Op art i minimalizam su nasljeđe konstruktivizma. Vlada veliki optimizam razvoja tehnologije, na kao u enformelu koji tematizira strah i tjeskobu. Ali oni ipak zatomljuju individualnost, nema sadržaja izvan njih samih. Posežu za novim materijalima, negirajući sami sebe postali su završnom točkom moderne umjetnosti. Nakon toga se sve vraća na staro – sadržaji i individualnost. Op art – zove se još sintetičkim ili abc umjetnošću. Svoja istraživanja vuče iz tehnoloških otkrića – prostor, pokret, svjetlost. Korijeni su joj u futurizmu sa svojim dinamizmom i pokretom, dok op art ostvaruje doslovni pokret. Stiefen Ban – 4 eseja o kinetičkoj umjetnosti, i neka knjižurina „ Optical Illusion and visual arts“. Povijesničar Frank Popper propagira op art, dok Morris Merloponti se usmjerava na ono izvana (????). Taj pokret i nastaje od Lucija Fontane, s time da je on htio reži da postoji prostor iza i ispred platna. 1955. u Parizu izložba „pokret“ koja najavljuje kinetičku umjetnost. Za većinu Op artovaca osnivaju se grupe – Milan „et“, Padova „te“, dok je najjača grupa za istraživanje vizualne umjetnosti sa istaknutim članom Hulio Le Parkom. – Graf. Vasarely i Bridglet riley – najvažniji op artovci. Vizualni elementi proizvode nemir u kompoziciji Otac op arta – Vasarely se na Moholy Nagya fura, krajem 40 – ih počinje slikati, kasnije sugerira pokrete i radi skulpturu. 60 – ih op art ulazi u modu.
Anuskiewicz – furanje na njega
Riley Bridget – Najpoznatija uz Vasareliya. Prelazi na 3 boje od kojih radi mnogo varijanti.
Alviani – Aluminijski lim i kasnije geometrijska polja.
Agam – Preteče izmjenjihvih reklama, više kutova gledanja.
Cruz Diez – Dodaje niti kojima ritmizira tonove u pozadini. Pravi spirale.
Jesus Raphael Soto – Preko cijelih zidova većina radova koja su vezana uz prostorno širenje niti.
Takis, Grk – Koristi magnete koje povlači onaj veći.
Zero grupa – 1950 – ih. U kontaktu sa novim realistima. Cijene Kleina i Tanguliya.
Mack – Minimalizira likovna sredstva
Piene – Prvi puta su iskorištena kompjutorska svjetla koja se pale i gase.
Graubner – vata ispod platna, zatim to moči dok se ne dobije cool efekt.
Mack – Unosi lance, Džamonja se fura na njega. Negira se pravilnost karika.
Uecker– inspiriran kišom.
Morellet - Sitni elementi
Julio De parc – Istaknutiji niz cijevi, prugasta kocka…
Schoeffer – Svjetlo kao glavni izvor rada
Tinguely fontana, Švicarac – od odbačenih predmeta radi strojeve.
Agam – fontana.
Taafte – Slično bombardiranju očnog živca
Minimalizam Posežu za metalom, plastikom, ready madeovima…. Judo – radi niz istovjetnih elemenata. Radovi u pejzažu „earth art“. Radi i vlastiti muzej gdje su radovi i ostalim minimalista.
Andre – Koristi pravilne trupce koje stavlja na tlo. Radi tanke ploče koje niže jednu uz drugu.
Flavin – U početku jednobojna platna. Kasnije poseže za neonskim cijevima koje stavlja u uglove, čak i u jednu crkvu.
Smith – Nekakve cijevi i gluposti.
LeWitt – Najrevolucionarniji – kao polazište koristi kocku jer ju smatra savršenom (a možda je to Maybelline). Jedan od prvih performatora jer je kocku zakopao. Iz minimalizma krenuo u konceptualnu umjetnost.
Judd Pawson – dizajnira dućane odjeće.
Drugi predstavnik od minimalizma do konceptualne – Weiner
Barry bilježi puštanje plina iz boce
Heuebler – Bilježi samog sebe
Darboven – na a4 bilježi tijek vremena.
On Kawara – šalje razglednice, slika datume, svesci knjiga u kojima bilježi vrijeme od svoga rođenja.
Cole – bilježi reakcije na projekte.
Holzer – Koristi javna mjesta i displayeve
Kruger – Kombinira slova, bavi se stereotipima
Kosuth Josep – Najbitniji – Problematizira stvarnost sa stolcem i kišobranima uz koje stavlja fotografije i leksičku definiciju.
Broodthaers – neo Magrittovac, nadrealističan je.
Za upamtiti : Kosutha, Onkavaru, Krugena Minimalizam – Judo, Andrea, Flavina, levitta… po čemu se razlikuju?
Op umjetnost – Vasarely, Riley.
