•
•
•
•
•
•
�--
• •
me
život naučio Mustafa es-Sibai
.s
Mustafa es-Sibai
OVAKO ME ŽIVOT NAUČIO S ARAPSKOG PREVEO: Hfz. Annin Vlajčić
IZDAVAČ: Bookline
ZA IZDAVAčA: Edin Bećirović
REDAKTOR:
Mr. Munir Mujić
UREDNIK: Haris Grabus
KOREKTOR: dr. Zuhdija Hasanović !
TEHNIČKI UREDNIK I DIZAJN: Suhejb Džemaili
ŠTAMPA BEMUST, SARAJEVO
-
me
v
•
ztvot
nau
Sarajevo, 4009.
v
•
eto
O VA K O
M E
5
Ž I V O T
N AU Č I O
UVOD l
-
-
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, koji sudbinu određuje i kako treba sve uređuje! Hvala Allahu, koji čovjeka stavlja na kušnju i u dobru i u zlu kako bi čovjek upotpunio zahvalu svoju i strpljivost svoju, i robu Svom daje nadoknadu u onom što voli za ono što On mrzi i opomenu u onom što voli za ono što On mrzi. Hvaljen neka je Allah, Onaj koji određuje i daruje nagradu i kaznu, neka je hvaljen On i na ovom i na onom svijetu, nema boga osim Njega! Sve će, osim Njega propasti! Svaka nagrada je prolazna, osim nagrade Njegove, Dženneta Njegova! Salavat i selam Mubammedu, našem prvaku i Poslaniku, koji je na Allahovu putu najviše poteškoća i nedaća podnio a to mu je samo iman i vjerovanje povećalo. Salavat i selam i njegovim drugovima koji su, i u obilju i oskudici, strpljivi i Allahu zahvalni bili. Ovo su moje misli i dosjetke koje sam počeo zapisivati u mjesecu
�e ili što odgovara mjesecu aprilu 1962.
zul-ka' de 1381. hidžretske go
godine po Isau, a.s., dok sam bio
u
bolnici u Damasku. Počeo sam ih
pisati u bolnici za svoju dušu, usamljen i daleko od svoje porodice, nastave, predavanja, autorskog rada. Tako sam uobičavao pisati u situacijama dok sam bivao po zatvorima, bolestan ili na putovanjima,
.
6
Mustafa es-Sibai
mada sam sve te prijašnje zabilješke i dosjetke koje sam zapisivao izgubio. Ovaj put kada sam počeo pisati svoje dosjetke, posjećivali su me neki moji prijatelji i primijetili su da sam se posvetio pisanju. Baš su se začudili mome ponašanju, jer su svi doktori iz naših i zapadnih zemalja, oni koji su vodili proces mog liječenja, bili saglasni da mi je stroga obaveza potpuno mirovanje. Dakle, zabranili su mi čitati, pisati čak voditi brigu o životnim problemima i brigama sve dok potpuno ne ozdravim. Kazali su da je, po njihovom mišljenju, glavni uzrok moje bolesti premorenost. Dotad sam izdržao sve te napore i opterećenja desetak i više godina dok nisam poklekao pod teretom briga i žalosti. To je bio primarni razlog zbog kojeg sam morao potpuno obustaviti sve svoje aktivnosti nekoliko mjeseci. Nakon te pauze mogao sam se vratiti svojim aktivnostima, predavanjima i pisanju uprkos insistiranju od strane doktora da prekinem s radom. Međutim, ja zaista nisam mogao poslušati njihove savjete zbog brojnih obaveza koje nisam mogao odbiti. y
Cak i kada sam napokon legao u bolnicu, nakon što me bolest na to primoraJa i bolovi su se povećali, prekinuo bih s pisanjem da nisam bio primoran da zapisujem svoje dosjetke koje su mi dolazile neprestano i nisam ih mogao zaustaviti. Jer čovjek sve što je bliži promišljanjima sve je dalje od briga i problema. Pošto su to primijetili neki moji prijatelji, dakle da pišem iako mi je to strogo zabranjeno, pročitao sam pred njima dio onoga što sam napisao kao ispriku za moju neposlušnost doktorima. Nakon što su čuli,
v
odobrili su moju neposlušnost. Cak su me neki od njih svaki dan
redovno posjećivali da vide šta sam to novog napisao. Poslije sam izašao iz bolnice i nastavio povremeno pisati te svoje dosjetke, zavisno od situacije u kojoj sam se nalazio. I kad sam sakupio dovoljan broj dosjetki, smatrao sam da je hajr poslušati svoje prijatelje i odlučio sam objaviti i izdati knjigu dosjetki, nadajući se da će u tome biti koristi i fajde, ako Bog da.
O VA K O
M E
7
Ž I V O T -
N AU Č I O
2
-
Ove dosjetke sam prvo zapisao, te objavio upravo onako kako su mi padale na pamet, nisu poredane, pripremljene niti klasificirane; vidio sam neku pojavu, i čim mi dođe inspiracija ja zapišem tu dosjetku
ili
više njih odjednom kao komentar te pojave, potom vidim neki drugi prizor i zapišem ono što mi padne na pamet kao komentar tog prizora. Ponekad sam se sjećao svog života i iskustva koje sam stekao družeći '
se s ljudima te zapisivao korisne i poučne stvari. Na ovaj način sam zapisivao ove dosjetke i misli pomiješane jedne s drugima, dolazila mi je inspiracija za pojavama o kojima sam razmišljao te zapisivao svoje dosjetke i komentare u nizu kao što to može primijetiti na nekoliko mjesta čitalac ove knjige. Bilo kako bilo, objavio sam ove dosjetke upravo onako kako sam ih zapisivao, negledajući hoću li klasificirati slične primjere jedne do drugih niti temu do njoj slične. Tako sam uradio iz dva razloga: da ova knjiga bude stvana i iskrena slika mojih promišljanja u proteklih nekoliko mjeseci koje sam proveo usamljen u bolnici i u kući i da ovakve dosjetke, koje nisu klasificirane, budu uživanje za čitaoca ove knjige. Zato što duši za tren dosadi jedna tema o kojoj se govor ponavlja, ali isto tako duša je razdragana i vesela kada prelazi s teme na temu kao što je razdragana i vesela u vrtu kada ide od cvijeta do cvijeta, od ploda do ploda.
-3-
0va knjiga je sažetak mog života i iskustva koje sam stekao. Nisam prepisao
iz
knjiga ništa niti sam se ,pomagao mišljenjima i stavovima
drugih osoba. Smatram da je pravo generacije koja će doći poslije nas, da budu upućeni u naš rad i da koriste naša životna iskustva, naravno ako nađu išta korisno u našem radu, a to je najbolji poklon koji im mi možemo pokloniti. Mi ne možemo potpuno nametnuti naše stavove novim generacijama, nemamo pravo na to, ali ih možemo posavjetovati '
8
Mustafa es-Sibai
i ostaviti im pouku. Svakako, najbolji savjet život pruža, najbolja pouka se iz života uzima. Ljudi, iako su drukčiji i razlikuju po stavovima, sklonostima i karakterima, onda su saglasni u većini životnih istina i uglavnom imaju iste želje, potrebe i ciljeve. Ja ova svoja životna iskustva poklanjam samo našim istomišljenicima, onima koji imaju iste životne ciljeve, stremljenja i mjerila kao i mi. Samo takvi će se okoristiti ovom knjigom, zbog njih sam i objavio ove dosjetke. A
oni koji nisu naše vjere i nisu naše životne orijentacije, njima će malo v
koristiti ova knjiga. Cak, mislim da neće podnositi mnogo toga što sam v
napisao. Sto se njih tiče, dakle ovih koji nisu naši istomišljenici, nadam se da će bar poslušati i pročitati sadržaj ove knjige i shvatiti je kao naš pogled i stanovište naspram problema društva u kojem živimo a ne kao pokušaj da promijenimo i ispravimo njihove stavove. Ako tako postupite, naći ćete u ovoj knjizi - ukoliko tražite istinu - da su neke stvari tačne iako ste ih smatrali pogrešnim i da su neke stvari istinite koje ste smatrali lažima. A Uzvišeni Allah je pohvalio svoje iskrene robove, vjernike, "one
kqji Kttr'an slttšqjtt i slijede ono štoje nqjbo!Je tt1!}em11" (Ez-Zumer, 18.)
-4-
Evo, ovo su te moje dosjetke, većinu njih vam predstavljam danas u ovoj knjizi, siromašne su dosjetkama političkog karaktera radi naše trenutne političke situacije. Izbacio sam ih iz ovih dosjetki koje su sociološkog karaktera, smatrajući da će ih čitati i oni koji nisu naše političke orijentacije a i oni koji se slažu s nama u političkom mišljenju. Dosjetke političkog sadržaja i karaktera namjeravam objaviti drugom prilikom, nadam se da će tada politička klima biti pogodnija za njihovo objavljivanje nego li je to danas slučaj i da će tada ljudi biti spremniji da prime
kritiku
protiv njih
ili
u njihovu korist nego što su to danas
spremni. Također, razlog za njihovo naknadno objavljivanje je i moja bolest i ne želim pokretati političke prepirke i svađe u vrijeme kada
O VA K O
M E
9
Ž I V O T
N A U Č I O
naše zemlje to ne dozvoljavaju, a meni moja bolest ne dozvoljava da se upuštam u rasprave i diskusije oko toga što sam napisao u tim dosjetkama. To ne znači da sadržaj ove knjige neće navući na mene neke napade i protivljenja, ali ja smatram da će to predstavljati djelo pomoću kojeg ću se približiti Uzvišenom Allahu. Jer najčešće čovjek nakon ovih rasprava političkog karaktera ispašta, a rasprave intelektualnog '
karaktera -posebno one koje se tiču vjere i uspostavljanja reda i mira u društvu - uspjeh u takvim raspravama je zagarantovan, ako Bog da, pogotovo onima koji u svojim stavovima i kritikama traže samo istinu a ne obmanjivanje ljudi.
-5U ovim dosjetkama nisam želio govoriti o malo poznatim stvarima, niti o temama i pitanjima kojima se bave filozofi pa da ih poslije svojataju neki nadrifilozofi. Naprotiv, pisao sam na način da moje dosjetke razumije običan svijet isto kao i učenjaci i ulema.
I
pišući ih
bio sam sluga svoje prirode, karaktera koja voli jednostavnost u svemu, a ne podnosi komplikovanost u bilo čemu. Ja u svojim dosjetkama nisam
filozof niti
mudrac a još manje
intelektualac koji je nejasan u objašnjavanju činjenica. Naprotiv, posjedujem veliko praktično iskustvo o životu koje sam sticao više od jedne četvrtine vijeka. Jednostavno sam zavolio prenositi to životno iskustvo onima koji ga koriste i na koje pozitivno djeluje. Nije
mi stalo
do toga da me oni smatraju nekakvim filozofom niti književnikom. Volio bih da me prihvate kao svog brata koji ih savjetuje, upućuje na pravi put i koji govori i piše da me razumiju a ne da pomno proučava ju i studiraju ono što pišem. Mada, priznajem da mnoge moje dosjetke pisane u prozi u ovoj knjizi su višeznačne i zahtijevaju komentar i tumačenje. Nisam ih
lO
Mustafa es-Sibai pojašnjavao, ostavio sam ih onakve kakve sam ih zapisao i neka nose sva svoja značenja. Prepustio sam čitaocu ove knjige da ih shvati i razunuJe na svoj nacm. � .
•
v.
6
-
-
Neke dosjetke sam zapisao u formi -poezije-, a ja nisam pjesnik niti imam talenta i nadarenosti za pisanje poezije, iako imam velike simpatije prema njoj i volim je čitati. Ipak ove dosjetke su "pjesničke forme", tako su mi došle, bez namjere da ih rimujem. Predao sam se duši svojoj, neka kaže ono što želi, na način na koji ona želi. Eto to je moja isprika za ono što sam nazvao "pjesničkom formom" koja zasigurno neće oduševiti pjesnike niti njihov sluh. Mene dovoljno veseli to što sam uspio te dosjetke zapisati onako kako su mi naumpadale i plašio sam se ukoliko ih ne zapišem da ću oštetiti čitaoca ove knjige za dosjetke lirskog karaktera, koje sadrže u sebi sentimentalnost i emotivnost. Napose, odlučio sam da i njih pridružim ostalim dosjetkama, ali ja ih ne ubrajam u poeziju, to je moj stav; nego su to dosjetke koje mi se dopadaju i vesele me.
7
-
-
Također, želio bih skrenuti pažnju da ja nisam ciljao na neke određene osobe kada sam obrađivao neke skupine ljudi u svojim dosjetkama, nego sam ciljao na sve one ljude koji se karakteriziraju i koji su poznati po tim osobinama. Dakle, te dosjetke se odnose na određene lj:udske osobine a ne na određene osobe i utječem se Allahu Uzvišenom od toga da u mom srcu ima imalo mržnje prema nekome i da imam želju da bilo koga osramotim i diskreditiram ma koliko se ne slagao s njim. I ja ne kažem kao što to je rekao Ebut-Tajjib el-Mutenebbi u stihu:
O VA K O
ME
ll Ž I V O T
N AU Č I O
#Ko po=(!tc!}e :ijvot kao što gaja po=(!tc!}em i ko gasi žeđ !Jitdi nemilosrdno tome se neće smilovati kada ga se dohvate niti će biti tl mi!Ju kod komšija " Naprotiv, ja kažem: ko proživi onoliko koliko sam ja proživio (47 godina) a satare ga bolest kao što je mene satrala (S godina i par mjeseci sam bolestan), i ko poznaje ljude kao što ih ja poznajem, taj smatra svoju dušu isuviše plemenitom i vrijednom da nosi u sebi mržnju ili neprijateljstvo - prema bilo kome - koja će mu prekidati i sekirati dušu. '
U potpunosti sam postao ravnodušan prema dunjaluku i prema onome što nosi u sebi od užitaka i slasti kao i prema dunjalučkim osobinama kao što su zavist, ljubomora i mržnja. Nosim samo u duši -Allah mi je svjedok-želju da učinim dobro djelo, da pozivam dobru i da se kanim i udaljim od bilo kakvog zla i grijeha, da ga otklonim i upozorim na njega. A što se tiče nas individua, pa svi smo mi prolazni, ostaće iza nas samo ono što Allah, dž.š., želi, što ljudima koristi. A Allah, dž.š., će na Sudnjem danu svakog čovjeka nagraditi ili kazniti po djelima njegovim, a mi ćemo svi - i zalimi i mazlumi i prijatelji i neprijatelji-toga dana žuditi za Allahovim, dž.š., oprostom, Njegovom milošću i zadovoljstvom.
'Gospodaru Sudt!}eg dana se spremamo a kod Allaha će se cfjela sabirati
-
8
-
Eto, upravo to sam želio objasniti čitaocu ove knjige kao komentar ovih dosjetki. Ja molim Uzvišenog Allaha da bude koristi od ovoga .
što sam napisao kao tačno i ispravno, a da mi oprosti ono što sam pogrešno napisao i da mi pridruži ovo djelo mojim dobrim djelima na Dan kada budemo plagali račun Uzvišenom Allahu.
12
Mustafa es-Sibai '�.. na Dan kada neće nikakvo
blago, a ni sinovi od konsti bitz� satno će onqj
ktji Allab11 srca čista dođe spašen biti. "(Eš-Su 'ara, 88. i 89.) •
''Dan kada niko nikome neće moći nimalo pomoći, toga dana će vlastjedi11o Allah imatz: "(El-Infitar, 19.)
O VA K O
M E
13
Ž I V O T
N A U Č I O
BOLESTI OVE CIVI LIZACIJ E
1.
Jedan od uzroka pokvarenosti i bolesti ove civilizacije jeste da ona naziva podmuklost oštroumnošću i inteligencijom, raspuštenost slobodom, prostakluk umjetnošću, eksploataciju i iskorištavanje pomocu 1 zastltom. ,
•
v
•
ZLO BNA ŽIVOT I NJA
2.
Kada je čovjek milosrdan prema životinji a u isto vrijeme nemilosrdan prema čovjeku, tada je on licemjeran propovjednik milosti i milosrđa, a u stvarnosti on je zlobna životinja.
3 . MJ ERI LO S R ETNOG B RAKA .
Linija koja razdvaja sreću i nesreću supruga je to da mu njegova žena bude na pomoći u problemima i neprilikama a ne protiv . nJega. 4.
LIJ E K ZA RAN E Divan li je lijek za rane vjera u Allahovu sudbinu i predodređenje.
S. OPASN IJ I PO VJ E R U Oni koji pogrešno razumiju vjerske propise opasniji su po vjeru od onih koji krše Allahove, dž.š., naredbe. Takvi su griješni prema Allahu, dž.š., i tjeraju ljude od islama i pritom misle će ih to približiti Allahu, dž.š. Ovi drugi slijede svoje strasti i znaju da griješe prema Allahu, dž.š., i ne potraje dugo da se pokaju i traže od Allaha, dž.š., oprosta. 6.
D U NJALUČAR N A RAČ U N VJ E R E Onaj koji presreće na putu, pljačka i otima bliži i draži je Allahu, dž.š., od onih koji žive i uživaju na dunjaluku na račun vjere.
14
Mustafa es-Sibai
P LE M E N IT P R I N C I P
7.
Svaki princip je plemenit, osim onog kojeg vjerski propisi osuđuju, koji čovjeka čini neplemenitim.
M I LOST I ZVAN Š E RJJATSKI H P RO P I SA
8.
Milost koja šerijatski nije dozvoljena je slabost slabašnih ili varka onih koji dokaza nemaju.
AKO ŽELIŠ ...
9.
Ako želiš radostan život vodi brigu o svom zdravlju, ako želiš sretan život ispunjen zadovoljstvom vodi brigu o svom moralu, ako želiš vječan život vodi brigu o svom razumu a ako želiš sve gore spomenuto vodi brigu o svojoj vjeri.
.. . 10. OVAJ COVJ E K 111 �
Ovaj čovjek koji u sebi sažima i posjeduje veliku slabost (dok
je
bolestan) i veliku snagu (dok vodi ratove i kreira uređaje za izgradnju i rušenje) taj čovjek je sam dovoljan dokaz postojanja Allaha, dž.š.
11. BOLEST J E Š KO LA Bolest je škola koja odgaja čovjelci. Ukoliko bolesnik uzme pouku od svoje bolesti, onda je ona njemu nagrada a ne kazna.
12. N E O MALOVAŽAVAJTE N I KOGA ! ! ! ·
Ne omalovažavajte nikoga ma koliko bijedan bio; sudbina ga je dovela u takvu poziciju da se ljudi plaše kontakata s njim i boje se njegovih postupaka.
13. ZAB LU DA U PR KOS NAUCI v
Covječanstvo kroz svoju historiju nije nikada bilo kao što je to danas pod teškim teretom i bremenom zabluda i praznovjerja uprkos velikom progresu nauke i istraživanjima u svemiru.
l
O V A K O
ME
15
Ž I V O T
N AU Č I O
14. N EZNANJ E J E BOU E OD ZNANJA Ako učenjaka njegovo znanje ne spriječi od moralnog posrtaja, u tom slučaju je neznanje bolje od znanja.
15. ŠTA J E. TO U Č E N OST Nije učenost da poznaješ nepoznato, već je učenost da iskoristiš to znanJe. .
16. NAJ O PAS N IJ I U U DI PO ... Najopasniji ljudi po moral su učenjaci "morala'\ a najopasniji ljudi po vjeru su teolozi (ljudi vjere*).
17. LIJ E P MORA L Lijep moral zastire mnoge mahane isto kao što i loše vladanje zastire mnoge vrline.
18. G ROM l KIŠA Grmljevina koja ne donosi kišu ne čini da trava raste, isto tako djelo koje nije iskreno u ime Allaha, dž.š., ne nosi dobro.
19. BOGATSTVO l S I ROMAŠTVO Zapravo, skromnost i pohlepa su bogatstvo i siromaštvo. Stoga, možda je baš siromah bogatiji od tebe a možda je bogataš siromašniji od tebe.
20. U E POTA I KR EPOST Ljepota koja kreposti nema je kao cvijeće koje mirisa nema.
21. UMJ E R E N OST U U U BAVI I M RZNJ I �
Ne pre*ruj u ljubavi i mržnji, jer će ti prijatelj postati neprijatelj a neprijatelj postati prijatelj. •
Pod ljudima vjere podrazumijevam one koji vjeru uzimaju za zanat, a u islamu nema ljudi vjere
nego postoje fakihi i ulema.
16
Mustafa es-Sibai
22. DOBRI l ZLI U U D I ·
Ako dobri ljudi hajr ne čine,
Allah , dž.š., će dati da zli ljudi vladaju
nad dobrima.
23. PODAJ SAVJ ET... Posavjetuj svoju dušu da ne slijedi svoje prohtjeve, posavjetuj razum svoj da bude oprezan u svojim razmišljanjima, posavjetuj tijelo svoje da bude škrto u svojim požudama, posavjetuj imetak svoj da se razumno troši, posavjetuj znanje svoje da stalno vodi brigu iz kojeg izvora se crpi.
24. N E KA TE Š EJTAN N I POŠTO N E P O B IJ E D I ! ! ! Neka te šejtan nipošto ne pobijedi u tvojoj vjeri tako što ćeš tražiti opravadanje za svaku pogrešku, i tražiti fetvu, koja tebi odgovara, za svaki grijeh, jer halal je jasan i haram je jasan, a ko se kloni sumnjivih stvari spasio je svoju vjeru i svoju čast.
25. S I G U R N O ĆE SVAKO D O B RO DJ E LO NAG RAĐ E N O B ITI Potrošio sam svoje zdravlje na ljude, a mali broj njih sam našao da mi pomažu u bolesti mojoj. Ako dobijem za to nagradu od '
Gospodara svog, onda je On meni upotpunio Svoju milost i u zdravlju i bolesti.
Ko dobro čim� nagrada mu neće mmykati Dobročimtvo i ijJJeđtt Allaha i /jttdi mće iščeijJttti.
26. ZAB RANJ ENA l D OPU ŠTENA POŽU DA Zabranjena požuda je slast trenutka potom gorčina trajna, a dozvoljena požuda je slast trenutka potom praznina trajna, a savladavanje strasti i požuda je gorčina trenutka potom slast vječna.
27. KU KAVIČLU K l H RABROST Kukavičluk od hrabrosti dijeli nepokolebljivost srca na trenutak.
O VA K O
M E
17
Ž I V O T
N A U Č I O
28. N E KA TE Š EJTAN N I POŠTO N E P REVAR I ! ! ! Neka te šejtan nipošto ne prevari u tvojoj bogobojaznosti; napustit će te u bijednim i beznačajnim stvarima, potom te čini pohlepnim
u velikim i opasnim grijesima. I neka te šejtan nipošto ne prevari u
tvom ibadetu; omilit će ti nafilu potom će te nagovarati da napustiš farzove.
29. BOLEST KOJA PATNJA N IJ E J E ... Kako li je divna bolest koja patnja nije!...odmor je za premorene.
30. DA BOLI N E MA ... Da boli nema, bolest bi bila uživanje koje bi nam omilila ljenost. Da bolesti nema, zdravlje bi uništilo najljepše osobine milosti kod čovjeka. Da zdravlja nema, čovjek ne bi nikakvu obavezu obavio niti bi pohitio da kakvo plemenito djelo učini, a da nema obaveza niti plemenitih djela, život čovjeka na ovom svijetu ni bi imao nikakvog smisla.
31. POKORN OST l POBOŽN OST Niko zažalio nije ko je Allahu pokoran bio, niti je oštećen bio ko se harama klonio, niti je ponižen bio ko je dušu svoju pobožnošću oplemenio.
32. 0LAKŠANJ E I VATRA Dovoljno ti je od bogobojaznosti osjećaj olakšanja i smirenosti, a dovoljno ti je od grijeha vatra uznemirenosti i uskraćenosti.
33. KAKVE Ll RAZLI KE ! ! ! Tvoja pripadnost i pokornost Allahu, dž.š., te približava Njemu, a tvoja pokornost šejtanu te udaljava od Njega. Kakve li razlike između onog koji se uzdiže ka carstvu Nebesa i onog koji tone u najdublje tmine!!!
18
Mustafa es-Sibai
34. NAJGORI U U D I . Dvije vrste su najgorih ljudi: učenjak koji prodaje svoje znanje vladaru i vladar koji prodaje svoj ahiretski život za dunjalučki.
35. NAJVEĆI USPJ E H Najveći uspjeh u životu je: da uspiješ uskladiti svoje želje i ždje .
svoje supruge.
36. D U G l KRATAK ŽIVOT v
Zivot je dug s uzvišenim i značajnim djelima, kratak je s besposlicama
37. 0RUĐE O N I H KOJ I SE ALLAH U VRAĆAJ U ! Dobro djelo i nada to je pravo oruđe onih koji se Allahu, dž.š., '
.
vraca) U.
38. S I ROMAH Tek kada se čovjeku približi kraj njegova života, shvati koliko je život kratak.
39. ZAKON ŽIVOTA Jedan od zakona života je i to da se snovi nekih ljudi ostvaruju a snovi drugih ne ostvaruju, pa kad bi se kojim slučajem ostvarili svi snovi tad ne bi ni živjeli.
40. POREĐ E NJ E Svoj ahlak, lijepo ponašanje, možeš upotpuniti samo uporedivši ga s lošim ponašanjem drugih ljudi.
41. D IJALOG IZM EĐ U ISTI N E l LAŽI Jednog dana su zajedno šetali laž i istina. Laž reče: ''Ja sam viša od tebe." Istina odgovori: ''Ja sam čvršća i pouzdanija od tebe." Tad
•
19
O VA K O
ME
Ž I V O T
N A U Č I O
laž reče: ''Ja sam jača od tebe." Istiha odgovori: "Ja duže živim od tebe." A laž će opet: "Uz mene su prvaci i bogati." Istina odgovori: "I
isto tako Mi učinimo da tt svakom gradu velikaši postanu grešnici i da
u tyemtt zamke postavfjqjtt, ali oni saJJJO sebi zamke postav/jqjll, a da i ne pliJJijeĆI!}tt (El-'En 'am, 123). Tad laž odgovori: "Sada te mogu ubiti." A istini završi: ''Ali, moja djeca će tebe ubiti, kad-tad."
42. J E DNO OD Č U DA ŽIVOTA Jedno od čuda života je: da ljudi od života žele ono što će im smrt donijeti.
43. P R I MJ E R ŽIVOTA v
Zivot je poput ljepotice: ako je tražiš odbit će te, a ukoliko je ne tražiš poći će prema tebi.
44. B U DNOST l N E MAR Ništa me nije začudilo kao budnost sljedbenika laži i njihovo jedinstvo, kao i nemar sljedbenika istine i njihova razjedinjenost!
45. LAŽ l iSTI NA Laž je lukava lisica, a istina je mirna koza, da nije istini Allahove pomoći nikada ne bi pobijedila laž.
46. ZNANJ E Znanje je poput neobuzdana konja, pokorava se samo onima koji znaju vladati njime.
47. H RABORST Nije hrabrost kazati istinu kad si siguran, već je hrabrost kazati istinu kad ti je život u opasnosti.
48. SREĆA Sreća je kad je duša vesela i kad je savjest mirna. To važi za sve ljude.
20
Mustafa es-Sibai
49. VJ E RA ZASN OVANA NA U U BAVI I M RŽNJ I Vjeru koju mržnja gradi, srušit će je osveta. Vjeru koju ljubav gradi, štitit će je dobročinstvo.
SO. UGODAN ŽIVOT Vjernik sebi život čini ugodnim s onim što mu dušu osvježava, i zato živi kao potpun čovjek. Nevjernik sebi život čini ugodnim s onim što uništava njegovu ljudskost i zato živi kao pola čovjeka.
Sl. U ALLAHA SE U ZDATI l PASIVAN BITI Onaj koji se u Allaha, dž.š., uzda kaže: "Odoh da radim", a uspjeh kaže: "Idem i ja s tobom." Onaj koji je pasivan kaže: "Odoh sjesti da se odmorim", a neuspjeh mu kaže: "Idem i ja s tobom."
S2. ISKREN OST l LAŽ Iskrenost je oruđe koje neće izdati svog vlasnika, makar je se malo našlo kod njega. Laž je oruđe koje neće spasiti svog vlasnika, makar dugo bila uz njega.
S3. TAJ NA U S PJ EH A '
Tajna uspjeha u životu je da se suočiš sa životnim poteškoćama poput ptice za vrijeme žestoke oluje.
S4. DA !MANA N IJ E ... Da kojim slučajem imana nema, život bi bio nerješiva zagonetka.
SS. U STRAJ N OST Budi poput života svoga, stalno napreduj i rasti.
S6. U EPOTA ŽIVOTA Ko je spoznao Gospodara svoga, sve u životu lijepim smatra.
O VA K O
M E
21
Ž I V O T
N A U Č I O
57. SNAGA l N E M OĆ Biti snažan znači kloniti se mržnje i neprijateljstva iako imaš mnoštvo razloga za to, a slabost je skrenuti s pravog puta iako imaš jako malo razloga za to.
58. VJ E RN I K l G RIJ E H Vjernik nije onaj koji ne griješi prema Allahu, dž.š., već je vjernik onaj koji kada se ogriješi prema Allahu, dž.š., opet Mu se vrati.
59. RAZLI KA IZM EĐ U VJ EROVJ ES N I ŠTVA l VELI KAŠTVA Razlika između vjerovjesništva i velikaštva je: da se veličina i savršenstvo vjerovjesnika mjeri i poredi s melekima na nebu, divno li je to koliko su meleki veličanstveni!
A
veličinu i savršenstvo
velikaša se mjeri i poredi s ljudima na Zemlji, ružno li je to koliko su ljudi loši!
60. SVJ ETLOST l Z E M UA Vjerovjesništvo je poput neba, govor mu je svjedost, a velikaštvo je poput zemlje koja se uzdiže i postaje prašina, osim velikaštva koje se dobija s poslanstvom; takvo velikaštvo je poput svjedosti zemaljske koja se sjedinjuje sa svjedošću nebeskom.
61. Š EJTANOVE ŽIVOTI NJ E v
Sejtan, zaista, ima svoje životinje - jahalice pomoću kojih dolazi dokle hoće da bi ljudima iskušenja donosio i s pravog puta ih zavodio, neke od njih su: zli učenjaci, neznalice- sufije, manihejci i heretici, oni koji na račun ljepote i promišljanja žive, oni koji žive na račun brada i ahmedija*, a najslabije i najkraće od ovih šejtanovih životinja - jahalica su zločinci koji ostavljaju iza sebe siromaštvo, neznanje, izbjeglice. •
1
Ili: oni koji varaju ljude sa svojim bradama i ahmedijama, a nemaju nikal-ve veze sa znanjem
VJerom.
62. VOJ N ICI ISTI N E Zaista
istina irna svoje vojnike koji joj služe, laž je jedan od tih
vojnika.
63. SR E DSTVA ZA OZD RAV U ENJ E Ako se kod bolesnika sastave brige i tereti: neka se osloni na Allaha, dž.š., neka se sjeti života Mubammeda, a.s., neka bude s veselim društvom, neka sluša prijatnu melodiju, neka razgovara s ljudima šaljivdžijama, ako postupi tako već je napola ozdravio.
64. Š EJTAN OVI I NSTRUM E NTI, S R EDSTVA l DUKATI Umjetnost je šejtanov instrument, žena je njegovo sredstvo pomoću kojeg ljude zavodi, a zli učenjaci su njegovi dukati.
6S. SLAST Slast Allahovih, dž.š., robova je u molitvi, slast učenjaka je u razmišljanju, slast velikodušnih je u dobročinstvu, slast onih koji red u društvu uspostavljaju je u uputi ljudi ka putu pravom, a pak slast onih koji su zli ljudi je u svađi i prepirci, slast onih koji vole ružiti i kritikovati je u uvredi rumgib, slast onih koji su zalutali je u '
zavođenju drugih i neredu na Zemlji.
66. ALLAH, DŽ.Š. Pametan vidi Allaha, dž.š., u svakoj pojavi: vidi Ga u savršenom uređenju oko sebe, vidi Ga u svim ljepotama i zadivljenostima oko sebe, vidi Ga u savršenom stvaranju oko sebe, također vidi Ga i u kaznama koje je propisao onima koji su nepravedni i griješni.
67. S U D B I NA l P R E DO D R EĐ E NJ E Sudbina i predodređenje su tajna Božije jedinosti, sudbina i predodređenje su jasan dokaz znanja, sudbina i predodređenje su bezbjednost i sigurnost u poretku kosmosa.
O VA K O
ME
23
Ž I V O T
N A U Č I O
68. TVOJ E POSTOJANJ E J E DOKAZ ALLAH OVA POSTOJANJA Tvoje neznanje ti je dokaz Njegovog znanja, tvoja ·slabost ti je dokaz Njegove moći, tvoja škrtost ti je dokaz Njegove dobrote i plemenitosti, tvoja ovisnost ti je dokaz Njegove neovisnosti, tvoja skorašnjost i prolaznost ti je dokaz Njegove vječno.sti, tvoje postojanje ti je dokaz Njegova postojanja, pa kako možeš pored sebe samog tražiti druge dokaze o postojanju Allaha, dž.š.
69. G DJ E? l KAKO? Kako može rob griješiti prema Njemu a svjedok je Njegove moći?
I gdje će pobjeći rob od Njega, kad će Ga naći i ispred sebe i iza sebe? I kada će Ga rob zaboraviti kad mu On neprekidno daruje blagodati Svoje.
70. ALLAH NAS J E POŠTE D I O Kad bi nam Allah, dž.š., dao moć da vidimo ljude kakvi su oni, šta njihova djela kažu o njima, vidjeli bi jedni druge da smo poput vukova, pasa, magaraca ili svinja, ali Allah, dž.š., nas je poštedio toga.
71. ČESTITOST v
Cestitost je put čiji početak je plemenitost, sredina je sigurnost, a kraj tog puta je Džennet.
72. D U NJALU K Dunjaluk, počinje plačem, sredina mu je muka i trud, a kraj mu je rastanak. Potom slijedi ili vječno uživanje ili vječna patnja.
73. PAM ETNA l G LU PAČA Pametna žena je melek koji ima dva krila i leti s mužem svojim na njima. Glupa žena je šejtan koji dva roga ima, i muža svoga ubada nJuna. . .
Mustafa es-Sibai
74. PAM ETAN l G LU PAN Pametan vatru pali da bi se njome ugrijao, a glupan vatru pali da bi se njome zapalio.
75. G DJ E 11DOBRO" STAN UJ E "Dobro" je Gospodara svog upitalo: "Gdje ću naći sebi mjesto?" Gospodar mu .je odgovorio: ecu srcima onih koji su ponizni prema Meni i u srcima onih koji su Me spoznali."
76. O PTI M IZAM Ako si optimističan u svojim pogledima na život, primjetit ćeš lijepo u svakoj pojavi, čak i u onom što je ružno ćeš naći nešto lijepoga.
77. SKRO M N OST Ne vodi brigu o tome hoćeš li bogat biti, nego vodi brigu da siromašan ne budeš, a između siromaštva i bogatstva žive skromni ljudi.
78. K R I LA .
Leti ka Allahu, dž.š., na krilat:I}a. Jedno krilo neka ti bude ljubav prema Njemu, a drugo krilo o'slonac na Njega.
79. P U N O S RCE U
sanduku ispunjenom dragim kamenjem nema mjesta za šljunak,
a u srcu ispunjenom istinskom mudrošću nema mjesta za sitnice i besposlice.
80. SRETN E O KOLNOSTI Možda sretne okolnosti i prate one koji su nevaljali, ali ih one ne čine sretnicima. A možda sretne okolnosti idu na ruku onima koji su nepravedni, ali ih one ne čine besmrtnicima.
O VA K O
ME
25
Ž I V O T
N A U Č I O
81. B LAGODAT RAZ U M A Djeca i luđaci ne znaju za tugu, iako je tako opet su odrasli, razumom obdareni ljudi, sretniji od njih.
82. BOLOVI Bolovi su put za vječni život velikim ljudima, ljudima koji čvrstu volju imaju, a put ljenosti i nerada je za male ljude.
83. 1SHOD Pohvalno uživanje je ono nakon kojeg je duša sretna i zadovoljna, a ako je duša nakon uživanja grješna i nezadovoljna, takvo uživanje je otrov za dušu.
84. 1STINA O U ŽIVANJ U l PATNJ I Uživanje i patnja zavise o predodžbi ljudi prema pravom smislu ovih osjećaja, pa koliko samo ima raznoraznih užitaka koje neki ljudi, koji nisu poput tebe, smatraju patnjama i obratno koliko ima raznoraznih patnji i muka koje neki ljudi, koji nisu poput tebe, smatraju uz1c1ma. .
v.
•
85. PATNJA J E ISPIT Patnja je ispit za vrline duše i istančavanje njenih nadarenosti i sklonosti.
86. PATNJA l SLAST Da patnje nema, čovjek ne bi uživao u slastima. Malo je istinskih slasti u kojima nema patnje i malo je patnji u kojima slasti nema.
87. VJ E ROVANJ E Iman nam daruje na ovom svijetu ono sa ·čim uvijek osvajamo ljudska srca: povjerenje, poštenje, iskrenost, ljubav i lijep odnos s ljudima.
26
Mustafa es-Sibai
88. U M I Š U E N ČOVJ E K Urp.išljen čovjek je onaj kojem šejtan puše u mozak, čini ga slijepim, pokvari mu smisao za lijepo i takav čovjek je deformirano stvorenje. .
89. LAŽOVČI NA l VARAliCA Ko ima povjerenja u sebe taj ne laže, ko drži do svoje časti taj ne vara.
90. 1STI NA l U U BAV Istine radi .l).ebesa i Zemlja stvoreni su, ljubavi radi postoje.
91. MIRIS DŽE N N ETA Onaj koga vole dobri robovi Allahovi, taj i miris Dženneta može OSjetitl.
92. AKO ŽELIŠ ZNATI Ako želiš znati svoj položaj kod Allaha, dž.š., pogledaj gdje te je postavio i sa čim te je uposlio.
93. ZNAČENJ E I BADETA Ibadet je nada roba Allahova, dž.š., da ga njegov Gospodar sačuva kao Njemu poniznog roba.
94. VJ ERNIK l N EVJ ER N I K Vjernik je slobodan pa taman da je uhapšen i u lancima okovan, a nevjernik je zarobljen pa makar sve njegovo bilo, čitav dunjaluk.
9S. ZNAK DA J E ALLAH S TOBOM ZADOVOUAN Jedan od znakova da je Allah, dž.š., s tobom zadovoljan ja to da On tebe traži prije nego što ti Njega tražiš, i da On tebi pokazuje put ka Njemu prije nego što ti ka Njemu put tražiš.
O VA K O
ME
27
Ž I V O T
N A U Č I O
96. POTREBA ZA ALLAHOM Allah, dž.š., je znao da ti svoju ljubav ne bi poklanjao samo Njemu, pa te je primorao da se svim svojim bićem posvetiš samo Njemu.
97. PTI CA ZARO B U E N I CA Koliko samo ima ptica koje misle da slobodno po nebu lete, a one su, ustvari, zarobljenice u svojim kafezima. To su oni zavedeni, zli y
ucenJacl. •
•
98. ZDRAVU E l BOLEST Ako ti Allah, dž.š., bolest da, pa se ti Njemu posvetiš, učinit će da ozdraviš.
A
kada ti Allah, dž.š., zdravlje podari a ti se od Njega
okreneš, učinit će da se razboliš.
99. B ITI P RISAN S ALLAHOM Ako Allah, dž.š., kod tebe izazove osjećaj udaljenosti od tebe samoga i osjećaj prisnosti s Njim, znaj da ta je Allah dž.š., zavolio.
100. ZNAK DA Sl KOD ALLAHA, DŽ.Š., DOBRO P R I M U E N Ako te Allah, dž.š., dobro primi, On ti pripiše i dobra djela koja nisi uradio, a ako Allah, dž.š., nije s tobom zadovoljan, On tvoja dobra djela pripiše drugom.
101.
ISKRE N OST
Ukoliko ne bude primljeno nijedno djelo, osim onog koje smo iskreno uradili Allaha, dž.š., radi, u tom slučaju mi ćemo uistinu propasti. .
102.
ZARO B U E N l OSLOBOĐ E N
Pokoran grijehu svome, taj je zarobljen, a pokoran Allahu, dž.š., taj je oslobođen.
Mustafa es-Sibai
103.
ROB ROBA l ROB G OSPODARA
Rob roba se može osloboditi pomoću svog novca, a rob Gospodara može se osloboditi samo svojim dobrim djelima.
104.
N EPOSLUŠN OST l POKO R NOST
Neposlušnost je zatvor, nesreća i sramota. Pokornost je sloboda, .
sreca 1 ponos. '
105. TREN UTAK ! Između neposlušnosti i pokornosti Allahu, dž.š., je trenutak, hoće li duša pobijediti svoju strast ili ne.
106.
RAZLI KA IZM EĐ U DVA SAB U RA
Osaburati svoju strast je mnogo teže nego biti strpljiv u borbi, i veća nagrada je za taj sabur. Jer hrabar čovjek ulazi u borbu željan da kuša slast pobjede, i kada se borba rasplamsa, on osjeti zanos te živne i povikuje. Vjernik boreći se protiv svoje strasti osjeća gorčinu te borbe pa kada ustraje u svom saburu njegova duša mu okrene leđa i počne jadikovati. Dakle, hrabar čovjek se bori protiv svojih neprijatelja da bi ga drugi vidjeli, da bi se pročulo o njemu, radi .
.
nagrade Allaha, dž.š., a vjernik se bori protiv svojih strasti samo da bi bio pokoran Allahu, dž.š., i radi nagrade Njegove.
107.
M U NADŽAT !
Gospodaru moj, ako je i među Tvojim poslanicima bilo onih koji su odabraniji i odlučniji i onih koji to nisu, a svi oni su bili Tvoji miljeni .
ci, pa zar nema i među Tvojim robovima onih koji se po strpljivosti ističu i onih koji se ne ističu, a sve ćeš ih Ti od vječne kazne spasiti!!!
108.
M U NA DŽAT !
Gospodaru moj, tako ti Tvoje neizmjerne moći, mi grijehe nismo činili da bi Tebi naudili niti za takvo što hrabrosti imamo, mi grijehe
O VA K O
ME
29
Ž I V O T
N AU Č I O
nismo činili zato što smo smatrali da je to dozvoljeno, naprotiv, naše duše i naše strasti su nas savladale uprkos Tvojoj neizmjernoj milosti i oprostu. Pa ako nas bude proganjala sablast grijeha, mi ćemo sigurno potražiti utočište od grijeha kod Tebe, u Tvojoj uzvišenoj blizini. Ako se grijesi oko nas ukorijene i budu izraziti i jaki, mi ćemo se sigurno osloboditi od njih pomoću Kur'ana Tvoga i istinitog obećanja u njemu. Ako šejtan bude zavodio i mamio duše naše na grijeh i činio ga slatkim, iman će sigurno primamiti srca naša onim koja su pokajnicima obećana, u prostranstvima Dženeta Tvoga. Ako nas šejtan savlada na trenutak, mi ćemo sigurno uz Tvoju pomoć savladati njega za vječnost cijelu. Ako je šejtan lagao u svojim obmanama, Allah, dž.š., će sigurno održati svoje obećanje.
109. ZAŠTO VJ ERN ICI N E PRO M OVIŠU VRLI N E POSLAN I KA M U HA M M E DA, S.A.V.S. K ada ljudi zavole nekog čovjeka, onda prikriju njegove mahane, a razglase njegove vrline. Pa zašto vjernici ne razglase vrline njihova poslanika Muhammeda, s.a.v.s., a usto on uopšte nema mahana.
110. ALLAHOV POSLAN I K M U HAM M E D, S.A.V.S., l DRU G I POSLAN I C I Ako je Musa, a.s., razdvojio more, te se pojavio pijesak i kamenje, pa i Muhammed, s.a.v.s., je razdvojio mnoga mora ljudskih duša, te su se pojavili pravi i istinski velikani. Ako je Allah, dž.š., za trenutak zaustavio Sunce i odgodio njegov zalazak zbog poslanika Jušea, a.s., pa Allah, dž.š., je dao na dunjaluk Muhammeda, s.a.v.s., koji je poput sunca koje neće zaći dok je života na ovom svijetu. Ako je Isa, a.s., oživljavao mrtve koji su potom opet umirali, pa i Muhammed, s.a.v.s., je oživio mnoge narode koji potom nisu umrli . ..
30
Mustafa es-Sibai
111.
KAD S E SRCE ISP U N I ...
Kad se srce ispuni ljubavlju, lice kod čovjeka zablista, a kad se srce ispuni strahopoštovanjem i zvijeri mu postanu pokorne. Kad se srce ispuni mudrošću tada misli kod čovjeka postanu ispravne, a kad se srce ispuni strašću kod čovjeka dođu do izražaja stomak i spolni organ.
112.
RAČ U N N EĆ E POLAGATI ...
Teški bolesnik je poput onoga koji spava: bunca i neodmjerene govori, ali za to račun neće polagati.
113.
N E SAVJ ETUJ !
Ne savjetuj onoga koga su strasti njegove savladale, sve dok mu se ne vrati barem dio njegova razuma.
114. SVAKA U U BAV OSTAVUA N EŠTO IZA SE BE Ljubav prema Allahu, dž.š., ostavlja iza sebe blagostanje, ljubav prema ljudima ostavlja iza sebe kajanje, ljubav prema supruzi ostavlja iza sebe bezumlje.
115. AKO TVOJA D UŠA STR E M I ... Ako tvoja duša stremi grijeh �činiti, podsjeti je na Allaha, dž.š., ukoliko te ne posluša, podsjeti'je na ahlak dobrih ljudi, ukoliko te ne posluša, podsjeti je na sramotu od ljudi, ukoliko te ne posluša, znaj da si ti već od tog trenutka postao životinja.
116. P RI KRIJ MAHA N E Svaki čovjek ima mahane, pa prikrij mahane da ne bi imao trajne posljedice!
117.
B U D I O P R EZAN l POŽU R I !
Ako te Allah, dž.š., opskrbio blagodatima a ti Mu nisi poslušan, znaj da je Allah, dž.š., milostiv prema tebi, a ako prikrije tvoje mahane i ne želi da te osramoti, znaj da On želi da se ti Njemu što prije vratiš.
' f-
l
l
O VA K O
ME
31
Ž I V O T
N A U Č I O
1 18. VRSTE U U BAV I Ljubav je bolest srca, ukoliko se ljubav odnosi na nešto bezvrijedno, onda je to· bolest djeteta, ukoliko se odnosi na grijeh onda je to bolest glupaka, ukoliko se odnosi na nešto prolazno onda je to bolest bolesnika, ukoliko se veže za Vječnog i Uzvišenog, onda je to bolest poslanika i iskrenih vjernika.
1 19.
IZMEĐU STRAHA J NAD E
Plaši nas Njegovom kaznom, pa gdje je onda milost Njegova? Daje nam nade u milost Njegovu, pa gdje je onda kazna Njegova? Dvije stvari uvijek su prisutne: milost Njegova i kazna Njegova, zato je i na vjerniku da bude u dva stanja koja su međusobno nerazdvojna: strah od Allahove, dž.š., kazne i nada u Allahovu, dž.š., milost.
120.
LOŠE NAKO N DOBROG DJ E LA
Ko prema tebi lijepo postupi, a potom ti loše učini, na*rat će te da zaboraviš njegovo dobročinstvo.
121.
KADA B l Tl... !
Kada bi se ti na Allaha, dž.š., oslanjao onako kako se treba oslanjati, nikada se ne bi plašio za svoju budućnost, kada bi ti imao potpuno povjerenje u Allahovu, dž.š., milost, nikada ne bi izgubio nadu u Njegovu u�ehu, kada bi ti bio potpuno ubijeđen i uvjeren u Allahovu, dž.š., mudrost, nikada ne bi bio nezadovoljan Njegovom odlukom i presudom, kada bi ti bio potpuno zadovoljan Allahovom, dž.š., pravdom, nikada ne bi sumnjao kakav će biti ishod onih koji su nepravedni na Zemlji bili.
122.
U TJ ESN AC I M A l B ESP U ĆI MA
U *snacu prolaznosti duša mi se izgubila, pa sam je našao u vječnosti Allahovoj, dž.š. U bespućima izgubio sam svoj cilj, pa sam ga našao u Knjizi Allahovoj, dž.š. U gužvi povorke izgubio
32
Mustafa es-Sibai sam svoju jahalicu, pa sam je našao kod Poslanika Allahovog, dž.š., .. Muhammeda, s.a.v.s.
123.
DA N IJ E . . .
Gospodaru moj, da nije Tvoje milosti prema meni, ja bili žrtva svojih strasti bio, da nije Tvoje upute meni, ja bili zatvorenik svojih samoobmana bio, da nije Tvog dobročinstva prema meni, ja bili prognanik svojih želja bio, da nije Tvoje zaštite meni, ja bili prognanik svojih nevaljalosti bio, da nije Tvog oprosta meni, ja bili žrtva svojih grijeha bio.
124. VJE RA l ODGOJ Vjera ne negira nagone nego ili pripitomljava, a odgoj ne mijenja narav nego je vaspitava.
125.
OŠTRO U MNOST l H RABROST
Oštroumnost je da ljubomorno čuvaš svetinje Allaha, dž.š., pomoć je da se brzo odazoveš pozivu Allaha, dž.š., hrabrost je da požuriš u pomoć vjere Allaha, dž.š., muževnost je da čuvaš najbliže svoje, velikodušnost je da ne odbiješ naredbu niti zabranu Allaha, dž.š.
126. .
.
KARAKTER P LE M E N IT I H !
Plemeniti ljudi ophode se s povjerenjem s drugima, stalno imaju lijepo mišljenje o drugima, i bez obzira na pogreške drugih imaju dobre i prijateljske odnose s njima.
127. ŠTA J E TO U ISTI N U F I K H ? Fikh je da ispravno razumiješ Allahov; dž.š., zakon, da ispravno razumiješ život i ponašanje Muhammeda, s.a.v.s., da ispravno razumiješ život i ponašanje ashaba Muhammedovih, s.a.v.s.
128.
KADA ĆE ISTI N E NA V I DJ ELO IZAĆ I ?
U teškim situacijama nevaljao karakter će na vidjelo izaći, u iskušenjima zdravo rasuđivanje će na vidjelo izaći, u vlasti lažan
O VA K O
ME
33
Ž I V O T
N A U Č I O
ahlak će na vidjelo izaći, u imetku bogobojaznost će na vidjelo izaći, na visokom položaju istinska darežljivost će na vidjelo izaći, u nevolji iskreno prijateljstvo će na vidjelo izaći.
129.
N E KA TE N I POŠTO N E O B MA N E ! . . .
Neka te nipošto ne obmane suza pobožna čovjeka, možda je pustio zbog dunjalučkog gubitka, neka te nipošto ne obmane smiješak nasilna čovjeka, možda je zbog čvrstine obruča na njegovu vratu, neka te nipošto ne obmane primirje vjerolomna čovjeka, možda mu je pribjegao da bi te napao dok ti spavaš, neka te nipošto ne obmane plač tvoje žene, možda ona plače zbog toga što nije uspjela da te nadvlada!
130. ČUVAJ S E DA TE Š EJTAN N E I S M I J E . . . v
Cuvaj se da te šejtan ne ismije u šest situacija: u trenutku kada si ljut i srdit, kada pokazuješ svoj ponos, kada si u svađi i raspravi, kada pokazuješ svoju bogobojaznost; kada si u zanosu dok držiš govor mnoštvu ljudi, kada plačeš dok vaziš ljudima.
131.
ČUVAJ S E N EZAHVALNOG ČOVJ E KA
v
Cuvaj se onoga ko je neplemenitog porijekla, možda će na vidjelo izaći njegovo loše porijeklo kada ti bude najpotrebnije njegovo prijateljstvo, i čuvaj se navike nezahvalnog čovjeka, možda će na vidjelo izaći ta njegova navika kada ti bude najpotrebnija njegova pomoc. •
132.
ČUVAJ S E ! ! !
v
Cuvaj se pakosna čovjeka kada vlast u svojim rukama ima, čuvaj se neznalice kada presudu donosi, čuvaj se pokvarena čovjeka kada zapovijeda, čuvaj se gladnog čovjeka kada nadu izgubi, čuvaj se vaiza, koji se pretvara da je pobožan, kada mu se broj pristalica poveća!!! i
i
l
-'
., �v...;-.34
Mustafa es-Sibai
133.
P R I M J E R NAČ I NA Ž IVOTA VJE R N I KA
.
.. Naći ćete sigurno tri pokazatelja vjernikova načina života: njegovo robovanje Allahu, dž.š., savjetovanje ljudi, trud za dobra djela.
134.
P R I M J E R KARAKTERA VJ E R N I KA
Naći ćete sigurno tri pokazatelja vjernikova karaktera: kada govori istinu govori, povjerene emanete ispunjava, od harama se susteže.
135. AHLAK VJ E R N I KA Naći ćete sigurno tri pokazatelja vjernikova ahlaka: ne obraća pažnju na uvrede i poniženja, prašta kada je to u njegovoj moći, pomaže prijatelju iako je i njemu pomoć potrebna.
136.
LIJ E P AH LAK
Kome je Allah, dž.š., lijep ahlak darovao, neka ga ne brinu blagodati dunjaluka koje su ga zaobišle.
137.
LICEMJE R
Licemjer je osoba koja nikakvu važnost svojoj duši ne pridaje, u onoj mjeri u kojoj je kod njega značajana dunjalučka korist. l
Munajikjepoputglumca upozoriJtu, '!jemupripada glumačka la� ali 11111 ne pripada aplauz ipoštovaf!je publike.
138.
OP RAVDANJ E
Jedne prilike rečeno je munafiku govorniku: "Zašto se uvijek dodvoravaš novom vladaru?" Odgovorio je: "Pa tako je Allah, dž.š., srce stvorio, da je promjenjivo, jer nepromjenjivost srca, protivi se . y .. , AllahOVOJ, d Z.S., VOlJl. y
"
139. J EDNA O D KAZN I ZA ZAJ E D N I C U . . . Allah, dž.š., će za grijehe kazniti na dunjaluku prije ahiretske kazne, jedna od kazni na ovome svijetu za zajednicu, u kojoj se raširila
O VA K O
M E
35
Ž I V O T
N A U Č I O
nepravda i nasilje, jeste da Allah, dž.š., odredi da vladaju tom zajednicom nepravedni i najgori među njima.
aKad hoćemo da jedan grad tmištimo, onima kqji su se na raskoš navikli prepustimo da se raiJ!raftt odC!fu i da tako if�Siuže kaiJIU pa ga onda do temefja raifllšimo " (El-Isra',
16.)
140. ALLAH OVA, DŽ.Š., VAGA Siromah je Allahova, dž.š., vaga na dunjaluku, siromasima se mjeri pravednost i nepravednost društva u kojem živimo.
141. ALLAH, DŽ.Š., J E NAJ P RAVED N IJ I VLADAR Allah, dž.š., je naredio da siromah dobije svoje pravo, a i da bogataš dobije svoje pravo, pa su vjerski poglavari - varalice štitili pravo bogataša, a nisu štitili pravo siromaha, te je šejtan pojeo pravo bogatog štiteći ga od prava siromaha, rekoh, Allah, dž.š., je najpravedniji vladar.
142. ŠEJTANOV P ROPIS Nisu bili zadovoljni kako im Allah, dž.š., propisao obaveze prema njihovu imetku, pa je Allah, dž.š., dao da njima vladaju oni koji s imetkom postupaju po šejtanovim propisima.
143. G DJ E Sl Tl Oni jedni druge pitaju za Tebe: "Gdje si Ti?" Velikog li čuda, kako su oni slijepi, šta je s njima!!! Kada si to Ti bio skriven, pa da pitaju za Tebe? Zar nisi Ti u očima našim i ušima našim? Zar nisi Ti u vodi našoj i zraku našem? Zar nisi Ti u osmijehu djeteta i cvrkutu bulbula? Zar nisi Ti i na nebu i na Zemlji? Zar ne pripada Tebi ama ! ! ' ! t
�! l
' '
'
' l i l
J
baš sve? Zar nisu ovi Tvoji ajeti, dokazi o Tebi? Zar nisi Ti sve ovo savršeno stvorio, o Stvoritelju najbolji? Zar nisu Tvoji mudri ajeti vidljivi u malom i velikom svemiru Tvom? Pa kako se samo usuđuju ovi pitati za Tebe, mora da su slijepi, da ništa ne vide?
"Na
36
Mustafa es-Sibai
nebesima i na Zemfji, zaista, postqje dokazi za one kqji ljertgu; i stvarmije
�-
. vas i fjvofif!}a kqjeje ra=?f!SUO dokazj Stl za /jude kqji SU ČVrsto ubijeđeni; i SJJije!la noći i dana i kiša kqju Allah s mba spušta da pomoću Jije zemfjtt, Nakon !lJrtvi/a 1ljezj11a1 . o:(jvi i pro!l?}ena ljefrova - dokazi St/ za /jude kqji imqj11 pameti." (El-Džasije, 3-5.).
144. G DJ E J E TVOJA M U D ROST? Oni jedni druge pitaju o Tvojoj mudrosti, u bolesti i gladi, zemljotresu i katastrofi, smrti najbližih i dugu životu neprijatelja, slabosti dobrih ljudi i moći nepravednih ljudi, raširenosti nepravde i mnoštvu zločinaca, oni jedni druge pitaju o Tvojoj mudrosti u ovim pojavama a Ti si prema robovima Svojim veoma blag i milostiv? Velikog li čuda, kako su oni kratka. vida i plitka razuma, oni kada nekog čovjeka drže i smatraju mudrim i učenim, potpuno mu postanu poslušni, sva djela takva čovjeka neznajući im suštinu,
r •
t
! •
l
smatraju dobrim djelima, a Ti....Ti, o Stvoritelju nebesa i Zemlje,
l
Stvoritelju noći i dana, o Ti Koji Suncu i Mjesecu putanje određuješ,
I
o Ti Koji kišu s neba spuštaš i vjetrove šalješ, o Ti Koji si čovjeka u najljepšem obličju i na najsavršeniji način stvorio...Ti si zaista mudar i Sveznajući, Ti si Svemilosni Samilosni, Ti si zaista Predobar •
i dobro Obaviješteni... Oni teško podnose Tvoju mudrost u onome što ih žalosti i štetu im nanosi, a vjeruju u Tvoju mudrost kada im koristi i sreću donosi, možda oni Tvoju mudrost mjere prema onome što oni imaju i prema onome što oni znaju? lli je tako ili je čovjek zaista okrutan i neznalica veliki?!
145.
P O BJ E DA VJ E R N I KA
Za vrijeme nasilja i tmina, sve sama tmina u tmini, za vrijeme velikih kolona zla,
jedne iza drugih odmah dolaze, kada vladaju velika
nepovjerenja među ljudima, jedna na druga se nastavljaju, kada se čuju vreve uragana, i eksplozije vulkana, za vrijeme talasa koji
t •
l l l
O VA K O
ME
37
Ž I V O T
N A U Č I O
jedni o druge udaraju .... vjernici utočište i spas traže u imanu svom, pa im se srca ispune smirenošću i spokojnošću, vjernici obaveze prema Allahu, dž.š., izvršavaju, pa ih Allah, dž.š., obilno obasipa sigurnošću Svojom i zadovoljstvom Svojim, vjernici se vraćaju Kur'anu, koji je uputa njihova, pa postanu ljudi puni mudrosti i znanja, vjernici se oko Poslanika, s.a.v.s., njihova okupljaju, pa ih . Poslanik, s.a.v.s., u vjeri ojača i učvrsti... tada, padajući na sedždu, skrušenih srca, vjernici Allahu, dž.š., dovU. uče:
"Gospodam na� onoga koga Ti budeš u vatru bacio Ti si već osramotio, a net!Jernicima neće ntko u pomoćpriteći. Gospodam na� mi smo čuli glasmka kqjipoij·va tt l!J'eru; , VJertgte t1 Gospodara vašeg!'- i mi smo 11111 se odaif!ali. Gospodant na� oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postt�paka naših, i učini daposlije smrti bt�demo s onima dobrima. Gospodam na� podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svqjim i na Sttdt!}em danu nas ne osramoti! Ti će� doista, Svqfe obeća'!}e ispuniti!" (Alu Imran, 192-194.) Zatim, Gospodar njihov im se odaziva istinitim obećanjem:
"I
Gospodar t!}ihov im se odaziva: ,Nijednom trudbeniku između vas tmd J!fegov neću poništitz� ni muškarcu ni ženi - vi stejedni od. drugih. Onima kqj'i se isele i kq;i" bttdu iz zavičaja svogprognani i kqji budtt napt1ttt Mome mučeni i kqji se budu bortli ipoginuli, sigurmo ćupreko hrđavih cf/ela 1ijihovih preći i sigurno ću ih tl džennetske bašče, kroz kqje će rij�ke te� uvestz�· nagrada će to od Allaha biti. - A tl Allahaje nagrada najfiepša'. " (Alu Imran, 195.) Potom, Gospodar njihov upoznaje vjernike sa sudbinom skupina, grupa, kolovođa i velikaša nevjerstva i zablude, riječima:
'Neka te
nikako ne obmat!}tge to što oni kqji ne t!Jengu po raznim zemfiama puttgit: kratko u:(jvarue, a posi!Je - Džehennem će biti JJ!festo gcf/e će boraviti, a ;
' '
l
f l
l ! '
l
!
'
ll
!
užasnoje to prebivalište!" (Alu Imran, 196-197.)
.
Nakon toga, Allah, dž.š., podstiče vjernike na borbu i kazuje im kako i na koji način će pobijediti:
"O t!}erni� budite strp!Ji"vi i izdr:f!jivi
na granicama bdijte i Allaha se bqjte, da biste postigli ono što fflite!" (Alu Imran, 200.)
38
Mustafa es-Sibai I kreću vjernici u borbu, glasno govoreći:
"Gospodaru naš, ne dopusti
.·srcima našim da skrenu) kad si nam već na pravi put ukazao) i dang· nam Svr!}u milost; Ti siJ uistinu) Oneg kf!J"i mnogo dart!fe!" (Alu Imran,
8.)
((Gospodaru naš, Ti ćešsakupiti sve !Jude
I vjernici počinju borbu, a uče:
na Dan u kqji fleJIJa nikakve SU1111!JC - Allah će) zaista) održati obećaf!ie. " (Alu Imran,
9 .)
I Knjiga vječnosti će zapisati ishod bitke sa samo tri riječi: "I Allahovom voljom, ih poraziše."( El-Bekare, 25 1 .)
146.
P E R I O D I DO B RA
Nikada, čak ni u j ednoj j edinoj epohi povijesti čovječanstva, nije bilo više ljudi dobra, onih koji su u dobro pozivali, od zlih ljudi, niti su čak bili podjednaka broja. Ali periodi dobra, razdoblja kada dobro dominira, su ti u kojima su dobri ljudi mogli svoja kormila upraVltl.
r
l
'
'
147.
O N S E S M IJ E, A PLAČE
Istinski sretan i zadovoljan čovjek j e onaj koji se smije a srce mu plače, on pjeva a duša mu j e tužna. l
148.
'
DA B l TE U U D I VOU ELI . . .
Da bi te ljudi voljeli, napravi im mjesta, ne smetaj im, da bi ljudi pravedno prema tebi postupali, otvori im srce svoje, da bi ti prema
l
l
l
i 1
' l
l
l
l. l j l
l
l
njima bio pravedan otvori im razum svoj, a da bi bio miran od ljudi, odreci se svog prava, ponekad, u njihovu korist.
149.
KAZNA . . .
Kazna za pametna čovjeka j e boravak u zatvoru s nerazumnom osobom, kazna za iskusna čovjeka j e da dobije za pomoćnika neiskusnu osobu, kazna za učenjaka j e da znanje njegovo ocjenjuju neznalice, kazna za muškarca j e da bude izabran kao sudija ženama, a kazna za ženu j e da joj zabrane govoriti.
! l
l
r
'
t
!
l
l
l
_,
O VA K O
150.
ME
39
Ž I V O T
N A U Č I O
PATRI OTIZAM, I NTELIG E NC IJA I STRASTI
Patriotizam gradi temelje države, inteligencija temelje države čini čvrstim i jakim, a strasti ih ruše i čine stovarištem.
151.
DIJALOG IZM EĐ U VU KA l OVC E
Vuk ovci jedne prilike reče: "Pouzdaj se u mene, p a ću te povesti do bujnog i plodnog ispasišta." Ovca mu odgovori: ''Ja, zaista, u tvojim očima vidim kosti mojih prijateljica." Vuk na to kaza: "Ja, sigurno, nisam pojeo tvoje prijateljice, nego, neki drugi vuk ih j e pojeo." A potom ga ovca upita: ''Jesi l i to ti promijenio svoju narav; pa nećeš uraditi kao što bi drugi vukovi uradili"?
152.
DRŽAVA VJ E R N I KA!
Razum jednog filozofa u havi državu gradi, razum jednog pripovje dača na vodi državu gradi, razum jednog tiranina na magacinu baruta državu gradi, a razum vjernika, korijen njegove države stamena stoji, dok grane ka nebu izvija, tako vjernikov razum državu gradi.
153. VJ EČN l ŽIVOT. . . Jedan učenjak vječni život sebi svojom naukom postiže, j edan filozof vječni život sebi svojim razmišljanjima i teorijama postiže, jedan Poslanik vječni život sebi svojom objavom i poslanstvom postiže, j edan reformator društva vječni život sebi uz pomoć svojih drugova postiže.
154. ŽELI Tl DOBRO U Č I N ITI, PR ITOM Tl ŠTETU NAN ESE Jedan od tvojih drugova želi ti dobro učiniti, a pritom pogriješi i štetu ti nanese, ako se istinski potrudio oprosti mu, a ako je to uradio iz nemara, više se ne oslanjaj na njega.
155.
PASOŠ
All ah, dž.š., je stvorio imetak da bio ljudima pasoš pomoću kojeg će u Džennet ući, ali su ga nezasiti ljudi promijenili u pasoš s kojim će u Džehennem ući.
Mustafa es-Sibai
156.
KAKO SE IZN EVJ E R I I STIN A
. · Istinu će iznevjeriti samo uljezi u skupinama pravovjernih, neiskusni kada vlast dobiju, spavalice za vrijeme dežure im, i oni koji su skloni neredu kada oružje nose.
157.
KADA ALLAH, DŽ.Š., ŽELI . . .
Kada Allah, dž.š., želi da oduzme blagodat o d nekog roba Svog, zanemari voditi brigu o njemu, kada Allah, dž.š., želi da podari blagodat nekom robu Svom, lijepu budućnost mu pripremi, kada Allah, dž.š., želi da u blagodati stavi na ispit nekog roba Svog, probudi razum njegov i strast njegovu, pa ako pobijedi strast njegova razum njegov; e takav rob nije bio dostojan Allahove, dž.š., blagodati.
158.
KO VEŽE S RC E SVOJ E ZA. . .
Ko veže srce svoje za dunjaluk, taj slast osamljivanja s Allahom, dž.š., neće okusiti nikada, ko veže srce svoje za zabavu i razonodu, taj slast i ljepotu učenja Kur'ana neće okusiti nikada, ko veže srce svoje za ugled i visok položaj, taj slast skromnosti i poniznosti pred Allahom, dž.š., neće okusiti nikada, ko veže srce svoje za novac, '
taj slast davanja zajma Allahu� dž.š., neće okusiti nikada, ko veže srce svoje za strasti požude, taj slast razumijevanja Allahovih, dž.š., zakona neće okusiti nikada, ko veže srce svoje za ženu i djecu svoju, taj slast borbe na Allahovu, dž.š., putu neće osjetiti nikada, a ko puno dunjalučkih želja ima, taj kod sebe ljubav prema Džennetu neće osjetiti nikada.
159.
IZM EĐ U . . .
Između tuge i sreće je sjećanje na ishod konačni, između Dženneta i Džehennema j e sjećanje na život i smrt, između napretka i zaostalosti j e sjećanje na cilj i svrhu, između reda i nereda na
J: '
r f
l
O VA K O
'
l 1
ME
41
Ž I V O T
N A U Č I O
Zemlji je buđenje svijesti, između pogreške i ispravnosti je buđenje razuma.
160.
U KOLI KO ČVRSTU VO U U I MAŠ . . .
Ukoliko čvrstu volju imaš da do Allaha, dž.š., dođeš, On pruži ka tebi ruke Svoje, ukoliko čvrstu volju imaš da pred Allahom, dž.š., stojiš i ispit polažeš, On ti olakša i vodi te ka Njemu putem svjetlosti Njegove.
161. AKO Sl I SKR EN PREMA ALLAH U, DŽ.Š . . . . Ako si iskren prema Allahu, dž.š., u tvojoj pobožnosti na ovom svijetu, On će ovaj dunjaluk ornraziti tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj želji za ahiretom, On će omiliti dobra djela, ahiretska, tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj čvrstoj odluci da želiš u Džennet ući, On će ključeve džennetskih bašči dati tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj ljubavi prema poslaniku Njegovu,
l \
!
l
[ i
Mubammedu, s.a.v.s., On će slijeđenje Mubammeda, s.a.v.s., učiniti dragim tebi, ako si iskren prema Allahu, dž.š., u tvojoj ljubavi da jedva čekaš susret s Njime Uzvišenim, On će sve zastore i prepreke na tom putu, osim zastora svjetlosti*, ukloniti tebi.
162. TVRDNJA O U U BAVI Ljubav koja je samo na riječima je, ustvari, samo tvrdnja o ljubavi, ljubav koja bez iskrenosti je, samo nevolja je, ljubav koja bez tajni je, jadna i tužna je.
163.
M U NADŽAT !
Gospodaru moj, Ti si nas pozvao u vjeru islam, pa smo povjerovali u Te, pozvao si nas na rad, pa smo radili u ime Tvoje, obećaQ si nam pobjedu, pa smo istinitim obećanje smatrali Tvoje, pa ako nas . ne pomogneš Ti, to je samo zbog slabosti imana našeg, ili propusta ' Zastor svjetlosti: zastor koji sprečava roba da golim okom vidi Stvoritelja svog (op. prev.)
42
Mustafa es-Sibai u radu našem, prije će biti da smo imali propusta u radu našem nego li što ima slabosti u imanu našem. Tako Ti silne moći Tvoje, sve nevolje koje smo proživjeli, samo su povećale vjeru našu u Te, i dani koje smo proživjeli samo su nam povećali o Tebi znanje, pa Ti isuviše Plemenit si, da djela naša, zbog propusta u njima ne primiš i za njih ne nagradiš, da to učiniš Ti isuviše Darežljivi si, ili što smo nesigurni u našim djelima bili, da to učiniš Ti Preblagi si, ili pak zbog grešaka naših, da to učiniš Ti si Onaj Koji mnogo više voli praštati i Svemilosni si.
164.
LICEMJ ER
Nema niko nesretniji od licemjera u njegovu robovanju; on se nije odao dunjalučkim uživanjima pa je na njemu uživao, niti će se na ahiretu kazne spasiti, niti će sa stanovnicima Dženneta biti.
165.
B RAĆA
Trojica su ti braća: brat koji će te u lijepu svjetlu prikazati, brat od kojeg ćeš koristi imati i brat koji će ti oslanac u životu biti. Pa ako dobiješ nekoga poput ovakvih, ne udaljavaj se od njih, možda bolje neces nacl. "
v
,
•
166. JAU K BOLES N I KA Slušao sam pored sebe jauke bolesnika koji govore: "Gospodaru, pomozi!." Dakle, oni znaju da imaju Gospodara svog, Koji će im Milostiv biti, pa traže pomoć i milost Njegovu. I ja se sažalim na njihove bolove i muke, a rob sam i stvorenje poput njih, pa kako da im se ne smiluje i ne sažali na njih
Allah, dž.š., a On je njihov
Gospodar i Stvoritelj .
167.
USJ EV KOJ I N EĆE P O KOŠE N B ITI !
Generacija koju posije ruka.
Allah, dž.š., nju neće moći pokositi ljudska
r l
F '
''
f i l
O VA K O
l '
t [ t
! f
li .
l
t
ME
43
Ž I V O T
N A U Č I O
168. VRSTE NASI UA Nasilja tri vrste ima: nasilje čovjeka nad dušom svojom, zato što j e ne savjetuje na dobro, nasilje čovjeka nad majkom svojom, zato što· j oj ne služi i dobročinstvo ne čini, nasilje čovjeka nad apsolutnom i jedinom istinom, zato što nije upoznao Gospodara svog. '� ..
mnogoboštvoje1 '(flista1 velika nepravda. (Lukman, 13.) 11
'
i l
t
l t
l
l l
169. Tl NAJ BO U E ZNAŠ . . . . A l JA ZNAM Gospodaru moj, Ti najbolje znaš: da se ja nisam Tebi približio s dobrim djelima. A ja znam: da ćeš Ti sve grijehe oprostiti, osim širka, grijeha da Tebi nekog ravnim smatraju. Gospodaru moj, Ti znaš: da j a nisam napustio loša djela, ona koja si Ti zabranio. A ja znam da Ti ne zadužuješ nikoga preko njegovih mogućnosti. Gospodaru moj, Ti najbolje znaš: da Te ja nisam obožavao onako kako dolikuje Tebi, Tvojoj veličini i uzvišenosti, da se obožava. A i j a znam: da ćeš Ti spasiti vatre i vječne kazne svakog onog ko u svom srcu ima koliko j e trun imana i vjere. Gospodaru moj, Ti najbolje znaš: da moja duša od grijeha nije čista, uprkos velikim darovima Tvojim prema meni. A ja znam: da si me Ti od zemlje stvorio, dao mi da narastem i razvijem se, nastanio si me na Zemlji, i šejtana si mi dao kao ispit i iskušenje. Gospodaru moj, Ti najbolje znaš: da ja plivam u moru punom talasa koji jedni o druge udaraju, kako bih stigao do Tvoje obale s1gurnost1 1 spasa. •
A ja znam: da si mi Ti otežao na ovom svijetu, onim š to će me usporiti da dođem do Tebe, otežao si mi ženom i djecom, potrebama i bolestima, brigama i žalostima. Gospodaru moj, Ti najbolje znaš: da sam ja pun čežnje i veliku želju
44
Mustafa es-Sibai imam da ronim u morima tajni Tvojih, i da se predam i posvetim . obilju svjedosti Tvoje. A ja znam: da si Ti u meni stvorio uz svjedost razuma i tamu strasti, pored pokornosti kao u meleka i oholost Iblisovu, pored nebeskih visina i prizemnost zemljinu, stvorio si u meni pored čistoće dobra djela i prljavštinu grijeha, pored vatre ljubavi i dim požude. Gospodaru moj, Ti najbolje znaš: da j e želim kod Tebe doći, iskreno i skrušeno. A ja znam: da Ti odabireš koga Ti hoćeš, i izabireš koga Ti hoćeš, Tvojom voljom a ne zbog djela robova Tvojih, Tvojom plemenitošću, a ne zaslugom njihovom. Gospodaru moj, ovo j e dio Tvog znanja o meni i dio· mog znanja o Tebi, molim Te učini da se ovo moje znanje zauzme za mene pred Tobom, i pomozi mi molim Te da naučim j oš nešto od Tvog znanja, jer su moje mogućnosti da to naučim jako slabe. Gospodaru moj, molim Te nemoj me udaljiti od Sebe zbog Tvog znanja o meni i mojim slabostima, i nemoj učiniti moje znanje o Tebi iskušenjem meni na mom putu ka Tebi, Gospodaru moj, Ti znaš sve a mi ne znamo i Ti si Najmudriji i Onaj Koji mnogo daruje!
170. TRGOVI NA KOJA N EĆE P RO PASTI Ko traži Allahove, dž.š., darove u posljednjim časovima noći, darove Njegove koje j e dobrim robovima Svojim poklonio, divljenje Njegovo u pokornosti Njemu, radost Njegovu u traženja oprosta od Njega, takav trguje s Onim Koji neće propasti, i sarađuje s Onim Koji neće prekršiti ugovor, štedi kod Onoga Koji neće nestati.
171. SVAKO KO . . . Nije pisac svako ko olovku drži, niti j e autor svako ko puno piše, niti j e filozof svako ko nejasno se izražava, niti j� učenjak svako ko lijepo citira mesele, niti Allaha, dž.š., hvali svako ko brzo usnama miče, niti j e pobožan svako ko u bijedi živi, niti j e vitez svako ko
O VA K O
ME
45
Ž I V O T
N A U Č I O
konja jaše, niti šejh svako ko ahmecliju nosi, niti j e momak svako kome su brkovi izbili, niti je skroman svako ko je glavu pogeo, niti je sretan svako ko kroz smiješak sjekutiće pokazuje.
172.
B I RAJ KOGA ĆEŠ ČITATI
Svaki pisac kojeg čitaš, ostavit će na tvoje razmišljanje trag i pukoti nu. Zato čitaj samo one pisce za koje znaš da ispravno razmišljaju, iskreno se izražavaju, jaki su na peru i svjesni su onoga što pišu.
173.
U KAZIVANJA ALLAHA, DŽ.Š .
Allah, dž.š., onima kojima su upućeni putem Svoje obilne svjedosti ukazuje se, onima koji žele do Njega doći putem dražesnih tajni ukazuje se, onima koji Njemu robuju putem užitka i radosti duša njihovih ukazuje se, onima koji žele da se Njemu što prije vrate
l
ugodnim boravkom u mezaru ukazuje se, onima koji od Njega oprost traže spuštanjem zastora ukazuje se, onima koji u Njega gledati žele lijepu prednost im da i tako njima ukazuje se, a onima koji su nemarni prema Njemu smjenom noći i dana ukazuje se.
174.
N E MOJ M RZITI !
Nemoj mrziti nikoga, jer mržnja više šteti tebi nego li tvom neprijatelju, i mržnja udaljava od tebe prijatelje tvoje kao što i sakuplja oko tebe neprijatelje tvoje, i mržnja otkriva mahane tvoje koje su sakrivene bile, i mržnja te od pametna i razumna čovjeka čini ološem i glupakom, i mržnja čini srce tvoje crnim, lice tvoje blijedim, a j etru tvoju sažiže.
175. ZDARVI l BOLES N I U U D I Viđao sam ljude, izgledaju mi bolesnog tijela, a srce im j e zdravo, i viđao sam ljude zdravog tijela, a srce im j e bolesno, a posve malo je onih koji su i srca i tijela zdrava.
,.
l
46
Mustafa es-Sibai
176.
DO B ROČ I N STVO DVA N AČ I N A I MA
Na 9va načina dobro djelo se može uraditi: uložiti sav trud za dobro djelo, ili imati iskrenu namjeru učiniti ga. Ko ne bude veliki trud
l
ulagao niti iskrene namjere imao, taj liči na nezasijanu zemlju.
177.
M U NADŽAT !
Dragi Gospodaru moj, j a nisam. puno suza lio zbog Tebe, niti sam san ostavio zbog Tebe, niti sam uživanje u hrani i piću ostavio zbog Tebe, nego me j e ta briga mučila dok me nije razbolila, trud u ime Tvoje me j e zamorio dok me nije za postelju privezao, pa da li j e to kazna meni što se nisam odužio Tebi? Hoćeš li me Ti obradovati uživanjem u blizini Tvojoj, nakon što samo dugo daleko od Tebe bio? Ili pak ti nećeš biti zadovoljan s robovima Svojim dok sve ibadete ne upotpune, dok ne zaborave sami sebe i dok samo o Tebi ne budu mislili, i dok njihovi pogledi ne zaslijepe od svjedosti Tvoje? A kako ću ja sve to, bez pomoći Tvoje i milosti Tvoje?
178.
P ETERO Tl O D Ž IVOTA P R I PA DA
O d života ti pripada i koristit će ti: pokoravanje i robovanje Allahu, dž.š., traženje istinskog znanja; žrtva i trud radi dobrih djela, .
dobročinstvo prema rodbini i prijateljima, da sebe braniš od napada i uvreda. Osim ovih pet stvari, sve j e protiv tebe i štetu ti nanosi.
179.
G RIJ ESI PRIJATEUA
Nemoj ostaviti brata svog zbog njegovih grijeha p a taman da
ih
puno ima, možda će doći vrijeme u kojem drugog prijatelja osim ,
..,
.
.
njega neces nnat1. .
180.
U POTRIJ E B I N OVAC
Ko koristi novac svoj da bi sačuvao svoju plemenitost, taj j e pametan, ko koristi novac svoj d a bi što više prijatelja imao, taj j e
l
l
l
O VA K O
ME
47
Ž I V O T
N A U Č I O
mudar, a ko koristi svoj novac da bi Allahu, dž.š., pokoran bio i samo Njemu robovao, taj je dobročinitelj: : . . milostAllahovaje doista '
blizu o11ih ko/i dobra cfjela čim. " (El-E'raf, 56.)
181. ZAŠTO M RZ I M O ISTI N U ? Mi
smo poput djece: mrzimo isitnu, jer osjećamo gorčinu njezina
lijeka, a ne razmišljamo o ljepoti ozdravljenja, a laž volimo zato što smatramo slatkim okus njen, a ne brinemo. se za otrov njen.
182. STRAST Kada strasti ne bi bilo, svi ljudi na Zemlji bi dobri bili, a kada bi svi ljudi dobri bili, niko smrt ne bi zaslužio, a kada bi svi ljudi živjeli i ne bi umirali, zemlja bi im tijesna postala.
183. STARJ EŠI N E Š EJTANA •
Cuvaj se starješina šejtanovih u odlučujućoj bici; oni, ili će te zabaviti da se s njima boriš ili će oni biti zaokupljeni da se s tobom bore, u oba slučaja očekuj gubitke.
184.
RAZUMJ ETI ALLAHA, DŽ.Š.
Ako razumiješ Allaha, dž.š., u nevoljama kao što Ga razumiješ u blagostanjima, onda si iskren u svojoj ljubavi prema Njemu.
185.
N E P RAVDA ČOVJ E KOVA
Jedna od nepravdi i neznanja koje čovjek čini je da kada dobije od Gospodara svog ono što mu samo On može dati, opet pita: "Gdje je Bog"?
l
186.
N E B U D I N I MALO ŠKRT
Vodi računa da ne budeš nimalo škrt u robovanju Allahu, dž.š., da ti ne bi Allah, dž.š., oduzeo sve što imaš.
48
Mustafa es-Sibai
187. N E B U D I N EP RAVE DAN P R E M A SLABIJ E M Vodi računa da ne budeš nepravedan prama slabašnim ljudima, da . ne bi jači od tebe bili nepravedni prema tebi.
188.
N EVJ E RSTVO NASI LN I KA
Kada bi nasilnik uvjeren bio da onaj kome on zlo čini ima svog Gospodara koji ga štiti, ne bi nikada nasilje činio. Nasilnik nasilje čini samo zato što poriče Gospodara svog. .
189.
KAZNA ZA G R IJ E H
Nagrada za dobro djelo možda se i odgodi za Sudnji dan, međutim kazna za grijeh će prvo biti na dunjaluku pa i na ahiretu.
190. ČEŽNJA Možda pametan čovjek iskorijeni svoje ružno ponašanje, ali čežnja, s vremena na vrijeme, ponovo navraća dušu njegovu na takvo ponasaanJe. v
191.
•
M U NADŽAT!
Gospodaru moj, Ti si nas stvorio, a mi smo zaboravili Tebe, Ti si nam opskrbu dao, a mi nismo zahvalni bili Tebi, Ti si nas u iskušenje dovodio da bi Te spominjali, a mi se požalili zbog toga Tebi, Ti si nam dug život podario, a mi se nismo na posao dali, Ti si nam olakšao put istine i dobra, a mi nismo puno dobra učinili, Ti si kod nas želju za Džennetom pobudio, a mi nismo na vrata Dženneta pokucati, Ti si učinio da se mi Džehennema plašimo, a mi smo zagazili na put koji ka Džehennemu vodi, ako nas Ti kazniš vatrom Svojom, pa to smo i zaslužili i nad nama, u tom slučaju, nepravda neće biti učinjena, a ako nas uvedeš u Džennet Tvoj, pa samo si Ti toga dostojan i to j e svojstveno samo Tebi, a mi nismo zaslužili tu nagradu.
O VA K O
192.
M E
49
Ž I V O T
N A U Č I O
NADA
Da kojim slučajem nade nema, čovjek s e ne bi trudio, stoga je nada j edna od najvećih blagodati, koja s e ne vidi.
193.
P UT DO S R EĆE
Nada j e tvoj put do sreće, pa kada ostvariš sreću svoju, novu nadu nađi.
194.
U EPOTA B O LA
Primjetio sam da se duša moja s bolovima uvijek uzdiže i uzvisuje, ali ko može podnositi bolove stalno.
195.
B U DI BOU I O D NJ EGA
Ti se nemoj ponašati prema svome bratu u vjeri kao što se on ponaša prema tebi, nego ti budi uvijek bolji od njega.
196.
LIJ EPO M IŠ U E NJ E
Bolje j e da imaš lijepo mišljenje, pa se pokaješ zbog toga, nego da imaš, ružno mišljenje, pa se opet pokaješ zbog toga.
197.
R IJ EČI M RS K I H T l U U DI
Strpi se na ono što govore loše o tebi oni koji te mrze, potom prati šta govore, ako j e to istina o tebi što govore, ispravi to kod sebe, a ako laž bude to što govore, ne sumnjaj nikako da će Allah, dž.š., na vidjelo istinu iznijeti, pa makar nakon dugo vremena. .. Allah doista "
štiti l!}emike
..
198.
. " (El-Hadždž, 38.)
PAM ETAN l G LU PAN
.
Pametan je onaj koji vidi u onome što s e o njemu govori upozorenje na njegove greške, a glupan u onome što se o njemu govori vidi samo uvrede i poniženja.
50
Mustafa es-Sibai
199.
P ROMJ E NA M IŠ U E NJA
Koliko samo ima ljudi koje si želio ošamariti, potom si promijenio mišljenje i želio iste te ljude poljubiti.
200.
LIJ E PO M IŠ U E NJ E
Podnosi kada ljudi griješe prema tebi i imaj lijepo mišljenje o njima sve dok se ne uvjeriš u njihovu zlu namjeru.
201.
KO J E TAJ KOJ I MAHAN E N E MA?
Kada bi se ti družio i samo bio prijatelj s čovjekom koji nema mahana, nikada više ne bi sebi prijatelj bio.
202.
P RAVI l ISKR E N I PRIJATEU
Ako ti među svojim prijatelj�a nemaš pravog i iskrenog druga, brata u vjeri, onda su svi tvoji prijatelji, koji jedan drugog upotpunjavaju, pravi i iskreni prijatelj tebi.
203.
KAKO POSTU PATI PR EMA U U DI MA?
Ne postupaj prema ljudima kao da su oni meleki, ispast ćeš priglup, i ne postupaj prema ljudima kao da su oni šejtani, i ti ćeš onda biti šejtan, nego postupaj prema ljudima, kao da oni imaju neke •
osobine meleka i mnoge osobine šejtanove.
204.
NAG RADA ZA U Č I NJ E N O D O B RO DJ E LO
Potpuna nagrada za učinjeno dobro djelo, može se dobiti samo od Allaha, dž.š.
205. N E G LE DAJ U SEBE N e budi od onih koji stalno gledaju u sebe, jer će te ljudi zamrziti, a braća u vjeri će te držati za dosadnog i teškog čovjeka.
206. SKRO M N OST Skromnost diže čovjeku glavu, a oholost mu j e spušta.
O VA K O
207.
ME
51
Ž I V O T
N A U Č I O
N E GOVOR I O S E B I
Tvoj govor o tebi je samo dokaz da nemaš samopouzdanja.
208.
LIJ EPO P ON AŠANJ E U KU ĆI
Velika većina ljudi u svojim kućama su veoma grubi i neuljudni, a
l !
van kuća su veoma blagi i uljudni.
209.
N EMOJ S E KAJATI ZBOG SVOG LIJ EPOG PONAŠANJA
Nemoj se kajati zbog svog lijepog ponašanja, pa makar ljudi te
l
vrijeđali i loše prema tebi postupali, jer bolje ti je da ti imaš lijepo
l
ponašanje a oni neka imaju loše ponašanje, nego da imaš i ti loše
l '
ponašanje, kao što oni imaju.
210. ZNANJ E l I M ETAK Kome imetak bude uskraćen, brige mu se povećavaju, a kome se znanje poveća, brige mu se smanje, zato je bolje da ti se brige smanje s povećanjem znanja tvog, nego da ti se brige smanje povećanjem imetka tvog, zaista j e malo imućnih ljudi koji su sigurni od opasnosti i stradanja, isto tako malo je učenjaka koji će pasti u opasnosti i stra danja, i zaista ćeš vidjeti malo ljudi koji imaju i veliko znanje i veliki imetak a da su sigurni od opasnosti i stradanja i da mnogo dobrih djela imaju, a ipak si čitao da je takvih ljudi u povijesti bilo.
211.
NAJVEĆE BOGATSTVO ZA TVOJ U DJ ECU
Najveće bogatstvo koje iza sebe za svoju djecu možeš ostaviti j e: da
ili uspiješ lijepo odgojiti i znanju pravom podučiti. A najbolje djelo koje iza sebe možeš ostaviti, koje će ti poslije smrti koristiti je: tvoje znanje i tvoja korist ljudima.
212.
KAKO ĆEŠ S PASITI SVOJ E ŽIVCE O D STRADANJA
Budi zadovoljan sa sudbinom, budi oprezan s ljudima, budi nježan i blag s porodicom svojom, budi milostiv s braćom svojom u vjeri,
..,. r
l t
Mustafa es-Sibai stalno očekuj promjenu vremena u kojem živiš; eto tako ćeš spasiti svoje živce od stradanja.
213.
l
'
RAZLI KA IZM EĐ U KU R'ANA I I N DŽI LA
Naredba iz Indžila:
"Ko te :zy,rabi za kolJlad otfjeće tvqje, podqj tJJu svu
svqjtt otfjećtt" , odnosi se na pojedinca, a naredba iz Kur'ana: "... oniJJJa kqji vas napadnu uzyratite istoJJJ n!}eroJJJ. . . "
(El-Bekara, 1 94.), odnosi se
se na zajednicu� Indžil, "naređuje" i u dužnost stavlja da čovjek bude popustljiv i da odustane od svog prava, a Kur'an "preferira" takvo stanje, ali naredba Kur'ana je bliža ljudskoj prirodi.
214. ŽIVOT PAM ETNOG l G LU PO G ČOVJ E KA .
Pametan čovjek je onaj koji troši dio od svog bogatstva i računa na promjenu sudbine i dolazak teških dana, a glup čovjek je onaj koji nasumice troši i uživa siguran od teške sudbine.
215
.
.
M U DAR l G LU P ČOVJ E K
Mudar čovjek j e onaj koji živi danas a misli za sutra, a neznalica j e onaj koji samo živi danas.
216.
P OŠTIVANJ E U ČENJAKA.'
Ko poštuje učenjaka samo zbog znanja njegova, taj pravedno
l
l
prema njemu postupa, a ko poštuje učenjaka zbog znanja njegova i ahlaka njegova, taj plemenito prema njemu postupa.
217. ZABORAVI UVRE D U ! Ko pamti uvrede braće svoje u vj eri prema njemu, taj ih iskreno ne voli, a ko pamti uvrede ljudi prema njemu, taj ne živi u lijepim odnosima s njima. Stoga, zaboravi sve uvrede koje možeš!
218.
l
l
l
D OBROČI NSTVO RODITE U I MA
Ko je pokoran svojim roditeljima, taj im se na dobar način odužio što su ga na ovaj svijet donijeli, a ko im j e nepokoran taj se nije odužio. l
�
O V A K O
219.
ME
53
Ž I V O T
N AU Č I O
OTAC. . . l SI N . . .
Možda sin dugo poživi oca svog, a možda otac ubije sina svog.
220.
N E DRUŽI S E SA . . .
Nemoj se družiti s rasipnikom, j er će ti spiskati sav novac, a i ne druži se sa cicijom jer će uništiti tvoju humanost.
221.
OD N OS SA KOMŠIJOM
Prikrij troje o komšiji svom: stid njegov, bogatstvo njegovo i prijestupe njegove. A razglasi troje o komšiji svom: plemenitost njegovu, poštenje njegovo, druželjubivost njegovu.
222. ŠTA OTKRIVA U U DSKE OSO BI N E y
Ceriti stvari otkrivaju ljudske osobine: put, zatvor, bolest i svađa.
223.
N E MOJ P O HVALITI . . . . . DO K . . .
Nemoj pohvaliti čovjeka da j e pobožan, dok ga ne staviš na kušnju s novcima, i ne pohvali čovjeka da j e darežljiv, dok ga ne vidiš kako će postupiti kada j e u oskudici, i ne pohvali ga da j e učen, dok ne vidiš kako rješava pitanja i probleme, i ne pohvali ga da je lijepog ponašanja, dok ne budeš s njim vrijeme provodio, i ne pohvali ga da j e blag, dok ga ne vidiš kakav j e kad se razljuti, i ne pohvali ga da j e pametan, dok ga ne ispitaš.
224.
RJ EŠAVANJ E POSLOVA
Možda će tebi neki govornik izgledati kao da j e najmudriji i najpametniji, a kad rješava poslove, on j e najglupaviji i ništavan je.
225.
DOKAZ P R IJATEUSTVA
Nemoj vjerovati u prijateljstvo nekog čovjeka, dok ne vidiš kako će postupati prema tebi u teškim danim a i nevoljama.
54
Mustafa es-Sibai
226.
B RAĆA U VJ E R I
Naći ćeš tri kategorije među braćom ti u vjeri: brat koji će ti pokloniti i srce i džep svoj, i ne odvajaj se od takvoga, brat koji će ti pokloniti samo srce, i okoristi se takvim, i brat koji ti neće pokloniti niti srce niti džep svoj, i ne druži se s takvim.
227. AKO S E NAĐ EŠ SA. . . Ako se nađeš s mudrim čovjekom, šuti u društvu s njim, ako se nađeš s pametnim čovjekom, razgovaraj s njim, a ako se nađeš s brbljivim glupanom, bježi od takvog, inače, ubit će te!
228. Š UTNJA l G OVOR Kada žudiš za šutnjom, tad govori, a kada žudiš za govorom, tad šuti. Jer, zaista, žudnja za šutnjom j e dostojanstvenost postiđena, a žudnja za govorom j e lahkoumnost ponižavajuća.
229.
POŽU DA ZA UŽITKO M
Kada tvoja duša poželi užitak koji j e dozvoljen, a znaš da će tvoja duša ako joj zabraniš taj užitak galamiti i tužna biti, udovolji joj taj užitak, a bolje ti j e da znaš da d,ušu svoju navikneš na odbijanje užitaka.
230.
ROBOVI ALLAHA, DŽ.Š.
Zaista, Allah, dž.š., ima Svoje robove, koji s e pokosili prepreke strasti, i koji su osedlati svoju jahalicu iskrenošću i čvrstom voljom, i koji su uzjahati konje koji nadu sa sobom nose, i uputili se ka Allahu, dž.š., i snadbili su se za su,sret s Njim s dobrim djelima koja su s iskrenošću radili, i nastojali su pridobiti naklonost i milost Allaha, dž.š., čistim srcem i iskrenim nakanama, i prošli su kroz primamljivu zelenu livadu veličajući ime Allaha, dž.š., i kroz plamteću šumu tražeći zaštitu od Allaha, dž.š., i nisu obraćali pažnju
O VA K O
55
ME
Ž I V O T
N AU Č I O
na poteškoće i smetnje, i nisu se osvrtali za užicima, sačuvali su lica svoja od bestidna ponašanja, i očistili su stopala svoja od prljavštine i blata, tražili su pomoć od Allaha, dž.š., jer im j e put uzak bio, pa j e Allab, dž.š., otklonio zapreke tog puta, i uprkos velikoj razdaljini sakupio ih j e u okrilju Svom, i nakon što su prebrodili teškoće,
l l} l l
l
zamolili su Allaha, dž.š., pa im j e On vrata Svoja otvorio, nakon .
što su oni ušli na ta vrata, zatražili su gostoprimstvo kod Njega, te im j e On mjesto blizu Sebe napravio; i zastor između Njega i njih podigao, i nakon što su se oni udobno smjestili poslije duga putovanja, tada su robovi Allaha, dž.š., rekli:
"Hvala Allahu} kqji
namje obeća'!}e Svqje ispunio i u Džennetu nam mjesto darovao} da se u '!Jemu nastaniJJJO gtfje hoćemo! Divne li nagrade onima kqji su se trudili!'
(Ez
Zumer, 74.) . Eto, takvi su Allahovi, dž.š., miljenici, koji su zavjet svoj Njemu dat ispunili, a i On j e njima obećanje Svoje ispunio, oni su prema Njemu iskreno postupali i iskreno Ga voljeli, a On
j e njima mjesto blizu Sebe osigurao, a što se meleka Allabovih, dž.š., tiče: "I
vit/jet ćeš meleke kako prijesto okrttž'!Ju} veličqjući i hvaleći
Gospodara svoga; i svima će se po pravdipresuditi i reći će se: Hvaljen nekaje Allah} Gospodar so/efova!'
(Ez-Zumer, 75.)
231. OSO B I N E BRATA U VJ E R I Imam jednog brata u vjeri, koji j e iskren u ljubavi svojoj, iskren u bliskosti svojoj, brz u pomoći svoj oj , brižan u prisutnosi i odsutnosti svojoj, velikodušan više nego što drugi znaju o velikodušnosti njegovoj, vrlo dobro je upućen šta j e korisno za njega a šta mu štetu donosi, međutim, on je žestok u raspravi, pre*ruje u sumnjama i preuveličava u brojkama.
232. VJ EŽBE Vježbe unapređuju i razvijaju talente i vrline, vježbe ukalanjaju mahane
i
nedostatke,
i
oštroumnom
čovjeku
oštroumnost
56
Mustafa es-Sibai povećavaju, i obazrivom čovjeku obazrivost povećavaju, i vježbe razboritog čovjeka čine mudracem, a mudrog čovjeka čine filozofom, ponekad vježbe strašivog čovjeka čine hrabrim, a škrtog čovjeka čine darežljivim, i ponekad vježbe srce milostiva čovjeka čine okrutnim, a srce grubog čovjeka čine nježnim, a kome vježbe sljepoću njegovu i grješnost njegovu povećaju, e takav j e najgluplji čovjek definitivno.
233. SEJTAN SE ZALI . . . .l v
v
Jedne prilike, šejtan se predstavio kao "Ahsar Aš" nekom sufiji - ne znalici, te mu je rekao: "Zašto ti ne naučiš vjerske znanosti, pa da '
govoriš ljudima o životopisima učenjaka,
j da podučiš ljude halalu i
haramu, i da im fetve izdaješ o njihovim problemima, i da ih uputiš i na pravi put izvedeš"? Sufija mu je odgovorio: "Bježi od mene, neka je Allahovo, dž.š., prokletstvo na tebe! Zar ti misliš da ćeš mene prevariti? Kad bi tvoje bilo da ljude savjetuješ, ne bi ti šejtan bio, ti, zaista, želiš da me nagovoriš na nauku, samo iz razloga da bi me odgovorio od spominjanja Allaha, dž.š.! Neću te poslušati." Potom mu šejtan ponovo reče: "Da li bi ti da kažeš istinu pred nepraved nim vladarom, pa da dobiješ za to nagradu onih koji se na Allahovu, dž.š., putu bore?" Sufija mu opet odgovori: ''Nosi se od mene, neka '
je Allahova, dž.š., srdžba na tebe! Jel' to ti želiš da me nagovoriš na neprijateljstvo prema vladarima, pa da me u zatvor strpaju, i da me . zlostavljaju, i da budem spriječen da ljudima vazim i na pravi put da v
ih pozivam?" Sejtan ponovo reče: ''Ako nećeš ni ono prvo ni ovo drugo, pa zašto onda ne sakupiš novca, da s novcem svoj ugled saču vaš , i pokloniš ga ·siromahu koji ga j e potreban, ili pak svom nekom učeniku siromašnom, ili pak da džamiju sagradiš, ili da u kakvom hajru učestvuješ?" Sada, sa smiješkom na licu, sufija odgovori: "Eh, to već može, Allah, dž.š., te ubio da Bog da! A gdje ću novac naći?" Reče mu šejtan: "Tako mi Allaha, dž.š., nisam glupljeg stvorenja od tebe vidio! Zar ne vidiš učenike svoje, ti se brineš za njihov ahiret, pa
O VA K O
57
ME
Ž I V O T
N A U Č I O
što se oni ne pobrinu za tvoj dunjaluk? Ti njihova srca puniš i gradiš, pa zašto oni tvoj džep ne napune? Ti si njihove duše sagradio i pre porodio, pa zašto oni tebi kuću ne sagrade?". I tako j e sunja - neznalica zatražio novaca od učenika svojih, i 'ispraznio im džepove, i sakupio j e toliko novca, da ga nije mogao potrošiti, i toliko j e lažan bio u svojoj vjeri da nije ni pomišljao da taj novac utroši na Allahovu, dž.š., putu. I sunja j e bio iznenađen, nije znao šta će s tolikom novcem, i šejtana j e za savjet upitao, a šejtan ga j e posavjetovao: "Ostaviš li novce u riznicu svoju, neće biti sigurni od lopova, opljačkat će te, ili će te kakva nesreća snaći, pa će ti novac nestati, ili će se kakvo fino čeljade naći pa će ti na bestidan način novac uzeti, a onda gdje si ti u svemu tome, kako ćeš zemlju i njive kupiti?" Sunja mu odgovori: "Allah, dž.š., te ubio da Bog da, stvarno si me posavjetovao." Nakon toga, sufija je svako malo vremena posrtao pred šejtanom. Međutim, ovaj njegov slučaj se pročuo među. ljudima, i novac koji j e sakupio na nedozvoljen način, obmanom, prosjačenjem iz dana u dan se postepeno pove ćavao, te se opet obratio svom prijatelju, šejtanu, tražeći savjet od njega, a ovaj mu je rekao: "Zašto, bolan, ne kupuješ automobile, ne gradiš kuće i ne zidaš dvorce?" Sunja mu odgovori: "Samo što se plašim da će ovo jednog dana izaći na vidj elo i da ću biti ra skrinkan." A šejtan će opet: "Ma neće, Allah, dž.š., ti svako dobro oduzeo! Zar nisi u stanju da te novce prepišeš na ženino ime ili na neko od djece svoje, a puno ih imaš?" Tako i postupi sufija, među tim, novac j e još uvijek pristizao u džep šejha - neznalice, vaiza, te '
on odluči potražiti svog učitelja šejtana da ga upita za savjet, šta da radi sada. Ali, njegovog učitelja j e sada učenik njegov razljutio, jer j e sada postao njegov suparnik i konkurent u prevari i nagovoru na grijeh, te odluči da sazove vanredni skup svih šejtana, kako bi iznio ovaj slučaj njegovog konkurenta pred sve šejtane. I taj skup se dogodio, pod pokroviteljstvom Iblisa, a ovaj šejtan je počeo ; i
_L
58
Mustafa es-Sibai izlagati svoj problem i rekao: " 'Optuženi' je bio jedan insan, nezna lica, i j a sam ga svojom savršenom vještinom i obmanom pretvorio u pametnog šejtana, i očekivao sam od njega da će mi priznati i poštovati moje sposobnosti i vrline, te da mi neće biti konkurent u onome čime se j a bavim, međutim, on je, zaista, počinjao da mi veoma žestoko parira tako da sam se j a pobojao da će svi oni koji su meni pokorni bili preći kod njega. On ih je počeo zavoditi, na meni nepoznate načine, te je doveo u zabludu neke pokornike koje sam ja samo sanjao zavesti. Ja sam ljude s pravog puta zavodio alkoholom, drogom, ženama, uživanjima, kockom, bogatstvom, i drugim sredstvima, a nisu me slijedili oni kojima su mrski bili svi ovi užici, a što se tiče ovog vještog učenika, on j e počeo varati ljude u ime vjere, pobožnosti, dobročinstva, dok ih nije s pravog puta skrenuo i u bezboštvo i praznovjerje zaveo, i na borbu protiv vjere i učenjaka nagovorio....A vi, vrlo dobro, znate, uvažene kole ge, osobinu naših pokornika, njih zavesti s nečim što je 'dobro'!.... Pa svaki od njih je nama samo malo pokoran bio, i onda njegova pamet i inteligencija razotkrije naše zlo i grješan put naš, pa nas napusti ...A ovaj učenik - varalica, uspio je opčarati razume svojih pokornika izmišljotinama i praznpvjerjima kako bi time izrabljivao svoje pokornike znatno duže nego što ih mi izrabljujemo. Stoga, ja vas molim u ime naše dužnosti svete, i u ime Allahove, dž.š., ·
srdžbe nad nama, da presudite u ovom slučaju onako kako vam vaše svijesti prljave nalažu!" A šejtan - učenik (sunja, op.p.) ustade da brani sebe i reče: "O družina prokleta!...neka je Allahova, dž.š., srdžba na meni i na vama, ja, zaista, nakon što mi je počast ukazao, naš uvaženi vođa, Iblis, tako što me j e uveo u "družinu njegove nečistoće", nisam izdajnički postupio prema ovoj profesiji, niti sam i jednog trenutka neprijateljski postupao prema svome uvaženom učitelju, ''Ahsare Ašu", nego sam uvidio da je on oslabio u varanju i da j e izgubio na inteligenciji, a vi dobro znate, da kad god se neko
··-·
"---
O VA K O
ME
Ž I V O T
N A U Č I O
od nas usavrši u 'lovu na žrtve' i dobro koristi svoje prilike, sve j e bliži našem vođi, Iblisu, Allah, dž.š., ponizio nas i njega da Bog da. A ja sam uspio uz pomoć varki, za koje sam nadahnuće dobio od "družine nečistoće", da za par godina pridobijem neke po komike iz 'područja rada' mog učitelja, a on lično ih nije mogao prevariti stotinama godina. Mi smo, uvažena družina prokleta, u dobu kada s e probudio osjećaj za vjeru i uputu u ljudskim duša ma, i mi moramo pod hitno promijeniti sredstva pomoću kojih ljude s pravog puta u zabludu zavodimo kako bi mogli pratiti ovaj opasni napredak kod ljudi, a ako o stanemo dosljedni našoj staroj tradiciji, naš vođa, Iblis, Allah dž.š., p onizio nas i njega, će izgubiti svoj prijesto i kraljevstvo. I vama j e sada p oznato, da j e moje sredstvo koje primjenjujem mnoge ljude udaljilo od vjere, i čistu vjeru sam pomiješao s raznim praznovjerjima i lažima, i s onim što sam primjenjivao nad ljudima, od raznih laži, obmana i varanja, te j e rezultat svega ovoga da su mnogi ljudi posumnjali u čiste dokaze vjere, i u njene i skrene propovjednike, i u njene predane učenjake, i to ih j e učinilo lahkim plijenom i žrtvama mog učitelja. I ti ljudi su počeli proklinjati mene umjesto moga učitelja, kao što j e to prvobitno bio slučaj. I sada možete zaključiti, o uvažena dru žino prokleta, da j a zaslužujem zahvalu i priznanje od svog učitelja, ukoliko je on iskren u svojoj profesiji. Međutim, njegov egoizam, njegova pohlepa i njegov despotizam su ga natjerali da vas nagova ra protiv mene, i bojim se da j e mog učitelja napao moj neprijatelj, 'uputa', i da j e kod njega opao 'duh šejtanski' i 'zloba šejtanska' .. .i više on ne doprinosi u svome poslu, a što se mene tiče, ja sam još uvijek vaš iskreni brat i izvanredni drug!" Nakon toga, su učesnici skupa š ejtana raspravljali i razmjenjivali mišljenja o ovom problemu, i konačno j e Iblis lično saopćio odluku skupa, koj a glasi:
Mustafa es-Sibai
"Iz priloženog se jasno vidi, dakle, priznanjem tužitelja (Ahsera Aša) da.je optuženi postao veoma vješt u š ejtanskoj profesiji, i stručnjak za nove metode zablude i zavođenja. I
iz
priloženog se jasno vidi
također, priznanjem tužitelja, da se zahvaljujući radu optuženog, broj naših pokornika i poslušnika najmanje udvostručio u odnosu na njihov broj u doba tužitelja. A jasan j e i prvi član našeg ustava, a on glasi: 'Svako ko može zavesti i u zabludu odvesti smatra se šejtanom', dakle sve ovo ide upotpunosti u prilog optuženom. A peti član našeg ustava je jasno utvrdio i definirao neophodne uslove obavezujuće učeniku za dobijanje titule 'učitelj'. Isto tako, duh zla koji j e u nama ukorijenjen zahtijeva od nas da se veoma predano i svojski trudimo zarad širenja zablude i nereda među sinovima Ademovim, i da se tome radujemo i na to bodrimo. Također, očito je da j e optuženi uz pomoć novih, izumljenih i naprednih metoda uspio povećati broj naših žrtava, i uspio je veoma dobro proširiti naš u*caj i efikasnost. Zbog svih ovih argumenata, odluka skupa šejtana je da unaprijedi optuženog i da mu daruje titulu 'učitelj', a svečana promocija njegova unapređenja će se desiti na 'najvećoj šejtanskoj zabavi', i njegovo ime će se uklesati u imenik slavnih i ' vječnih šejtana - lj udi.".... Zakonski, jasno i uz mogućnost žalbe.....vođa skupa: Iblis
234.
POSJ ETA
Posjeti zatvor makar jednom u životu svom, da bi shvatio kolika je blagodat Allaha, dž.š., prema tebi u slobodi ti, posjeti sudnicu makar jednom u godini, da bi shvatio kolika je blagodat Allaha, dž.š., prema tebi u lijepu ahlaku ti, posjeti bolnicu makar jednom u mjesecu, da bi shvatio kolika j e blagodat Allaha, dž.š., prema tebi u zdravlju ti, posjeti kakvu baštu makar jednom u sedmici, da bi shvatio kolika j e blagodat Allaha, dž.š., prema tebi u ljepoti prirode ti, posjeti biblioteku makar jednom u danu, da bi shvatio kolika je
O VA K O
ME
61
Ž I V O T
N AU Č I O
blagodat Allaha, dž.š., prema tebi u razumu ti, posjeti Gospodara ti svakog trena, da bi shvatio kolika j e blagodat Allaha, dž.š., prema tebi u blagodati života ti.
235.
PAM ETAN, M U DAR l F I LOZOF
Pametan je onaj koji ne da osjećanjima svojim da nadvladaju razum njegov; mudar j e onaj koji pamti životne lekcije, a filozof j e onaj koji pokušava spoznati nepoznato putem poznatog.
236.
U EPOTA
Ljepota duše čini sretnim čovjeka i sve oko njega, a ljepota lica čini nesretnim čovjeka i sve oko njega.
237.
LEKCIJA I Z P R I RO D E
Kako li je divna ova lekcija koju nam priroda pruža, a ja prirodu gledam s prozora svoje sobe, evo ih vidim, povjetarci njišu zeleno drveće u jednom pravcu, skoro da s e zagrle, potom s e opet vraćaju tako, e baš j e takav i čovjek koji j e pun života, divno se slaže sa zajednicom koja j e puna života.
238.
U MJ ER E N OST U SVEM U
y
Zivi sa svojom porodicom umjereno, nemoj biti odveć grub niti preblag s njima, i s ljudima živi umjereno, nemoj biti odveć povučen niti previše otvoren s njima, i s svojom braćom u vjeri živi umjereno, nemoj biti preozbiljan niti veliki šaljivdžija, i sa svojim đacima živi umjereno, nemoj biti previše ozbiljan niti preslobodan s njima, i sa svojom djecom živi umjereno, nemoj biti grub prema njima niti premilostiv; i s pravednim vladarima živi umjereno, nemoj im se suprotstavljati niti im podilaziti, i sa svojim stomakom živi umjereno, nemoj gladovati niti s e prejedati, i sa svojim tijelom živi umjereno, nemoj se premarati niti samo odmarati, i sa svojom dušom živi umjereno, nemoj j oj sve zabraniti niti sve udovoljiti, i sa
62
Mustafa es-Sibai svojim Gospodarom živi umjereno, između straha i nade, boj Ga se ;:t i nadaj se oprostu Njegovu, postupi ovako i sretan ćeš biti.
239.
N E M OJ POZEU ET l . . . .l v
N emoj poželjeti povučenost od svijeta, da ne bi bio s tavljen na kušnju licemjerstvom, nemoj poželjeti visok položaj, da ne bi bio stavljen na kušnju ohološću, nemoj poželjeti bolest, da ne bi bio stavljen na kušnju
*skobom, nemoj poželjeti dobro zdravlje,
da ne bi bio stavljen na kušnju
zlostavljanjem slabašnih, nemoj
poželjeti siromaštvo, da ne bi bio stavljen na kušnju zavišću prema bogatašima, nemoj poželjeti bogatstvo, da ne bi bio stavljen na kušnju nepravdom nad siromašnima, nego ti traži od Allaha, dž.š., uvijek, da ti podari ono što je najbolje za tebe kod Njega i ono od čega ćeš vječnu korist imati, a kada ti podari bilo šta, ti reci: "Vjerujem u Allaha, dž.š., i ustraj u tome".
240.
B LAGODAT BOLESTI
Preko bolesti saznaš za blagodat zdravlja, a preko zdravlja zaboraviš uzroke b olesti.
241. VOD I RAČ U N A O SVO M ZD RAVU U Nemoj zanemariti svoje zdravlje ma kakvu profesiju da obavljaš u životu. Ako si fizički radnik, zdravlje će ti snagu dati, ako si . student, zdravlje će od koristi biti za studiranje, ako si učenjak, zdravlje će ti pomoći da istinu širiš, ako si daija i u vjeru pozivaš, zdravlje će te braniti od opasnosti povlačenja, ako si rob Allaha, dž.š., zdravlje će ti omogućiti i omiliti da noći probdiješ u ibadetu sa svojim Najdražim, a duša tvoja j e oruđe tvoje, budi ljubazan i blago postupaj s njom.
242. Z D RAVU E l STA ROST Ko vodi brigu o zdravlju svom u mladosti svojoj, njega starost neće dostići pa makar stotinu godina živio.
O V A K O 243.
ME
63
Ž I V O T
N AU Č I O
ZDRAVU E l STROGA O BAVEZA
Neka te nipošto briga za tvojim zdravljem ne odvrati od obavljanja strogih ti dužnosti. Ukoliko malo vremena uložiš za brigu o svom zdravlju, to će ti osigurati puno vremena da bi mogao obavljati svoje stroge obaveze. 244.
U MJ ER E N OST J E TEM E U Z DRAVOG ŽIVOTA
Budi umjeren u jelu svom i u životu svom, u radosti svojoj i žalosti svojoj, u radu svom i odmoru svom, u zabranama i udovoljavanjima duši svojoj, u ljubavi svojoj i mržnji svojoj, i nikada nećeš znati za bo lest: ...i tako SJJJO od vas stvori/ipravedntt zqjednicu. " (El-Bekare, 143.) "
245.
..
O D M O R l SAM O ĆA
Kada bih ponovo doživio iste poteškoće i probleme koji su me zadesili, pola svog vremena bih potrošio na odmor i samoću. (Malo u kontinuitetu j e bolje od mnoštva koje je isprekidano). 246.
SAVJ ET DOKTORA
Nemoj tražiti u pomoći i savjetu doktora oslonac i pouzdanje za tvoje zdravlje, jer će možda doći dan kada ćeš ti izgubiti zdravlje a doktorov savjet ti neće biti od koristi. 247.
POŽ U R I S LIJ EČENJ E M
Nemoj odgađati proces liječenja do samog kraja radnog vijeka svog, jer ćeš prekinuti s radom, a prilika za ozdravljenje će ti pobjeći. 248.
TROŠAK ZA ZDRAVU E
Hej ti, škrti čovječe! Trošak za čuvanje zdravlja je mnogo manji nego za liječenje od bolesti. 249.
M ISLI ZDRAVOG ČOVJ E KA
Misli zdravog čovjeka zdravije su od misli bolesna čovjeka, izuzev ako bolestan čovjek ima dobar odnos sa svojim Gospodarom.
64
Mustafa es-Sibai
250.
O H RA BR ENJ E ZA BOLES N I KA
.. Ukoliko ti dosadi i ne možeš više podnositi bolest, samo se sjeti da postoje bolesnici koji bi vrlo rado poželjeli tvoju bolest, zato što oni pate od mnogo težih bolesti, stoga:, smiri dušu svoju i budi zadovoljan s Gospodarom svojim!
251.
UŽIVANJ E l BOLEST
Ko je mogao birati na koji način će i kako.uživati, taj će biti primoran na bolest koja će mu mrska biti.
252.
S I ROMAŠTVO U Z ZDRAVU E
Da spavaš zdrav na pohabanoj hasuri, bolje ti je nego da spavaš bolestan na krevetu od zlata.
253.
HVALISANJE IZ M EĐ U ZD RAVUA l BOLESTI
Jednog dana, zdravlje i bolest se hvalisati i isticali prednosti jedno drugom. Zdravlje poče hvalisanje i reče: "Pomoću mene ljudi se posla hvataju." A bolest odgovori: ''A ja sam uzrok da ljudi svaku nadu gube." Zdravlje opet reče: "Uz moju pomoć ljudi Allahu, dž.š., robuju." Na to će bolest: " A ja sam uzrok iskrene namjere kod ljudi." Zdravlje odgovori: "Zbog mene se grade instituti za medicinu." '
Bolest opet odgovori: "Zbog mene napreduju istraživanja u polju medicine." Zdravlje završi: "Mene, svi ljudi vole." I bolest završi: "Da mene nije, ne bi te oni baš tako puno voljeli."
254.
NOĆ l DAN
Tvoja noć je nekome dan, a nečija noć j e tebi dan.
255. RAZLIKA IZ M EĐU O N OG ŠTO SLUŠAŠ l O N OG ŠTO DOBRO ZNAŠ Kada slušaš neke ljude kako govore, poželiš biti u društvu s njima pa makar i u Džehennemu, a kada ih dobro upoznaš, mrziš biti u društvu s njima pa makar i u Džennetu.
O V A K O
256.
ME
65
Ž IV O T
N AU Č I O
ISKORISTI POGODN U P R I LI KU ZA RAD !
I duša ima svoje trenutke u kojima je nagodna raditi dobra djela, i trenutke kada i nije baš nagodna. Eh, kada je spremna na rad pomozi joj da što više dobra uradi, a kada nije nagodna onda je ne tjeraj na rad. Jer, ako ti budeš dušu svoju nagonio da čini dobro, a da ona to ne želi, tada će ti duša sličiti na životinju koju jašeš na silu, i ne budi siguran da te neće sa sebe zbaciti i razbiti te od pod.
257.
D R UŽENJ E SA G LU PA N O M
Nemoj se nikada družiti sa glupim čovjekom, jer se ti nećeš moći nikada privići na njegove gluparije, niti će se on ikada privići na tvoje pametovanje. Ovo prvo je šteta za tebe, a drugo je nemoguće za njega. Družiti se sa glupanom je isto kao družiti se sa zmijom, nikada ne znaš kada će ti štetu nanijeti.
258. STROGOST U VJ E R I Neke daije, oni koji pozivaju druge u islam, često navode riječi Allaha, dž.š.,: " .. .i bttdi strog prema 1!}ima!..." (Et-Tevbe, 73.), a pravo značenje ovog ajeta i ne razumiju, usto i zaboravljaju riječi Uzvišenog: "... a da si osoran igru� razijegli bi se iz tvqje blizine... " (Alu Imran, 1 59.), a značenje ovog ajeta je potpuno jasno.
ll
l
259.
BRBUIVOST
y
Cija mahana je brbljivost, toga je pogodila nesreća u onome u čemu je veliki hajr mogao učiniti.
260. TRI STVARI ! Pazi se troga u tri situacije kod trojice ljudi: pazi se oholosti u svom znanju kada s drugim raspravu vodiš, i pazi se ponosa na svoj rad kod onih koji te dobro poznaju, i pazi se ljenosti za dobro djelo kada ti se prilike za dobro ukažu.
66
Mustafa es-Sibai
261.
KARAKTER ŽEN E
v
Zena . j e poput velikog djeteta, koje traži od tebe da postupaš s -
njim kao s odraslima.
262.
I LUZIJA Ž E N E
v
Zena je poput gazele koja misli da će j e njeni rogovi štititi kao što zubi lava štite.
263. Š EJTANOVA VARKA U I M E POBOŽNOSTI Ja se, zaista, ne bojim za sebe da će me šejtan zavesti grijehom očitim, međutim, zaista, plašim se da će mi šejtan doći s grijehom v
koji će biti pokriven odjećom pobožnosti. Sejtan te zavodi ženom, i to na način da ti s početka osjećaš milosti i sažaljenje prema njoj, i zavodi te dunjalukom i to na način da si ti oprezan prema pri vlačnostima njegovim, i zavodi te druženjem s lošim ljudima, i to na način da se ti nadaš da ćeš im pomoći da na pravi put izađu, i zavodi te licemjerstvom prema grješnim ljudima, i to na način da ih ti želiš na pravi put naputiti, i zavodi te ogovoranjem tvojih ne prijatelja, i to na način da ti misliš da time naređuješ dobro i boriš se protiv zla, i zavodi te dijeljenjem i cijepanjem jedinstva džemata, i to na način da ti misliš da samo istinu glasno govoriš, i zavodi te time da ljude na dobro ne pozivaš i stanje njihovo ne popravljaš, i to na način da misliš da samo sebe trebaš boljim činiti, i zavodi te da rad i trud ostaviš, i to na način da ti misliš da vjeruješ u sudbinu i predodređenje, i zavodi te da izučavanje nauke ostaviš, i to na način da se samo ibadetu posvetiš, i zavodi te ostavljanjem džihada, i to na način da ti misliš da ljudi oko tebe ne mogu bez tebe, i zavodi te da sunnet Muharnmeda, s.a:v.s., ne slijediš, i to na način da do bre ljude slijediš, i zavodi te samovoljom i tvrdoglavošću, i to na način da ti misliš da će samo
Allah, dž.š., i historija suditi, i zavodi
te činjenjem nasilja drugima, i to na način da ti misliš da time treba prema onima kojima j e nepravda nanesena milostiv biti.
ME
O VA K O
264.
67
Ž I V O T
N A U Č I O
ŠTETA KOJ U G LU PAN I ISLAM U NANOSE
N eki enuzijasti - islamisti, zbog gluposti i iluzija svojih, nanose veću štetu islamu od zlib djela i spletki onih koji su stvarni neprijatelji islama.
265.
N E ZOVI ŠEJTANA
Nemoj šejtanu dati niti j ednu priliku da navrati kod tebe, nego budi odlučan i nepokolebljiv s njim, i daj mu do znanja da ne voliš varalice.
266. AKO TE Š EJTAN B U D E P LAŠ I O Ako te šejtan bude plašio siromaštvom, odgovori mu da je nafaka od Boga propisana
hra11i... "
(Hud,
6.).
"
... na ZemlJi nema nyed11og bića1 a da ga Allah
m
Ako te šejtan bude plašio smrću i pogibijom,
odgovori mu da j e smrtni čas kod Boga zapisan:
"
dođe) ni za trm gajedan m tnogu ni odgoditi 11i ubrzatL.
... i kad rok
"
t!}ihov
(En-Nahl,
6 1 .)
267. AKO Tl Š EJTAN NADU O D UZM E Ako ti šejtan nadu u Džennet oduzme, sjeti se oprosta AJlahovog,
J
dž.š. Ako ti šejtan, zbog grijeha tvojih, nadu u spas od vatre oduzme, sjeti se dobrote Allahove, dž.š. Ako ti šejtan nadu u ozdravljenje od -
bolesti tvoje oduzme, sjeti se milosti Allahove, dž.š. Ako ti šejtan nadu u kraj iskušenja i muka oduzme, sjeti se obećanja Allahovog, dž.š.
268.
PROG LAS !
O vi koji ste brigama opterećeni!
Sve brige vaše će proći osim samo
jedne brige, a ta briga je Sudnji dan.
O vi koji od bolova patite! Svi bo
lovi vaši će proći osim jednog bola, a taj bol je grižnja savjesti vaše.
269.
RJ EŠAVANJ E P RO B LE M A
Neki ljudi misle da rješavaju probleme, a ustvari oni još više komplikuju i otežavaju sebi.
63
Mustafa es-Sibai
270.
PASIVN OST J E G LU POST
Apsolutna pasivnost u rješavanju problema društva koji se ne mogu izbjeći je glupost i samoubistvo. Neki ljudi pokušavaju zaustaviti proces napretka riječju "ne"; nešto slično poput djece, pokušavaju prepriječiti put vozu tako što će kamenje staviti na željezničku prugu.
271.
M U DR I G LU PA N !
Ko se zabavi pripremom za sutra i budućnost, a zanemari i ostavi svoje zadaće i obaveze današnjice, taj je mudri glupan!
272. O D MOR O D RAZ M I Š UANJA Neki ljudi mi govore: "Odmori se od razmišljanja i ozdravićeš." A to, zapravo, znači: "Ukopaj se u zemlju i bit ćeš tahat".
273. P R EOSJ ETU IVOST J E B E LAJ Možda je preosjetljivost veel belaj , .
.
1
nesreca od prevelike ,
neosjetljivosti i nemara.
274.
RAZM IŠUANJ E O B I Ć U A LLAHA, DŽ.Š. l
Razmišljanje o biću Allahovom, dž.š., je nevjerstvo, a razmišljanje o njegovim ajetima, dokazima je vjerovanje.
275 .
IZM EĐ U . . . .
Razlika između straha i smjelosti je: samo da učiniš prvi korak. Razlika između predostrožnosti i loše predrasude je: prvo je mogućnost da će se nešto loše desiti, a drugo je priželjkivanje da će se nešto loše desiti. Razlika između vedrine srca i nemara je: prvo je priželjkivanje dobra i pozitivno razmišljanje uz mogućnost lošeg i negativnog, a drugo je apsolutno neočekivanje loših posljedica. Razlika između hrabrosti i kukavičluka je samo ljubav prema plemenitim djelima. Razlika između ugleda i oholosti je: prvo je
O VA K O
ME
69
Ž I V O T
N A U Č I O
da sebi odrediš mjesto koje ci pripada, a drugo je da sebi odrediš mjesto koje ci ne pripada. Razlika između skromnosti i poniznosti je: prvo je da se dostojanstveno odrekneš mjesta koje ci pripada, a ·
drugo da si s prijezirom zadovoljan što te drugi ponižavaju.
276. ·
DOKTO R I
Ponekad doktori ne koriste najjednostavnije principe liječenja.
277.
UŽE l POUZDANJ E U ALLAHA, DŽ.Š .
•
Cvrsto drži uže i vjeruj da j e sve u rukama Allaha, dž.š.
278. SNAGA RAZU MA, TIJ ELA l DUŠE Kod pametnih ljudi, njihov razum j e nadmoćniji od duše, a kod glupih ljudi, tijela su nadmoćnija od razuma, kod dobročinitelja, duše su nadrnoćnije od razuma, a kod iskrenih ljudi, razum i duša su podjednako jaki.
279.
H RAN ITI S E NA RAČ U N D R U GOG
Ne dozvoli tijelu svome da se hrani na račun duše tvoje, jer bi se moglo probuditi u tebi ono životinjsko, i ne dozvoli razumu svome da se hrani na račun duše tvoje, jer bi se moglo probuditi ono šejtansko, nego, razum svoj hrani korisnim razmišljanjima, dušu svoju hrani razmišljanjima o stvaranju nebesa i Zemlje, pa će se probuditi u tebi osobine meleka.
280.
POG LED U ALLAHOVU, DŽ.Š., KNJ I G U
Nisam vidio da ima išta bolje od stalnog učenja i gledanja u Allahovu, dž.š., knjigu. To razum i dušu hrani i odgaja, cij elo čuva, zadovoljstvo i sreću pričinjava.
281. VJ E RN I K l N EVJ E R N I K U svakom vjerniku ima makar malo Poslanikove, s.a.v.s., naravi, a u svakom nevjerniku ima makar jedan dio šejtanovog karaktera.
70
Mustafa es-Sibai
282. STRAH Neka te nipošto šejtan ne učini robom njemu, i da budeš poput onih koji su zbog straha prema šejtanu robovi njemu postali.
283.
UTJ ECAJ MAJ K E NA DJ ECU
Gospodaru moj, podaj našim potomcima pametne, razumne i dobre majke; jer majka je ta koja od djeteta napravi čovjeka ili zločinca, ili pak nemarnika.
t '
r
' '
284.
PRKOS ZLA
Zlo neće predati svoje oružje sve do poslj ednjeg daha svog; jer zlo nikako ne zna za mir i primirje.
285. ČETIRI STVARI Budi milostiv i imaj razumijevanja prema četverici u četiri prilike: učenjaku koji živi s neznalicama, dobru čovjeku koji živi sa zlim ljudima, milostivu čovjeku koji živi s nemilosrdnim ljudima, ambicioznom čovjeku koji živi s ljudima slabe volje.
286.
N EVJ E RSTVO
Ukoliko se ne možeš boriti
pr<;>riv nevjerstva rulje i svjetine, onda
bar sačuvaj sebe ispravnog i na istini; onda j e to kod njih ništavnost ili pak izdaja!
287.
B LAGO DAT RAZUMA
Jedna od najvećih blagodati razuma, kojeg ti je Allah, dž.š., podario jeste razum koji ti kaže granice tvoje sposobnosti i moći.
288.
N E Ž U RI ZA VISO K I M PO LOŽAJ E M
Ne žuri za visokim položajem; jer ukoliko si ti sposoban obavljati takvu funkciju, vrijeme će ti dari priliku, a ukoliko nisi sposoban za takvu funkciju, bolje ti j e da ne pokazuješ svoje mahane i nedostatke.
'
f l
l '
l f: f i'
i
l l
l t
l
J
O VA K O
289.
71
ME
Ž I V O T
N A U Č I O
N E MOĆ ČOVJ E KOVA
Neka je hvaljen Onaj, Koji je ukrotio silu čovjekovu glađu, i smanjio oholost čovjekovu bolešću, i obuzdao bezbožnost čovjekovu smrcu. '
290.
D IJALOG IZM EĐ U LISICE l LAVA
Lav gurnu lisicu u jamu, a ona misleći da će tu nastradati, reče: "Osramotit ću te među životinja zbog tvoje slabosti." Lav se na v
to nasmijao i kazao: "Sta god ti da uradiš, ja ću ipak lav, a ti lisica ostati!"
291.
I Z MEĐ U T EBE l GOSPODARA
Kada primiš poklon od Gospodara tvog, pa i ti Njemu zahvalnost pošalji, a kada primiš
iskušenje od Gospodara tvog, pa i ti
Njemu strpljenje pošalji, a kada ne dobiješ ono što si očekivao od Gospodara tvog, pa i ti Njemu nemoj slati ono što On ne voli.
292.
NAG RADA ZA DOBRO U Č I NJ EN O
Nemoj činiti propuste braći svojoj u vjeri oslanjajući se na ljubav njihovu prema tebi; jer život čine pobjede i porazi. I nemoj činiti propuste Gospodaru svome oslanjajući se na milost Njegovu prema tebi; jer očekivati da ti se za loše dobrim uzvrati je osobina idiota. I nemoj očekivati od braće svoje u vjeri da će ti uzvratiti dobrim na tvoje dobro; jer činiti propuste je osobina ljudi. I očekuj od Gospodara svoga da će te za tvoje dobro učinjeno On od sebe nagraditi, pa zar nagrada za dobro može biti nešto osim dobroga.
293.
POSTU PAJ P RE MA. . .
Postupaj prema Gospodaru svome ponizno, prema neprijateljima Njegovim postupaj ponosno, prema robovima Njegovim postupaj čedno.
72
Mustafa es-Sibai
294. SAČUVAJ SVOJ U DOSTOJANSTVE NOST U Č ETI R I PRI LI KE Sačuvaj dostojanstvenost svoju na četiri mjesta: kada studiraš s osobom koja je učenija od tebe, kada podučavaš osobu koja je starija od tebe, kada se prepireš s osobom koja je jača od tebe, i kada raspravu vodiš s osobom koja je gluplja od tebe.
295.
N E M OJ SE ŽU R ITI U ČETI R I S LUČAJA
Nemoj se žuriti u četiri slučaja: na put s prijateljima svojim, na noćno sijelo sa svojom braćom u vjeri, na popusdjivost prema porodici i djeci svojoj, na veselje s onima u koje povjerenje imaš.
296. SAČUVAJ SVOJ O DGOJ U P ET P R I LI KA Sačuvaj·svoj odgoj na pet mjesta: na mjestima gdje se Allah, dž.š., slavi -
i veliča, na naučnim skupovima, na susretima s velikim ličnostima, u razgovorima s funkcionerima, u ophođenju s nepoznatima.
297. SAČUVAJ SVOJ U O DVAŽN OST U S E DAM P R I L I KA Sačuvaj svoju odvažnost na sedam mjesta: na bojnom polju, na susretima s bezbožnicima, pri ,teškim iskušenjima, u očekivanju nevolje, u vrijeme kada se beiaji šire, u vrijeme kada vladari u zatvor idu, i onda kada tvoja supruga počne da se nepromišljeno po nasa. y
298. SKROM N OST l U O B RAŽE N OST Ako ti je Allah, dž.š., podario neki talenat i osobinu kojeg ti ne vidiš kod svojih drugova, ti nemoj upropastiti taj dar na način da se uobražena ponašaš prema svojim drugovima, i nemoj često govoriti s njima o tome; jer je pola pameti uz skromno ponašanje draže ljudskim srcima i korisnije za zajednicu od cijele pameti s uobraženim ponašanjem.
O VA K O
299.
M E
73
Ž I V O T
N A U Č I O
U O B RAŽE N ČOVJ E K
Uobražen čovjek urnisli sebi brojne vrline, koje poslije eliminišu njegove stvarne vrline.
N E MOJ N I POŠTO OMALOVAŽAVATI DO BROTU
300.
Nemoj nipošto omalovažavati i potcjenjivati dobrotu ma koliko malo da je ima; jer i malo dobrog i plemenitog je vrijedno.
301. l
PAZI NA D O B ROČI N STVO
Nemoj nipošto zanemariti brigu o dobročinstvu, ma koliko malo da je; jer će možda doći dan kada ćeš ti biti u izuzetnoj potrebi za tim
djelima.
BLAGODATI ALLAHOVE, DŽ.Š., SU BEZBROJ N E
302.
Blagodati Allaha, dž.š., prema tebi su bezbrojne, prva blagodat ti je život, e hajde sad nabroj ostale blagodati ako možeš ...
303.
l
IZG U B IT ĆEŠ PAM ET U ČETI R I .SHUACIJ E .
Izgubit ćeš pamet u četiri situacije: kada šejtan uzbudi strasti tvoje, kada žena pokrene osjećaje tvoje, kada novac uzbudi pohlepe tvoje, i kada glad uzbudi apetite tvoje.
KORIJ EN ZLA l KO RIJ E N D O B RA
304.
Korijen zla na svijetu su troje: Iblis, žena i novac. Korijen dobra na SVJetu su troje: razum, zena 1 novac. •
•
\1
•
305. ZNANJ E KOJ E S E PRENOSI Malo znanja koje s e širi i prenosi bolje je od puno znanje s kojim se špekulira i monopolizira.
306. STANJ E M US LI MANA Kad bi kojim slučajem Kabu neko srušio, muslimani se ne bi bunili više od tri dana.
74
Mustafa es-Sibai
307.
LIJ E N OST l N EVJ E ROVANJ E
. Opi
koji oslijepe svijedo lice Allahovog, dž.š., zakona neradom
svojim, gori su primjer od onih koji ga oslijepljuju nevjerovanjem svopm. ..
308.
H EJ POVOR KO HADŽIJA !
Hej pov9rko hadžija! Da li vi znate da ste ostavili za sobom jedno srce koje kuca poput srca vašeg, spriječila ga je bolest da ide s vama, i goni ga ljubav da ide za vama, pa nećete nijednu dolinu preći niti brdo prevaliti niti obred hadža obaviti a da ono ne bude s vama. Ali, to srce je sputano Allahovim, dž.š., užadima, stoga ga spominjite kao što on vas spominje, ne bi li mu se Allah, dž.š., smilovao kao što se vama smilovao, i učite dove za njega kao što i za sebe dove učite, jer je dova vjernika za brata njegovog u vjeri u njegovoj odsutnosti primljena i kabul, kao što je to kazao vaš Muhammed, s.a.v.s.
I
poslanik,
za njega oči vaše uljepšajte surmom, time što
će te gledati zemlju kojom je hodio Voljeni, s.a.v.s., i zemlju iz koje svjedost izbija, zemlju na kojoj se vodila prva pobjednička bitka muslimana, jer će to ojačati iman njegov i iman vaš, i preporoditi i učvrstiti odlučnost njegovu i ,bdlučnost vašu. A kada se budete okačili o zastor Kabe, plačite za njega kao što plačete za sebe, jer vi niste preči plača od njega niti on manje treba milosti Allahove, dž.š., od vas.
309.
O POSJ ETITE LJ I NAJVOLJ E N IJ EG !
O posjetitelji Najvoljenijeg, s.a.v.s., kada dođete pred mezar njegov; prenesite mu selam od zaljubljenika, od onog koji je suze ronio na dan kada ga je posjetio i kome se srce kidalo na dan kada ga je ostavio, od onog koji svoje obećanje nije ispunio - da će ga svake godine posjećivati - jer su ga materijalne zapreke spriječile u tome. Upitajte ga - ukoliko on voli zaljubljenika svog - da zamoli za
i"
t
},1 l l l
;-_
1 '
l
!
!. l l
l: t l '
\:
!
O VA K O
ME
75
Ž I V O T
N A U Č I O
njega Allaha, dž.š., da mu slobodu podari, upitajte ga to, i nemojte mi
310.
prenositi ljutnju njegovu, ukoliko je ljut na mene.
GOSTl
Oni su sada tamo....gosti njegovi počašćeni, blagosilja ih duša .
njegova, obasjava ih svjetlost njegova, i duše njihove tragovima njegovim hode... blago njima, gostima njegovim.
311. SNAGA VJ E R E l SLABOST NJ E NA Vjeru borba osnaži, a oslabi je pobjeda.
312. KAZNA D RAGO G Tl ČOVJ E KA Svaki drag čovjek je kazna onome ko ga voli, izuzev Allaha, dž.š., i Njegova poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
3 13. NAJSKROM N IJA, NAJ U N IVERZALN IJA l NAJVELIČANSTVEN IJA DOVA Najskromnija dova su riječi Allaha, dž.š., : "Gospodaru na� podqj 11an1 dobro i na ovom i na onom svijetu... " (El-Bekare, 201 .) . Najuniverzalnija dova je dova Poslanika, s.a.v.s., : "Gospodartt mqj,ja samo od Tebe molim i traifjm svaki hqjr i dobro, 0110 štoja :{!Jam i ono što ne znan; daje dobro, a uiječem se samo Tebi i od Tebe zaštitu traifjm od svakog zla, 0110 što ja ifiaJIJ
i ono što ne ijtam da je zlo." I najveličanstvenija dova je dova
Poslanika, s.a.v.s., : "Gospodaru mqj, tako ti ijtat!}a Tvoga, i moći Tvqje stvaralačke, pofjvi me tf OllOJJJe Štoje dobro i hqjr za mme, i tl ijJJŽ dttŠtl mq/11 kadaje smrt bo!Ja za mene, molim Te da mipodatiš da Te se bqjim i grijeha klonim kada me niko ne vidi i kada me svi vide, i molim Te da istinu govorim kada sam srdit i zadovolJan, i molim Te da skroman budem u oskudici i bogatstvu, i molim Te za blagodati krje mstati neće, i molim te za radost kqja prestati neće, i molim Te da zadovolJan budem sa SttdbinOJJJ, i molim Te za lagodan ifjvotposlije S!Jt1'fi, i molim Te da gledam fjepottt lica Tvog, i molim Te da želim susret s Tobom, kqji nevofja i g11bitak neće bitz� i kqji kazna �
76
Mustafa es-Sibai
zabludu neće biti, Gospodaru »Jf!h ukrasi !(!vote naše fjepotom imana, i učini naspredvodnicima i vođamapravol!Jernih".
314. N E M OJ U S E B E POVJ ER E NJA I MATI U DVIJ E SITUACIJ E Nemoj u sebe povjerenja imati u dvije situacije: kada izvršavaš više nego što j e Allah, dž.š., naredio ili zabranio da se radi, i kada ne izvršavaš i ono što j e Allah, dž.š., naredio ili zabranio da se radi.
315.
I MAM O N I H KOJ I S E ALLAHA, DŽ.Š., BOJ E
Ko u potpunosti vjeruje i uvjeren j e u Allahovu, dž.š., mudrost i pravdu, ko strpljivo podnosi Allahovo, dž.š., određenje, taj j e imam onih koji se Allaha, dž.š., boje.
316.
O N I KOJ E J E ŠEJTAN UZJAHAO
v
Sejtan nije obuzeo nijednog čovjeka u onoj mjeri u kojoj j e obuzeo učenjaka koji je nemoralan ili roba koji j e neznalica ili onoga koji se odrekao ovoga svijeta i vazi ljudima.
ISKU ŠE NJ E ZA VJ E R N I KA I IZBAV U E NJ E I Z NJ EGA
317.
l
Allahovo, dž.š., iskušenje za vjernika j e znak Njegove milosti prema njemu, a izbavljenje iz tog iskušenja može biti i znak Njegove kazne nJemu. .
318. VOJSKA ALLAHA, DŽ.Š. Allah, dž.š., ima vojsku koja te štiti i brani: tvoje dobro djelo je dio Njegove vojske.
319. ALLAH, DŽ.Š., ĆE O BEĆANJ E I S P U N ITI Obećao j e robu Svome, vjerniku, da će ga braniti i štititi, pa je dao vlast nad njim onima koji loše čine i dao j e da se nevolje kod njega nagomilaju, a Allah, dž.š., zaista, neće iznevjeriti obećanje Svoje,
O VA K O
ME
77
Ž I V O T
N AU Č I O
nego vjernik j e taj koji će obećanje iznevjeriti, a za obavezu datu Allahu, dž.š., valja odgovarati.
320.
ISKUSE NJA DVA �
Iskušenje za vjernika koji je strpljiv j e u imetku ili u vjeri, ili u životu njegovu, i to j e jedno iskušenje.
A nemoralan čovjek, ima dodatno
iskušenje: njegovo drugo iskušenje je nevolja za dušu njegovu, vjeru njegovu i nagradu njegovu na budućem svijetu.
321. OP RAVDAO S E KOD ALLAHA, DŽ.Š. Ko se potrudi da izvrši obavez'e svoje prema
ummetu,
prema
rodbini, prema potomcima svojim u odgovaranju od zla i djela loših, potom ne uspije u tome, taj se opravdao kod Allaha, dž.š. '
l [ f
322.
l DOBRO l Z LO J E PRIJ ELAZN O
I dobro i zlo j e prijelazno, samo što j e prijelaznost zla mnogo brža i djelotvornija.
(
l
323.
l
ČUVAJ SE Š EJTANA
v
Cuvaj se šejtana u vjerovanju svome, da ga ne pokvari raznim dok-
l
trinama, i čuvaj ga se u ibadetu svome, da ga ne pokvari licemjer stvom, i čuvaj ga se u djelu svome, da ga ne pokvari strastima, i čuvaj
'
l
l\
ga se u znanju svome, da ga ne pokvari izmišljotinama, i čuvaj ga se u svojoj pokornosti Allahu, dž.š., da j e ne pokvari ohološću, i čuvaj ga se u ahlaku svome, da ga ne pokvari uobraženošću, i čuvaj ga se u ispravnosti svojoj, da j e ne pokvari raznim pohlepama i žudnjama.
324.
BIVANJ E ALLAHA, DŽ.Š.
U
ljepoti cvijeća, u mirisu bosiljaka koji je od vode i zemlje, tu
se pokazuje savršenstvo i nepogrešivost kreiranja i stvaranja Allahovoga, dž.š., pa koji dokaz poslije ovoga o bivanju Allaha, v
'
v ;:>
dz.s., oru traze. v
,
__
73
Mustafa es-Sibai
325. U U BAV P R E M A ALLAH U, DŽ.Š., l NJ EGOV U POSLA N I K U -
· U srcu vjernika nema mjesta,
osim za ljubav prema Allahu, dž.š., i
Njegovu Poslaniku, s.a.v.s., i vjernik nema veće želje od želje susreta s Allahom, dž.š., i Njegovim Poslanikom, s.a.v.s., niti irna dražeg djela od onog s kojim su zadovoljni Allah, dž.š., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., niti irna ljepšeg odnosa povezanosti od povezanosti s Allahom, dž.š.; i Njegovim Poslanikom, s.a.v.s.
326. TVR D NJA l DO KAZ Ako tvoja duša tvrdi da voli Allaha, dž.š., uzmi u obzir njen odnos naspram naredbi i zabrana Allahovih, dž.š., i uzmi u obzir njene že lje i strahovanja naspram Dženneta i Džehennema Allahovog, dž.š. Ako tvoja duša tvrdi da voli Poslanika, s.a.v.s., uzmi u obzir njen odnos naspram sunneta Poslanikovog, s.a.v.s., u njegovu odgoju i ponašanju, i uzmi u obzir njen odnos naspram porodice Poslani kove, s.a.v.s., u ljubavi prema njima i slijeđenju njih, i uzmi u obzir njen odnos naspram drugova Poslanikovih, s.a.v.s., u poštovanju prema njima i lijepom mišljenju o njima, i uzmi u obzir njen odnos naspram mezara i kuće Poslanikove, s.a.v.s., u želji da j e posjeti i da skrušena tamo bude.
327. PONOS ZBOG POKO RAVANJA ALLAH U, DŽ.Š., l PON IŽENJE ZBOG G R IJ E HA Dovoljano ci je ponosa - zbog tvog pokoravanja Allahu, dž.š., - to što ćeš se radovati ako znaš da će ti kod Allaha, dž.š., bici primljena dobra djela, a isto tako dovoljno ti j e poniženja - zbog tvog griješenja - to što ćeš se stiditi ako ti budu pripisana loša djela.
328.
DVIJ E PRI LI KE
U dvije prilike, plači i neka ti ne bude teško: radi pokornosti Allahu, dž.š., koja te je prošla nakon što ti j e ljubazno došla, i radi grijeha koji te je uzjahao nakon što je s tebe sjahao.
O VA K O
U
ME
79
Ž I V O T
N A U Č I O
dvije prilike, raduj se i neka ti ne l;>ude teško: kad se čini dobro
djelo na koje si uputio, i hajr na koji si ukazao.
U
dvije prilike, pažljivo se osvrni: na snažnog nasilnika kojeg je
Allah, dž.š., uništio, i nemoralnog učenjaka kojeg j e Allah, dž.š., o sramotlo. .
U dvije prilike, ne zadržavaj
se dugo: u grijehu prema Allahu, dž.š.,
koji je prošao, i dobru prema ljudima koje je prošlo.
U dvije prilike, nemoj
se kajati: zbog dobročinstva koje poriču tvoji
vršnjaci, i zbog tvog praštanja koje poriču oni kojima si oprostio.
u dvije prilike, nemoj se radovati: zbog smrti neprijatelja, i zablude već upućenih.
u dvije prilike, čuvaj svoju ganutost: u ispraćaju dženaza, i kada si očevidac nesreća.
U
dvije prilike, potrudi se: u prevenciji zdravlja svog, i čuvanju
ličnosti svoje.
:
-
U dvije prilike, ne stidi se škrtosti: u trošenju novaca na neposlušnost Allahu, dž.š., i zarađivanju novaca za koji potrebe nemaš.
\
U
dvije prilike, zaboravi sebe: kada budeš pred Allahom, dž.š.,
stajao, i kada pomogneš onome koji je pomoć od tebe tražio.
U dvije prilike, nemoj se praviti važan: kada obavljaš dužnost svoju, i kada sjediš u društvu sa skromnim čovjekom.
U
dvije prilike, nemoj biti skroman: kada sretneš neprijatelja svog,
i kada sjediš u društvu s oholim čovjekom.
U
dvij e prilike, potrudi se što više možeš: u traženju znanja, i
činjenju plemenitih djela.
l \
Dvije stvari, rijetko čini: to su izazivanje mučnine u stomaku, i šala s besposlenim čovjekom Dvije stvari, sačuvaj za teške dane: zdravlje i mladost. Dvije stvari, nagornilaj za Sudnji dan: znanje i bogatstvo.
U dvije situacije, neka te ne rastuži plač: plač žene kada nekog tuži, i plač optuženika kada ga uhapse.
30
Mustafa es-Sibai
U dva slučaja, neka te nipošto
ne zavara smijeh: kada ti se nasilnik
smije, i kada se tužan čovjek s tobom smije. Nikada samo za jednu stvar srce svoje nemoj vezati, osim da u životu voliš samo Allaha, dž.š., i Njegova Poslanika, s.a.v.s. Vrijeme jedno, samo j edno radi u njemu: vrijeme smrti; nadaj se u njemu samo Allahovoj, dž.š., milosti.
329. SP LETKE ŠEJTA N OVE v
Sejtan, zaista, spletke svoje ima, pa ko uspije upoznati njegove korake u njima, taj će se spasiti.
330.
P ROMJENA M IŠ U E NJA KO D N EZNALIC E
Promjena mišljenja kod tvrdoglavih neznalica j e poput promjene glave, zato i ne pokušavaj promijeniti mišljenje kod tvrdoglavog neznalice, jer ćeš uzalud vrijeme i živce izgubiti.
331.
ČOVJ E K KOJ I M STRASTI VLADAJ U
v
Covjek kojim strasti vladaju j e bolestan čovjek, a izliječit ga može samo ono što on ne voli i što mu se gadi, i ako se kloni lijeka neće se ni izliječiti.
332.
G R U BO SRCE
liječi svoje srce o d grubosti pomoću savjeta, kao što liječiš svoju glad pomoću j ela.
333. VI D I M TE LIJ EPOG U SVI M DJ E LI MA TVOJ I M Vidim Te lijepog i kada si zadovoljan i kada si srdit i kada mi daješ nadu da Ti se približim i kada si ljutit i kada me liječiš od bolesti i brige i kada moja krv iz moje rane teče i kada je tijelo moje puno snage i zdravlja i kada ga bolesti oslabe i iscrpe
O VA K O
ME
81
Ž I V O T
N A U Č I O
i kada od Tebe lijepa osjećanja me ispune i obraduju i kada od veličine iskušenja ja se srušim i kada sam u oskudici i obilju i kada imam i kada nemam i kada smirenost i tuga dolaze i odlaze vidim Te lijepog u svim djelima Tvojim pa jesi li Ti zadovoljan ili srdit si a ja mislim da ćeš me Ti vatre spasiti i da ću blizu Tebe biti i da me nećeš kazniti .
molim Te Gospodaru, podaj mi strpljivosti i milosti i učini mi dragim ono što je propisano meni Gospodaru moj, pomozi mi da Te razumijem u mojoj muci i učvrsti mi vjerovanje u Te, jer srce je sklono promjenjivosti i povećaj dobrotu moju, ta Ti si toga darivatelj i uljepšaj ponašanje moje, ta Ti si sjajan odgajatelj .
1
.
.
.
.
na moJe ranJeno srce spust1t1 srmrenostl
i uljepšaj konac moj, ta Tebi ću se vratiti.
334.
KO ČUJ E . . . A N E . . .
Ko Kur'an čuje, a ne uplaši se, i ko se grijeha sjeti a ne rastuži se, i opomenu vidi a pouku ne izvuče, i čuje za nesreću a ne rastuži se, i ko se s učenjacima druži a naučio nije, i ko se s mudracima druži a razumio ništa nije, i ko je čitao o velikim ljudima a poboljšao se nije, takav je životinja koja samo jede i pije, iako je insan koji govori •
1
l l '
•
CUJe. y
335. ŽENA N EZNALI CA y
Zeni neznalici, lahkomislenoj, pripada od njene ženstvenosti "osjećajnost", a od njene ljudskosti joj ne pripada "razumnost".
336. OTAC l DJ ECA Otac je janje za klanje, njegova djeca mala se raduju što će mu se krv proliti, a njegova žena lahkomislena se raduje što će meso •
•
•
nJegovo 1est1.
.
' l
'
82
Mustafa es-Sibai
337.
OSJ EĆAJ I KOD OCA
Slično ocu, ništa nisam vidio. Zgradu njegovu ruše djeca njegova, a on je zbog toga ushićen, i život njegov čine teškim i nesnosnim, a on j e zbog toga sretan.
338.
B RAK
Brak bi bio glupost da spokoja i sigurnosti nije, rađanje djece bila bi ludost da lijepih osjećanja nije, a podizanje kuće bilo bi uzaludnost i apsurdnos t da vjere islama nije.
339.
KUĆE
Kuća može biti oaza u kojoj se odmaraju muž i žena mu, a kuća može biti i pećnica u kojoj se prže muž i žena mu.
340.
N E M OJ O D UGOVLAČITI S B RAKO M
Nemoj odugovlačiti s brakom jer j e to velika briga i teret, jer samo j edan dan neženjstva j e briga i teret kao da nosiš težinu teških i nepomičnih planina. I nemoj odugovlačiti s brakom misleći da on puno novaca iziskuje, jer trošiti novce za brak j e poput trošenja novaca za oranje i sjetvu, a trošiti novce i biti neženja j e poput l
oranja po moru i vodi.
341.
I BADET OŽENJ E N OG l N EOŽENJ E N OG ČOVJ E KA
Ibadet neoženjenog čovjeka napadnut je od strane šej tana, dok j e oženjen čovjek u ibadetu zabavljen samo Allahom, dž.š.
·
342. B ITI STR P U IV U I M E ALLAHA, DŽ.Š., SA ŽE NO M l DJ ECOM Strpljivo podnositi, u ime Allaha, dž.š., iskušenja sa ženom i djecom j e dragocjenije kod Allaha, dž.š., nego li strpljivo podnositi, u ime Allaha, dž.š., osamljenost i povučenost od ljudi.
O VA K O 343.
ME
83
Ž I V O T
N A U Č I O
POVUČ E N I N EŽE NJA J E KU KAVICA
Povučeni pobožnjak koji odustaje od briga i tereta žene i djece je poput kukavice, poražen u borbi muškosti, dok Allahov, dž.š., rob koji podnosi terete i brige sa ženom i djecom je hrabar čovjek, pobjednik u bici života. 344.
D RAŽI ALLA H U, dž.š.
Možda je smiješak na licu malog djeteta, draži Allahu, dž.š., od mnogo namaza koje klanja neoženjen čovjek u mrkloj noći, kada drugi spavaju. 345.
MAJ KA l OTAC
Majka je jača od oca u osjećajima prema malom djetetu, dok otac bolje razumije šta je tom djetetu najpotrebnije, a iz Allahove, dž.š., milosti prema njemu dao mu je dva roditelja da ga zajedno čuvaju. 346.
N EM OJ I M P ROTIVRJ EČITI
Dvojici ljudi, nikada nemoj protivrječiti: jako vještom i iskusnom doktoru kada te liječi, i mudrom, punom životnog iskustva čovjeku kada te savjetuje. 347.
DOBRO l Z LO
Dobro i zlo su dvije konstante: i kao da Allahova, dž.š., mudrost zahtijeva da ne postoji niti jedno dobro u kojem nema trunke zla, a isto tako kao da ne postoji niti jedno zlo u kojem nema barem malo dobra. 348.
D R UŽENJ E S O H O LI M ČOVJ EKOM
v
Cuvaj se družbe s oholim čovjekom, jer on ako vidi kakvu vrlinu kod tebe sebi će je pripisati, a ako primjeri kod tebe kakvu mahanu tebi će je ostaviti.
Mustafa es-Sibai
349.
P REVARA PRIJATEUA
Ako te neko prevari u prijateljevanju s tobom, samo te j e oslobodio tereta obaveze prema njemu, ako te neko zanemari u razgovoru, samo te je oslobodio razmišljanja o njegovim problemima, ako ti neko krivo prikaže dug njegov prema tebi, samo j e potcijenio razum tvoj, a ako neko slaže na tebe, samo j e potcijenio svijest tvoju.
350. Č ETVERO U KAZUJ E NA B IVAN J E ALLAHA, DŽ.Š. Iz četiri pojave se može dokazati bivanje Allaha, dž.š.: stvaranje razuma kod čovjeka, savršenstvo ljepote u prirodi i kod životinja, savršenstvo sklada i harmonije u poretku kosmosa, i pravednost kazne za one koji su grješnici i nasilnici.
351.
N E M OJ ŽALITI ZA O N I M ŠTO TE J E P ROŠLO
Nemoj tugovati za šestero što te j e prošlo: visok položaj nakon kojeg bi slijedilo poniženje, grijeh nakon kojeg bi slijedilo kajanje, brat u vjeri koji ne bi znao cijeniti bratstvo tvoje, blagodat koja bi ti p oslije donijela brige i probleme, zdravlje u kojem ne bi obavljao svoje dužnosti, i žena koja bi ti život pretvorila u pakao.
352.
DONOSI O PASN OST ,
Petero donosi opasnost: opaka strast, znanje koj e nije u ime Allaha, dž.š., imetak koji će sa sobom donijeti škrtost i pohlepu, slobodno vrijeme u kojem se grijesi čine, i pamet koja služi njegovu vlasniku da druge ljude vara i obmanjuje.
353.
P R IVI D NA S REĆA
Većina ljudi smatra da sreću predstavlja ono što im je teret i ono što ih muči.
t ll
i 1&
'
l l
[
l
l
!
t:
l
l
f
l
l
i
��w:r· "
O VA K O 354.
ME
85 Ž IV O T
N A U Č I O
N E KA TE N E P R EVAR I
Neka te ne prevari lijepa hrana dok ne dobiješ uvid u njenu pravu vrijednost, neka te ne prevari plač pobožna čovjeka dok ne dobiješ uvid u njegovu ispravnost i ustrajnost, neka te ne prevare obećanja vladara dok ne upoznaš njegov
ahlak, neka te ne prevare stavovi i
tvrdnje učenjaka dok to ne potvrdi neko ko im je suparnik, neka te ne prevare žalbe žene dok ne čuješ njenog muža, neka te ne prevari .
namaz Allahovog, dž.š., roba dok ne vidiš njegove postupke i ponašanje, neka te ne prevari ugled nekog šejha dok ne prisustvuješ njegovim halkama i sijelima, neka te ne prevari entuzijazam mladića dok ga ne upoznaš u mržnji, neka te ne prevari neki domoljub i patriota dok ne postane ministar ili zamjenik mu, neka te ne prevari zakletva trgovca dok mu ne pokažeš da ne želiš kupiti od njega.
355.
ČOVJ E KU N EĆE POTRAJATI NJ EG OVO STANJ E
Možda ćeš onome koga smatraš šejtanom danas, priznati da je poput meleka sutra, možda ćeš onoga kome si pogeo glavu danas, pregaziti svojim nogama sutra, možda će onaj koga se ti bojiš danas, on tebe bojati sutra, možda će onaj koga ti u okove i lance vežeš danas, o sudbini tvojoj odlučivati sutra, i čovjeku: neće dugo potrajati njegovo stanje.
356.
SNAGA LOŠI H l DO B R I H U U D I
Snaga loših ljudi je nevolja, snaga dobrih ljudi je lijek, snaga iskrenih vjernika je ozdravljenje.
357.
ISTI NA
Istina j e poput ljepotice koju prose: mnogi j e prose, a jedva da ćeš naći među njima makar jednog da j e voli.
86
Mustafa es-Sibai
358.
POTREBE ZA SNAG U U M M ETA
. Jaka kuća treba cement, željezo više nego li što treba ljepotu i ukrase, isto tako ummet koji se budi i preporađa treba genijalce u nauci i tehnologiji više nego li što treba istaknute plesače, slikare i pjevače.
359.
LOŠA NAMJ ERA!
Nije slučajno da s e snaga i energija naše omladine, mladića i djevojaka, usmjerava ka slikanju, plesu i pjevanju, upravo to je osnova smjernica u novinama, radijima, televizijama, umjesto da se njihova energija i njihovi potencijali usmjeravaju ka nauci, tehnologiji i naučnim otkrićima. Zapravo, to je kolonijalistički plan koji se finansira novcima naroda putem pojedinih obmanutih i u zabludu dovedenih pubertetlija i pubertetlijki.
360. J E FTI NA SLAVA Nema ništa lakše nego zavesti omladinu, tek osviješćenog umm eta, putem slave i popularnosti kroz umjetnost i ples. I upravo to je tajna njihovog odziva na zabludu i praznovjerje u koju poziva umjetnost, i upravo to je tajna njihovog uživanja u slastima umjetnosti.* Ovo nije napad na umjetnost, umjetnost koju je najbolje definirao istaknuti francuski pisac, Henri Moro, u svojoj izvrsnoj knjizi Ull!}etllost :?}vota, citirajući Bejkona da je umjetnost "čovjek koji naginje prirodi, potom je to objasnio slijedećim primjerom: priroda je dala s likaru osnovne elemente kako bi mogao naslikati neke slike, p<;>put drveća, cvijeća, mora, živih bića, svjetlosti, a čovjek je prihvatio ove osnovne elemente sastavio i sjedinio ih, kako bi slika njegova bila prikladna za razum i dušu istovremeno. Priroda je, također, pripremila i osnovne elemente za neku priču, kao što su plač, rasplamtjele strasti, sirova ubistva i zloćine, a pisac je objeručke uzeo ove uzburkane i zamršene elemente i napravio od njih tragediju koja teče lagahno i budi jake osjećaje koji ostavljaju traga kod gledalaca." Nego je ovo napad protiv ovih bestidnih i lažnih pjevaljki, i protiv ovog plesa punog razvrata i lošeg utjecaja, tj. kada se za tal.-ve i njima slične kaže da je to umjetnost, i kada tal.·vu umjetnost popula riziraju i uzdižu, i u prvi plan ističu svakog bestidnika i raskalašenu osobu, sve ovo radi zavođenja naših mladića i djevojaka s pravog puta u vremenu kada smo najpotre]?niji da ih nagovaramo i podstičemo da budu najbolji u različitim profesijama i oblastima života. Sto se tiče slikarstva, iako priznajemo da je to jedna vrsta čovjekovog izražaja o životu koji ga okružuje, ne slažemo se s tim da mu treba dati ovolik-u velik-u važnost, kao što rade zapadnjaci, jer se naša vjera i naša civilizacija i naša duhovnost koja pridaje važnost suštini stvari a ne njihovim vanjštinama, njenim suštinskim značenjima a ne formama, uvelikome razlih-uje od zapadnjačke civilizacije, i prijašnje i sadašnje. Zato, kada je u pitanju ovakva vrsta čovjekovog izraza o istinskim vrijednostima i istinama, moraš razumjeti opasnosti i prijetnje koje dolaze iz ovog pravca, i mi se borimo protiv ove opasne zablude i ovog strašnog pravca u društvu, a nailazimo na određene izdaje i šutnju o ovim pojava. Isto tako, ne slažemo se sa stavovima i propagandama koji kažu da je umjetnost srž i osnova svih naroda i da je umjetnost temelj za preporod i buđenje u urnmetu, a to vidimo iz pojave kompleksa od kojeg boluje naša savremena generacija prema zapadnjačkoj civilizacij� iako je naš urnmet, u ovome opasnom periodu preporoda i buđenja, veoma potreban snage, znanja, i plemenitog ahlaka na koji podstiče vjera islam naše sunarodnjake, ka tim lijepim životnim principima. •
O VA K O
ME
87 Ž I V O T
N A U Č I O
361. RAZLIKA I Z M EĐ U LATI NSKI H l SAKSONSKI H NARODA Vidio sam da su latinski narodi vještiji u umjetnosti, manje napredni ·
u nauci i tehnologiji, i da ratove lakše gube, a vidio sam, isto tako, skandinavijske i saksonske narode da su manje vješti u umjetnosti, da su napredniji u nauci i tehnologiji, i da teško gube ratove. Pa da li to žele, oni koji nas nagovaraju na umj �tnost i daju joj prednost u odnosu na nauku, da budemo poraženi u ratu, i da zaostanemo u usavršavanju vojnih snaga?
362.
POSVETITI S E U MJ ETN OSTI
Posvetiti se umjetnosti je posao onih koji su završili izgradnju svoju, a oni koji još nisu ni počeli graditi, ili su počeli sa zakašnjenjem, jedan od najvećih zločina im j e u bijegu od interesovanja za poboljšanje izgradnje u interesovanja poput slikarstva i muzike, ili od naučnih otkrića u ritmički ples, ili od projekata kako izgraditi
l
život u projekte kako nacrtati život.
363.
POBJ E DA SA S NAGO M DOLAZI
Nijedan drugi narod nije poražen umjetnošću, već su ga pobijedili snagom. I, zaista, j e zabluda misliti da umjetnost snagu može
364. M I I IZRA E L Izrael se nije naoružao u borbi protiv nas jedinicama plesačica, pjevačica, slikara, naprotiv, naoružao se jedinicama komandosa, flotama, zračnim i morskim, projektilima koji razornu moć imaju i uništavaju. Pa da li to razumiju ovi "mlitavci", "papagaji", "urotnici", "lijenčine", "egzistencijalisti", "bezumnici."
88 Mustafa es-Sibai
365. _ ·
U E POTA I Ll SNAGA
Ako je umjetnost ta koja prekaljuje talente, i razvija osjećaje ka ljepoti, zato j e umm et, koji j e opkoljen od neprijatelja, u velikoj potrebi za onim što nam snagu daje, i što iman pokreće, osnažuje lijepo ponašanje, otvara razume, i ummet brani od opasnosti uništenja ili okupacije nad njim.
366.
U PITAJTE H ISTO R IJ U
Upitajte historiju: da li je zašla naša zvijezda na dan kada su se zasijale i zablistale zvijezde - pjevači, i kada j e ojačala država plesačica na nebu civilizacije naše?
367.
KOJ I SU B O U I ?
Da li postoji ijedan pametan i iskren čovjek da želi da nam se pojave zvijezde u glumi i na televiziji, i da imamo velikane u slikarstvu i muzici, prije nego li budemo imali heroje u ratovima, stručnjake u obavještajnim službama, izumitelje u nauci i tehnologiji, i velikane u imanu i ahlaku.
368.
H EJ Vl ZABAV UAČi l
Hej vi mladi zabavljači, hej
·vj umjetnici i
pjevači, hej vi plesači i
plesačice....vi ćete biti prvi koji će poraženi biti u bitkama za junake, i vi ćete biti prvi koji će pobjeći s b ojnih polja, ukoliko vam iman ne oživi srca vaša, i ukoliko vam znanje ne otvori razume vaše, i ukoliko vam ahlak ne uzdigne duše vaše, prije nego što zavole umjetnost čula vaša, i zadovolje se plesom i muzikom strasti vaše.
369.
KO ĆE NAG RADE DOBITI?
Mi trebamo izumitelje i izumiteljke u oblasti nauke, više nego li što . trebamo umjetnike i umjetnice, iako j e tako, opet sve nagrade i sve prilike i sva svjetla dobijaju ovi drugi, a ovi prvi su lišeni toga. I, zaista, nisam vidio nikada, da je nagrada dodijeljena nekom mladiću koji je
O VA K O
ME
89 Ž I V O T
N A U Č I O
nešto novo u nauci otkrio ili nešto izumio, a svakog dana vidim da se desetine nagrada udjeljuju mladićima koji su istaknuti u slikarstvu, cr tanju, muzici, pjevanju, pa da li je to dokaz da smo ozbiljni u namjeri da želimo priključiti se civiliziranom društvu, i tako spasiti od naših neprijatelja koji u zasjedi iz prikrajka vrebaju? Ili smo mi narod koji je
jako nemaran, ili itekako prevaren narod, ili narod koji j e u zabludi.
UZM I STOTI N U, A DAJ SAM O J ED N OG
370.
Uzmi stotinu slikara od ummeta našeg, a daj mu pilota samo jednog, uzmi biljadu pjevača od umm eta našeg, a daj mu naučnika - izumitelja samo jednog, uzmi svakog zabavljača - besposličara od ummeta našeg, a daj mu marljivog radnika samo j ednog.
371 . TAKVI SU P RAVE LJ U D I N E Oni koji jasno i otvoreno istinu govore za vrijeme oluja laži i neistina, e upravo takvi su prave ljudine i na njihovim razumima i plećima počiva izgradnja društva.
N EM OJ O D U GLOVAČITI I STI N U KAZATI
372.
Nemoj odugovlačiti istinu kazati uz opravdanje da je niko ne želi čuti; jer nema nijednog dobrog sjemena a da plodnu zemlju neće .
nacl. ,
373.
NAJ GO RA VRSTA KU KAVIČLU KA
Najgora vrsta kukavičluka je strah istinu jasno i otvoreno reći plašeći se šta će poslije lažovi i besposličari kazati.
374.
,
M OZDA C E SE P RO M IJ E N ITI PROPISI �
Možda će ono što danas izgleda kao nazadno, beživotno i zaostalo u bliskoj budućnost postati ono što donosi reforme, obnovu i napredak.
'
90
Mustafa es-Sibai
375.
DANAS P RAŠI NA A S UTRA ZG RADA
Možda će neki vapaj danas sloviti kao uzvitlana prašina, a u bliskoj budućnosti sloviti za oluju i zgradu.
376.
ODLIKA R E FO RMATORA U D R U ŠTVU
Da nije odvažnosti i .smjelosti reformatora u društvu i njihovog odgovora na ismijavanje podrugljivaca, društvo se nikada ne bi kutarisalo okova svojih i bremena svojih.
377.
RAZLIKA IZM EĐ U NAS l IZRAELA
Zar nije žalosno da Izrael ima rakete i nuklearna postrojenja, a nemaju televiziju, a mi imamo televiziju i plesačke i glumačke grupe, a nemamo rakete niti pogone za izgradnju atomskog oružja.
378.
HOĆE Ll NAM O N I I MALO POMOĆI?
Dovedite nam sve ove slikare, i sve glumce, i sve pjevače, i sve plesačice i plesače, pa ih sve zajedno dobro sakupite i vidite hoće li nas oni odbraniti od opasnosti atomske bombe ili rakete koja j e u nas uperena. l
379. STA NAM J E POTR E B N IJ E ? �
Da li će hroničnog bolesnika izliječiti buket cvijeća ili pencilin? Da li j e dovoljno gladnu čovjeku kompozicija pjevača ili komad hljeba koji će ga zasititi? Da li će obradovati siromaha da mu zidove ukrase lijepim slikama ili da mu o siguraju osnovne namirnice? Da li će te se plašiti neprijatelj ako si se usavršio u plesu ili ako si se usavršio u borbi?
380. OVAKO RAD E NAROD I KOJ I ŽELE ŽIVJ ETI Vidio sam u Odesi, na obalama Crnog mora koje pripadaju državama Sovjetskog saveza, školu za talentirane učenike uzrasta osnovnih škola, i u njoj su organizovati izložbu, za sprave, vozove
O VA K O
ME
91 Ž I V O T
N A U Č I O
i druge mašine koje su napravili ti nadareni đaci. Pa kolika j e samo razlika između naroda koji žele graditi kako bi uspješno živjeli, i naroda koji vode brigu o najnebitnijim stvarima u životu.
381.
M l l ŽIVOT
v
Zivot nam ideje pruža, a ideje naše grade život onakav kakav želimo.
382.
RAZMI Š UANJ E SVJ ETSK I H RAZMJ E RA
Razmišljanje koje proizlazi iz čovjekove predstave da j e on čovjek j e razmišljanje svjetskih razmjera, a promišljanje koje proizlazi iz čovjekove pre;dstave da j e on lokalno stvorenje je promišljanje lokalnih razmjera koje i ne može živjeti u drugom okruženju.
383.
NAŠE D U H OV N E M ISLI
Naše misli koje su okrenute ka duhovnosti nam donose radosti i veselja kojima kraja nema, a naše misli okrenute ka materijalizmu nam samo stvaraju želje kojima kraja nema, a većina njih se neće ostvantl.
384.
U EPOTA I ZG LEDA l U EPOTA D U ŠA
Ne uzbuđuje me toliko ljepota izgleda koliko me uzbuđuje ljepota duše kod čovjeka, niti me zadivljuje ljepota boje koliko me zadivljuje . ljepota miomirisa kod biljaka,
veseli me blagost i nježnost kod
životinje a i zadivljuje me snaga njena.
385. VRSTE U EP OT E Ljepota duše čini ti nevolje lahkim i podnošljivim, ljepota duše čini te skromnim u željama, ljepota razuma donosi ti rezultate, a ljepota izgleda donosi ti poteškoće.
� 5:.\:"J<.i,- ; '
\
p-� .. ,, y-...--
"il
92
Mustafa es-Sibai
386.
D IJALOG S ATEISTOM
. . .
!
Ateista mi j e rekao: "Pokaži mi Allaha", a ja sam mu odgovorio: "Pokaži ti meni pamet tvoju", on reče: "Uvjeri me u Njegovo postojanje", ja mu rekoh: "Uvjeri ti mene u život tvoj." On mi tada reče: "Gdje j e On", a ja mu odgovorih: "Gdje j e istina, dobrota, .
savrsenstvo."
387.
DVIJ E OSO B I N E
Ko bude imao ove dvije osobine Allah, dž.š., će ga zavoljeti: bogobojaznost i lijepo ponašanje. Ko bude imao ove dvije osobine ljudi će: ga zavoljeti: darežljivost i ljubav prema dobrim djelima. Ko bude imao ove dvije osobine njegove komšije će ga zavoljeti: nasmijano lice i lijepo ophođenje. Ko bude imao ove dvije osobine njegova braća u vjeri će ga zavoljeti: ako im često spominje njihova dobra djela a zaboravi njihove pogreške. Ko bude imao ove dvije osobine njegovi učenici će ga zavoljeti: ako se bude trudio da im objasni lekciju i ako blago postupa s njima. Ko bude imao ove dvije osobine njegovi učitelji će ga zavoljeti: ako brzo razumije njihova predavanja i ako ih cijeni i poštuje. Ko bude imao ove dvije osobine njegova rodbina će ga/zavoljeti: ako blago postupa s njima i ako razumije probleme njihove. Ko bude imao ove dvije osobine njegove starješine će ga zavoljeti: ako im bude lijepo poslušan i ako bude posao dobro i kvalitetno obavljao. Ko bude imao ove dvije osobine i Allah, dž.š., i ljudi će ga zavoljeti: ako bude dobra djela radio i grijeha i uvreda se klonio.
388. G LADN E OČI Gladne oči su mnogo pohlepnije o d gladnog stomaka, gladan stomak kada se zasiti dosta mJI j e, a oči gladne što više j edu sve su više gladne i pohlepne.
O VA K O
389.
ME
93
Ž I V O T
N A U Č I O
U K RASI ŽENA
Pola našeg imetka i b ogatstva ide za ukrase naših žena, potom taj novac ide u džepove neprijatelja naših.
390. S HADŽ D IJAMA NA AREFATU * Gospodaru moj, uistinu, Tvoje hadžije sada stoje pred Tobom razbacani, prašnjavi, napola goli, ruke Tebi pružaju u dovama, srca svoja pune nadom u Tebe. Ti si isuviše Plemenit da bi ih odbio i da bi odbio one koji su s njima i srcem i dušom, molimo Te podaj nam iz milosti Svoje, pokaži nam put do nebesa Tvojih, očisti srca naša od sklonosti i težnje ka grijehu, duše naše ispuni željama za dobrim djelima, pomozi nas u robovanju Tebi, omrzi nam neposlušnost Tebi, podaj nam sabura za gorčinu iskušenja Tvog, podaj nam da zadovoljni budemo s određenjem Tvojim, nemoj nas na kušnju stavljati s onim što podnijeti ne možemo, nemoj nam otežati stanje naše, učini nam ono što mrzimo od iskušenja sredstvom da dođemo do onoga što volimo od robovanja Tebi, učini nam ozdravljenje koj e volimo sredstvom da radimo ono što Ti od nas tražiš,
nemoj nas uskratiti uživanja u dovama koje učimo Tebi,
niti poniznosti i skrušenosti pred uzvišenosti i veličinom Tvojom, učini nas od čistih robova Tvojih, daj nam da budemo zajedno s bliskim robovima Tvojim, nemoj propisati nad nama nasilje od bilo kog roba Tvog, niti poniženje nama od bilo kog stvorenja Tvog, sačuvaj nas od niskosti griješenja, poniženja uskraćenosti, oholosti bezboštva, nezadovoljstva sa sudbinom, jadikovanja na iskušenja, sačuvaj nas nedostatka blagodati koju prati zasluga naša, mnoštva nafake koju prate mnoge kazne, sačuvaj nas poniženja da o nekom drugom ovisimo mimo Tebe, da se na nekog drugog oslanjamo pored Tebe, da se nekog drugog bojimo osim Tebe, da od nekog drugog sigurnost tražimo a ne od Tebe, da od nekog drugog se •
Ovo razmišljanje sam napisao 9. zul-hidždžeta.
94
Mustafa es-Sibai nadamo mimo Tebe, da nekom drugom robujemo pored Tebe, sačuvaj nas poniženja osim pred veličinom Tvojom, oprosti nama ·
i braći našoj koji su nas u vjeri pretekli, koji nas u dovama nisu zaboravili, koji su nam u nevolji olakšali, tako ti veličine Tvoje, Gospodaru naš, ti si, zaista, D obar i Milostiv. Ako j e Plemeniti podario darove Svoje onima koji su uskraćeni bili, i ako j e Milostivi oprostio robovima Svojim koji su grješni bili, i ako j e Moćni podario zaštitu Svoju onima koji su nemoćni bili, i ako j e Preblagi obuhvatio milošću Svojom one koji su nepokorni bili, plemenitost Njegova mu neće dati da nagradi samo one koji su Mu pokorni bili a da uskrati onima koji Mu nisu pokorni bili, niti samo one koji su Mu bliski bili a ne i one koji su daleko od Njega bili, niti samo one koji su s e na poziv Njegov odazivali a ne i one koji Mu se nisu odazivali. Onaj koji Mu j e pokoran bio, pokoran Mu j e bio samo zato što mu j e On pomogao, onaj koji Mu poslušan nije bio, nije Mu poslušan bio samo zato što j e On tako odredio, onaj koji j e nemoćan na putu Njegovom bio, nemoćan j e bio samo zato ga j e On na iskušenje stavio, onaj koji j e prema Njemu žurio, žurio j e samo zato što mu j e On zdravlje podario. Dosta j e Njemu od onoga ko j e zaostao i nel!loćan bio, od onoga ko j e lutao i iskušavan bio, dosta Mu j e od njih iskrena i čista ljubav; ljubav koja j e puna čežnje bila, i da su ispoljavali pokornost Njemu, pa makar sa slabošću, i da su iskrene namjere imali, pa makar uz muku tešku, a nama j e dosta od Njega to što je O n Preblagi, dobro Obaviješteni i Onaj Koji mnogo daruje. Gospodaru moj, zaista, vjernici Tvoji su s e sakupili kod Tebe i odazvali se pozivu Tvome, i stajali su pred Tobom nadajući se zadovoljs tvu Tvom, molim Te ujedini ih u radu za vjeru Tvoju kao što si ih ujedinio u trudu da obožavaju Tebe, povećaj volju i odluku njihovu da se bore protiv neprijatelja Tvojih kao što si ih ojačao da šejtane kamenuju kod džemreta Tvojih, očisti srca njihova od
O VA K O
ME
95
Ž I V O T
N A U Č I O
mržnje i pakosti kao što si ih obukao u čiste ihrame bijele, uputi ih da jedni drugima pomažu u džihadu kao što si ih uputio da se nadaju nagradama od Tebe, ujedini srca njihova oko šerijata Tvoga kao što si ujedinio tijela njihova oko Kabe Tvoje, naputi ih da budu milostivi među sobom kao što si ih naputio da milos t traže od Tebe, pošalji ih nama da popravljaju stanje naše kao što smo ih mi poslali da se odazovu Tebi, obraduj nas njima da nam budu vođe koji će dobru pozivati, učini da nam budu najuspješnija delegacija Tvoja kao što smo ih mi učinili da budu najbrža delegacija naša Tebi, primi i nas kao što si primio njih, smiluj se i nama kao što si se smilovao njima, budi i s nama zadovoljan kao što si zadovoljan s njima, ukaži se i nama kao što si se ukazao njima, jer su oni naši a i mi smo njihovi, a svi mi smo robovi Tvoji koji se vraćaju Tebi. Stajali su pred Tobom kao oni koji Te istinski mole i koji se uzdaju
l
u Te, vratili su se iz Mine u Mekku puni nade u Te, b oravili su kod Tebe kao što borave oni koji su pokorni Tebi, žrtvovali su se na putu Tvom kao oni koji su zahvalni Tebi, šejtane su gađali kao što su obećali Tebi, završili su obrede hadždža puni radosti i veselja, oproštajni tavaf obavili su kako treba, divno li je to što su otišli s mnoštvom želja, blago njima vratili su se bez ijednog grijeha, divno li j e to sresti ih a oni AJlahu, dž.š., pokorni. Gospodaru moj, zaista, među ovim hilljadama ljudi koji plaču i suze liju u dovama upućenim Tebi, na Arefatu, na Iviini, u haremu Mekke, desetine njih su mi obećali da će moliti i za mene da mi se Ti smiluješ, da mi oprostiš, da mi ozdravljenje podariš, a ja nisam u mogućnosti da im s e zahvalim, a Ti si isuviše Moćan da ih na
l
putu pravome učvrstiš, oni sada mole za mene a j a nisam tu, očisti me od grijeha pa da dođem kod Tebe, pa ako ne primiš dovu moju zbog moje slabosti i grešnosti, molim Te primi dove njihove zbog njihove čednosti i dobrote, pa ako ne primiš moje preklinjanje zbog mog ne prisustva kod Tebe, primi preklinjanje njihovo zato što su
96
Mustafa es-Sibai se oni odazvali Tebi, Ti si isuviše Plemenit da bi odbio dove moje i dove njihove, Ti si isuviše Dobar i Milostiv da bi odbio preklinjanje moje i preklinjanje njihovo. U gužvi velikoj požurili su, pobitili su tražeći dobročinstva i dobrih djela. Potom oko Kabe tavafili su i zakleli se da će čvrsti u vjeri i pokornosti biti. I u ihramima učeći telbijju uputili se brzo prema Arefatu brdu. Ponizno i skrušeno na njemu stajali su dove sa sjetom i suzama učili su. Na Džemri vjernost i iskrenost objavili su da uši njihove šejtane ne slušaju. Pozvao ih j e Sebi a oni su brzo odazvali se a On će ih ugostiti s darovima Svojim. Gospodaru, danas od njih razdvojio si me uprkos željama i uzdasima mojim. Molim Te, grijehe moje oprosti mi odluke blagoslovi mi, muke skrati mi. Da se na ta sveta mjesta vratim propiši mi •
iz obilne milbsti Tvoji podari mi. Jer ljepota života je u dugoj dovi i robova i vladara Allahu upućenoj. I u blizini Skupa Uzvišenog i s poniženjem i s uzdasima. Zalutao je ko je daleko od mjesta tog ponekad i život poniženje ima kao smrt.
391.
NA DAN BAJ RAMA
Danas se, uz radost i tekbire hadžija, proljeva krv kurbana na Mini,
oni se ne raduju zato što su krv prolili već se raduju zato što su farz
T ' t
t 1 l
l
l \
O V A K O
ME
97 Ž I V O T
N A U Č I O
učinili, strogu dužnost obavili, Allabu, dž.š., darove uzeli i pred njim na Arefatu stajali, stoga, blago onome od koga je Allab, dž.š., ibadete primio, a zašto ne bi od svili hadžija ibadete primio, izuzev od onih koji su nepravednici ili nasilnici a uglednici, vladari, bogataši ili imuć ni ljudi bili, i od onih koji su na putu presretali i otimali?
392.
BAJ RAM J E P R I LI KA
Bajram je prilika koju je Allab, dž.š., da'o ljudima kako bi brige svoje i zamor svoj zaboravili.
393.
BAJ RAM SRETN I H l N ESRETN I H U U D I
Bajram je veselje u društvu koje je konzistentno, međusobno dobro povezano, za sve pripadnike tog naroda, a u društvu koje je labavo, u kojem ljudi nisu međusobno dobro povezani, Bajram je za jedne veselje a za druge je pogrebna svečanost.
394. BAJ RAM PAM ETNOG, N EZNALI CE l B EZBRIŽNOG ČOVJ EKA Pametan čovjek Bajram vidi kao priliku za pokornost Allabu, dž.š., tako što će rodbinske veze poboljšati, pomoći ožalošćenima, učiniti dobro siromasima. Neznalica Bajram vidi kao priliku za griješenje,
talm što će se potpuno napiti i strastima odati, dok bezbrižan čovjek Bajram vidi kao priliku za zabavu, tako što će se osloboditi od okova srama i ozbiljnosti, baš kao djeca, i oni tako vide Bajram.
395.
BAJ RAM J E O N O M E KOM E S E B R I G E U MANJ E
Bajram nije onome kome se brige na taj dan povećaju, već je Bajram onome kome se brige na taj dan umanje. Mi možemo vjerom i imanom u sudbinu i predodređenje svaki dan učiniti da nam svaki dan bude Bajram.
98 Mustafa es-Sibai
396.
LEKCIJA ZA ZAJ ED N I C U N A DAN BAJRAMA
Bajram nam daje jednu lekciju za cijelu zajednicu koj a j e izuzetno korisna; a lekcija je, da veselje i radost koji se odnose na cijelu za jednicu ostavljaju dublje tragove na pojedinca od veselja pojedinca u kojem ne učestvuju druge osobe; kad je Bajram u pitanju, radost i veselje ulaze u srca svih, čak i bolesnika i ožalošće:o.ili, i u srca o:o.ili koji su pod velikim teretom i brigama, i Bajram j e radost i veselje koji ne izviru iz duša pojedinaca već izviru iz cijelog društva i okruženja njihova. Veselje i radost zajednice prevlada nad žalosti i tugom pojedinca, a radost i veselje pojedinca neće prevladati žalost i tugu društvene zajednice, i zbog toga j e Bajram kultivira nje i razvijanje osjećaja društvene zajednice za pojedincima u toj zajednici.
397.
F I LOZOF IJA BAJ RAM A U ISLAM U
Vjera islam dva Bajrama ima: j edan j e onaj koji dolazi nakon ibadeta općeg karaktera, kojeg obavljaju mase ljudi i koji traje mjesec dana, i to j e Ramazanski bajram, a drugi Bajram j e nakon ibadeta koji j e specifičnog karaktera, obavljaju ga pojedinci iz ummeta, i to j e Kurban-bajram, međutim u islamu s e smatra da ibadet specifičnog '
karaktera ima opću vrijednost i korist; zato je obaveza onima koji nisu hodočasnici da se raduju završetku obreda hadždža, i da čestitaju onima koji su na hadždžu bili.
398.
RAD UJTE SE BAJ RAM U
Hej vi, koji od bolova patite! Bajramu se radujte; jer će se bolovi vaši na dan Bajrama umanjiti. Hej vi, koji ste pod brigama i teretom velikim! Bajramu se radujte; jer će teret vaš s vratova vaših spasti malo. Hej vi, koji od teških rana patite! Bajramu se radujte; jer su rane vaše našle onoga ko će ih liječiti i previjati.
O VA K O
ME
99 Ž I V O T
N A U Č I O
Hej vi, koji ste blagodati uskraćeni! Bajramu se radujte; jer oskudnost vaša će prestati, bar na nekoliko dana. Hej vi, koji od tuge bolujete! Bajramu se radujte; jer vam je Allah, dž.š., dao dane u kojima nećete tužni biti. Hej vi, koji od nevolja bolujete! Bajramu se radujte; jer vam je Allah, dž.š., podario nadu da će nevolje vaše prestati.
399.
KADA B l SRCA M USLI MANA TEKBI R E U C I LA �
Kada bi srca muslimana tekbire učila kao što jezici njihovi tekbire uče na dan Bajrama, sigurno bi historiju promijenili, kada bi se muslimani sastajali i složni bili kao što se sastaju na bajram-namazu, sigurno bi porazili legije neprijatelja, kada bi se duše muslimana rukovale kao što se rukama rukuju, sigurno bi riješili probleme podijeljenosti i nejedinstva, kada bi se duše muslimana smiješile kao što se usne njihove smiješe, bili bi sa stanovnicima nebesa, kada bi muslimani žrtvovali egoizam i samoljubivost svoju, kao što žrtvuju životinje svoje, svaki dan bi im Bajram bio, kada bi muslimani oblačili najljepši ahlak kao što oblače najraskošnija odijela, sigurno bi najljepši umme t na planeti Zemlji bi bili.
400.
KADA Bl M USLIMANI SAM O ZNALI
l
Kada bi muslimani samo znali pravi smisao i značenje Bajrama,
l
onako kako to islam zahtijeva i nalaže, njihov najveći i najznačajniji
l l
l l
l
t :(
l l
mubarek dan u godini bi im bio dan na koji će o sloboditi zemlju SVOJ U SVetu.
401.
BAJ RAM N A ZEM U I, A TUGA NA N EB ES I MA
Ako j e Bajram na Zemlji, gdje se neki ljudi raduju i smiju, a drugi pak plaču, onda to nije Bajram stanovnicima nebesa, njima j e to žalost i tuga.
100 Mustafa es-Sibai
402. O BRADUJ DJ ECU KOM Š IJ E SVOG Potrudi se da obraduješ djecu komšije svog na dan Bajrama, kao što svoju djecu obraduješ; da bi radost i veselje tvoje djece bilo potpuno.
403.
NARO D N I O B I ČAJ I l VJ E RA
Najdublji korijeni narodnih običaja su oni koji imaju dodira i veze s vjerom, i na dan Bajrama narodni običaji su poput udaraca onih koji se brane od napada, kada bi se ti običaji ukinuli, narod bi se uzrujao i pobunio baš kao da je u pitanju ukidanje Bajrama, i upravo zbog toga ne opravdavam da se neki narodni običaji ukidaju.
404. VJ E RSKI BLAG DAN I l NARO D N I O B I ČAJ I Kada vjerski blagdani postanu narodni običaji, tada oni gube svoj pravi smisao u dušama pojedinaca, gube trag i u*caj u društvu, i postaju prilika za nerad i zabavu.
l
r
.t
!
405.
l
M U NADŽAT !
l
Gospodaru moj, tražio sam od robova Tvojih da paze rodbinske
l
l
.
veze na dan Bajrama, da se pobrinu za siromašne i slabašne, molim Te Gospodaru moj, podari mi milost da dođem do Tebe, pomozi mi da osnažim, da ojačam, da ozdravim od bolova i bolesti, j er Ti si Najplemenitiji kada pomažeš, Najiskreniji kada obilno nagrađuješ, Najmilostiviji kada dobro činiš.
406.
DJ ECA S U RADOST OČEVA
Djeca su najveća radost očevima na ovom dunjaluku, pa ko djecu odgoji loše i neprimjereno, taj neće biti radostan, makar puno novaca imao i na visoku polažaju u društvu bio.
l '
l
ll
l
!l !l i
· -
M E
O VA K O
101 Ž I V O T
N A U Č I O
ZAVELI S U J E POTOM S E NA NJ U ŽALE
407 .
Oni su omilili i učinili dragim ovoj generaciji zabavu i uživanje, potom se pravdaju putem radija, televizije, novina, knjiga, da to rade kako bi ugodili željama njihovim, jer to oni sami žele. Pa zar nije njihov primjer poput onoga koji nagovori čovjeka na droge, sve dok ga ne navikne na njih, pa se potom žali na njega i opravdava taj postupak time da oni ne mogu bez toga.
IZM EĐ U DJ ECE l OČEVA N JI HOVI H
408.
Odvraćaj dijete svoje od loša druga, kao što ga odvraćaš od zarazne bolesti, tako radi od djetinjstva njegova, uprotivnom, njegova bolest će postati jako opasna i lijekovi j oj neće koristiti. Grubo postupanje prema djetetu u procesu njegovog odgoja samo ga tjera na neposlušnost, isto tako, odgajanje djeteta na razmažen način samo će ga podučiti raspuštenosti, a u naručju ovoga dvoga ••
•
••
v
•
raZVlJa se 1 raste gnj esenJe. Dijete j e poput mladunčeta životinje, ako dobije sve što želi postaje tvdoglava i neposlušana, sekira vlasnika svog, ukoliko joj se sve zabrani postat će zločesta, mrzit će sve oko sebe, stoga, budi mudar v
kada zabranjuješ i kada daješ. Cuvaj se da dijete ne razmaziš u ime ljubavi prema njemu; to j e najopasnija i najpogubnija stvar za sreću .
tvoju 1 srecu njegovu. '
Ljudi vole dječake a ne vole djevojčice, a ja sam primijetio kod većine očeva koju poznajem, da ih djevojčice više usreće nego li što to čine dječaci. Navikni dijete svoje da se u životu o slanja na sebe, makar ti bogat bio, kada bude sposoban da zaradi za sebe a nije student, nemoj da se hrani za tvojim stolom, niti da živi pod tvojim krovom, niti da račune podmiruje iz tvog džepa. Jer ćeš tako u njemu ubiti borbeni duh koji j e potreban za život, primijetio sam to kod velikog broja oceva. v
1 02 Mustafa es-Sibai Ukoliko dijete izgubi nadu u očevu pažnju i naklonost prema njeml.J., odrastat će s problemima, ukoliko dijete uživa svu pažnju -
· i naklonost oca, odrastat će u lijenog čovjeka, najbolji otac j e onaj koji djetetu svom ne spriječi blagost i dobrotu svoju, i onaj koji ne navikne djete svoje da se uvijek oslanja na očevu dobrotu. Ako pre*raš u grubosti prema djetetu svom, o�erat ćeš ga od sebe, ako pre*raš u razmaženosti prema njemu, o�erat ćeš sebe od njega, stoga, mudar budi da ne bi ostao bez uzde u rukama. Bolje ti je da vidiš dijete svoje kako s e pati u životu a ipak radi i bori se za njega, nego da ga vidiš kako se kupa u blagodatima i novcima a ovisi o tebi. v
Cuvaj se da predaš bogatstvo svoje djeci svojoj, ako su oni nevaljali; jer će oni
spiskati i upropastiti u nekoliko dana ono što si ti
godinama zarađivao, potom će oni okaljati obraz tvoj, osramotiti te, i predati te Onome koji brzo sviđa račune. Valjano čeljade koje će dovu učiti za tebe, i zbog kojeg će te ljudi spominjati po svakom dobru, bolje ti j e od djeteta koje će te zaboraviti, štetu ti nanijeti tako što će loše ponašanje u životu imati, a djeca tvoja su dio j etre tvoje, pa zar želiš da štetu naneseš j etri svojoj i tako prouzrokuješ .bolove i bolesti sebi, ili želiš zdrav život voditi? Kada bi svaki otac posvetio odgoju djeteta svog dio svakog dana, očevi se poslije ne bi mučili s djecom svojom. Otac koji je neznalica raduje se ljepoti izgleda kod djeteta svog, i ne brine se za loše ponašanje njegovo. Pametan otac raduje se lijepom ponašanju kod djeteta svog, pa taman da mu je dijete njegovo najružnije na dunjaluku. Krasan otac j e onaj koji pokušava da dijete svoje učini boljim i krasnijim od sebe, pametan otac j e onaj koji pokušava dijete svoje učiniti poput sebe, i, zaista, ne mogu zamisliti da neki otac pokušava dijete svoje učiniti lošijim i slabijim o d sebe.
O VA K O
ME
103 Ž I V O T
N A U Č I O
Radost oca j e prilikom rođenja djeteta njegova, tu radost odnese sa sobom loš odgoj njegov, pa u koga se nađe dijete s lijepim odgojem, u toga se našla radost velika. Kada te naslijedi valjano čeljade, rodit ćeš se nakon smrti opet, a kada te naslijedi nevaljalo dijete, dva puta ćeš umrijeti. t
'l
l l
l
l l
f!
r lr
l
l
! t
f
l
i \
r l
i
Gospodaru moj, da nisi stvorio u nama nagon i pobudu za očinstvom, i za to nam nagradu veliku obećao, rođenje naše djece i trud i napor naš oko njih bili bi glupost prava, pametan čovjek oko toga ne bi deverao. Otac neće nikada zaboraviti trud koji j e uložio za dijete svoje, osim ako ga vidi da dobra djela čini i pravim putem ide, ukoliko ga ne učini da se kaje što ga je rodio i oko njega se zahmetio, ili bude neposlušan ocu svom i s pravog puta skrenuo. Borba očeva na ratištu zvanom "odgoj", j e mnogo teža od borbe v.
JUUacma u ratu. •
Najviše što sprječava oca od odgoja djeteta njegova, onako kako on želi, je starost, stoga, požuri što više možeš s brakom. Allahu, dž.š., se j adamo! Ne želimo se zalagati i truditi u kućama našim oko djece uzalud, pa da taj trud ponište škole i ulice. Kod djeteta j e urođena ljubav prema oponašanju. Najdraže mu j e oponašati i ugledati s e na oca svog, potom na majku svoju, stoga, pazi kako te vidi u kući s njim i s majkom njegovom, i kako te vidi u ponašanju i ophođenju s ljudima. Ko kakav parok i haram unese u kuću svoju, taj je i ženu svoju i djecu svoju pozvao da s njim zajedno u tome učestvuju, makar tvrdio da ih udaljava od njega. Reče otac grješnik svom lošem djetetu: "Zar me se ne stidiš, vrijeđaš me a ja sam te odgojio?" Dijete mu j e odgovorilo: "Tebi je preče da se stidiš Gospodara svog, On te j e stvorio i mnoge blagodati ti podario, a ti grijehe činiš." Otac r.eče: ''Ali, Gospodar moj puno prašta i IYiilostiv je." Sin reče: "Tebi je preče da budeš prema meni
104
Mustafa es-Sibai milostiv i da mi oprostiš." Otac reče: "Ali, milost Allaha, dž.š., će me u Džennet uvesti, a milost moja će tebe u Džehennem uvesti." Sin odgovori: "Da si ti vodio brigu o meni kada sam mali bio dovoljna bi mi bila Allahova, dž.š., milost, tvoja mi ne bi ni trebala." Otac reče: "Zar mi nećeš sada poslušan biti?" Sin mu odgovori: "Nema šanse! Tek kada ti Allahu, dž.š., poslušan budeš." Otac sinu
'
odgovori: "Onda nemoj ni ti mene pred ljudima sramotiti." Sin završi: "Upravo si ti uzrok svega ovoga." Dijete se rađa s karakterom svojim, i roditelji njegovi ne mogu promijeniti karakter njegov, ali ga mogu, itekako, vaspitati, što se tiče ahlaka njegovog, on je kćerka okoline i odgoja, i tu na scenu stupa ogromna uloga roditelja, u sreći ili nesreći njegovoj . Sin je više pod utjecajem oca, dok je kćerka više pod utjecajem majke, i primjer načina odgoja kod majki - neznalica je: grdnja, psovka, proklinjanje i prizivanje propasti, a primjer načina odgoja i vaspitanja kod očeva - neznalica je: batine i ponižavanje.
409. NAJOPASN IJA STVAR PO PORO D I C U Najopasnija stvar po porodicu j e da roditelji prave razliku među
'
djecom u ljubavi, maženju, opraštanju pogrešaka, a još opasnije od toga je da javno priznaju i kažu da više vole jedno dijete od drugog, takav postupak je sjeme neprijatelj stva među braćom i sestrama koje će ponići, nakon što postanu punoljetni i osamostale se od roditelja, izazvati mržnju i svađu među njima, i možda će taj postupak završiti velikim grijehom.
410.
POMOZI SVOM DJETETU DA Tl DOBROČ I NSTVO ČI N I
Pomozi djetetu svom da ti dobročinstvo čini s tri stvari: blago s njim postupaj, lijepo ga na greške njegove upozoravaj i lijepo mu na njegove obaveze pažnju obraćaj.
l O VA K O
411.
ME
lOS
Ž I V O T
N A U Č I O
KAŽNJAVANJ E DJ ECE
Nemoj koristiti kažnjavanje kao sredstvo u odgoju djeteta svog, osim ako ne koristi savjet i prijekor, u tom slučaju, neka mu batine budu vaspitna lekcija a ne neka osveta, i izbjegavaj ga tući kada si jako ljut na njega, pazi da mu rane i masnice na njegovom tijelu ne napraviš. Dok ga batinaš daj mu do znanja da ga j o š uvijek puno voliš. Savjetujem ti da batine smanjiš, koliko god više možeš, kao sredstvo odgoja i vaspitanja. Jer, bolje ti je da te se plaši i da te voli, nego da te se boji i da te mrzi.
412.
ISPRAVAN NAČ I N ODGOJA DJ ECE
U tvoj odgoj djeteta uvedi princip, d a ga pridobiješ prije nego li da plašiš, da ga savjetuješ prije nego li da ga koriš, da ga koriš prije nego li mu batinu daš, poslijednje sredstvo neka ti bude kazna.
413. ŽUDNJA ZA M E D I N O M v
Zudnja onih koji su već j ednom posjetili Medinu, potom su •
spriječeni da to ponovo učine, mnogo j e veća od žudnje onih koji j e do sada nisu posjetili, ko j edanput okuša slast i uživanje, svaki naredni put mu j e draži i miliji.
414.
KO . . .
Ko postane prisan s Allahom, dž.š., taj neće naći užitka u bilo kom drugom prijateljstvu, osim s All ahom, dž.š., čije srce svjetlost obasja, u tom srcu za tamu mjesta nema, ko dušu "otruje" bogobojaznošću, zadovoljit ga može samo "nebesko društvo", ko voli vrijedne stvari, smirit će se samo u Džennetu, ko voli velike ljude, zadovoljit ć e ga samo društvo s Muharnrnedom, s.a.v.s., ko
l
j e spoznao tajne života, taj ne vidi nikog vrijednog niti dostojnog ljubavi kao ljubavi prema Allahu, dž.š.
106 Mustafa es-Sibai
415.
RADOST HADŽIJA
Na dunjaluku nisam vidio radost kao radost koju hadžije sa sobom nose, nakon što su obrede hadždža obavili, ko mi ne vjeruje, nek .
.
se sam UVJer1.
i '
416. OBN OVA ZNAČ E NJA "I BAD ETA" U ISLAM U Kada bi muslimani obnovili značenja ibadeta u dušama svojim, vratili li bi čovječanstvu mladost njegovu, kada bi se našla neka islamska vlada koja će pripremiti muslimane da iskoriste obrede i "samit" hadždža, oni bi iz domovine svoje iščupali "korijene"
l
!
l l
'
!
l
f, ' l
' '
f
okupacije, bezboštva i nereda.
417. ZAŠTO S E HADŽIJ E NATJ EČU KO Ć E S E P R IJ E KUĆI VRATITI? Zapazio sam, da se hadžije natječu ko će se prije od njih kući vratiti, nakon što su obrede hadždža obavili, a kada bi obredi hadždža ostavili utjecaja na njih onako kako treba, hadžije bi poželjeli da tamo malo duže ostanu.
418.
BOLEST RO D IT EUA
j
Ako žena ima nezdravo razmišl anje, a muž j e fizički bolestan, ko će onda djecu podizati i odgajati? Allah, dž.š., nam je dovoljan pomagač, i neka se na Njega oslone oni koji su vjernici.
419.
ISKO R IŠTAVANJ E DA'VETA*
Neki ljudi iskorištavaju da'vet, pozivanje u vjeru Allaha, dž.š., zbog nekih bolesti srca njihovih, a pretvaraju se da su veliki entuzijasti . da'veta, a Allah, dž.š., najbolje zna šta j e u dušama njihoVim, kad bi samo znali! Zar oni ne znaju, da tim postupcima svojim dovode u sumnju iskrenost svakog drugog da'ije*? ..Ili j e šejtan taj koji je ku.
•
Da'vet: rad na pozivanju u Allahovu, dž.š., vjeru, islam. (op. prev.)
•
Da'ija: osoba koja poziva u vjeru Allaha, dž.š., i bavi se da'vetom. (op. prev.)
l l
;
l!
:
O VA K O
ME
107
Ž I V O T
N A U Č I O
pio savjesti njihove i učinio ih da se ne brigaju za posljedice onoga što rade.
420.
N E RAZU M IJ EVANJ E PRO P I SA VJ E RE
Jedan od primjera nerazumijevanja vjere je: da neke ljude ponese dunjaluk, potom ga se prođu, zbog grijeha kojeg AJlah, dž.š., smatra od malih grijeha, nakon toga oni šutke pređu preko grijeha koje Zakonodavac smatra velikim grijehom, koji ruši u temelju postojanje društva, te strašno progone onoga koji neku obavezu prema AJlahu, dž.š., nije izvršio, iako j e takvom AJlah, dž.š., oprostio, a zanemaruju onog grješnika koji nanosi veliku nepravdu nekim robovima AJlaha, dž.š., iako Allah, dž.š., te grijehe neće oprostiti sve dok se oni ne iskupe onima kojima su nepravdu nanijeli.
421. ŠEJTAN OVA SP LETKA Jedan od primjera šejtanovih spletki prema da'ijama: da podstiče da'ije da poriču grijehe koji su kod AJlaha, dž.š., mali, ili da neko djelo smatraju grijehom, a on je u principu dobro djelo, i oni padaju u velike grijehe koji slijede j edan za drugim, zabluda, potvora, omalovažavanje muslimana, prijestup AJlahovog, dž.š., zakona, razbijanje džemata, ogovaranje, laž, uz sve to, oni te svoje postupke tumače kao zaštitu AJlahovog, dž.š., zakona i odbranu da'veta, i sam šejtan se dugo zbog gluposti njihove grohotom smije!
422.
P ROBLEM O M LADI N E
Današnji problem
omladine
j e:
određivanje
cilja,
korištenje
slobodnog vremena, a ovo drugo j e usko povezano s prvim.
423.
U MJ ETNOST l ZLO
Nije svaka umjetnost zlo, nego ima umjetnosti koja j e dobro i ima umjetnosti koja j e zlo, zla umjetnost j e ona koja podstiče na zlo.
108 Mustafa es-Sibai
424. KADA S E POKAZUJ E AH LAK NARO DA Ahlak naroda se pokazuje u svom pravom licu u dva prizora: u pjesmama koje narod voli, i za vrijeme praznika i sajmova.
425. G EN E RACIJA U KOJOJ N EM A N I KAKVA DOBRA Kada pjesme rašire nejasnu, bestidnu ljubav među mladićima i djevoj kama ummeta, tad očekuj novu, drugu generaciju koja će biti .
kadra da nosi teške terete na putu zaštite slave ummeta i njegovog neprikosnovenog ugleda.
426. ŠTA J E STARIJ E Ne znam, zaista, šta j e starije, šta j e korijen: da li su pjesme te koje ·
usmjeravaju narod? Ili su pjesme te koje oslikavaju osjećaje naroda?
427.
U U BAVNA KNJ I ŽEVNOST
Kada postane ljubavna tematika središte književnosti i literature nekog naroda, znaj da j e to narod koji živi u samoobmani, a ne na istini, narod koji j e preokupiran izgradnjom ugleda i časti koji će srušiti najčuveniji neboder.
428. OVIJ E KONSTANTE Gdje vode ima tu i zelenila ima, gdje imana ima tu i dobrog djela una. .
429.
ISKORISTI PRI L I KU DA SE RAZVES E LIŠ
Ukoliko ti s e ukaže prilika za veselje koje nije haram a ti si tužan ili bolestan, iskoristi je, jer ćeš time umanjiti, na trenutak, svoju tugu i bolove, a sretne prilike možda se neće ponovo vratiti.
430.
KORISTI DOZVOU E N O
Koristi lijepa, ugodna j ela bez pre�erivanja, odmor bez pre*rivanja, blagodati bez luksuza, takav postupak j e zahvalnost Allahu, dž.š.,
r
f
�
' l'
1::
O VA K O
'
;: f
.
l l
ME
109 Ž I V O T
N A U Č I O
vodi ka činjenju dobrih djela i suzdržavanju od prohtjeva za
! l
besposlicom, zabavom i nasiljem.
!
l
KO RISNA STVAR
431.
Možda će ti kratki izlet s porodicom riješiti brojne probleme.
l
432.
DA NAM N IJ E . . .
Tuga bi nas ubila da nam vjere u sudbinu i.predodređenje Allahovo,
l
dž.š., nije,
l
l
očaj bi nas ubio da nam vjere u milost Allahovu, dž.š., nije, val bi nas odnio da nam vjere u pobjedu Uzvišenog, nije,
l
sljedbenici laži bi nam zavidili, ili bismo poput njih bili da nam
ll
vjere u vječnu Istinu nije,
l
itekako pohlepni bismo bili da nam vjere u nafaku Allahovu, dž.š.,
;
ruJe, . .
l
titizi ili oni koji pretjeruju bismo bili da nam vjere u nagradu Allahovu, dž.š., nije,
l
nasilnici bismo bili da nam vjere u pravdu Allahovu, dž.š., nije, itekako zbunjeni bismo bili da nam očiglednih dokaza o mudrosti Allahove, dž.š., nije.
433.
POS U E D I CE LOŠEG ODGOJA
Vidio sam mnoge očeve kako pretjeruju u maženju i tepanju djeci svojoj, kao reakcija na grubost očeva njihovih prema njima, i eto kako, nemudri postupci u odgajanju djece dovode do zamora dvije ili više generacija.
\
\ l
l
l
434.
DJ ECA l ŽIVOTI OČEVA NJ I H OVI H
Neka djeca čine živote očeva svojih dužim, dok, neka druga djeca oduzimaju od života očeva svojih.
110
Mustafa es-Sibai
435.
M U NADŽAT. . .
Gospodaru moj! Ti si i suviše Uzvišen, da bismo Te mogli vidjeti, Tvoja Djela su i suviše uzvišena, da bismo ih u potpunosti mogli shvatiti, Tvoja Božanstvenost j e i suviše uzvišena, da bismo Ti, kako dolikuje Tebi, mogli robovati, Tvoje blagodati prema nama su neizbrojne, da bismo Ti mogli zahvaliti, Tvoja Veličanstvenos t j e i suviše uzvišena, da bismo Ti se, kako dolikuje Tebi, srcima mogli pokoriti, Tvoja Milost j e i suviše velika, da bismo j e našim malobrojnim dobrim djelima mogli zaslužiti, Gospodaru moj, u*čemo Ti se od Tebe, bježimo od Tebe Tebi, mi nismo u stanju hvaliti Tebe, kao što si Ti pohvalio Sebe, onako kako Ti dolikuje.
436. Ž E N E S U SREĆA v
Zene su sretan izbor muževa na ovom dunjaluku, koliko god muž pokušavao da dobru ženu odabere, zaista, sreća nj egova ovisi o sudbini.
437. ZAD OVOUSTVO SA Ž E N O M Nećeš biti zadovoljan sa svojom ženom, osim ako je razumiješ, i ako ona tebe razumije, ako j e trpiš i ako ona tebe trpi, a ako ona tebe ne razumije onda ti nju razumi, i ako ona tebe ne trpi onda ti nju trpi.
438.
LIJ E K ZA Ž EN I N E MAHAN E
Ako u očima tvojim mahane tvoje žene postanu jako velike, sjeti se njenih vrlina, a malo je žena koje nemaju vrlina.
439.
N E M OJ S E U UTITI . . . .
Nemoj se ljutiti, ako ti pokvari žena ili djeca nešto od kućnih ukrasa, nemoj se strašno ljutiti stradat će ti živci, a najbolje j e da se
rl
O VA K O
l
ME
lll
Ž I V O T
N A U Č I O
nikako ne ljutiš; pravi gubitak j e kada izgubiš živce a ne kada izgu biš nešto od novaca, j o š ako znaš da s e ništa izgubiti ne može, osim
lt;
l
voljom i odlukom Allaha, dž.š., duša će ti na mjestu biti, a živci čvrsti i staloženi.
440. U UTNJA ZBOG ALLAHA, DŽ.Š., l LI ZBOG D U NJALU KA
l
Ljutnja radi Allaha, dž.š., j e žar koji povećava sposobnosti, a ljutnja
l f
1
zbog dunjaluka j e vatra koja će te izložiti propasti.
:
441.
PAM ETAN l G LU P
Pametan čovjek žrtvuje imetak svoj radi zdravlja, a glup žrtvuje zdravlje svoje radi imetka.
442.
NAVI KA U UTNJ E
Ako stekneš naviku da se ljutiš zbog svake sitnice koja ti se ne sviđa, nikada nećeš biti rahat.
443.
N I KADA N EĆEŠ B ITI ZAD OVOUAN
Ako
te zadovoljavaju
samo
strasti
tvoje,
nikada nećeš
biti
zadovoljan.
444. DA BISMO S R ETN I B I Ll Da bismo sretni bili, ne trebamo znati nepoznato, najveća potreba nam j e da se sjećamo onoga što znamo, a najviše š to muči i zamara čovjeka u životu njegovu j e porast zaboravljanja činjenica koje j e ..
pnJe znao.
445. SR ETAN M UŽ Ako te žena tvoja rastuži nekim postupcima svojim, i učini radosnim nekim drugim postupcima svojim, ti nisi oštećen, ti zamijeni ono što te žalosti s onim što te usreći, i nećeš biti zadužen, sretan muž j e upravo onaj koji sa svojom ženom nije ni dužnik ni onaj kome se dužno. j
i
l
ll2
Mustafa es-Sibai
446.
U G O D I SAM S E B I
Ako ti žena i djeca tvoja ne ugode, ne osiguraju mir i sreću, onda sam sebi ugodi; inače, provest ćeš život uz tuge i žalosti.
447.
U MJ E R E N B U D I . . .
Nemoj zabraniti ženi svojoj sve što traži od tebe, okrenut će se protiv tebe, a nemoj joj ni udovoljiti sve što traži od tebe, otkazat će ti poslušnost, već gledaj da joj zabrana tvoja bude u funkciji odgoja, i davanj e tvoje bude ispunjavanje želje njene.
448.
B RAK SA ŽEN O M N EZNALI CO M
Nemoj se oženiti sa ženom neznalicom, niti sa ženom jako načitanom i učenom; jer brak s džahilkom j e belaj, a brak s načitanom i jako •
ucenom zenom Je naporan. v
449.
v
BRAK S U Č E N O M Ž E N O M
v
Zena neznalica, neće te razumjeti, žena koja je učenija od tebe, i ona te neće razumjeti, žena koja j e iste učenosti kao i ti, ti ćeš je preteći pomoću muškosti svoje, a ona će tebe preteći pomoću varki njenih, a pak, muškos t drži po samovolje i diktature, dok varke .
drže do neposlušnosti, a samovolja i neposlušnost rađaju probleme u porodici, stoga, najbolje ti j e da budeš učeniji i načitaniji od žene svoje, tako ćeš znanjem ugasiti i prekinuti ključanje varki.
450. ŽEN E l PROBLE M I v
Zena koja j e mudra i inteligentna rješava tvoje probleme, žena koja ima razumijevanja umanjuje probleme tvoje, žena koja je lijepa stvara ti probleme, dok žena koja j e glupa povećava tvoje probleme.
451.
B RAK S VIŠE O D J E D N E Ž E N E
Onaj koji se oženi s dvije žene, takav najviše umora može podnijeti, onaj koji se oženi s tri žene, takav će najprije propasti, onaj koji se
r
l
l
O VA K O
ME
113 Ž I V O T
N A U Č I O
ženi s četiri žene, takav je najbliži luđacima, to što nam je AJlah, dž.š., dozvolio brak s više žena, ne znači da se moramo izlagati zamorima i problemima bez prijeke potrebe.
452.
MAJ KA l DJ ECA
Nerazboritost majke će odgojiti lahkomislenu i nevještu djecu, nejvjerstvo majke će odgojiti nevjernike i grješnike, majka koja nije
l
povjerljiva i pouzdana odgojit će djecu varalice i petljance, dok majka
l
koja nije lijepa odgojit će dobru i valjanu djecu, a ako se kod jedne
l
majke nađu razboritost, povjerljivo st, ljepota, takva majka će odgojiti velikane, prvake, a mislim da je to prava rijetkost, to su hurije.*
453. S MALO U M N I M DJ ETETO M Ako budeš na kušnju stavljen s maloumnim djetetom a ti si inteligentan, nemoj mu staviti do znanja da je maloumnik, i nemoj
biti žalostan zbog maloumnosti njegove, jer korisnije ti je maloumno dijete koje je poslušno, od inteligentnog djeteta koje je neposlušne, i
l
l ·l ,
1
koliko je samo inteligentne djece, neposlušnih roditeljima svojim, koji su prouzrokovati brojne probleme roditeljima svojim, tako da su roditelji poželjeli da ih uopšte nisu ni rodili.
454. ŽENA l ŽIVOT Malo je žena koje su zadovoljne sa životom svojim, i kad god promijeni život svoj nabolje, brzo joj dosadi i posumnja u njega, pa čak, kada bi u Džennet ušla, brzo bi joj dosadio i zaželjela bi da ode malo i do Džehennema.
455.
LIJ E PO O PH OĐ E NJ E SA Ž E N O M
Lijepo ophođenje kod razborite žene povećat će joj poslušnost, kod one koja nije razborita povećat će neposlušnost, stoga, što ljepše se ophodi s ovom prvom, a što manje s ovom drugom. ' Hurija: džennetska djevica, izuzetno lijepa i savršena žena (op. pre")
1 14
Mustafa es-Sibai
456.
M UŽ l MAHANE ŽE N E
. Muž koji je plemenit pokriva ženine mahane, čak i od njenih najbližih, a muž koji j e naopak i zao govori o mahanama žene svoje, čak i njenim neprijateljima.
457.
P RAVA Ž E N E
Ogromna većina ljudi vodi računa o dužnostima žene prema njima, više nego li što vode računa o svojim obavezama prema ženama, a Allah, dž.š., u Kur'anu kaže:
dužnosti... "
. . . one imqjtt isto tohko prava koliko i
"
(El-Bekare, 228.)
458. G R IJ EŠ E NJ E M UŠ KA RCA l Ž E N E Bezbožačko društvo oprašta muškarcu koji j e s pravog puta v
skrenuo, a ubija ženu koja j e s pravog puta skrenula, iako j e Serijat jasno naredio, i muškarcu i ženi, da pravim putem idu, a zabranio v
i muškarcu i ženi griješenje, Serijat j e j asno naredio, i muškarcu i ženi, da im se oproste kada slučajno pogriješe, a strogo naredio kaznu, i muškarcu i ženi, kada ustraju u griješenju, i stvarno mi nije jasno odakle pravo njima da prave razliku u kažnjavanju muškaraca
i žena?
459.
I Z MEĐ U NAS l ŽENA NAŠ I H
v
Zene naše nam zadaju muke luksuzom i raskošom, a mi njima muke zadajemo s potrepštinama i neophodnostima, a stvarni problem je da ono što muž vidi kao luksuz, žena njegova smatra potrepštinom, i ono mu muž vidi kao potrepštinu, žena njegova smatra luksuzom.
460. J ED NA O D NAJVEĆI H N EVO UA Jedna od najvećih nevolja je nevolja pametnog čovjeka koji živi s glupom ženom, isto tako, nevolja pametne žena u braku s glupanom, i to je bolest kojoj lijeka nema.
O VA K O
461.
ME
ll S
Ž I V O T
N A U Č I O
M UŠKARAC, ŽENA l N EVO UA
Muškarac vidi nevolju samo kao teret koji je teško nositi, i hladnokrvan je prema tome, dok žena vidi nevolju kao ono što joj se ne sviđa, i samo se žali na nju, premda, ima i drukčijih muškaraca i drukčijih žena.
462.
P R I RO DA M UŠKARCA l ŽEN E SPRAM GOVORA
Pametan čovjek daje prednost šutnji, osim u situaciji kada je govor
l;
ll f
koristan ili kada će nešto postići, dok pametna žena prednost daje govoru, osim u situaciji kada će govor nekome na žao učiniti ili kada će ona zbog toga štetu pretrpjeti.
463. ZAŠTO J E M UŠKARAC H RABHIJ I ? Zbog čega je Allah, dž.š., stvorio muškarca, u većini slučajeva, hrabrijeg i snažnijeg od žene? Pa zar nije zbog toga, da bi muškarac više podnosio i trpio terete i napore od žene?
. 464.
KADA B l ŽENA POPUT M UŠ KARCA SNAŽNA B I LA
Kada bi žena poput muškarca snažna bila, presudila bi čovjeku u trenutku kada j e ljuta, pa zar je ne vidiš kako proklinje dijete svoje, i smrt mu priziva, u trenutku kada je srdita na njega?
465.
DJ ECA IZM EĐ U OCA l MAJ K E
Sve ono što gradi i ulaže pametan otac tokom godina u odgoj djeteta svog, majka neznalica će sve to srušiti u nekoliko dana. t l
l r j i
l
l r
l lt
!t
l l l
466. VRSTE ŽENA Tri su vrste žena: razborita, plemenitog porijekla, i takve su najuglednije žene, zatim, dobra, skromna u duši, i takve su najzadovoljnije žene, i glupa, lošeg ahlaka, i takve žene najviše zamaraJU. .
1 16 Mustafa es-Sibai
467.
POJ E D I NAC l ZAJ ED N I CA
Možda neki pojedinac djeluje poput najboljeg čovjeka, a kada j e u zajednici, najgori j e od njih.
468. SLOBODA Ž E N E l NJ E N O RO BOVANJ E v
Zena može biti slobodna samo na račun njene sreće i zadovolj stva, može biti robinja*
samo na račun njene porodice, a jednaka s
muškarcem može biti samo na račun sreće i zadovolj stva društva u kojem živi.
469.
PAD CIVI Ll ZACIJA
Zar nije čudno da j e krab svih civilizacija rezultat: istaknutosti žene u društvu, njene neozbiljnosti u sudbinskim pitanjima društva, i njen moralni pad.
470. IZM EĐ U ALLAHOVOG, DŽ.Š., ZAKONA l ŽEU E N EOZB I U N I H P OJ ED INACA Allah, dž.š., želi svojim mudrim zakonom ženi osigurati blagostanje, čast i stabilnost, a neki neozbVjni pojedinci j oj žele: napor veliki, · v
.
•
,
•
pomzenje, uznetn1renost 1 poremecaj.
471 .
•
,
RAZ U M M UŠ KARCA l ŽEN E
Nije tačno da j e žena manje pametna od muškarca, već njeni osjećaji nadvladaju razum njen, a kod muškarca razum nadvlada osjećaje. . . nema nikakve sumnje da se razlikuju rezultati njihovih postupaka, zato što različito koriste razum, s toga, ženi se pripisuje da je manje pametna, a da j e muškarac bolje pameti od žene.
472. OSO B I N E Ž E N E v
Zena posjeduje i sažima osobine vuka, lisice i ovce. Od vuka joj Eripada to što nemilice trga svog muža, jadnika, o d lisice j oj pripada .
•
Robinja: misli se, može robovati strastima i svemu onome čime nije Allah, dž.š., zadovoljan.
O VA K O
ME
ll7
Ž I V O T
N A U Č I O
lukavstvo koje koristi protiv svog muža, nasilnika, a od ovce j oj pripada blagost s mužem, koji j e odlučan.
473.
ČU DO ŽEN E
v
Cudo je da j e žena jača u vlasti od muškarca, iako je slabija od njega, žena je nezadovoljnija s mužem, iako j e ona više nepravedna, žena je odanija od muškarca, iako je on skloniji prevari, žena se više žali od muškarca, iako je staloženija od njega, žena je prisnija s djecom od muškarca, iako djeca vode porijeklo od njega, žena će prije "kuću" uništiti od muškarca, iako on manje vremena u njoj provodi, žena manje ibadeti od muškarca, iako je on slabijeg imana od nje.
474.
KAD B l . ..
Kada bi se pamet mjerila sposobnošću govora, brbljivci bi najpametniji ljudi bili, kada bi se znanje mjerilo pamćenjem velikog broja pitanja, učenik bi od svog učitelja učeniji bio, kada bi se ugled i visok položaj u društvu mjerio dobročinstvom, zli ljudi u tome nikakva udjela ne bi imali. Kada bi se, kojim slučajem, imetak mjerio znanjem, učenjaci bi najbogatiji ljudi bili, a glupaci bi najsiromašniji ljudi bili, kada bi se vječna slava mjerila pomaganjem ljudima, krvoloci, nasilnici, većina kraljeva i vođa nikakve slave ne bi imali.
475.
DVIJ E KAP IJ E VJ EČNOSTI tu kapiju će ući velikani
i
Vječnost dvije kapije ima: kapiju sprijeda, na
!
koji su predvodnici čovječanstva bili, i kapiju sa zada, na
l
l
l '
�
1·..
tu
kapiju
će ući zlikovci koji su neprijatelji narodu svom bili, a ključ za kapiju sprijeda je skupocijeniji od zlata, dok je ključ za kapiju sa zada vreliji od plamena, ovi koji će na prednju kapiju ući, vječno uživanje su kao nagradu dobili, zato što su ljudi za njih Allaha, dž.š., molili da im se smiluje i oprosti, a ovi koji će na kapiju sa zada ući, vječnu kaznu su zaslužili zato što su ljudi prokletstvo na njih prizivali.
ll8
Mustafa es-Sibai
476.
D IJALOG SA "ZADOVOU STVO M"
Jedne prilike upitana j e zadovoljstvo: "Gdje stanuješ"? Odgovorilo v
je: "U srcima zadovoljnih ljudi." Pitali su ga: " Cime se hraniš"? v
Reče: "Snagom imana njihovog." Pitali su ga: "Cime ustrajavaš"? Zadovoljstvo j e odgovorilo: "Lijepim mislima njihovim." Pitali su v
ga: "Cime ih pridobijaš"? Zadovoljstvo j e odgovorilo: "Kažem duši čovjekovoj da j e neće ništa pogoditi osim onoga što joj je Allah, dž.š., propisao." I još su ga upitali: ''A zbog čega ih napuštaš"? Zadovoljstvo odgovori: "Zbog gramzivosti nakon skromnosti, zbog pohlepe nakon darežljivosti, zbog sekiranja nakon sreće i zbog sumnje nakon čvrstog vjerovanja."
477.
l TEORIJA M OŽE POG RIJ EŠITI
Možda većina onoga što teorijski važi kao najpouzdanije, u stvarnosti izgleda kao najnepouzdanije.
478.
POJAM NJ EGOV ANTO N I M O BJAŠNJAVA
Pomoću vrućine i hladnoće poznajemo blagodati vlage i toplote, pomoću nasilja i nemoći poznajemo blagodati pravde i odlučnosti, pomoću djece poznajemo teret� koje su podnijeli naši roditelji dok .
su nas podizali, pomoću bolesti i s tarosti poznajemo blagodati zdravlja i mladosti, ali hoće li pouka vratiti ono što j e bilo i prošlo? I hoće li vratiti tuga sretne dane?
Kati/o sreće da, aje! to šta kotisti "kamo sreće da" kamo sreće daje mladost robapa daje kupim.
479.
I STI N A l STRAST
Istina se buni i suprotstavlja strastima, zato onaj kod koga istina vlada, ima snage da se suprotstavlja svojim strastima i proh*vima, a laž se, pak, pokorava strastima, zato j e onaj kod koga laž vlada, postao najpokorniji strastima i prohtijevima svojim, a iman je taj koji odlikuje istinu od laži, a Allahova, dž.š., pomoć nam je pokazatelj
i ! l j i
l
l!
O VA K O
ME
1 19 Ž I V O T
N A U Č I O
želja dobra i želja zla, zato j e šejtan mnogim pobožnim ljudima preobukao želje zla i prikazao ih kao dobre, kako bi oni bili lišeni Allahove, dž.š., pomoći, a ti moli Allah a, dž.š., da te ne liši pomoći Njegove.
480. KU LTU RA O SEKS U IZM EĐ U RAZVIJ E N I H l SLABI H ZE MAUA U okupiranim zemljama vrlo brzo se širi literatura o seksu, a spisatelji te literature se vrlo brzo obogate, dok u razvijenim zemljama vrlo brzo se širi literatura o duši i odgoju, a autori te literature postaju slavni, a razlika između velikana i jadnika je kao i razlika vječne slave i bogatstva.
481. P ROFITE RI NA RAČ U N S EKS-LITERATU R E l RATN I P ROFITE RI Profiteri na račun seks-literature su gori od ratnih profitera, koji su stekli bogatstvo monopolom i krizama, pa zašto se onda propisuje kazna ratnim profiterima, a ovi drugi su stalno u fokusu časopisa i novina? ... nije li to dokaz da su oni koji imaju vlast da kreiraju javno mišljenje u našim domovinama narod nasilnički, ili su neznalice koji uništavaju.
482. O N I IZM IŠLJAJ U SEKS UALN E KRIZE Oni koji izmišljaju seksualne krize preko svojih djela i literature, a potom tvrde da su oni primorani pisati o seksu kako bi udovoljili željama mladića i djevojaka i kako bi riješili njihove probleme, upravo takvi ljudi su opasniji po čovječanstvo od onih koji izmišljaju ratne krize, a potom tvrde da se oni naoružavaju samo kako bi se branili a ne kako bi napadali, zašto to mi onda proklinjemo ove potonje, a šutimo kada su ovi prvi u pitanju ? I zašto to mi ove karakterišemo kao zločince, a ove prve karakterišemo kao plodne književnike?
120
Mustafa es-Sibai 483.
.
OPASNOSTI NAŠI H LOŠ I H OBIČAJA VEZAN I H ZA BRAK
Ono što propagira literatura koja o seksu govori je otežavanje ulaska u bračne vode mladićima i djevojkama, i ovo slijepo slijeđenje je učinilo brak finansijskim problemom, kojeg mogu podnijeti samo oni bogati u društvu, iako je zakon Allaha, dž.š., učinio brak lahkim i dostupnim i bogatašima i siromašnima.
484.
G DJ E S U TE NAŠE ŽENSKE ASOCIJACIJ E
Da su samo naše ženske asocijacije ustraj ale u neprekidnoj kampanji protiv slijeđenja drugih u instituciji braka, učinile bi, i društvu i samoj ženi lično, mnogo značajniju uslugu koja bi ummetu od koristi bila, i tako zaštitile naše zemlje od moralnih kriza i dekadencije. 485.
POŠTIVANJ E Ž E N E
Poštivanje žene ogleda se u tome da s e ponaša prema njoj kao prema ljudskom biću, a ne da se poigrava s njom kao s marionetom, te da žena prestane biti tema nekakvih podozrenja i sumnjičenja, a ne da je se baca u gorivo svakojakih strasti i da j e kleveću i osramoćuju svakojakim glasinama. 486.
DA Ll ČOVJ E K SA ZAPADA POŠTUJ E ŽEN U ?
Mi smo prevareni sa scenama i prizorima da Zapadnjak poštuje že_nu
kroz razne klubove i asocijacije, a u isto vrijeme ne primjećujemo kako to oni postupaju s njima u kućama, i ne primjećujemo kako to oni žene poštuju i kako govore o njima u pripovjetkama, poslovicama i romanima. 487 .
G DJ E NA V I DJ E LO IZLAZI POŠTIVANJ E Ž E N E
Poštivanje nekog naroda prema ženi na vidjelo izlazi u poslovicama, izrekama tog naroda i zakonima tog naroda, a ne na mjestima predviđenim za zabavu i razonodu, i vidio sam, zaista, Zapadnjake da ženama prednost daju na zabavama, a zapostavljaju ih u kućama,
..
·e
"''t:
,--:.. �...../\ ..: v..,_ �.::;- 'l; '
O VA K O
ME
121
Ž I V O T
N A U Č I O
da ljube ruke ženama na javnim mjestima, a šamaraju .ih u kućama, pretvaraju se da im priznaju jednakost spolova, a ne priznaju im tu jednakost u dubinama duša svojih, poginju glavu ženama svojim kada je šala u pitanju, a bježe od njih kada su ozbiljne stvari u pitanju. v
Zenu, u našim društvima, varaju ti prizori, isto kao što je varaju oni koji žele ugasiti žeđ strasti svojih na račun njene ženstvenosti.
488. APSO LUTN O N E MA N I KAKVE VEZE IZM EĐ U POŠTIVANJA ŽEN E l NJ E N E "SLOBODE" Apsolutno nema nikakve veze između priznavanja ženi njenih prava i između dopuštanja joj da remeti norme u društvu u kojem živi. Pročitaj, ako hoćeš, o ženi u grčkoj i rimskoj civilizaciji, i u savremenoj zapadnoj civilizaciji.
489. ŽENA U NAŠOJ l NJ I H OVOJ CIVI LIZACIJ I Oni tvrde da mi u našoj civilizaciji omalovažavamo ženu, iako mi uopšte ne udaramo ženu, a tvrde i da oni poštuju ženu u njihovoj civilizaciji, a stalno j e tuku, pa ko onda poštuje ženu, a ko, uistinu, omalovažava ženu?
490. O B UZDAVANJ E I Ll GAŠ ENJ E NAGONA Obuzdavanje seksualnog nagona ne znači i gašenje tog nagona, obuzdavanje j e dovođenje čovjekove energije pod kontrolu, a gaše nje je poticanje te energije, a svaka snaga i energija koju ne obuzdaš ode poput prašine, ili j e sredstvo za rušenje i uništavanje.
491. VELIČI N A R IJ EČI PRIJ E N EGO SE IZGOVOR I Oni koji tvrde da j e pravo njihovo da kažu ono što žele, pod izgovo rom "slobode govora", zaboravljaju da riječ ima veličinu svoju prije nego što se izgovori, i ne znam nijedan narod da dozvoljava izdaju domovine pod izgovorom "sloboda govora", međutim, neke skupi ne, kod nas, žele izdati ugled i čast društva pod izgovorom "slobode
122
Mustafa es-Sibai govora", i, zaista, kada bi kod nas postojalo j avno mnijenje, koje je svjesno šta se dešava, procesuirali bi takve skupine isto kao što procesuiraju izdaju državnih interesa.
492.
UTJ ECAJ O DG OJA U U S MJ E RAVANJ U G E N E RACIJ E
Kada j e odgoj u funkciji izgrađivanja i podizanja generacije koja će svoje zadaće izvršavati, tada će izrasti takva generacija koja će zaboraviti na svoje interese, a na umu imati interese umm eta, a kada je odgoj u funkciji izgrađivanja i podizanja generacije koja će zadovoljavati samo svoje potrebe i proh*ve, izrast će takva gene racija koja će samo na umu imati svoje interese, a zaboravit će na mterese ummeta. .
493.
G E N E RACIJA ZA BORB U l G E N ERACIJA ZA PORAZ
Generacija koja zna kako će obuzdati i savladati strasti svoje, zna i kako će ostvariti pobjede svoje, dok generacija koja će "popustiti uzdu" pred strastima, neće moći dugo izdržati u borbi za slobodu i izgradnju.
494.
v
UTJ ECAJ Ž E N E U OČUVANJ U U G LE DA U M M ETA
Zena koja smatra da j e njeno zadovoljstvo i sreća u očuvanju njenog '
ugleda i časti, zna kako će odgajati djecu koja će čuvati ugled i čast ummeta, dok žena koja vidi svoju sreću u zadovoljavanju svojih . slasti i proh*va, odgojit će djecu, kojoj nimalo neće biti teško da izdaju ugled i čast ummeta na putu zadovoljavanja njihovih strasti; kakve li samo razlike, između generacije koja čuva ugled i čast ummeta,
i generacije koja će ga izdati.
RAZLI KA IZM EĐU NAS l O N I H KOJ I POZIVAJ U U NAZADOVANJ E
495.
Problem koji se javlja između nas i onih koji pozivaju u dekadenciju, j e taj, da se mi njima obraćamo razumom, logikom, a oni govore
i _.. , ,...,.:'--./" . �
�
:::! . ; J>,\./1'-f v '\, .
'"
"'
123
O VA K O
Ž I V O T
M E
N A U Č I O
strastima, iako njihov razum ne poriče ono što mi govorimo, već strasti njihove mrze ono što mi govorimo, iako ono što znaju iz historije podržava naše riječi. Iako ono što znaju iz povijesti besramnih civilizacija, to se slaže s njihovim strastima, mi smo za razum, a oni su za strasti, mi smo za principe iz nauke i morala u koje oni ne sumnjaju,
a
oni su za prohtjeve i strasti kojima se
pokoravaju, a razum gradi državu na mjestu gdje j e strasti ruše.
496.
O DAKLE Ć E M O POČETI?
Mi smo
umme t
koji j e u usponu, želimo početi na mjestu gdje su
počeli i drugi narodi, a oni žele da mi počnemo na mjestu gdje su oni propali.
497.
NAŠA O M LADI NA l NJ I HOV I LI D E RI
Kao argument da j e naš put častan dovoljno j e to što se mladić koji j e s nama opire i suprotstavlja svakom zavođenju, dok njihov lider ili vođa uopšte nema sposobnosti da se suprotstavi najslabijoj vrsti zavođenja i zablude, osim onoga kod kojeg je ostalo, barem malo, •
cast1 1 prezira prema strastlma. y
<
498.
•
PORAZ NARO DA U Z P O M O Ć ŽE N E
Narod koji promatra ženu razborito i ozbiljno, taj narod žena neće moći poraziti u ratu, dok narod koji promatra ženu na način da j oj treba robovati kroz strasti, a da j e treba omalovažavati kao ljudsko biće, takav narod će u ratu poraziti bludnice i plesačice, i to putem zavođenja i špijuniranja.
499.
VRATITE S E MALO U H I STORIJ U . . .
Neka pitaju malo historiju, oni koji tvrde da žele preporod i napredak ummetu našem, i neka ne odustanu o d uništavanja egzistiranja porodice kod nas: da li su propali najjači narodi i civilizacije u historiji, osim kada su im na vlast došli oni koji poput
124 Mustafa es-Sibai njih misli o seksualnosti i oni koji istu filozofiju imaju po pitanju žene u društvu?!
500.
ČUVAJ S E, O K R EPOSNA Ž E N O
v
Cuvaj se kreposna majko i kreposna kćeri, njihovih varanja da te žele osloboditi od ropstva tvog, i da žele prekinuti okove tradicije, oni te, uistinu, žele naputiti ka robovanju neznanja, robovanju neobuzdanim strastima, žele te staviti u okove truhle im tradicije, okove iskorišt-avanja u svrhu grijeha i spletki, čuvaj se, budi oprezna; ženo kreposna, jer riba se peca u mrežu samo kada je udica jako skrivena, a ribu lovi ribar, samo nakon što riba proguta udicu.
501.
i
ČI M E ĆEM O D U NJALU K OSVOJ ITI
Dunjaluk, sigurno, nećemo osvojiti s bestidnim i "slobodnim" majkama, nego dunjaluk možemo osvojiti s pobožnim i čestitim majkama, i nećemo biti halife na zemlji s literaturom koja žudnju i pohlepu za s�ksom raspiruje, nego ćemo halife na zemlji postati s literaturom koja govori o lijepu ponašanju, moralu i prikladnom odgoju.
502.
l l t i
l
l
l l l
l t
RAZLI KA IZM EĐ U NAS l NJ I H
Razlika u našem i njihovom stavu o uzroku pokvarenosti ove civilizacije je: mi, zaista, želimo da zaštitimo kuće naše i društvo naše od požara, koji uništava komšije naše, kako bi izbjegli njegovu katastrofu i uništavanje i pobjegli od njegovog dima i vatre, a oni žele da usmjere taj požar ka kućama našim i društvu našem, kako \
bi se divili strašnom plamenu njegovom, i kako bi uživali u tom pjesničkom prizoru iz mašte.
503.
PO Č E M U S E M EĐ USOB N O RAZLI KUJ U U U D I ?
Da li se neki čovjek razlikuje spram drugog čovjeka, osim po tome što je sačuvao svoje nerve, što je djela cijenio po njihovim
l
l
l
l
l '
l
'
125
O VA K O
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
rezultatima, što je ismijavao sjajne prizore, ako su s e iza istih krile muke i nesreće?
504.
VELIKA N I U SVAKOJ CIVI L IZACIJ I
Apsolutno, svaka civilizacija ima svoje učenjake, koji su se posvetili otkrivanju nepoznatog, svoje mislioce, koji su bili izvanredni u širenju vidika spoznaje, svoje književnike, koji su se uzdigli, pomoću emocija i sentimenata, skoro .do savršenstva, također, svaka civilizacija ima i desetine hiljada onih koji zadovoljavaju prohtjeve svjetine, pomoću muzike, plesa i raspitivanja seksualnih nagona i strasti. Pa ko su sada istinski velikani, ako ne učenjaci koji šute, iskreni mislioci i ljudine književnici?
505.
ŠTA J E P RAVA VRIJ ED N OST E ROTI KE?
U erotskoj literaturi, nema ničega stvaralačkog, niti kakve borbe,
niti žrtve; već je to industrija neplodnika, ljenčina, egoista. Dok je literatura o lijepom moralu puna ljepote i stvaralaštva, mukotrpne borbe, časne žrtve, i to je nakit plodonosnih, slavnih i požrtvovanih dobrovoljaca.
506.
RUŠENJ E l U N IŠTAVANJ E N IJ E S LOBODA
Ko nosi krampu i želi da mi sruši kuću u ime slobode, ja mu neću dozvoliti da to i uradi, nego ću ga spriječiti, i to u ime pravde, neću ga ostaviti da se naslađuje prizorima ruševine u ime umjetnosti, nego ću mu dati da okusi gorčinu kazne, i to u ime zakona.
507.
LOPOVSKA LITERATU RA
Koja je razlika između lopova koji se prikrada po mojoj kući i pretvara se da je on moj dragi gost, i pritom pokrade najdragocjenije što je u kući, i između literature koja s e šunja po "razumu moje kuće", ili po razumu moje žene i pretvara se da je ona neki istaknuti književnik, i pritom otme moje najdragocjenije? Zašto onda hapse
126
Mustafa es-Sibai lopove koji kradu imovinu, a slobodu daju lopovima koji kradu ugled, sretan brak i sretnu porodicu.
508.
O D LI KA CIVI LIZACIJ E
Jedna od odlika civilizacije j e da ona čovjeka iz anarhije prevodi u sistem, prevodi ga iz nepravičnosti u vladavinu zakona, iz vladavine '
nagona u njihovo kontrolisanje; p a koji napredak predstavlja ova propaganda nemorala i razgolićenosti, koja unazađuje društvo
iz
sistema zakona u anarhiju strasti, iz pravde zakona u nepravdu razuzdanosti,
iz kontrolisanja nagona u njihovo promovisanje, i to
bez ikakve smetnje i prepreke od strane vjere i morala.
509.
J ESU Ll O N I ZADOVO U N I S OVI M ?
Ako j e zadovoljavanje seksualnih nagona putem oslobađanja od v
"okova Serijata i zakona", ako j e to kultura i civiliziranost, onda j e životinja naprednija i na većem stepenu od čovjeka, i početna društva, gdje su žene bile "zajednički posjed i dobro", i oni su napredniji i civiliziraniji od nas.
5 10.
P RO KLETSTVO H ISTOR IJ E
Zaista, naši neporočni mladići', i neporočne djevojke, neće zvati · ove podrugljivce da oni zapišu u historiji da su oni govorili želje i nade omladine. Kako li j e samo prokleta historija, ako bude pisala o našoj omladini samo o njihovim željama i nadama za seksualnim naslađivanjima, a ne i o njihovoj borbi i ulozi graditelja društva, ako bude pisala samo o oduzimanju ugleda i časti kćeri i žena, i varanjima očeva i muževa. . . ! pa koja to generacija poput ove zaslužuje vječnu slavu, i priznanje historije?
511.
VJ EČNA M ISAO
Misao koja gradi temelje početka preporoda i obnove, vlasnici takvih ideja i misli zaslužuju da budu velikani u historiji, dok
! l l
'
l l
O VA K O
' i
l
ME
127 Ž I V O T
N A U Č I O
ideja i misao koja ruši i uništava zdanje civilizacije, kada j e ona
l
na vrhuncu svoje moći, vlasnici takvih ideja i misli zaslužuju prokletstvo historije.
512.
IZBOR ZA M ISS
Jedan od najistaknutijih pokazatelja
spletki prema ženi, od
strane zapadnjačke civilizacije, j e izum "takmičenja za najljepšu djevojku", izbor za miss, i izbor za najel.egantniju djevojku, izbor za najprivlačniju djevojku, i nema kraja tim njihovim ljepoticama, kraljicama i maštarijama, u tom j e samo dokaz da Zapadnjak želi uživati u otmjenosti žene, i dokaz da njima nije toliko bitan i ne vode brigu o ugledu i časti žene, koliko im je bitna njena privlačnost, njena ljepota, njena ženstvenost.
513.
TAKMIČENJA OVE VRSTE S U ZAM KA
Izbor za miss j e prilika za uživanje žiriju i gledaocima u tijelima djevojaka koje se takmiče, pod izgovorom zapadnjačke civilizacije
da je to jedan bitan projekat, isto tako ovakva takmičenja su prilika djevojkama da ulove muževe, djevojkama koje se boje da će postati "malo tražena roba", tj. da se neće udati.
5 14.
VRAČEVA MAG IJA
Izbor za miss j e magija vrača, spletkaroša, da bi izvukao djevojke iz
l l
kuća njihovih očeva, kako bi postale njemu poslušne i pokorne.
515.
JADN I CA J E ŽENA
v
Zena je, uistinu, jadnica, još uvijek je igračka muškarca, i to je bila tokom svih epoha historije i svih zakona, osim u našoj historiji i našem v
Serijatu, pa zar nije to dovoljan dokaz i jak argument da je muškarac mudriji od žene, bolje razumije stvari od nje, i na kraju krajeva, na kome se to pokazuje da je muškarac mudriji i pametniji od žene?
l
_L
128
Mustafa es-Sibai 5 16.
U MJ ETN IČKA SLI KA
.. Sastala se, jedne prilike, lijepa i pametna djevojka s lijepom i naivnom djevojkom, koja se prijavila na takmičenje "Izbor za miss", te reče ova naivna ovoj pametnoj : "Postala sam slavna i poznata, izlaze moje slike svaki dan u novinama, novinske agencije prenosi vijesti o meni." Pametna joj odgovori: "Zaista, umjetnička slika koju ruke nisu dodirivale je skupocjenija i privlačnija od slike koju su ruke dodirivale, tako da su joj pokvarile ljepotu njenih pritodnih boja."
517.
U LOVU E NA PTICA
Jedne prilike, uobražena djevojka, od onih koje su se prijavile na takmičenje "Izbor za miss", prošla je pored jedne u lovčevu zamku ulovljene ptice, te zaplače, zbog njenih muka, na to joj ptica zarobljenica reče: "Nemoj plakati za onom koja još uvijek pred sobom ima šansu da se izbavi iz zamke, nego ti plači za onom koja nikako ne može da se izbavi iz zamke, plači ti zbog sebe, jadnice jedna, da imalo razuma imaš, mislila bi njime."
5 18.
KO J E VEĆI SPLETKAROŠ7
Muškarci govore: "Zaista, žena je veći spletkaroš od muškarca", a ja .
više ne mogu vjerovati u tu izmišljatinu, nakon što je muškarac uspio pridobiti ženu, kako bi uživao s njom gdje god želi, i kada god želi.
519.
SLO BO D NA PTICA
Slobodna ptica, ona koja se ne ulovi u lovčevu zamku, je skupocjenija i privlačnija od ptice zarobljenice u njenom kavezu, ma kakve god krasne boje da je, i ma kakvog god lijepog prizora da je.
520.
MALA MARION ETA
Hej moja mala lijepa marioneta! Ostat ćeš uvijek mala marioneta, ma kako god uvećati lik tvoj, ma kakvu ti odjeću obukli, i ma kakve ti dali sobe za primanje i presvlačenje.
O VA K O 521.
ME
129
Ž I V O T
N A U Č I O
ZAŠTO SU SE P RIJAVI LE ZA IZBOR ZA M ISS?
Ja jako poštujem i cijenim svoju majku, i tako su sve ostale majke na dunjaluku poštovane i Cijenjene, zato što me j e rodila, a ne zato što je ona bila lijepa, i što su o njoj i njenoj ljepoti pisale razne
l l
l
l
novine, izbori za miss, niti neke muške organizacije.
522.
Ž E N E VEL I KA N I U H ISTOR IJ I
Misice, djevojke koje su pobijedile na "Izboru za miss", padnu u zaborav nakon samo nekoliko dana, međutim, žene velikani u nauci, u izumima i tehnologiji, te majke koje su na ovaj svijet velikane historije donijele, njih će uvijek historija spominjati, sve dok insan bude čitao historiju.
523.
NAŠ U D I O U B O LOVI MA
Apsolutno svakom čovjeku j e suđeno da boluje, žalosti s e i brine, a onaj koji bude zadovoljan sa sudbinom svojom i strpi se, za to će nagradu dobiti, dok onaj koji se naljuti i nezadovoljan bude, bit će pitan i snosit će odgovornost za taj postupak svoj.
524.
N E PRIJATEU l P ROTIVN I K
Ne koristi termin "neprijatelj", o sim za stranca koji se bori protiv tebe, dok
sugrađanina svog, s kojim baš i ne dijeliš mišljenje,
oslovljavaj
"protivnikom." Zato što u odnosu s neprijateljem
koristi samo sila, dok s protivnikom itekako koristi lijepo ponašanje, prelazak preko njegovih hrđavih postupaka. . .i ostavljanje prilike njemu kako bi te razumio.
525.
DA Ll SE VOLI N EP RIJATEU ?
Neprijatelj se nikako ne može voljeti, možeš samo pravedno prema njemu postupati, a voljeti neprijatelja j e ravno utopiji, dok pravedno postupanje prema njemu je ljudskost i savršenstvo.
130
Mustafa es-Sibai 526.
RAZLIKA IZM EĐU TEVEKKU LA l TEVAKU LA*
_ Ko se u životu svom i opskrbi pouzda u Allaha, dž.š., i potrudi se oko toga, to mu je dovoljno, a ko se pouzda u svoju inteligenciju i veze svoje, mirna sna neće imati, i slomit će ga brige i tereti života, a ko bude nemaran i ne bude se trudio oko života, ponizit će ga "životne potrebe." Sretan je: ko se trudi i pouzda u Allaha, dž.š., a nesretan je: ko se trudi i sam sebi bude dovoljan, a ponižen je: ko trud ostavi, nemaran, pasivan i lijen bude.
527.
O D N OS S U FIZMA l Š E R IJATA v
Učen sufija pridržava se Serijata, odgaja se i vodi računa o svom
ahlaku, e takav j e sufizam bio kod drugova Muharnmeda, s.a.v.s., i kod pravovjernih koji su prije nas živjeli, to j e pravi duh i način života u društvu, njegov cvijet krasni i mirisni, dok sufija koji j e neznalica ne pridržava se Serijata, prikazuje se onakvim kakav u v
suštini nije, tako j e slabost i bolest društva, on j e izvor grijeha i lošeg morala, a pak sufija koji je heretik i nevjernik, on ruši Serijat, v
uništava društvo, izaziva sumnju u čvrste temelje društvenog poretka, vjere kod naroda, i s ove potonje dvije vrste sufija islam j e ·
upropastio svoj ugled, a islajnsko društvo svoju snagu.
528.
REFO R M U POČN ITE S NJ I MA !
Istinska reforma je početa s kažnjavanjem onih koji trguju s vjerom, njenom duhovnošću, njenim moralom, jer su oni kamen spoticanja svakoj korisnoj reformi, i oni su istinski neprijatelji iskrenim reformistima.
529.
KOJ I OD NJ I H SU LAKŠI P LIJ E N ZA Š EJTANA?
v
Sejtan ima saradnju s grješnicima, ali se plaši da će ga oni ubrzo napustiti kada se njihovi razumi i savjesti probude, isto tako šejtan ' Tevekh.-ul.: pouzdavanje u Boga. Teval-ul.: pasivnost, nebriga, ravnodušnost (op. prev.)
131
O VA K O
M E
Ž I V O T
N AU Č I O
ima saradnju i s varalicama pobožhjacima, muslimanima, znalcima, i siguran je da će uspjeti vladati nad njima; zato što j e šejtan pokvario vjerovanje njihovo i umrtvio savjesti njihove.
530.
KOJ I OD NJ I H VEĆU ŠTETU NANOSE?
Izopačeno vjerovanje veću štetu nanosi od nemara savjesti, iskorištavanje vjere j e opasnije od spletki koje čine neprijatelji vjere, i jedan pobožnjak varalica je draži šejtanu od hiljadu onih koji su ogrezli u strastima i naslađivanjima svojim.
531.
SVI M l VOLI M O ŽIVOT
Svi mi volimo dunjaluk, međutim, ima nas koji pored dunjaluka volimo i spas na ahiretu, i ima nas koji uopšte ne brinu hoće li stradati.
532.
KAKO TRE BAŠ ŽIVJ ETI
Ne budi očajan; jer j e očaj nevjerovanje u Allahovu, dž.š., milost, nemoj se srditi; jer je srdžba ubistvo za vrline duše, ne budi ljubomoran; jer j e ljubomora nakaženje ljepote života, ne žalosti se; jer je žalost uništenje za dušu i tijelo, strpljivo podnosi muke i brige koje su te, Allahovom, dž.š., voljom i sudbinom, snašle i koje te nisu zaobišle, nemoj biti nemaran u životu i prati šta se dešava oko tebe; jer je emocionalno sudjelovanje najplemenitija osobina čovjekova, nemoj biti egoista; jer j e nesebičnost najljepša vrlina čovjekova.
533.
KAKO ĆEŠ SRETAN B ITI
Obavi svoj zadatak najbolje što možeš da bi Allaha, dž. š . , zadovoljio, budi koristan ljudima na najbolji mogući način, nauči više nego što ti j e potrebno od znanja, otvori srce svoje za najljepše radosti života ovoga, obori pogled pred najružnijim nevaljalštinama života ovoga, i sretan ćeš biti i na Zemlji i na nebu.
132
Mustafa es-Sibai 534. Ko
KAKO ĆEŠ SLAVAN POSTATI Gospodaru
svome
bude
robovao,
roditeljima
svojim
dobročinstvo bude činio, rodbinske veze bude održavao, braću svoju bude pomagao, prjatelje svoje bude cijenio, ostalim ljudima bude pomagao, za napredak civilizacije i sreću čovječanstva dadne udio, e takav je u carstvima nebeskim slavu zaslužio.
535.
BOU E O D M UZIKE
Samo jedan trenutak u kojem s e iskreni vjernik sjeti veličine Allahove, dž.š., i savršenstva stvaranja Njegova, učinit će mnogo više da zaboravi na muke i bolove, nego dani i dani u kojima ·
nemarnici slušaju lijepe glasove i muzičke melodije.
536.
UVIJ E K IZN OVA O DIJELI S E OD SVOGA TIJ E LA
Nema sumnje da ćeš biti primoran da napustiš tijelo svoje, ma koliko dugo budeš živio, pazi se da ga dobrovoljno samo pokatkada napuštaš, ublažit ćeš sebi smrtne muke, i naviknut ćeš se na ono što je bolje za njega, što poslije smrti dolazi.
537.
ISTI N E !
Smrti se plaši samo onaj čfja su djela loša i čije su nade brojne, siromaštva se plaši samo onaj koji o Allahu, dž.š., loše misli i koji volje nema i ne mari za trud, daleko od istine je samo onaj koji loše namjere ima i koji krivim putem u životu ide, na sudbinu žali se samo onaj koji je neznalica i onaj koji je lijenčina, na ljude se žali samo onaj koji želi da ga ljudi hvalisaju, neovisan o pohvalama ljudi je samo onaj koji lice okreće Allahu, dž.š., i koji traži zadovolj stvo Njegovo, a ovaj stepen pobožnosti može dostići samo onaj koga j e Allah, dž.š., pomogao i dobro mu učinio.
538.
M U NADŽAT
Gospodaru moj, kad bi nam Ti sudio prema željama duša naših, pro živio bi nas u društvu zlikovaca, kad bi nam Ti sudio prema grijesima
133
O VA K O
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
našim, proživio bi nas sa stanovnicima Džehennema, kad bi nam Ti sudio prema zaboravu našem spram Tvojih darova, više nam ne bi blagodati Svoje darivao, kad bi nam Ti sudio prema nezadovoljstvu našem spram Tvoje sudbine, ne bi nas proživio s vjernicima, kad bi Ti nam uskratio nafaku Tvoju, ne bismo se na Tebe oslanjali, kad bi nas Ti prepustio dušama našim, sigurno bi stradali.
539.
B U D I NJ EGOV l N E P LASI S E �
Ko bude pripadao Najdarežljivijem, neće se plašiti neimaštine, ko bude pripadao Moćnome, neće biti zadovoljan s poniženjem, ko bude imao povjerenja u Mudroga, neće mu naumpasti prigovor, ko bude vjerovao u Pravednoga, neće se plašiti nasilnika, ko bude utočište tražio kod Silnoga i Snažnoga, neće se plašiti napada opasnog sejtana. v
�
'"
540.
•
KO VOLI . . .
Ko voli Allaha, dž.š., približit će mu se dobrim djelima, ko voli Poslanika, s.a.v:s., pokazivat će mu ljubav lijepim postupcima, ko voli Džennet, ostavit će ružan govor, ko voli vječnost, približit će se onome što j ako ne voli, a udaljit će se od onoga što strašno voli.
541.
ŠTA TO JAČA A ŠTA SLABI NARO D E
Tri osobine osnažuju najslabije narode: ispravno vjerovanje, korisno znanje, nepokolebljiv moral. Tri osobine čine slabim najjače narode: žena lahkog morala, nevjerstvo vladara, nesloga naroda.
542.
ŽE N I NA ČAROLIJA
Jedna od čudnih čarolija žene je .ta da kada god želiš da se udaljiš .
od nje ona ti se približi, kada god želiš da se na nju naljutiš, ona se
l
! !
l
L
pomiri s tobom, kada god želiš da j e napustiš, ne odvaja se od tebe, v
ja ne želim reći ono što je kazao neki svetac: "Zena je nužno zlo,"
134 Mustafa es-Sibai već ja kažem: "Ona je sudbina od koje se ne može pobjeći." Niti v
kažem kao onaj : "Zena je mila koja ubija", već ja kažem: "Ona je mila koja uznemirava."
543.
LAŽ I MA VIŠE S U E DB E N I KA
Mjerilo istine i laži nije manjina ili velik broj njihovih sljedbenika, jer u svim periodima historije, bez izuzetka, laž je uvijek imala više sljedbenika: · "Ako
bi se tipokoravao većini onih kqji ijve na Zem!Jz> oni bi
te od Allahovapttta odvratili.. 544.
.
. " (El-En 'am,
1 1 6.)
U U D I S U SE U DRUŽI LI P ROTIV ISTI N E
Kada bi to što su se ljudi udružili protiv istine bio dokaz da je ona laž, onda bi naše pravo na Pales tinu bilo uzaludno, jer Izrael još uvijek u laž u*ruje svjetsko javno mnijenje s njihovim stavovima, uprkos tome, mi nećemo odustati od našeg prava zbog toga što oni puno pomagača imaju a mi malo.
545.
J E D I NA P R I L I KA
v
Zivot na ovom svijetu je jedina prilika za vječni život, i to samo s do'
.
brim i korisnim djelima, stog� nema mjesta za zabavu i besposlicu.
546.
SKLO N OST SVJ ETI N E
Narodne mase su bez pameti dok slijede svoje strasti, i to što hitaju v
ka svemu onome što je Serijat zabranio i što je suprotno moralnim zakonima nije dokaz da su njihove sklonosti ispravne.
547.
SKLON OSTI C IVI LIZI RAN I H U U DI
Oni koji danas kao mjeru za dobro i loše uzimaju sklonosti civiliziranih ljudi, oni griješe u tome; jer su stare civilizacije, i današnja civilizacija, svoj pad doživjele kada su narodne mase stekle ·
sklonosti ka razvratu i anarhiji.
135
O VA K O 548.
M E
Ž I V O T
N AU Č I O
SLJ E D B E N I CI ISTI N E l NJ E N I POMAGAČI
Istina manje sljedbenika ima, ali jače pomagače ima, dok laž više sljedbenika ima, ali slabije p omagače ima.
549.
B U D I POPUT LJ E KARA
Neka te nikako ne plaši to što narodne mase srljaju u laž isto kao što leptirovi srljaju na svjetlo, jer ljekar j e taj koji izvrš ava svoj posao, ma koliko velik broj bolesnika bio, pa ako uspiješ makar j ednog na put pravi naputiti, dosta je, umanjio si broj onih koji će stradati.
550.
ISTI NA Ć E N ESTATI S TRI STRASTI
Istina će nestati samo s tri strasti: strast za ugledom i slavom, strast za novcem i profitom i strast za naslađivanjem i uživanjem.
551.
TRI POJAVE G UŠE ISTI N U
Tri pojave u tri situacije guše istinu: kada iskren čovjek šuti među narodom lažljivim, kada učen čovjek šuti među narodom neznalački.nl i kada licemjer pristupi narodu nepravednom.
552.
ISTINA O D Š ESTERICE N E OČE KUJ E PO M OĆ
Istina od šesterice nikada na očekuje pomoć: snažan čovjek a uo bražen i hoće da dominira i vlada, čovjek odan strastima kojeg su strasti onemogućile da razmišlja svojom glavom, lažljivac koji ima svoje pristalice koje ga pomažu da nastavi sa svojim lažima, učenjak koji svoje znanje koristi samo kao sredstvo da ostvari svoje pohlepne ambicije, lažni pobožnjak koji svoje odricanje od materijalnog koristi samo kao zastor da bi stekao š to više dunjaluka i čovjek koji želi steći slavu i popularnost i to na način da preko laži do slave dođe.
553.
U P ET KNJ I GA N EĆEŠ NAĆI N IŠTA ISTI N ITO
U pet knjiga nećeš naći nikada ništa od istine: knjiga čiji autor želi u njoj nešto filozofirati a sam nije filozof, knjiga čiji autor želi da
136 Mustafa es-Sibai se predstavi poput onih koji su slobodni i emancipirani, a on samo slijepo slijedi njihove stavove kao papagaj, knjiga čiji autor želi u njoj napisati ono u čemu će čitaoci uživati a ne ono od čega će se okoristiti, knjiga čiji autor želi zapisati historijske događaje a i on sam je akter tih događaja i knjiga čiji autor želi kritikovati neku osobu ili govoriti nešto o njemu, a taj autor mu je protivnik ili konkurent ili zavidnik.
O D ČETVERICE SVJ EDOČENJ E S E N EĆ E P R I M ITI P ROTIV ČETVERICE
554.
Od četverice svedočenje njihovo neće se primiti protiv četverice: od snažnog protiv slabašnog, od silnika protiv tlačenog, od onoga koji silno želi slavu protiv konkurenta njegovog i od srdite žene pronv supruga nJezrna. .
SSS.
I STI NA l VJ E RA
Onaj koji vjere nema koja ga od laži odvraća; takav istinu govori samo onda kada to njemu odgovara.
556.
N E OČEKUJ P RAVD U O D l
Onoga koji nije pravedan prema Gospodaru svom, ne robuje Mu, od onoga koji nije pravedan prema samome sebi, ne čuva se od onoga što mu šteti, od onoga koji nije pravedan svojoj braći u vjeri, ne poštuje vrline njihove, od onoga koji nije pravedan prema drugim ljudima, ne cijeni njihov položaj, od takvoga ne očekuj praVJcnost u raspravama. • v
557.
SLAST l GORČINA ISTI N E
Ko se drži pravog puta, kloni se pohlepe za dunjalukom i strastima, takav će naći da j e istina slatka, ukusnog okusa, dok će drugi koji ne slijede pravi put naći da j e istina gorka, ružna okusa.
r t r
!.
l
!
l
l
O VA K O
ME
137
Ž I V O T
N AU Č I O
ROB STRASTI
558.
Koga strast učini sebi robom taj se nikada neće osloboditi od ropstva, usto on je rob najprljavijem i najlažnijem božanstvu koje je i najjače i najpohlepnije.
P ROB LEM I N AŠ I ZBOG AM B I CIJA NAŠ I H
559.
Probleme i svađe među ljudima najviše prouzrokuju njihove želje za ostvarivanjem njihovih pohlepa i ambicija.
l
tl
IZA SVAKOG Z LA S E KRIJ E N E KAKAV E KS P LOATATO R
560.
Iza svake svađe stoji šejtan i smije se, iza svakog problema krije se neki nasilnik koji j e spreman, iza svakog grijeha krije se neka grješna žena koja oštri nož i iza svake smutnje kriju se neki eksploatatori koji dijele između sebe zarađeni profit.
l i
Š EJTANOVA ROBA
561.
Do sada nisam primijetio u historiji čovječanstva da je šejtanova
l
roba prisutna i rasprostranjena na tržištu kao što je to slučaj u
i
l
današnjem našem vremenu, uprkos tome još uvijek su pred njom
'
krize da se ta roba neće najbolje prodati.
i l l
l (
l
t
l
POŽU R I U O DZIVU NA N AR ED B U ALLAHOVU, DŽ.Š.
562.
Ako se oni koji se Iblisu pokoravaju brzo odazivaju njegovim naredbama ne uzimajući u obzir posljedice svega toga, pa zar ne bi trebali oni koji vjeruju u Allaha, dž.š., biti brži u odzivu naredbi Njegovoj, a posljedica njihova će biti Džennet? '�f!itan v
vas plaši neimaštinom i navraća vas da bttdete škrtz� a Allah vam
obećava oprost i nagradtt Svqjtt; Allahje neiiJ'!}erno dobar i ifla sve. " ( Al Bekare, 268.)
138
Mustafa es-Sibai 563.
VRSTE U Č ENJAKA
Tri su vrste učenjaka: učenjak koji žudi za Allahom, dž.š., i vječnim životom, i on j e poput miomirisna cvijeta čini te radosnim kada ga gledaš, osvježava te kada ga mirišeš, učenjak koji pored toga što žudi za vječnim životom žudi i za dunjalukom, takav j e poput cvijeta, uz lijep miris ima i pokoji trn koji većinom ne bodu i učenjak koji samo dunjaluk želi, takav j e poput trna koji je nikao iz neplodne zemlje, nema koristi od njega izuzev da ga se naloži u peć.
564.
VRSTE ZNANJA
Gledajući prema namjeri tri su vrste znanje: znanje radi ahireta, ako takvo znanje prati iskrena namjera spasit će onoga ko ga posjeduje džehennemske vatre; znanje radi dunjaluka, ako takvo znanje prati iskrena čvrsta volja spasit će onoga ko ga posjeduje siromaštva; i znanje radi zabave, takvo znanje vodi ka poniženju na dunjaluku i propasti na ahiretu. .
565.
NAU KE ZA D R U ŠTVEN U ZAJ E D N IC U
Tri vrste nauka su potrebne u društvenoj zajednici: nauke siromaha; takvo nešto trebaju slabo raz�jeni narodi kako bi stali na noge, kao što j e medicina, arhitektura, fizika, hemija i slično tim naukama. Nauke bogataša; takve nauke trebaju dobro razvijeni narodi kako bi ustrajali u svome napretku, kao što su atomska fizika, astronomija i sve ono što vodi ka progresu u naučnim istraživanjima i otkrićima. Potom, nauke onih koji luksuzno žive; to je nauka kojom se bavi pojedinci nekih jako razvijenih naroda, istraživanja koja ne doprinose progresu civilizacije, ali proširuju horizonte teorijskih spoznaja, kao što su istraživanja u oblasti psihologije životinja, o osjećajima ljubavi i emocija kqd životinja, suptilnostima njihova života, usto neki ljudi u našem narodu žele da se mi prejedamo a nas1 stomac1 su prazru. 'tl •
•
•
O V A K O !
566.
ll
ME
139
Ž I V O T
N A U Č I O
SLAVA M EĐ U U Č E NJAC I M A
Ako želiš biti imalo utjecajan među učenjacima, specijaliziraj se u nekoj naučnoj oblasti i prati, koliko si u mogućnosti, opću kulturu i nauku.
567.
SKRO M NOST U ČE NJAKA
Najistaknutiji dio morala kod učenjaka je skromnost, pa ako vidiš među njima kakvog uobraženjaka i prepotentnika; budi siguran da takav ima i neznanja baš onoliko koliko ima i oholosti i
1•
prepotentnostt.
..
.
'
568.
P LODOVI ZNANJA
Najistaknutiji plodovi znanja su: čuvanje i poštovanje duše, pa kada vidiš nekoga da čini nešto što mu ne priliči, i ponižava sebe radi visokog položaja i ugleda u društvu, budi siguran da j e takav poput neobrađene zemlje koja ne rađa i ne daje plodove.
SVOJ E ZNANJ E UČENJAK M OŽE U POT P U N ITI SAMO SA . . .
569.
Samo
uz
pomoć ove tri osobine učenjak može upotpuniti svoje zna
nje: srce koj e se Allaha, dž.š., boji, inteligentan razum i lijep moral.
570.
KAKO TRE BAŠ ŽIVJ ETI S U U D I MA
Živi na dunjaluku poput prolaznog putnika koji iza sebe ostavi lijepe tragove, živi s ljudima ako si siromah skromno i oskudno, ako si imućan pomaži im i čini im dobro, ako si funkcioner brani njihove interese, ako si ljekar liječi ih, a nemoj živjeti s ljudima poput vuka pa da j edeš meso njihovo, niti kao lisica pa da spletkariš s njima, niti kao lopov pa da vrebaš nepažnju njihovu; jer tvoj život, uistinu, ovisi o životu njihovu, tvoj opstanak ovisi o opstanku njihovu, spomen na tebe nakon smrti tvoje ovisi o njihovim hvalama tebi,
140
Mustafa es-Sibai pa zato ne dozvoli sebi smrti dvije, ne dozvoli sebi da se udruže protiv tebe svijeta dva, ne dozvoli sebi da moliš za strane dvije, ne do_zvoli sebi da polažeš računa dva, jer polagati ispit na ahiretu je mnogo teže i nosi sa sobom više gubitaka.
571.
ŽIVI IZM EĐ U B LAGOSTI l STROGOSTI
Budi blag kada j e u pitanju pravo tvoje, budi strog kada je u pitanju pravo umm eta tvog, ako tako postupiš bit ćeš kod Allaha, dž.š., Njegov dobri rob, a u društvu bit ćeš cijenjen građanin.
572.
R IJ EČ O H I DŽRI POSLAN I KOVOJ
Hidžra Poslanikova, s.a.v.s., predstavlja strašni boj, žrtvu, borbu i ogromni u*caj u promjeni historijskih prilika i okolnosti, nema sumnje da su Omer, r.a., i ashabi bili vizionari i dalekovidi kada su odredili da Hidžra bude prvi dan historije islama. Hidžra nije samo početak historije islama, nego je Hidžra i početak historije čovječanstva u kojoj se čovjek drugi put iznova rodio. Neki događaji u historiji imaju vječnu vrijednost koje su gradili neki pojedinci, a na račun tih događaja kroz vijekove kasnije su živjeli stotine miliona ljudi a da nis-q ni svjesni toga bili. '
Hidžra je za prkosnu laž predstavljala kabur, a za istinu je značila novu pobjedu. Da Hidžre nije bilo ni Damaska ni Bagdada ne bi bilo, ni Kordobe ni Zehre, da Hidžre nije bilo Arapi vječnu slavu u historiji nikada ne bi doživjeli, da Hidžre nije bilo Zapad se nikada ne bi probudio
iz svog dugog mrtvila i učmalosti. 573.
N E S MATRAJ S P OR I M USLIŠENJ E DOVE
Možda j e sporost Allahove, dž.š., odredbe u uslišavanju dove i ostvarivanju nada i očekivanja, milost prema onome koji je na kušnju stavljen koja će ga spasiti od drugih, većih belaja i iskušenja,
O VA K O
ME
141
Ž I V O T
N A U Č I O
možda je keramet od Allaha, dž.š., pa da mu to nadoknadi na Danu Sudnjerp, Danu nagrade.
574.
SVE SVOJ U CIJ E N U I MA
Svaka draga i mila stvar svoju cijenu ima, cijena slobode je malo okova, cijena ustrajnosti na putu pravome j e malo odricanja, cijena kerameta je malo muke i tlačenja, cijena ugleda i visoka položaja '
j e malo neprijateljstava, cijena b ogatstva j e malo zavidnosti i ljubomore, cijena mira i spokoja j e malo uvreda i patnje, cijena želje i žudnje j e malo napora i umora, cijena liderstva i autoriteta su sve moguće neprijatnosti i neprilike.
575.
DVA P UTA DO A H I R ETA
Dva puta su do vječnog uživanja: j edan od njili j e pravac i siguran
l
F. \
je, na njemu ja malo drveća i vode, a drugi je: pun krivina i okuka i opasan je, prepun j e baruština i poteškoća, a većina ljudi biraju ovaj drugi, tražeći hlada i vode, a potcjenjujući stradanje i nesreću.
576.
N E SMATRAJ SPOR I M ALLAHOVO, DŽ.Š., OBEĆANJ E
Možda je u onome što ti požuruješ kao izbavljenje od muka i bolesti baš izlaganje novim većim problemima i težim belajima; Allah, dž.š., ti j e obećao milost Svoju onako kako j e On vidi, a ne kakvom je ti vidiš, Allah, dž.š., najbolje zna, a vi ne znate.
577.
Vl MOŽDA M RZITE N EŠTO ŠTO . . .
Za većinu stvari za kojima smo žudili i voljeli da ili steknemo, poslije nam se obistinilo, kada j e prošlo vremena, da je to što ili nismo stekli za nas čisti hajr i korist naša.
·;;
.
578.
ALLAHOVA, DŽ.Š., POMOĆ
Ko čvrsto vjeruje u Allahovu, dž.š., mudrost i milost, taj će vidjeti da ga Allahova, dž.š., pomoć upućuje ka svakom hajru i udaljava ga od svake nevolje.
142
Mustafa es-Sibai 579.
Tl Sl SAM O DUŠOM l N SA N
Većina ljudi dobro znaju šta to šteti tijelima njihovim, a ne vode računa o onome što štetu donosi njihovim dušama i srcima, hej ti nemarniče, razmisli dobro: ti si samo dušom, srcem, savjesti insan, a ne mesom, krvi i kostima.
580.
B U D I ZADOVO UAN SA S U D B I N O M l O D REĐ E NJ E M
Budi zadovoljan sa sudbinom i određenjem kada god ne znaš šta da radiš kako bi se izbavio od onoga što mrziš; jer sudbinu neće promijeniti uzdasi nevoljnika.
581.
KO Sl Tl ?
Hej čovječe, ko si ti?! Pa da se ljutiš na sudbinu i da se srdiš na Allaha, dž.š., i da ti postavljaš nekakve svoje uslove Allahu, dž.š.
582.
KADA B l NAM SE SVE NAŠE Ž E U E ISP U N I LE
Kada bi svaki čovjek dobio ono što želi, ljudi bi jedni druge pojeli.
583.
Ž U D ITI ZA S LAVOM
v
Covjek uništi sebe tražeći slavu i popularnost, a kada je upozna odrekne je se.
. 584.
DVA . . . I J E DAN . . .
Allah, dž.š., je svakom čovjeku darovao oka dva, međutim većina ljudi samo gledaju okom jednim, Allah, dž.š., je svakom čovjeku darovao jedan jezik i uha dva, međutim većina ljudi govore s jezika dva, a slušaju uhom jednim, Allah, dž.š., je svakom čovjeku darovao ruke dvije: jednu da sebi pomoću nje pomaže, a drugu da drugima pomoću nje pomaže, međutim većina ljudi koristi samo jednu ruku, Allah, dž.š., je svakom čovjeku darovao noge dvije: jednu da je koristi za dunjaluk, a drugu da je koristi za ahiret, međutim
O VA K O
143
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
većina ljudi samo koriste jednu nogu, Allah, dž.š., j e svakom čovjeku darovao srce jedno kako bi s njim trpio brige kratkog i prolaznog života, međutim čovjek sebi natovari toliko briga da ih brojna srca ne bi mogla podnositi, Allah, dž.š., je svakom čovjeku darovao život j edan, a čovjek gubi vrijeme kao da stotinu života ima, Allah, dž.š., je svakom čovjeku odredio smrt samo jedanput, iako je tako, čovjek je zadovoljan sa svojim neznanjem i grijesima kao da će umrijeti svaki dan.
585.
P LODOVI
Svaka vrlina svoj plod ima koji na nju upućuje, plod imana je rad, plod ljubavi j e pokornost, plod znanja je skrušenost, plod bratstva u vjeri je samilost, plod iskrenosti ustrajnost, plod džihada je žrtva, plod pobožnosti j e darežljivost, plod čvrste vjere j e predanost, pa ako ove vrline ne rađaju ove plodove, znaj da su to samo tvrdnje i laži.
586.
NAG RADE
Svaki trudbenik će nagradu dobiti, pa ko bude trud uložio radi nauke, nagrađen će biti tako što će ljudi za njim potrebu imati, ko bude trud uložio radi činjenja dobrih djela, nagrađen će biti tako da će ga ljudi hvaliti, ko bude trud uložio radi ahireta, nagrada će mu vječno uživanje biti, ko bude trud uložio radi hizmeta ljudima, nagrada će mu liderstvo biti, ko bude trud uložio radi zadovoljstva Allaha, dž.š., nagrada na dunjaluku će mu sve ovo već pobrojano biti, a na ahiretu ga j oš i Džennet čeka.
587.
G LU PAVOST
Nagizdanost bez s amoponiznosti, moliti za poklon na grub način, nada bez rada, oslanjati se na Allaha, dž.š., a biti lijen: sve to j e blesavo s t i glupavost.
144 Mustafa es-Sibai
ZNACI
588.
Znak težnje ka višim interesima ti je da se zadovoljavaš samo s najboljim mogućim. Znak odricanja od materijalnog j e da iako ti j e dunjaluk na dohvat ruke da ga se odričeš. Znak pobožnosti je da se čuvaš sumnjivih stvari. Znak plemenitosti i darežljivosti j e da budeš brži u djelima o kojima ljudi ne govore, nego u onim djelima koja će ljudi razglasiti i o njima govontL Znak ljudske veličine j e da budeš sve ustrajniji na putu svom kada god ti s e na tom putu povećaju prepreke. Znak iskrenosti j e da uvijek isto govoriš: kada si u obilju i u oskudici, kada imaš ambiciju i kada si očajan. Znak mudrosti j e da tvoja duša sprovodi ono čemu ti druge ljude pozlVas. •
v
Znak bogobojaznosti j e da lijepo ophodiš s ljudima. Znak lijepog morala je da u svojoj kući budeš najljepšeg ahlaka. Znak da ti j e stalo do Allaha, dž.š., j e da s e ne okaniš onoga koji narušava Allahove, dž.š., svetinje. Znak skromnosti j e da se n'e uzoholiš u pobjedama svojim. Znak ispravnosti puta j e da ti s e vrline tvoje ne mijenjaju s promjenama raspoloženja tvog. Znak iskrenosti je da ti je stalo do Allahovog, dž.š., zadovoljstva, kada nešto radiš, prije nego što j e stalo do zadovoljstva ljudi. Znak strpljivosti j e da se ne žališ puno ljudima. Znak zahvalnos ti je da s e stidiš ne uzvratiti onome ko ti je lijepo v.
•
UCilllO.
Znak iskrena imana u vjernika j e da Allaha, dž.š., radi imetak troši, a znak uspjeha vjernika u njegovom pozivanju drugih u Allahovu, dž.š., vjeru j e da on nema odmora i da veliku žudnju i čežnju za dostavljanje Allahove, dž.š., Objave ima.
O VA K O
ME
145
Ž I V O T
N A U Č I O
Znak Allahove, dž.š., blagosti prema robu Svom j e da mu On olakša tegobu njegovu i obraduje ga lahkoćom, približi mu nešto daleko a udalji ga od bolova koje rob nije u stanju podnijeti. Znak istine j e da j e ona dostupna i lahka i učenjaku i neznalici, pa ako bi bila komplikovana i razumljiva samo uz muku i napor, tada bi istina bila mašta i iluzija. Znak da je čovjek daleko od istine j e da mu smeta mrak u kući njegovoj a da uživa u mraku srca svoga.
.
Znak nesreće i bijede j e da se čovjek žalosti zbog tjeskobe mezara svog a ne vodi računa o tjeskobi duše svoje.
589.
PAZI SE
Za bolest svoju žali s e samo ljekaru, za sudbinu svoju žali s e samo svom iskrenom prijatelju, svoju tajnu podijeli samo s bratom svo jim, svoju oskudicu otkrij samo onome ko će ti pomoći, savjetuj samo onoga koji će te slušati, govori samo pred onim koji poštuje govor tvoj, svoj stav pred ljudima kaži samo nakon što si ga ispitao, govori ljudima da im j e postupak pogrešan samo ako ih voliš i ako ih savjetuješ.
590.
PO DVALA N EĆE D U G O POTRAJATI
Neka te nikako ne sekira to što ljudi obmanjuju druge, iako ti znaš da su oni zli ljudi, apsolutno nema sumnje da će ih Allah, dž.š., o sramotiti pred ljudima, pa makar to i malo potrajalo.
591.
ISKR E N I l POKVARE N I U U DI
Iskreni ljudi zaslužuju pohvalu od s trane drugih, historija ih cijeni, a dobit će i nagradu od Allaha, dž.š. Dok pokvarenjaci zaslužuju prijekor historije, i prokletstvo od Allaha, dž.š., meleka i ljudi.
592.
N E KA TE N I KAKO N E P REVARI
Neka te nikako ne prevari to što s e neki čovjek žali na nered; možda je baš taj čovjek najveći uzrok tog nereda, neka te nikako
-,
146
Mustafa es-Sibai ne prevari njegova netrpeljivos t prema tim koji nered čine; možda j e baš on taj koji j e njihov razglasnik, neka te nikako ne prevari njegovo tugovanje zbog vjere; možda j e baš on prvi koji štetu vjeri · nanosi, neka te nikako ne prevari njegova samilost prema dobrim
.
l f l ll
! l
!
l
i
i
f
t
l
l i
ljudima; možda j e baš on taj prvi koji će im zlo učiniti.
593.
ČUVAJ S E OVAKVI H U U DI
v
Cuvaj se onih čija pera i riječi plaču zbog istine, čije strasti i pohlepe plaču zbog dunjaluka, čuvaj se takvih da ti vjeru i razum ne pokvare; jer su takvi Iblisovi izaslanici dobrim, lošim i nemarnim ljudima.
N I KADA S E U J E D NO M SRCU DVIJ E OSO B I N E N EĆ E SASTATI
594.
. U srcu j ednog učenjaka nikada se neće sastati ljubav prema Allahu, dž.š., i prijateljevanje s grješnicima. U srcu j ednog daije nikada se neće sastati ljubav prema vjeri i prijateljevanje s onima koji nered čine. U srcu iskrenog vjernika nikada se neće sastati ljubav prema istini i prijateljevanje s lažljivcima. U srcu jednog muslimana , nikada se neće sastati ljubav prema '
Poslaniku, s.a.v.s., i prijateljevanje s njegovim protivnicima.
595.
N ESPOJ IVE U U BAVI DVIJ E
Neće se sastati ljubavi dvije u isto vrijeme: Ljubav prema Allahu, dž.š., i ljubav prema grijehu. Ljubav prema džihadu i ljubav prema životu. Ljubav prema žrtvi i ljubav prema novcu. Ljubav prema istini i ljubav prema visokom položaju. Ljubav prema miru i ljubav prema osveti. Ljubav prema reformi i ljubav prema spokoju. Ljubav prema b orbi i ljubav prema odmoru.
l
l
O V A K O
ME
147
Ž IV O T
N AU Č I O
Ljubav prema pravdi i ljubav prema samovolji. Ljubav prema narodu i ljubav prema ugnjetavanju. Ljubav prema dobru i ljubav prema obmani.
596.
F ETVA NA P IJACI
Pošto je fetva postala roba koj a se može kupiti novcem, i muftije su postale prodavači vjere zbog novca, te j e fetva kod takvih postala "spremna i ispod stola", čeka potražnju, prodaju ih onima koji su spremni veću cijenu platiti, i kao takvi su postali sluge grješnicima. Kada su neznalice - muftije u pitanju, oni su sramota islama i ljaga muslimana.
597.
M U NADŽAT !
Razumi nisu uspjeli spoznati osobine Tvoje, misli su zalutale u savršenim kreacijama i stvaranjima Tvojim, umnožili su se putevi koji istražuju Tebe, i svi žele do Tebe doći čak i oni koji te poriču, a neće svi do Tebe doći osim oni kojima si Ti srca osvijetlio svjetlom spoznaje Tvoje, i oni koje si ti obradovao zaštitom Svojom; kojima si propisao spas
iz
moći Svoje, koje si počastio da samo Tebi
pripadaju znanjem Tvojim da će oni to ostvariti, pa ko će na pravi put naputiti onoga koga si Ti u zabludi ostavio? Ko će u zabludu odvesti onoga koga si ti na pravi put naputio? Sve j e Tvoj e i vraća se Tebi, sve ovisi o Tebi, stoga molimo Te uputi nas
iz
Molimo te upiši nas od onih koji će do Tebe doći
milosti Tvoje.
iz
plemenitosti
Tvoje, nemoj nas osramotiti na Sudnjem danu, nemoj da budemo od onih čiji trud na ovom svijetu j e uzaludan bio a oni misle da su dobro sebi pripremili.
598.
M U NADŽAT
O Ti Koji si Najdarežljiviji!... Zaista, darežljivost nekog stanovnika l
l
Zemlje, ako se pročuje, odmah se ka njemu upere pogledi
148
Mustafa es-Sibai pohlepnika, upute se ka njemu povorke prosaca, za njega se vežu nade onih koji su u nuždi, i on vrati praznih ruku onoga koji od njega traži, niti razočara onoga koji se od njega nada, a mi svi smo .
siromasi i potrebnici i bijednici i mučenici, a siromaštvo naše može riješiti samo darežljivost Tvoja, potrebe naše može zadovoljiti samo plemenitost Tvoja, bijedu našu može otkloniti samo dobrota
Tvoja, muke naše može otkloniti samo saosjećanje Tvoje,
a već si
nam potvrdio u Knjizi Svojoj da će naše skoro zamrle nade oživiti povjetarac milosti Tvoje, da će naše najveće grijehe zastrti radost oprosta Tvog, da će naše opasne teškoće preteći brzina pomoći Tvoje, da će naše najveće bolove pobrisati velika dobrota Tvoja, shvatili smo kako ćemo rane naše poviti, volju našu ojačati, šta nas sprječava da hodimo putem koji si nam Ti propisao, molimo Te nemoj nas spriječiti da činimo ono što smo naumili samo u ime Tvoje, samo radi zadovoljstva Tvog, nemoj nas odvojiti od ljepote milosti Tvoje koja nosi nade onih koji žele samo Tebi pripadati, samo kod Tebe utočište naći, samo Tebi dovu činiti, Ti si, uistinu, prema nama Preblagi i Premilostivi.
599.
ISKUŠENJ E UČENJAKA •
Veće iskušenje za učenjaka je kada mu je dunjaluk na dohvat ruke, od iskušenja kada mu je dunjaluk nedostupan; jer se lakše odreći onoga za što nemaš nadu da ćeš steći, dok je odricanje u onom što ti se nudi snaga morala i veličina duše, a oni ljudi koji su čvrstog duha i snažnog morala imaju veći utjecaj na druge ljude, i više su cijenjeni kod Allaha, dž.š., od onih pobožnika koji su u oskudici, i od dobročinitelja koji iskušenja nemaju.
600. TEŽE O D SABU RA l N EI MAŠTIN E Biti ustrajan u saburu je mnogo teže nego biti samo strpljiv; biti zadovoljan s neimaštinom je mnogo teže nego biti samo u oskudici,
·
O VA K O
ME
149 Ž I V O T
N A U Č I O
a svaki strpljiv čovjek nije i ustrajan, niti j e svaki siromah zadovoljan, niti je svaka narikača bez djeteta ostala, niti je svaki namrgođenik tužan, niti je svaki zaljubljenik zanesen od ljubavi.
601.
KARAKTER . . .
Karakter snažnog čovjeka j e nasilje, pa ako je pravedan to je zbog
l" l
nekog razloga, karakter nasilnika j e grubost, pa ako j e milostiv to je
'
t
!�
zbog nekog razloga, karakter samovoljnika j e uobraženost, pa ako je skroman to j e zbog nekog razloga, karakter ateiste j e nered, pa ako je
!. i. "
dobar to je zbog nekog razloga, karakter bogataša j e rasipništvo, pa ako štedi to j e zbog nekog razloga, karakter licemjera j e laž, pa ako istinu govori to j e zbog nekog razloga, karakter varalice je obmana, pa ako je pošten to je zbog nekog razloga, karakter političara je
"
!"
l. "
l"" ' '
; t
obmanjivanje, pa ako j e iskren to j e zbog nekog razloga, karakter mladića j e nepromišljenost, pa ako j e razborit to j e zbog nekog razloga, karakter ljepote j e zavodništvo, pa ako je čedna to je zbog nekog razloga, karakter zlih - učenjaka j e pohlepa za dunjalukom, pa ako su iskreni to j e zbog nekog razloga.
"
l�. " "
t
l r l�
602.
. . . l KARAKTER
Karakter vjernika j e pravi put, pa ako griješi to j e zbog nekog razloga, karakter učenjaka je iskreni savjet, pa ako j e licemjeran to j e zbog nekog razloga, karakter roba Allahovog, dž.š., je
�
pobožnost, pa ako je pohlepan to j e zbog nekog razloga, karakter
l
nekog razloga, karakter daije j e iskrenost, pa ako s e voli pokazivati
•
l
hrabrog čovjeka j e požrtvovanost, pa ako je škrtica to je zbog
to j e zbog nekog razloga, karakter dobročinitelja j e žrtva, pa ako nešto sebi prisvoji to j e zbog nekog razloga, karakter muškarca j e čvrstina, pa ako j e slabićak to je zbog nekog razloga, karakter žene j e blagost, pa ako j e gruba to j e zbog nekog razloga, karakter šejha j e mudrost, pa ako ne postupa mudro to j e zbog nekog razloga,
150
Mustafa es-Sibai karakter oženjenog čovjeka j e poštenje, pa ako preljubu učini to j e . zbog nekog razloga, karakter oca j e ljubav, p a ako mrzi i prezire to j e zbog nekog razloga, karakter građanina j e ljubaznost, pa ako je nepristojan to j e zbog nekog razloga.
603.
P RVI VOJ N ICI DA(VETA
Prvi vojnici da'veta, oni koji su pozivali u islam, prihvatili su ga iz moćnog izvora i iz slatkog vrela, stoga nije čudno da j e snaga islama bila moćnija i da je vrelo islama bilo izuzetno čisto i pitko, što se tiče potonjih vojnika da'veta, oni su ga prihvatili od snage koja ima svojih slabosti, i iz vrela koje ima nečistoća, stoga nije čudno što j e snaga njihovog islama slabija i što j e vrelo njihovo manje čisto.
604.
OSOB I N E NJ I HOVE
Prvi vojnici poziva u islam malo su s e raspravljali a mnogo su radili, škrti su na riječima bili a mnogo darežljivi u imecima i volja njihova za džihadom j e bila poznata a iskrenost njihova u džihadu bila j e skrivena. Dok posljednji vojnici koji u islam pozivaju mnogo raspravljaju a j ako malo rade, j ako su darežljivi u riječima a veoma
fci
škrti u imecima, njihova pro amacija za clavet na daleko s e čuje, a oni su u džihadu za clavet jako strašljivi, i besumnje različiti su im uspjesi iako su istim putem hodili, i različite su im metode rada iako su isti cilj imali.
Snažall tjemikje bo/ji i Allahtt, d:(J., dra:'(j od l!femika
k?fije slabašan, a tt obqjicije hqfr.
605. VRSTE U U BAVI Tri su vrste ljubavi: božanska ljubav1 1 , ljudska ljubav12 i životinjska ljubav13• Božansku ljubav karakteriše pokornost onoga koji voli i zahvalnost Voljenog. 11 12 13
Ljubav vjernika prema Gospodaru njegovom. Ljubav čovjeka prema njegovom braru ili prijatelju. Seksualna ljubav.
O VA K O
ME
151
Ž I V O T
N A U Č I O
Ljudsku ljubav karakteriše iskrenost onoga koji voli i poštovanje voljenog. v
Zivotinj sku ljubav karakteriše lukavština onoga koji voli i opakost voljenog.
KAKO Ć E TE U U DI VOU ETI
606.
Koristi ljudima znanjem svojim, udruži ih u imetak svoj i lijepo postupaj s njima, mnogo će te voljeti.
607. A KAKO ĆE TE P REZI RATI Govori ljudima o mahanama njihovim, analiziraj strasti njihove i napadaj loše navike njihove, prezirat će te jako.
ll
i i
608. SLIJ E PA S LIJ EĐE NJA Običaji i slijepa slijeđenja kod neznalica imaju svetost vjere, kod varalica imaju vrijednost novca, dok kod pravovjernih imaju opasnost otrova.
.
.
.
N E B U D I OVAKAV N ITI O NAKAV
609. ·
Neki ljudi toliko su ravnodušni dok poput stijene ne postanu, dok neki drugi toliko su žestoki dok vreliji od žeravice ne postanu, a neki drugi toliko su tegobni dok gorčiji od sabura ne postanu, neki drugi toliko se rastapaju dok poput morske vode ne postanu, svi ovi pojedinci i njihove karakteristke su pokuđene po društvenim kriterijima.
610. SU NCE ISTI N E Neki ljudi poriču istinu na taj način da oči svoje prekrivaju rukama kako ih sunce ne bi zaslijepila.
611.
B IJ EG J E N EM OĆ
v
Cesto bježimo od pojava zato što smo nemoćni da se suočimo s .
tlm
pojavama. .
152
Mustafa es-Sibai
612.
U S E B E G L EDATI
Ko vidi sebe prije nego druge ljude, ni njega drugi neće vidjeti.
613. Ž E U ETI D R U GO M Kada tvoja voćka plodove donese, ti si najpreči uzeti te plodove ako ih malo ima, komšija tvoj j e najpreči tim plodovima ako ih mnogo ima, darežljivi ljudi vide svoje komšije da su najpreči tih plodova u svakoj situaciji, takvi su oni koji žele drugima bolje nego sebi, makar i sami u oskudici bili.
614.
M RTVA D UŠA
Stablo kojem vjetar ne povija grane mrtvo je u korijenu, isto tako i duša koju ne potresaju grijesi j e duša u kojoj su umrle ljudske vrijednosti.
615.
O H Ol ČOVJ E K
v
Covjek koji se oholo ponaša prema braći svojoj u vjeri, sam sebe ponižava i neznajući to, čovjek koji s e oholo odnosi spram drugih ljudi, sam sebe pred njima pokopava znajući to.
616.
SKROMAN ČOVJ E K .
Neka te nipošto ne prevari onaj koji je skroman na riječima, pogetog hoda, pognute glave; možda je baš takav najuobraženiji i najviše oholosti ima, iskušaj ako hoćeš, učini mu šta god nažao, a on će ti se odmah pokazati svojim ponašanjem.
6 17.
IZVOR SNAG E
Snaga ne raste
iz
zemlje koja j e obrasla trnjem.
618. VRSTE U U DI Neki ljudi sve svoje vrline u životu drže; takvi su najbolji ljudi. Neki drugi ljudi samo neke svoje vrline u životu drže, a druge vrline
O VA K O
ME
153
Ž I V O T
N A U Č I O
njihove su umrle u njima; takvi su prosječni ljud.l. Kod ostalih ljudi sve vrline njihove su umrle; takvi su najgori ljudi.
619.
N E NA P RAVO M MJ ESTU
Možda vrlina raste na zemlji koja j e puna poroka, a isto tako možda porok raste na zemlji koja j e puna vrlina.
620.
l l
ll
i l
l
l
B IJ E D N I K l S I ROM AŠTVO
Pripazi se bijednika koji j e tražio u moralu spasa od neimaštine svoje, pa j e potom stekao razne blagodati; jer će takav još nemoralniji i štetniji biti od onoga koji j e darovan blagodatima a nikada nije napuštao moralne vrijednosti.
621. ONAJ KOJ I VJ E R U ISKORIŠTAVA Oni koji nose vjerske odore potom vjeru iskorištavaju su opasniji po vjeru od onih koji otkriju lica svoja i bore se protiv vjere.
622.
N EVOUA ZA VJ ER U
U svim vremenima dvije skupine ljudi su za vjeru nevolju predstavljale: skupina ljudi koji su pogrešno razumijevali vjeru i skupina koja se usavršila kako vjeru iskorištavati, ova prva skupina ljudi j e vjernike u zabludu odvela, a ova druga skupina je neprijateljima vjere dala povoda za napade.
623.
P RAVA VJ E RA
Prava vjera j e ta koja ti nudi potpunu životnu filozofiju, i cjelovit sistem za potrebe društva, isto kao i stručan arhitekta koji ti gradi kuću koja ima čvrste temelje i koja potpuno služi svojoj namjeri.
624.
NAJ BOUA VJ E RA
Vjera koja ne uređuje ovosvjetske relacije, takva vjera i ne koristi na dunjaluku, a vjera koja ne nudi i ne prpirema sljedbenike za ah.iret,
1 54
Mustafa es-Sibai takva vjera neće ni spasa nuditi na ahiretu, stoga j e najbolja vjera ona koja će ti osigurati sreću na dunjaluku i spas na ahiretu.
625. NAU ČAVANJ E P RO BLEMA POJ E D I N CA U VJ E R I l U ZAPAD NJAČKOJ CIVI LIZACIJ I Naučavanja svih nebeskih religija smatraju da j e prioritetni problem pojedinca taj kako će se on približiti dobrim djelima Gospodaru svom, a naučavanja Zapadne civilizacije smatraju da j e prioritetni problem pojedinca kako će on zadovoljiti svoje seksualne pobude i to na razne načine, i taj poje dinac j e u okrilju naučavanja vjere našao potpuno zadovoljstvo i sreću, isto tako taj pojedinac j e u okrilju naučavanja zapadnjačke civilizacije našao krajnje brige i nezadovolj stva.
626. NAU ČAVANJA O ČOVJ E KU U ISLA M U l U ZAPAD NJAČKOJ CIVI LIZACIJ I Po islamskim naučavanjima, Allah, dž.š., j e stvorio čovjeka da bude Njegov namjesnik na Zemlji, a prema naučavanjima zapadnjačke civilizacije čovjek j e samo pretušena napredna životinja. l
627. NAU ČAVANJA O SEKS U U R E LI G IJAMA l U C l Vl LIZACIJAMA Prethodne religije su porekle čovjekov nagon za seksom, pa je zapadnjačka civilizacija seksualni nagon kod čovjeka učinila suštinom njegovog bivstvovanja, a islam niti j e porekao seksualni nagon kod čovjeka niti ga je učinio prioritetom broj jedan.
628.
HADŽ lJ E S E VRATIŠE
Vratiš e s e oni koji su Allahovu, dž.š., kuću posjetili, i potvrdili su mi, moja braća, da su j ako mnogo dova učili za mene na svetim mjestima, ja se ne sekiram za njihovu nagradu, sigurno im j e Allah, dž.š., već to kao dobro zapisao, a da li će im dove biti uslišene, nema
ME
O VA K O
155
Ž I V O T
N A U Č I O
sumnje da će meni Allah, dž.š., jedno od dvoje dati: ili ozdravljenje, ili nešto što j e bolje od toga, On j e isuviše Plemenit da bi odbio dove njihove, pa da mi barem jednu od ovih želja ne propiše.
629.
KAD Bl SE P ROSVIJ ETI O V E L I K I BROJ HADŽIJA
Govorili su mi mladići, koji su na hadždžu bili, oni koji su se prosvijetlili, da j e nemoguće opisati to što su doživjeli na hadždžu, kako su samo duše svoje očistili i kako su samo iman svoj ojačali,
l l
kada bi svaki musliman hadždž i dušom i tijelom obavio, kao što su to ovi mladići učinili; odmah bi se historija muslimana počela
630. O MOJ E MALO D I J ETE ! v
O moje malo dijete! Sta misliš kada postaneš čovjek poput nas, čekat
l i
i
l
će te obaveza da odgovran budeš, hoćeš li biti u safu savrijednim ljudima? Ili ćeš biti u masama i gomilama nemarnika i ljenčina? Da li će tvoje vrijeme biti bolje od našeg vremena? Ili će biti gore? Da
li će tvoja generacija biti bolja od naše generacije? Ili ćemo mi biti bolji od vas? Ja, zaista, to ne znam moje malo dijete, ali, zasigurno, znam da j e moja obaveza kao oca spram tebe da te pripremim da snosiš odgovornost, da podnosiš nevolje, da nosiš zastavu islama, da svijetliš put putnicima, pa ako ostvariš ovo što j a želim, to je zbog Allahove, dž.š., pomoći, a ako ne, meni j e dovoljno da svoje emanet obavim i Objavu Allahovu, dž.š., ti dostavim, da ne
l
1
dopustim da me osramotiš pred Allahom, dž.š.
631. SVAKO TVR D I DA J E LEJ LA NJ EGOVA Nisam nikada vidio čovjeka da se spori s drugim čovjekom a da ne tvrdi da istinu govori, i da on sam predstavlja istinu u njenom najplemenitijem obliku, niti sam ikada vidio nekog optuženika koji se brani a da ne učini sebe svjedokom istine i žrtvom koja svoju
156
Mustafa es-Sibai dužnost obavlja, ali historija je pravedna pošteno će među njima dvojicom presuditi, a Allah, dž.š., j e Najpravedniji sudija.
632.
KAKO G RAD ITI H ISTO RIJ U
Mladići historiju grade srcima svojim, učenjaci j e grade pameću svojom, mudraci j e grade dušama svojim, pa ako se budu potpomagati srce, pamet i duša u gradnji historije, svjedo takve historije se neće moći ugasiti, niti će se vatra njena ugasiti, tako su naši preci gradili historiju.
633. STRASTI N E G RADE H I STO R IJ U Nisam vidio nikada da su neke strasti i naslađivanja izgradile historiju, međutim, kod nas propagatori strasti i naslađivanja tvrde da upravo oni grade našu savremenu historiju, jesu li oni neznalice?
lli su urotnici, ili su sjedinili kod sebe i neznanje i urotu?
634.
KO TRAŽI . . .
· Ko traži znanje a sam s druži s onima koji nered čine, takav j e trgovac, ko traži reformu a sam j e blizu nepravednika, takav j e lažov, ko traži bogobojaznost a Satlfl trči za dunjalukom, takav j e varalica, •
ko traži patriotizam a sam razbija safove, takav j e izdajica, ko traži mudrost a sam grijehe čini, takav j e glupak, ko traži herojstvo a sam j e rob strasti svojih, takav j e kukavica, ko traži liderstvo a sam j e zavidan, takav je povodljivac, ko traži slobodu a sam j e nevjernik, takav j e rušitelj, ko traži uputu a sam ne slijedi Kur'an i sunnet, takav je zalutao, ko traži pravi put a sam ne slijedi Muharnmeda, s.a.v.s., takav j e neznalica ili prevarant.
635.
N EZNANJ E O VJ E R I
Neznanje o vjeri j e bujno ispasište šejtanova za zavođenje u zablude, siromaštvo na dunjaluku j e bujno ispasište za odvođenje u strasti zavodnicima i onima koji druge iskorištvaju.
l
O VA K O
ME
157 Ž I V O T
N A U Č I O
'
636. VJ E ROVANJ E Ko vjeruje u bivanje Allaha, dž.š., on nije smeten i zbunjen, ko vjeruje u milost Allaha, dž.š., on nije očajan, ko vjeruje u mudrost
l l!
Allaha, dž.š., on se ne dvoumi, ko vjeruje u moć Allaha, dž. š . , on . nije nepokoran, ko vjeruje da Allah, dž.š., na sve motri, on nije varalica, ko vjeruje u polaganje računa pred Allahom, dž.š., on nije grješnik, ko vjeruje da Allah, dž.š., nafaku propisuje, on nije pohlepan, ko vjeruje u pravdu Allahovu, dž.š., on nije nepravednik, ko vjeruje u obećanje Allahovo, dž.š., on nije neodlučan, ko vjeruje u opomenu Allahovu, dž.š., on ne čini prijestupe, a ko vjeruje u sve ove osobine Allaha, dž.š., on spada u bliske robove Njegove.
637. ZNANJ E l N EZNANJ E Priznavanje istine, pa makar nakon slijepog slijeđenja je znanje, po ricanje istine, pa makar nakon dubokog razmišljanja j e neznanje.
638.
IZBJ EGAVANJ E ISTI N E
O dustajanje o d istine, iako jasne i očevidne dokaze ona donosi, j e nemarnički posao, prešu*ti istinu, iako s e snage z a istinu objasniti ima, je šejtanski posao, uzdizati se iznad istine, iako. j e zdanje njeno j ako visoko, j e oholih ljudi posao, omalovažavanj e istine, iako ona j ako mnogo p omagača ima, j e samovoljnika, �tradalnika posao.
l
l
639. OKUS I STI N E Onaj koji j e okus istine osjetio, lahkim smatra prepreke na putu kojim ide.
640. SAD ITI TRNJ E Onaj koji je trnje sadio, teškim smatra krčenje tog trnja.
641. S NAGA I STI N E Snaga istine stiša i umiri oholost laži.
158
Mustafa es-Sibai
642.
B EZNAČAJ N OST
- _ Onaj koji drži da j e istina beznačajna, prema njoj je ravnodušan.
643.
P ETER I CA N EĆE N I KA DA USPJ ETI
Peterica neće uspjeti nikada: bezbožnik koji j e neznalica i lažov, dijete koje j e neposlušna svojim roditeljima, ohol čovjek koji j e iskušan ljubavlju prema slavi i zavidnik koji j e ljubomoran i ne VJeruJe. .
644.
.
ČETVERICA N EĆE N I KA DA P RO PASTI
v
Cetverica neće propasti nikada: borac koji j e sebi jasan cilj odredio i pravi put za sebe izabrao, optimističan čovjek koji j e sve potrebno za život pripremio, radnik koji do savršenstva svoj posao radi i lijepu reklamu prav-i i onaj koji znanje traži koji vrijedno radi, pametan je i ustrajan.
645. O H O LO POSTU PANJ E P R E M A Ž E N I Samo četiri vrste ljudi oholo se ophode prema ženi: pubertetlija koji razmišlja samo kako zadovoljiti svoje seksualne nagone, pisac koji vidi u zadovoljavanju š ejtanskog poriva kod žene i uzbuđivanju .
osjećaja kod pubertetlija i pubertetlijki način kako će prodati svoju knjigu u velikom tiražu i zaraditi veliki novac, političar kome je stalo samo do glasova obrazovanih žena, tiranin koji se približio Zapadu kao onaj koji reformiše islam a ne kao nekakav ekstremista kada je u pitanju vjera, moralne vrijednosti i specifičnosti arapske i islamske kulture.
646.
KNJ IŽEVNA LITERAT U RA U P ROŠLOSTI l DANAS
U prošlosti je tematika književne literature bila oskudica i neimaština, a u našem vremenu tematika j e postala seks, bogatstvo i slava, a književnost će ostati i u sadašnjosti a i u budućnosti, bo što je to bila i u prošlosti, refleksija genijalnosti i trajnosti.
O V A K O
647.
l
ME
159
Ž I V O T
N AU Č I O
K U U Č SREĆE
Na prvom mjestu lijepo ponašanje, potom znanje i umijeće, upravo ove osobine su ključ za sreću pojedinca, državne institucije i narodne mase.
648. ZAVI D N OST SE MJ E R I PREMA VELI ČI N I USPJ E HA
. Kada god neko postane korisniji za svoj narod, poveća mu se broj
njegovih zavidnika, kao što se poveća i broj onih koji ga vole.
649.
P LO D N O STABLO
Duše čeznu za plodnim stablom, pogledi su u njega upereni, i kamenje se baca na plodno stablo.
650.
U U BO M O RA BLISK I H PRIJATEUA
v
Covjek neće naći veću ljubomoru kod svog neprijatelja od
l
t
.
ljubomore njemu bliskog prijatelja.
651.
PORU KA VJ E R E
Poruka vjere, bilo koje vjere, jeste plemenitost karaktera kod ljudi.
652.
P RO B LE M ČOVJ EČANSTVA
Problem čovječanstva, u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, jeste problem morala, a vjere zaslužuju veliki zaslugu, u svim epohama
\
l
historije, za otupljivanje oštrice ovog problema.
653.
NA KOJ I NAČ I N ĆE POZIVANJE U ISLAM U S PJ ETI
Pozivanje u islam će uspjeti samo onda kada bude imalo predvodnike koji će se na adekvatan način međusobno pomagati, u onoj mjeri koliko budu imali potrebe za tim, i koji budu uzimali u obzir okolnosti u kojima s e budu nalazili.
654.
PROBLEM ISLAMSKOG DAV ETA
Glavni problem islamske dave (pozivanja u vjeru) j e da ona ogroman broj pristalica ima, a vođe nema, ili veliki broj vođa nisu na visini zadatka kojeg obavljaju.
160
Mustafa es-Sibai
655. TAJ NA VELIČIN E POSLA N I KA, S.A.V.S. _
Tajna veličine poslanstva Muhamm eda, s.a.v.s., j e ta da j e on iza sebe ostavio nasljednike, halife svoje, koji će davu predvoditi, razumijevati Allahov, dž.š., zakon kao što ga j e on razumijevao, koji će ga u moralu njegovom oponašati baš onako kako j e njega Gospodar njegov odgojio. Pozivanje u islam nakon Poslanika, '
s.a.v.s., nije prestalo i njegova poruka se kroz historiju dostavlja.
656. VEĆA J E O BAVEZA VOĐAMA N EGO VOJ N I C I MA Proučavanje života poslanika Muhamm eda, s.a.v.s., treba biti veoma ozbiljno i savjesno, i veća j e obaveza predvodnicima ummeta nego li običnim vojnicima i pomagačima.
657.
BOŽANSKA Š KOLA
Ti si mi i majka i otac, o Allahov Poslaniče! Kako li je divan život tvoj, kako li j e velika blagoslov života tvoga, on j e božanska škola za svakog predvodnika i svakog vođu, i za svakog predsjednika, i za svakog vladara, i za svakog političara, i za svakog supruga, i za svakog roditelja. Ti si idealan ljudski uzor za svakoga onoga koji želi da se približi savršens� i na najljepši mogući način, stoga, kao prvo hvala Allahu, dž.š., koji j e nama blagodat darovao što te je nama poslao, kao drugo hvala Mu i što te j e cijelom čovječanstvu darovao.
658. ŽIVI S VELI KAN I MA Ako želiš da se priključiš velikanima, živi s njima, a najveći velikan u cijeloj historiji ljudskog roda, i ti živiš s njim, j e Muhamme d, s.a.v.s., zato ozbiljno, marljivo, i s velikom pažnjom proučavaj život njegov, ako možeš proučavaj svaki dan života njegova i posjeti ga svake godine ako si u mogućnosti.
r
O VA K O
659.
M E
161
Ž IV O T
N A U Č I O
NAJSLAVN I J I M EĐ U SLAVN I MA
Vječna slava nije to da historija govori o velikanima i slavnima, nego j e vječna slava to da su oni prisutni u životima onih koji će poslije njih dolaziti, i da su njihove moralne vrijednosti prisutne u svakom periodu historije, a sve ove osobine kod sebe ima samo Muhammed, s.a.v.s.
660.
E KSTR E M IZAM KO D ZAPA D NJAKA
Da nije tog pre*ranog kuđenja i da ono ne zatvara oči ovih v
Zapadnjaka, oni bi vidjeli u islamskom Serijatu i životu Muhammeda, s.a.v.s., ono što će im sigurnost i spas donijeti od nevolja i problema u koje oni srljaju, ali Allah, dž.š., nije želio njima podariti taj hajr, možda ga čuva za neki drugi narod koji će biti bolji od njih po čovječanstvo i koji će se više saosjećati s ranama i bolovima čovječanstva, za narod koji će biti upućeniji kako riješiti probleme čovječanstva od ov.ih pretjeranih, ekstremnih uobraženika.
661.
KO J E TO KAO M U HAM M E D, S.A.V.S.?
Muhammed, s.a.v.s., nije j edinstven samo po tome što on predstavlja potpuno ljudsko savršenstvo iz svakog ugla gledano, nego i on predstavlja i nadnaravni
uspjeh u odgoju i vaspitanju primjernog
pojedinca u ljudskom rodu, kao i ummeta naj savršenijeg među svim drugim narodima, pa ima li iko poput Muhammeda, s.a.v.s.,? Ko je to kao Muhammed, s.a.v.s.?
662.
B U D I PO P UT M U HAM M E DA, S.A.V.S.
O brate muslimanu! Koliko god možeš, trudi se da budeš kao što
je bio Muhammed, s.a.v.s., i pridružit ćeš mu se u povorci vječnih velikana, budi sažeta slika koja govori o njemu, jer biti upotpunosti kao što je bio Muhamm ed, s.a.v.s., takav se neće pojaviti u historiji, zato što je Allahova, dž.š., volja odredila da ljudski rod ima samo jedno sunce koje im sija svaki dan.
·
162 Mustafa es-Sibai
663. SVI M l S M O DJ ECA M U HAM M E DA, S.A.V.S . .. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije iza sebe ostavio samo jedno dijete koje će naslijediti njegov ogrtač, već j e on ostavio iza sebe, dok j e života na ovom prolaznom svijetu, generacije i generacije koje će nositi zastavu njegovu, svi mi smo sinovi i kćeri Muhammedovi, s.a.v.s., svi mi smo porodica njegova i nasljednici njegovi.
664.
NASU E D N I C I VOĐSTVA
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije poslan na ovaj svijet kako bi nekakav kralj i vladar na njemu bio, i tako da mi od njega naslijeclimo vlast, naprotiv; poslan j e da bude vođa i predvodnik na dunjaluku, i tako mi od njega nasljeđujemo vođstvo.
665.
RAZLI KUJ E M O S E !
Kako j e moguće da se pratimo putem kada ti letiš na butaku ili poput kornjače ideš, ili ću te preteći ili ćeš me iza sebe ostaviti, i kako j e moguće da živimo zajedno kada je moja toplota poput vatre a tvoja hladnoća poput leda, ili ću te zapaliti ili ćeš me zalediti.
666.
P RO M IJ E N ITI KARA�TER E .
Nemoguće j e karaktere promijeniti, isto kao što j e i nemoguće tijela promijeniti, koga j e Allah, dž.š., stvorio onako kako je On htio, toga čovjek neće promijeniti kako on hoće.
667.
P RO B LE M I PTICE
Probleme ptice, dok leti pod nebom, razumije samo ptica koja j e poput nje.
668.
R E LATIV N E STVARI
Hrom čovjek među invalidima j e poput brzog i rasnog konja.
·
l
OVAKO
163 M E Ž I V O T NAU Č I O
669. SLOM U E N I H K R I LA Ptica kojoj su krila slomljena, je spriječena le*ti, pa taman da j e najbrža među pticama.
670.
O D LI KE O N I H KOJ I SU P R IJ E NAS ŽIVJ E LI
Kada budeš išao već utrtim putem, sjeti se onih koji su se potruditi prije tebe da ga izgrade, prije nego se počneš hvalisati kako si ti
l
napredniji od onih koji putuju s tobom, jer da nije bilo ovih prije .
tebe, ni ti ne bi mogao preteći ove s kojima putuješ.
671.
NAJGO RA VRSTA ZABO RAVA
Najgore vrste zaborava su: zaborav slavne osobe, dana njegovih kada je nepoznat bio, zaborav onoga koji se pokajao, ·njegove prošlosti kada j e grješnik bio, zaborav učenjaka da mu je Allah, dž.š., darovao razumijevanje i znanje i da će za to pitan biti, zaborav
l.
onoga kome j e nepravda učinjena, njegovih b olova i muka nakon
'
što j e pobjednik postao, zaborav uspješnog studenta, onih koji su
l
mu pomogli da dođe do uspjeha, zaborav daije, onih koji su prije njega tim putem išli ili onih koji zajedno s njim tim putem idu, i zaborav blagodati, svih onih koji su darivani blagodatima, ma koliko da su male te blagodati.
672.
H EJ Vl P UT N I C I !
Hej vi putnici na lađi što istina se zove koji hrlite za dobročinstvom, ne za bogatstvom ispunili su obećanje Allahu dato j edni druge u smrt pozivaju i ne plaše se grješnika
l
na putu su naišli na ranjenika jednog koji j e kod Allaha važio za vrijednog i važnog borio se protiv grješnika u najvećoj bqrbi kada je zlo imalo pomagače i državu međutim Allahova sudbina j e željela udaljiti ga
164
Mustafa es-Sibai od učestvovanja u tim borbama nekoliko godina bolesti su svezale njegovu mladost, sreću i smijeh bolovi i muke za kuću su vezali ga u trenutku jako bitnom za narod njegov Allah zna da on mrzi odmor i rahat u trenutku kada j e zulum svugdje prisutan pomirio se sa sudbinom svojom iako u srcu mu j e rana, želja i volja velika ali sudbina milost čovjeku donosi i to milost sa svih strana kada jednog dana nevolje čovjeka snađu tvrđava vjere mu je najveći spas zadovoljstvo mu j e sabur sa sudbinom jer i iskušenja nisu vječna i trajna hej vi putnici lađe što istina se zove sjetite se onoga koji nije s vama rastužio ga j e zaborav nakon povjerenja među vama on vam prigovara, ali vas ne kori nemojte mu zamjerati što nakratko u povorci s vama nije jer on zdrav nije.
673. TAKAV J E ŽIVOT! Takav je život: počinjemo kao posve nepoznati, potom postajemo slavni, zatim nestajemo u kaburu, i nakon toga, ili ćemo biti sretnici, ili ćemo biti nesretnici.
674.
F I LM ŽIVOTA
Film života, ma koliko da su mu brojne scene i prizori od početka ljudske povijesti, ima svoj početak i svoj kraj.
675.
N ESLOGA M EĐ U ZLI KOVC I MA
Neslaganja zlikovaca u njihovim međusobnim odnosima j e početak njihovog kraja.
r OVAKO
676.
165
M E Ž I V O T N AU Č I O
R E FORMATOR, A G LU PA K !
Reformator, a glupak je onaj koji pokušava da u korijenu sasiječe ummet,
677.
koje je stoljećima kroz historiju puštao.
UZBURKAN I VAL
Glupan se takmiči s uzburkanim valom, luđak ide u susret njemu, dok pametan nastoji da umanji opasnost koju on donosi.
678. ZBACI SA S E B E O D R EĐ E N I D I O TERETA Ako se pod teškim teretom poginju pleća tvoja, zbaci sa sebe .
.
određeni dio tereta.
679.
ll
LIJ E PO M IŠ U ENJ E
Imati lijepo mišljenje je vrlina, osim ako se sukobi sa surovom realnošću, tada postaje blesavost i nemarnost.
680. Tl l SILA Sila je oštrourn.dija od tebe, neka te to začudi, sila je milostivija
'
od tebe, nemoj je optuživati, sila je mudrija od tebe, ne smatraj je glupom, sila je jača od tebe, nemoj j oj prkositi, sila je brža od tebe, nemoj se s njom takrničiti.
681.
l
U U BAV l M RŽNJA
Pokloni svoju ljubav ljudima, i pokaži svoju mržnju prema nasilnicima; jer Allah, dž.š., voli one koji vole robove Njegove, i Allah, dž.š., mrzi one koji prijateljuju s Njegmrim neprijateljima.
682.
N EMOJ S E O H O LO PONAŠATI
Možeš poreći da si sunce vidio ako zatvoriš oči ili ako ih prekriješ rukama svojim,
ali
.
ne možeš, zasigurno, poreći da sunce svjetlost
ima, dakle možeš ne gledati sunce ako hoćeš sjediti u mraku, ali ne možeš poreći da ga drugi ljudi vide.
166
Mustafa es-Sibai
683. AKO TE IZN E NAD I ! - Ako te iznenade nevolje koje ti pristižu, ne žalosti se hoće li otići ili ne, ako te iznenadi sudbina, nemoj se tužakati na nju, ako te iznenade braća tvoja u vjeri, nemoj ih napuštati, ako te iznenadi teška bolest, nemoj glasno jecati zbog nje, ako te iznenadi broj onih koji su plemeniti, nemoj nastavljati da ih omalovažavaš, ako te iznenadi prevlast zlikovaca, nemoj misliti da vlast njihova neće propasti, ako se prošire bolesti tvoje, nemoj sumnjati u Allahovu, dž.š., milost, ako te snađe u životu nešto što ne voliš, znaj da je to jedan od zakona života, ako te uplaši porast zlikovaca, radi koliko si u mogućnosti na borbi protiv njih, a ako ne možeš onda čekaj da ti se ukaže prilika za to, a ne dao ti Bog da se sustegneš od te borbe, pa makar oni preplavili društvo u kojem živiš, ako te uplaši porast laži i neistine, ne sumnjaj nikako da će ih Allah, dž.š., osramotiti, pa makar to i potrajalo.
684.
M I O M I R ISAN CVIJ ET
Možeš da ne vidiš miomirisan cvijet, ali ne možeš da ne osjetiš lijepi miris njegov. -
685.
'
N E ŽALOSTI S E
Ako ne o stvariš kakav posao a smatrao si da je hajr u njemu, potrudi se oko nekog drugog hajra; jer hajrova ima toliko puno da ih ne možeš pobrojati, i da ih ne možeš sve ostvariti.
686. ALLAHOVA, DŽ.Š., M U D ROST Nisam prestao vjerovati u Allahovu, dž.š., mudrost i pravednu sudbinu njegovu, ma koliko da j e moja bolest neizlječiva, i ma koliko da se posvuda raširi u mome umm etu vladavina nasilnika, varalica i lažovčina.
r
'
OVA K O
167
M E Ž I V O T N AU Č I O
687. ZABORAVI NA BO LOVE SVOJ E ! Stalno razmišljanje o bolovima i bolesti tvojoj, povećat će ti bolove, zato pokušaj zaboraviti na svoje muke pa makar i na trenutak, i to s onim što najviše voliš čitati, ili s onim što najviše voliš slušati, ili s
onim što najviše voliš gledati, ili s onim što najviše voliš govoriti, a
l
ako budeš obradovan da se s Allahovim, dž.š., govorom družiš, i da uživaš u dovama upućenim Njemu; to će ti bici jedan od najboljih načina da zaboraviš na bolove svoje, tj. kada budeš učio Kur'an ili kada budeš pred Njim skrušeno namaz obavljao.
688.
\
KAKO SE TREBAŠ PONAŠATI U P ROBLEM I MA
Ako upadneš u kakav problem ili kakvu krizu ili kakvu nevolju, pretpostavi da će te najgore moguće snaći, pa ako te snađe ono najgore što si pretpostavio, nećeš bici iznenađen, a ako ne, smatrati ćeš taj problem kakvom blagodati koja će ti kao olakšanje doći, i u obje situacije čeka te olakšanje od problema i manja sekiracija.
689.
!
l
l
D IVAN ODGAJATEU
Divan li j e odgajatelj vrijeme, divan li j e opomenitelj neprijatelj, loše ublažava bolove licemjer.
690. VRLI N E TVOJ E I Z M EĐ U ZAV I D N I KA l P RIJATE UA TVOJ I H Tvoje vrline najbolje će razglasiti bestidni zavidnici tvoji, tvoj e mahane najbolje će otkriti neobazrivi prijatelji tvoji.
691.
BOU E ZA T EBE
Tvoj e stavove među ljudima bolje će propagirari samo jedan članak nego li rasprava s prkosnim protivnicima tvojim koja bi trajala cijeli . mjesec.
692.
N E POKUŠAVAJ N E MO G U Ć E . . .
v
Zivot j e silna stijena, i bolje ti j e da iza nje hlada potražiš kako bi se od žarkog sunca zaštitio, i da se skloniš od mnoštva uragana nego što pokušavaš da j e pomakneš .
168
Mustafa es-Sibai
693.
DRUGOVANJ E S G LU PAKO M
v
. . Cuvaj se drugovanja s glupakom, jer će ti pomutiti razum, a ako budeš iskušan da se družiš s njim, bar se nemoj čvrsto vezati za nJega, nego povremeno razum svoJ testlraJ . .
694.
.
ISKORISTI O N O ŠTO N E VO LIŠ
Iskoristi neuspjeh kao sredstvo z a uspjeh, poraz kao put ka pobjedi, bolest kao šansu za ibadet, siromaštvo kao sredstvo za borbu, muke kao vrata za vj ečnost, nepravdu kao podstrek za slobodu, okove kao povod za oslobađanje.
695.
UVIJ E K O PTI M IZAM
U mogućnosti si, ako to hoćeš, da ono najgore promijeniš u najbolje moguće; samo ukoliko te ne čine sretnim te najgore stvari i trudiš se da ih promijeniš optimizam.
696.
PAM ETAN l G LU PAK
Razlika između pametnog i glupog čovjeka j e : da pametan čovjek koliko god može uvijek gleda ispred sebe, dok glupak gleda samo do svog nosa.
697.
�
l
RAZM ISU AJ O IZLAZU
Ako upadneš u kakvu j aku krizu, usredsredi se i razmišljaj kako riješiti tu krizu, a ne razmišljaj o rešetkama.
698.
N ESPOSOBAN l O D LU ČAN
Nesposoban čovjek j e onaj koji utočiste traži, kada zapadne u nevolju, u žaljenjima, a odlučan čovjek j e onaj koji požuri da šta uradi.
699.
N E TRAŽI UTOČI ŠTA U K U KANJ U
Kome se sruši kuća na njega, te utočište potraži u kukanju, umrijet će pod ruševinama, a ko u jednu ruku uzme rane svoje, a u drugu
uzme motiku, ako je to u stanju, pa ako uspije spasiti se živjet će kao cijenjen čovjek, a ako umre nakon pokušaja umrijet će kao junak.
r OVAKO
700.
169
M E Ž I V O T NAU Č I O
SPASI ŠTA M OŽEŠ
Ako ti se ispriječi kakva prepreka, smetnja pred tvojim uobičajenim '
aktivnostima, bolest, zatvor, neka teška okolonost, pokušaj spasiti ono što se može spasiti od tvojih aktivnosti.
701.
l
USAVRŠI DJ E LO SVOJ E
Cijeli život tvoj je trenutak u kojem živiš, zato usavrši svoje djelo ko liko si u mogućnosti, jer možda nećeš dobiti drugu priliku da radiš.
702.
N ES LAGANJ E
U neslaganju među prijateljima je zluradost neprijatelja, u neslaganju među braćom u vjeri je prilika za one koji im stoje u zasjedi, i u neslaganju među sljedbenicima istine je prilika za sljedbenike laži.
l
703.
D U NJALU K VJ E R N I KA
Svaki čovjek ima s voj dunjaluk prostrani u kojem se snovi njegovi rađaju i u kojem njegove ambicije rastu, a i vjernici imaju svoj
l
dunjaluk jedan jedini koji je ograničen Istinom u koju oni vjeruju.
Nestaloje strasti mqje gcfje si Ti tu 11ema tJJet1e
704.
O N I KOJ I SE P E R U NA RAČ U N ISTI N E
Možda će istina i imati koristi od onib koji se peru na njen račun, od pohlepnika, ne smeta ako se istina pomogne takvima, ako ih bude zatrebala, zar ne vidiš sadake, uzela je od njih dio za one čija srca treba pridobiti?
705.
-
N EM OJ POVJ ER ITI . . .
Nemoj povjeriti onome koji ne voli biti u blizini Allaha, dž.š., državu, niti kakvu ideju, niti kakav problem, niti išta od novaca, jer ti ne znaš kada će ga savladati strast njegova, pa će te prevariti tvrdeći da ti je on pouzdani prijatelj.
170
Mustafa es-Sibai
706.
DRUŠTVE NA KATASTROFA
S mrt pet ljudi se smatra društvenom katastrofom: smrt pravednog vladara među narodom pokvarenim, smrt korisnog učenjaka među neznalicama, smrt iskrenog reformiste među narodom nemarnim, smrt hrabrog voj skovođe među narodom klonulim, smrt mudroga šejha usred teških vremena.
707.
OBJAŠ NJAVANJ E ZNAČ E NJA ISTI N E
Objašnjavanje značenja i karakteristika istine mora preteći samo pozivanje u istinu, inače će postati veliki broj onih koji se razilaze usto tvrdeći da su baš oni predstavnici istine, ili da baš oni brane
istinu, a većina takvih su ili lažovi ili oni koji samo svoj interes traže.
708.
GORE J E . . .
Sloga u laži j e gora od razilaženja na putu pravom, potpomaganje u zločinu je lošije nego razilaženje u istini, prisnost nasilnika j e gora nego plašiti se borbe s njima, obmana u nevjerovanju j e opasnija od otvorenog nevjerstva, borba uz razmimoilaženje j e štetnija nego baciti oružje.
709.
N E MA N I KAKVOG D OBRA U . . .
Nema nikakvog dobra u vladaru koji prema vjeri svojoj ne sudi, niti u pametnom čovjeku kome pamet njegova ne olakšava, niti u učenjaku kojeg znanje njegovo na pravi put ne uputi, niti u snažnom čovjeku kojim pravednost ne vlada.
710.
POTR EBN IJ I S l . . .
Veća ti j e potreba da iskoristiš ono što znaš nego da naučiš ono što ne znas. v
•
711. SAVRE M E N OST l NJ EGOVE G LU PAVOSTI Pružati otpor savremenosti je glupavost koja zaslužuje žaljenje, a borba protiv budalaština vremena je mudros t koja zaslužuje
e
!
OVA K O
l7l
M E Ž I V O T N AU Č I O
pohvalu, iako su možda obje ove vrste borbe većinom osuđene na poraz, s tim da borac koji padne kao šehid na mejdanu u borbi koju je izgubio ima veći ugled nego glupak koji umre pružajući otpor s trašnoj oluji.
712.
ČUVAJ SVOJ E PRAVO NA ŽAU E NJ E
Ako se pojadaš nekom čovjeku na svoju bolest ili svoju nestašicu, potom taj čovjek ne učini ništa za tebe, osim da kaže: "Sva moć i snaga samo Allahu, dž.š., pripadaju", nemoj se više takvome pojadati drugi put, jer da ti je on iskreni brat u vjeri, tvoj slučaj bi ga pogodio, da j e on plemenit čovjek, učinio bi nešto da ti pomogne. Stoga čuvaj svoje pravo na j adikovanje za onoga koji ima kod sebe nešto humanog i ljudskog.
713. ŽAU E NJ E v
Zaliti se nekome ko ti nije iskreni brat u vjeri j e poniženje koje će iskoristiti tvoj zlobni neprijatelj, ili tvoj prezreni zavidnik, ako ikako možeš da se žališ samo Najmilostivijem Darivatelju milosti, to j e najbolje za tebe, i to će ti osigurati ljubav tvojih prijatelja.
714. ALLAH OVE, DŽ.Š., BLAGO DATI Ma koliko velike da su muke tvoje, nestat ć e i ono što ti voliš, i zdravlje i imetak i dobro; tebi će ostati samo, od Allahovih, dž.š., blagodati, glavnica velikog bogatstva, zadovolj stvo i veselje kojem nema kraja.
7 15.
NAJTEŽE M U KE
Najteže muke po dušu su: bolovi koje doktori ne mogu otkriti, i bolovi o kojima nije u stanju bolesnik govoriti.
716.
N E MA TAKVOGA
Molim vas, pokažite mi na cijeloj planeti Zemlji "sretnog" čovjeka čiju čistu sreću ne pomuti kakva žalost, a da takav nije "luđak."
172
Mustafa es-Sibai
717. ·
N EM OJ POVJ ERITI . . .
Nemoj povjeriti svoj imetak kakvom pohlepniku, niti svoju tajnu kakvom lažovu, niti svoju vjeru kakvom lopovu, niti svoju pamet kakvom varalici, niti svoju spokojnost kakvom avanturisti, niti svoje znanje kakvom glupaku, niti svoje planove kakvom pametnom čovjeku.
718.
NAJGORE S I ROMAŠTVO
v
Cetiri su najgore vrste siromaštva: siromaštvo u vjeri, siromaštvo u pameti, .siromaštvo u saburu i siromaštvo
7 19.
u
humanosti.
H EJ Vl ŽALOSN I Cl l
Hej vi žalosnici: Allah, dž.š., je stvorio cvijeće i bašče, ljepotu univerzuma prije vama nego drugima. Hej vi bolesnici: Allah, dž.š., je stvorio sunce i zrak, vodu i hranu prije vama nego drugima. Hej vi siromasi: Allah, dž. š., je stvorio najbolju i najjeftiniju hranu prije vama nego drugima. Hej vi ugnj etavani: Allah, dž.š., je stvorio prostranu Zemlju prije vama nego drugima. Hej vi tlačeni: Allah, dž.š., je' stvorio otvorena nebesa za dove vaše prije vama nego drugima. Hej vi koji od bolova patite: Allah, dž.š., je stvorio oko vas ono što će učiniti da zaboravite bolove vaše, tugu vašu, žalosti vaše. Hej vi zbunjeni: svakoga dana Allah, dž.š., vam stvara dokaze koji na Njega upućuju, pa počnite koristiti razume vaše. Hej vi ateisti: u vašoj nemoći da od sebe otklonite poteškoće je dokaz bivanja Stvoritelja vašeg. Hej vi koji dokaze tražite: u vama samima i oko vas je dokaz mudrosti Njegove i moći Njegove, pa nemojte zatvarati oči vaše. Hej vi koji vjerujete: u svima tajnama postojanja Njegova koje dana u dan uočavate je dokaz da ispravno vjerujete.
iz
OVAKO
720.
173
M E Ž I V O T NAU Č I O
U EPOTA Ž IVOTA
Ljepota života je da si zadovoljan s onim na čemu si, i da su zadovoljni razumni ljudi s onim na čemu si. .
721. STRASTI Većinu ljudi u zabludu odvode strasti njihove, a ne razumi njihovi.
722. OVAJ U N IV E RZ U M ,
Ovaj veliki univerzum je knjiga sklopljena, učenJacl su uspjeli pročitati samo par riječi s njenih korica.
723.
OTAC l NJ EGOVA DJ ECA
Otac se raduje stasanju djece svoje, mladosti i punoljetstvu njihovu, i neznajući da se djeca njegova upravo tada spremaju za upuštanje u borbu za život, za probleme života, patnje njegove, rane njegove,
l
jel se to otac raduje da vidi kako odgovornost za njih s njegovih pleća spada na njihova pleća.
724.
M U NADŽAT !
O moj Voljeni Gospodaru! Tako mi istine T voje da mi nije čvrste vjere u ljubav T voju, ne bih bio zadovoljan s T vojim odlukama, da mi nije znanja o milosti T vojoj, žalio bih Ti se, da mi nije povjerenja u pravdu T voju, molio bih te za pomoć protiv odluke T voje, da mi nije toga što očima svojim vidim blagodati T voje, smatrao bih sporim T voju plemenitu dobrotu, naprotiv, obuzdao sam sumnju čvrstom vjerom u Te, srdžbu zadovoljstvom s Tobom, nezadovoljstvo saburom, o moj Voljeni Gospodaru, iako se jezik moj žali poklanjam Ti zadovoljstvo srca mog s Tobom, iako oči moje plaču poklanjam Ti smirenost duše moje, iako je lice moje namrgođeno poklanjam Ti svjetlost duše moje, iako je tijelo moje očajno poklanjam T i nadu čvrste vjere moje, molim Te nemoj me kazniti zbog onoga što ću ostaviti iza sebe, primi od mene ono s čim ću Ti se vratiti, s onim što T i voliš.
174 Mustafa es-Sibai
725.
M U NADŽAT !
O moj Volj eni Gospodaru! Evo me nakon pet godina, nije mi koristilo znanje doktora, niti mi je pomogla mudrost mudraca, niti · mi je bila dovoljna bliskost mojih prijatelja, niti me je uvrijedila
zloba neprijatelja, i samo mi može pomoći u mojim velikim nevoljama zadovolj stvo s Tobom, i samo mi može od koristi biti, nakon što sam Te zanemario moje približavanj e Tebi. Pa ko j e to .
'
poput Tebe, moj Voljeni Gospodaru, u održanju obećanja, u lijepoj pažnji, ko Te to može zamijeniti? Pa ako Ti propišeš smrt meni, Tvoja odredba se izvršava bez pogovora, a oni su i zemlja njihova plodna kod Tebe emanet, o Ti kod Kojeg se emaneti izvršavaju, i u Koga nade ne propadaju, i samo u Njega se traži milost i pomoć.
726.
M U NADŽAT !
Molimo Te Gospodaru naš da istinu govorimo, kao što Te molimo za ustrajnost u radu, molimo Te da zadovoljan s nama budeš kao što od nas Ti tražiš da budemo zadovoljni s Tobom, molimo Te da nam srca zdrava budu iako su tijela bolesna, da nam duše zdrave budu iako su nas rane savladale, da nam duša aktivna i vrijedna bude iako su nemoćni udovi tijela našeg, molimo Te za ustrajnost !
na putu koji nas u Džennet vodi, molimo Te za uputu na čija vrata mi kucamo, molimo Te za uspjeh koji će nam vodilja biti, molimo
Te za ugled koji će nas učiniti da budemo zajedno s onima koji su najviše stepene zaposjeli u društvu Tvoga poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., i u društvu ostalih poslanika, iskrenih vjernika, šehida, dobrih ljudi, a divno li j e takvo društvo.
727.
POLAH KO !
Onaj koji čeka moju smrt, srdžbu svoju smirit će polahko, najbliži sastanak smrt je nas obojica bez pomagača pred Allaha stat ćemo
.,
O VA K O
, -�-·"-"" v-- . .,.....; ...�
175
M E Ž I V O T NAU Č I O
pa će On suditi ko je od nas u zabludi, a ko na istini je. Razljutilo te je što me ljudi vole i poštuju što mi medalje daju i čašt ukazuju. Tako ti života, šta misliš što slij edim put put popravka i b oljitka, put Ahmeda?! To j e samo iskrenost, znanje i žeđ i teškoće od jučer, danas i sutra. Slava je odbila slijediti svakoga ko u zabludu poziva kojeg vode strasti u beskrajne pustinje. Pa ako je vrijeme potrošilo z dravlje moje i spriječilo korake odlučnosti i volje moje Ja nisam bio slabić niti sam nadu izgubio i nisam zadivljen posteljom i krevetom. Odlučio sam se ići za svojim ciljevima boreći zaštitu u Allaha od svakog neprijatelja tražeći. v
Cuvam zastavu istine da je ne pogaze bezbožnici koji vode rat protiv svakog vjernika. Kome smeta moja odlučnost na ovom Allahovom putu pa neka im smeta, oni su moji zavidnici.
A ako su tužni moji najdraži radi moje smrti i duga puta Neka ne budu takvi, jer smrt na putu istine j e moja radost i želja.
l
728. SAM SE B E PR EISPITAJ Prvo sudi sebi i svojim mahanama prije nego što bi sudio drugim ljudima i njihovim mahanama, i budi iskren prema sebi u poznavanju svojih mahana, jer vođa ne laže svoje podanike.
729. VRIJ E D N OST ČOVJ EKA Prava vrijednost čovjekova mjeri se prema njegovim stremljenjima, prema
njegovom
statusu
među
njegovim
najbližim,
prema
njegovom ukusu za dobar izbor, prema bogatstvu srca njegova,
176 Mustafa es-Sibai prema njegovoj snazi kojom strasti savladava, prema njegovoj pobjedi koja poroke poražava, prema sili njegovoj koja ga čini jakim u teškim situacijama.
730. SPOZNAJA ISTI N E Onaj koji je istinu spoznao, takvom j e žrtva postala draga.
731.
ČISTOTA D UŠE
Između vrline i poroka ispriječava se čistota duše.
732.
N E POŽ U R UJ
Ne požuruj stvari prije vremena njhova, pa ako te stvari ne pripadaju tebi, otežat će duši tvojoj i otkrit će pohlepe tvoje, a ako tebi pripadaju, donijet će ti mnogobrojne počasti, a bit ćeš mirne . saVJ es tl. .
733.
NAJGORA VRSTA KOLO N IJ E
Najgora vrsta kolonijalizma jeste da navika vlada čovjekom.
734. SLOBODA Početak slobode j e da navika tvoja ne gospodari tobom. '
735.
PORAZ !
Koliko j e samo velikana koji su sami voj ske porazili, a njih je opet porazila neka loša navika.
736.
UŽICI l ZAB LU DE
Najveći broj naših užitaka proizlazi iz naših zabluda, a da nije toga čovjek bi bio nesretan.
737.
NAV I KA
Navika počinje besposlicom, potom postaje stalni običaj, potom postane nešto čemu se robuje.
OVA K O 738.
177
M E Ž I V O T NAU Č I O
OBIČAJ I
Većina običaja potiče od ljudi koje je društvo odbacivalo kao glupake ili čudake, nakon malo vremena i sami se počnu povoditi za njihovim ponašanjem koje su smatrali glupim i čudnim.
739.
P LAŠT DOBRA l ZLA
l
Većina ljudi i ne vide da zlo nosi svoj plašt, nego kao da je zlo posudilo plašt dobra, zbog ovoga oni s pravog puta skreću.
740.
ISKRENA DAREŽU IVOST
Naći ćeš većinu ljudi, oni koji te dočekuju u kućama njihovim veoma ljubazno, da su titizi pa taman i da primjetiš kod njih neke osobine darežljivosti i gostoprimstva; takva darežljivost je na silu, i jeftine je cijene, dok je iskrena darežljivost: da podaš udjela u svome veselju kome god možeš od onih ljudi koji su u potrebi, s nešto malo novca, hrane, odjeće, pomoći i utjehe.
741.
M l l CIVI LIZACIJA
Ova današnja civilizacija je pokvarila naš moral kao muslimana, naš karakter kao Arapa, kada je izbrisala i zamela trag u našem društvu osobine nesebičnosti,
potpomaganja, samilosti, i ti ćeš
čitati, od onih koji su prije nas bili i slušat ćeš od naših starijih o našem moralu, i uvjerit ćeš se da su nam moral i etika potpuno unakaženi.
742.
PRETJ ER IVANJ E
Pretjerivanje u čvrstini je nasilje, pretjerivanje u nježnosti je slabost, pretjerivanje u ibadetu je radikalnost, pretjerivanje u uživanju je poročnost, pretjerivanje u smijehu je lahkoumnost, pretjerivanje u šaljenju je glupavost, pretjerivanje u povlađivanju prema ženi je slabost, pretjerivanje u neslaganju sa ženom je nevaljalost,
l
178
Mustafa es-Sibai pre*rivanje u j elu je proždrljivost, pre*rivanje u spavanju j e lijenost, pre*rivanje u darežljivosti j e rasipništvo, pretjerivanje u štednji j e škrtost, pretjerivanje u predostrožnosti je smetenost, · pretjerivanje u smirenosti je nemarnost, pretjerivanje u radu j e suhoparnost, pretjerivanj e u odmaranju j e lijenost, pretjerivanje u prevenciji zdravlja je bolest, pretjerivanje u nepažnji od bolesti je smrt, pretjerivanje u kontrolisanju ljudi je neprijatelj stvo, pretjerivanj e u ležernosti s ljudima je propast, pretjerivanje u ljubomori j e ludost, pretjerivanje u neobazrivosti je zločin.
743.
NAGRADA ZA DŽI HAD
Nemoj očekivati nagradu od svog naroda za to što si ti učinio za njega i što si mu služio, j er j e narod, ma koliko te nagradio, nagradit će te kao pojedinca, a ti si njemu dobro učinio kao narodu, zato očekuj nagradu koja je vječna od Onoga Koji j e Vječan. Ako svoj narod optužuješ za nezahvalnost to j e dokaz da si želio slavu, i da nisi želio steći Allahovo, dž.š., zadovoljstvo.
·
Nemoj da te zanese slast aplauza što j e sa sobom nosi slava; jer uz apaluz svakao dolaze i zvižduci, niti da te zanesu pohvale onih koji . su zadivljeni tobom; jer u pohvalama ima i narikača. '
744.
DA Ll S U OVI ARAP I ?
Oni su tvrdili da su oni arapske nacionalnosti, potom ih nismo vidjeli da su ijednu jedinu riječ kazali u spomenu Poslanika, s.a.v.s.,: o njegovom rođenju, o njegovoj Hidžri, o oslobađanju Mekke, takvi su lažovčine! Da su oni istinski Arapi, potresla bi ih uspomena na onoga koji j e preporodio Arape, onoga koji je ovjekovječio njihovu slavu u historiji, sve dok j e života na ovome prolaznome svijetu.
745.
DOBRI l ZLI U U DI
v
S ta misliš! Zašto je propisano da većina dobrih ljudi budu prosječne inteligencije, a većina zlih ljudi da su veoma inteligentni?
OVAKO
179
M E Ž I V O T
NAU Č I O
U O B RAŽE N ČOVJ E K
746.
Kako j e samo čudan pametan i uobražen čovjek! Ljudi ga na rukama l
svojim uzdižu bodreći ga, a on odbija i samo hoće, iz osornosti svoje, da sam sebe živog zakopa.
N EZAHVALN OST
747.
Nemoj se žaliti što si pomagao i podupirao one na kojima si trag dobra ostavio, i od njih si izgradio prave 'ljude, potom su oni tebi nezahvalni bili i ratovali protiv tebe, tebi je dovoljno to što si se borio protiv sebe i svog egoizma, i to što si pokušao zasaditi ružu, a iz žabokrečine samo trava i pelin izrastoše.
B U D I U MJ ER E N U POMAGANJ U
748.
Budi umjeren u pomaganju i bodrenju onih koji posjeduju talente, da ih oholost ne bi ubila, jer je veoma malo nadarenih i talentiranih dječaka u čijim razumima ima mjesta za ranu slavu, i pre*rana hvaljenja.
749. AM BICIJ E Ambicije ili razvijaju talente i sposobnosti, ili ih uništavaju. Ambicije slobodnih ljudi su da žive vj ečno, a ambicije robova su da izvrše samoubistvo. Ambicije pametnih ljudi su izgradnja, a ambicije glupaka su •
rus enJe. v
•
Ambicije mudrih ljudi su povećati razumnost u coVJecanstvu, v
a
ambicije •
glupaka
spekulanata
su
povećanj e
v
problema
u
COVJecanstvu. v
v
Ambicije genijalca vjernika su pomoći razvoju i progresu civilizacije na putu dobra i sreće, a ambicije genijalca grješnika su pomoći civilizaciji na putu zla i nevaljalštva.
180
Mustafa es-Sibai
750. O D M EZARA DO P RO U ETN I H VRTOVA v
S ta misliš! Da li vrijeđa mrtvace to što živi preinačuju njihove mezare u proljetne vrtove koji se koriste za ukrase, iz kojih behara ushićenje i odmor dušama koje su pale pod teretom briga i problema života?
Ili ih, pak, preinačuju u centre za nauku i kulturu iz kojih cvatu i beharaju spoznaja i svjetlost14 ?
751.
DAREŽU I VI ČOVJ E K
Ovaj plemeniti nesebični čovjek kojeg j e stvorio Plemeniti Allah, dž.š., kao veoma darežljivo i plemenito stvorenje, j e u svom životu darivao zemlju svojim razumom na taj način što ju j e obrađivao. Evo sada tog istog čovjeka nakon svoje smrti, daruje zemlju svojim turbetom kako bi j e uljepšao.
752. ALLAH OVE, DŽ.Š., KUĆE Divno li j e to što ljudi danas rade! Opasavaju Allahove, dž.š., kuće veoma lijepim baščama i vrtovima, zaista ljepota prirode je jedna od najvećih blagodati Allahovih, dž.š., prema čovjeku, pa ima li išta ljepše nego li da božanska ljepota bude put koji vodi ka božanskoj . SVjetlOSti... 1 5 .l .
753.
H EJ Vl STA N OVN I CI ' H I MSA !
Hej vi stanovnici Himsa! Zaista j e u heroju
Ha/idu
vama velika
blagodat kada j e on izabrao da se nastani kod vas16, zato ne škrtarite u obilježavanju uspomene na njega, j er da nije njega bilo ni vaš grad se ne bi
mjekol!)ečio.
754. VELIČANSTVENA VELI Č I NA Kako li j e samo veličanstvena ljudska veličina koja bez prestanka živo svijetli generacijama, i to bez ikakvih kipova i statua! Upravo 14 Govori
se o mezarirna Himsa (Sirija), koji su p reinačeni u javne vrtove koje posjećuju narodne
mase, siromasi,_ radnici, a ja u tim mezarirna imam ukopane djedove, pretke, drage prijatelje. 15
16
Govori se o vrtovima koji su sagrađeni oko mesdžida Halida ibn Velida, r.a., u gradu Hims. Ne obraćaj pažnju što se stanovnici Hame bune protiv stanovnika Himsa, i govore da se radi
o Halidu ibn Jezidu, a ne o Halidu ibn Velidu!...
O VA K O
IBI
M E Ž I V O T N AU Č I O
tako nas je podučio islam da naše prvake i velikane učinimo srcima koja kucaju, životom koji pokreće, svjetlošću koja svijetli, a ne kamenjem koja šute i koja se podižu, niti novcima koji korist pribavljaju i koji se uzaludno troše.
755.
PAGANSKE CIVI L IZACIJ E
Ove civilizacije paganske i materijalističke, troše novce na svoje velikane i prvake nakon njihove smrti, i to novce koje trebaju živi među njima.
756.
DAJ E M O M RTVI MA, A USKRAĆUJ E M O ŽIVI MA
Nije li divan primjer paradoksa u našim zemljama, da dajemo i darujemo mrtvima upravo ono
što uskraćujemo živima, da
cijenimo one koji su prije živjeli, a omalovažavamo one koji su naši savremenici, da slavimo pojedinca, a potcjenjujemo narod!?
757.
N IJ E M I VEL I KA N I
Narod koji se ne prisjeća svojih velikana, takav narod je slabih . osjećaja, slabog poštenja, i brzo zaboravlja.
758.
H EJ Vl I M ITATOR I l
Hej vi koji volite druge slijepo slijediti: zaista, Halid ibn
Velid je živ u
dušama naših muškaraca, naših žena, naše djece, mnogo više nego bilo koji drugi velikan na zemaljskoj kugli živ u dušama naroda koji su njima podigli statue i kipove!!
759.
l MA Ll SOCIJALIZMA?
Hej vi socijalisti koji ste pristalice podizanja kipova i statua: da li je socijalizam to što beskorisno rasipate silne novce na hvaljenje umrlih
i kipove u čast i spomen velikana, oni su ovjekovječeni u
našim dušama, umjesto da novac trošite na hranu gladnima, na
\':·"\!4i�:nr · ,
�� v�132
Mustafa es-Sibai odjeću nagima, na kuće beskućnicima, na znanje neznalicama, na snagu slabašnima? Zaista socijalizam bi vas, prije nego vjera, spriječio da to činite kad bi samo vi razumjeli značenje socijalizma, kao što ga vjernici razumiju!
760.
TAKO TO ČI N I OPO NAŠANJ E
Samo na mezar Ataturkov su potrošili trideset miliona dolara, '
a za to su tražili milostinju od kolonijalističkih zemalja, dok je turski narod gladan i zaostaje za lađom života! Eto tako to čini ljubavprema oponašanju i slijepom slijeđenju siromašnih naspram bogatih, oduzima im razum prije nego što će im snagu njihovu oduzeti, i donosi im propast prije nego što će im vatru donijeti!
761.
HOĆEMO O R UŽJ E N E U KRAS E
Razuman, pametan i odlučan čovjek je onaj koji kada sazna da ima nekakvog neprijatelja koji ga vreba i čeka na putu, on kupi sebi, od onoga što ima uza se, kakvog oružja kako bi se branio od opasnosti, a ne troši novce na nekakve ukrase kako bi se nagizdao s njima na sjednicama i sastancima, a upravo naš
urnmet
j e danas u porebi za
pravim oružjem i snagom duha na koje treba trošiti novce mnogo !
više nego li je u potrebi za nekakvim kipovima kojima bi ukrasio gradove svoje.
762.
O D L I KOVANJA VELIKANA
Ko daje odlikovanja i ordene velikanima i prvacima? Da li je to istinita historija ili pak lažna propaganda? Da li su to iskrene narodne mase, ili pak pojedinci pristrasni?
763.
CVIJ EĆE OKO STATU E
Pčela je sle�ela na cvijeće koje je zasađeno oko statue nekog velikana, potom je uzbrala s njega nešto meda kojeg su poslije neki bolesnici pojeli te ozdravili, i pčela je rekla: "Kamo sreće, da mi j e
OVA K O
183
M E Ž I V O T NAU Č I O
umjesto svakog ovog kipa j edan cvijet", a bolesnik reče: "Kamo sreće, da oni oživljavaju uspomene na velikane cvijećem kojeg bi nanovo sadili svake godine!"
764. ZAB LU D E U E P O H I NAU K E l ZNANJA Kružila je po nebu jedna davnašnja ptica - koja se izbavila s Nuhove, a.s.,
lađe i još je nije smrt zadesila - potom je kružila
i kružila sve dok nije cijelu zemaljsku ·kuglu obletjela, pošto se vratila u svoje gnijezdo, upitala j e j edna skorašanja ptica s kojom j e razgovarala: "Kakvu si zatekla Zemlju uzimajući u obzir i jučer i danas?" Davnašnja ptica joj j e odgovorila: "Zemlja se upotpunosti promijenila kad pogledam izgradnju i civilizaciju, međutim Zemlja j e još uvijek kao što j e i prije bila kad pogledam zablude i griješenja", skorašnja ptica reče: "A kako to?" Odgovori joj davnašnja ptica:
"U naše doba, u doba Nuha, a.s., na Zemlji j e bio samo pokoji kip kojeg su obožavali mimo Allaha, dž.š., u to doba ljudi su bili neznalice i bili su na početku razvoja i civilizacije, međutim ja sam danas zatekla Zemlju, nakon hiljada i hiljada godina nauke i civilizacije, krcatu i pretrpanu milionima kipova, među kojima ima kipova koji se obožavaju, a ima i onih kumira koji se slave, a u naše doba su kipovi i kumiri bili od zemlje, drveća, kamenja, a danas su kipovi postali metali, osnovni elementi i ljudi, i meni se učinilo da je čovjek, u vremenu nauke i znanja, zamijenio odjeću zablude neznanja odjećom znanja, i učinilo mi se, ptico mlada, da zablude čovjeka veoma često pobijede i nadvladaju njegovo znanje, i te zablude upravljaju njime."
765. VEĆ TE J E P O M OGAO . . . Ako te spopadne kakva nevolja, ti svoju dušu opskrbi saburom, srce svoje zadovoljs tvom, j ezik svoj zaposli hvaljenjem i slavljenjem Allaha, dž.š, obaspi dušu svoju svjetlom i smirenošću, i već te je pomogao Allah, dž.š.
184
Mustafa es-Sibai
766.
RELATIVN E STVARI
Ono zbog čega se ti jadaš i što žališ i smatraš iskušenjem, neko drugi bi to smatrao milošću Allahovom, dž.š . .
767.
RAN I B RAK
Rani brak j e u početku poteškoća, a na kraju j e umirujući i ugodan.
768.
N E M OJ ZAKASN ITI S B RAKO M
Nemoj zakasniti s brakom zbog uskraćenosti tvoje, nisi ti taj koji nafaku daje tvojoj ženi i tvojoj djeci, naprotiv njih će opskrbiti i nafaku im dati samo Onaj Koji i pticama na nebu i ribama u moru nafaku daje.
769. VAŽN I J E KOD ALLAHA, DŽ.Š. Jedan treptaj srca oca ili majke radi malog djeteta njihova koje ima groznicu, j edna suza roditelja zbog njihova bolesna djeteta, možda su kod Allaha, dž.š., važniji i teži na vagi od godina i godina ibadeta Njemu.
770.
POR EZ N A ŽIVOT
Brak, rađanje djece je porez na život, naši roditelji su ga prije nas platili, a i mi ćemo ga poslije njih platiti, a i naša djeca će ga poslije nas platiti, to j e Allahov; dž.š., zakon i volja Njegova.
771.
N EM OJTE S E ŽALITI NA VRIJ E M E
Nemojte se žaliti na vrijeme, jer ono j e lijepo samo da nije vaše pohlepe i gramzivosti za njim.
772. VRIJ E M E l Č I NJ E N I CA Vrijeme j e dragocjenije od onoga što j e u njemu, a mjesto j e prostranije od onih koji su u njemu!
1·��);!;--l "::r· ·
OVA K O 773.
.
��- · 185
M E Ž IV O T
NAU Č I O
M i l VRIJ E M E
Vrijeme je ogledalo u kojem vidimo sebe onakvim kakvi j esmo.
774.
BOLEST ČOVJ EČANSTVA
Pohlepa j e najveća bolest čovječanstva, kada su u pitanju i pojedinci, i narodi i vlade.
775.
U SPO M E N E
lijepo sjećanje na tri uspomene nikada se neće zaboraviti: uspomena na nevino djetinjstvo, uspomena na sretan brak i uspomena na uspjeh u svemu što veliku vrijednost ima.
776.
P RVI ZAVIČAJ
v
Covjek i ne zna prednosti i mahane svog prvog zavičaja sve dok ne proživi u nekoj drugoj sredini, tek tada osjeća pravu nostalgiju • v
•
prema svom prvom zaVlcaju. Koliko je samo boravišta na Zemlji na koje se junak privikne •
•
•
•
•
• v
•
a OSJeCaJ Sjete mu Je samo za prV1ID zaVlcaJem.
777.
,
POJAVA S E P OZNAJ E PO SVOJ OJ SUPROTNOSTI
Kada god se čovjek popne, spozna pravu veličinu ponora u kojem j e bio.
778.
O KO LI NA l RAZM IŠUANJ E
Kada god se proširi okolina čovjekova, i njegovi horizonti razmišljanja se prošire, a kada god se suzi okolina čovjekova, i
l
l
l l
l
l
njegovo razmišljanje je oskudnije a moral na većem stupnju. Pa j e li ti primjećuješ da mi prednost dajemo širokim horizontima na račun lijepog morala, ako već nije moguće to dvoje sjediniti? Ili možda čak ima načina to dvoje sjediniti?
779. S REĆA l NAPR EDAK CIVI LIZACIJ E Ljudi su poznavali, u vremenu kada smo mi djeca bili, jako j ednostavan život, izuzetno lijepo ponašanje u ophođenju s drugim,
186 Mustafa es-Sibai slabo razvijenu civilizaciju, blagodat sretnog života, i nakon što se
civilizacija razvila i uznapredovala, sve ostalo je oslabilo, pa da li j e to priroda čovjekova? Ili j e to samo karakteristika ove zapadnjačke civilizacije? Kada bi se ljudima ponudila mogućnost da izaberu između prvog i drugog stanja, vidio bi ti šta bi oni izabrali? Po mom mišljenju većina onih koji su živjeli i prije i poslije pojave islama bi dali prednost prijašnjem stanju, a savremene narodne mase bi izabrale današnje stanje, a što se mene tiče, j a bili izabrao sretan život u oskudnoj kolibi prije nego probleme ove civilizacije u dvoru velikome.
780. ZADOVOUSTVO l O DGOVO R NOST Zadovoljstvo je u životu tijesno povezano s odsustvom osjećaja za odgovornost. Zar ne vidiš omladinu da na sva usta govore samo o zadovoljstvu, a oženjeni, pak, na sva usta govore o žalosti?
781.
B UĐ E NJ E SVIJ ESTI
Ništa me više ne raduje, u našoj današnjici, od buđenja svijesti u svim oblastima našeg života. l
782.
N EŠTO SMO I ZG U B I LI
Najviše · me žalosti od onoga što smo izgubili u našoj prošlosti gubitak i nepostojanje prisustva poštovanja prema vjeri i stida u našem društvu.
783. DVIJ E OSO B I N E S E N EĆ E NAĆI ZAJ E D N O U OVOJ CI Vl LIZACIJ l Dvije osobine se ne nalaze kod čovjeka pod okriljem civilizacije Zapada: raskošan i udoban materijalan život s vrlinama lijepog morala, a isto tako dvije karakteristike se neće naći kod naroda pod okriljem ove civilizacije: napredak i razvoj naroda s duhovnom ravnotezom. v
O VA K O 784.
187
M E Ž I V O T N AU Č I O
U ČE NJACI P RIJ E l DANAS
Učenjaci su u doba kada smo mi bili djeca punili klubove velikim brojem posjetilaca, i punili su pluća strahopoštovanjem, potom su učenjaci iz doba kada smo mi bili mladići punili klubove velikim .
brojem ljudi ali nisu ih punili autoritetom, a što se današnjice tiče: učenjaka uopšte nema niti ima autoriteta lažovima.
785.
HOĆE Ll l O N I POSTATI KAO l M l ?
•
Sta misliš! Da li će naša djeca dočekati dan u kojem će spoznati i vidjeti da i m j e ovo današnje vrijeme mnogo bolje i ljepše od vremena koje im slijedi?
786.
OSLOBAĐANJ E
Biti slobodan od narodnih običaja i naučavanje vjere j e lijepo po strasti duše, a opasno po zdrav razum.
787.
CJ E P I D LAKA l O M RAŽE N A OSOBA
Neke cjepidlake u zadovoljavanju ljudskih želja, u uživanju u dozvoljenim stvarima, šetnjama i zabavama po j avnim parkovima, na šetalištima pokraj rijeka i jezera, vide oslobađanje od okova moralnog ponašanja, a kad bi bilo onako kako oni smatraju, Allah, dž.š., ne bi u Kur'anu kazao:
''Reci: Koje zabranio Allahove ukrase} kqje
je On za robove Svqje stvorio} ijela ukusna?.
..
JJ
( El-E'ra.f,
32.)
788. ZATVOR ZAB LU DA Većinu stvari koje čovjek pravi sebi svojim zabludama su zatvor koji mu oduzima i zabranjuje kretanje i slobodu.
789.
ČOVJ E K l ŽIVOTI NJA
'
Covjek je najgora životinja gledajući prema strastima njegovim, i naj savršeniji j e u dovijanju kako udovoljiti svojim strastima.
1'...: .-p; ·:::- 'crr-
, p.'�-188
Mustafa es-Sibai
790.
USPO M E N E NA DJ ETI NJSTVO
_O uspomene moje na djetinjstvo! Ja znam da mi se ti nećeš vratiti, ali j a osjećam da me ti nećeš nikada napustiti.
791.
NAJVIŠE S E P RISJ EĆA . . .
v
Covjek se najviše prisjeća dana djetinjstva svoga u vremenu kada j e oženjen, najviše se prisjeća dana svoje mladosti kada zapadne u starost, najviše se prisjeća bogatstva svoga u danima kada j e siromašan, najviše s e prisjeća svoga visokog položaja i ugleda u vremenu kada ima osjećaj beznačajnosti, najviše se prisjeća zdravlja svoga u danima kada j e bolestan, najviše se prisjeća svoga posla u danima kada j e nezaposlen, najviše se prisjeća radosti i veselja u danima kada je tužan, najviše se prisjeća džihada u danima kada ljudi zaborave na njega, najviše se prisjeća svojih vrlina u vremenu kada ga napadnu zavidnici, najviše se prisjeća dunjalučkih blagodati u vremenu kada mu j e dunjaluk daleko.
792. N E MARNOST U DAN I MA KOJ I S U ISP U NJ E N I B LAGODATI MA v
Covjek najviše pokazuje syoju nemarnost prema blagodatima Allaha, dž.š., kada postane ohol zbog tih blagodati. Stvarna vrijednost blagodati se spozna tek kada ona nestane, stvarna vrijednost učenjaka se spozna tek kada s ovog svijeta ode, smrt dobročinitelja se spozna tek nakon što njegovi bliski prijatelji umru, stvarna vrijednost velikana se spozna tek nakon nekoliko stoljeća kad društvo shvati koliko im on nedostaje.
793. SVAKI G RA D SVOJ U ĆU D I MA Hvaljen i slavljen neka j e Allah, dž.š.! Onaj Koji j e učinio da svako mjesto ima neku sebi svojstvenu osobinu i ćud po kojoj se poznaju njegovi stanovnici: osobina Damaska je: blagost i monopol, osobina
OVAKO
139
M E Ž I V O T
NAU Č I O
Himsa j e: srdačnost i nesebičnost, o sobina Hama j e: temperament i svadljivost, o sobina Haleba je: poštenje i škrtost, osobina Dejr al
Zura: otvorenost i surovost, osobina Al-Azk:ijj e je: j ednostavnost i ptomjenJlVOSt. .
. .
KO R ISTI O D S M IJ E HA l VESEUA
794.
Možda je smijeh ponekad i lijek, a veselje ozdravljenje, a smanjiti brige j e spas za onoga koga su pritisle rnrtoge muke i teške bolesti.
N EMARN OST
795.
Većina ljudi prošlost razumiju samo u sadašnjosti, a budućnost spoznaju samo kada se ona desi.
P RE K I N UTO U Ž E
796.
Ko sudi ljudima spram njihovih osjećaja prema njemu, između takvog i ljudi je prekinuto uže i provalija koju je nemoguće preći.
SVE SVOJ U C IJ E N U I MA !
797.
Malo je onih koji spokojno i bez problema žive s ljudima, osim na račun slobode njihove i ugleda njihova, i malo j e onih koji kao omiljeni žive s ljudima, osim na račun njihovih ambicija i koristi nJegove nJnna. .
798.
. .
KORISNO l ŠTETNO
Mnoštvo smijeha, veselja i šaljenja j e bolest zdravome a zdravlje bolesnome.
799.
I Z M EĐ U O D LU Č N OSTI l M LITAVOSTI
Ukoliko nisi odlučan u odnosu s a ženom svojom, ubit će te prohtijevi njeni, ukoliko nisi prijateljski i blizak s njom, ubit će j e tvoja osornost, a najsretniji čovjek ćeš biti ako j e povedeš da zajedno s tobom kroz život ide, i da bude nasmijana i zadovoljna.
190
Mustafa es-Sibai
KAKO ĆEŠ POSTIĆI DA TE U U D I VOLE
800.
Ljubav mudrog čovjeka ćeš steći samo pomoću razboritosti, ljubav učenjaka ćeš steći samo pomoću marljivosti i upornosti, ljubav glupaka ćeš steći samo pomoću laskanja, ljubav škrtog čovjeka ćeš steći samo pomoću svog odricanja, ljubav vođe ćeš steći samo pomoću poslušnosti, ljubav tlačitelja ćeš steći samo pomoću samoponižavanja, ljubav žene ćeš steći samo pomoću trošenja, ljubav pjesnika ćeš steći samo pomoću zadivljenosti, ljubav veseljaka ćeš steći samo pomoću osmijeha, ljubav uobraženjaka ćeš steći samo pomoću hvalisanja, ljubav pobožnjaka ćeš steći samo pomoću ustrajnosti na pravom putu, ljubav hrabrog čovjeka ćeš steći samo pomoću odvažnosti, ljubav dobročinitelja ćeš steći samo pomoću žrtvovanja, ljubav brbljivca ćeš steći samo pomoću pažnje, ljubav bogataša ćeš steći samo pomoću uzdisanja i šepurenja usljed bogatstva.
801. S Č I M S E M OZAK RAZVIJA? Mozak se razvija samo pomoću troga: neprestanim razmišljanjem, čitanjem
djela
mislilaca
i
budnim
posmatranjem
životnih
iskustava.
KAKO O P LO D ITI ZNANJ E ? '
802.
Znanje se može oploditi samo uz pomoć troga: čuvanjem onoga •
v
•
•
•
•
sto s1 zapamtio, ucenJem onoga sto rus1 znao, s1ten1em onoga sto •
v
•
v
v •
v
s1 nauc10.
803.
v .
ŠTA TREBA U Č I N ITI DA SAVJ ET KORISTI ?
Savjet koristi samo uz pomoć troga: žara srca, tečnog govora i poznavanja prirode čovjeka.
804.
NA KOJ I NAČ I N R E FO R MA P LO DOVE DO NOS I ?
Reforme plodove donose samo uz pomoć troga: studiranja društva, iskrenih osjećaja i ustrajnosti na tom putu.
191
O VA K O
M E Ž I V O T N AU Č I O
NA KOJ I NAČ I N B LAGODATI TRAJ U ?
805.
Blagodati traju samo
uz
tri stvari: uz zahvalnost Allahu, dž.š., na
njima, uz lijepo korištenje blagodati i uz stalno vođenje brige o nJ1ma. . .
806. NA KOJ I NAČI N ĆEŠ POSTIĆI ISKRENO B RATSTVO U VJ E R I ? Iskreno btatstvo u vjeri ćeš postići sarrio ljubomorno čuvaš
uz
pomoć troga: da
njegovu čast isto kao i svoju, da ne kriješ od
njega bilo kakvu tajnu, i da smatraš kako j e preče da pomogneš njemu nego svojoj djeci.
807.
NA KOJ I NAČ I N S E U U EPŠAVA DOBRO DJ E LO?
Dobro djelo se uljepšava samo uz pomoć troga: da to dobro djelo bude bez nečije molbe, da se ne oteže s njegovim činjenjem, da s e završi bez dara i poklona.
808.
NA KOJ I NAČ I N SE U POTP U NJAVA U U DS KOST?
Ljudskost se upotpunjava samo
uz
pomoć troga: izdizanjem iznad
sitnica i beznačajnih stvari, oprostom onima koji su zgriješili, milošću prema onima koji su nejaki.
809.
NA KOJ I NAČI N U EPOTA PR IČI NJAVA RADOST?
Ljepota pričinjava radost samo uz pomoć troga: uz čuvanje od vulgarnosti, uz ljubav prema čistoti, uz čednost spram grijeha i razvrata.
810.
NA KOJ I N AČ I N ĆEŠ ZAD OVOUSTVO P OSTIĆ I ?
Zadovolj stvo ćeš postići samo uz pomoć troga: uz čuvanje vjere svoje, uz zdravlje tijela svog,
uz
od materijalnog ili duhovnog. .
prisustvo onoga što ti j e potrebno
192
Mustafa es-Sibai
811.
NA KOJ I N AČ I N ĆEŠ STEĆ I NAG RAD U ZA I BADET?
Nagradu za ibadet ćeš dobiti samo
uz
pomoć troga:
uz
iskrenost
prema Allahu, dž.š., uz svijest o tome da te Allah, dž.š., uvijek prati i uz čuvanje od grijeha prema Allahu, dž.š.
812.
NA KOJ I N AČ I N SE OSTVARUJE USPJ E H ?
Uspjeh se ostvaruje samo
uz
pomoć troga: uz jasno i precizno
određivanje cilja, uz podnošenje poteškoća i neugodnosti, uz omalovažavanje poteškoća i opasnosti, naravno u razumnoj mjeri. .
813. NA KOJ I NAČ I N S E U POTP U NJAVA U U BAV P R E M A ALLA H U, DŽ.Š.? Ljubav prema Allahu, dž.š., se može upotpuniti samo
uz
pomoć
troga: samo ako j e srce jednako na rastanku kao što j e i na sastanku, samo ako je ophođenje jednako i u srdžbi kao što j e i u zadovoljstvu, samo ako se ljubav ne povećava u izobilju i ne smanjuje u oskudici.
814.
KOJA S R DŽ BA J E U I M E ALLAHA, DŽ.Š . ? .
Srdžba u ime Allaha, dž.š., j e samo u tri slučaja: ako se ne pravi razlika u srdžbi između bliskog i tuđina, da tu srdžbu ne može promijeniti ni strah niti prijetnja, da u duši ne bude ta srdžba poticaj za slavom ili osvetom.
815.
KAKO POSTIĆI DŽI HA D U I M E ALLAHA, DŽ.Š.?
Džihad u ime Allaha, dž.š., je samo u tri slučaja: ako smrt i šehadet budu draži od spasa u njemu, ako ravnodušnost spram slave u džihadu bude draža od slave i popularnosti, ako draži dobitak bude tijelo neprijatelja od njegove zemlje i imetka; osim ako je se nadati da će pravi put prihvatiti i da će od njega koristi biti.
816.
KAKO P OSTIĆI ISTI NSKU SKRO M N OST
Istinska skromnost se postiže samo u tri slučaja: da onaj prema kome se odnosiš skromno tu skromnost i zaslužuje, da on zna pravu
OVAKO
ME
vrijednost skromnosti, i da
193
Ž I V O T NAU Č I O tu
skromnost ne zamijeni poniznošću
kada ga drugi gledaju.
8f7 . ZBOG Č EGA S E DAREŽU IVOST ISTIČE? Darežljivost se ističe samo radi troga: ako nije radi nagrade za dobro učinjeno, ako nije radi očekivanja i nadanja za priznanje, ako je namjera i želja za Allahovom, dž.š., nagradom veća i snažnija od pohvala i priznanja od strane ljudi.
818. ZBOG Č EGA S E SLAVI H RA BROST? Hrabrost je slavna samo zbog troga: ako je radi opće koristi, ako je radi plemenitog cilja, ako nije pokazana u susretu s nevaljalim kukavicom.
819. ZBOG Č EGA J E TAKO VELI K U G LE D ? Ugled je tako velik samo zbog troga: zbog bogatstva u imetku, zbog plemenitog morala, zbog prosvijedjenosti duše.
820. ZBOG Č EGA TREBA ČUVATI N OVAC? Novac treba čuvati samo zbog troga: zbog njegova skupljanja na dozvoljen način, zbog njegova trošenja na umjeren način, zbog njegove štednje ali bez pohlepnosti.
821.
NA KOJ I N AČ I N BLAGOST KO RISTI ?
Blagost koristi samo u tri slučaja: da bude na temelju snage i moći, da je posjeduje plemenit čovjek, da vodi ka općem dobru.
822.
M NOGO
. . .
l M ALO
Ja imam mnogo prijatelja, a samo nekoliko braće u vjeri.
823.
KADA SE VJ E RA POGR EŠ N O RAZU M IJ E
Kada se izgube suštinska značenja vjere a namnože se njeni formalni obredi, u tom slučaju ibadet postaje običaj, namaz gimnastika, post !
j_ l
l: ,
194 Mustafa es-Sibai gladovanje, zikr ljuljanje, odricanje od dunjalučkog postaje varanje, skromnost pretvaranje, znanje postaje ukrašavanje, džihad postaje u hvalisanju nadmetanje, istinska bogobojaznost postaje glupavost, · dostojanstvenost postaje budalaština, farzovi se počinju izostavljati, suneti jako prakticirati. Tada oni koji samo tvrde da vjeruju smatraju nasilje tiranina pravdom, njihove junake će istinskim držati, jauke potlačenih će smatrati nepokornošću, njihove zahtjeve za prava njihov-a će smatrati nepravdom, oni će smatrati poziv na reforme smutnjom, a suprostavljanje nasilnicima će smatrati zlom. Potom, ljudska prava postaju uzaludna, laži nasilnika postaju svetinja, i vage krivo mjere, kažu da je dobro grijeh, a da je grijeh dobro. I na kraju, raste broj lopova pod izgovorom zaštite nejakih i nemoćnih, raste broj onih koji na putu presreću pod izgovorom pružanja otpora nasilnicima, raste broj tiranina pod izgovorom oslobađanja potlačenih naroda, raste broj varalica pod izgovorom da žele uputu ljudima i reforme i raste broj bezbožnika
uz
dokaz
da je vjera opijum za narode.
824. O D L I KA I M ETKA Imetak otkriva oholosti duša, lažnosti srca, bolesti savij esti i slabosti morala kod ljudi.
825.
LAŽN OST DAlJ E
Neki od pokazatelja neiskrenosti onoga koji poziva u Allahovu, dž.š., vjeru su: njegova ljubav prema luksuzu i raskošnom životu, njegova glad za strastima i uživanjima, njegovo neprestano druženje s varalicama i onima koji nered čine.
OVAKO 826.
ME
195
Ž I V O T
NAU Č I O
I STI NA l LAŽ
Istina koja traži pomoći od laži, laž upravlja njome kako god i kamo god želi.
827.
POŽU DA J E K U U Č ŠEJTA N OV
Požuda je šejtanov ključ za srca onih koji su na pravome putu.
828.
POŽ U DA l ŠTETE KOJ E SA SOBOM DONOSI
Požuda j e prepreka koja sprječava one koji žele Njemu doći, požuda je zastor koji onemogućuje one koji žele blizu Njega biti, strast je tama od koje bježe pogledi onih koji su Istinu spoznali, strast je zamka od koje Allah , dž.š., štiti srca Njemu bliskih robova.
829.
M U NADŽAT !
Gospodaru moj! Tvoja milost je i suviše velika da ostaviš žalosnike da ih muke njihove izbezume sve dok ih očaj ne savlada, Tvoja moć je i suviše velika da ostaviš nevoljnike da budu zarobljenici problema njihovih sve dok ih propast ne stigne, Tvoja mudrost je i suviše velika da staviš na kušnju Svoje pokorne robove s onim što bi ih onemogućilo da se Tebi pokoravaju, i da pružiš razvratnicima ono pomoću čega će ih s pravog puta zavoditi, osim ako će to Tvojim pokornim robovima osigurati bolju nagradu od njihova pokoravanja Tebi, i ako će razvratnicima osigurati Tvoju kaznu zbog njihova ružna griješenja prema Tebi, Tvoja pravda je i suviše velika da kazniš one koji čine propuste a ujedno se i kaju zbog svojih grijeha, i da ostaviš zalutale da blude u svojim zabludama, Tvoje utočište j e i suviše veliko da u njemu ne bi našli zaštitu i pribježište oni koji Te mole za pomoć ma koliko da su veliki grijesi njihovi, Tvoja jednoća je i suviše velika da ne otvoriš Svoja vrata onima koji su izgubljeni, ili da ne napojiš one koji su žedni, ili da odbaciš one koji su s namjerom kod Tebe došli i kako bi ponovo
196
Mustafa es-Sibai stekli Tvoju uzvišenu naklonost, o Ti Koji jačaš plod u tminama _
materičnim kako bi život postao i mi ovaj svijet došao, o Ti Koji daruješ novorođenčetu i vid i sluh i razum nakon što ništa od toga nije imao, o Ti Koji si savršeno nebesa i Zemlju stvorio i potčinio čovjeku sve što je na njima, sve kod Njega s mjerom i u skladu je, o Ti Koji milošću Svojom obuhvataš sve živo i neživo, podari Svoju milost robovima Svojim kojima su zatvorena vrata izbavljenja, osim onih koji su na putu Tvome pravome, obilno podari dušama njihovim zadovoljstvo sa sudbinom Tvojom, 'i sabur na iskušenjima Tvojim, i pomozi ih u namjerama njihovim da se spase i kod Tebe skrase a i da budu oni zadovoljni s Tobom i Ti zadovoljan s njima, nadoknadi im dobrim ono što si im uskratio, uvedi ih kuću bolju nego što su imali, počasti ih da budu blizu njima najboljega susjeda, njima najvoljenijeg miljenika, podari im najbolje potomke koji će ih samo u dobru naslijediti, jer Ti si Taj Koji najbolje potomke daruje, Ti si divan Gospodar i divan Pomagač.
830.
B R I G E ZBOG SUTRA
Nemoj se opterećavati brigama za tvoje sutra; jer možda te brige neće ni doći, a ti sebi zabran).o i onemogućio sreću svoga. danas.
831.
DOBRO l Z LO
Dobro je nježno janje, a zlo j e snalažljivi vuk, pa ti sad pogledaj da li je janje mirno i spokojno od vuka, osim ako iza leđa ima neku snagu koja će ga štititi.
832.
N EVOUA ISTIN E J E U NJ E N I M VOJ N I CI MA
Najveća nevolja istine danas u njenim vojnicima je: u ldonulosti čvrste odluke i volje njihove. A vojnici istine su na samom početku islama naelektrisali dunjaluk impulsima srca njihovih.
OVAKO
ME
197
Ž I V O T
NAU Č I O
NJ EŽNOST S RCA BOLESTI D ON OSI
833.
Ako oboliš o d nježnosti srca i preosjetljivosti, znaj da ti j e lijek da srce svoje učiniš grubljim, a to ćeš postići tako što ćeš se stalno podsjećati da se sve dešava Allahovom, dž.š., voljom i Njegovim određenjem, i da te tvoja tuga i bol neće odbraniti od sudbine, nego
J
će ti samo povećati bolest i muke tvoje.
834. Š ESTERO N EVOU E OLAKŠAVA Sest stvari će ti, ako ih se prisjetiš, olakšati nevolju tvoju: ako se sjetiš v
da se sve zbiva Allahovom, dž.š., voljom i Njegovim određenjem, da ti tugovanje i žaljenje neće sudbinu promijeniti, da je nevolja koja te snašla manja i lakša od neke druge veće i teže nevolje, da j e ono što ti j e ostalo kod tebe veće od onoga što si izgubio, da svaka Allahova, dž.š., odredba ima svoju mudrost, kada bi je samo
l
mogao znati smatrao bi svoju nevolju izvorom blagodati, da svaka nevolja vjernikova neće biti bez nagrade ili bez oprosta njemu, ili će mu grijehe poništiti, ili će mu ugled povećati, ili će mu neki drugi veći belaj od njega odagnati, a ono što je u Allaha, dž.š., bolje je i •
•
VJecno Je.
835.
v
P R I RODA ŽENA
v
l
Zena je žena, od Have sve do kraja života na ovome svijetu: ukrasi njeni su život njen, tačnije da njen kućni život bude njoj ukras, da njen društveni život bude uređen samo prema njenoj ženstvenosti,
l
l
sve što je drugačije je za ženu omalovažavanje koj e njena priroda odbacuje.
836. SAM I S E B E U N IŠTAVAJ U Oni koji gomilanjem novca krše zakone morala i vjere, sami sebe uništavaju a da i ne znaju.
1 93
Mustafa es-Sibai
837.
KOJ I J E MANJ E ŠTETAN
.. Vidiš li ti koji j e od njih dvojice b olji ili koji manje štete donosi: dobar čovjek koji se sav ne posvećuje svome zadatku, ili pokvaren čovjek koji izvršava svoj zadatak, ali ne kako treba?!
838.
POKAZATEU ISKRENOG B RATSTVA U VJ E R I
Ako želiš da ispitaš iskrenost ljubavi nekog svog brata u vjeri, . pruži svoje ruke ka džepu, zatraži od njega, potom pogledaj u lice njegovo i oči njegove... ti više nemaš apsolutno nikakve potrebe za bilo kojim drugim dokazom.
839.
MALO l M NOGO NJ I H
Nemoj se zavaravati, u danima blagostanja i izobilja svog, mnoštvom onih koje vidiš oko sebe koji te simpatišu i vole, j er možda ćeš, kada u
probleme i poteškoće zapadneš, vidjeti pored sebe samo jednu
polovicu brata svog u vjeri ili samo j ednu četvrtinu, moje iskustvo je da sam u teškim danima od hiljade našao samo nekoliko njih.
840.
N OVOROĐ E N Č E
Novorođenče na ovaj svijet, dolazi plačući. . . za njega znaju samo •
roditelji njegovi i najbliži njegovi. . .međutim, to isto novorođenče povećava izdatke u budžetu svoga oca, također povećava izdatke . u budžetu države u kojoj živi, povećava izdatke i na svjetskom nivou,... povećava i potrošnju svjetskih zaliha hrane. . . , povećava i broj stanovnika naše planete koja ne zna kako da izađe na kraj s već postojećim stanovnicima... i to novorođenče povećava... i p ovećava. . . to malo dijete. . . za čiji dolazak na ovaj svijet zna samo mali broj ljudi.
841.
P LAČ DJ ETETA
Zašto dijete plače pri dolasku na ovaj svijet, iako iz tame na svjetlo izlazi? Iz uske materice na prostrani dunjaluk izlazi? Neki kažu
T OVAKO
ME
199
Ž I V O T
NAU Č I O
da je to zbog toga što dijete napusti mjesto na koje se naviklo... a nije zbog toga, nego je dijete osjetilo bol i tugu, nego je dijete pretrpjelo pritisak na njegove nježne i mekane udove prilikom izlaska iz materice, te j e zaplakalo... pritisnula ga j e te j e osjetilo bol i zaplakalo... upravo takva je priroda i živog čovjeka, već ti reci: plač i bol je prvo što se pokaže od prirode čovjekove i njegovih karakteristika otkad se osamostali, jer osjećaj slobode je usko povezan s osjećajem čovjeka za životom. . : jer osjećaj bola je usko povezan s osjećajem za slobodom.
842.
RAZM IŠUANJ E O DJ ETETU
O moje novorođenče! Zaista ne znam zašto se ne radujem mnogo tvome rođenju, kao što sam se radovao rođenju tvoje braće i sestara? Da li je to zbog toga što sam j a teško bolestan? Ili zato što
sam tužan i pesimističan? Ili je to zbog toga što je sreća presahnula u mojoj duši, pa zato se ja više ne radujem i ne veselim kao što sam ranije? A zbog čega je tako? D a li zato što više nisam mlad?
Ili zato što se sada j a osjećam, krećem i radim upola kao što radi neki drugi zdrav čovjek i osjeća se i pokredjiv je? Ili zbog toga što me j e životno iskustvo podučilo da je većina naših veselja proizvod naših zabluda i da se većina naših uživanja i naslađivanja rađa u
l
l
našoj mašti prije nego što ih osjetimo? Ili, pak, j e vrijeme u kojem živimo puno meteži i nereda, i zemlja po kojoj slobodno hodimo prepuna iskušenja, i ummet kojem pripadamo oslabljen je i iscrpljen ranama. Ne, moje dijete drago! Nisam sve ni pobrojao što utiče i umanjuje moje veselje i radost tvog dolaska na ovaj svijet, možda sam pobrojao
l
samo neke uzroke, međutim, ima jedna stvar koja j e možda jačeg utjecaja od svega što sam gore pobrojao, a to j e kako sam obolio a ima tome pet godina i mjesec, otprilike - neprestano razmišljam o svojoj nemoći da odgajam tvoju braću i sestre tvoje kako bih ja
200
Mustafa es-Sibai
volio: kao vojnike na Allahovom, dž.š., putu, kao hrabre lavove koji su pomagači istine, kao mora u činjenju dobra djela, kao miomirisno cvijeće u prijatnu im govoru i lijepu tragu koji iza sebe ostavljaju, eto sada i tebe, o sinko moj, njima si se pridružio, pa vas je sada šestero, između mene i onoga što vama želim je Allahova, dž.š., odredba koju je On donio, meni preostaje da spokojno mislim da je vama Allah, dž.š., odredio put, pa taman da sam ja na početku života, u cvijetu mladosti, u proljeću muževnosti, ne bih mogao otkloniti probleme koje vam je On propisao, niti da promijenim ono što vam On želi, meni preostaje samo dobra namjera iako vam ne mogu pomoći, i preostaje mi pravedna odluka iako sam nemoćan da je sprovedem, a Allah, dž.š., je najbolji čuvar i On je N ajmilostiviji.
843.
RADOST SU P RUGA
v
Cestiti, voljeni suprug se iz dva razloga raduje porođaju žene svoje: prvi, zato što mu je ona rodila dijete, a drugi razlog, je taj što je ona preživjela svoj porođaj. A ja neću nikada zaboraviti gubitak voljene sestre dok je bila na porodiljskoj postelji, Allah, dž.š., joj se smilovao, upravo toga d�na sam spoznao pravi smisao gubitka najmilijeg, prvi put u mom životu, i prvi put u svom životu sam · vidio rasplakanog oca svog, Allah, dž.š., mu se smilovao, starac je bio i ta tuga zbog njenog gubitka ga je potpuno slomila, i ja poslije više nisam znao za očinstvo, nisam mu ni prigovarao, eto koliko je samo velika ta radost supruga i oca prilikom uspješnog porođaja žene njegove i majke djeteta njegova, i to što će biti supruga mu uz njega i djecu njihovu koji su još uvijek poput mladunčadi ptice!
844.
·
D IJ ETE l M AJ KA
Tako mi Allaha, dž.š., ja uistinu ne znam da li ima ijedna nagrada na dunjaluku kojom bi se dijete moglo odužiti svojoj majci što ga
O VA K O
ME
.
201
Ž I V O T NAU Č I O
j e rodila, zato što ja ne znam na cijelom dunjaluku niti ijednog muškarca koji se posvetio djetetu, žrtvovao svoj život, svoj mir i svoje zdravlje, sve zbog njega, kao što to čini majka radi djeteta svog.. .iako je tako, dijete j e ne može podnositi i zasiti je se kada mu mati ostari i oslabi! Kakva li j a samo to neposlušnost majci!. . . Kakva li je to samo nezahvalnost majci!...
845.
N E M I LOSRD N O POSTU PANJ E PREMA Ž E N I
Kako su samo nemilosrdnih srca oni koji žele da žena radi i sebi privrijeđuje, a ona trpi teškoće trudnoće, porođaja, odgoja i dojenja ne jednog djeteta, nego više djece, ne uzimajući u obzir terete poslova po kući! Kako su samo takvi ljudi grubih i nemilosrdnih srca! D a mi ·nije stida rekao bih da su takvi ljudi divljaci, koji uživaju i naslađuju se mučenjem onih koji su već pod teretom! I porobljavanjem nejakih i slabašnih!
846.
M I R ISNA B I U KA D U NJALU Č KA
y
Cestita žena, iskrena vjernica, veoma draga i omiljena kod muža njena i djece njene, j e mirisna biljka dunjalučka, kao što možemo vidjeti, j a uopšte ne sumnjam da će takva žena biti i mirisna biljka na ahiretu, kao što u to vjerujemo.
847.
PREDNOST Ž E N E M USLI MA N K E
Neka je Allah, dž.š., zadovoljan s našim majkama, našim ženama koje su davale hlada islamu, žene koje su po Allahovim, dž.š.,
l
zakonima živjele, i tako mi Allaha, dž.š., samo j edan dan j edne takve žene, dan njene ljudskosti, veličine njene, čistote njene ravan j e cijelom životu ovih žena koje prave hlad ovoj razvratnoj, prkosnoj, vjerolomničkoj zapadnjačkoj civilizaciji koja želi unakaziti Allahovo, dž.š., savršeno stvaranje.
202
Mustafa es-Sibai
848. ZAČUĐE N OST! Još uvijek se divim beduinki, pitam se o prijašnjim mogućnostima da djecu nose i rađaju...u devetom j e mjesecu trudnoće, najteži joj je i najmučniji period nošenja, a u isto vrijeme najviše se zalaže u svom poslu ili u seljakanju po suhim i nenaseljenim pustinjama, sve dok joj ne dođu porođajni bolovi, skrene malo s puta, te se porodi i karp.enom prekine pupčanu vrpcu svome djetetu, potom ga prevrne i stavi ga sebi na leđa i nastavi s putovanjem, kao da se ništa nije desilo, i niko od prisutnih u karavani ne zna da se ona porodila. A naše žene građanke mobiliziraju zbog njihova porođaja čitavo pleme ili doktora traže, i traži pomoć od medicinske sestre ili od svoje rodice, i prilikom porođajnih bolova traži svu moguću
· pomoć savremene medicine kako bi olakšali i ublažili bolove, na usluzi su joj i instrumenti za sterilizaciju i dezinfekciju, podvezice i medikamenti, i nakon što se porodi ostaje u postelji u kući ili u porodilištu nekoliko dana rijetko napuštajući krevet, i nakon toga neko vrijeme ne radi ništa p o kući osim nekih najlakših poslova, i svi paze i brinu se da se ona ne uznemiri ili da se ne uznemiri novorođenče dok j e ona na porodiljskom odmoru, plašeći se da se šta ne iskomplicira.
l
U čemu j e tajna ovakve veoma čudne razlike između građanki i beduinki?! Da li j e to raskoš ove civilizacije koja j e oslabila otpornost tijela? Koja je oslabila pustinjsku grubost koja je tijelu davala snagu, čvrstinu i sposobnost da podnosi i prevazilazi pustinjske poteškoće? Ako je to tajna razlike između ove dvije majke, pa šta je onda tajna razlike između dva novorođenčeta? Da li se dijete beduinke rađa imuno od slabosti i bolesti, pa nije izloženo čemu '
su izložena građanska djeca pri dolasku na ovaj svijet, pa trebaju ljekarsku brigu i majčino bdijenje i uzimanje u naručje? Ako j e ovo tačno, pa nije li onda pustinja sretnijeg ishoda nego li civilizacija, nije li pustinja spokojnija i pouzdanija od ove civilizacije? Ima li onda
OVA K O
ME
203
Ž IV O T N AU Č I O
istu vrijednost ono što nam je oduzela civilizacija i ono što nam je dala na korištenje? Bilo kako bilo, mi nećemo nikada dati prednost v
beduinskom načinu životu .u odnosu na civilizaciju! Covječanstvo se, zaista, neće vraćati u prošlost. . . i to daleku. . . daleku prošlost.
849.
D RSKOST l O H O LOST
Početak života čovjekova i njegov kraj izaziva, o d samog nastanka i postanka čovjekovih razmišljanja pa sve do danas, zaprepaštenje umova filozofa, iako j e tako, ovaj čovjek koji ne zna kako počinje i kako se završava njegov život, želi i hoće da zna bit i suštinu Allaha, dž.š., i mjesto gdje se On nalazi? I čovjek se raspituje: zašto ga ne može vidjeti? Kakve li samo oholos ti i čovjekova neznanja!
850.
l
MAJ Č I NA D O B ROTA l N EZAHVALN OST DJ ETETA
Na dunjaluku nema nijednog čovjeka koji dobrovoljno i sa
zadovoljstvom podnosi kaznu od drugoga, kao što to majka podnosi od djeteta svoga, na dunjaluku nema nijednog čovjeka koji je izložen nezahvalnosti i poricanju dobra koje je učinio, kao što j e majka izložena o d djeteta svoga, i ovo je jedan o d najčudnijih paradoksa života.
851.
GORČI NA N EVJ E R E
Nevjera rađa samo gorčinu, i prvi koji se zagrcne njome pojede ga.
852.
STVARI DVIJ E
Dvije stvari nisu vječne kod čovjeka: mladost njegova i snaga njegova, dvije stvari se ne mijenjaju kod čovjeka: karakter njegov i izgled njegov, dvije stvari se razvijaju sa čovjekom: razum njegov i rad njegov, dvije s tvari sve što j e čovjek stariji sve više slabe: pamćenje i koža njegova, dvije stvari se nijedan čovjek ne stidi: punog stomaka i rješavanja potrebe svoje, dvije stvari se stidi svaki
204
Mustafa es-Sibai čovjek: krađe i prevare, dvije stvari koriste svakom čovjeku: lijep moral i velikodušnost duše, dvije stvari štete svakom čovjeku: ·
zavidnost prema onima koji su blagodatima darovani i ljubomora prema onima koji su talentima obdareni, dvije stvari štetu donose ako se previše i premalo uzimaju: hrana i piće, dvije stvari štetu donosi ako se previše prakticiraju a korist pribavljaju ako se malo upražnjavaju: običaji i oponašanje, dvije stvari koristi pribavljaju ako se puno praktikuju a štetu donose ako se malo upražnjavaju: ib adet i dobročinstvo, dvije stvari materijalnu štetu donose vlasniku svome a koriste ljudima: trošenje imetka njegova u plemenite svrhe i zalaganje života njegova na Allahovom, dž.š., putu, dvije stvari materijalnu korist pribavljaju vlasniku svome a štetu ljudima donose: čuvanje poslovne tajne njegove i skrivanje tajne životnog uspjeha njegova, dvije stvari vole svi ljudi: imetak i ljepotu, dvije stvari mrze svi ljudi: nepravdu i nered, dvije stvari jako vole i žude za njima svaki čovjek: porok i dijete, dvije stvari j ako se plaši svaki čovjek: siromaštvo i smrt, dvije stvari trče za njima svi ljudi: iluzija i mašta, dvije stvari bježe od njih svi ljudi: bolest i glad, dvije stvari vole vidjeti svi ljudi: prvak i veseljak, dvije stvari želi ih ugostiti svaki pojedinac među ljudima: zdravlje i zadovoljstvo, dvije stvari voli čuti svaki pojedinac među ljudima: lijep glas i radosnu vijest, dvije stvari voli posjedovati svaki pojedinac među ljudima: slavu i hvaljenje od strane ljudi.
853.
U KU S J E BOŽIJ I DAR
Ukus je Božiji dar pored razuma, pronicljivosti i inteligencije, on j e ovim darovima kao s o hrani, kao duša tijelu, i mnogo j e onih koji nisu uspjeli u životu, upravo zato što nisu imali ovog dara, a imali su dar znanja i inteligencije.
O VA K O
205
M E Ž I V O T NAU Č I O
854. SKRIVENA LU DOST Postoje neki ljudi koji izgledaju potpuno razumni i zdravi, a oni su uistinu pogođeni nekom vrstom skrivene ludosti koja se pokazuje samo u njihovom nastranom ponašanju i ophođenju, pa ti to nazovi ako hoćeš ludilom ili nastranošću ili glupavošću ili maloumnošću
l
ili tupoglavošću, sve to stoji nasuprot razuma, a nerazuman čovjek je samo luđak.
855.
NAJGORA BOLEST
Najgora vrsta bolesti je: da budeš kažnjen druženjem s osobom ograničena uma, ograničenog shvatanja, glupog ukusa, koja ništa ne razumije i koja sebe smatra najpametnijom, pa šta će tek biti ako ti je propisano da se družiš s takvom osobom kad si bolestan?
l
l l g
l l
l
l ll l
856.
DOSADA D U Š E
Ljudska duša se dosađuje, voli uvijek neke novine, voli uvijek neke zanimljivosti, pa čak i kada j e ono što joj je dosadilo znatno bolje i ljepše, upravo ova činjenica j e tajna popularnosti "mode", iako j e većina mode nešto ružno, neukusno i nakazno.
857.
U U BAV P R E M A ZABAVI
Ljudska duša voli zabavu i ne voli ozbiljnost, upravo ova činjenica j e tajna postojanja veoma malog broja istinskih velikana, i postojanja velikog broja čarobnjaka i zabavljača među inteligentnim i pametnim ljudima.
858.
DRUŽENJ E I POVUČE NOST
Druženje s ljudima radi njihovog napućivanja na pravi put j e posao poslanika, a povučenost o d ljudi radi razmišljanja je posao mudraca, zato ti pazi da te ne prođu, radi morala poslaničkog, osnove mudrosti.
206
Mustafa es-Sibai
859.
USAM U EN OST
Trenutak usamljenosti samo s tvojim Gospodarom može ti otvoriti nove horizonte spoznaje koje ti ne može otvoriti ibadet u nekoliko dana.
860.
N E O DGAĐAJ SVOJ POSAO
Jedna od brojili želja grješne duše j e da odgađa posao za vrijeme u kojem će biti više slobodna ili više nagodna za rad, a ti ne znaš da li će doći to vrijeme koje tvoja duša priželjkuje, ili će te proći posao u oba ta vremena.
861. O D ALLAHA, DŽ.Š., TRAŽI P O M OĆ Svaka poteškoća, ako zamoliš Allaha, dž.š., da ti pomogne, će postati lahka, a svaka lahkoća, ako se u njoj osloniš na samog sebe
ili
na
bilo koje drugo Allahovo, dž.š., stvorenje, će postati poteškoća.
862. SAČUVAJ DOBRE O D N OS E S TROJ I CO M Sačuvaj dobre odnose s trojicom: s učenjakom koji se školovao po uzoru na poslanički moral, s mudracem čije solufe su obijelile noći i noći iskustva i rada, s, oštroumnim i odlučnim čovjekom '
koji ima hrabrosti da te posavjetuje ako pogriješiš, da ti pomogne ako posrneš, da te ohrabri ako duhom padneš, da te brani ako si odsutan, da ti počast ukaže ako si prisutan.
863.
POTPU NA U U BAV
Nećeš upotpuniti svoju ljubav prema bratu svome u vjeri sve dok ne budeš i ti slab kada on zbog bolesti ne ustaje iz postelje svoje, sve dok ne budeš i ti praznog želuca kada njemu glad zada jade, sve dok ne mogneš i ti oka sklopiti kada njega pogodi kakva nedaća.
OVAKO 864.
ME
207
ŽIVOT
N AU Č I O
SLABI O D N OSI
Najčešće ljudi s e vežu j edni za druge: s užetom koje s e da veoma lahko presj�ći, a najčešće što onemogućava ljudima da među sobom imaju dobre odnose j e zid koji se da veoma lahko srušiti.
865.
NADA l TRU D
To što ti kada zapadneš u nevolje utočišta tražiš kod Allaha, dž.š., ne znači da mu proturiječi raditi i truditi se, jer·On je taj koji j e naredio
l l
rad i trud, na njih naputio i olakšao ih, uspostavio ih kako bi koristili robovima Njegovim i kako bi im On milost Svoju ukazao, a onaj koji se plaši ako potraži utočišta u Moćnog i Silnog zaštitnika, te mu On da znak da može ući u jedno od njegovih skrovišta, te ga ovaj
l
l l
posluša, to je pokazatelj potpunog pokoravanja i dobivanja utočišta.
866.
ISKRENOST l DVOLIČNOST
· Nemoj omalovažavati posao koji si uradio s iskrenim nijetom; jer je malo
uz
iskrenos t veliko, a veliko j e
uz
dvoličnost malo, a što
se tiče Onoga koji sviđa račun, Onoga Koji sve dobro zna, Njega .
ne zanima mnoštvo novaca, naprotiv; zanima ga samo kvalitet
ll
'
l
867.
P R I H VATI I ZV I NJ E NJ E O N OGA KOJ I J E POG RIJ EŠIO
Nemoj uznemiravati svoga brata u vjeri ili komšiju ako ti oprosta zatraži nakon što ti je nešto nažao učinio, jer je Allah, dž.š.,
l
neovisan o Svojim robovima, Moćan da ih kazni, i kao takav On prima izvinjenje onih koji se prema Njemu grijehe činili, i prima pokajanje onih koji �u prema Njemu zgriješili, ti si preči toga, ti si nejaki koji ne može sam sebi štete donijeti niti koristi pribaviti?
868. S M RT TIJ E LA l S M RT D U Š E Ljudi se, uistinu, žaloste kada umre tijelo njima neke drage osobe, tuguju i plaču. A primjećuješ da su nepomični i ne daju nikakvu
208
Mustafa es-Sibai važnost kada umre srce njima neke drage osobe, kada mu se duša ugasi, a gdje se može porediti smrt tijela i smrt duša?
869.
RAD I O NAKO KAKO VAZ E U U D I
Plaše te i zastrašuju, jedan broj vaiza, svojim riječima o grijesima i kaznama; idu do te mjere sve dok ne pomisliš da Allah, dž.š., neće nikoga od Svojih robova. u Džennet uvesti, i pokazuju ti njihovu hrabrost i odvažnost tako što grijehe čine; idu do te mjere sve dok ne pomisliš da Allah, dž.š., neće nikoga od Svojih robova u Džehennem baciti, a Allahov, dž.š., Poslanik, s.a.v;s., j e rekao da će većina ovih koji samo vaze biti bačeni u Džehennem, i da će većina onih koji ih slušaju i rade kako oni govore ući u Džennet.
870.
P R EK I N UTI S D O B R I M DJ E L I M A
Neki ljudi čine dobra djela neko vrijeme, potom ih prestanu činiti ili počnu grijehe činiti, i tako nastave živiti u prošlosti svojoj ništa drugo ne primjećuju, ničega drugog se ne prisjećaju, tako postupajući dovode u propast i svoju prošlost i svoju sadašnjost, pa ako ih ne zapadne Allahova, dž.š., zaštita, dovest će u propast i budućnost svoju.
871. STAV PAM ETNOG ČOVJ E KA SPRAM PO HVALE Ako govore ljudi o tebi ono što te čini sretnim i veselim, raduj se tome sa zahvalnošću, a ne uobraženošću, slušaj riječi njihove sa skromnošću a ne s ohološću, a najglupaviji na svijetu je onaj koji zaboravlja da sva zahvala, zasluga i dug pripada samo Allahu, dž.š., jer da nije Njega ne bi ničega bilo, niti bi Njegovih zasluga bilo!
872. STAV NJEGOV SPRAM P R I G OVO RA Ako ljudi govore o tebi ono što te čini tužnim i žalosnim, nemoj se zbog toga ljutiti kao što se ljute oni koji nepromišljeno postupaju, nemoj im ni zaviditi kao što zavide oni što su nepravdu pretrpjeli,
l
O VA K O
ME
209
Ž I V O T N A U Č I O
nego '.ridi: ako u tome ima nešto istine, onda je taj prigovor protiv tebe ne protiv ljudi, pa zbog čega bi se ljutio? A ono što nije istina, to je ispit tvoje ljudskosti, ili upozorenje tebi da ne bi nemaran postao, ili pokazivanje nekih tvojih vrlina koje su skrivene bile, i budi siguran i uvjeren da se biser neće moći zamijeniti kristalom pred stručnjacima, i da istina neće moći sakriti svoje lice pred Gospodarom svih svjetova!
873.
P O N IŽENJE O D STRASTI l POH LE P E
Koliko samo strast ponižava ugled ljudi, i koliko samo ponižava pohlepa ugled prvaka i velikana.
874.
STA B LO PON IŽ E NJA
Stablo poniženja s e natapa i zaljeva samo s vodom pohlepe, i raste samo pod okriljem kukavičluka, prolista samo uz pomoć licemjerja,
l l
plodove daje samo uz nevjerstvo u Allaha, dž.š., ili ako zabora'.ri da će račun polagati.
875. V EĆ I NA U U DI Nemoj biti poput većine ljudi koji prednost daju prolaznom a u njemu im je propast, u odnosu na vječno a u njemu im j e spas, nego ti budi poput Allabovih, dž.š., dobrih robova: zadovoljavaju se s prolaznim u onome što će ih dovesti do vječnoga; a ne s onim što će ih spriječiti o d njega.
876. SNAGA . l S NAGA . . . . .
Ugled pravog puta j e najčuveniji ugled; jer je to ugled poslije kojeg
1 l
nema nikakvog poniženja, a ugled krivog puta je najslabiji ugled; jer
j .
j e to ugled poslije kojeg nema nikakva ugleda.
877.
U ZROCI l POS U E D ICE
Ako bolest ispravlja pravac tvoga puta onda j e bolest početak ozdravljenja, ako te siromaštvo *ra da vodiš računa o Allabo'.rim,
l
lL .
.
210 Mustafa es-Sibai dž.š., blagodatima onda j e siromaštvo početak bogatstva, ako te .. bolovi odvraćaju od ružnih misli onda su bolovi početak sreće, ako te usamljenost odvraća od nasilja i njegova podržavanja onda j e usamljenost početak prijateljstva, ako ti smrt skraćuje muke i uzroke muka onda j e smrt početak života.
878.
KU R'AN l VJ ERN I CI
Kur'an utiče na duše vjernika putem značenja njegovih a ne melodičnosti, i utiče na one koji ga uče i rade p o njegovim propisima a ne na one profesionalce koji samo uljepšavaju učenje njegovo, i vjernici su uistinu potresli Zemlju Kur'anom onoga dana kada su značenja njegova potresla duše njihove, i dunjaluk su Kur'anom oslobodili onoga dana kada su istine njegove oslobodile razume njihove, i zavladali su pomoću Kur'ana svijetom onoga dana kada su principi njegovi zavladali moralom i željama njihovim, i ovakvim stavom prema Kur'anu islamska historija će povratiti svoju prevlast.
879.
KU R'AN l RADIO STAN I C E
Bolja j e od hiljadu radio , stanica, na kojima se uči Kur'an '
muslimanima i to s najljepšim glasovima i danju i noću, samo jedna radio stanica na kojoj će se učiti i proučavati adabi Kur'ana, i to iz nekog skrušenog srca kojeg će slušati muslimani srcima svojim, razumima svojim, i to samo j edan sahat sedmično.
880.
M USHAFI I M USLI MAN I
Broj mushafa kod muslimana u prvom stoljeću po Hidžri nije dostizao ni stoti dio broja mushafa koji postoje danas, a danas se iz tih mushafa ne uči ni stoti dio kao što se učilo u ono prijašnje doba, niti j e učenje Kur'ana s razumijevanjem i dubokim razmišljanjem stoti dio učenja bez razumijevanja i dubokog razmišljanja, zato me
l
OVAKO
ME
2ll
Ž I V O T
N AU Č I O
i ne čudi to što Kur'an ne utiče ni stoti clio na duše muslimana danas kao što j e to uticao i traga o stavljao u muslimanskim dušama u prošlosti.
881.
KU R'AN l G E N ERACIJ E
Oni iz prvih generacija studirali su s Kur'anom i radili po njemu, potom su ljudi počeli studirati rad po Kur'anu a nisu ga učili, pa kako da ne bude ogromna razlika između naših i prijašnjih generacija?
882.
NAUČAVANJ E K U R'ANA
Naučavanje Kur'ana je naučavanje o borbi za život s plemenitošću, naučavanje o izgradnji s uzvišenošću, naučavanj e o borbi s optimizmom,
naučavanje
o
odbrani
sa
snagom,
naučavanje
o napadanju s istinom, naučavanje o ophođenju s ljubavlju, naučavanje o potpomaganju s povjerenjem, naučavanje o radovanju s dostojanstvom, naučavanje o uživanju s umjerenošću, naučavanje o slavi sa skromnošću, naučavanje o snazi s milošću, naučavanje o radu sa zadovoljstvom, naučavanje o predvođenju s dogovaranjem, naučavanje o upravljanju s budnošću, naučavanje o vladanju s odlučnošću, naučavanje o pomirenju s opreznošću, naučavanje o kulturi s lijepim moralom, naučavanj e o robovanju Allahu, dž.š., sa znanjem, naučavanje o životu na Zemlji i stremljenju ka Nebu, naučavanje o životu na dunjaluku usmjerenom ka uzvišenim vrijednostima, naučavanje o životu na ahiretu usmjerenom ka vječnosti, pa ima li ijedno naučavanje kod bilo kog drugog naroda da određuje ovakve ciljeve i ovakve smjernice? Ima li časnije i prestižnije ijedne generacije na svijetu od generacije koja se odgojila ovim naučavanjem, naučavanjem Kur'ana.
883.
KU R'AN l NAPAD CIVI LIZACIJ E
Kada bi mi bili vladari ove civilizacije, dunjaluk bi usmjerili prema naučavanju Kur'ana, njime bi ojačali naše univerzitete, organizovati
212
Mustafa es-Sibai
bi radi njega seminare i okrugle stolove, njime bi pisali godišnjake, �podigli bi zbog njega laboratorije, učinili bi ga vođom dunjaluka i ispunili njime razmišljanja ljudi, učinili bi da ga zavole duše i da budu zanesene njime, učinili bi ga jasnim i očevidnim razumu te bi ga za vodiča uzeli, međutim vladari ove civilizacije još uvijek su neprijateljski prema njemu raspoloženi, vode kampanju da ga unište, i spletke mu postavlju i javno i tajno, i novce i vrijeme svoje troše ne bi li ugasili svjedo njegovo i ne bi li izopačiti istine njegove. Kada bi samo dio tog novca utrošili na ublažavanje i umanjivanje patnji čovječanstva postali bi istinski civilizirani ljudi, a Allah, dž.š., čini šta hoće, ali većina ljudi ne zna. "Oni kqji m 1jertijtt troše iJJJat!}a
svqja da bi od Allahovap11ta odvraćali. Oni će ih, sigumo tttrošifi zatiJJJ će, zbog-toga, žaliti i na krajtt ćepobijeđmi bitz: A oni kqji m bttdtt 1jerova!i- 11 DžehenneJJJ će bitipogerani, .. " (El-Enfiil, 36.) .
884.
R EVO LU C IJA KU R'ANA
Još uvijek je prisutna i nije završila svoju bitku revolucija Kur'ana protiv nasilja, nereda i laži, i neće se završiti sve dok na dunjaluku bude nasilja, nereda i laži, međutim: Kur'an je revolucija, a gdje su revolucionari? Ovo su signali' za uzbunu, a gdje je triješće za potpalu vatre? Ovo su sablje, a gdje su vojnici? Ovo. su baklje, a gdje su ruke da ih nose? Ovo su karavane, a gdje su oni koji će je predvoditi?
885.
KU R'AN J E N EU POTREBUAVANO O R U ŽJ E
Kur'an je u rukama muslimana isto kao i oružje u rukama neznalica, neupotrebljene oružje koje ne koriste ni za odbranu, niti za napad, niti za rušenje, niti za izgradnju, niti za otimanje niti za davanje, a Kur'an je pogodan za sve to i još mnogo više, kad bi oni samo znali!
l
OVAKO
886.
213
Ž I V O T
M E
NAU Č I O
P R IJATEU I KU R'ANA
Neke
svete
knjige
pojedinih
religija
imaju
svoje
udruge
rasprostranjene po svim stranama svijeta, vojska koja broji desetine hiljada vojnika, i koja troši desetine miliona novaca, a te njihove knjige, bez ikakve sumnje, sadrže neku vrstu ljudskog moralnog
l
l
bogatstva koje korist donosi ljudskom rodu, međutim, koje ljudsko, idejno, zakonodavno i moralno bogatstvo sadrže te knjige ako se '
y
uporede s bogatstvom i vrijednošću Kur'ana Casnog? Pa ako ih je
i
opskrbila briga ovih desetina hiljada ljudi i ako su učinili sve što j e u njihovoj moći da publiciraju i vrše propagandu ovih knjiga, pa zar ne zaslužuje Allahova, dž.š., vječna knjiga deset puta veća zalaganja i trud? I deset puta veće svote novaca? Da li se može vagati plod koji j e ubrala čovječanstvo od ovih knjiga s plodovima koje ubiru od Kur'ana Casnog? Ili j e odlika tih knjiga to što ih nosi y
l
narod koji predvodi ovu civilizaciju, a naša IZnjiga je knjiga naroda koji je inferioran u ovoj civilizaciji? Da li je odlika tih knjiga to što su one knjige naroda koji može cvasti i napredovati samo kada okrenu leđa tim knjigama, a "grijeh" ove druge je da je ona IZnjiga naroda koji je poklekao isključivo na dan kada j e leđa knjizi svojoj okrenuo? Da
li j e odlika
tih knjiga to što j e civilizacija ovih koji
danas publiciraju te knjige zasnovana na temeljima koji su oprečni
l
principima tih knjiga? A "grijeh" ove druge j e što je civilizacija onih koji su je napustili, a s tom prijašnjom svojom civilizacijom su promijenili svijet cijeli, još nisu stavili kamen temeljac za novu civilizaciju pored te IZnjige? Da li je odlika tih knjiga to što naučna otkrića idu u suprotnom smjeru o d njihovih uputa, a "grijeh" ove druge Knjige j e to što naučna otkrića idu zajedno i u istom smjeru s njom? Da li je odlika tih knjiga to što one pripadaju jakima a ona nema nikakvog doprinosa u snazi njihovoj? A "grijeh" ove druge Knjige j e to što ona pripada nejakima, a ona sama nema ništa sa slabošću njihovom?
214
Mustafa es-Sibai Ako od ovoga ništa nije tačno, pa šta je onda tajna svega ovoga? Nije li to onda samo vjernost i pouzdanost kod njih, a nevjerovanje kod ovih drugih? Nije li to onda samo znanje kod ovih tamo, a neznanje kod ovih ovdje? Hvaljen i slavljen neka si Gospodaru moj! Ovo j e uistinu znanje koje nosi na svojim plećima ubicu svog, i neznanje koje okreće lice od vlasnika svog! Hvaljen i slavljen neka si Ti, ovo j e strašno pretjerivanje u nemaru!...
887.
NAJ BO UA P RO PAGAN DA J E RAD !
Kada bi muslimani radili po principima i naučavanjima Kur'ana njihovog, skrenuli bi pažnju na savršenstvo njegovo mnogo više nego li hiljadu raznoraznih udruga, hiljadu hutbi i hiljadu knjiga.
888. OD N OS P REMA ISTI NAMA l Č I NJ E N I CAMA U OČI MA U U DI Ljudi više vjeruju u istine radom i praksom nego li što vjeruju u prazne riječi, i vagaju istinitost činjenica, korisnost njihovu, postojanost njihovu, spram odnosa onih koji pozivaju u te istine i činjenice, jesu li one pozitivne ili negatvne, hoće li ih oni prihvatiti ili odbiti.
889.
NAJGORI P ROPAGATOR I
Najgori propagator istine j e onaj koji laže radom svojim i načinom života svoga spram onoga u šta poziva jezikom svojim i govorom
SVO)lffi. . .
890.
LICE NJ EGOVO SVE GOVO R I !
Koliko samo ima onih koji istinu prešute ustima svojim, a lice njegovo i tijelo njegovo istinu saopšti. Zaista j e beduin jedan čim j e ugledao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., odmah prihvatio islam i potom kazao: "Svjedočim da ovo lice nije lice lažljivca."
OVAKO
M E
215
Ž I V O T N AU Č I O
891. G RIJ EH N EJAKOG SPRA M I STIN E U
vremenu kada su muslimani bili snažni, zbog odnosa njihova
prema Kur'anu, ljudi su mu prilazili sa svih strana, proučavali su ga, učili su njegov jezik, a nakon što su muslimani oslabili, opet zbog odnosa prema Kur'anu, oni su prvi koji su odustali od njegova
l
studiranja, učenja jezika njegova, eto tako nejaki grijeh počini prema samome sebi, i prema istini koju sa sobom nosi.
892.
POREDAK l P R I RODA
Promijeniti ljudsku prirodu i karakter ljudski je isto kao i promijeniti poredak u kosmosu, dakle, oba je nemoguće promijeniti onima koji to žele. S ovog stanovištva znamo da nered svakog poretka nije u skladu s ljudskom prirodom, i da nije moguće prkositi prirodi ma koliko da je dug život.
l
893. ALLAHOVO, DŽ.Š ., STVARANJ E J E N E M OG UĆE P RO M IJ E N ITI Allah, dž.š., je Taj Koji je stvorio, onakav kakav mi vidimo, poredak u kosmosu, da je On želio da bude drukčiji On bi to uradio, isti slučaj je i sa stvaranjem čovjeka: da je Allah, dž.š., želio da čovjek ima drukčije naravi od ovih u kojim je stvoren kao čovjek, Allah, dž.š., bi to sigurno uradio, međutim, On to nije učinio iz Svoje mudrosti i znanja, pa ko je taj koji bolje od Allaha, dž.š., ima znanje i mudrost.
894.
RAZLI KA I Z M EĐ U PRVO B ITN E NARAVI J N AVI KE
Velika je razlika između ljudske prvobitne naravi i između onoga na šta se čovjek navikne, kada je u pitanju narav ona može biti samo nešto što je dobro, istinito i korisno, a zlo dolazi samo ako se poremeti prvobitna narav, dok navika može biti dobra a može biti i loša, prvobitna narav se ne mijenja, a stroga obaveza je lošu naviku promijeniti.
216
Mustafa es-Sibai
895. TAJ NA POREM EĆAJA O D N OSA .
.. Većina poremećaja odnosa u društvima se rađaju iz sukoba naravi pojedinaca i skupina u društvenom moralu i etici, ili iz sukoba između udruga i države.
896. ZA TROJ E J E LAH KO STEĆI NAVIKU Za troje j e lahko steći naviku: namaz, propovijedanje i pisanje.
897.
P R I PAZI S E TROJ ICE
Tri osobe znaju tvoje tajne i tvoje riječi, ono što niko drugi ne zna: brico tvoj koji ti u kuću dolazi, sluga tvoj koji iznosi pred goste tvoje ono čime ih častiš i privatni vozač tvoj.
898. VEĆINA U U DI Većina ljudi govore ono što ne rade, smiješe se onima koje ne sim patišu, druže se s onima u koje povjerenje nemaju, počast pokazuju onima koje ne cijene, laskaju onima koje ne vole, privrijeđuju ono za čim potrebe nemaju, štede ono što ne upotrebljavaju, škrtare s onim što imaju, u plemenite svrhe troše ono ne posjeduju, vole ono što im škodi, mrze ono <;>d čega koristi imaju i većina ljudi tro še živote svoje u ono od čega koristi nemaju.
899. Š ESTER I CA ! Pozivanje na put istine neće uspjeti sa šestencom: s onim koji hita u slavu koja će mu propast donijeti, s onim koji je smion u govoru a kukavica kada treba djelovati, s onim koji je dubok u naobrazbi svojoj i nejasan u izražavanju svom, s onim koji daje prednost spo koju a ne žrtvovanju, s onim koji je uobražen i cijeni sebe više nego što vrijedi i s nejakim kojeg upućuje onaj koji je slabiji od njega.
900.
LOŠA NAMJ E RA
Loša namjera vojskovođe će povesti vojnike u poraz, pa taman da su njihove namjere dobre.
O VA K O 901.
217
M E
Ž I V O T NAU Č I O
N EUSPJ EŠ N O VOĐSTVO
Vođstvo uobraženih ljudi vodi u propast, a vođstvo onih kojima j e učinjena nepravda pali vatru ili vodi u sramotu.
902.
N E OČE KUJ O D TAKVOGA N IKAKVO D O B RO
Neočekuj nikakvo dobro od osobe koja ti je leđa okrenula kada j e
l
zaimala i kada s u j oj se vrata dunjaluka otvorila, a d a tebe nije bilo ona ne bi dunjaluka ni dotakla.
903.
N EDOSTATAK POUZDANJA
Onaj u kojeg nemaju nikako pouzdanja braća njegova kada su u nevolji, također ni narod njegov nema pouzdanja u njega kada ga bude trebao.
904.
NAG RADA ZA RADN I KE
Kada bi radnici radili očekivajući nagradu na dunjaluku, umrli bi od brige i tuge.
905. TRGOV I N A ! Mali broj ljudi poduzima nešto kada j e u pitanju pravo njihove braće u vjeri, a velika većina to samo riječima upražnjavaju, e takvi su trgove!.
ll
906.
N E KA TE N I KAKO N E ŽALOSTI
Neka te nikako ne žalosti to što vidiš da se većina ljudi odbojno odnose prema moralnim vrijednostima, što s e većina prijatelja odbojno odnose prema pravima bratstva, što se većina daija odbojno odnose prema obavezama poziva u vjeru, što se većina vjernika odbojno odnose prema naučavanjima vjere, što s e većina vaiza odbojno odnose prema iskrenoj namjeri, što se većina učenjaka odbojno odnose prema moralu prijašnjih muslimana, što se većina saradnika odbojno odnose prema povjerenju, što se
218
Mustafa es-Sibai većina susjeda odbojno odnose prema toleranciji, što se većina protivnika odbojno odnose prema pravičnosti, neka te nikako ne žalosti ovo niti pojave slične ovakvima, takav j e život, a ti nemoj izgarati od žalosti za ovakvima.
907.
N EM OJ Č I N ITI DESETERO
Nemoj činiti desetero da ne bi slušao desetero: ne miješaj se u ono što te se ne tiče jer ćeš onda čuti ono što ti se ne sviđa, nemoj govoriti kada si srdit jer ćeš onda čuti ono što će ti povećati srdžbu, nemoj hvaliti uobraženjaka jer ćeš onda čuti od njega ono što će te omalovažiti, ne sumnjaj u onoga koji te ne napada jer ćeš onda čuti od njega ono što će ti bolove p ovećati, ne pokazuj svoju ljutnju neznalici j er ćeš onda čuti od njega ono što će ti gnjev povećati, nemoj savjetovati onoga koji te ne cijeni jer ćeš onda čuti od njega kako te prezire, nemoj vaziti onome koji j e zaveden j er ćeš onda čuti od njega kako te ismijava, nemoj govoriti dvojici koja su u svađi ono š to će ih još više razljutiti jer ćeš onda čuti od njih ono što te učiniti da im budeš treći u svađi, nemoj spominjati ženi svojoj dobro koje si j oj učinio dok j e ona ljuta jer ćeš onda čuti od nje poricanje svega toga, nemoj dokazivati svoje starješinstvo svom neposlušnom i neukom djetetu jer ćeš onda čuti od njega ono zbog čega ćeš poželiti da ga nikada nisi ni rodio!...
908.
U UD I SU R U D E
Ljudi su minerali, ima ih koji su najbolji u olakšici ima ih koji su najbolji u poteškoći, ima ih koji su najbolji u sjeni ima ih koji su najbolji u predvodništvu, ima ih koji su najbolji u siromaštvu ima ih koji su najbolji u bogatstvu, ima ih koji su najbolji u usamljenosti ima ih koji su najbolji u društvu, ima ih koji su najbolji u anonimnosti ima ih koji su najbolji u slavi, ima ih koji su najbolji kao vojnici ima ih koji su najbolji kao vođe, ima ih koji su najbolji u slabosti ima ih
1 l l l l
l
OVAKO
ME
koji su najbolji u snazi, ima
219
Ž I V O T N AU Č I O ih
koji su najbolji u bolesti ima ih koji
su najbolji u zdravlju, ima ih koji su najbolji u nevolji ima ih koji su najbolji u blagodati ako
909.
ih Allah, dž.š., p omogne...
DVO RCI ZAB LU DA
Oni koji grade svoje dvorce na zabludama; istine će ih porušiti, oni koji upravljaju svoje živote ka strašnim vjetrovima; ukrast će ih oluje, oni koji su postavili svoje temelje u pijesku; p otrest će
ih
dan kada se pijesak pokrene, pa neće čvrstine imati osim onaj koji istinsku čvrstinu posjduje. . .
910.
NAJTEŽA STVAR
Najteža stvar p o dušu j e ono što s e ne slaže s prohtjevima njenim, najteža stvar po strast j e ono što s avladava njen prkos, najteža stvar po razum je ono što s e ne slaže s njegovim odlukama, najteža stvar
l
l
l
l
l
'
po ženu j e da o stavi ukrase svoje, najteža stvar p o učenjaka j e da vidi neznalicu kao vladara, najteža s tvar po vjernika je da vidi atei ste kao autoritete, najteža stvar p o reformistu j e da vidi nered kao državu, najteža stvar p o mudraca j e da vidi glupake kao vlastodr žce, najteža stvar po plemenitog čovjeka j e da mu bude uskraćeno da dijeli, najteža stvar po odlučnog čovjeka j e da mu se spriječi dobra djela činiti, najteža stvar po elegantnog i otmjenog čovjeka j e da bude primoran na druženje s neprijatnim i tegobnim čovje kom, najteža s tvar po inteligentnog i vaspitanog čovjeka je da bude pritvoren s neznalicom i glupakom, najteža stvar po ljepoticu j e da
l
se primora na brak s ružnim čovjekom, najteža stvar po vrijednog i aktivnog čovjeka je da putuje s usporenim i hladnim insanom, najteža s tvar po one koji namaz obavljaju u ovo vrijeme je slušati hatibe petkom po mesdžidima.
911.
NAG RADA ZA B O LOVE
Ako nas On nagradi za ove muke oprostom Svojim i zadovoljstvom, kako li će to biti samo divno, a ako ne, težak li će to biti poraz i gubitak.
220
Mustafa es-Sibai
912.
M U NADŽAT !
Biti blizu Tebe j e blagodat, kazna Tvoja j e nesreća, kazna Tvoja j e pravda, darivanje Tvoj e j e blagonaklonost, uskraćivanje Tvoje j e odgoj i svaki hajr j e od Tebe, zlo o d Tebe ne pripada Tebi, malo od Tebe je mnogo, kap iz darežljivosti Tvoje je potok, koje to mjesto
iz kosmosa Tvog veličanstvenog nije ispunjeno uzvišenošću? Koju y
to pojavu od Tvog savršenog stvaranja ne prekriva ljepota? S ta nas y
to veseli i raduje a da zasluga nije samo Tvoja? Sta nas to žalosti a da nije zasluga naša? Hvaljen neka si Ti o Veličanstveni, Najučeniji i Najmudriji? Pa kako da Te ne obožavamo a Zemlja i nebesa Ti sedždu čine? Kako da Ti ne zahvaljujemo kad si nas obasuo dobročinstvom i bereketom Tvojim? Kako da Te ne volimo kad nas stalno iznova obasipa milost Tvoja i darovi Tvoji? Kako da Te se ne bojimo a kazna Tvoja u tren oka uništiti sve može? Kako da se rie nadamo od Tebe a Tvoja milost zemlju živom čini nakon što j e mrtva bila? Milost Tvoja slanu vodu čini pitkom i ukusnom? Kako da ne pozivamo druge Tebi a ti nas pozivaš u "vječnu kuću mira"? Kako da Te ne slavimo kad si Ti Taj Koji j e odstranio svjetlošću Svojom tamu i zablude? Molimo Te uputi nas, dobrotom Tvojom, l
na pravi put, učini nas od onih kojima si milost Svoju darovao, a ne od onih na koj e si se rasrdio niti od onih koji su zalutali. '
·
913.
UZ NAS J E ALLAH, DŽ.Š., A KO S U OVI !
Uz nas je Allal1, dž.š., a ko j e narod koji ima snove kraljevske a djela prosjačka! Uz nas j e Allah, dž.š., a ko j e narod koji se prodaje za iskrene a djela su im šejtanska! Uz nas j e Allah, dž.š., a ko su skupine koje jezicima obećavaju spas a djelima odvode u okove robovanja! Uz nas je Allah, dž.š., a ko su prijatelji, bili smo im jako dragi, potom smo im postali nevažni i bez traga.
Kao da nije ni bilo iw1eđt1 Hud:&Jna i Sifa dragogprijatefja i kao da nije bilo u Mekki sijela i noćnih druže'!fa.
T j
O VA K O
221
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
914. A KO SU OVI l Da nas Allah, dž.š., sačuva od ovih koji na muškarce samo liče! Kukavice su kada j e oružje u njih upereno, junaci su kada je oružje u druge upereno!
915.
O N I SE UJ E D I NJ UJ U l RAZI LAZE
Oni koje vjera ujedinjuje a dunjaluk ih razjedinjuje; takvi su ljudi u čija srca vjera nije ni ušla, oni koje ujedinjuje istinita riječ a razjedinjuje ih laž spletkaroša, takvi su ljudi koji ne znaju pravo značenje riječi istina, oni koj e ujedinjuje mesdžid a razjedinjuje ih pijaca, takvi su narod koji neće pomoći Allahovu, dž.š., vjeru nikada.
916.
l
l
•
NA KRI L I M A O R LA
Izdići se iznad pohlepa dunjaluka zahtijeva krila kao u orla, a ne krila leptirova!
917.
BOLESNO SRCE
Neće uspjeti onaj koji bolesno srce ima, p a taman da mu se pružaju sve prilike za uspjeh, neophodno mu j e brzo na s edždu pasti, pa
l
jl l
l l l
l l_
taman da se nalazi na sred trga.
918.
ČAST POZIVANJ U U VJ E R U
Čast Allahove, dž.š., vjere odbija da pomaže onome koji nije iskren u svome pozivu njoj, a to je onaj koji prikriva svoj e pohlepe i svoje namJere. •
919.
POSTEP E N OST U BOŽIJOJ O D R E D B I
Neka te nikako ne uznemirava uspjeh onih koje smatraš da nisu iskreni; jer j e to njihov . trenutni uspjeh, i njih će Allah, dž.š., postepeno tim uspjehom otkriti i pokazati većini ljudi ono što im j e bilo nepoznato, kakvog su oni uistinu morala bili. '� ..Mi
ćemo ih
222
Mustafa es-Sibai
postepmo odakle se i ne nadqjttpatf!iipribližavati. I vremetla im davafl� je1je pbmatla mqja) zaista)jaka!"
920.
I STI NSKI USPJ E H
Nije uspjeh da ostvariš pobjedu bez borbe, to ti j e prilika koja ti s e slučajno ukazala, nego j e uspjeh d a ostvariš pobjedu u borbi u kojoj nisu vidjeli oni koji su je promatrali ikakve predznake uspjeha.
921.
I STI NSKO J U NAŠTVO
Nije junaštvo da s e boriš dok si siguran za leđa svoja od strijela, nego j e junaštvo da se boriš a izložen si kopljima sa svih strana.
922.
ISKUŠENJ E D U NJALU KA
Neće se spasiti dunjalučkog iskušenja osim poslanik ili iskren čovjek, što s e riče poslanika, posljednji im j e Muhammed, s.a.v.s., · a što se riče iskrenih ljudi, to su oni koji nade imaju, ti se nemoj žalostiti hoće li ih biti ili ne, jer Allah, dž.š., neće uskratiti Svoju blagodat nekoj generaciji a drugoj j e podariti, j er Allah, dž.š., neće uskratiti nekom vremenu Svoju milost a drugom ukazati.
923.
M OĆ ZAB LU D E
Jedno od čuda Allahovog, dŽ.š., stvaranja čovjeka, j e to što j e On učinio da zabluda čovjeka čini sretnim i žalosnim, čini ga bolesnim i zdravim, i već dugo primjećuješ da ih zabluda čini zdravim i bolesnim, i većinu ljudi, zaista, njihove zablude čine sretnim i žalosnim.
Kada će biti istina ta kqja sreću donosi A ako neće1 onda sJJJO fjt!Je!i dob1im fjvotom.
924. ČOVJ E K l iSTI NA Malo ćeš naći ljudi da ih istina ne boli ako s e ispriječi pred želje njihove, malo ćeš naći ljudi da ih ne boli istina ako otkriva pogreške njihove, malo ćeš naći ljudi da ne vole ugled i visok položaj uprkos
r
l
OVA K O
ME
223
ŽIVO T N AU Č I O
tome što on nosi sa sobom probleme i sekiracije, malo ćeš naći ljudi da ne vole novce uprkos tome što on sa sobom neprilike donosi, a oni koji su iskreni i oni koji su spoznali oni su ti koji će se spasiti od •
•
svih ovih nedaća, ne svojom naravi nego po Serijatu.
l l
925.
RAZU M l STRAST
Kada bi čovjek u svemu slijedio razum svoj nesretan bi bio, kada bi čovjek u svemu slijedio strasti svoje nastradao bi, sretan i pametan čovjek je onaj koji ne napušta uvijek osnove razuma, i onaj koji ne
trči uvijek za zabludama.
926.
ČISTA U U BAV
Iskrena, čista ljubav je ljubav majke prema djetetu svome, druge lju bavi među ljudima su pomiješane interesima, koristima i strastima.
l
l
l
927.
ISKREN OST
Svako znanje ili posao kojim čovjek ne želi samo dunjaluk je iskreno djelo i u ime Allaha, dž.š., j e, pa ako mu se malo ukaže dunjaluk, nakon ovoga što ga nije tražio i za njim stremio, te se pobrine o materij alnim dužnostima prema drugima, i pobrine se o obavezama prema Allahu, dž.š., i obavezama prema drugima u njegovu savjetovanju i pomoći njima, i obavezama prema nejakim
koji se oslanjaju na ugled i autoritet njegov, takav je kod ljudi jako cijenjen, a kod Allaha, dž.š., mu slijedi velika nagrada.
928.
LICEMJ E RSTVO
Svaka nauka ili svako djelo kojim čovjek želi sebi prigrabiti dunjalučku korist, tak--vo djelo nije u ime Allaha, dž.š., takvom djelu
se najviše raduje šejtan, takvo djelo najveću štetu nanosi onima koji su blizu njega, takvim djelom se najviše okoriste grješnici, nasilnici i smutljivci, tak--vo djelo kao argument, u borbi protiv vjere i protiv njenih iskrenih protagonista, najviše rabe ateisti i razvratnici.
·
224
Mustafa es-Sibai
929.
DRUŽENJE
Iskreni robovi s e vole družiti s Allahom, dž.š., radi ibadeta Njemu, reformisti se vole družiti s ljudima radi savjeta njima, učenjaci se vole družiti s knjigama radi koristi, a većina ljudi vole se družiti s onima koji ih podržavaju u strastima i pijankama.
930.
O H O LOST
Nešto najčudnije po čemu se odlikuju pojedini ljudi je: da oni kradu a mrze da im se kaže da su kradljivci, oni obmanjuju a vode rat protiv onih koji im kažu da su obmanjivači, oni varaju a srde se na one koji im kažu da su varalice, oni koriste vjeru kako bi stekli dunjaluka a pretvaraju se da im j e muka kada im neko kaže da su oni grabljivci, upravo ovo je dokaz da oni sami znaju da su na krivom putu, dokaz da oni mrze da ljudi znaju za njihov krivi put, kako bi nastavili sa svojim varanjima, krađama, obmanjivanjima i rabljenjem vjere, a zanemarili su da j e odlika istine da ona suzbija svoje neprijatelje, ma kako da se oni prikrivaju i poriču.
: .. nego
'
istinom suzbijamo la:fJ istinaje uguši i !a:(j mstane; a teško vama zbog onoga što o J:\fjemu iztwsi'tefl (El-Enbija', l
931. '
1 8.)
OBOŽAVANJ E KIPOVA
Još uvijek većina ljudi, uprkos njihovom uvjerenju da je Allah, dž.š.,
Jedan i Jedini, obožavaju kipove kao što su to radili i prije objave
.
islama, ali samo s j ednom razlikom, a ona je: da kipovi iz vremena prije objave islama nisu ni štetu nanosili niti su korist pribavljali, a kipovi ovih današnjih ljudi odvode ih u zabludu i žalosnim ih čine, varaju ih i obmanjuju ih, koriste ih i iskorištavaju ih, udaljavaju ih od Allaha, dž.š., a oni misle da se time približavaju Allahu, dž.š., kako li je samo jadan razum koji se pokorava strastima, kako li su
)
samo bijedne duše koje su skrušene pred kipovima, kako li e samo mizerna historija ako zabilježi o ovom našem vremenu da se vratilo
ll
O VA K O
225
M E
ŽIVOT N AU Č I O
obožavanju kipova, a naše vrijeme je najprosvjećenije, vrijeme koje
l l
suzbija neznanje i tamu.
932. STR E M U ENJ E KA N EZNANJ U I Z V R E M E N A P RIJ E O BJAVE ISLAM A v
Covjek j oš uvijek čezne za obožavanjem kipova i pokoravanjem njima, uprkos borbi nebeskih vjera, posebice islama protiv kipova, i uprkos pozivu islama ka apsolutnom monoteizmu. I ova činjenica podržava teoriju da su sinovi naslijedili osobine svojih djedova i očeva, pa makar to došlo do izražaja nakon desetina generacija.
933. S ALLAHO M , DŽ.Š. Ko traži oslonac mimo Allaha, dž.š., ponižen će biti, ko traži pomoć mimo Allaha, dž.š., propast će, ko se osloni na drugoga mimo Allaha, dž.š., siromah će postati, ko zavoli drugoga mimo Allaha, dž.š., pusto će živjeti, pa makar izuzetno popularan bio i povorke ga pratile.
934. l
UZVIŠE N E l B IJ ED N E D UŠ E
Uzvišene duše gledaju na ovisnost o novcu, dunjaluku i njegovim ukrasima s prezirom i ne prihvataju ga, a bijedne duše gledaju na gomilanje novca, čuvanje visokog položaja i ugleda s oduševljenjem i ne žele to napustiti, i većina onih koji slove za ljude koji su uzvišene duše posjeduju bijedne i mizerne osobine.
\
ll
1
l
935.
I STI NA O S U F I Z M U l NJ EGOV E BOLESTI
Sufizam je suštinski naučavanje i rad na moralnim i duhovnim vrijednostima u islamu, takav j e bio sufizam ashaba i onih koji su nakon njih došli, potom j e sufizam pogođen s tri bolesti koje su ga pokvarile i unijele nered u islamsko društvo: mnoštvo i prevlast stranih i paganskib termina i pojmova nad kut'anskim i sunnetskim pojmovima i terminima, neznanje o propisima Serijata, o strogim v
1,
i ;
j__
226
Mustafa es-Sibai
obavezama i naučavanjima i uzimanje sufizma kao profesije pomoću koj e bi stekao slavu onaj ko j e želi i pomoću koje bi stekao imetak onaj ko ga voli, i upravo najgore tri vrste sufizma su one koje sažimaju ove tri nesreće.
936. S M RT ZNALCA l ŽIVOT VARALICE Preselio je sufij ski šejh, dobročinitelj, iskreno pobožan Allahu, dž.š., u svi..rll situacijama, te su ljudi plakali zbog njegova gubitka i njegova bereketa, a varalice još uvijek žive, oni koji gomilaju novce u ime sufizma, te takve dunjaluk proklinje zbog njegove bijede radi takvih, a žalosnici se pitaju: "Kako to da umiru pobožni znalci v
a dugo žive varalice?" Sudbina im odgovara: "Sto se tiče smrti pobožnog znalca; pa svaka duša će smrt okusiti, a što se tiče života varalica interešdžija; odgovor za njih su Allahove, dž.š., riječi: '� ..
Mi ćemo ih postepeno odakle se i ne nadqjtt patt!Jip1ibli:{flvati i vremena im davatz�jnje obmana Mqja, ifiista,jaka!" (El-Kalem, 44-45.). Odgovor im j e i u govoru Muhammeda, s.a.v.s., : "Allah ttistintt dqje vremena
i odgodtt, On nije nemaran", a njihov kraj je potpuno izvjestan: '� . a .
kada bi se onome što imje dato obradova!� iiJlenada bismo ih kaznili i oni bi ocfiednolll svaktt nadu i;zy,ubili . '� (El-En'am, 44.) .
.
'
937. ŽENA Sa stanovišta brojki žena je polovina zajednice, sa stanovišta osjećaja žena zauzima najljepšu poziciju u društvu, sa stanovišta. problema žena j e najkomplikovanija, i zato j e zadatak mislilaca da neprestano motre na njenu problematiku isto kao da motre na problematiku cijelog društva, da j e mnogo više razmatraju u ovom pogledu, a ne kao što to većina ljudi rade, stava su da j e ženina glavna tema i problematika njeno savršeno i prekrasno tijelo.
l OVAKO 938.
ME
227
Ž I V O T
N AU Č I O
VRSTE ŽENA
v
Zena j e i lijek i bolest, žena je i bolest i lijek: zato j e pametna žena, lijepog morala, lijepog ukusa: ona j e lijek mužu i ona ga liječi od njegovih psihičkih i fizičkih zamora. v
Zena neznalica i glupača: ona je bolest za cijelu porodicu, razboli
l
sve njene članove bakterijama sekiranja i svađe. v
Zena ohola i uobražena: ona j e bolest svome mužu i samo razvod od nje ga može izliječiti, ili da drugu ženu pored nje oženi, u oba ova slučaja su gorko i mrsko iskušenje. v
Zena dobra i ustrajna na pravom putu: ona je lijek za sve probleme i za sva zla od kojih boluje i pati zajednica.
939. O
P ROG LAS l O P O M ENA ti koji dunjaluk ne voliš a galopom trčiš za njim, o ti koji voliš
odricanje od materijalnog a mrziš to odricanje i bježiš iz straha od njega, o ti koji mrziš imetak a radi njega veliki napor ulažeš, o ti koji pozivaš moralu dobrih ljudi a boriš s e protiv njih, o ti koji se podanički odnosiš prema nasilnicima a tvrdiš da ih želiš na pravi put naputiti, o ti koji mrziš one koji u istinu pozivaju a tvrdiš da si j edan od njih, o ti koji se boriš protiv poziva na reforme a tvrdiš da si jedan od predvodnika... da li si zaboravio da Allah, dž.š., nije nemaran prema nasilnicima? Ili misliš da ćeš prevariti Allaha, dž.š., kao što varaš neke primitivce i glupake? lli si, pak, zaboravio riječi Allaha, dž.š.,:
"O l!}ernic� zašto jedno gov01ite1 a drugo radite? O kakoje
Allahu mrsko kadgovorite riječi kqje cfjela neprate!" (Es-Saff, 2-3.).
Čitaj
pomno ove riječi Allaha, dž.š., možda j e u tebi ostalo nešto imana koji će te od šejtanova puta odvratiti:
"Ima /judi čije te riječi o :fjvottt na
ovom svijetu oduševfjavqju i kqji sepozivqjtt tla Allaha kao stjedoka za ono v
štoje u srcima tijihovim1 a nqj/jttći stt protivnici. Cim se neki od 1ljih dočepa polo:fpja1 nastq;i· da napravi 11a Zemjji mrecl 11i.fteći ugeve i stoku. -A Allah 11e
voli mred!A kada mu se rekJJe: Boj se Allaha!- 011 onda iz inadagriješi.
228 Mustafa es-Sibai
l\[jetJtttje dosta Džehem:em, a 011je, doista, gtYJi}tO boravište. ltlla !Judi kqji se :f/1vtfitt da bi Allaha utmlostivili - a Allahje milostiv robovima Svqjitn. "
(...) ( El-Bekare, 204-207.) .
940. TVR D NJA O ČASTI Onaj koji pruža ruke kako bi sadaku od svojih učenika uzeo, i onaj koji slijedi grješnike u pohlepi za gašenjem žeđi za imetkom .
i prestižnim ugledom među njima, takav se odrekao zadovoljstva ugleda duše svoje, i takav nema potrebe da se pretvara kako se srdi na onoga koji otkriva njegove mahane i sramotna djela njegova, a jasno i precizno je u islamskom pravu da se onaj koji je poročan i prost ne vraća, i uočljivo je u kur'anskom tekstu da oni koji varaju Allaha, dž.š., i pri tom kažu da su vjernici; takvi varaju sami sebe a da i ne znaju.
941.
R E D l N ER E D
Neće p oremetiti odnos reda i nereda osim oni kojima j e Allah, dž.š., oduzeo vid, i oni udjeljuju za vjeru Njegovu i za pozivanje na pravi put Njegov; takvi su oni o kojima Allah, dž.š., u Kur'anu govori, te kaže:
"Kad im se kaže: Ne remetite red na Zemgz!- odgovarqju: •
•
Mi samo red uspostavlJamo! Zar?!A, uistinu, oni nered siju, ali ne opažqjtJ. " (El-Bekare, 1 1 -1 2.) .
942. SVI M l S M O ALLAHOV!, DŽ.Š., ROBOVI Svi
mi
smo Allahovi, dž.š., robovi, međutim, među nama ima onih
koji djelima p otvrđuju to robovanje, takvi su pokorni, i među nama ima onih koji djelima poriču to robovanje, takvi su nepokorni, grješnici i nered čine.
943.
N E MO RAL NADR I U Č E NJAKA
Nemoral nadriučenjaka ne nanosi štetu samo njemu, već štetu nanosi i vjeri i svim vjernicima, stoga je njihova zajednička obaveza
l l
l l l l l
OVAKO
ME
229 Ž I V O T
N AU Č I O
da se ta.l"Voga odrekn!-1 i da su čisti pred
Allahom,
dž.š., i pred
ljudima od odgovornosti njegova nemorala i njegova griješenja.
944.
'
OBOŽAVANJE N E KOG DRUGOG M I MO ALLAHA, DŽ.Š.
Pokornost laži i lažljivcima je robovanje čija nagrada j e vatra, a onaj koji se okrene od istine kako bi slijedio lidere grješnike ili varalice, on je postao rob takvome, pa makar da je on i musliman, a robovanje nekom drugom mimo Allaha, dž.š., j e širk:
.
''Veći11a
ovih ne Jjertge tt Allaha, nego dmge l'[jemtl smatra ravnim. " (Jusuf,
1 06.).
Neka obnovi svoju vj eru svako ko slijedi grješnika, ili svako ko prati interešdžiju, varalicu, ili svako ko voli svoga vođu više nego što voli Allaha, dž.š., Njegova Poslanika, s.a.v.s., i Njegov Serijat. v
945. VJ EŽBANJ E
l
l
Ova civilizacija jako vodi računa o sportu i vježbanju, i to j e lijepa navika koju nije zanemarila islamska civilizacija, iako j e naša civilizacija uvela vježbe u mnoge ibadete, i sjedinila ih sa svetošću i duhovnošću, a Zapadnjaci su ove vježbe učinili samo materij alnim i � elesnim, i oslobodili ih njihove primarne zadaće u odgoju generacija i sklonosti ljudi ka vježbama, i na taj način
l l
vratili na scenu dvije prijašnje civilizacije; grčku i bizantijsku, čiji su stanovnici bili mnogobošci, i nisu držali do moralnih i duhovnih vrijednosti, dok Zapadnjaci tvrde da su oni kršćani koji slijede Isaa, a.s., u tom su mnogobožački običaji i navike zavladali njihovom kršćanskom duhovnoš.ću.
946.
BOLESTI ŠKRTOSTI
v
Skrtost j e j edna od najtežih duševnih bolesti koja obeščašćuj e svoga vlasnika i društvenu zajednicu, rađa se iz tri bolesti: iz nevjerovanja u Allahovo, dž.š., obećanje, iz sebičnosti prema drugim Allahovim, dž.š., robovima i iz nemara spram lošeg ugleda među ljudima.
230
Mustafa es-Sibai
947.
ISTINA O I M ETKU
. Imetak je sredstvo za činjenje dobra, sredstvo za ugled i poštovanje među ljudima, a škrci gledaju na novac kao da je on svrha sam sebi, i pri tom ne vode računa o ponižavanju i omalovažavanju od ljudi, i takvi ljudi umiru prije smrti njihove, i sami sebe pokopaju prije nego ih ljudi pokopaju.
948.
BOGATI Š K RTAC
Bogati škrtac j e siromašniji od siromašnog dobročinitelja, pa ti ocijeni koliko vrijedi bogataš od kojeg j e siromaštvo bogatije?
949. VR IJ ED N OST ŠKRCA v
Skrtac obožava novac više nego što obožava Allaha, dž.š., i voli novac više nego što voli samog sebe, i mrzi dobro više nego . što mrzi bolest i poniženja, pa ti odjeni koliko vrijedi ovakav čovjek?
950.
KARAKTER ŠKRCA
v
Skrtac spominje sebe a zaboravlja na Gospodara svoga, i razmišlja o siromaštvu više nego o smrti, i boji se siromaštva više nego što se boji Allahove, dž.š., kazne i polaganje računa pred Njim, takav •
čovjek je glupak i poremećen, pa taman da j e j edan od mudrijih.
951. ŠKRTOST VOĐA Najgore vrste škrtosti su: škrtost vođa i predvodnika; osim da ta škrtost bude s državnim novcem, to je onda štednja koju voli Allah, dž.š., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., i tu štednju poštuju i cijene razumni ljudi i tak-va štednja čuva društvo.
952.
M UŠKARCU l ŽEN I
Pet osobina j e pohvalno da se nađu kod muškarca a pokuđeno da se nađu kod žene: ljubaznost, druženje, odvažnost, odricanje od materijalnog i grubost.
i !
OVAKO
ME
231
Ž I V O T
N AU Č I O
953. ČAS NA SM RT Apsolutno nema nikakve sumnje da je svakom čovjeku propisana smrt, a najčasnija smrt je: smrt na Allahovom, dž.š., putu i na putu istine, a najmizernija smrt j e: smrt prouzrokovana strastima stomaka i spolnog organa.
l
954. S M RT OD BO LESTI Smrt koja je prouzrokovana određenim vrstama bolesti je šehidska smrt koja koris t donosi čovjeku na ahiretu, a smrt od bolesti koja j e prouzrokovana žudnjom i pohlepom za dozvoljenim naslađivanji ma j e bijedna smrt koja neće pomoći svome vlasniku na Sudnjem danu, a smrt od bolesti koja j e prouzrokovana davljenjem u zabra njenim naslađivanjima je grješna smrt koja će povećati patnju kod Allaha, dž.š. onome ko umre takvom smrću.
955.
LIČI NA ŽIVOTI NJ U
Ko da prednost strastima stomaka svog koje traju samo trenutak '
u odnosu nad životom koji traje godinama; takav više liči na stoku .
nego na msana.
956. VRSTE BO LESTI Ima bolesti koje podižu ugled onome ko od njih boluje i na dunjaluku i na ahiretu, a ima bolesti koje uništavaju ugled onome ko od njih boluje i na dunjaluku i na ahiretu, a većina ljudi boluju od bolesti koju im je propisao Allah, dž.š., kao konac života na Zemlji.
957. ŽIVOT B EZ VRIJ E D N OSTI Koju vrijednostima život kojeg odnesu sa sobom naslađivanja? Koja j e veličina poput veličine života koji se odriče lažnih naslađivanja i kojeg odnesu sa sobom više moralne vrijednosti?
232
Mustafa es-Sibai
958.
B LAGODAT RAZUMA
.. Kod većine ljudi razum j e poražen od strane strasti i lažnih naslađivanja, i takvi ljudi omalovažavaju najveću, najbogatiju i najljepšu blagodat života: to j e blagodat razuma kojim j e Allah, dž.š., odlikovao čovjeka nad životinjama.
959.
STAV LJ U D I SPRAM I M ETKA
Kome j e novac draži od života njegova takav j e glupak, kome je novac draži od ugleda i časti njegove takav j e bijednik, kome je novac draži od ummeta njegova i domovine njegove takav j e zločinac, kome j e novac draži o d vjere njegove takav j e srca koje treba pridobiti.
960.
RAZU M l SRCE
Prosvijećen razum rješava probleme, čista duša s e uzdiže o d besposlica, lijep moral umanjuje neprijateljstva, srce vjernika s e smije u krizama, srce onoga j e j e spoznao Allaha, dž.š., lebdi po nebeskim prostranstvima.
961.
M U NADŽAT
Gospodaru moj ! Još uvijek nas obasipaš blagodatima Tvojim, ne možemo ni izbrojati ih, još uvijek nam obilno poklanjaš znake za dovoljstva, nismo u stanju ni zahvaljivati na njima, još uvijek sakri vaš grijehe naše, šta možemo nego da žudimo za Tvojim oprostom, j oš uvijek nam pružaš pomoć Tvoju, smatramo da je ne zaslužu j emo, Ti si ispunio srca grješnika žudnjom za Tvojom milošću, Ti si ispunio srca vjernika nadom u Džennet Tvoj, Ti si ispunio srca onih koji su Te spoznali nadom da će neprestano u Te gledati, Ti si ispunio srca onih koji Te vole željom za neprestanim darovima Tvojim, a pravi i istinski dar j e samo Tvoj dar, prava i istinska na grada je samo Tvoja nagrada, pravo i istinsko zadovoljstvo je samo Tvoje zadovoljstvo, prava i istinska ljubav j e Tvoja ljubav; prava i
l l l
l
OVA K O
M E
233 Ž I V O T NAU Č I O
istinska ljepota j e Tvoj a ljepota, prava i istinska veličina j e Tvoja ve ličina, prava i istinska sreća j e Tvoj Džennet, prava i istinska nesre ća j e Tvoja vatra, prolaznost j e osobina stvorenja Tvojih, vječnost je osobina Tvoja, sve što nije od Tebe j e propast, svako dobro koje nije za Tebe su okovi, svaki dar koji nije od Tebe j e ropstvo, svaki oprost koji nije od Tebe je poniženje, svaki san koji nije o Tebi j e sramota, svaka kibla osim kible Tvoje j e širk, svaka blizina osim . blizine_ Tvoje j e udaljenost, svaka slast osirn ibadeta Tebi j e gorčina, svaka s trast koja nije zadovoljstvo Tvoje j e haram, hvaljen i slavljen neka si Gospodaru moj ! Kako oni da s e bore protiv Tebe kad svje dost Tvoja oduzima vid njihov? Kako oni da ne robuju Tebi kad veličina Tvoja ispunjava vid njihov? Kako oni da se udaljavaju od Tebe kad blagodati Tvoje ih privlače Tebi? Kako oni da se ne boje Tebe kad uzvišenost Tvoja
l
l
ih prisiljava da Ti ničice padaju? Kako
oni da se ne boje Tebe kad su ajeti kazne Tvoj e blizu njima? Kako oni da ne vole Tebe kad j e svaki atom postojanja njihova dio dara Tvog? Kako to da s e oni dive ljepoti koju si Ti stvorio, a ne dive s e ljepoti Tvojoj? Ti s i Taj Koji j e stvorio i ljepotu njihovu?
O Ti Koji
neizmjerno blagodati daruješ, čak i onima koji poriču, o Ti Koji ple
l
menitost daruješ, čak i onima koji ne vjeruju, o Ti Koji neizmjerno blagost daruješ, čak i onima koji se ohole, o Ti Koji si neizmjerno l'viilostiv, čak i prema onima koji prkose... molimo Te saosjećaj se s
l
onima koji Te obožavaju koji su se iselili boreći se na Tvome putu,
j
Tebe one koji Ti prkose, jer da Tebe nije, ne bi Ti ni robovali, niti bi
l
j
molimo Te budi samilostan prema onima koji Te vole koji mrze zbog
Te voljeli, niti bi Tvojim putem išli, niti bi Te spoznali, pa kako da ih ostaviš kad si im odabrao put kojim će do Tebe doći, kako da im ne budeš milostiv kad j e Tvoja milos t ta koja ih j e učinila da Ti robuju, Bože sačuvaj, da Tvoja dobrota to dozvoli, da to učiniš s njima kad oni vjeruju u obećanje Tvoje, kad su oni skrušeni pred veličinom Tvojom, kad oni priznavajući Teb e robuju Tebi, kad su oni izgublje-
234
Mustafa es-Sibai ni u strahu od Tebe, opčinjeni ljepotom Tvojom, zaneseni u ljubavi prema Tebi, hvaljen neka si Til Hvaljen neka si Ti! Ti kazuješ: �
kada te robovi Mqji za Mene upitqjtt, ja sam, sigt�rno, bliifi:
odaifvam se molbi mokte!Ja kadMe zamolz: Zato 11eka onipozjvtt Mome t�do vo!Je i neka qengu t1 l:vfene, da bi bili napravomputu" (El-Bekare,
1 86.).
Tebi svjedočimo da Ti se odazivamo, da u Te vjerujemo, uputi nas s oruma upuceruma, uc1n1 nas s oruma praVOVJerruma, up1s1 nas •
,
•
s onima tebi bliskima.
v •
•
•
•
•
• v •
"VeličanstvmJ'e Gospodar tvqi> Dostqjanstveni i
daleko od O/toga kako ga predstavfjqju otli! I lltt't·posla11icima i hvafjm m1ka je Allah, Gospodar sljetova!" (Es-Saffiit ,
1 80-1 82.) .
962. VRSTE D UŠA Pet su vrsta duše kod ljudi: bijele duše, to su duše vjernika, crne duše, to su duše nevjernika, žute duše, to su duše idolopoklonika, crvene duše, to su duše ateista, plave duše, to su duše muslimana, onih kojima nije stalo da očiste duše svoje, niti da u red dovedu moral svoj i veličanstvo duša svojih.
963.
LIJ E PO l RUŽNO
Istina j e lijepa u očima onih ,koji j e vole, a ružna j e p o mišljenju onih kojima j e mrska, upravo ove činjenice su tajne zašto su ovi prvi toliko privrženi istini, a ovi drugi bježe od nje.
964. STI D Stid j e j edan od najbitnijih i najvažnijih uzroka bliskosti među ljudima, jer da stida nije, ljudi bi jedni druge pojeli, stoga j e stid dio imana, i onaj koji stida nema od njega nikakva hajra nema.
965. O
PROG LAS vi koji ttgujete na račun vjere! Svaki novčić koji sakupite bit će
vam iskra džehennemske vatre koja će pržiti kože vaše na Dan kada budete stajali pred Gospodarom vašim.
i
l
OVAKO
ME
235
ŽIVOT
NAU Č I O
O vi koji ne praktikujete vjerske propise! Svaki trenutak vaših života će se žaliti na vas Gospodaru vašem na Dan kada vaša djela budu
1
izložena Njemu! O vi koji ste ateisti! Svaki dan vaših života koji ste protraćili će biti dokaz protiv vas da ste bili neljudi. O vi koji prezire:te vjeru! Da vjere nije, ne biste bili spokojni za živote vaše, časti vaše, imetke vaše i prava vaša.
l
O vi koji sumnjate u vjeru! Kad biste samo podigli koprenu zabluda s očiju vaših, vidjeli biste svjetlost istine kako sjajom podastire
l
poglede vaše.
!
l
O vi koji ste pregaoci vjere! Blago vama na smirenosti i zadovoljstvu duša vaših, na ispravnosti i ustrajnosti puta vašeg, na veselju i radosti susreta vašeg sa Gospodarom vašim, na blagodati zadovoljstva Njegova s dunjalukom vašim i ahiretom vašim.
J
966.
l
li
l P ROG LAS . . .
O vi koji Allahu, dž.š., robuj etel Vi ste odabrali put slobode, a robovi su oni koji su odabrali za sebe neki drugi put. O vi koji ste skrušeni pred Allahom, dž.š.! Vi ste shvatili veličinu Gospodara vašeg, kako li j e divna vaša skrušenost! I kako li j e prostrano vaše znanje! O vi koji o Allahu, dž.š., prornišljate! Vaši horizonti su se proširili po ovom veličanstvenom kosmosu, i vidite samo Gospodara vašeg. O vi koji ste zadivljeni Allahom, dž.š . ! Zaista, veličanstvenost ljubavi j e s veličanstvenošću Voljenog, vi ste zavoljeli Tvorca kosmosa, Izvora ljepote i veličine i savršenstva, pa koja je to ljubav veličanstvenija
l
od ljubavi vaše? Koji to voljeni zaslužuje pokornost i robovanje i
ll
poslušnost kao što to zaslužuje vaš Voljeni? O vi koji ka Allahu, dž.š., hrlite! Vi ste skinuli višak tereta dunjaluka,
l
a natovarili se bogobojaznošću, iskreni ste u vašim željama i vašim namjerama, marljivi ste u vašim djelima, te vam j e On olakšao put koji vodi ka Njemu, i stigli ste do Njega, kako li je divan džihad vaš, i kako li j e divna nagrada vaša!
l .
.
.
1
236
Mustafa es-Sibai O vi koji ste spoznali Allaha, dž.š.! Zaista, ugled znanja ovisi o materiji koja se uči i spoznaje, oteli ste se proh*vima duša vaših, odrekli ste se dunjalučkog, odabrali ste put kojeg On olakšava samo onima koji Ga iskreno žele spoznati, i nakon što ste kod Njega došli, posvjedočili ste i uvjerili ste se, ustrajali ste i uspjeli ste, i blizu ste Njega, On vam je uklonio zastore spoznavanja Njega, zaradili ste od veličanstva Njegova tako da ste vi postali na dunjaluku velikani, ispunili ste se strahom od Njega tako da ljudi prema vama osjećaju strahopoštovanje, spoznali ste nešto od Njegove jedinstvenosti, savršenstva i moći tako s te srca vaša ispunili znanjem i moralom, pa ko je to većeg stepena i boljeg položaja od ovog do kojeg ste vi došli? Zar ima većeg ugleda i časti o d vašeg spoznavanja Njega? Zar ima veće sreće od vaše sreće? Zar ima bolje nade od nade dolaska tamo gdje ste vi došli, zar ima boljeg ukusa od onoga što ste vi okusili, zar ima bolje ljubavi i veće prisnosti od prisnosti vaše? Blago vama, o blago vama!
967.
IZAZOV l O DGOVOR
Jednog dana laž j e izazvala istinu, te joj reče: ''Ja, uistinu, imam moći i sredstava da sakrijem zyoje lice od ljudi." Odgovori joj istina: ''Ja imam snage da raskrinkam tvoje zablude ljudima." Laž reče: ''Ja ću te nastaviti pratiti lažima i klevetama sve dok ti ne dojadi." Istina reče: "Ja ću nastaviti skidati tvoj novi zastor, kao što sam to radila i ranije." Laž reče: ''Ja ću te nastaviti pratiti lažima i klevetama sve dok ti ne dojadi." Istina reče: "Meni neće dojaditi sve dok uni verzum ima Boga koji j e pravedan, i sve dok ljudi imaju pamet da razmišljaju." Laž reče: "Ma koliko ti željela većina ljudi neće vjero vati." Istina reče: ''Većina mojih pomagača, ma koliko da j e to tebi mrsko, neće nadu izgubiti." Laž reče: "Skoro sam sve ljude zavela s pravog puta, jer j e moj predak Iblis, njemu j e dat rok do Sudnjeg dana." Istina reče: ''AJi, moj Gospodar je Allah; On j e Taj Koji će
l
OVAKO
237
M E Ž I V O T
NAU Č I O
suditi ljudima u onome u čemu su se oni sporili, i to na Dan kada će tvoj najveći predak i 9ni koji su ga slijedili gorjeti u džehennemskoj vatri; zato što ste na dunjaluku nered sijali i činili."
968.
ISTI NSKI U Č E NJAK
Učenjak koji se boji Allaha, dž.š., ne slijedi i ne podržava strasti ljudi kako bi im laskao, niti škodi njihovim dobrima želeći im pro past, naprotiv, istinski učenjak govori istinu na blag način kako bi je oni mogli lahko razumj eti, i štiti njihova dobra tako snažno kao da ih brani od napada neprijatelja, upravo takvi su bili poslanici i
VJ eroVJ esruc1. .
969.
.
NAPAD I STI N E
Napad istine u trenucima uništava pobjedu laži koja je trajala godinama.
l
970.
l
l
PO DSTR E K LAŽI
Laž zavodi ljude do te mjere da je oni počnu slaviti i veličati, a kada
l
razumi njihovi spoznaju intrige i spletke laži, oni se klone nje do te .
l
mjere da je počnu proklinjati, a istina zamara ljude do te mjere da j e ljudi počnu mrziti, a kada se očiste duše njihove late se istine do
l j
te mjere da joj pridaju atribute svetosti.
971. G RJ EŠN I C I KOJ I NAJTEŽU KAZ N U ZASLUŽUJ U Grješnici koji kod Allaha, dž.š., najtežu kaznu zaslužuju su oni
l l
koji od pravog puta odvraćaju, koji robove Njegove iskorištavaju,
l
koji slijede grješnike u zlim djelima njihovim, koji neprijateljski postupaju prema stavovima dobročinitelja, potom ti isti ljudi se ne
t
stide obući odjeću pobožnosti i činiti djela grješnika.
972.
l
ČUVAJ S E LAŽI
v
Cuvaj se laži; jer onaj kome ti laži iznosiš ili će biti pametan čovjek pa će te poniziti, ili će biti grješnik pa će i on tebi lagati, ili će biti
f
l
t .
. .
.
238 Mustafa es-Sibai naivan pa ćeš ga prevariti, te će mu se poslije otkriti i više ti neće , vjerovati, sve ovo ne uključuje Allahovu, dž.š., kaznu.
973.
KO P R IJ E KO R ZASLUŽUJ E?
Propagatori vjere i moralnih vrijednosti u našim krajevima su zabrinuti zbog širenja zaraze raskalašenosti, razuzdanosti i slijepog slijeđenja i oponašanja zapadnjačkih običaja, i to isključivo onih koji sa soboni štetu nose, a ne onih od kojih se koristi ima, i to primjećujemo u zabavama koje se u našim krajevima organizuju povodom rođendana i proslave Nove godine; i na tim zabavama vidimo vrisku, galamu, vrevu, budalaštine i ples potpuno identično kao i na Zapadu, i imaju pravo oni iskreni među nama što su zabrinuti, ali sav prijekor ne zaslužuju samo narodne mase, to zna ko j e spoznao naravi narodnih masa, j er ispravnost zajednice uvijek se zasniva na dvije konstante: na čvrstom vjerovanju koje j e duboko urezano u duše pojedinaca zajednice, i na odlučnoj vlasti koja smatra svojom obavezom sprječavanje narodnim masama da s '
pravog puta odstupe, i žalosno j e to da j e naša društvena zajednica izgubila ove dvije konstante i osobine, i to odavno.
974. U
N EP R IJATE U I R E FO R M E svakoj zajednici su tri skupine koje su neprijatelji reformi tog
društva: skupina koja vidi u reformama gubitak svojih interesa, kao što su visok položaj ili rukovodeće mjesto. Zatim skupina koja vidi u reformama gubitak svojih materij alnih interesa, kao što su imetak
ili slava. I skupina koja nije u stanju uočiti razloge, motive i koristi reformi, a najopasnija po reforme od ovih skupina j e prva skupina, i u slučaju da se udruže ove tri skupine u borbi protiv reformista i reformi, onda su reforme teret koji mogu podnijeti samo odabrani među odlučnima, i reforme su bitka u kojoj čvrsto opstaju samo odabrani među hrabrima i junacima.
OVA K O 975.
M E
239
Ž I V O T
NAU Č I O
U G LE D . . . l U G L ED !
Dunjalučari i materijalisti se tiskaju jedan preko drugog kako bi stekli zadovr?ljstvo iskrenih i istinitih vjernika, onih koji pozivaju u Allaho vu, dž.š., vjeru i kako bi na taj način povećali svoj ugled i položaj, dok prevaranti i lažljivci koji tobože u vjeru pozivaju podilaze grješnicima kako bi stekli dio njihova ugleda, kakve li samo razlike između ugleda kojeg podržava Allah, dž.š., i ugleda kojeg podržava šejtan!
976. SRCA ... l SRCA !
l
Srca iskrenih vjernika koji pozivaju u Allahovu, dž.š., vjeru su
1.
mehka i blaga i ukazuju na čistoću lica njihovih, dok su srca lažnih vjernika tvrda i gruba, iz očiju im izbija laž.
977. l
l
O Vl KOJ I U ALLLAHOVU, DŽ.Š., VJ E R U POZIVATE
Vi danas, uistinu, bol osjećate zato što neki pojedinci iskorištavaju
1
pozivanje u Allahovu, dž.š., vjeru i moralne vrijednosti, kako bi
l l
vrijednosti islama. Braćo moja, nemojte zbog toga žalostiti se; j er
l
l l!
1 l
oni stekli koristi sebi samima, ugleda ili imetka ili oboga, i na taj način islamu štetu nanose i istinskom radu na pozivanju u moralne
okorištavanja na račun vjere, na račun vlasti i moći, onih koji se pretvaraju da pozivaju Allahu, dž.š., nikada nije prestalo niti mu se u kraj stalo u cijeloj historiji čovječanstva, a posebice ne u historiji
l
islama, i sigurno ste čitali o dobrima koji su reforme sprovodili kako
l l
žele na račun vjere okoristiti nego li protiv otvorenih neprijatelja
l
bili snažniji i u*cajniji među ljudima nego li ovi koji se danas
;
l
l
i
.\
'
l
su se oni u svakom vremenu borili mnogo više protiv onih koji se
vjere. Vi sigurno znate da su ovi koji su se borili protiv reformista
protiv vas bore ili onih koji se danas žele okoristiti na račun vjere, čak ćete ih naći da su bijedni i mizerni u usporedbi s neprijateljima
l
l
vjere i dobra iz prošlosti, iako j e tako, sve te varalice i prevaranti će završiti u paklu i ognju, a dobročinitelji, oni su u vječnosti.
240
Mustafa es-Sibai
978. O Vl M LADI ĆI KOJ I VJ E R UJ ETE Hej vi mladići koji vjerujete! Rastužit će vas mnogi u koje ste upirali nade, i nemojte se žalostiti; jer ste vi, uistinu, na ispitu, itekakvom ispitu, i dovoljna su vam srca vaša zdrava, i iskrenost vaša plemenita, a nema nikako sumnje da će ugledati svjetlo dana i realizirati se nade vaše, a Allah, dž.š., će se smilovati iz ljubavi Svoje na dove vaše, On je i suviše Plemenit da bi odbacio molbe vaše, On j e dobro upućen i dobro zna za treptaje i otkucaje srca vaših.
979.
O Vl M LA D I ĆI KOJ I STE ALLA H U, DŽ.Š., POKO R N I
O vi mladići koji ste Allahu, dž.š., pokorni! Islam još uvijek nije zakoračio u svoju najveću bitku, i neće u bitku ni ući sve dok ne bude uvjeren i ubijeđen da ste se vi u safove propisno poredali, dok se ne uvjeri u sposobnost vođstva vašeg, u vašu poslušnost njima, u kvalitet naoružanja vašeg, u vaše znanje o ciljevima i važnostima te bitke protiv neprijatelja islama i neprijatelja vaših, dok se ne uvjeri u vašu želju i spremnost da više volite kao šehidi u borbi poginuti i u džennetskim baščama uživati i naslađivati se više nego li da se iz borbe živi vratite i hvališete kao pobjednici, da uživate u l
dunjalučkim naslađivanjima punim iskušenja, stoga ne pitajte kada će se bitka zbiti; to ovisi o spremnosti vašoj, i ne pitajte o mjestu te bitke; znanje o tome je samo kod Gospodara vašeg.
980.
M U NADŽAT!
Gospodaru moj! Ti najbolje znaš da su oni koji Tebi pozivaju vojska brojna, kao meleki čisti, iskreni u vjeri, kao lavovi hrabri, kao voda ukusni i pitki, kao sunce svijetli, kao zrak čisti, sjedinila ih j e moć. Tvoja na putu istine, sakupio ih j e poziv Tvoj na daleki put, oni se bore protiv onih koji su brojniji od njih samih, veće su snage i moći, jače vojske, spretniji su u spletkama, lukaviji u zavođenju. Međutim, vojska Tvoja se ne žali na broj njihov; niti se boji moći njihove,
OVAKO
241
M E
Ž I V O T
N AU Č I O
niti strepi od vojske njihove, niti se plaši spletki njihovih, niti im može naškoditi zavođenje njihovo, snaga vojske Tvoje j e u ibadetu njihovu Tebi, moć njihova je iz moći Tvoje, oružje njihovo je iz v
Serijata Tvoga, zavodi i privlači ih Džennet Tvoj, ljubav njihova je ljubav prema Tebi, mašta njihova je samo o ljepoti Tvojoj, izašli su iz domova da se bore na putu Tvom, Tebe radi ostavili su ognjišta i rodne grude, Tebe radi podnosili su patnje i bolove, džihada radi sebi zabranili su blizinu rodbine i djece, 1agodan život i lijepo
l
prebivalište, zato Te molim Gospodaru moj, čuvaj ih od kazne grješnika, udalji od njih nevaljalos ti onih koji vjeru iskorištavaju, i od
l l
spletki onih koji nered na Zemlji čine, i udalji ih od vođa kUkavica,
l
uobraženika i prepredenjaka, i ne dopusti onima koji su egoistični i iskompleksirani da nad njima vladaju, i ne dopusti onima koji su pokvarenih i ograničenih razuma da nad njima ikakvogu�ecaja imaju, v
i povećaj znanje njihovo kako bi razumjeli suštinu i smisao Serijata, i plemenite namjere njegove spram zajednice i odnosa u njoj, i to
l
na način da pomno proučavaju probleme zajednice u kojoj žive i da dokuče uzroke tih problema i načine kako ih treba rješavati, učini ih
l
l l
onima koji govore samo istinu u ime naroda, onima koji se bore za
l
njihova prava, štite njihove interese, sve to u duhu onih koji na pravi put upućuju i pravom putu pozivaju, u duhu ljekara koji savjete daju;
l
sve dok narod njih ne vidi dostojnim da nose zastavu dobročinitelja
l
i reformista društva, da služe narodu i njegovim potrebama, da ih vide sposobnim da rješavaju probleme društvene zajednice u kojoj
l
žive, i da ne daju prednost u društvu jednima nad drugima, niti da budu pristrasni nekom džematu u odnosu na drugi džemat, ne kao ·
što to čine neki samozvani učenjaci, koji se pretvaraju da govore u ime islama, a u suštini oni brane i štite interese j edne određene skupine, a ta skupina nema prava da ustrajava u svojim pohlepama i da samo sebi koristi prisvaja. Međutim, ti samozvani učenjaci v
zanemaruju prava običnih ljudi, a Serijat je objavljen samo iz razloga
242 Mustafa es-Sibai da ujednači odnose u društvu i da vrati ugled i dostojanstvo narodu, a oni ne dižu svoje glasove kako bi branili prava podačenog naroda, niti ih j e briga niti osjećaju ikakvu odgovornost zbog lošeg životnog standarda njihovih sunarodnika. Molim Te, Gospodaru učini ih iz milosti Tvoje predvodnicima istinske revolucije koja gradi i ruši, koja ruši u društvu sve vrste i pojave nazadnosti, neznanja i nepravde, i koja gradi najjače društvo, složno, da se vole između sebe i da ne zavidi j edna skupina drugoj, da manjina među njima ne otima i da s e ne bori protiv prava drugih, prava vecme. , .
Molim Te, Gospodaru učini ih predvodnicima revolucije kao što j e bila revolucija njihova Poslanika, s.a.v.s., i njegovih drugova, kada su oni po svijetu pronijeli principe istine, dobra i mira, i bili su primorani da se bore protiv neprijatelja naroda njihova, onih koji su im stajali na ovome putu, onih koji su željeli samo dominaciju i gledali samo svoje interese, onih koji su slijedili samo strasti svoje, molim Te, Gospodaru moj, učini da im Muhammed, s.a.v.s., bude odgajatelj, kao što si dao da on bude odgajatelj predaka njihovih, i neka je selam svim poslanicima, i neka j e vječna hvala i zahvala l
Allahu, dž.š., Gospodaru svih• svjetova.
981. SNAGA
. . .
l VISOK POLOŽAJ
Onaj koji se oslanja i smiraja traži u snazi taj je već pobijeđen, onaj koji se oslanja i smiraja traži u visokom položaju taj je već svrgnut.
982.
MASA l S LO BODA
U odzvanjanju bubnja guše se zvuci istine, u vrevi povorke gube se pokazatelji istine.
983.
ISKOR IŠTAVANJ E POLITI ČARA
N eprijatelji ne mogu naškoditi nekom narodu koliko to može učiniti iskorištavanje predvodnika tog istog naroda.
OVAKO
984.
ME .
243
Ž I V O T N AU Č I O
BOLEST VARALICA
Optuživanje ljudi za obmanu i prevaru j e bolest onih koji su sami prije bili varalice.
985.
NADMOĆ O N I H KOJ I N ER E D ČI N E
Neka te nikako ne čudi nadmoć onih koji nered na Zemlji čine; jer j e Allahova, dž.š., mudrost da ih ne kazni sve dok ne bude niko ko bi takvima rekao: ''Allah, dž.š., im s e smilovao."
986.
l
OSOBI NA G RJ EŠ N I KA !
Osobina grješnika j e da se pozivaju na slobodu kako bi j e što prije ubili i pokopali, o sobina im j e da govore u ime naroda kako bi ga sebi potčiniti, osobina im j e da brane siromaha kako ne bi postao bogataš, o sobina im j e da se bore protiv idolopoklonika kako bi naredili još gore i veće idolopoklonstvo.
987.
KAKO ll J E SAM O N EZAHVALAN !
O sobina čovjeka je, osim onih kojima se Allah, dž.š., smilovao, da zahtijeva slobodu, pravdu i dobročinstvo kada j e on u nevolji i slabašan; ali, kada ojača i vlasti dobije, onda on postaje nasilan, tlači i ponižava druge ljude.
988. VARALICA Ti uzimaš novce zbog mene, pa zašto ih onda ne trošiš na mene, a ja sam ih potreban?
989.
KOJ I J E G O R I O D NJ I H DVOJ I CE?
Ko j e gori od njih dvojice: onaj koji čini nasilje i nepravdu slobodnim ljudima? Ili pak onaj koji slobodnim ljudima zavidi?
990.
N EĆE D U G O TRAJATI
Neće dugo trajati vlast nasilnicima, niti će dugo trajati hvala lažljivcima, niti će dugo trajati blagodati nezahvalnicima.
244
Mustafa es-Sibai
991.
RAZLI KA IZM EĐ U E KSPLOATISANJA l NAS I UA
.· Kolonija i eksploatisanje koje dolazi od stranaca jača duh borbe i otpora, a nasilje nad narodom uništava taj duh.
992.
RAZLI KA IZM EĐU E KSPLOATISANJA l NAS I UA
Kolonijalista radi samo kako bi te izrabio i iskoristio, potom ga .
ne interesuje tvoja ljutnja i gnjev; a nasilnik i siledžija radi kako bi te ponizio i omalovažio, potom ga interesuje samo da ti budeš zadovoljan s njim i da ga hvališeš.
993. OHOLOST NASI LN I KA Nasilnik smatra sebe božanstvom i ohol je, a ne može sebi koristi pribaviti niti štetu od sebe otkloniti.
994.
N I POŠTO N EM OJ N I KOGA O MALOVAŽAVATI
Nipošto nemoj nikoga omalovažavati ma koliko on bijedan bio, takva mu j e sudbina, da se ljudi plaše bliskosti s njim, i boje se njegovih .postupaka.
995.
N ISAM VI D I O !
Nisam vidio niti jednog politi�ara a da ne laže, niti j ednog vojnika a da nije umišljen i da se ne oholi, niti jednog bogataša a da nije nezahvalan, niti j ednog skorašnjeg bogataša a da nije glupav:
996. SLOBODNO MJ ESTO ( I Ll : MJ ESTO SALAH U D D I NA) Naš ummet još uvijek očekuje dolazak svog prvaka, junaka nakon Salahuddina, i kada god se kod nekog čovjeka pojavi junaštvo i veli čina, pokaže se u toj veličini i junaštvu nekakav uobraženi kumir koji ponižava ibadet njegov i ubija ljubav njegovu prema Allahu, dž.š.
997.
NAS I LN I K
Nasilnik j e lažno božanstvo koje obožava šejtana.
l
O VA K O
l
l
l
l
l
998.
245
M E
Ž I V O T NAU Č I O
B RAK NAS I LN I KA l DJ ECA NJEGOVA
Nasilnik se ženi s ohološću, i rađa troje djece: glupavost, zavidnost i zlodjelo.
999.
VOJ NA R EVOLUCIJA
Vojna revolucija je poricanje prava naroda u ime naroda.
l
l
l
l
1000. O N I KOJ I S E P RETVARAJ U DA PL�ČU ZBOG S LOBODE Svi oni koji se pretvaraju da plaču zbog slobode, oni su neprijatelji slobode ili će biti njeni neprijatelji.
1001. IZM IŠU OTI N E f Jedna od najvećih laži i izmišljotina koja j e prisutna danas u našem vremenu je da se diktatura naziva demokracijom, da se osiromašenje naroda naziva socijalizmom, da se oslobađanje od moralnih vrijednosti naziva napretkom i progresom.
1002. RAZLI KA I Z M EĐ U N EM O RA LA KOD VLADARA l N E M O RALA KOD NARODA Ako vladar nered čini, dobru prođu ima zabluda i krivovjerje, a ako narod nered čini, rađaju se i niču predvodnici grijeha i iskušenja.
1003. OVO J E P RO N ICU IVOST Nije pronicljivost da svoj narod varaš i obmanjuješ; naprotiv to je J
j
l
l
l
obmana i niskost, nego pronicljivost je da odbiješ i osujetiš spletku neprijatelja ti; e to j e patriotizam i junaštvo.
1004. OVO J E P RO N I CU IVOST Pronicljivost j e kada spletke postavljaš svojim neprijateljima, i kada se lijepo ophodiš prema svojim prijateljima.
246 Mustafa es-Sibai
1005. KADA SE VRIJ E D N OSTI P O RE M ETE .··
Kada se poremete vrijednosti muškosti žene vladaju nad muškar cima, kada se poremete vrijednosti junaštva lopovi vladaju nad hrabrima, kada se poremete vrijednosti ugledništva ološ vlada nad uglednicima.
1006. VLAST O D LU ČNOG D IKTATORA ! .
U slučaju kada je politka obmana, kada je državno tužilaštvo trgo vina, kada je vlast bogaćenje, u tom slučaju vlast odlučnog diktato ra koji j e na pravom putu j e korisnija narodu, međutim, gdje nam je takav?!
1007. AKO J E B I LA ! {VLAST Š EJ HOVA U P U STI NJ I ) Ako je višestranački sistem pakost i zloba, ako su principi klopka, ako vjerovanja kod ljudi znače razjedinjenje, onda je vladavina pustinjskih šejhova bila ta koja je sprječavala krvoprolića, koja je najbolje čuvala i štitila ponos i čast ljudi, njihove imetke, koja je najbolje osiguravala jedinstvo među narodom, najbolje pazila ugled ljudi, i bolje i pamet nije je ljudima da se vrate mudrom Allahovu, dž.š., zakonu.
1008. VLADAVI NA ŠERIJATA •
Parlamentarni sistem je neodrživ i anarhičan, diktatura je dominacija i despotizam, a Allahov, dž.š., zakon je pravda i sistem.
1009. PAKOST STRANAČ KOG D U HA Pakost stranačkog duha ubija talente kod uglednih ljudi, a pokazuje snagu nevaljalaca.
1010. B IJ ED N A P R I PADNOST STRANCI Bijedna pripadnost strand j e bliska lošim i nevaljalim ljudima, a mrska i daleka dobrim ljudima, i ona gleda na narodne mase kao na stoku.
OVAKO
247 Ž I V O T N AU Č I O
ME
1011. "MAHANA" POVJ ER U !VOSTI Povjerljivost j e vrlina, međutim, kada su nasilnici u pitanju onda je povjerljivost mahana i ružno djelo.
1012. OVO J E PO LITIČKI TALENAT Pronicljivost u politici j e talenat, za politiku nije dovoljna iskrenost .
1
ustraJnost na pravom putu. .
1013. NAJVEĆI POLITIČAR Najuspješniji političar je: onaj koji uspije zapovijedati svojoj ženi.
1014. NAROD KOJ I J E SVIJ EST I ZG U B I O Narod koji aplaudira svakom vladaru,
i kojeg vara svaki govornik,
takav narod nije upotpunio svoju svijest. l
l
1015. VOĐE B ITKE ZA SLOBO D U Onaj koji robuje svojim strastima neće uspjeti kao vođa u borbi za slobodu svoga naroda.
1016. NAJGORA ZAVI D N OST l
l
li
l
j
l
Najgora zavidnost j e kada vladar zavidi najboljima među svojim podanicima.
1017. NAJGORA B LAGOST Najgora blagost j e blagost vladara prema najglupljim između njegovih podanika.
1018. VLAST KOJA N EĆE D U G O P OTRAJATI Onaj koji j e utemeljio svoju vladavinu na lažima, obmanama i prevarama; takav je vladavinu svoju utemeljio na klizištu.
1019. PONOS NASI LN I KA l IZVO R ŽIVOTA NJ I H OVA Ponos nasilnika j e ponižavanje naroda spostvenog, a izvor života
l
im je
smrt naroda njihova
.
2:43
Mustafa es-Sibai
1020. VLADAR l NAROD Jedne prilike, papir peru reče: "Da mene nije, ne bi se ljudi toliko s tobom ponosili." Pero mu odgovori: "A da mene nije, za tebe se ne bi ni znalo", upravo takav j e i vladar spram naroda njegova.
1021. D ESPOTIZAM POLITI KE Obični ljudi su lađa s j edrima koji idu za vjetrom kamo i on ide.
1022. VLAST! Vlast j e ili požar ili laž, a malo j e onih koji su u vlasti vječnu slavu zaradili.
1023. PR IJ EVARA KOLON IJALIZMA Zapadnjak j e zvijer koji pokriva svoje kandže svilom kako bi prevano SVOJU zrtvu. •
•
v
1024. NARO D N E MASE - NEZNALICE Narodne mase - neznalice moguće j e iza vrata zaklati, a da oni svojim koljačima aplaudiraju.
1025. SNAGA l SLABOST Snaga j e napuštanje neprijateljovanja iako mnoštvo razloga za to ima, a slabost j e lahkomislenost uz mali broj razloga za to.
1026. VLASTITI M R U KAMA SVOJ E DOMOVE SU R U Š I LI Zaista, Allah, dž.š., ima Svoje sablje koje sijeku glave nevjernika, neke od njih su: grijesi nevjernika i glupavost njihova.
1027. VOJSKE ISTI N E Istina, zaista, ima svoje vojnike koji joj služe, laž j e j edan od vojnika 1st1ne. .
.
l
l l !
i !
l
l l l
OVAKO
ME
249 Ž IV O T
N AU Č I O
1028. D I KTATORSKI POR EDAK Vladar diktatorskog sistema ima status božanstva a djela s u mu šejtanska, stanovnika ima na milione a diktator samo j edan razum ima, milioni hektara zemlje se obrađuju a na njoj stanuje samo jedan grješnik, država ima na milione potlačenih a nad njima vlada samo jedan vladar, historiju su pisali milioni iskrenih ljudi, a nad njom monopolizira sam j edan lažovčina.
1029. D I KTATURA l P RETVARANJ E !
l
Diktatura je: brisanje miliona razuma i zadovoljavanje samo s j ednim razumom, zanemarivanje miliona mišljenja i slavljenje samo j ednog mišljenja, neuzimanje u obzir na milione aktivnosti i korištenje samo jedne aktivnosti. I historijama svih vjera najinteresantnije u
l l
l
l l
j l
l !l
ovom sistemu j e osobina "pretvaranja": milioni ljudi se pretvaraju u j ednu osobu, i oni putuju ako on putuje, ako on miruje i oni miruju, ako on plače i oni plaču, ako on glupo postupa i oni glupo postupaju, ako on slijedi strasti i oni slijede strasti.
1030. TI RAN I N J E Š EJTA N KOJI TEŽ I . . . Tiranin je šejtan koji teži božanskim i osobinama poslanika. Allah, dž.š., kada je odlučio stvoriti Adema, a.s., o tome j e obavijestio meleke, Poslanik, s.a.v.s., kada je odlučio poći u bitku savjetovao se sa svojim drugovima. Allah, dž.š., je milostiv prema Svojim robo
!
l
vima. Poslanik, s.a.v.s., se brinuo o svojim drugovima. A što se tira
'
J
l
l
nina tiče: on ne obavje štava nego samo naređuje, on se ne savjetuje nego samo instrukcije daje, niti j e milostiv niti se brine, nego samo nasilje čini i silu sprovodi. '•
1031. D I KTATURA J E OTPADN I ŠTVO ! Diktatura j e najružnije otpadništvo u vremenu kada vlada atomska energija, i nazadak u doba feudalizma koje j e vladalo u kameno doba.
250
Mustafa es-Sibai
1032. OVO J E R EVOLUCIJA Revolucija je da govori puška umjesto jezika, da uvjerava top umjesto argumenata, da se političari sastaju u zatvoru umjesto u parlamentu, da strogi vojnici vladaju.
1033. POČETAK l KRAJ R EVO LU C IJ E Svaka revolucija počinje svjetlošću a završava tamom, na početku izgleda iskrena, a poslije završava u egoizmu, govori u ime naroda, a potom malo potraje i narod sam u svoje ime govori.
1034. POČETAK l KRAJ REVOLUCIJE Revolucija počinje protiv neke osobe ili protiv okolnosti u društvu, a nakon malo vremena vođe te revolucije okrenu se sami protiv sebe. Napisao: nedjelja,
1 8. 1 1 .1381 . H. ( 22.4.1 962. po Isaa, a.s.)
1035. LOŠA DJ ELA "G U RAJ U U ZABORAV" DO B RA DJ E LA Ko ti dobro učini, potom ti zlo nanese, učinio j e da zaboraviš njegova dobra djela.
1036. M J ESTA NA KOJ I MA SE ISPIT POLAŽE '
U teškim situacijama otkriva se karakter nevaljala čovjeka, u iskušenjima otkrivaju se istinski stavovi i pogledi, u vlasti otkriva se pokvaren moral, u novcu otkriva se lažna bogobojaznost, na visokom položaju otkriva se istinska plemenitost, u nevolji otkriva se istinsko prijateljstvo i bratstvo u vjeri.
1037. ČUVAJ S E OVI H v
.
Cuvaj se zavidnika kada zavlada, neznalice kada presudu donosi, nevaljalca kada vlast dobije, gladna čovjeka kada bez nade ostane, vaiza koji se pretvara da j e bogobojazan kada pridobije veliki broj onih koji ga slušaju i prate. Napisao: ponedjeljak,
1 9. 1 1 .1 38 1 .H. (23.4.1 962. po Isau, �.s.)
j
l 1
l
OVAKO
l
l l
251
M E
Ž IV O T N AU Č I O
1038. LICEMJ E R Licemjer j e osoba koja sebe ponižava u istoj mjeri koliko mu j e stalo do njegove lične koristi.
1039. LAŽ NAD LAŽ IM A Jedne prilike, neko j e rekao hatibu licemjeru: "Zašto se pokoravaš svakom vladaru?" On odgovori: "Tako j e Allah, dž.š., stvorio srce, da se koleba"; i oni su ga ostavili na miru, što j e suprotno Allahovim, dž.š., naredbama.
1 i
l
J
l
l l j
lJ
J j
!
1
l
{ lj
1040. NADMOĆ ZLI H l G RJ EŠ N I KA Allah, dž.š., će, uistinu, kazniti za grijehe na dunjaluku prije ahireta, a j edna od njegovih kazni za društvenu zajednicu, u kojem su se pročuli i korijene pustili grijesi i nepravde: da Allah, dž.š., učini da tim društvom vladaju zli i grješni ljudi.
1041. NADMOĆ Z LIH l G R IJ EŠ N I H U U D I Oni nisu bili zadovoljni s Allahovom, dž.š., naredbom kako trebaju
l
postupati s imecima svojim; te j e On učinio da njima naređuju i
1
sude šejtanovim naredbama.
l
l
l
l
l
l
l
l
l
l
1
l
l
l
�i i
"
l
l j
l
l
1042. IZDAJ N I C I VJ E R E l D U NJALU ČKI ŠEJTAN l Allah, dž.š., j e naredio da se siromahu poda njegovo pravo, a i da se bogatašu poda njegovo pravo, te su izdajnici vjere branili i š titili prava bogatih a nisu branili i štitili prava siromaha, te su onda dunjalučki šejtani branili prava siromaha a uzurpirali prava bogataša, a Allah, dž.š., j e najpravedniji sudija.
1043. ATE I ZAM l K LASNA BOR BA Komunizam j e pokušao da usreći j adno društvo, ali su povećali njegov očaj s dvije opasne pojave: ateizam i klasna borba, i nema sumnje da će se čovječanstvo prije ili kasnije vratiti onom socijalnom v
sistemu kojeg uređuje islam i Serijat.
252 Mustafa es-Sibai
1044. SOCIJALNO U REĐE NJ E NA ISLAMSKI NAČ I N Doći će dan kada će pozivati islamskom socijalizmu upravo oni koji se danas iz krutosti i ograničenosti bore protiv njega.
1045. VLAST SOCIJALISTA Možda je Allahova, dž.š., mudrost to što socijalisti vladaju scenom: islam je uistinu - s onim koji ga zvanično predstavljaju i s razjedinje nim daijama i njihovom nemoći da ispravno razumiju svjetska kre tanja, nemoćan iz korijena reforrnisati današnju situaciju u društvu, i zato vlast imaju ovi sve dok do temelja ne sruše sve u društvu, po tom će doći islam i odigrati svoju glavnu ulogu u izgradnji društva.
1046. P RON ICUIVIJ I Historija će svoj sud dati o tome koja je od dvije skupine bila brižnija i pronicljivija po islam: oni koji pozivaju islamskom socijalizmu, ili oni koji se bore protiv njega? Napisao: u utorak, 20. 1 1 .1381 .H. (24.4.1 962. po Isau, a.s.)
1047. P E R I O D I D O B RA Dobri .ljudi nisu nikada, niti u , jednoj epohi ljudske historije, bili brojniji niti podjednaka broja u odnosu na mnogobošce, nego su periodi u kojem j e dobro vladalo ti u kojima su dobri ljudi mogli pravo usmjeriti svoja jedra i kormila.
1048. SLOBODA l NJENA ZAŠTITA Narod mnoge žrtve podnosi na svome putu ka slobodi, pa i ako se izbori za nju, dođu tirani i ponovo ih u zatvor strpaju i to u ime zaštite te slobode.
1049. R EVO LU CIJA Revolucija j e rabljenje i iskorištavanje iskrenih osjećaja kod naroda radi ciljeva i namjera koje nisu iskrene.
OVAKO
ME
253
Ž I V O T N AU Č I O
1050. OKOVI "IZBAV U E NJA" Svaka revolucija je došla kako bi izbavila narode, a ti narodi još uvijek pate od okova neslobode.
1051. O H OL l ONAJ KOJ I PR ETJ ER UJ E Onaj koji cijeni sebe taj nije ohol, onaj koji cijeni i poštuje braću svoju u vjeri taj nije onaj koji š tetu drugima nanosi, onaj koji
l l
l
l
1 i
l
l l
1
l l l
spozna odlike svoga naroda taj ne pretjeruje, naprotiv, ohol, onaj koji pretjeruje i onaj koji griješi je onaj kojeg njegov narod uzdigne i on ga poslije ne cijeni, i svom narodu da da okusi kaznu i muku.
1052. SOCIJALNO U REĐE NJ E ZASN OVAN O NA U U BAVI Kada god se pojavi neki predvodnik komunista koji bi želio da uđe u državni aparat, odmah se kod naroda pojavi briga i nevolje, i vlada istupi i kaže da j e spriječila ulazak takve osobe kako bi umirila građane, i kada god jedan takav sudjeluje u radu vlade kod naroda
l
1 -J
l
i
l
l
ll i
l
l l
l
l
i
l ll l
l l 1
ll
l
l
L_
se pojavi protivljenje da ga priznaju; ponovo istupi vlada kako bi .
umirila građane i kaže da takav nije posebna stranka nego će on slijediti socijalnu politiku koja j e pravedna i progresivna... i kada god se vlada oglasi da brani interese radnika i seljaka, kod naroda se rašire osjećaji zadovoljstva i sreće. Ovakvi prizori su s e veoma često ponavljali, i to j e dokaz da narod želi socijalno uređenje zasnovano na ljubavi, a ne zasnovano na mržnji, a ja takav sistem nazivam socijalno uređenje na islamski način.
1053. SNAGA ZAJ ED N IŠTVA Jedna skupina mrava j e slučajno naišla na devu koja ide u njihovom pravcu, te su jedni drugima kazali: "Razbježite se kako vas ne bi ona pogazila", te j e j edan mudri među mravima rekao: "Zbijte redove i vi ćete nju ubiti."
254 Mustafa es-Sibai
1054. DOB ROČI N STVO ! ! ! Jedna nevaljala ovca j e upitala svoga čobana: "Zašto me toviš?", a on joj odgovori: "Zato što sam milos tiv prema tebi", a ovca reče: "Kako bi ti postupio kada bih j a toliko omršavila da me ne bi imao radi čega zaklati, bi li me još uvijek hranio i tovio?", takav j e i primjer j akih kada dobro čine slabašnima.
1055. LAŽNO VOĐSTVO v
Cuvaj s e lažnog vođstva u odlučujućoj bici, ili će te zadeverati da s e njima zabaviš , ili će s e oni zadeverati i o tebi se zabaviti, i u obje situacije očekuj poraz.
1056. BOL l NADA ! Bol na koji se ti žališ danas, možda ćeš s utra poželjeti da ti s e desi.
1057. KADA ĆE POČETI B ITKA IZM EĐU DOBRA l ZLA? Trenutno j e na sceni b orba između dva zla: zla koje s e poziva na milos t a u suštini ono kolje tu milost, i drugog zla koje se poziva na vjeru a u suštini ono s e bori protiv te vjere. Borba između dobra i zla još nije počela.
1058. ŽALBA. . . l ŽALBA v
Zalili smo se na vladare koji su korumpirani, te smo počeli žaliti se na vladare koji nered čine, žalili smo se na slabu vlast, te smo počeli žaliti se na vlast koja nasilje čini, žalili smo se na sistem koji j e pred slomom, te smo počeli žaliti se na sistem koji j e čista improvizacija, žalili smo se na ignorisanje zah*va naroda, te smo počeli žaliti se na iskorištavanje
tih njihovih zahtjeva, žalili smo se na učenjake koji su nemarni, te smo počeli žaliti se na učenjake koji su lažovčine i varalice.
1059. N EĆE D U G O POTRAJATI LAŽ l VARANJE Jedne prilike čuo sam kako istina i sloboda u strogoj tajnosti razgo varaju, i rekli su: u vremenu kao što j e ovakvo nama najviše šteti;
rl OVAKO
ME
255
Ž I V O T N AU Č I O
izradili smo zavjesu i mrežu i tako smo učinili veću nepravdu oni ma koji nas vole nego li onima koji su naši protivnici i naši nepri j atelji, a historija j e bila blizu njih te j e ublažila njihov strah i rekla: "Ja ću vama otkriti i predočiti laži onih koji varaju i onih koji na .
.
racun VJere trguju. ....
''
1060. Š E R IJATSKI P RO P ISI l
Onaj koji ne crpi svoje misli i razmišljanja iz šerijatskih izvora taj je
!
.
zalutao, onaj koji ne o slanja svoje ponašanje na temelje morala koje .
v
j
j e Serijat propisao taj puno griješi, onaj koji ne radi po šerijatskim
!
propisima i naredbama taj nepravdu i nasilje čini.
l
i l
.l�
l j
1061. TAKO M l P R E P U ŠTAM O VLAST J E D N I M S I L N I C I MA NAD D R UG I MA ZBOG ONOGA ŠTO S U ZARA D I LI Na putu su se sreli vuk i hijena te su se počeli međusobno omalovažavati i potcjenjivati. Reče vuk hijeni: "Ti ne možeš pružiti
1 l l
j l l
otpor svjetlosti", a hijena mu odgovori: ''A ti ne možeš pružiti otpor kakvoj snazi", vuk reče: "Ti si kukavica, svoje žrtve loviš
mraku", a hijena mu odgovori: "Ti si bijedan i j adan, loviš
l
smo u
l
bila j edna ovca koja je krišom slušala njihov razgovor, a oni j e nisu
f l
vidj eli, i ona reče: "Gospodaru, molim Te podaj da s e oni o sebi
t
j l j 1 i l
• '
l
i
l
l
l
l
l
j
samo ovcu kada njen čoban zaboravi na nju", a podaleko od njih je
zabave kako bih j a bila sigurna i spokojna od njih."
1062. VARKA NA P RVI POG LED Većina pojava koje na prvi pogled izgledaju sigurne i postojane, u suštini su itekako nestabilne i promjenjive.
1063. N ESLOGA M EĐ U NAS I LN IC I M A Možda se nasilnici i slažu u nečemu u čemu vide ostvarenje svojih
l
ambicija i pohlepa, međutim ubrzo oni s e razilaze i jedni drugima
l
otkrivaju svoje izdaje i neprijateljske namjere
1
1 29.).
l
ll
l i
l�
-L..
'Tako isto miprepuštamo vlastjednim silnicima nad drugima zbog onoga što su zaradili. " (El-En'ii.m,
256
Mustafa es-Sibai
1064. N E PRIJATEU l P ROTIVN I K Naziv "neprijatelj" se koristi samo za stranca koji se bori protiv tebe, a što se tiče sugrađanina koji se razilazi s tobom takav je "protivnik."
S
neprijateljem koristi samo grubo ponašanje, a s
protivnikom u svakom slučaju koristi lijepo ophođenje i ponašanje, oprost njegovih pogrešaka i davanj a mu prilike da te razumije.
1065. OSVETA ISKU Š E NJA Oni koji postavljaju i raspaljuju iskušenja žele da se osvete nekim ljudima, te se iskušenje ·osveti njima : .. vlastitim rukama i rukama '
o/ernika svqje domove stt rušili. Zato lltjJJite iz toga pot1k11, o vi kqji ste obdarmi!" (El-Hašr, 2.)
1066. N ESREĆA ĆE ZLOTVO R E SNAĆI Oni koji raspaljuju vatru kako bi zapalili kuće svojih komšija, požar će prvo njihove kuće zapaliti, a oni to ne znaju.
1067. VATRA ISKUŠENJA l NJ EGOV P E P EO Vatra iskušenja čini slijepim one koji su pohlepni i glupi, i nakon malo vremena to ih učini samo pepelom.
1068. G O RIVO ISKUŠE NJA l o·N I KOJ I GA RASPI R UJ U Obična većina ljudi su gorivo za iskušenje, oni nevaljali i pokvareni među njima su oni koji potpaljuju i raspiruj u vatru njegovu, a dobar i pravedan društveni sistem je najskuplja žrtva iskušenja.
1069. D I M ISKUŠENJA Ako nisi u stanju ugasiti vatru iskušenja udalji se od nje; jer ako ti ne naškodi vatra njegova, naškodit će ti dim njegov, a pametan čovjek j e onaj koji se pazi stradanja od iskušenja i koji ne gleda sramotu njegovu, a niko ne može izbjeći u*cajima iskušenja, jer je iskušenje poput vjetra koji se stalno vraća i ruši sve pred sobom i to po naređenju Gospodara njegova.
OVAKO
257
M E
Ž I V O T NAU Č I O
1070. KADA SE RAZIĐU DVA NASI LN I KA Kada se raziđu dva nasilnika prvo se otkriju tajne njihove, a poslije se ukaže njihovo razilaženje i neslaganje, i u tome j e korist za one koji su njima bili potlačeni.
1071. PO LITI KA l M O RAL U svakom vremenu u kojem s e politika pridržava moralnih principa i vrijednosti to j e vrijeme procvata, raskoši i mira, i u svakom vremenu u kojem se politika udaljava o d moralnih vrijednosti u takvom vremenu s e rašire iskušenja, nemoral i događaju se krize.
1072. POLITI KA ! Politika j e poput velike ribe koja guta one koje su manje od nje.
1073. VRIJ E M E N EZNALI CA Ako se vrijeme osmjehne neznalicama i postavi ih na scenu događanja, i ako se oni prikažu kao vrijedni i dostojni mjesta do kojeg su stigli, to j e samo dokaz da j e društvo prema sebi i prema njima bilo nepravedno, a ako ne, onda j e to samo dokaz da j e sudbina prema njima i prema društvu bila samilosna.
1074. M LADE VOĐE Nekim ljudima priliči i odgovara vođstvo mada su mladi, a nekim ljudima priliči i odgovara da budu mladi mada su velike vođe.
1075. VARANJ E P R E KO P ROPAGAN D E ! Neki ljudi smatraju da im j e propaganda najbolji način da
l
učvrste svoju vladavinu, iako j e propaganda najbolji način da oni propadnu.
1076. USPJ EŠAN VLADAR l VLADAR SANJAR Neki ljudi sanjare pa se uobraze i sebi predoče da su vladari i potom se ugase, a neki drugi ljudi, o njima narod njihov mašta te
258
Mustafa es-Sibai ih unaprijed i postave za vladare i njihova zvijezda zablista, i poslije s e :nikada ne ugasi ma koliko oni bili odsutni i daleko o d vremena u kojem su živjeli.
1077. LAŽNO LI D E RSTVO Zvijezda koja zablista naglo, i ugasi s e naglo.
1078. P RVO SPOSOB N OST Možda će se ukazati dobre prilike čovjeku, međutim spremnost i sposobnost su te koj e će ga održati na mjestu na koje j e iznenada uskočio.
1079. ZBRKA POJ MOVA l NAZIVANJ E RUŽN I M NAD I MCIM A ( I Ll : ZBRKA POLITI ČKI H POJ M OVA) Nešto najčudnije u našoj politici je: da se naše stranke i vlade p ozivaju na principe čiji pojmovi nisu potpuno
određeni,
definirani i jasni, kao što su demokratija, socijalizam i napredak; iako je tako, ove stranke s e ne ustručavaju od optužbi na račun njihovih protivnika za feudalizam, nazadnos t i izdaju, samo zato što se ne slažu s njima u oc4eđivanju i definiranju pojmova i principa njihove politike.
1080. LAŽN E G LASI N E SU ORUĐE VLADARA Jedno od najvećih iskušenja koje j e pogodilo ove zemlje su ove napredne, s ocijalističke i demokratske stranke koj e kada dođu na vlast, zaborave svoju naprednost tako što slijede metode stranaka koje su prije njih bile u zapošljavanju ljudi i dodijeljivanju pozicija, zaboravili su svoj socijalizam tako što su zapošljavali određenu grupu ljudi, one koji ih slijede, i pomažu ih neuzimajući u obzir njihovu kvalifikaciju i sposobnost, i zaboravili su svoju demokratiju tako što su uspostavili diktaturu u ime naroda, a u suštini te stranke predstavljaju samo mali broj građana kao što to i potvrđuju uvijek
OVAKO
M E
259
Ž I V O T N AU Č I O
pošteni i čestiti slobodni izbori. Iako j e sve ovako, ove stranke ustrajavaju da nazivaju svoju vlast demokratskom, s ocijalističkom i naprednom vlašću.
1081. SRE DSTVO DOBRA l ZLA Neki ljudi govore: nešto najbolje od ove civilizacije j e da j e ona
J
j j
'
1 l
izumila radio, televiziju i novine kako bi među običnim narodnim
l j
j ;
masama mogli proširiti istinu i informacije, a isti ti ljudi zaboravljaju
i
l
da ova civilizacija također koristi ova medijska sredstva kako bi
l
zavela narodne mase s pravog puta i puta istine.
j
l 1
l
1082. LOŠ E STRA N E M ED IJA Medijska sredstva najneučenije i najgluplje ljude čine poznatim
J
l
i
l l
1
popularnim, .
a
najučenije
i
najmoralnije
ljude
ostavlja
u
.
ano rurnno stl.
1083. DAN KADA Ć E S E ISLAM OSLO BODITI O D OVI H
l
Svi osjećaju simpatije prema islamu kako bi time varali narodne
l l
mase i kako bi ih odvratili i udaljili od njihovih kriminala i kršenja
l l l
l
l j l l
l
l
njihovih prava, a islam j e začepljenih usta i svezanih ruku, a na dan kada se islam oslobodi od takvih, s njima će s e drukčije postupati.
1084. R EVOLUCIJA S E N EĆE U GASITI N ITI Ć E Č E LO NA ZEM U U PASTI Allah, dž.š., j e želio preko islama revoluciju nad neredom sprovesti, i svako dobro izgraditi, i prvi muslimani su uspjeli to ostvariti i
l
l
l
l
čovjeka najviše približiti njegovom upotpunjenju i s avršenstvu, a muslimani iz p osljednjeg vremena su željeli islamom nered pomoći, dobro unakaziti te su unazadili ljudskost i humanost čovjekovu u vrijeme prije neznanja, vrijeme prije objave islama. A danas reformisti žele da islam bude revolucija koja će graditi kao što j e to on bio u svojim prvim stoljećima, a oni koji nerede čine,
260
Mustafa es-Sibai oni danas žele da im islam bude oslonac u njihovim zlim djelima,
tiranini žele da im islam bude zastor za njihova nasilja, a Allah, dž.š., odbija i neće dozvoliti da snaga islama ostane sakrivena, niti da prikriju njegovu svjedost, niti da bude islam igračka s kojom će se igrati oni koji strasti slijede, čas lijevo čas desno, a svako doba imalo j e svoju Knjigu '� . . a Allah
čini šta hoće) ali veći11a /j11di m
z11a. " Ousuf, 2L)
1085. B UJ N O ISPASIŠTE Neznanje u vjeri j e bujno ispasište za razne šejtanove spletke, siromaštvo u vjeri j e bujno ispasište za zavjere onih koji islamu poraz priželjkuju, nepravda u društvenoj zajednici j e bujno ispasište za revolucije i ustanke, nepriznanje i nepraktikovanj e Allahove, dž.š., vjere j e buno ispasište za potpuno stradanje i propast.
1086. BOLEST STRANAČKE P R I PA D NOSTI N erna većih lažova na Allaha, dž.š., historiju, istinu i narod od onih koji se pretvaraju i govore lijepe riječi narodu, a u suštini oni se nikada ne odriču svojih uskostranačkih interesa, bili u vlasti ili ne, u manje bitnim i j ako bitn.ir;n pitanjima; oni su bolest u našem političkom životu, u prošlosti a i danas.
1087. POLITI KA STRASTI ! POBU DA Nisu toliki problem po ummet političari koji su druge vjere i svjetonazora kao što su to političari koji imaju drukčije pobude i strasti. Političar koji j e prosječnog obrazovanja, inteligencije i iskren j e korisniji po umm e t od stotinu političara, filozofa i genijalaca kojima vladaju strasti i pobude.
1088. RAZI LAŽENJ E ZLI KOVACA Razilaženje među zlikovcima j e početak njihovog kraja.
O VA K O
ME
261 Ž IVO T
N AU Č I O
1089. DVA G RAĐAN I NA ! Neki ljudi draga srca daruju državi ono što j oj i treba, a neki drugi ljudi daju državi ono za čim ona nema potrebe, razlika između prvih i drugih je: da prvi državi daju snagu, a drugi otvaraju šupljine i pukotine u državi.
1090. N UŽDA ! Možda ćeš ti j ednog dana trebati prijateljstvo s vukom kako bi se sačuvao od zla divljeg bika.
l l l '
l
1091. O D MARANJ E - I Ll ŽIVOT
l
l
Dato j e na volju jednoj ovci da izabere hoće li spavati s j ednim uspavanim vukom ili s psima koji s e međusobno glođu. Ovca je
l
l
rekla: "Neprijateljstvo među psima će mi oduzeti odmor i spokoj, a vuk bi
mi oduzeo
život."
1092. B U DNOST PAST I RA l l '
ll
j
i
l
Budan pastir ne dopušta da s e ostvare pokvareni i opasni snovi vuka.
1093. KADA N ESTAN E SA SCEN E . . .
j
;)
Kada nestane sa scene pravih i istinskih junaka: oružja se prihvati
ll
svaki slabićak i kukavica, kada nestane sa scene pravih i istinskih
l
i
vođa: vlast želi prigrabiti svaki glupak, kada nestane sa scene
l
pouzdanih i povjerljivih ljudi: svaki izdajica i bijednik se pretvara da j e pouzdan i povjerljiv, kada nestane sa scene pravih i istinskih
l
nestane sa scene pravih i istinskih b oraca za istinu: protiv istine
1
j
;
,
i
i
l l l
l l
l
mudraca: svaki neznalica i zanesenjak naziva sebe filozofom, kada nasrne i navali svaki tiranin i zlobnik.
1094. VOĐSTVO N ES POSOB N I H ! Kada se za vlast bore ljudi ograničene pameti, ljudi koji glupe snove imaju, to će biti dokaz da su se strasti razuzdale, da su moralne vrijednosti posrnule i da se zajednica pokvarila.
262
Mustafa es-Sibai
1095. N E KE VRSTE POLITIČARA Većina političara su lažovi: većina njih potcjenjuje i omalovažava svijest naroda, većina političara mijenja svoje stvavove: većina njih preziru sami sebe, većina političara vole i podržavaju iskušenja i smutnju: većina njih nisu sposobni niti stručni, većina političara su drski spram istine i dobročinstva: većina njih su jadni i bijedni kada j e u pitanju vjera i moral.
1096. LIČNA l OPĆA KORIST Tri su vrste ljudi koji svojim radom pribavljaju opću društvenu korist: prvi su oni koji su potpuno zaboravili na svoju ličnu korist; takvi su najbolji ljudi, drugi su oni koji uz opću korist vode računa i o svojoj ličnoj koristi; tak'"Vi su među najboljim ljudima, i treći su oni koji su potpuno zaboravili na opću društvenu korist i gledaju u svemu samo svoj interes; takvi su najgori ljudi.
1097� KON O P ! Možda će uže koje si pokušao presjeći omotati se tebi oko vrata.
1098. STANJ E KOJ E N EĆE D U G O POTRAJATI '
Onaj koji je danas nov će postati star sutra, ko j e slavan danas će postati anonimus sutra, sudija ko j e danas će postati osuđenik sutra, silni koji j e danas će postati bijedni sutra, bogati koji je danas će postati siromah sutra, jaki koji j e danas će postati slabić sutra.
1099. N E POŽU R UJ ALLAH OVU, DŽ.Š., KAZ N U O N I MA KOJ I N ER E D NA Z E M U l ČI N E Ne požuruj Allahovu, dž.š., kaznu onima koji nered na Zemlji čine, oni su veliki trud uložili kako bi uništili vjeru islam, tlačili su i nevolje nanosili iskrenim vojnicima islama, te im j e Allah, dž.š., dao vremena nekoliko godina, i pomogao ih imetkom i prividnim
OVA K O
263
M E
Ž I V O T N AU Č I O
ugledom i autoritetom, i kada im s e ukaže njihovo pravo stanje, da su oni zločinci i oholnici, lažni vjernici, pobožnici i prijatelji vjere, tada će im Allah, dž.š., dari da okuse bolnu i sramotnu kaznu:
"Eto,
tako Gospodar tvqj ka:(Jgava kad ka:(Jgava sela i gradove kqji stt nasi/je či!lilz: Ka:(jgavmge f!iegovoje zaista bo/110 i straŠ!IO. " (Hud, 1 02.)
1100. M RŽNJA TI RA N I NA Mržnja koju nosi j edna osoba ubija ga tugom i žalosti, mržnja koju nosi j edan političar sprečava zajednicu da ide pravim putem, mržnja koju nosi jedan tiranin urt.ištava narod u potpunosti.
1101. TI RAN I N J E N E P RIJATEU SVOGA NARODA ! . Tiranin
omogućava
takve
pobjede
i
koristi
neprijateljima
njegova naroda kakve oni nisu u stanju s teći i pridobiti u vojnim
i
'
l
-1
bitkama. Tiranin ponižava svoj narod, a o snažuje njegove neprijatelj e.
J
Dovoljno j e narodu od tiranina to što on ubija njegove prave
'
o slobodioce, a život daje onima koji su najgori među njima.
i '
l
j
l
j
j j
i
i
j
j
j
j �� '
1
l
ll J
'
l j� l
l
.�
l l
!
1
1
i
L
1102. ŠKRTOST (J U : NAŠ PROBLEM S MOĆN I M D RŽAVAMA) Naš problem s najmoćnijim državama svijeta je: da te države hrane nas onim što se ne jede, oblače nas onim što nije odjeća, daju nam ono što se ne uzima, upućuju nas na ono što mi mrzimo, podržavaju najgore među nama, a iste takve u svojim zemljama vješaju.
1103. VJ EŠTAČKI RAZU M TI RAN I NA Svaki čovjek j e zadovoljan s razumom kojeg mu je podario Allah, dž.š., o sim tiranina, on želi sam sebi stvoriti novi razum, a interesantna j e Allahova, dž.š., kazna njemu: da taj njegov novi vještački razum bude gluplji od razuma kojeg j e već imao.
264
Mustafa es-Sibai
1104. DA N I J E TI RA N I NA Da nije tiranina, ne bismo razaznali lažne pobornike slobode od onih koji su svoje živote na putu slobode dali, niti bismo razaznali vjerne i iskrene prijatelje naroda od njegovili neprijatelja, niti bi većini ljudi bilo znano ko uistinu plače a ko se to pretvara da plače.
1105. ISKUŠENJ E l ISPIT Vlast tiranina otkriva skrivenu pokvarenost, nepoznatu bijednost, kao što otkriva i nepoznatu hrabrost i iščezle vrline.
1106. RAD I NJ I H OVA ŽIVOTA, A N E RAD I ŽIVOTA TI RAN I NA Oni koji robuju tiraninu brane ga i š tite ga; ali da bi sačuvali svoje .., •
v •
•
z1vote, a ne nJegov z1vot.
1107. RO BOVI TI RAN I NA N e tiskaju se oko mrvica u doba tiranina osim oni koji nemaju šta j esti u doba kada sloboda vlada, i ne ponose s e putovanjem u karavani tiranina osim oni koje zgniječe povorke slobodnih ljudi. '
1108. ZATO PALE TI RAN I N U M I R ISE Nemoj se čuditi tome što nepoznati pale mirise tiraninu i što mu pjevaju i sviraju, jer on im je ugled povećao; i da nije tiranina oni bi ostali nepoznati u mraku i tami, dana ne bi ni ugledali iako bi dan bio običnim i slobodnim ljudima. •
1109. TI RAN I N
. . .
l IST I NA
Tiranin se ne boji ničega kao što se boji istine, stoga se ne o slanja na bilo šta kao što se oslanja na laž i obmanjivanje, i ne mrzi bilo šta kao što mrzi iskrenos t i istinu.
.
l
O VA K O
265
M E
Ž I V O T
NAU Č I O
11 10. N EMOĆ . . . A N E B U DN OST SVIJ ESTI Možda će se tiranin boriti protiv onoga koji mu j e j učer bio na pomoći, i neka te nipošto ne prevari njegova borba protiv tak-vih, j er da takav nije vidio da može i on biti tiranin kao i on, o stao bi .
mu VJ eran.
j
1111. VRSTE T I RAN I NA
i l
Ima i malih i velikih tiranina; mali tiranini su gori od velikih, a
'
l !
i
među tiranima ima i bijednih i moćnih; bijedni tiranini zaslužuju sažaljenje više nego li moćni tirani.
l
ll
1112. ZAB LU D E TI RAN I NA
\
Tirani tvore zablude u razurnima naroda kako bi narod smatrao
l
tačnim i ispravnim zablude o njihovoj veličini, a na njihove zablude pristaju samo glupaci, i stoga su najveće pristalice tiranina djeca,
1
žene i bijednici.
!
jl
1113. TI RAN I N J E P IJACA LICEMJ E RJA Najveći broj onih koji se ismijavaju i z dubine duše na račun tiranina
! j
su upravo oni koji uživaju na račun tog istog tiranina, a na dan kada
'
l
njega više ne bude oni će biti ti koji će ga najviše proklinjati; izuzev
' '
ako u njima ostane imalo stida, a malo je pomagača tiranina kod kojih ima imalo stida.
1114. TI RAN I N . . . J E KAZNA Najveća kazna po narod koji j e nesložan j e: prisustvo i postojanje
j
l
l l l
l ! 1
l l
'
l
l
-
tiranina među njima.
1115. N EKA ALLAHOVE, DŽ.Š., KAZN E ZA TI RAN I NA l NJEGOVE POMAGAČE Jedna od Allahovih, dž.š., kazni za tiranina je; da će ga osramotiti i mahane mu otkriti upravo oni koji su sprovodili njegova nasilja i
266
Mustafa es-Sibai zlodjela, a j edna od Allahovih, dž.š., kazni za takve j e da će oni sami sebe osramotiti, te da će njegova nasilja i zlodjela njih osramotiti.
1 116. ALLAHOVA, DŽ.Š., M U D ROST U DAVANJ U VLASTI TIRA NI N U Možda j e Allahova, dž.š., mudrost u davanju vlasti tiraninu, da on uvjeri narodne mase da j e dogovaranje i savjetovanje naj sigurniji put u građenju stabilizacije, pa da s e narod više nikada ne zavara pojavom lažnog prvaka i junaka.
1117. ZNAK M O RALNOG PADA N ARO DA Jedan o d pokazatelja moralnog pada j ednog naroda j e da se najgori među njima uspiju dočepati vlasti, potom se ti isti zlikovci među sobom počnu boriti kako bi j edni nad drugima stekli dominaciju, i tako narodu odvraćaju pažnju njihovom međusobnom pakosti, zlobom, pohlepama i ambicijama o d pravih i istinskih problema ummeta,
i od najvećih opasnosti koje prijete njemu.
1118. ZNAK N ESREĆE NARODA Jedan o d pokazatelja nesreće j e�og naroda j e da s e narod zabavi s amim sobom, a ne svojim istinskih i pravim neprijateljima. '
1119. G RAN I CE LASKANJA! . Nemoj laskati ljudima na način da će to tebi naškoditi u vjeri tvojoj,
ili osjećajima tvojim ili tijelu tvom, već ti lijepo postupaj prema ljudima u mjeri da ne bi pokuđen i kritikovan bio.
1120. OSJ EĆAJ I LAŽOVA Ja zaista ne znam kakvi su osjećaji onoga koji s e brani o d optužbe a zna da j e on na laži, preovladava kod mene mišljenje da takva osoba sama sebe duboko u svojoj duši smatra bijednim i rnizernim, ako u sebi nosi imalo morala i etike.
O VA K O
M E
267 Ž I V O T
N A U Č I O
1121. POČETAK KRAJA TI RANI NA Prvi jauk kojeg izgovore oni koji su tlačeni bili j e početak kraja tiranina i nasilnika.
1122. OČI ISTI N E U
nepravednim zakonima kojim tiranini sprovode svoja nasilja
postoje oči istine koje prate njihove postupke, i koje će ih iznenada osramotiti i raskrinkati, kada se najmanje budu nadali.
1 123. NAJVEĆA N EVOUA Najveće nevolje prouzrokuju loš moral, najveće nevolje prate loše ponašanje, loše vladanje i loš glas�
1124. TIJ E LO l SVIJ EST ČOVJ EKA ! Kada god omršavi svijest grješnika njegovo tijelo se udeblja.
1125. RAZU M U
. . .
l SAOSJ EĆANJ E
ratu saosjećanje treba biti izraženije nego li razum, u politici
razum treba biti izraženiji nego li saos jećanje, u kući treba naći ravnotežu između razuma i saosjećanja, a u ljubavi razumu j ednostavno mjesta nema.
1126. IZM EĐU TEBE l U U D I ! Ti si najbogatiji čovjek ako si neovisan o imecima drugih ljudi, ti si najjači čovjek ako bijednim smatraš njihove pohlepe i strasti, i ti si najplemenitiji čovjek ako se uzdigneš od njihovih darivanja i skupocjenih p oklona.
1127. S M RT TI RA N I NA Kada Allah, dž.š., želi oduzeti život tiraninu, poveća kod njega inad i oholost.
268
Mustafa es-Sibai
1128. KO U P RLJA SVOJ U R U KU K RVLJ U DOBRI H LJ U D I . . . Ko uprlja svoju ruku krvlju dobrih ljudi, Allah, dž.š., će tak-vome presuditi rukama najgorih ljudi.
1129. NAJVEĆI POMAGAČI T I RAN I NA Najveći saveznici j ednog tiranina su "šutnja" dobrih ljudi, i "riječi" opakih ljudi.
1130. R U KE . . l M OĆ NOVCA .
Novac je smrtonosno oružje. Stoga, ako j e u rukama jednog vrijednog vjernika; onda je to oružje koje će se upotrijebiti protiv zla i svega nedozvoljenog, ako je u rukama jednog razvratnog neznalice; onda je to oružje koje će se upotrijebiti protiv svakog dobra i dobročinstva, a ako je u rukama j ednog tiranina; onda j e to oružje koje će se upotrijebiti protiv morala, istine, slobode i opće s1gurnost1. .
.
1131. LJ U BAV PREMA N OVCU ĆE OVE OSRAMOTITI Ljubav prema novcu i imetku će osramotiti lažne pobornike vjere, domoljublja, iskrenosti, reformi.> slobode i socijalizma.
1132. DOBRO M O RA I MATI IZA S E B E SI LU KOJA Ć E GA ŠTITITI Dobro je nevino janje, a zlo je vješti vuk, pa ti vidi da li je janje sigurno i spokojno od vuka, izuzev ako iza sebe ima nekak-vu silu koja ga pazi i štiti?
1133. UTJ ECAJ LAŽI NA O N E KOJ I NA P UTU ISTI N E RAD E Najveći u*caj laži na one koji se trude na putu istine j e da ih ta laž zabavi da se bave prošlošću kako bi se odbraniti od nje; tvrdeći naro dnim masama, koje nisu u stanju upotpunosti razlučiti istinu od laži, da su oni nevini.
O VA K O
ME
269
Ž I V O T
N A U Č I O
1134. POTRE.B NO ZA USPJ E H NA POLITIČKOJ SCE N I v
Cisto srca, neokaljane ruke, ispravno vjerovanje i ustrajnost u moralu nisu dovoljni za uspjeh na političkoj sceni, ukoliko se tome ne pridoda: genijalnost razuma, ispečen zanat, žestok duh i ispravno razumijevanje problema društvene zajednice i ljudskih naravi i ćudi.
1135. N E PLAŠI SE KR ITIČARA Ako se ti plašiš raditi svoj posao zbog raznih kritičara, bolje ti je da nisi nikada ni radio, naprotiv, ti ustraj u svome poslu i radu i to prema svome nahođenju, onako kako misliš da j e najispravnije, i doživjet ćeš koristi svoga rada, steći ćeš zadovoljstvo svoga Gospodara i zaradit ćeš pohvale umnih i iskrenih ljudi; pa ako ima onih koji će osporavati tvoje djelo za vrijeme tvoga života, znaj da će biti i onih koji će odobravati i zadovoljni biti tvojim djelom nakon tvoga života.
1136. SUŠTINA N EVOU E NAŠEG U M M ETA Suština nevolje našeg ummeta i u prošlosti i u sadašnjosti su: vladari njegovi koji su nasilnici i tiranini, intelektualci njegovi koji su licemjerni i učenjaci njegovi koji su nemarni.
1137. ZA P ETE R I C U N E MA SPASA Za petericu nema spasa: za ateistu koji poriče postojanje Allaha, dž.š., za diktatora koji j e na vlast došao prevarom i zločinom, za anonimusa koji j e p onikao u nemoralnoj sredini potom su mu razne okolnosti išle na ruku, za zavidnog oholnika koji j e žedan prolijevanja krvi, i za lažovčinu koji j e slavu i popularnost stekao pomoću svojih laži i izmišljotina.
270 Mustafa es-Sibai
1138. OSJ EĆAJ ODGOVO R N OSTI Nema težeg tereta, niti većeg bola, niti snažnijih okova, niti gore opasnosti po smirenost, niti veće i teže bolesti, niti veće zaraze po zdravlje i ornladinu: od osjećaja za odgovornost... i spoznao sam da su oni koji imaju osjećaj spram odgovornosti i vode računa o tome najmalobrojniji.
1139. VLADARI U ZAVOĐE NJ U S P RAVOG PUTA U zavođenju s pravog puta: vladari će biti genij alci i najveći glupaci, tu mjesta nema ljudima s prosječnim talentima i sposobnostima, niti dobrim ljudima koji idu sredinom, pravim putem.
1140. KADA ĆE NA VIDJ E LO I ZAĆI N EZAHVALNOST Nezahvalnos t će na vidjelo izaći kada s e čovjek proslavi, a dešava se počesto da se nezahvalnici javljaju u liku svetaca, i kada se neki od njih pročuje, desi ti s e čak da se sažališ nad nekim ko je šejtan...
1141. ZNACI PAKOSTI l PODLOSTI Jedan od pokazatelja pakosti i podlosti j e da se čovjek prikazuje kao velikan, odlučan i nadmen pred svojom braćom i prijateljima, '
a u suštini on j e najveći i najbijedniji kukavica pred snažnim i utjecajnim ljudima.
1142. ONAJ KOJ I P RODAJ E SVOJ U B RAĆU l ČAST SVOJ U Onaj koji proda svoju braću, svoj ugled i čast kako bi time stekao položaj kod onih koji vladaju i upravljaju, takav j e u neku ruku gori od prostitutke; zato š to ima prostitutki koje prodaju svoju čast i dostojanstvo kako bi s e spasile od gladi, a ovi prvi to čine iz svoje žudnje i interesa za visokim položajem i lažnim ugledom i to na račun dostojanstva njihove države i na račun prava njihovog naroda.
O VA K O 1 143 .
ME
271 Ž I V O T
N A U Č I O
SRAMOTE DVIJ E !
Onaj koji se ne stidi sramote j avnog poniženja tražeći zadovoljstva kod vladara, takav se ne stidi niti sramote tajne prevare; bacajući se pred noge pohlepnika.
1 144.
NARAVI . . l MJ E R I LA .
Mršav i slabašan lav j e opasniji od okretnog i hitrog magarca, konj koji j e svezan j e ljepši oku od mazge koja je puštena, jako sasušen hljeb j e ukusniji slobodnom čovjeku od veoma ukusne hrane i pića čovjeka ·koji j e nečiji poniženi rob.
1145.
LAŽN I NAKIT!
v
Zivot lažnog nakita j e kod osramoćenog bogataša, a potražuje ga poniženi siromah, a s lažnim se hvališu samo oni koji su siromašni.
1 146.
N EĆE POBIJ E D IT I
Narod u bici protiv svojih neprijatelja neće pobijedti s petoricom: s osobom koja pohlepno želi slavu steći, s kukavicom na djelu a hrabrom osobom kada su riječi u pitanju, s oholnikom koji djeni sebe više nego što zavređuje a neprijatelje svoje smatra slabijim nego što jesu, s osobom koja više želi potpisati mir nego se žrtvovati, i s osobom koja više voli dunjalučki život od smrti.
1 147 .
LOŠA NAMJ ERA
Loša namjera voj skovođina će vojnike povest! u poraz, makar njihove namjere bili dobre, i to neuzimajući u obzir lukavštinu, pronicljivost i snalažljivost u vođenju ratova; to su pomocna ,
sredstva koja vode ka pobjedi neprijatelja.
1 148.
NARAVI U U D I
Ljudi su različitih naravi, ima ih koji su najbolji u blagostanju i ima ih koji su najbolji u neimaštini, ima ih koji su najbolji kao namjesnici
272
Mustafa es-Sibai i ima ih koji su najbolji u drugom planu, ima ih koji su najbolji na istaknutom položaju i ima ih koji su najbolji u anonimnosti, ima ih koji su najbolji u snazi i ima ih koji su najbolji kada su slabi, ima ih koji su najbolji kao vojnici i ima ih koji su najbolji kao vojskovođe.
U POLITIC I N E MA OSJ EĆAJA
1 149.
U
državnoj politici nema mjesta osjećajima nego samo razumima,
nema mjesta lijepom ophođenju nego samo koristima, a političar j e čovjek koji radi za dobrobit svoga naroda na principima istine, dobra i mira.
1 150.
RIVALITET l N EPRIJATEUSTVO U POLITICI
U politici nema stalnog protivništva, niti stalnog prijateljstva; j er će možda današnji prijatelj postati sutra protivnik i rival, a jučerašnji protivnik će možda postati danas prijatelj, to se odnosi i na pojedince i na narode u cijelosti.
1151.
NAJTEŽE . . . .
Najteže za j ednog političara koji j e na pravome putu j este da vidi varalice u politici kako omalov;ažavaju i potcjenjuju narodne mase lažnim govorima i lažnim obećanjima.
1 152.
N EKI POLITIČARI
Neki političari iz našeg ummeta započinju svoje političko djelovanje kao zaljubljenici, a završavaju svoju misiju kao prodavači strasti.
1 153.
POLITIČKI P ROGRES
S početka, politika j e bila u našim državama j edna vrsta domoljublja i patriotizma, potom j e osvanula kao iskorištavanje i rabljenje, potom j e h�ela i pokušala biti reforma, da bi na kraju, danas postala ili žrtvovanje koj e će njenog pobornika učiniti legendom, ili j e postala karijerizam koji čini svoga pobornika j adnikom i bijednikom.
O V A K O 1 154.
ME
273 Ž I V O T
N A U Č I O
DA NAS ALLAH/ DŽ.Š.1 SAČUVA O D OVI H
Da nas Allah, dž.š., sačuva od zaštitnika koji nas unazađuju, da nas Allah, dž.š., sačuva od povjerljivih koji nas varaju, da nas Allah, dž.š., sačuva od zastupnika koji su se urotili protiv nas, da nas Allah, dž.š., sačuva od špijuna koji su se okrenuli protiv nas, da nas Allah, dž.š., sačuva od ljekara koji su postali bolesni, da nas Allah, dž.š., sačuva od bolničara koji su postali ranjenici, da nas Allah, dž.š., sačuva od onih koji su uzor bili pa postali zluradi i zlobnici. 1 155.
USPJ EŠAN POLITI ČAR
Političar koji se oslanja samo na neznalice i narodne mase j e političar varalica, političar koji se oslanja samo na učene među narodom je neuspješan političar, a uspješan političar je onaj koji je u stanju da okupi i sjedini oko sebe i učene ljude i neznalice. 1156.
N E MA N I KAKVOG DOBRA U NJ I MA
Oni koje sjedini borba za opstanak, p otom
ih
razjedini borba za
ratne dobiti: takvi ljudi nisu dobri za predvođenje jednog naroda, oni koje sjedini buka i vreva povorki, potom ih razjedini štap nekog nasilnika i tiranina: takvi su ljudi koji neće pobijediti slabašne, niti će ikakvu štetu nanijeti snažnima i moćnima. 1157.
M O RAL l POLITI KA
Na prvom mjestu je moral, pa tek onda znanje i pronicljivost, samo na ovaj način će narod imati koristi od onih koji ih predstavljaju u politici. '
J
!
1 158.
N E M ORALAN P OLITIČAR
Političar koji zaboravi na svoju nemoralnu prošlost, veoma brzo će zaboraviti i principe poštenja i ispravnosti puta kada dođe na vlast.
274
Mustafa es-Sibai 1 159.
PORAST N E U P U ĆE N I H
Ako te iznenadi porast neukih i neupućenih, ti nemoj nastaviti smatrati to beznačajnim, ako te iznenadi vladavina zlikovaca, ti nemoj biti uvjeren da će njihova vlast prestati.
1 160.
ISKORISTI OD ON OGA ŠTO M RZIŠ
Od neuspjeha uzmi stepenice za uspjeh, od poraza uzmi put za pobjedu, od nepravde uzmi podstrek za slobodom, i od okova uzmi poticaj za oslobađanjem.
1 161.
VJ E RA l POLITI KA
Onaj koji ne ispuni svoje srce osjećajima vjere i prisutnos ti Allaha, dž.š., takav neće zagarantovati sigurnost svojoj domovini, svome narodu, i takav ne drži do principa plemenitosti.
1 1 62.
N E MA N I KAKVA DOBRA U NJ E M U
Nema nikakva dobra u vladaru kojim vjera ne vlada, nema nikakva dobra u političaru kojim njegov razum ne vlada, nema nikakva dobra u predsjedniku koji ne poima da Allah, dž.š., njime vlada.
1 163.
P R ETJ E RIVANJ E
Pre*rivanje u politici odlučnosti je grubost koja vodi ka eksploziji, a pre*rivanje u politici popuštanja je slabost koja vodi ka bodrenju zlikovaca.
1 164.
N EĆE USPJ ETI
Političar koji se pre*rano raduje hvalisanjima na njegov račun, političar koji ne podnosi kritiku, političar koji likuje na aplauze njegovih pristalica i sljedbenika, političar koji mrzi da mu zvižde i negoduju njegovi oponenti, takav je političar koji neće uspjeti.
1 1
i
275
O VA K O
M E
Ž I V O T
,
N A U Č I O
1165. I ZDAJA Izdaja naroda je realizacija ciljeva neprijatelja tog naroda, pa makar to i ne bio rezultat dogovora među njima.
1166. KAZNA Najveća kazna za narod koji je razjedinjen je vladavina nasilnika nad njima.
1167. I ŠČEKIVANJ E J U NAKA Naš ummet još uvijek čeka svog junaka koji će ispuniti prazninu na našoj političkoj sceni još od odlaska Salahudina Ejubije, i još uvijek svoje srce p oklanja kada god se pojave osobine junaštva kod nekoga koji se tako prikazuje i predstavlja, i kada umme t otkrije i spozna lažnost j unaštva kod te osobe; odrekne j e se uz osjećaje kao da j e doživio veliki poraz i obnavlja nadu u novog junaka, i naš
l
umme t
još uvijek traži, još uvijek čeka svoga novog junaka.
1168. ISP RAVNOST VLASTI
'
l
l
Samo uz troje će vlast ispravna biti: uz podržavanje i bodrenj e ·
l
' •
.'(
l
najboljih u narodu, uz kažnjavanje najgorih u narodu, i uz danonoćni rad za dobrobit naroda.
l
.l
l
i .l
j
j '
1169. POBJ E DA Pobjeda će doći samo uz troje: uz dobro poznavanje neprijatelja, uz dobro planiranje i pripremu, i uz davanje sve snage i energije na tom putu.
1 170. PO KORAVANJ E V LADARU Vladar neće imati koristi od mnoštva svojih pristalica i pomagača, izuzev ako mu se istinski pokoravaju, pod ovim smatram primjer Alije i Muavije, r.a.
276
Mustafa es-Sibai 1 171.
U U BAV T IRAN I NA
Nećeš zadobiti ljubav tiranina osim ako si mu ponizan, niti ćeš steći ljubav jakoga osima ako si mu pokoran, niti ćeš steći ljubav oholog vladara osim ako ga hvališeš i ako si licemjeran.
1172.
KAKO ĆE VLADAR VJ EČN OST STEĆI?
Samo uz troje vladar će vječnost steći: ako se kloni strasti, ako se kloni uživanja u haramu, i ako se uzdigne od zavidnosti i mržnje.
1173.
KAKO Ć E D RŽAVE SREĆU STEĆI?
Samo
uz
troje će države sreću steći:
uz
vjeru koja inspirira, uz
pravednu politiku i uz naprednu ekonomiju.
1 174.
KAKO ĆE U M M ET SREĆU STEĆI?
Samo
uz
troje će ummet sreću steći: uz pravednog vladara, uz
. učenjaka koji savjet daje i uz radnika koji iskreno i predano radi.
SADRŽAJ
UVOD l. BOLESTI OVE CIVI LIZACIJ E 2. ZLOBNA ŽIVOTI NJA 3. MJ ERILO SRETNOG B RAKA 4. LIJ EK ZA RAN E 5. OPASNIJI PO VJE R U 6. DU NJALUČAR NA RAČUN VJ ERE 7. P LEMENIT PRINCIP 8. M I LOST IZVAN ŠE RIJATSKIH P ROPISA 9. AKO ZEUS ... 10. OVAJ ČOVJ EK ! ! ! ll. BO LEST J E ŠKOLA 12. N E O MALOVAŽAVAJTE N I KOGA ! ! ! 13. ZABLU DA UPR KOS NAUCI 14. N EZNANJE JE BO U E OD ZNANJA 15. ŠTA J E TO UČENOST 16. NAJOPASNIJI U U D I PO ... 17. LIJEP MORAL 18. G RO M l KIŠA 19. BOGATSTVO l SIROMAŠTVO 20. U EPOTA l KREPOST 21. U MJ ERENOST U U U BAVI l M RŽNJ I 22. DOBRI l ZLI U U D I 23. PODAJ SAVJET... 24. N E KA TE ŠEJTAN N I POŠTO N E POBIJ EDI ! ! ! 25. SIGURNO ĆE SVAKO DOBRO DJ E LO NAGRAĐENO BITI 26. ZABRANJENA l DOPUŠTENA POŽUDA 27. KUKAVIČLUK l H RABROST 28. N EKA TE ŠEJTAN N I POŠTO N E PREVARI ! ! ! 29. BO LEST KOJA PATNJA N IJ E J E ... 30. DA BOLI NEMA ... 31. POKORNOST I POBOŽNOST 32. OLAKŠANJ E l VATRA 33. KAKVE U RAZLIKE! ! ! 34. NAJGORI U U DI 35. NAJVEĆI USPJ EH 36. DUG l KRATAK ŽIVOT 37. ORUĐE O N I H KOJ I S E ALLAHU VRAĆAJ U ! 38. SI ROMAH 39. ZAKON ŽIVOTA 40. POREĐENJE 41. DIJALOG IZM EĐ U ISTI N E l LAŽI v
v
5 13 13 13 13 13 13 14 14 14 14 14 14 14 15 15 15 15 15 15 15 15 16 16 16 16 16 16 17 17 17 17 17 17 18 18 18 18 18 18 18 18
278 Mustafa es-Sibai 42. 43. 44. 4S. 46. 47. 48. 49. 50. Sl.
52. 53. S4. SS.
56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 8S. 86. 87. 88.
J EDNO OD Č UDA ŽIVOTA PRIMJER ŽIVOTA BUD NOST l N E MAR LAŽ l iSTI NA ZNANJ E H RABORST SREĆA VJ ERA ZASN OVANA NA UU BAVI l M RŽNJI UGODAN ŽIVOT U ALLAHA SE UZDATI l PASIVAN BITI ISKRENOST l LAŽ TAJNA USPJEHA DA I MANA N IJ E... USTRAJN OST U EPOTA ŽIVOTA SNAGA l N EMOĆ VJ ERN I K l GRIJEH RAZLI KA IZMEĐU VJE ROVJ ES N IŠTVA l VELI KAŠTVA SVJ ETLOST l ZEMUA ŠEJTANOVE ŽIVOTINJ E VOJ NICI ISTIN E SREDSTVA ZA OZDRAVU E NJ E ŠEJTANOVI I NSTR U M ENTI, SREDSTVA l DU KATI SLAST ALLAH, DŽ.Š. SUDB INA l PREDODREĐENJE TVOJE POSTOJANJE J E DOKAZ ALLAHOVA POSTOJANJA G DJE? l KAKO? ALLAH NAS J E POŠTEDIO ČESTITOST DU NJALUK PAM ETNA l GLUPAČA PAMETAN l GLUPAN G DJ E "DOBRO" STAN UJ E OPTI MIZAM SKROMNOST KRILA PUNO SRCE SRETN E O KO LNOSTI B LAGODAT RAZU MA BOLOVI ISHOD ISTINA O UŽIVANJU l PATNJ I PATNJA J E ISPIT PATNJA l SLAST VJ EROVANJE U M IŠUEN ČOVJ E K .
·
19 19 19 19 19 19 19 20 20 20 20 20 20 20 20 21 21 21 21 21 22 22 22 22 22 22 23 23 23 23 23 23 24 24 24 24 24 24 24 25 25 25 25 25 25 25 26
O VA K O
279
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
89. LAŽOVČINA l VARALICA 90. ISTINA l UUBAV 91. M I RIS DŽEN NETA 92. AKO ŽELIŠ ZNATI 93. ZNAČENJE I BADETA 94. VJ E R N I K l N EVJ E R N I K 95. ZNAK DA J E ALLAH S TOBOM ZADOVOUAN 96. POTREBA ZA ALLAHOM 97. PTICA ZARO B U E NICA 98. ZDRAVU E l BOLEST 99. B ITI PRISAN S ALLAHOM 100. ZNAK DA Sl KOD ALLAHA, DŽ.Š., DOBRO PRiMU E N 101. ISKRENOST 102. ZAROBUEN l OSLO BOĐEN 103. ROB ROBA l ROB GOSPODARA 104. N EPOSLUŠNOST l P O . KO RNOST 105. TRENUTAK! 106. RAZLIKA IZM EĐ U DVA SAB U RA 107. M UNADŽAT! 108. M U NADŽAT! 109. ZAŠTO VJERN ICI N E P ROMOVIŠU VRLI N E POSLAN I KA M U HAMMEDA, S.A.V.S. 110. ALLAHOV POSLAN I K M UHAM M ED, S.A.V.S., l DRUGI POSLANICI 111. KAD SE SRCE ISP U N I ... 112. RAČ U N N EĆE P OLAGATI... 113. N E SAVJETUJ ! 114. SVAKA UU BAV OSTAVUA N EŠTO IZA SEBE 115. AKO TVOJA D UŠA STR E M I . .. 116. PRIKRIJ MAHAN E 117. B U D I OPREZAN l POŽU R I ! 118. VRSTE UU BAVI 119. IZMEĐ U STRAHA l NADE 120. LOŠE NAKON DOB ROG DJ ELA 121. KADA Bl Tl. . . ! 122. U TJESNACIMA l B ESPUĆIMA 123. DA N IJ E ... 124. VJ ERA l ODGOJ 125. OŠTRO UMN OST l H RABROST 126. KARAKTER P LE M E N ITIH 127. ŠTA JE TO U I STIN U FIKH? 128. KADA ĆE ISTIN E NA VIDJELO IZAĆI? 129. N E KA TE N IPOŠTO N E O BMAN E ! . . . 130. ČUVAJ SE DA T E ŠEJTAN N E ISMIJ E . . . 131. ČUVAJ SE N EZAHVALNOG ČOVJ E KA 132. ČUVAJ SE! ! ! 133. P R I MJ E R NAČ I NA ŽIVOTA VJE R N I KA
26 26 26 26 26 26 26 27 27 27 27 27 27 27 28 28 28 28 28 28 29 29 30 30 30 30 30 30 30 31 31 31 31 31 32 32 32 32 32 32 33 33 33 33 34
280 Mustafa es-Sibai 134. P R I MJ E R KARAKTERA VJERN I KA 135. AHLAK VJE R N I KA 136 .. LIJEP AH LAK 137. LICEMJ E R 138. O PRAVDANJE 139. J E D NA OD KAZNI ZA ZAJE D N ICU ... 140. ALLAHOVA, DŽ.Š., VAGA 141. ALLAH, DŽ.Š., J E NAJP RAVEDNIJI VLADAR 142. Š EJTANOV PROPIS 143. G DJ E Sl Tl 144. G DJ E J E TVOJA M U DROST? 145. POBJ E DA VJERNI KA 146. PERIODI DOBRA 147. O N SE SMIJE, A P LAČE 148. DA Bl TE U U D I VOU E LI . . . 149. KAZNA.. . 150. PATRIOTIZAM, I NTELIGENCIJA l STRASTI 151. DIJALOG IZMEĐ U VUKA l OVCE 152. D RŽAVA VJERN I KA ! 153. VJEČN I ŽIVOT... 154. ŽELI Tl DOBRO UČIN ITI, PRITOM Tl ŠTETU NAN ESE 155. PASOŠ 156. KAKO SE IZN EVJ E R I ISTINA 157. KADA ALLAH, DŽ.Š., ŽELI .. . 158. KO VEŽE SRCE SVOJE ZA .. . 159. IZMEĐ U ... 160. U KOLIKO ČVRSTU VOU U I MAŠ ... 161. AKO Sl ISKREN PREMA ALLAH U, DŽ.Š .... 162. TVRDNJA O U UBAVI 163. M U NADŽAT! 164. LICEMJ E R 165. B RAĆA 166. JAU K BOLESNI KA 167. USJ EV KOJI N EĆE POKOŠEN B ITI ! 168. VRSTE NASI UA 169. Tl NAJ BO U E ZNAŠ .... A l JA ZNAM 170. TRGOVINA KOJA N EĆE PROPASTI 171. SVAKO KO... 172. B IRAJ KOGA ĆEŠ ČITATI 173. U KAZIVANJA ALLAHA, DŽ.Š. 174. N E M OJ M RZITI ! 175. ZDARVI I BOLES N I U U D I 176. DOBROČINSTVO DVA NAČINA I MA 177. M U NADŽAT! 178. P ETERO Tl O D ŽIVOTA P RI PADA 179. G R IJ ESI P RIJATEUA 180. U POTRIJEBI N OVAC
34 34 34 34 34 34 35 35 35 35 36 36 38 38 38 38 39 39 39 39 39 39 40 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 42 43 43 44 44 45 45 45 45 46 46 46 46 46
O VA K O
i
l
l
1
l i
l
i
i
j
l
l l
' '
l
'
j
i
l l
l
L
M E
281
Ž I V O T
N A U Č I O
181. ZAŠTO M RZI M O ISTI N U ? 182. STRAST 183. STARJ EŠI N E ŠEJTANA 184. RAZUMJETI ALLAHA, DŽ.Š. 185. NEPRAVDA ČOVJ EKOVA 186. N E BUDI NI MALO ŠKRT 187. N E BUDI NEPRAVE DAN PREMA SLABIJ E M 188. N EVJ ERSTVO NAS I LN I KA 189. KAZNA ZA G RIJ EH 190. ČEŽNJA 191. M U NADŽAT! 192. NADA 193. PUT DO SREĆE 194. LJ EPOTA BOLA 195. BUDI BOLJI O D NJ EGA 196. LIJEPO MIŠLJ ENJ E 197. RIJEČI M RSKIH Tl LJ U D I 198. PAM ETAN l GLUPAN 199. P RO MJ ENA M IŠLJENJA 200. LIJ EPO MIŠLJ ENJ E 201. KO J E TAJ KOJ I MAHAN E N EMA? 202. PRAVI l ISKRENI P RIJATELJ 203. KAKO POSTU PATI PREMA LJUD I MA? 204. NAGRADA ZA UČINJENO DOBRO DJE LO 205. N E GLEDAJ U SEBE 206. SKROMNOST 207. N E GOVORI O SEBI 208. LIJ EPO PONAŠANJ E U KUĆI 209. N EMOJ SE KAJATI ZBOG SVOG LIJE POG PONAŠANJA 210. ZNANJE l I M ETAK 211. NAJVEĆE BOGATSTVO ZA TVOJ U DJ ECU 212. KAKO ĆEŠ SPASITI SVOJ E ŽIVCE O D STRADANJA 213. RAZLIKA IZM EĐ U KUR'ANA l I N DŽI LA 214. ŽIVOT PAM ETNOG l G LU POG ČOVJ EKA 215. M U DAR l GLU P ČOVJ EK 216. POŠTIVANJ E UČENJAKA 217. ZABORAVI UVREDU ! 218. DOBROČINSTVO ROD ITELJ I MA 219. OTAC. .. l SIN . . . 220. N E DRUŽI S E SA . . . 221. OD NOS SA KOMŠIJOM 222. ŠTA OTKRIVA LJU DSKE OSO B I N E 223. NEM OJ POHVALITI. . . . . D O K. . . 224. RJEŠAVANJ E POSLOVA 225. DOKAZ PRIJATELJSTVA 226. BRAĆA U VJER I 227. AKO SE NAĐEŠ SA . . .
47 47 47 47 47 47 48 48 48 48 48 49 49 49 49 49 49 49 so so so so so so so so S1 S1 S1 S1 S1 S1 S2 S2 S2 S2 S2 S2 S3 S3 S3 S3 S3 S3 S3 S4 S4
282
Mustafa es-Sibai 228. ŠUTNJA l GOVOR 229. POŽUDA ZA UŽITKOM 230. ROBOVI ALLAHA, DŽ.Š. 231. OSOBI N E BRATA U VJ E RI 232. VJ EŽB E 233. ŠEJTAN S E ŽALI . . . ! 234. POSJ ETA 235. PAM ETAN, M U DAR l F I LOZOF 236. LJ EPOTA 237. LEKCIJA IZ P RI RODE 238. U MJ ERENOST U SVEM U 239. N EMOJ POŽELJETI. .. ! 240. BLAGODAT BOLESTI 241. VOD I RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU 242. ZDRAVLJE l STAROST 243. ZDRAVLJE l STROGA O BAVEZA 244. UMJERENOST J E TEMELJ ZDRAVOG ŽIVOTA 245. ODMOR l SAMOĆA 246. SAVJET DOKTORA 247. POŽUR I S LIJEČENJE M 248. TROŠAK ZA ZDRAVLJE 249. M ISLI ZDRAVOG ČOVJ EKA 250. O HRABRENJ E ZA BOLESN I KA 251. UŽIVANJ E l BOLEST 252. SIROMAŠTVO UZ ZDRAVLJ E 253. HVALISANJE IZMEĐ U ZDRAVLJA l BOLESTI 254. NOĆ l DAN 255. RAZLIKA IZMEĐ U O NOG ŠTO SLUŠAŠ l ONOG ŠTO DOBRO ZNAŠ 256. ISKORISTI POGOD N U P R I LI KU ZA. RAD ! 257. D RUŽENJE SA GLUPANOM 258. STROGOST U VJE RI 259. BRBLJIVOST 260. TRI STVARI ! 261. KARAKTER ŽENE 262. I LUZIJA ŽENE 263. ŠEJTANOVA VARKA U I M E PO BOŽNOSTI 264. ŠTETA KOJU GLUPAN I ISLAMU NANOSE 265. N E ZOVI ŠEJTANA 266. AKO TE ŠEJTAN B U D E PLAŠIO 267. AKO Tl ŠEJTAN NADU O DUZME 268. P ROGLAS ! 269. RJEŠAVANJE P RO BLEMA 270. PASIVNOST J E G LU POST 271. MU DR I G LU PAN ! 272. ODMOR O D RAZMIŠLJANJA 273. PREOSJ ETLJI VOST J E BELAJ
54 54 54 55 55 56 60 61 61 61 61 62 62 62 62 63 63 63 63 63 63 63 64 64 64 64 64 64 65 65 65 65 65 66 66 66 67 67 67 67 67 67 68 68 68 68
283
284 Mustafa es-Sibai 320. ISKUŠENJA DVA 321. O PRAVDAO SE KOD ALLAHA, DŽ.Š. 322. l DOBRO l ZLO J E PRIJELAZNO 323. ČUVAJ SE ŠEJTANA 324. BIVANJE ALLAHA, DŽ.Š. 325. U U BAV PREMA ALLAH U, DŽ.Š., l NJ EGOVU POSLAN I KU 326. TVRDNJA l DOKAZ 327. PONOS ZBOG POKO RAVANJA ALLAH U, DŽ.Š., l PON IŽENJE ZBOG G R IJ EHA 328. DVIJ E PRILIKE 329. SPLETKE ŠEJTANOVE 330. PROMJENA M IŠUE NJA KOD N EZNALICE 331. ČOVJE K KOJI M STRASTI VLADAJ U 332. G RU BO SRCE 333. VIDIM TE LIJEPOG U SVI M DJ ELI MA TVOJ I M 334. KO ČUJE . . .A N E... 335. ŽENA N EZNALICA 336. OTAC l DJECA 337. OSJEĆAJI KOD OCA 338. B RAK 339. KUĆE 340. N E M OJ ODUGOVLAČITI S BRAKOM 341. I BADET OŽENJENOG l N EOŽENJENOG ČOVJ EKA 342. BITI STRPUIV U I M E ALLAHA, DŽ.Š., SA ŽENOM l DJ ECOM 343. POVUČENI N EŽENJA J E KU KAVICA 344. D RAŽI ALLAHU, dž.š. 345. MAJKA l OTAC 346. N EM OJ I M PROTIVRJ EČITI 347. DOBRO l ZLO 348. D RUŽENJ E S OHOLIM ČOVJ EKOM 349. P REVARA P RIJATEUA 350. ČETVERO U KAZUJE NA BIVANJ E ALLAHA, DŽ.Š. 351. N EM OJ ŽALITI ZA O N I M ŠTO TE J E P ROŠLO 352. DONOSI OPASNOST 353. PRIVIDNA SREĆA 354. N EKA TE N E P REVARI 355. ČOVJE KU N EĆE POTRAJATI NJ EGOVO STANJE 356. SNAGA LOŠI H l DOBRI H U U D I 357. ISTINA . 358. POTREBE ZA SNAGU U M M ETA 359. LOŠA NAMJERA! 360. J EFTINA SLAVA 361. RAZLIKA IZMEĐU LATINSKIH l SAKSONSKIH NARODA 362. POSVETITI SE UMJETNOSTI 363. POBJ EDA SA SNAG O M DOLAZI 364. M i l IZRAEL 365. U EPOTA I Ll SNAGA .
.
'
77 77 77 77 77 78 78 78 78 80 80 80 80 80 81 81 81 82 82 82 82 82 82 83 83 83 83 83 83 84 84 84 84 84 85 85 85 85 86 86 86 87 87 87 87 88
O VA K O .
ME
285
Ž I V O T
N A U Č I O
366. U PITAJTE HISTORIJU 367. KOJ I SU BOLJ I ? 368. H EJ Vl ZABAVLJAČI ! 369. KO ĆE NAGRADE DOBITI? 370. UZMI STOTINU, A DAJ SAMO J EDNOG 371. TAKVI SU PRAVE LJ U D I N E 372. NEM OJ ODUG LOVAČITI ISTI N U KAZATI 373. NAJGORA VRSTA KUKAVIČLU KA 374. M OŽDA ĆE SE PROMIJ E N ITI PROPISI 375. DANAS PRAŠINA A SUTRA ZGRADA 376. ODLIKA REFO RMATORA U DRUŠTVU 377. RAZLIKA IZM EĐU NAS l IZRAELA 378. HOĆE Ll NAM O N I I MALO POMOĆI? 379. ŠTA NAM J E POTRE BN IJ E? 380. OVAKO RADE NARODI KOJI ŽELE ŽIVJ ETI 381. M l l ŽIVOT 382. RAZM IŠLJANJ E SVJ ETSKI H RAZMJ E RA 383. NAŠE DU HOVNE M ISLI 384. LJ EPOTA IZGLEDA l LJ EPOTA DUŠA 385. VRSTE LJEPOTE 386. D IJALOG S ATE ISTOM . . . ! 387. DVIJ E OSOBIN E 388. GLADNE OČI 389. U KRASI ŽENA 390. S HADŽDIJAMA NA AREFATU * 391. NA DAN BAJRAMA 392. BAJRAM J E PRILIKA 393. BAJRAM SRETN I H l N ESRETN I H LJ U D I 394. BAJRAM PAM ETNOG, N EZNALICE l BEZBRIŽNOG ČOVJ EKA 395. BAJ RAM JE O N O M E KO M E SE BRIGE U MANJE 396. LEKCIJA ZA ZAJ ED N ICU NA DAN BAJ RAMA 397. F I LOZOFIJA BAJRAMA U ISLAM U 398. RADUJTE SE BAJ RAM U 399. KADA Bl SRCA M USLI MANA TEKB I R E UČILA 400. KADA Bl MUSLI MANI SAMO ZNALI 401. BAJ RAM NA ZEMLJ I, A TUGA NA N E BESIMA 402. O B RADUJ DJECU KOM ŠIJ E SVOG 403. NARODNI OBIČAJ I l VJ E RA 404. VJERSKI BLAG DAN I l NARODNI O B I ČAJ I 405. M U NADŽAT! 406. DJECA SU RADOST OČEVA 407. ZAVELI SU J E POTOM SE NA NJU ŽALE 408. IZMEĐU DJECE l OČEVA NJ I HOVI H 409. NAJOPASNIJA STVAR P O PORODICU 410. POMOZI SVO M DJ ETETU DA Tl DOBROČI NSTVO ČINI 411. KAŽNJAVANJ E DJ ECE 412. ISPRAVAN NAČ I N ODGOJA DJECE
88 88 88 88 89 89 89 89 89 . 90 90 90 90 90 90 91 91 91 91 91 92 92 92 93 93 96 97 97 97 97 98 98 98 99 99 99 100 100 100 100 100 101 101 104 104 105 105
286 Mustafa es-Sibai
413. ŽUDNJA ZA M EDI N O M 414. KO. . . 415. RADOST HADŽIJA 416. O B N OVA ZNAČENJA "I BADETA" U ISLAMU 417. ZAŠTO SE HADŽIJE NATJEČU KO ĆE S E PRIJE KUĆI VRATITI? 418. BOLEST RODITELJA 419. ISKORIŠTAVANJE DA'VETA* 420. N ERAZU M IJ EVANJ E PROPISA VJ E R E 421. ŠEJTANOVA S PLETKA 422. PROBLEM O M LAD I N E 423. U MJ ETNOST l ZLO 424. KADA SE POKAZUJE AH LAK NARODA 425. GENERACIJA U KOJOJ N EMA N IKAKVA DOBRA 426. ŠTA J E STARIJE 427. LJ U BAVNA KNJIŽEVNOST 428. DVIJE KONSTANTE 429. ISKO RISTI PRILIKU DA S E RAZVESE LI Š 430. KO RISTI DOZVOLJENO 431. KO R ISNA STVAR 432. DA NAM NIJE... 433. POSLJEDICE LOŠEG O DGOJA 434. DJ ECA l ŽIVOTI OČEVA NJIH OVIH 435. M U NADžAT.. . 436. ŽENE SU S REĆA 437. ZADOVOLJSTVO SA ŽENOM 438. LIJ E K ZA ŽEN I N E MAHAN E 439. N EM OJ SE LJUTITI. . . 440. LJUTNJA ZBOG ALLAHA, DŽ.Š., I Ll ZBOG D U NJALUKA 441. PAM ETAN l GLUP 442. NAVIKA LJUTNJE 443. N I KADA N EĆEŠ BITI ZADOVOLJAN 444. DA BISMO SRETNI B I Ll 445. SRETAN M UŽ 446. UGODI SAM SEBI 447. U MJ ER E N BUD I . . . 448. BRAK SA ŽENOM N EZNALICOM 449. BRAK S UČENOM ŽENOM 450. ŽENE l PRO BLEM I 451. BRA K S VIŠE O D J E D N E ŽEN E 452. MAJKA l DJECA 453. S MALO U M N I M DJ ETETOM 454. ŽENA J ŽIVOT 455. LIJ EPO O PHOĐENJE SA ŽENOM 456. M U Ž l MAHAN E ŽENE 457. PRAVA ŽENE 458. G RIJEŠENJE M UŠKARCA l ŽENE 459. IZM EĐ U NAS l ŽENA NAŠIH .
105 105 106 106 106 106 106 107 107 107 107 108 108 108 108 108 108 108 109 109 109 109 110 1 10 110 110 110 111 111 111 111 111 111 112 112 112 112 112 112 113 113 113 1 13 114 114 114 114
O VA K O
M E
287
Ž I V O T
N A U Č I O
460. J EDNA OD NAJVEĆIH N EVOUA 461. M UŠKARAC, ŽENA l N EVOUA 462. PR IRODA M UŠKARCA l ŽENE SPRAM G OVORA 463. ZAŠTO J E MUŠKARAC H RABRIJ I ? 464. KADA Bl ŽENA POPUT M UŠKARCA SNAŽNA BILA 465. DJ ECA IZM EĐU OCA l MAJ KE 466. VRSTE ŽENA 467. POJ EDINAC l ZAJ EDN I CA 468. SLOBODA ŽENE l NJ ENO ROBOVANJ E 469. PAD CIVILIZACIJA 470. IZM EĐU ALLAHOVOG, DŽ.Š., ZAKONA l ŽEUE N EOZB I U N I H POJEDI NACA 471. RAZUM M UŠKARCA l ŽENE 472. OSO B INE ŽENE . 473. ČUDO ŽENE 474. KAD Bl. .. 475. DVIJE KAPIJE VJ EČNOSTI 476. D IJALOG SA "ZADOVOUSTVOM" 477. l TEORIJA M OŽE POGRIJ EŠITI 478. POJAM NJ EGOV ANTO N I M O BJAŠNJAVA 479. ISTI NA l STRAST 480. KULTU RA O SEKSU IZMEĐ U RAZVIJ E N I H l SLABIH ZEMAUA S L TURE, l RATN I PROFITERI � E U 483. OPASNOSTI NAŠ I H LOŠI H OBIČAJA VEZAN I H ZA BRAK 484. G DJ E SU TE NAŠE ŽENSKE ASOCIJACIJ E 485. POŠTIVANJ E ŽENE 486. DA Ll ČOVJ E K SA ZAPADA POŠTUJE ŽENU? 487. GDJE NA VIDJ ELO IZLAZI POŠTIVANJE ŽENE 488. APSOLUTNO N EMA N I KAKVE VEZE IZM EĐ U POŠTIVANJA ŽEN E l NJ ENE "SLOBOD E" 489. ŽENA U NAŠOJ l NJ I H OVOJ CIVI LIZACIJ I 490. O B UZDAVANJ E I Ll GAŠENJE NAGONA 491. VELIČI NA RIJ EČI PRIJE N EGO SE IZGOVORI 492. UTJ ECAJ ODGOJA U USMJERAVANJ U G E N E RACIJE 493. GENERACIJA ZA BORBU l GENERACIJA ZA PO RAZ 494. UTJ ECAJ ŽENE U OČUVANJU UGLEDA U M M ETA 495. RAZLIKA IZMEĐU NAS l O N I H KOJ I POZIVAJ U U NAZADOVANJE 496. O DAKLE ĆEMO POČETI? 497. NAŠA O M LADI NA l NJ I HOVI LIDERI 498. PO RAZ NARODA UZ POMOĆ ŽENE 499. VRATITE SE MALO U H I STORIJU ... SOO. ČUVAJ SE, O KREPOSNA ŽENO 501. ČI M E ĆEMO DU NJALU K OSVOJITI 502. RAZLIKA IZM EĐ U NAS l NJ IH 503. PO ČEMU SE M EĐUSOBNO RAZLIKUJU U U DI ?
��T:t ��� �� � � ��� �� ::i: 6��fi
114 115 115 115 115 115 115 116 116 116 116 116 116 117 117 117 118 118 118 118 119 119 119 120 120 120 120 120 121 121 121 121 122 122 122 122 123 123 123 123 124 124 124 124
288
Mustafa es-Sibai S04. VELI KANI U SVAKOJ CIVILIZACIJ I SOS. ŠTA J E P RAVA VRIJEDNOST EROT I KE? S06. RUŠENJ E l U N IŠTAVANJE N IJ E SLOBODA S07; LOPOVSKA LITERATU RA S08. ODLI KA CIVILIZACIJE S09. J ESU Ll O N I ZADOVOLJ N I S OVI M ? S10. PROKLETSTVO H I STORIJE . S11. VJ EČNA M ISAO S12. IZBOR ZA M ISS S13. TAKM I ČENJA OVE VRSTE SU ZAMKA S14. VRAČEVA MAG.IJA S1S. JAD N I CA J E ŽENA S16. U MJ ETNIČKA SLIKA S17. ULOVLJ ENA PTICA S18. KO J EVEĆI SPLETKAROŠ? S19. SLOBODNA PTICA S20. MALA MARION ETA S21. ZAŠTO SU SE P RIJAVILE ZA IZBOR ZA M ISS? S22. ŽEN E VELIKANI U H I STORIJ I S23. NAŠ UD I O U BOLOVI MA S24. N EP RIJATELJ l P ROTIV N I K S2S. DA Ll SE VOLI N E P RIJATELJ ? S26. RAZLI KA IZMEĐU TEVEKKU LA l TEVAKU LA* S27. ODNOS SU FIZMA l ŠERIJATA S28. REFO R M U POČNITE S NJ I MA! S29. KOJ I OD NJ I H S U LAKŠI PLIJ EN ZA ŠEJTANA? 530. KOJI O D N J I H VEĆU ŠTETU NANOSE? S31. SVI M l VOLI M O ŽIVOT S32. KAKO TREBAŠ ŽIVJ ETI S33. KAKO ĆEŠ SRETAN BITI S34. KAKO ĆEŠ SLAVAN POSTATI S3S. BOLJ E O D M UZIKE S36. UVIJEK IZNOVA O DIJ E LI SE OD SVOGA TIJ ELA S37. ISTIN E ! S38. M U NADŽAT S39. BUDI NJEGOV l N E PLAŠI SE S40. KO VOLI ... S41. ŠTA TO JAČA A ŠTA SLABI NARO D E S42. ŽEN I NA ČAROLIJA S43. LAŽ I MA VIŠE SLJ E D B E N I KA S44. LJU DI SU SE UDRUŽILI P ROTIV ISTI N E S4S. J ED I NA P R I LI KA S46. SKLONOST SVJ ETI N E S47. SKLONOSTI CIVILIZIRANI H LJU D I S48. SLJ EDBENICI ISTINE l NJE N I PO MAGAČI S49. BUDI POPUT LJ E KARA SSO. ISTI NA ĆE N ESTATI S TRI STRASTI .
125 125 125 125 126 126 126 126 127 127 127 . 127 128 128 128 128 128 129 129 129 129 129 130 130 130 130 131 131 131 131 132 132 132 132 132 133 133 133 133 134 134 134 134 134 135 135 135
289
290 Mustafa es-Sibai 597. M U NADŽATI 598. M U NADŽAT 599. ISKUŠENJ E UČENJAKA 600. TEŽE O D SABU RA l N E I MAŠTIN E 601. KARAKTER... 602. . .. 1 KARAKTER 603. P RVI VOJ N ICI DA'VETA 604. OSOBI N E NJ I H OVE 605. VRSTE U UBAVI 606. KAKO ĆE TE U U DI VOU ETI 607. A KAKO ĆE TE P REZIRATI 608. SLIJ EPA SLIJEĐENJA 609. N E BUDI OVAKAV N ITI O NAKAV 610. SUNCE ISTI N E 611. B IJ EG JE N EMOĆ 612. U SEBE GLEDATI 613. ŽEUETI DRUGOM 614. M RTVA D UŠA 615. OHOL ČOVJ E K 616. SKRO MAN ČOVJ EK 617. IZVOR SNAG E 618. VRSTE U U D I 619. N E NA P RAVO M MJESTU 620. BIJED N I K l S I ROMAŠTVO 621. O NAJ KOJI VJ E RU ISKO RIŠTAVA 622. N EVOUA ZA VJERU 623. P RAVA VJERA 624. NAJ BOUA VJE RA 625. NAUČAVANJE P RO B LE MA POJ E D INCA U VJ ERI l U ZAPADNJAČKOJ CIVILIZACIJI 626. NAUČAVANJA O ČOVJEKU U ISLAMU l U ZAPADNJAČKOJ CIVILIZACIJ I 627. NAUČAVANJA O SEKSU U RELIGIJAMA l U CIVI LIZACIJAMA 628. HADŽIJ E SE VRATIŠE 629. KAD Bl SE P ROSVIJ ETIO VELIKI BROJ HADŽIJA 630. O MOJ E MALO DIJETE ! 631. SVAKO TVRD I DA J E LEJ LA NJEGOVA 632. KAKO G RADITI H ISTORIJU 633. STRASTI N E G RADE H I STORIJ U 634. KO TRAŽI... 635. N EZNANJE O VJE RI 636. VJ E ROVANJE 637. ZNANJE l N EZNANJE 638. IZBJ EGAVANJ E ISTI N E 639. O KU S ISTIN E 640. SADITI TRNJE 641. SNAGA ISTI N E ,
147 147 148 148 149 149 150 150 150 151 151 151 151 151 151 152 152 152 152 152 152 152 153 153 153 153 153 153 154 154 154 154 155 155 155 156 156 156 156 157 157 157 157 157 157
O VA K O
ll l
l
l
l l l l
l
l
l
1
,,
l
l
l
i
291
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
642. BEZNAČAJ NOST 643. PETERICA NEĆE N I KADA USPJ ETI 644. ČETVERICA N EĆE N I KADA PROPASTI 645. OHOLO POSTUPANJ E PREMA ŽENI 646. KNJ IŽEVNA LITERATURA U PROŠLOSTI l DANAS 647. KUUČ SREĆE 648. ZAVI DN OST SE MJERI PREMA VELI Č I N I USPJEHA 649. PLODNO STABLO 650. U U BOMORA BLISKI H PRIJATEUA 651. PORUKA VJ ER E 652. PROBLEM ČOVJEČANSTVA , 653. NA KOJ I NAČIN ĆE POZIVANJE U ISLAM USPJ ETI 654. P RO BLEM ISLAMSKOG DAVETA 655. TAJ NA VELI Č I N E POSLAN IKA, S.A.V.S. 656. VEĆA J E OBAVEZA VOĐAMA N EGO VOJ N ICIMA 657. BOŽANSKA ŠKO LA 658. ŽIVI S VELIKA N I MA 659. NAJSLAVNIJI MEĐU SLAVNI MA 660. EKSTREMIZAM KOD ZAPADNJAKA 661. KO J E TO KAO M U HAMM ED, S.A.V.S.? 662. BUDI POPUT M U HAMMEDA, S.A.V.S. 663. SVI M l SMO DJECA M U HAMMEDA, S.A.V.S. 664. NASUEDNICI VOĐSTVA 665. RAZLIKUJEMO S E ! 666. PROMIJENITI KARAKTER E 667. PROBLEM I PTICE 668. RELATIVN E STVARI 669. SLO M U E N I H KRILA 670. ODLIKE O N I H KOJI S U PRIJ E NAS ŽIVJ E LI 671. NAJGORA VRSTA ZABORAVA 672. H EJ Vl PUTN ICI ! 673. TAKAV JE ŽIVOT! 674. F I LM ŽIVOTA 675. NESLOGA MEĐU ZLI KOVCI MA 676. REFO RMATOR, A G LU PAK! 677. UZBURKANI VAL 678. ZBACI SA SEBE O DREĐ E N I DIO TERETA 679. LIJEPO M IŠUE NJ E 680. Tl l SILA 681. U U BAV l M RŽNJA 682. N EMOJ SE OHOLO PONAŠATI 683. AKO TE IZNE NADI ! 684. M I O M I RISAN CVIJET 685. N E ŽALOSTI S E 686. ALLAHOVA, DŽ.Š., M UDROST 687. ZABORAVI NA BOLOVE SVOJ E ! 688. KAKO SE TREBAŠ PONAŠATI U PROBLE M I MA
158 158 158 158 158 159 159 159 159 159 159 159 159 160 160 160 160 161 161 161 161 162 162 162 162 162 162 163 163 163 163 164 164 164 165 165 165 165 165 165 165 166 166 166 166 167 167
292
Mustafa es-Sibai 689. DIVAN ODGAJATEU 690. VRLI N E TVOJ E IZMEĐU ZAVID N I KA l PRIJATEUA TVOJ I H 691. BO UE ZA TEBE 692. N E POKUŠAVAJ N EMOGUĆE... 693. DRUGOVANJE S GLUPAKOM 694. ISKORISTI O N O ŠTO N E VOLIŠ 695. UVIJ EK OPTIM IZAM 696. PAM ETAN l GLUPAK 697. RAZM IŠUAJ O IZLAZU 698. N ESPOSOBAN l O D LU ČAN 699. N E TRAŽI UTOČIŠTA U KUKANJU 700. SPASI ŠTA M OŽEŠ 701. USAVRŠI DJ E LO SVOJ E 702. N ESLAGANJE 703. D U NJALUK VJ E R N I KA 704. O N I KOJI SE PERU NA RAČUN I STI N E 705. NEM OJ POVJ E R ITI... 706. DRUŠTVENA KATASTROFA 707. O BJAŠNJAVANJE ZNAČENJA ISTIN E 708. GORE J E... 709. NEMA N IKAKVOG DOBRA U... 710. POTREBNIJI Sl... 711. SAVREMENOST l NJ EGOVE GLUPAVOSTI 712. ČUVAJ SVOJE P RAVO NA ŽAU ENJE 713. ŽAU ENJE 714. ALLAHOVE, DŽ.Š., BLAGODATI 715. NAJTEŽE M U KE 716. N E MA TAKVOGA 717. N EM OJ POVJ E R ITI... 718. NAJGORE SIRO MAŠTVO 719. H EJ Vl ŽALOSN I C I ! 720. U EPOTA ŽIVOTA 721. STRASTI 722. OVAJ U N IVERZUM 723. OTAC l NJEGOVA DJ ECA 724. M U NADŽAT! 725. M U NADŽAT! 726. M U NADŽAT! 727. POLAHKO ! 728. SAM SEBE PREISPITAJ 729. VRIJ EDN OST ČOVJ E KA 730. SPOZNAJA ISTIN E 731. ČISTOTA DUŠE 732. N E POŽURUJ 733. NAJGORA VRSTA KOLO N IJ E 734. SLOBODA 735. PORAZ !
167 167 167 167 168 168 168 168 168 168 168 169 169 169 169 169 169 170 170 170 170 170 170 171 171 171 171 171 172 172 172 173 173 173 173 173 174 174 174 175 175 176 176 176 176 176 176
O VA K O
·
M E
293
Ž I V O T
N AU Č I O
736. UŽICI l ZABLU D E 737. NAVIKA 738. OBIČAJ I 739. PLAŠT DOBRA l ZLA 740. ISKRENA DAREŽUIVOST 741. M l l CIVILIZACIJA 742. PRETJ ERIVANJ E 743. NAGRADA ZA DŽIHAD 744. DA Ll SU OVI ARAPI ? 745. DOBRI l ZLI U UD I 746. UOBRAŽEN ČOVJ E K 747. NEZAHVALNOST 748. BUDI U MJ EREN U POMAGANJU 749. AMBICIJE 750. OD M EZARA DO PROUETN I H VRTOVA 751. DAREŽUIVI ČOVJ E K 752. ALLAHOVE, DŽ.Š., KUĆE 753. H EJ Vl STANOVNICI H I MSA I 754. VELIČANSTVENA VELIČI NA 755. PAGANSKE CIVI LIZACIJE 756. DAJ EMO M RTVIMA, A USKRAĆUJ E M O ŽIVIMA 757. N IJ E M I VELIKAN I 758. H EJ Vl I M ITATORI ! 759. IM A Ll SOCIJALIZMA? 760. TAKO TO ČINI OPONAŠANJE 761. HOĆEMO O RUŽJE N E U K RASE 762. ODLI KOVANJA VELI KANA 763. CVIJEĆE OKO STATUE 764. ZABLU DE U EPOHI NAUK E l ZNANJA 765. VEĆ TE JE POMOGAO . . . 766. RELATIVNE STVAR I 767. RAN I BRAK 768. N EM OJ ZAKASN ITI S B RAKOM 769. VAŽNIJE KOD ALLAHA, DŽ.Š. 770. PO REZ NA ŽIVOT 771. N EM OJTE SE ŽALITI NA VRIJE M E 772. VRIJ EME l ČINJ E N I CA 773. M i l VRIJ EM E 774. BOLEST ČOVJ EČANSTVA 775. USPOM EN E 776. P RVI ZAVIČAJ 777. POJAVA SE POZNAJ E PO SVOJOJ S U PROTNOSTI 778. O KOLINA l RAZ M IŠUANJE 779. SR EĆA l NAPR E DAK CIVILIZACIJE 780. ZADOVOUSTVO l ODGOVORNOST 781. BUĐENJE SVIJESTI 782. N EŠTO SMO IZG UB I LI
176 176 177 177 177 177 177 178 178 178 179 179 179 179 180 180 180 180 180 181 181 181 181 181 182 182 182 182 183 183 184 184 184 184 184 184 184 185 185 185 185 185 185 185 186 186 186
294
Mustafa es-Sibai 783. DVIJ E OSO B I N E SE N EĆE NAĆI ZAJEDNO U OVOJ CIVILIZACIJI 784. U ČENJACI PRIJE l DANAS 785. HOĆE Ll l O N I POSTATI KAO l M l ? 786. OSLOBAĐANJE 787. CJEPI DLAKA l O M RAŽENA OSOBA 788. ZATVO R ZABLUDA 789. ČOVJ E K l ŽIVOTI NJA 790. USPO M EN E NA DJETINJSTVO 791. NAJVIŠE SE P RISJEĆA.. . 792. N EMARNOST U DAN I MA KOJI SU ISP U NJ E N I BLAGODATIMA 793. SVAKI G RAD SVOJU Ć U D I MA 794. KORISTI OD SM IJEHA l VESEUA 795. N EMARNOST 796. PREKINUTO UŽE 797. SVE SVOJU CIJE N U I MA! 798. KO RISNO l ŠTETNO 799. IZMEĐ U ODLUČN OSTI l M LITAVOSTI 800. KAKO ĆEŠ POSTIĆI DA TE U U D I VOLE 801. S ČIM SE M OZAK RAZVIJA? 802. KAKO OPLODITI ZNANJE? 803. ŠTA TREBA U ČI N ITI DA SAVJET KOR ISTI? 804. NA KOJI NAČIN REFO R MA PLODOVE DONOSI? 805. NA KOJ I NAČ I N BLAGODATI TRAJU ? 806. NA KOJ I NAČ I N ĆEŠ POSTIĆI ISKRENO B RATSTVO U VJERI? 807. NA KOJI NAČ I N SE U U EPŠAVA DOBRO DJ ELO? 808. NA KOJI NAČIN SE U POTPUNJAVA U UDSKOST? 809. NA KOJI NAČIN U EPOTA PRIČI NJAVA RADOST? 810. NA KOJI NAČIN ĆEŠ ZADOVOU STVO POSTIĆI? 811. NA KOJI NAČ I N ĆEŠ STEĆI NAGRADU ZA I BADET? 812. NA KOJI NAČ I N SE OSTVARUJ E USPJ E H ? 813. NA KOJ I NAČ I N SE U POTPUNJAVA U U BAV PREMA ALLAHU, DŽ.Š.? 814. KOJA SRDŽBA J E U I M E ALLAHA, DŽ.Š.? 815. KAKO POSTIĆI DŽI HAD U I M E ALLAHA, DŽ.Š.? 816. KAKO POSTIĆI ISTI NSKU S KROM N OST 817. ZBOG ČEGA SE DAREŽU IVOST ISTIČE? 818. ZBOG ČEGA SE SLAVI H RABROST? 819. ZBOG ČEGA J E TAKO VELI K UG LED? 820. ZBOG ČEGA TREBA ČUVATI N OVAC? 821. NA KOJI NAČ I N BLAGOST KORISTI? 822. M NOGO. . . l MALO 823. KADA SE VJE RA POGR EŠNO RAZUM IJ E 824. ODLI KA I METKA 825. LAŽNOST DAlJE 826. ISTINA l LAŽ 827. POŽUDA J E KU UČ Š EJTANOV
186 187 187 187 187 187 187 188 188 188 188 189 189 189 189 189 189 190 190 190 190 190 191 191 191 191 191 191 192 192 192 192 192 192 193 193 193 193 193 193 193 194 194 195 195
O VA K O
M E
295
Ž I V O T
N AU Č I O
828. POŽUDA l ŠTETE KOJ E SA SOBOM DONOSI 829. M U NADŽAT! 830. BRIGE ZBOG S UTRA 831. DOBRO l ZLO 832. N EVOUA ISTIN E J E U NJE N I M VOJ N ICIMA 833. NJ EŽNOST SRCA BOLESTI DONOSI 834. ŠESTERO N EVOU E OLAKŠAVA 835. PRI RODA ŽENA 836. SAMI SEBE U N IŠTAVAJU 837. KOJ I J E MANJE ŠTETAN 838. POKAZATEU ISKRE N OG BRATSTVA U VJ ERI 839. MALO l M N OG O NJI H 840. NOVOROĐENČE 841. PLAČ DJETETA 842. RAZMIŠUANJE O DJETETU 843. RADOST SUP RUGA 844. DIJ ETE l MAJKA 845. N E M I LOSRDNO POSTU PANJE PREMA Ž E NI 846. M I RISNA B I U KA DU NJALUČKA 847. PREDNOST ŽEN E M U SLIMANKE 848. ZAČUĐENOST! 849. D RSKOST l O H OLOST 850. MAJČINA DOBROTA l N EZAHVALNOST DJETETA 851. GORČINA N EVJ E R E 852. STVARI DVIJ E 853. U KUS J E BOŽIJ I DAR 854. SKRIVENA LUDOST 855. NAJ GO RA BOLEST 856. DOSADA DUŠE 857. U U BAV PREMA ZABAVI 858. DRUŽENJ E l POVUČ E NOST 859. USAM UENOST 860. N E O DGAĐAJ SVOJ POSAO 861. O D ALLAHA, DŽ.Š., TRAŽI POMOĆ 862. SAČUVAJ DOBRE O D N OSE S TROJICOM 863. POTPU NA U U BAV 864. SLABI ODNOSI 865. NADA l TRU D 866. ISKRENOST l DVOLIČNOST 867. PRI HVATI IZVINJENJE O N OGA KOJI J E POGRIJEŠIO 868. S M RT TIJELA l S M RT DUŠE 869. RADI O NAKO KAKO VAZE U UD I 870. PREKINUTI S D OBRI M DJELIMA 871. SYAV PAM ETNOG ČOVJEKA SPRAM POHVALE 872. STAV NJ EGOV SPRAM PRIGOVORA 873. PON IŽENJE O D STRASTI l POHLEPE 874. STABLO PONIŽENJA
195 195 196 196 196 197 197 197 197 198 198 198 198 198 199 200 200 201 201 201 202 203 203 203 203 204 205 205 205 205 205 206 206 206 206 206 207 207 207 207 207 208 208 208 208 209 209
296 Mustafa es-Sibai 875. VEĆINA U U DI 876. SNAGA ... l SNAGA... 877. UZROCI l POSUEDICE 878. KU R'AN l VJ ERNICI 879. KU R'AN l RADIO STANICE 880. M USHAFI I M USLIMAN I 881. KU R'AN l GENERACIJ E 882. NAUČAVANJE KU R'ANA 883. KU R'AN l NAPAD CIVI LIZACIJ E 884. REVOLUCIJA KUR'ANA 885. KU R'AN J E NEU POTREBUAVANO ORUŽJ E 886. PRIJATEUI KUR'ANA 887. NAJ BO UA P ROPAGANDA JE RAD ! 888. O DNOS PREMA ISTI NAMA l ČINJ E N I CAMA U OČIMA U U DI 889. NAJGORI P ROPAGATORI 890. LICE NJ EGOVO SVE GOVORI ! 891. G RIJEH N EJAKOG SPRAM ISTI N E 892. POREDAK l P R I RO DA 893. ALLAHOVO, DŽ.Š., STVARANJ E J E N EMOGUĆE PRO M IJ E N ITI 894. RAZLIKA IZM EĐU P RVO BITN E NARAVI l NAVI KE 895. TAJ NA POREM EĆAJA ODNOSA 896. ZA TROJ E J E LAHKO STEĆI NAVIKU 897. PRIPAZI SE TROJ ICE 898. VEĆINA U U DI 899. ŠESTERICA! 900. LOŠA NAMJE RA 901. N E USPJ EŠNO VOĐSTVO 902. N E OČEKUJ O D TAKVOGA N I KAKVO DOBRO 903. N EDOSTATAK POUZDANJA 904. NAGRADA ZA RAD N I KE 905. TRGOVINA! 906. N E KA TE N I KAKO N E ŽALOSTI 907. NEM OJ ČIN ITI D ESETERO 908. U UDI SU RUD E 909. DVORCI ZABLU DA 910. NAJTEŽA STVAR 911. NAGRADA ZA BOLOVE 912. M U NADŽAT! 913. UZ NAS J E ALLAH, DŽ.Š., A KO SU OVI ! 914. A KO SU OVI ! 915. O N I SE UJ EDINJ UJ U l RAZI LAZE 916. NA KRILIMA ORLA 917. BOLESNO SRCE 918. ČAST POZIVANJ U U VJ ERU 919. POSTEPENOST U BOŽIJOJ ODREDBI 920. ISTI NSKI USPJ E H 921. ISTINSKO J U NAŠTVO ·
209 209 209 210 210 2 10 211 211 211 212 212 213 2 14 2 14 2 14 2 14 215 2 15 2 15 215 216 216 216 216 216 216 2 17 2 17 2 17 2 17 2 17 2 17 2 18 2 18 219 2 19 219 220 220 221 221 221 221 221 221 222 222
O VA K O
297
M E
Ž I V OT
N A U Č I O
922. ISKUŠENJE DUNJALUKA 923. MOĆ ZABLUD E 924. ČOVJEK l iSTI NA 925. RAZUM l STRAST 926. ČISTA U U BAV 927. ISKRENOST 928. LICEMJERSTVO 929. D RUŽENJE 930. OHOLOST 931. O BOŽAVANJE KIPOVA 932. STREMU ENJ E KA N EZNANJ U IZ VREMENA. PRIJE OBJAVE ISLAMA 933. S ALLAHOM, DŽ.Š. 934. UZVIŠENE l BIJ E D N E DUŠE 935. ISTINA O SUFIZMU l NJ EGOVE BOLESTI 936. S M RT ZNALCA l ŽIVOT VARALICE 937. ŽENA 938. VRSTE ŽENA 939. PROGLAS l OPO M ENA 940. TVRDNJA O ČASTI 941. RED l N ERED 942. SVI M l SMO ALLAHOV!, DŽ.Š., ROBOVI 943. N E M O RAL NADRIUČENJAKA 944. O BOŽAVANJE N E KOG DRUGOG M I M O ALLAHA, DŽ.Š. 945. VJ EŽBANJ E 946. BOLESTI ŠKRTOSTI 947. ISTINA O I M ETKU 948. BOGATI ŠKRTAC 949. VRIJEDNOST ŠKRCA 950. KARAKTE R ŠKRCA 951. ŠKRTOST VOĐA 952. M UŠKARCU l ŽENI 953. ČASNA SMRT 954. SM RT OD BOLESTI 955. LIČI NA ŽIVOTINJU 956. VRSTE BOLESTI 957. ŽIVOT BEZ VRIJEDNOSTI 958. BLAGODAT RAZUMA 959. STAV U U D I SPRAM I M ETKA 960. RAZ U M l SRCE 961. M U NADŽAT 962. VRSTE DUŠA 963. LIJEPO l RUŽNO 964. STID 965. PROGLAS 966. l PROGLAS... 967. 1ZAZOV l ODGOVOR
222 222 222 223 223 223 223 224 224 224 225 225 225 225 226 226 227 227 228 228 228 228 229 229 229 230 230 230 230 230 230 231 231 231 231 231 232 232 232 232 234 234 234 234 235 236
298
Mustafa es-Sibai 968. ISTINSKI UČENJAK 969. NAPAD IST I N E 970. PODSTREK LAŽI 971. G RJEŠ N I CI KOJI NAJTEŽU KAZNU ZASLUŽUJU 972. ČUVAJ SE LAŽI 973. KO PRIJEKOR ZASLUŽUJE ? 974. NEP RIJATEUI REFO R M E 975. U GLED l UGLE D ! 976. SRCA. . . l SRCA! 977. O Vl KOJI U ALLLAHOVU, DŽ.Š., VJ ERU POZIVATE 978. O Vl M LADIĆI KOJI VJ ERUJ ETE 979. O Vl M LADIĆI KOJI STE ALLAHU, DŽ.Š., POKO R N I 980. M U NADŽAT! 981. SNAGA. . . l VISOK POLOŽAJ 982. MASA l SLOBODA 983. ISKORIŠTAVANJE POLITIČARA 984. BOLEST VARALICA . 985. NADMOĆ O N I H KOJI N ERED Č I N E 986. OSO B INA G RJ EŠ N I KA ! 987. KAKO Ll J E SAMO N EZAHVALAN ! 988. VARALICA 989. KOJI J E GORI OD N J I H DVOJI CE? 990. N EĆE DUGO TRAJATI 991. RAZLIKA IZMEĐ U EKSPLOATISANJA l NAS I UA 992. RAZLIKA IZMEĐ U EKSPLOATISANJA l NAS I UA 993. OHOLOST NASILNIKA 994. N IPOŠTO N E M OJ N I KOGA O MALOVAŽAVATI 995. NISAM VIDIO! 996. SLOBODNO MJESTO (ILl: MJESTO SALA H U D D I NA} 997. NASILNIK 998. BRAK NASILNIKA l DJECA NJEGOVA 999. VOJ NA REVOLUCIJA 1000. O N I KOJI S E P RETVARAJU DA PLAČU ZBOG SLOBODE 1001. IZMIŠUOT!N E ! 1002. RAZLIKA IZMEĐ U N E M O RALA KOD VLADARA l N E M O RALA KOD NARODA 1003. OVO J E PRO N ! CU IVOST 1004. OVO J E P RO N I CU IVOST 1005. KADA SE VRIJE D N OSTI POREM ETE 1006. VLAST ODLUČNOG DI KTATORA! 1007. AKO J E B I LA! (VLAST ŠEJHOVA U P USTINJ I} 1008. VLADAVINA ŠERIJATA 1009. PAKOST STRANAČKOG D U HA 1010. BIJEDNA PRIPADNOST STRANCI 1011. "MAHANA'' POVJ E R UIVOSTI 1012. OVO J E POLITIČKI TALENAT 1013. NAJVEĆI POLITIČAR .••
237 237 237 237 237 238 238 239 239 239 240 240 240 242 242 242 243 243 243 243 243 243 243 244 244 244 244 244 244 244 245 245 245 245 245 245 245 246 246 246 246 246 246 247 247 247
O VA K O
ME
299 Ž I V O T
N AU Č I O
1014. NAROD KOJI J E SVIJEST IZG U BIO 1015. VOĐE BITKE ZA S LOBODU 1016. NAJGORA ZAVI D N OST 1017. NAJGORA BLAGOST 1018. VLAST KOJA N EĆE DUGO POTRAJATI 1019. PONOS NAS I LN I KA ! IZVOR ŽIVOTA NJ I H OVA 1020. VLADAR l NAROD 1021. D ESPOTIZAM POLITIK E 1022. VLAST! 1023. PRIJ EVARA KOLON IJALIZMA 1024. NARO DNE MASE - N EZNALICE 1025. SNAGA l SLABOST 1026. VLASTITIM RUKAMA SVOJE DOM OV E S U RUŠILI 1027. VOJSKE ISTIN E 1028. DI KTATORSKI POREDAK 1029. DI KTATURA l PRETVARANJE ! 1030. TI RAN I N J E ŠEJTAN KOJ I TEŽI... 1031. D I KTATURA J E OTPADN IŠTVO ! 1032. OVO J E R EVOLUCIJA 1033. POČETAK l KRAJ REVOLUCIJE 1034. POČETAK l KRAJ R EVOLUCIJE 1035. LOŠA DJ ELA "GU RAJ U U ZABORAV" D O B RA DJ ELA 1036. MJESTA NA KOJI M A S E ISPIT POLAŽE 1037. ČUVAJ SE OVI H 1038. LICEMJ ER 1039. LAŽ NAD LAŽIMA 1040. NADM OĆ ZLIH l G RJ EŠ N I KA 1041. NADMOĆ ZLIH l G RIJEŠ N I H U U D I 1042. IZDAJN ICI VJE R E l D UNJALUČKI Š EJTA N ! 1043. ATEIZAM J KLASNA BOR BA 1044. SOCIJALNO U R EĐENJE NA ISLAMSKI NAČ I N 1045. VLAST SOCIJALISTA 1046. PRO N I CU IVIJI 1047. PERIODI DOBRA 1048. SLOBODA l NJENA ZAŠTITA 1049. R EVOLUCIJA 1050. OKOVI "IZBAV U ENJA" 1051. OHOL l ONAJ KOJ I P RETJERUJE 1052. SOCIJALNO U REĐENJ E ZASNOVANO NA U U BAVI 1053. SNAGA ZAJE D N IŠTVA 1054. DOBROČINSTVO ! ! ! 1055. LAŽNO VOĐSTVO 1056. BOL l NADA! 1057. KADA ĆE POČETI B ITKA IZM EĐU DOBRA l ZLA? 1058. ŽALBA l ŽALBA 1059. N EĆE DUGO POTRAJATI LAŽ l VARANJE 1060. ŠERIJATSKI PROPISI . . .
247 247 247 247 247 247 248 248 248 248 248 248 248 248 249 249 249 249 250 250 250 250 250 250 251 251 251 251 251 251 252 252 252 252 252 252 253 253 253 253 254 254 254 254 254 254 255
300 Mustafa es-Sibai 1061. TAKO M l PREPUŠTAM O VLAST J E D N I M SILNICIMA NAD DRUGIMA ZBOG O NOGA ŠTO S U ZARADILI 1062. VARKA NA P RVI POGLED 1063. N ESLOGA M EĐ U NASI LN I C I MA 1064. N EPRIJATEU l P ROTIVNI K 1065. OSVETA ISKUŠENJA 1066. N ESREĆA ĆE ZLOTVOR E SNAĆI 1067. VATRA ISKUŠENJA l NJEGOV PEPEO 1068. GORIVO ISKUŠENJA l O N I KOJI GA RASPIRUJU 1069. D IM ISKUŠENJA 1070. KADA SE RAZIĐU DVA NAS I LN I KA 1071. PO LITI KA l M O RAL 1072. PO LITIKA! 1073. VRIJ E M E N EZNALICA 1074. M LADE VOĐE 1075. VARANJE PREKO PROPAGAND E ! 1076. USPJ EŠAN VLADAR l VLADAR SANJAR 1077. LAŽNO LIDERSTVO 1078. PRVO SPOSOB NOST 1079. ZBRKA POJM OVA l NAZIVANJ E R UŽNI M NADIMCIMA ( I Ll : ZBRKA POLITIČKIH POJ MOVA) 1080. LAŽN E GLASIN E SU ORUĐE VLADARA 1081. SREDSTVO DOBRA l ZLA 1082. LOŠE STRAN E M E D IJA 1083. DAN KADA ĆE SE ISLAM OSLOBODITI O D OVI H 1084. R EVOLUCIJA SE N EĆE UGASITI N ITI ĆE ČELO NA ZEM U U PASTI 1085. B UJ N O ISPASIŠTE 1086. BOLEST STRANAČKE P R I PADNOSTI 1087. POLITIKA STRASTI ! POBUDA 1088. RAZILAŽENJE ZLIKOVACA 1089. DVA GRAĐANI N A ! 1090. N UŽDA! 1091. ODMARANJE - I Ll ŽIVOT 1092. BUDNOST PASTIRA 1093. KADA N ESTANE SA SCENE... 1094. VOĐSTVO N ESPOSO BN I H ! 1095. N EKE VRSTE POLITIČARA 1096. LIČNA l O PĆA KORIST 1097. KON O P ! 1098. STANJ E KOJ E NEĆE DUGO POTRAJATI 1099. N E POŽURUJ ALLAHOVU, DŽ.Š., KAZ N U O NIJVlA KOJI N E R E D NA ZE M U I Č I N E 1100. M RZNJA TIRANI NA 1101. TIRA N I N J E N E PRIJATEU SVOGA NARODA ! 1102. ŠKRTOST (ILl: NAŠ P RO B LE M S MOĆNI M D RŽAVAMA) 1103. VJ EŠTAČKI RAZUM TI RANI NA .
.
255 255 255 256 256 256 256 256 256 257 257 257 257 257 257 257 258 258 258 258 259 259 259 259 260 260 260 260 261 261 261 261 261 261 262 262 262 262 262 263 263 263 263
O V A K O
301
M E
Ž I V O T
N A U Č I O
1104. DA N IJ E TIRAN I NA 1105. ISKUŠENJE l ISPIT 1106. RADI NJI H OVA ŽIVOTA, A N E RAD I ŽIVOTA TIRANINA 1107. ROBOVI TI RANI NA 1108. ZATO PALE TIRAN I N U M I RISE 1109. TI RAN I N ... l iSTI NA 1110. N EMOĆ ... A N E B U DN OST SVIJ ESTI 1111. VRSTE TI RAN I NA 1112. ZABLU DE TIRANI NA 1113. TI RAN I N J E P IJACA LICEMJ ERJA 1114. TI RANIN ... J E KAZNA 1115. NEKA ALLAHOVE, DŽ.Š., KAZNE ZA TIRAN I NA l NJ EGOVE POMAGAČE 1116. ALLAHOVA, DŽ.Š., M U D ROST U DAVANJ U VLASTI TIRAN I N U 1117. ZNAK MORALNOG PADA NARODA 1118. ZNAK NESREĆE NARODA 1119. G RAN ICE LASKANJA! 1120. OSJ EĆAJ I LAŽOVA 1121. POČETAK KRAJA TI RANI NA 1122. OČI ISTI NE 1123. NAJVEĆA N EVOUA 1124. TIJ ELO l SVIJEST ČOVJ E KA! 1125. RAZUM ... l SAOSJEĆANJE 1126. IZM EĐU TEBE l U U D I ! 1127. SM RT TI RANI NA 1128. KO UP RUA SVOJ U R U KU KRVUU DOBRIH U U DI ... 1129. NAJVEĆI POMAGAČI TIRANI NA 1130. R U KE ... l MOĆ N OVCA 1131. U UBAV PREMA N OVCU ĆE OVE OSRAMOTITI 1132. DOBRO MORA I M ATI IZA SEBE S I LU KOJA ĆE GA ŠTITITI 1133. UTJ ECAJ LAŽI NA O N E KOJI NA P UTU ISTI NE RADE 1134. POTREBNO ZA USPJ E H NA POLITIČKOJ SCENI 1135. NE PLAŠI SE KRITIČARA 1136. SUŠTINA N EVO U E NAŠEG U M M ETA 1137. ZA PETERICU N EMA SPASA 1138. OSJ EĆAJ ODGOVORNOSTI 1139. VLADARI U ZAVOĐENJU S P RAVOG P UTA 1140. KADA ĆE NA VIDJ E LO IZAĆI N EZAHVALNOST 1141. ZNACI PAKOSTI I PO DLOSTI 1142. O NAJ KOJI PRODAJE SVOJU BRAĆU l ČAST SVOJU 1143. SRAMOTE DVIJE ! 1144. NARAVI. .. l MJERILA 1145. LAŽNI NAKIT! 1146. N EĆE POBIJ E D ITI 1147. LOŠA NAMJE RA 1148. NARAVI U U D I
264 264 264 264 264 264 265 265 265 265 265 265 266 266 266 266 266 267 267 267 267 267 267 267 268 2 68 268 268 2 68 268 269 269 2 69 269 270 270 270 270 270 271 271 271 271 271 271
302 Mustafa es-Sibai
·
1149. U POLITICI N EMA OSJEĆAJA 1150. RIVALITET l N EPRIJATEUSTVO U PO LITIC I 1151. NAJTEŽE . . . . 1152. N EKI POLITIČARI 1153. POLITIČKI P ROGR ES 1154. DA NAS ALLAH, DŽ.Š., SAČUVA O D OVIH 1155. USPJ EŠAN POLITIČAR 1156. N EMA N I KAKVOG DOBRA U NJI MA 1157� MORAL l PO LITIKA 1158. N EMORALAN PO LITIČAR 1159. PORAST N EU PUĆE N I H 1160. ISKORISTI O D O NOGA ŠTO M RZIŠ 1161. VJ ERA l POLITIKA 1162. N EMA N IKAKVA DOBRA U NJE M U 1163. PRETJ ERIVANJ E 1164. N EĆE USPJ ETI 1165. IZDAJA 1166. KAZNA 1167. IŠČEKIVANJ E JUNAKA 1168. ISPRAVNOST VLASTI 1169. POBJEDA 1170. POKO RAVANJ E VLADARU 1171. U UBAV TI RAN INA 1172. KAKO ĆE VLADAR VJEČNOST STEĆI? 1173. KAKO ĆE DRŽAVE S REĆU STEĆI? 1174. KAKO ĆE U M M ET S REĆU STEĆI?
272 272 272 272 272 273 273 273 273 273 274 274 274 274 274 274 275 275 275 275 275 275 276 276 276 276