojenog otpada, ĉak i u ugovorima treba staviti kao obavezu razdvajanje otpada, za razdvajanje otpada u domaćintvu oformiti odreĊena savjetovališta gdje se zainteresovani stanovnici mogli obatiti za pomoć i savjet.

6.0 Plastični otpad je opasniji od klimatskih promjena

Zemljine površine nakon poplava (www.wikipwdia.com) 6.1 Recikliranje plastike Sve donedavno nije postojao uspješan naĉin recikliranja plastiĉnog otpada, jer je separacija raznih polimera praktiĉno nemoguća, a postupak za obradu miješanih polimera nije postojao. Danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraživanja, s kojima se može iskoristiti plastiĉni otpad i time ujedno smanjiti oneĉišćenje okoline. Unazad 20 godina Japanska industrija poĉela je s proizvodnjom strojeva koji mogu preraĊivati miješani i oneĉišćeni otpad za proizvodnju artikala koji se koriste kao zamjena za drvo i beton. Poĉetkom 1975. godine bilo je u radu u Japanu više od 20 takvih strojeva koji proizvode oko 40.000 tona gotovih proizvoda godišnje. Postupak više nalikuje lijevanju nego li uobiĉajenim postupcima plastiĉnih masa. Primjenjuje se vrlo nizak pritisak, što omogućuje korištenje jeftinih kalupa, kadkad i od aluminijuma. IzraĊeni proizvodi uglavnom služe kao zamjena za drvo jer su jeftiniji i otporni na vatru, atmosferske uticaje, gljive, kukce, a mogu se obraĊivati alatom za obradu drveta. Otpad koji ulazi u takav stroj mora sadržati 80% termoplasta (PVC, polietilen, polistiren, najlon i dr.), a ostalo može biti papir, alu folija blato, pijesak itd.

12

6.2 Prerada otpada

Otpadna plastika koja nastaje u pogonima preraĊivaĉa obiĉno se sastoji od jedne vrste polimera i može se ponovo upotrijebiti, kao i odbaĉena plastika koja se skuplja u raznim relativno velikim konzumnim podruĉjima ( najĉešće razne vrste jednokratno upotrebljivane ambalaže). Ponovna upotreba palstiĉnog otpada je recikliranje. Plastiĉni se otpad može ukloniti spaljivanjem uz iskorištenje energije koja se oslobaĊa. Problem pri spaljivanju plastiĉnog otpada je emisija raznih kancerogenih spojeva, ovisno o vrsti polimera. Stoga je pri spaljivanju plastiĉnog otpada potrebna je stalna kontrola ekološke sigurnosti. Jedan od uzroka rasta koliĉine plastiĉnog otpada je nepovratna plastiĉna ambalaža ( 90% robe se nudi u nepovratnoj plastiĉnoj ambalaži). (http://ekologija.ba/index.php?w=c&id=105)

6.3 Mjere

zaštite

Preduzimanjem mjera ograniĉenja upotrebe plastiĉne ambalaže narušilo bi savremeni naĉin snadbijevanja životnim namirnicama. Veliki dio namirnica ne bi se mogao upotrebljavati izvan ograniĉenog prostora, jer se ne bi mogli zadovoljiti higijenski i zdravstveni propisi. To se prije svega odnosi na smrznute namirnice, proizvode mlijeĉne industrije i riblje preraĊevine u odreĊenom omjeru dodaju u svježi materijal i ponovo preraĊuje pa se na taj naĉin postiže niža cijena proizvoda.Po svemu sudeći, nemoguće se odreći jednokratne plastiĉne ambalaže, pa i uz cijenu povećanja koliĉine plastiĉnog otpada. Skuplja li se taj otpad pravilno i preraĊuje li se, odnosno odstranjuje na zadovoljavajući naĉin, problem oneĉišćenja okoline biti će mnogo manji, a time će se bolje ĉuvati priroda i njezina dobra. Kako se plastika proizvodi od prirodnih resursa, nafte i zemnog gasa, mora se paziti i na ove zalihe. Prosjeĉan graĊanin BiH troši oko 1000 plastiĉnih kesica godišnje. Odbaĉene kesice uglavnom završe na divljim deponijama ili se spaljuju. Pri spaljivanju 4 plastiĉne kesice potroši se onoliko kiseonika koliko je potrebno ĉovjeku za jedan dan, što govori o opasnosti korištenja i spaljivanja plastike. O tome govori i podatak da razgradnja razliĉitih proizvoda od plastike traje 13

od 100 do 1000 g. Mnoge zemlje u svijetu su odavno organizovale sakupljanje, otkup i recikliranje plastike, tako da se uveliko zaraĊuje na ovoj sekundarnoj sirovini.Primjer znatne koristi od recikliranja plastike je podatak iz njemaĉke (2001.). Sa ušteĊenom energijom korištenjem stare plastike moglo je 1.8 miliona domaćinstava u Berlinu da se snabdije el. energijom 130 dana. U novcu, ta ušteda je iznosila 523 miliona maraka!

13 7.0 Ponovna upotreba otpada Prije nego što odbacimo razliĉite proizvode zajedno sa ostalim otpadom, zapitajmo se, možemo li to ipak ponovno upotrijebiti u tom ili sliĉnom obliku, može li to nekom drugom zatrebati, može li se reciklirati. Smisao je u tome da produžimo vijek trajanja tom proizvodu i odgodimo odbacivanje na deponiju. Starim stvarima možemo se poigrati, razvijajući maštu i družeći se sa drugima, ali možemo uĉiniti i korisne stvari. Zašto ne bismo spojili ugodno i korisno? Od starih krpica napravili atraktivnu torbu, od starog papira zanimljive igraĉke, od starog stakla ili plastike zidali kućice i ukrasne dijelove u dvorištu?

14

7.1 Sakupljanje istrošenih ambalaža

Istrošene ambalaže ( www.wikipwdia com)

Trebalo bi podržati: 1)razmjenu starih stvari, 2)buvljake, 3)radionice za popravku kućanskih aparata, 4)akcije razmjene po školama i obdaništima 5)brojne druge primjere ponovnog korištenja

15

8.0 Stanje u svijetu s plastičnim otpadom Znanstvenici sveuĉilišta Warwick osmislili su novu metodu kojom će se moći reciklirati cjelokupni plastiĉni otpad. Naime, dosad se reciklirati moglo svega nekoliko postotaka plastiĉnog otpada iz kućanstava, tipiĉno se otprilike 12% otpada uistinu reciklira, a ostatak se ili zakopava ili spaljuje kao gorivo u industrijskim pogonima. OdreĊeni dio plastike ipak završava zakopan na gradskim smetlištima, ali imajući na umu kako sve više kućanstava nastoji odvajati otpad za reciklažu, 12% recikliranog plastiĉnog otpada uistinu je poražavajući rezultat. Odvajanje i ĉišćenje razliĉitih vrsta plastiĉnog otpada ĉesto zahtijeva dosta vremena, samo skidanje etiketa može oduzeti dosta vremena, ali i truda. Problem mogu predstavljati i plastiĉni predmeti naĉinjeni od više vrsta plastike, od kojih svaka zahtijeva posebni naĉin obrade. Ne bi li riješili taj problem, inženjeri sveuĉilišta Warwick osmislili su jednostavan proces reciklaže za svaki tip plastike. Ovim se procesom može ĉak i razbiti struktura nekih polimera, poput polistirena, na osnovne monomere (stiren u sluĉaju polistirena).Znanstvenici sveuĉilišta Warwick naĉinili su jedinicu koja radi po principu pirolize (proces rastavljanja materijala na osnovne graĊevne jedinice pomoću zagrijavanja u odsutnosti kisika) u ležištu reaktora ispunjenog nekim fluidom. Rezultati nedavno provedenih istraživanja pokazali je moguće od razliĉitih tipova plastike reciklažom dobiti korisne materijale. Nakon pirolize, mnogi se reciklirani materijali mogu izdvojiti iz reakcijske smjese jednostavnim procesom destilacije.Materijali koje je tim s Warwicka uspio izdvojiti iz plastiĉne smjese ukljuĉuju: vosak koji može poslužiti kao mazivo; originalni monomeri poput stirena kojeg se može iskoristiti za ponovnu proizvodnju polistirena; tereftalat kiselinu koja se koristi u proizvodnji PET ambalaže; metilmetakrilat koji se koristi u proizvodnji akrilnih ploĉa; ugljik koji se koristi u proizvodnji pigmenata crne boje i guma, ĉak se i karbonizirani nusprodukti mogu prodati kao npr. aktivni ugljen po cijeni od 400 funti za tonu. Ovo bi istraživanje moglo uvelike utjecati na proraĉun lokalnih vlasti, ali i oĉuvanje okoliša. Tijekom laboratorijskih testiranja uspjeli su dobiti dovoljne koliĉine destiliranih tekućina i krutina za ponovnu preradu u korisne nove produkte .Inženjeri sveuĉilišta Warwick, koji trenutaĉno suraĊuju s Warwick Ventures odjelom za razvoj tehnologije, se nadaju kako će njihov rad probuditi interes lokalnih vlasti kao i tvrtki za zbrinjavanje otpada. Nadaju se da će njihov prototip reakcijske jedinice poslužiti kao model za razvoj velike jedinice za preradu otpada, što bi dovelo do ekološki mnogo prihvatljivijeg naĉina proizvodnje plastike.Profesor Jan Baeyens, vodeći znanstvenik na ovom projektu, kao i profesor inženjerstva na sveuĉilištu Warwick, navodi: “Možemo zamisliti veliko postrojenje, koje može zaprimiti i do 10 000 tona plastiĉnog otpada godišnje. Tijekom godine, tankerima bi se prevozilo reciklirane kemikalije u vrijednosti i do 5 milijuna dolara. Svako bi takvo postrojenje znaĉilo uštedu od 500 000 dolara na porezu za održavanje klasiĉnih jama za zatrpavanje otpada. Troškovi opskrbe energijom za svako od tih postrojenja ne bi smjeli prelaziti 50 000 dolara godišnje, što ovaj projekt ĉini komercijalno isplativim, garantirajući brz povrat ulaganja.

16

9.0 Reciklaža plastike Reciklaža plastike je proces koji obuhvata izdvajanje i razvrstavanje plastiĉnih materijala iz otpada, radi dobijanja korisne sirovine koja se može ponovo koristiti. Plastiĉni otpad je jako složena materija, jer se njegov hemijski sastav razlikuje od plastike do plastike. Zbog toga je veoma važno da se na samom poĉetku, ĉim se obavi otkup plastike, ona razdvoji prema vrsti. Ukoliko su pravilno razvrstani, mnogi plastiĉni materijali se mogu ponovo iskoristiti, pa se zbog toga odmah prilikom proizvodnje vrši i označavanje plastike za reciklažu. Postoji sedam vrsta plastike koje se najĉešće recikliraju. Te vrste plastike imaju svoje oznake za recikažu radi lakšeg razdvajanja.

9.1 Prednosti i nedostaci recikliranja Prednosti recikliranja plastike su u tome što proizvodi trećinu sumpornog dioksida, oko 90% manje otpada i oko 250% manje ugljiĉnog dioksida. Nedostatak je taj što je transport plastike jednako skup ili skuplji od dobitaka recikliranja. To znaĉi da oko 250% manje proizvedenog ugljiĉnog dioksida ne uzima u obzir ugljiĉni dioksid nastao prilikom transporta i prilikom rada strojeva za recikliranje. Plastiĉni se otpad može ukloniti spaljivanjem uz iskorištenje energije koja se oslobaĊa. Problem pri spaljivanju plastiĉnog otpada je emisija raznih kancerogenih spojeva, ovisno o vrsti polimera. Stoga je pri spaljivanju potrebna stalna kontrola ekološke sigurnosti. Kupovinom predmeta od reciklirane plastike pomaže se okolišu jer se smanjuje koliĉina plastike na smetlištima i potrošnja fosilnih goriva nužnih za proizvodnju plastike. Danas su posvuda postavljeni kontejneri za odlaganje plastike (i stakla i papira).

9.2 Oznake plastike:

1. PET ili PETE (polietilentereftalat) – To su flaše od sokova, vode, piva, ambalaža za hranu... 2. PE-HD ili HDPE (polietilen visoke gustine) – boce za kućnu hemiju, kanistri, burad, flaše od šampona, gajbe za pivo, gajbe za vino, zatvaraĉi plastiĉnih flaša... 3. PVC ili V (polivinilhlorid) – vrata, prozori, lajsne, kanalizacione cevi, izolacije kablova... 4. PE-LD ili LDPE (polietilen niske gustine) – omoti od najlona za pakovanje flaša od sokova, vode i piva, razne boce

17

5. PP (polipropilen) – kućna plastika (stolovi, stolice, kutije, kante...), palete... 6. PS (polistiren) – tanjiri za jednokratnu upotrebu, delovi kućišta kućne tehnike, kutije za diskove... 7. ostala plastika (ABS, PA itd.) - kućišta za raĉunare, djelovi u autoindustriji...

IZVOR http://www.denipet.com/Oznacavanje-plastike-za-reciklazu-44.html

9.3 Pravni aspekt Iako su entitetske vlasti, prije sedam godina, donijele set zakona u vezi sa zaštitom životne sredine, a federalne prije dvije godine planske i strateške dokumente ( Aneks 1), provedena analiza zakonodavstva iz oblasti zaštite životne sredine je ukazala na nedostatak velikog broja akata, meĊu kojima je i akt koji bi regulisao proizvodnju, promet i zbrinjavanje plastiĉnih kesa u BiH. Kako je set zakona u vezi sa zaštitom životne sredine kompleksna oblast, analiza de obuhvatiti temeljne odrednice i principe Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona Izdvojeni zakoni i Strategija nigdje eksplicitno ne obuhvataju pojam plastiĉne kese, nego u smislu: proizvod ili ambalažu, te možemo usvojiti kao termin –proizvod. 18 Analizom odgovornosti u upravljanju otpadom, (Zakon o upravljanju otpadom) opšti propisi za upravljanje otpadom imaju za cilj sprjeĉavanje proizvodnje otpada i smanjenje koliĉina i štetnih uticaja. Stimulacija za ponovno korištenje otpada i reciklažu direktno su usmjereni na opšti cilj. Pored ostalog, važno je pomenuti odgovornost proizvoĊaĉa i prodavaĉa, te njihove dužnosti koje su jasno propisane. Budući posebni propis o plastiĉnim kesama ima direktno uporište u odredbama o odgovornosti navedenog zakona. Zakonom o zaštiti okoliša u opštim odredbama je definisao pravo na zdravu životnu sredinu kao temeljno ustavno pravo. Kroz ovaj zakon se promoviše temeljno naĉelo „zagaĊivaĉ plaća“, u smislu da zagaĊivaĉ plaća troškove nadzora i prevencije od zagaĊenja. Korisnik životne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na životnu sredinu. TakoĊe se treba pozvati na ĉlanove koje obuhvataju zaštitu komponenti životne sredine – voda, zemljište i vazduh. Strategija zaštite okoliša Federacije BiH (ovaj dokument Republika Srpska nije donijela), kroz poglavlje Upravljanje otpadom, promoviše temeljna naĉela upravljanja otpadom, koja su uporište za budući propis o upotrebi plastiĉnih kesa.

18

Evropske direktive za kese propisuju, pored ostalog, sljedeće uslove : - povrat i reciklažu, - smanjenje korištenja materijala za pakovanje, - smanjenje opasnih komponenti i teških metala, - ponovno korištenje http://www.cci.ba/files/user/docs/Analiza_upotrebe_plasticnih_kesa_u_BiH.pdf

10.0 Zaključak Svake dvije godine na Zemlji se proizvede plastika ĉija koliĉina odgovara težini sedam milijardi ljudi, odnosno težini cjelokupnog svjetskog stanovništva. Prema procjenama Ujedinjenih nacija, svako od nas godišnje koristi oko 140 kilograma plastike. Od toga najmanje 6,4 tona završi u okeanima. Jednom davno okeani naše planete su bili izuzetno ĉisti.U svijetu se reciklira manje od pet posto od ukupno proizvedene plastike, a skoro tri posto baca se u okeane. Taj otpad svake godine ubija milione morskih životinja. Gotovo svake godine umire preko 100.000 albatrosa jer su im želuci puni plastike; imamo dokaze da godišnje ugine oko 100.000 sisara u okeanima jer se upletu i uguše ostacima plastike. DOBOJ - U postrojenju Fabrike za reciklažu "Omorika" u Johovcu, kod Doboja, jedinoj fabrici ovog tipa na prostoru BiH, mjeseĉno bude reciklirano 500 tona PET ambalaže. http://www.ekoakcija.com/category/op%C5%A1ti/recikliranje-otpada

19

11.0 Literatura:   

  

20

http://komin.bloger.hr/post/plasticni-otpad/1034989.aspx hhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Plasti%C4%8Dna_supattp://www.dwworld.de/dw/article/0,,5148530,00.html http://www.google.ba/search?q=plasticni+otpad&hl=hr&prmd=imvns&tbm=isch&tbo=u &source=univ&sa=X&ei=k_HwTtj9F8Xc4QSchImuAQ&ved=0CGEQsAQ&biw=1366 &bih=667 http://www.ekoakcija.com/category/op%C5%A1ti/recikliranje-otpada http://www.cci.ba/files/user/docs/Analiza_upotrebe_plasticnih_kesa_u_BiH.pdf http://www.denipet.com/Oznacavanje-plastike-za-reciklazu-44.html