Nevenka Bezic Bozanic Stivanska Imena i Prezimena 17 i 18 St

STIVANSKA IMENA I PREZIMENA 17. I 18. STOLJEĆA NEVENKA BEZIĆ-BOŽANIĆ Perčićeva 12 HR-21000 Split

UDK 929.3(497.5) Izvorni znanstveni članak Original scientific paper Primljeno: 21. 05. 2001.

Sutivan se kao lokalitet spominje g. 1205., a kao naselje oko g. 1477. dolaskom prvih prebjega s kopna nakon pada Bosne od strane Turaka. G. 1579. naselje broji oko stotinu duša i crkveno se osamostaljuje od župe Donjeg Humca. Od g. 1628. sačuvane su Matične knjige krštenih i od g. 1694. vjenčanih, pa se kroz te knjige može pratiti rast ovog naselja, te imena i prezimena njegovog življa. Sutivan se uglavnom oblikovao od doseljenika iz Poljica, te Makarskog primorja i njegovog zaleđa, koji tu nađoše utočište za vrijeme Kandijskog rata (1645-1669). Potom im je Sutivan postao stalno stanište, a s vremenom je tek ostala predaja o njihovu porijeklu, jer već u prvoj generaciji rođenoj u Sutivanu nije zabilježeno odakle su došli. No analizom prezimena moguće je sa sigurnošću utvrditi njihovo porijeklo iz Poljica i Makarskog primorja, jer ista takva prezimena još su se i danas zadržala na tom području. S druge strane Sutivan su tijekom 17. i 18. st. naseljavali Bračani nastanjeni u malim pastirskim zaseocima u unutrašnjosti otoka nadajući se da će u naseljima uz more naći bolje životne uvjete.

N

ajstariji dosada poznati spomen Sutivana na otoku Braču zabilježen je g. 1205. kao "super sanctum Johannem" na lokalitetu Mostir zapadno od srednjovjekovne crkve sv. Ivana, što se nalazi uz temelje starokršćanske crkve. 1 Kao naselje Sutivan se oblikovao negdje oko g. 1477. kada se doselila obitelj Ivanović, a potom g. 1505. obitelj Jakova Božičevića iz Splita, 2 prema natpisu na utvrđenoj kući kasnije u posjedu obitelji Ilić. 3 Obitelj Ivanović prema nekim izvorima 4 porijeklom je iz Podgore, a na Brač dođoše kao bjegunci pred Turcima. 5 Zbog nekih zasluga Mletačkoj republici, brački knez Piero Zaccaria dodijeli braći Dragiši i Marku zemlje što pripadahu javnome posjedu. Jednako tako komad zemlje dobio je i Markov sin Radovan, te još nekoliko članova ove obitelji Radiša, Tomo i Petar. Iako im je Mletačka republika priznala staro plemstvo, bračko plemičko vijeće nikada ih nije primilo u svoje redove. Iste g. kad su Ivanovići stigli u Sutivan spominju se još se Nikola i

Kulturni spomenici otoka Brača, Brački zbornik 4, Supetar, 1960, str. 99. Ova se obitelj u ispravama spominje u latinskom obliku Natalis i talijanskome Nadali. 3 D. Vrsalović: Povijest otoka Brača, Brački zbornik br. 6, Supetar, 1968, str. 137. 4 A. Jutronić: Četiri grupe dokumenata iz prošlosti Sutivana, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 7, 1969, str. 411-412. 5 Nema podataka o toj obitelji, koja je očito odselila potkraj 15. stoljeća iz Podgore. M. Stojković: Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knj. XXIX, sv. 1, Zagreb, 1933, str. 95-145. 1 2

Ethnologica Dalmatica Vol. 10 Split 2001

29

Radovan Zvanić, porijeklom iz Donjeg Humca, koji su se s Ivanovićima sporili radi nekih posjeda, jer su smatrali da ti posjedi pripadahu njihovoj obitelji. G. 1579. prema vizitaciji veroneškoga biskupa Valiera, Sutivan broji stotinjak stanovnika, pa se tom prilikom odcjepljuje crkveno od Donjeg Humca, hvarski biskup imenuje prvog župnika don Franu Ivanovića, a g. 1585. stivanski glavar je splitski plemić Alvis Nadali, stalno nastanjen u Sutivanu. U vrijeme biskupa Cedulina te iste g. župnik je Matej Andrijašević, a od Stivanjana još se spominju Grgo Vlahović i Perica, kći Ante Jutronića, koji žive u divljem braku, te Frano Sebastijanović reč. Zvanić. G. 1587. zabilježen je u pisanim izvorima Dinko Marinčić, g. 1590. Marko, sin Jakova Lukšića reč. Linzanin, g. 1592. Marin Cerinić, Perica Sirotković reč. Manduhorovina, Ivan Radić Bolančić i Marko Lukšić Carić, g. 1596. Šime Placarić, Marko Bilovinović, Jerolim Ljubetić i Vicko Nižetić. G. 1604. stivanski župnik bio je Jakov Della Croce iz Splita, i spominje se domaći svećenik don Jerolim Marinčić, te Veronika Traurina (vjerojatno iz Trogira), udovica Mate Grubišića. 6 Iz g. 1625. sačuvan je popis momčadi bračke galije zapisan od suprakomita Jurja Mladinea i iz tog popisa može se zaključiti koje su obitelji u prvoj polovici 17. stoljeća obitavale u Stivanu. 7 To su: BAKULIĆ 1, BERKOVIĆ 1, BIDIĆ 2, BILOVINA – BILOVINOVIĆ 4, 8 BOLANČIĆ 2, DRAGIČEVIĆ 7, 9 FORENSE 1, IVANOVIĆ 2, JUTRONIĆ 2, KABLARIĆ 1, KRSTULOVIĆ 1, LJUBETIĆ 4, NIŽETIĆ 1, PAVLOVIĆ 2, POLJICAN 2, SFARTALOVIĆ 2, SIROTKOVIĆ 4, STIPULINOVIĆ 1, TIRONI 1, VIDOŠEVIĆ 1. 10 Od g. 1628. sačuvaše se Matice krštenih, od g. 1694. vjenčanih i tek od g. 1776. umrlih. 11 Sutivan se s godinama povećava, doseljava se živalj iz naselja s otoka i kopna, sklapaju se brakovi između domaćih i onih sa strane, stoga naselje raste, pa prema biskupskim vizitacijama od 1579. kad je imalo stopedeset stanovnika do 1763/4. g. s oko pet stotina. 12 U Sutivanu su prema sačuvanim matičnim knjigama zabilježeni stanovnici iz slijedećih bračkih naselja: Od roditelja iz Bobovišća rodila se 1653. Ivanica, kći Nikole Lovre i Franice Karstulović, 13 a g. 1669. Ivanica, kći Lovre Vladislavića i Margarite Gligotove, g. 1703. oženio se Jure Karstulović Margaritom, kćerkom Ivana Delića, slijedeće g. zabilježen je kao kum Nikola Gligo, 1732. majstor Ivan Karstulović reč. Zaro Luke, slijedeće g. Ivan i Tereza Bavčević, g. 1740. Ivan Cerinić reč. Baccevich, g. 1721. R. Vidović: Stivan, u: Radovi, Sveučilište u Splitu – Filozofski fakultet u Zadru – OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, g. I (III), sv. I (III), Split, 1984, str. 204. 7 A. Jutronić: "Momčad bračke ratne galije g. 1625." prema rukopisu suprakomita Jurja Mladinea, Starine JAZU, knj. 54, Zagreb, 1969, str. 70. 8 Među veslačima spominje se Ivan Bilovina, gastald, vjerojatno na dužnosti u jednoj od stivanskih bratovština. 9 Jedna obitelj Dragičević iz tog vremena ima nadimak "Galeot". 10 Brojevi označuju koliko je osoba bilo na spomenutoj galiji iz Sutivana. 11 Matične knjige krštenih 1622-1694, 1742-1782; vjenčanih 1694-1777, 17781830. i umrlih 1776-1812, Povijesni arhiv – Zadar. Matica krštenih 1694-1746, Župni ured – Sutivan. 12 A. Jutronić: Vizitacije u Arhivu biskupske kurije u Hvaru, Starine JAZU, knj. 51, Zagreb, 1962, vidi table. 13 Ova obitelj i danas se naziva istim oblikom prezimena, iako više ne živi na otoku. 6

30

10 godina časopisa Ethnologica Dalmatica

oženio se Stjepan Bradašić Margaritom, kćerkom Petra Uhanovića i g. 1742. Ivan Cerinić Nikole Magdalenom Ilić Petra, g. 1747. spominje se kao kum Ivan Karstulović reč. Čapverić, g. 1760. udala se Lukrica Karstulović za Stivanjanina Antu Vidoševića, a oženio se 1772. g. Josip Karstulović Ivanom udovicom Ante Jutronića i g. 1777. Jure Cerinić Bavčević Jerkom Jakova Lukšića. Iz Ložišća rodio se g. 1676. Frano, sin Stjepana i Jelene Bradašić, g. 1673. Ivan, sin Luke i Margarite Karstulović i g. 1675. Stjepan, sin Lovre i Franke Karstulović. Iz Miraca zabilježeni su kao kumovi g. 1662. Augustin i Jerka Barkojević, te g. 1679. Nikola i Ivan Bartičević, g. 1682. rodio se Jure, sin Katarine i Jerka Nižetić, g. 1708. udala se Lode, kći majstora Ivana Ivanovića za Nikolu Lovre Vladislavića i kum je Petar Petrinović, a slijedeće g. oženio se majstor Stjepan Jakšić Dominom Ivana Ljubetića. G. 1724. spominje se svećenik Ivan Voineo, g. 1731. bio je kum Ante Sokol, g. 1739. umrla je Katarina, kći Ivana Harašića, g. 1765. rodio se Nikola, sin Lukrice Jeramović reč. Stanić i Ante Vladislavića reč. Kušić, a g. 1772. oženio se Nikola Kirigin Margaritom Frane Lukšića. Iz Donjeg Humca spominje se 1694. kao kum gospodin Ivan Cvitanović, 14 g. 1699. župnik Ivan Polotović, g. 1702. Petar Brizić, g. 1720. oženio se Petar Dragičević Mihovila Margaritom Marka Ljubetića, slijedeće g. rodio se Stjepan, sin Tome Ljubetića i Nike iz D. Humca, g. 1725. oženio se Ivan Dragičević Olimpijom, kćerkom Stjepana Klapavčića, g. 1738. udala se Jela Jakšić za Marka Ljubetića Nikole i Dominka, kći Arnira Cerinića za Antuna Lukšića Tome, 15 g. 1745. bio je kum Ante Cerinić, g. 1760. rodio se Frano, sin Marka Ljubetića i Elizabete iz Humca, g. 1772. kum je Marko Škarpa i g. 1775. Frano Andriuzzi, slijedeće g. oženio se Juraj Antuna Dragičevića Lukricom Ivana Grubišića, te g. 1777. i 1781. spominju se kao kumovi Ivan Pierotić i kći mu Tomica. Iz Supetra g. 1651. i 1665. spominju se kumovi parun Ivan Ballarin i Bonoma Bersatić, g. 1696. oženio se Jure Petrić Mihovila Lukricom Petricius Petra, g. 1702. i 1712. kumovi su Luka Lukin i Jerolim Bersatić, 1723. g. oženio se Ivan Rendić Mate Lukricom Lukšić Jerolima, g. 1726. zabilježen je neki "Luca de Castro S. Petri", g. 1727. krojač Luka Svirčić, 1729. g. Ivan Tironi i Franica, žena majstora Teodora, 1731. g. Ivan Dorotić Srećka, 1735. Tudor Caldeo i Jure, sin paruna Mate Pizzolo, 1744. i 1746. g. Petar Pizzolo i Margarita, žena Mate Poplačića, a g. 1761. i 1769. Ivan Ballarin i Ante Rendić. G. 1761. rodio se Tomo, sin Nikole Ilića i Supetranke Domine Ballarin i kao kum zabilježen je Ivan Ballarin, 16 a g. 1769. kum je bio Ante Rendić. G. 1775 rodila se Marija, kći Ivana Vladislavića i supetranke Katarine Petrinović Bisković. G. 1776. bio je kum mornar Nadalin Stanojević reč. Barišin, kuma Katarina Rendić i te g. rodio se Marko, sin Petra Ljubetića i Supetranke Marte Čaljević, a slijedeće g. kumovi su pomorci Mate i Vicko Pizzolo, te Petar Rendić. Iz Dola zabilježen je g. 1725. kao kum gospodin Pavao Ostoja i g. 1732. Ludovika, žena Ante Budua, g. 1744. i 1758. rodila su se djeca Doljanke Margarite Samaić Vlašić i Petra Vidovića reč. Fiuman. Iz Postira spominju se kumovi g. 1667. "gospođa" Katarina Gelinea, g. 1728. pomorac Jerolim Domach i g. 1731. "gospodin" Frano Gelineo Nikole, a g. 1733. udala se Katarina Gutunić za Ivan Ovo se prezime pojavljuje i kao Cvitanić. I Lukšić i Cerinić imaju naziv "gospodin". 16 Vjenčani su u Supetru g. 1756., ali je Domina zabilježena kao Diana. N. BezićBožanić: Supetrani u 18. stoljeću, Brački zbornik 19, Supetar, 1997, str. 75. 14 15


31

Tome Ilića. 17 Iz Splitske rodio se g. 1672. Petar, sin Jure Ivičevića i Franice, iz Škripa g. g. 1758. udala se Franica Radojković za Kuzmu Natalisa, a kum je bio gospodin Julij Radojković. Iz Nerežišća g. 1651. i 1675. spominje se kao kum Ivan Nikola i otac mu Ivan Dominik Filippi, g. 1683. Franica Filippi i g. 1695. gospodin Ivan Radmilli, g. 1690. rodio se Jerolim, sin majstora Jakova Ivana i Margarite Filippi, g. 1706. kum je gospodin Nikola Radmilli, g. 1709. Ivan Radmilović, g. 1719. Dominik Digojević, 18 g. 1720. neki Ciprijan bez zabilježenog prezimena (Ciprianus de loco Neresi), g. 1727. Marko Mirkov, sin Dominika, g. 1731. svećenici Ivan Smartić i Mihovil Harašić i žena mu Vica, slijedeće g. majstor Ivan Mačić i Domina Lukinović, g. 1733. Petar Žuvić, g. 1744. Fabjan Berković, g. 1745. Kajelin Parvulović, g. 1758. Margarita, kći Petra Harašića, g. 1767. Stjepan Vlastelinović, g. 1774. Nikola Harašić Gučević i g. 1781. Ivan Svetinčić. 19 Iz Dračevice rodila se g. 1691. Mandalena, kći nekog Šimuna Tome bez zabilježenog prezimena i kum je bio neki Kuzmo Kuzmin (Cusmin), g. 1722. Kuzmo Žuvić i g. 1743. Petar Šimunović, a g. 1777. rodio se Petar, sin Franke Zorančić i supruga joj Stivanjanina Jerolima Lovre Jutronića. Iz Selaca g. 1735. oženio se Petar Ursić Jelenom Filipa Šoljančića i g. 1777. rodio se Frano, sin Selčanina Ivana Tonšića i Dominke Frane Gizdelina iz Blata. Iz Pražnica g. 1745. rodila se Elizabeta, kći Frane Martinića i Magdalene bez zabilježenog prezimena iz Stipanjske, a iz Donjeg Humca g. 1732. zabilježen je kao kum Jakov Tarcanović. Iz Pučišća g. 1719. oženio se u Sutivanu Luka Moro Višankom Jerkom, kćerkom Ivana Andrije Pierotića, a g. 1777. rodio se Ivan, sin Ivana Ljubića i žene mu Pučišćanke Angeline bez zabilježenog prezimena. Iz Bola g. 1730. spominje se kao kum Josip Vusio, g. 1746. rodio se Jakov, sin Petra Radolfija i Katarine Ante Zuanića, g. 1747. bio je kum Ante Budua, a 1753. rodio se Tomo, sin Petra Vidoševića i Boljanke Margarite Vlašić. Iz Milne zabilježen je g. 1632. Marko Jurjević, g. 1705. i 1709. Ivan Bonačić, g. 1708. Nikola Garmić, g. 1720., 1721. i 1722. Nikola, Mate i Juraj Bonačić, Ivana, g. 1727. Marko Radojević, g. 1732. Dominik Furlan, g. 1763. Franica Bonačić, g. 1777. udala se Domina, kći pomorca Nikole Peruzovića za Petra Tome Vidoševića reč. Morotan, a g. 1781. bio je kum pomorac Josip Cuzonio Nikole. 20 S otoka Šolte nastanjen je g. 1749. Antun Ferro, gdje mu se sa ženom Lucijom rodio sin Petar, a g. 1794. spominje se kao Gvozdanović reč. Ferro. Iz Hvara spominje se g. 1663. kao kuma plemkinja Vica Fasaneo, g. 1693. Jerolim Vidali i g. 1708. plemić Petar Vitali. Iz Staroga Grada spominje se g. 1739. kao kum Fabjan Gašić i g. 1741. Fabjan Vlahović, iz Jelse rodila se g. 1663. Magdalena, kći Ivana i Katarine Milevčić, g. 1717. udala se Elizabeta Stjepana Scrivani za Serafina Bresanini, g. 1743. kum je bio Luka Palaversić, g. 1751. oženio se Dominik Palaversić Margaritom Jerolima Lukšića, između g. 1765. i 1776. rađaju se djeca Jelšanina Grge Radmilića, sluge u obitelji Capogrosso i Anđe Lončar iz okolice Trogira, g. 1776. rodila se Matija, kći Tadije Šantića i Katarine Viktorija Lukšić živjela je prije udaje u obitelji Tommaseo u Postirama. Ovo se prezime ne spominje u popisu nerežiškog življa, iako je zabilježeno da je kao kum došao iz Nerežišća. 19 Nerežišćani su tijekom 17. i 18. stoljeća imali osobito prijateljske veze sa Stivanjama, jer se najčešće spominju kao kumovi. 20 O stanovnicima Milne vidi N. Bezić-Božanić: Milnarani u 18. stoljeću. Prvi libar o Milnoj, Milna, 1998, str. 135-150. 17 18

32


Antuna Lukšića, a g. 1780. udala se Matija, kći Mate Torre za Antuna Natala de Natalibus. 21 Iz Visa zabilježen je kao kum g. 1708. plemić Kristofor Gariboldi, g. 1719. udala se Jerka Pierotić za Luku Modra, g. 1776. i 1780. rodio se Dominik i Marko, sinovi Vicka Svičarovića i Andrice Gizdavčić Dominika, a kuma je bila g. 1777. Antica, žena Ivana Čudine. Iz Komiže spominje se g. 1690. Mate i Katarina, g. 1702. Ivan i Vica, a g. 1707. Mihovil, svi iz obitelji Marinković. G. 1709. bio je kum gospodin Ivan Zanchi Ante i g. 1740. Marko Marinković, g. 1740. oženio se Julij Marinković Klarom Ruspini Frane, g. 1752. rodio se Ivan Antun, sin kirurga Andrije Definisa i Komižanke Vice Marinković Ivana, 22 g. 1776. udala se Matija Božan Ivana Nikole za Franu Ivanovića Petrovog, g. 1779. bio je kum Mate Božan, g. 1779. rodio se Nikola i Juraj, sinovi Luke Nikole Bogdanovića reč. Harbat i Ana Matijašević, g. 1777. rodio se Frano, sin Komižanina Petra Anibalovića i Katarine Vuice iz Splita. Iz Splita zabilježen je g. 1645. kao kum Ivan Mihanović, g. 1649. rodila se Olimpija, kći majstora Batiste i Isabete Bisazza, između g. 1657. i 1665. rađaju se Lukrica, Katarina i Franica, kćeri majstora Frane i Margarite Zanardi, a iz te obitelji još se spominju kao kume g. 1659. i 1661. Ana i Jakobina. G. 1659. bio je kum kapetan Nikola Modro, slijedeće g. rodila se Margarita, izvanbračna kći nekog gospodina Vuice i Splićanke Uršule, g. 1661. rodio se Mate, izvanbračni sin kapetana Frane Marianija i služavke mu Splićanke Marije, a kumovi su bili majstor Frano Macanović i Lucija Lisičić. G. 1670, 1676, 1677. i 1679. spominju se kao kumovi Jakov Cestari, Ivan Filipović, Margarita Glavić i Marko Modro, g. 1678. rodila se Klara, kći Jakova i Franice Cestari, g. 1692. Antun Marko, sin gospodina Ivana i Kornelije Marjanović, g. 1696, 1697, 1700, 1701, 1702, 1703, 1706, 1709, 1718, 1719, 1722. i 1726. zabilježeni su kumovi gospođa Felice, kći Jakova Gioannizio i plemić Ivan Alberti, Andrija Prottoghese, Nikola Zanardo, majstor Pavao Degente i Mate Gioannizio, splitski kanonik Petar de Natalibus i Antica Frane Starčevića, gospodin Petar Scipioni i majstor Andrija Splićanin bez zabilježenog prezimena, majstor Josip Pasinelli, gospodin Nikola Capogrosso, sergente Luka Bergeljić i svećenik Nikola Splićanin, Ivan Marić i majstor Francesco Cattori Babanzoni, majstor Anđela Tesolatti i Aleksandar Tesolatti, a g. 1727.. rodila se Anamarija, kći Antuna de Bonis. G. 1728, 1729, 1731, 1733, 1734, 1735, 1737. i 1738. bili su kumovi Jerolim Gianco, Lovro Catonari, gospodin Luka Bergeljić, Ivan Benedetti, Tomo Zendich (?), Karlo Paiton, Tomo Marić, Jelena, služavka Jerolima Janco, majstor Arnerij Splićanin, pukovnik Marko Bergeljić, kovač majstor Frane Splićanin, Jelena, služavka Jerolima Ianco, oboje bez zabilježenog prezimena, Katarina, žena Frane Lisičića, Luka Marić, Vica Kovačić, Mate Paić, Ivan Sbupaz, Jelena Kovačić, Franica, žena Vicka Patarni i pukovnik Antun Bergeljić pok. Vita. G. 1738. rodila se Klara, kći majstora Tome i Ivanice Gospodnetić, 23 kumovi su bili g. 1739, 1740, 1741, 1742. i 1745. Antun Nisci (?), Magdalena, kći Frane Lisičića, Pavao Ivana Mazzoni, Ivanica Turdichia, Ante Relić, Mato Bakulić, Lucija Ugrinova, Majstor Ivan Bilan, Ivan Nikole i Nikola Matija je rođena u Jelsi g. 1750. N. Bezić-Božanić: Stanovništvo Jelse, Jelsa, 1982, str. 126. 22 N. Bezić-Božanić: Popis stanovništva Komiže u XVIII stoljeću, Čakavska rič, g. II, br. 2, Split, 1972, str. 107. 23 Clara ex magistro Thome Gospodnetich et Ionne coniugibus ciuitatis Spalatensis ... Kršteni, Župni ured – Sutivan. 21


33

Ivana Casanova, te gospodin Ivan Barbieri, a između 1745. i 1754. rađaju se djeca Splićanina Antuna i Katarine Pissetti. G. 1747. i 1748. bili su kumovi Juraj Barbieri, dr. Lovro Bernardi i Ante Bergeljić, g. 1763. rodio se Frane, sin Frane Zuanića i Katarine Radmilović, g. 1765. Mate, sin Ivana Ilića i Splićanke Margarite Dudan, g. 1766. rodio se Frane, sin majstora Henrika Naimera i Donate Modro, g. 1774. Mihovil, sin Ivana Jutronića i Katarine Jeremije Kokoc (Cocoz), iste g. bio je kum kapetan Aloisius Nonveiller, g. 1776. oženio se krojač Kuzmo Bernardi Manzoni Jerkom Ivana Ivanovića i gospodin Ante Lukšić Elizabetom Petra Dudana, a kumovi su bili gospodin Špiro Sorbi, Frane Bergeljić, Nikola Jakšić, Marija Bergeljić Pinelli i Ivan Dagenello Tesolato. G. 1777. kumovi su gospoda Frane Riboli, Josip Valenti, Antonio Altra, 24 Antun Milesi Pavla i major Patar Bergeljić, Bastian Marconi i Jerka Polo, a udala se g. 1779. Marija Andreis Dujma za Nikolu Ivana Vladislavića. 25 Splitska obitelj Kavanjin porijeklom iz sjevernotalijanskog grada Castrazzona povezala se sa Sutivanom preko Marka, sina Pavla, splitskog trgovca rođenog oko 1580. g., jer se oženio Marijetom Nadali Božičević, kćerkom Frane nastanjenog u Sutivanu. Time su Markova djeca stekla neka imanja i zacijelo češće navraćala majčinoj obitelji. G. 1648. Marko je zabilježen kao kum Petrici, kćerki Ivana Petritio i g. 1652. Jerolimu, sinu Mate Šoljančića, njegova žena Marieta g. 1651. Jerolimu, sinu Jakova Zuanića i g. 1677. Lukrici, kćerki Ivana Zuanića, g. 1655. Markov sin Ivan Frane, također trgovac, kumovao je Jerki Tome Ivanovića, g. 1657. Lukrici Lovre Karstulovića, g. 1661. Marku Mate Ljubetića i g. 1669. Flori Kristofora Ljubetića, a g. 1665. Markov sin Šimun, tada klerik, a više godina kasnije trogirski biskup, Nikoli Jakova Ivanovića i g. 1667. Petru Ivana Lukšića. Od desetoro Markove djece jedini je sin Jerolim Paško poznati splitski odvjetnik i književnik (1643-1714) povremeno navraćao u Sutivan i tu sagradio ljetnikovac, gdje se u starijim godinama povukao da bi u tišini ladanjskog života napisao svoj veliki spjev "Bogatstvo i uboštvo". Jerolim se prvi put oženio Anom Marijom Filipović iz Nerežišća s kojom je imao četvero djece i u drugom braku sa Splićankom Perinom Marchi kćer Sabu. Jerolim je g. 1662. kumovao Stjepanu, sinu Kuzme Sirotkovića, g. 1683. Anti Cvitaniću i g. 1701. zajedno s drugom ženom Perinom Anti Ivana Ivanovića. G. 1709. udala se u Sutivanu Elizabeta (Saba) Jerolima za NIkolu Capogrossa, 26 i prema Jerolimovoj oporuci, budući da ta obitelj nije više imala živog i odraslog muškog potomka, Nikola je prihvatio uz svoje prezime i ono Kavanjinovih. Međutim, obitelj Capogrosso spominje se i ranije u Sutivanu. Tako je g. 1656. zabilježen kao kum Bartul Capogrosso, g. 1679. Lovro, g. 1719. i 1724. Jerolimov zet Nikola, g. 1741. i 1759. spominje se Jerolim Nikole već tada odvjetnik, 27 a g. 1776 kao kumovi Elizabeta, kći Petra, Nikola i

24

D. Antonius Altra Magnificus Corti. Više Sutivanjana i Sutivanki vjenčalo se, krstilo i umrlo tijekom 17. i 18. stoljeća u Splitu. A. Jutronić: Prilog poznavanju veza Splita s Bračanima, Brački zbornik 4, Split, 1957, kršteni str. 29, vjenčani str. 35, umrli str. 48. 26 Adi 26 Ottobre 1709. ... Illmo. Sigr. Nicolo Capogrosso con la Illma. Sigra. Elisabeta Cavagnini ... (Vjenčanje je obavljeno u privatnoj kapeli ljetnikovca Elizabetinog oca pjesnika Jerolima Kavanjina u prisustvu kumova Stjepana Nadalija i Jerolima Petrizia. Vjenčani 1694-1777, str. 9. 27 Doctor Hieronymus Capogrosso Cavagnini, odvjetnik u Splitu, dobio je ime po majčinom ocu. 25

34


Kornelija Capogrosso Kavanjin. 28 Izrazita povezanost između Sutivana i Splita tijekom 17. i 18. stoljeća zacijelo je uvjetovana dolaskom obitelji Kavanjin i potom izgradnjom ljetnikovca. Dolazili su povremeno prijatelji te obitelji, obrtnici, pomorci i posluga. Težnja življa maloga naselja bila je uvijek da svojoj djeci biraju za kumove na krštenju uglednije osobe, posebno one iz većih mjesta i gradova, pa je vjerojatno zato i toliki broj Splićana povremeno prisutnih u Sutivanu. Iz Mravinaca oženio se g. 1793. Mato Matić reč. Drnas, iz Podstrane rodilo se između g. 1723. i 1731. četvero djece nekog Petra i žene mu Dominke bez zabilježenih prezimena, iz Tugara vjenčali su se g. 1777. Nikola Radić i Magdalena, kći Grgura Matijaševića, a iz Jesenica oženio se g. 1776. Vito Matijašević Katarinom Frane Ivanovića. Pod općim nazivom Poljica spominje se g. 1635. Ivan Poljizanović pri rođenju kćeri Mare, g. 1659. Katarina Borovčić u službi svećenika Jerolima Nadalija, g. 1663. rodio se Petar, sin Frane Poljičanina i Barbare bez zabilježenoga prezimena, g. 1700. udala se Katarina, udovica Frane Poljičanina, za Jurja iz Dubrovnika nepoznata prezimena, g. 1741. spominju se kao kumovi Stjepan Filipović i Ana Kordokova (Cordocoua), te g. 1748. Ivan Pregojević, sluga u obitelji Capogrosso. 29 Iz Omiša zabilježeni su kumovi 1648., 1656., 1658., 1663. i 1750. kapetan Ante Stipančić, Ante Harambašić, kapetan Nikola Marinović, Petar Harambašić i Elizabeta, žena "gospodina" Pavla Marchiolli. 30 Iz Zadvarja g. 1690. kršten je Petar, sin Adama Samarića, 31 i g. 1715. Lucija, kći Jurja Morlaka i žene mu Magdalene, a iz Slimena g. 1657. spominje se kao kum Ivan Balić. Pod zajedničkim imenom iz Primorja spominje se g. 1707. neki Ivan pri vjenčanju s Katarinom, kćerkom majstora Valerija Zuanića, g.1726. rodio se Ante, sin Petra Primorca i Ane Janko i bio je kum svećenik Nikola bez zabilježenog prezimena, a g. 1738. kum je Marko Domjanović. Iz Korčule spominje se g. 1717. neki Nikola Jurjev pri krštenju kćerke Margarite, 32 g. 1740. bio je kum Frano Žaknić, g. 1746. Dominka Frane Jerkina (Ghierchin) i g. 1777. Frano Dragaljić (Draghaglich), a iz Blata Nikola Prizmić oženio se Katarinom Ivana Keljevića i 1751. rodio im se sin Frano. Iz istog mjesta udala se Dominka Frane Gisdelina za Tonšića i g. 1777. rodio im se sin Frano, a g. 1781. rodio se Josip, sin Blaćanina Ivana Jurjevića i Katarine Ivanović reč. Dupin. Iz Stona spominje se Petar Pavunović, sin majstora Ivana, 33 iz Dubrovačke republike oženio se g. 1700. neki Juraj Katarinom Ivana Cvitanića iz Donjeg Humca, g. 1734. neka Marija, također bez zabilježenog prezimena, udala se za Obitelj Capogrosso u 19. stoljeću prestala je koristiti prezime posljednjega potomka iz obitelji Kavanjin, a u Sutivanu posljednji članovi obitelji Capogrosso bili su prisutni sve do Drugoga svjetskoga rata. Bogati arhiv obitelji KavanjinCapogrosso prenesen je g. 1948. iz stivanskog ljetnikovca u splitski gradski muzej. 29 G. 1635. zabilježen je Ivan Poljičanin (Poglizan), koji se kasnije spominje kao Poljicanović (Poglizanovich). Kršteni 1628-1694. 30 G. 1656. dolazi za župnika Omišanin Ivan Harambašić zabilježen i kao Carambassich i Arambassich, a s njime su se doselila i dva brata Antun i Petar. 31 ... Pietro di Anamio chiamato Samarich fatto charschiano Adami karstiano quando furono preso Duare e di moglie Catarina ... Kršteni 1628-1694. (nova impaginacija str. 73). 32 ... Margarita filia Nicolai filij Georgij de Ciuitate Curzole e Catharine coniugibus huius Parochie ... Isto. 33 Thomaso figliuolo non legitimo naturale di Pietro Pauunouich di Mistro Zuanne Cingano della Citta di Stagno et di Petronila sua amica. ... Isto. 28


35

Ivana Petra Desdira, iz Prčanja g. 1657. bio je kum Tomo Đurović (Giurouich) Petra, iz Stoliva g. 1743. Petar Ivanović Nikole, te g. 1744. i 1745. Pavao Krilović Grgura i Petar Ivanović Pavla, a iz Kotora spominje se g. 1657. Ana Gruettina, župnikova služavka pri rođenju izvanbračnog sina Petra s Dujmom Petrizio i bio je kum parun Nikola Sevintić, te g. 1756. zabilježen je i neki Ivan Kotoranin. Iz Sinja oženio se g. 1737. Ivan Juračić Magdalenom Jutarnić Antuna i g. 1762. spominje se Margarita Juračić reč. Sinjanin, žena Ivana Ivanovića reč. Fisko, 34 iz Bročanca spominje se g. 1746. neka Jelena bez zabilježenog prezimena, žena Frane Ivanovića, iz Dobrog polja zabilježen je kao kum g. 1777. Jure Cerinčić reč. Bavčević, a g. 1651. spominje se Pavao Morlak bez prezimena i porijekla. Iz Kaštela bila je g. 1673. kuma Margarita Giričić, iz Kaštel Kambelovca kumovi su g. 1720. Antun Camillo, 1742. i 1743. Antun Zungera i Antun Mustra, a iz Kaštel Starog kume su bile g. 1746. i 1748. Ana udova Franina i Marija Radun, služavke u obitelji Bergeljić. Iz Trogira spominje se g. 1698. gospodin Josip Casotti, g. 1709. udala se Filomena Casotti Ivana za "gospodina" Nikolu Petrizia, g. 1732. bio je kum zlatar Ivan Mihaljičić, 35 g. 1770. oženio se pomorac Mato Maltese Franicom Lukšić Nikole, g. 1777. kum je bio Ivan Radman i g. 1781. oženio se Ivan Mihovila Hrabrova Franicom Ivanović reč. Valerijev. Iz okolice Trogira spominje se g. 1765. Anđa Lončar (Lonzar) služavka u obitelji Petra Capogrosso i g. 1777. Ivan Ljubić, iz Okruga oženio se g. 1735. Stjepan Budislavić Anom Marinković Nikole, iz Segeta zabilježen je kao kum Pavao Bastunović, g. 1778. rodio se Frano, sin Segečanina Ante Milata i Vice Ivanović Frane, a iz Labina zabilježen je g. 1789. neki Dujmović reč. Labinjanin i Labinjac. Iz Zadra spominje se g. 1699. kao kuma Margarita, žena gospodina Canaletti, 36 iz Rijeke udala se Jakica, kći Jure Fiumana za majstora Marka Vidovića, 37 g. 1714. oženio se Nikola, sin majstora Jure Vidovića reč. Fiuman Katarinom Mate Ljubetića i bio je kum Jerolim Vidović reč. Fiuman Nikole, g. 1727., 1730., 1734., 1740., 1741. i 1743. bili su u Sutivanu kumovi Frano Riječanin, Bartul Riječanin, oboje bez zabilježenih prezimena, Jakov Fillipis, Nikola Rošić, Petar Tome Fiuman i pomorac Nikola Laphes, a iz Poreča g. 1708. spominje se Frano, nepoznata prezimena. 38 Iz Venecije g. 1658. zabilježen je kao kum plemić Lorenzo Pizamano, g. 1726. Jure Matulović na krštenju Dominika, sina Josipa Zambuini zastupao je mletačkog plemića Ivana Damzi i g. 1729. kumovao je Ivan Verando, iz Murana g. 1664. bila je kuma Lucija, žena Lazara nepoznata prezimena, iz Ferrare spominje se g. 1661. pri rođenju Rusmalda, izvanbračnog sina conte Felice Bonarelli sa Splićankom Jakobinom Zanardi, iz Milana g. 1730. bio je kum Antonio Mazza, iz Bergama oženio se g. 1703. Aurelio Sonzonio, sin majstora Josipa Margaritom Sisejković i sljedeće g. rodila im se kći Antica, između g. 1703. i 1715. u više navrata bili su kumovi majstor Jakov nepoznata prezimena, majstor Bartul Zanchi i Andrija Ruspini, a g. 1743. rodio se Frano, sin Nikole Lukšića Davida i Magdalene Ruspini Ivana i bio je kum Frano Ruspini, iz Imole g. 1728. spominje se Ivan G. 1737. pri vjenčanju spominje se samo njegovo porijeklo "Sinjanin". ... Ioannes Michaglicich aurifex e Traguriense ciuitate ... 36 ... Dna Margarita coniuge Illustrissimi Domini Canaetti ex ciuitate Jadre. Svi ugledniji građani bez obzira da li su plemići ili ne nosili su naziv Dominus ili Domina – gospodin ili gospođa. 37 G. 1709. Jakov Vidović zabilježen je samo kao Fiuman – Riječanin. 38 ... Francesco ex ciuitate uovato Parenzo ... 34 35

36


Jerolim Rosaneo, iz Apulije g. 1736. Josip Corvino i g. 1781. pomorac Nikola nepoznata prezimena. Iz Napulja g. 1739. Frano Capare, a samo s napomenom iz Italije spominje se između 1664. i 1677. slikar Matheo Napoli i g. 1694. neki gospodin Pietro nepoznatog prezimena. 39 Prema spomenutim izvorima u Sutivanu 17 i 18. st. boravili su povremeno ili se stalno nastanili stanovnici nekih bračkih naselja te doseljenici sa susjednih otoka i kopna. 40 Brojna kumstva s osobama iz drugih mjesta i gradova ukazuju na otvorenost naselja i njegova življa: Naselje, grad, otok M Ž Apulija 2 Bergamo 5 1 Blato, o. Korčula 2 1 Bobovišće, o. Brač 11 3 Bol, o. Brač 4 0 Donji Humac, o. Brač 9 6 Dračevica, o. Brač 4 1 Dubrovačka republika 1 Ferrara 1 Gornji Humac, o. Brač 1 Hvar, o. Hvar 2 1 Imola 1 Italija 2 Jelsa, o. Hvar 6 Jesenice, Poljica 1 Kaštela 1 Kaštel Kambelovac 3 Kaštel Stari 2 Komiža, o. Vis 10 2 Korčula, o. Korčula 3 1 Kotor 2 1 Labin 1 Ložišća, o. Brač 3 Milano 1 Milna, o. Brač 9 2 Murano 1 Mirca,o. Brač 9 4 Napulj 1 Mravinci 1 Slikar Matheo Napoli spominje se u Sutivanu kao kum već g. 1664. a g. 1668. rodila mu se kći Bartula, 1674. Franica i 1677. sin Frano sa ženom Magdalenom. G. 1669. oslikao je strop u crkvi sv. Eufemije na otoku Rabu. K. Prijatelj: Barok u Dalmaciji, u knjizi Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982, str. 828. G. 1678. sastavio je oporuku kojom ostavlja neku sliku stivanskoj župnoj crkvi. A. Jutronić: Najstarija sačuvana knjiga rođenih Sutivana (1622-1694), Starine JAZU 47, Zagreb, 1957, str. 234. 40 ... 1651. Gerolima figliola di Turchi adulta da me D. Georgio Coviglianeo battezata ... 1658. Ana Turcha battezata ... 1687. Catharina di mistro Zuanne Petracich cingano da Duuno e di Gasparine giugali ... Matheus de Bosina (?). Kršteni 1622-1694., 1694-1728. 39


37

Nerežišće, o. Brač 19 2 Okrug, o. Čiovo 1 Omiš 5 1 Podstrana 1 1 Poljica 4 3 Poreč 1 Postira, o. Brač 2 3 Pražnice, o. Brač 1 Prčanj, Boka Kotorska 1 Primorje 4 Pučišća, o. Brač 1 1 Rijeka 9 1 Scosi (?) 1 Seget 2 Selca, o. Brač 2 Sinj 1 1 Slime 1 Split 68 37 Splitska, o. Brač 1 Stari Grad, o. Hvar 2 Stoliv, Boka Kotorska 3 Ston 1 Supetar, o. Brač 19 5 Škrip, o. Brač 2 Šolta, otok 2 Trogir 4 2 Trogir, okolica 1 1 Tugari, Poljica 1 1 Venecija 3 Vis, o. Vis 4 Zadar 1 Zadvarje 2 Po starim običajima djeca su na krštenju dobivala imena po roditeljima, najprije oca i potom majke, a kad se ta obveza ispunila, po najbližim očevim ili majčinim članovima obitelji. Imena su se pisala talijanskim ili latinskim oblikom što je ovisilo o zapisivaču na krštenju, koji su ponekad upisivali i domaći oblik imena u čakavskom narječju ili nekoj drugoj inačici. U Matičnim knjigama krštenih zabilježena su slijedeća muška i ženska imena 17. i 18. st.: 41

Župnik Pavić započeo je knjigu krštenih g. 1622. bosančicom na hrvatskom jeziku. Primjerice: 1624. giugnia na pet charstih syna giurgia Tomasichia i bi mu ime Paual a materi mu cate cum iuan Barsatich cuma Zabetta Iurinouichia Ya domiuan Pauich curat u to urime. Kršteni 1622-1694, list 2 (na uvezanom rukopisu zabilježen je početak upisa godine 1628., ali stranice nisu složene po godinama). Don Ivan Pavić zapisuje dok je vodio knjige na hrvatskom jeziku različito oblike pojedinih osobnih imena: Marunella, Simunita, Nike (ž. ime), Pavel i Paval, Jakomina, Perina, Marizza, Nikulin, Mićel, Ursa, Kate, Mara i sl. 41

38


Muško ime 17. st. Alberto 1 Alojzij, Alvis 1 Andrija 2 Antun, Ante, Toniy 20 Augustin 1 Baldasar 1 David 1 Dominik (Domenico) 1 Dujam (Doymo) 1 Felice, Felicij Filip Frane (Francisco) 21 Gargur (Gregorius) 3 Ilija 1 Ivan (Ioannes) 47 Jakov 4 Jerolim, Jerić (Gerolimo, Gerich) 22 Josip (Isseppo) 1 Juraj, (Giuray, Giurij, Giurgie, Zorzi) 20 Kristofor, Karstul 4 Kuzma (Cusma) 4 Leonardo Lovre 3 Luka 1 Marino 1 Marko 17 Matij, Mate, Matko 18 Mihoj, Mićel (Mihoy, Michiel) 7 Nikola, Mikula 19 Natal, Nadale 9 Paval, Pavle, Pavul 7 Petar, Piero 29 Rusmaldo 1 Stipan (Stiphnus, Steffano) 7 Šime (Simeone) 2 Tomas (Tomasio) 20 Valerij 3 Vicko, Visko

18. st 4 61 1 3 20 1 5 43 70 14

47 6

18 1 1 1 18 3 29 22 7 30 3 1 46 9 4 26 7

Žensko ime 17. st. Agnesa Ana, Anzola 8 Anamarija Antica (Antizza) 1 Barbara 1 Bartula 1 Benedikta Diana 1 Dominika (Domenica) 7 Donata, Dunata Dorotea 1 Elizabeta, Zabetta Sabetta Filipa (Filipp) 2 Filomena Fiorenza, Floria 2 Frana (Francisca) 26 Ivanica (Ivanizza)7 Jaka, Jakubina Jakomina 1 Jele, Elena 14 Jerka (Giercha, Geronima) 8 Katarina, Kate (Cate) 40 Klara 3 Kornelija Kuzmana (Cusmana) 1 Laura 1 Livia 1 Lode (Ludovica?)2 Lucija 4 Luigia 2 Lukrica, Lukre (Lucre) 23 Manda, Mandalina 19 Mara, Mare, Maria 14 Margarita 44 Mariana Marieta 2 Matia, Mathea 1 Nika, Niculetta 2 Olimpija 9 Pava, Paulina 2 Pelegrina -


18. st. 1 9 1 5 1 1 12 1 4 3 5 36 12 8 28 14 52 4 3 2 4 26 30 4 49 1 1 1 8 1 1

39

(Visco) Vido, Vito (Vitus)

2

2

Perina, Petrica 3 1 Stana, Stanislava 2 1 2 Šimica 1 Tereza 1 Urša 3 2 Tomica, Tomasina (Tomizza) 1 1 Vica (Vicenza) 3 11 Viktorija 1 Među osobnim imenima najviše je zabilježeno ime Ivan, jer je sv. Ivan bio zaštitnik i patron crkve po kojemu je naselje dobilo ime, zatim je češće ime Ante, Jerolim i Petar podjednako u oba stoljeća. Kod ženske djece najviše je Katarina, Margarita i Franica. Očito pod utjecajem doseljenika s kopna, posebno splitskih obitelji koja su u Sutivanu imala svoja imanja, ali i stranaca obrtnika i pomoraca, poneko dijete dobilo je na krštenju ime na otoku gotovo nepoznato kao primjerice Olimpija, Pelegrina, Viktorija, Rusmaldo, Valerij, David i sl. Stivanjani su se uglavnom bavili poljodjelstvom i pomorstvom što će se već u drugoj polovici 18. st. odraziti na opći privredni boljitak, ali i na porast stanovništva. Imućnije obitelji šalju sinove na školovanje izvan rodnog otoka, a kćeri s vrijednijim djevojačkim opremama udaju se za uglednije otočane ili najčešće za Splićane iz poznatijih obitelji. 42 Od školovanih osoba u Sutivanu po brojnosti su na prvom mjestu svećenici: 1680. Ante Alfirević, 1689. Jerolim Anapace, 1677. Ivan Berković, 1797. Ante Božan, 1710. Nikola Briznić iz Gornjeg Humca, 1644. Jure Covagligliano, 1690. kanonik Ante Filippi, 1702. splitski kanonik Mate Gioannizio, 1690. Marko Gregorelli, 1731. Mihovil i Petar Harašić, 1654. Ivan Harambašić, 1665. klerik Šimun Kavanjin, kasnije trogirski biskup, 1682. Lovro st. i Tomo Kirigin, te 1783. Lovro Kirigin reč. Ivanović, 1694. Mate Kovačić, 1720. Ivan Kraljić, 1741. Ante, 1776. župnik Marko i 1788. Andrija iz obitelji Ljubetić, 1747. Jerolim Marjanović Gianco, 1707. Splićanin Federik Maroli, 1712. Jerolim i 1713. Gašpar Matulić, 1790. Stjepan Medvidović reč. Ardelia, 1670. Marko Modro, 1788. Josip Naimer, 1663. Jerolim i 1703. kanonik Petar Nadali (i de Natalibus), 1719. Nikola iz Splita i 1726. Nikola iz Primorja, oba nepoznata prezimena, 1740. kapelan Ivan Frano Nižetić, 1742. župnik Šime Palaversić, 1622. Dominik Pavić, 1734. klerik Mihovil Perišić, 1783. kapelan Jure Peruzović, 1664. Mihovil i 1694. Ivan Petrizio, 1697. Frano i 1799. Vicko Pierotić, 1699. Ivan Polotović župnik Donjeg Humca, 1796. Vicko Pušić reč. Herenac, 1635. žakan Natal Radičijević, 1741. Fabjan Vlahović iz Staroga grada i 1724. Ivan Voineo. Spominju se i dvije redovnice g. 1654. Jelena Andreis i slijedeće g. Domina Kačić, obje iz uglednih obitelji kao kume na krštenju djeci iz jednako tako ugledne obitelji Božičević Nadali, 43 te 1800. padre Antun, kapucin i 1770. gastald Ivan Mastelinović. 42

1635. Ya dom iuan Pauich carstih Charstula sina Tomasa Gliubetichia xene gniegoue fiure cum Matul Zachan Radichieuichia a cuma Mande chi Gerolima Petrichieuichia. Isto, list 10. 43 1654. Reu(eren)da S. Ellena de Andreis dalle Spiase i 1655. Reu(eren)da Domenega dalle Spiazze do qm ... Cacich ... bile su kume na krštenju Pavici i Nadalu, djeci Jerolima Nadali. O bračkim redovnicama u knjizi: Samostani otoka Brača, Bol, 1993. 40


U Sutivanu su nastanjeni i brojni pomorci, pa se tako g. 1651. spominje parun Ivan Balarin iz Supetra, 1761. Dominik Balleazzo, 1777. Jure Cerinić reč. Bavčević, 1781. Josip Nikole Cuzonio, 1728. Postiranin Jerolim Domach, 1731. Ivan Dorotić Srećka, 1746. Fabjan i Petar Grgurević, 1693. paruni Jerolim i 1722. Pavao iz obitelji Grubišić reč. Canaletto, 1727. Petar Ivana i 1745. Mato Ilić, 1693. Frano, 1728. Jerolim, 1743. Petar Nikole i 1745. Petar Pavla iz obitelji Ivanović reč. Zuvić, 1716. Stjepan Klapavčić, 1744. Pavao Krilović Grgura iz Stoliva, 1743. Nikola Lophes iz Rijeke, 1712. Pavao Jerolima, 1714. Ivan, 1730. Frano, 1775. parun Jakov i 1782. Ante Jakova svi iz obitelji Lukšić, 1728. Mate Ljubetić Marka, 1776. Mate Maltese, parun Julij Marinković iz Komiže stalno nastanjen u Sutivanu, 1646. parun Splićanin Ivan Modro, 1777. Nikola Peruzović, 1728. Natal Peruzović, 1735. parun Mate Petra i 1746. Jure Pizzolo, 1744. Mate Poplačić, 1777. Petar Rendić, 1657. parun Nikola Sevintić iz Kotora, 1776. Nadalin Stanojević reč. Barišin, 1744. Petar Trevisan, 1729. Mlečanin Ivan Verando, 1746. Antun i 1763. Tomo Ivana Zuanić, te 1726. Luka Supetranin, 1664. parun Lazaro iz Murana i 1781. Nikola iz Apulije, svi nepoznata prezimena. 44 I više obrtnika djelovalo je u Sutivanu, neki od njih prema potrebama povremeno, a neki stalno, dok domaćih gotovo nije ni bilo. Tako je zabilježen g. 1722. Baptista da Mancati, 1776. krojač Splićanin Kuzmo Bernardi Manzoni, 1647. i 1652. Nikola Petra i Ivan Bersatić reč. Oblačina, 1741. Splićanin Ivan Bilan, 1649. Batista Bisazza, 1727. Antun de Bonis, 1783. Tomo Bralić, 1722. Franciscus Cathor Babanzoni (?), 1702. Pavao Degente, 1690. Jakov Filipi Ivana, 1726. Nikola Juran (Giuran), 1738. Tomo Gospodnetić, 1704. Frano, 1708. Ivan i 1741. Dominik Ivanović, 1703. Jakov Bergamasco, 1709. Stjepan Jakšić Frane, 1732. Ivan Karstulović reč. Zaro Luke, 1660. Petar i 1696. Stjepan Klapavčić, 1734. kovači Frano i 1783. Ante Lisičić, 1702. Luka Lukšić Petra, 1732. Ivan Macich, 1799. Vicko Malvasia, 1645. Ivan Mihanović, 1650. Nikola Modro, 1766. Henrik Naimer, 1790. Josip Pasinelli, 1690. Ivan Radmilli, 1797. Petar Radolfi, 1727. Marko Radojević, 1705. Andrija Ruspini, 1703. Aurelio Sonzonio, 1797. krojač Luka Svirčić, 1735. bačvar Ivan Suordenović, 1782. Tadija Šantić, 1729. Teodor Lencati (?), 1724. Antun i Anđeo Tesolatto, 1736. Antun Vesceti, 1657. Frano Zanardi, 1703. Bartul Zanchi, 1703. Marko i 1706. Valerij Zuanić, 1712. Jure Vidović, te 1702. Pavao, 1706, Arnir i 1733. svi iz Splita s magister, ali nepoznata prezimena. 45 Od rjeđih zanimanja spominju se 1796. dva odvjetnika dr. Bartul Karašić i dr. Ante Lukšić, dok je dr. Jerolim Kavanjin obavljao tu dužnost u Splitu. G. 1735. spominje se liječnik dr. Nikola Orbus, a g. 1751. zabilježen je kao kum kirurg Andrija Definis iz Manfredonije, ranije na službi u Komiži. Tamo se oženio Vicom, kćerkom pomorca Ivana Marinkovića i u popisu komiškog življa g. 1748. spominje se zajedno sa ženom, kćerkom Anticom Petronilom i bratom Aleksandrom. Potom je odselio u Sutivan, gdje mu se g. 1752. rodio sin Ivan Antun, a Andrija je g. 1756. umro u Komiži. G. 1777. Andrijin sin Ivan Antun završio je medicinske studije u Padovi. G. 1765. iz ove obitelji još se spominje dr. med. Mihovil Anđeo. I u 19. st. Definisovi nastavljaju liječničku tradiciju, a g. 1827. vraća se u Komižu Andrijin unuk nazvan djedovim imenom i nekoliko godina radi u tom mjestu. 46 J. Gospodnetić: Brač i njegovo pomorstvo, Brački zbornik 17, Supetar, 1994. Neki od tih majstora radili su na Kavanjinovom ljetnikovcu i na župnoj crkvi. 46 G. 1777. dr. Ivan Antun Definis oženio se Lucijom Peruzović, a brat mu Ivan Anđeo Lucijom Gelineo, koja je umrla 1788. g. 44 45


41

Povremeno se spominju još zanimanja uz koja su vezane neke državne dužnosti, a u Sutivanu sudjeluju pri krštenjima ili vjenčanjima. 47 Zabilježena je muška i ženska posluga, rijetko poznata porijekla. To su: g. 1667. u obitelji Kavanjin Francesco de Zice (?), a u obitelji Capogrosso-Cavagnini 48 g. 1746., 1748., 1781., 1791. i 1800. Ivan Kraguljević, Poljičanin Ivan Pregojević, Grgo Radmilović iz Jelse, Stjepan Vlagelanović reč. Duque, 1791. Petar Ković i neki Ivan iz Udina. Od ženske posluge zabilježena je g. 1657. Ana Gruettina iz Kotora u župskoj kući, g. 1659. Jela Luke Radića u obitelji Nadali, g. 1661. Margarita Splićanka kod Frane Marjanovića i neka Barbara u obitelji Kavanjin, g. 1664. neka Ana u obitelji Janka Marjanovića, g. 1672. Magdalena Bilovinović i 1673. neka Petronila u kući Marka Modro, g. 1731. neka Jela u kući Jerolima Marjanovića, g. 1739. Jerka Ivanović kod Elizabete Kavanjin, g. 1746. Ana i 1748. Marija Radun iz Kaštela u obitelji Marka Bargeljića, g. 1778. Marija Vidošević i neka Ana , te g. 1799. Margarita iz Nerežišća u obitelji Jerolima Capogrosso. 49 Ovo je tek mali broj onih kojima je u Matičnim knjigama zabilježeno zanimanje, dok su se ostali bavili poljodjelstvom, ribarstvom ili trgovinom, ali oni rijetki bili su imućniji posjednici ili vlasnici brodova. To su ugledni mještani uz čije prezime župnik bilježi s očitim poštovanjem naziv "Dominus i Domina", to jest "Gospodin i gospođa". To se vjerojatno radilo o imovinskom stanju pojedine obitelji, jer više puta osobe istog prezimena nemaju uz prezime taj znak ugleda. Slika zabilježenih zvanja tijekom 17. i 18. st. u Sutivanu je otprilike slijedeća: 50 Zvanje broj Zvanje broj Kapucin 1 Pomorci 44 Klerici 2 Posluga 20 Liječnici 4 Redovnice 2 Majstori 43 Svećenici 43 Odvjetnici 3 Tijekom 17. st. rodilo se četrnaestoro izvanbračne djece priznate od očeva i to: g. 1657. Petar, sin Dujma Petrizio i Kotoranke Ane Gruettine i slijedeće godine od istog oca Magdalena, kći s nekom Margaritom, g. 1660. Margarita, kći nekog Vuice i Urše iz Splita, g. 1661. Rusmaldo, sin conte Felice Bonarelli i Jakobine Zanardi, Magdalena, kći Stjepana Zanardi i Ane Bilovinović te Mato, sin Frane Marjanovića i Splićanke Margarite, g. 1669. Margarita, kći Jerolima Grubšića i Katarine Jutronić, g. 1672. i 1673. Domina, kći Marka Modro i Magdalene Bilovinović i Dorotea, kći istoga oca i neke služavke Petronile, g. 1678. Olimpija, 47

1633. gospodin Cnez Daruta i gniegoua xena Marietta – kumovi. Kršteni 16231624. - 1696. Dnus Andreas Balbi comes Brachiensis. - 1730. Moscherina filia D. Magnifici D. Pinicis Balbi comitis huius Insule. - Pukovnici (colomelli) g. 1665. Frano Marjanović i sin mu Jerolim, g. 1733. Marko i Ante, sinovi pok. Vita Bergeljića, major Petar pok. Luke Bergeljića. Zvanje kapetan ima više osoba, ali se ne može utvrditi da li se radi o vojnicima ili pomorcima. To su: 1648. Ivan Mihanović, 1651. Frano Marjanović, 1658. Andrija Pace, 1677. Nikola i Pavao Pavić, te 1777. Alvis Noveller iz Splita. Zvanje "gubernator" ima 1712. Dominik Brenton i 1730. Antonio Mazza iz Milana, a 1726. "Cancelarius " je Josip Modro. 48 Jerolim Kavanjin piše svoje prezime hrvatskim oblikom a njegov zet izvornim talijanskim. 49 Većini posluge nije zabilježeno prezime. 50 Slika zacijelo nije točna, jer pojedini župnici nisu uvijek vodili uredno knjige i bilježili sve potrebne podatke.

42


kći Valerija Zuanića i neke Uršr, g. 1680. Ivan Sin Petra Petrizio i Urše Bilanović, g. 1684. Ivan, sin Jerolima Lukšića i neke Magdalene te g. 1693. Ana, kći Filipa Marjanovića reč. Giancho i Margarite Sirotković. 51 G. 1635. Sutivan je pogodila kuga, ali se ne može utvrditi koliko je osoba umrlo, jer se knjige umrlih čuvaju tek od g. 1776. Ova se bolest pojavila ponovo g. 1644., ali u manjim razmjerima. Čini se, da se o upisima umrlih nije vodilo mnogo računa, jer je g. 1779. tek djelomično upisana (siječanj – travanj), g. 1780. i 1781. nema nijednog upisa, manjim dijelom g. 1782. (lipanj – prosinac), a g. 1783. umrlo je u Sutivanu četrdeset i pet osoba vjerojatno također od neke zarazne bolesti. Prema upisima ostalih godina do g. 1800. umiralo je prosječno godišnje od šest do dvadeset osoba s tim da se u nekim godinama nisu upisivala umrla novorođenčad i mala djeca. Najstarija žiteljka tog naselja Marieta udova Pavla Grubšića umrla je g. 1779. u dobi od oko devedeset i pet godina života, a u dobi od oko devedeset i jednu godinu 1787. g. Lukrica udova Petra Jutronića i g. 1796. Petar Ivanović pok. Nikole, dok su ostali stariji živjeli prosječno do osamdesetak godina. 52 U Sutivanu je našlo smrt i više osoba koje su se tu našle poslom ili slučajno, pa su stoga bili pokopani na mjesnom groblju. Nekima nije zabilježeno ni prezime, ni porijeklo, već je uz osobno ime zabilježeno samo "advena", to jest došljak. 53 U više starijih isprava spominje se da je Sutivan naseljen dijelom od Poljičana, 54 prebjega pred Turcima u ratnom sukobu s Mlečanima g. 1570. Već u

51

1647. Domenica trovata in strada; 1664. – od nepoznata oca: 1664. Magdalena, kći Ane služavke Janka Marjanovića, 1692. Domina, kći Mande Antičević, 1694. Lukra Mande reč Giura, 1701. Margarita, kći Katarine Zanardi, 1738. Marta, kći Filomene Marhei Jakova, 1746. Frano, sin Ivanice Keljević i 1794. Nikola nepoznatih roditelja. 52 Umrli su se pokapali u crkvi i na groblju vjerojatno oko crkve. Bratovštine sv. Roka i sv. Ante imale su svoje grobnice na groblju a bratovština Bl. Djevice (Assunta) u crkvi. Bratimi i članovi njihovih obitelji imali su pravo da se pokopaju u bratimskim grobnicama. 53 Umrli: 1783. advena Ivan Bonomo, Ilija iz Brela bez prezimena i Luka Blaž Brnašić (Bernassich) iz Cetine, 1800. Andrea ignoto cognome a Gorizia, 1797. Jerolim Damjanov iz Kaštel Gomilice, 1783. Luka bez prezimena i Vicko Anibalov Petra, 1798. Jaka Stipičević i 1790. Vicko Matietović svi iz Komiže, 1790. Ante Bakotić iz Makarske, 1783. Lucija Mirković i 1794. Nikola Dubravčić iz Nerežišća, 1783. Nikola Valantin iz Poljica, 1783. Nikola Eterović i Ivan Vrandečić iz Pučišća, 1791. Ivan Peraković iz Rogoznice omiške, 1782. Ivan Botta, 1798. Ivan bez prezimena i Ante Pavković iz Segeta, 1776. Ivan Marka Bergeljića i 1787. Dujma, kći nekog Rade iz Velog Varoša u Splitu, 1799. Nikola Falardović iz Splitske, 1790. Jela Rasol (?) iz Supetra, 1795. neka Magdalena iz okolice Šibenika, 1790. neka Franica u kući Nikole Ilića i 1791. Ivan Radilović iz Trogira, te 1783. Dominik Kurtelačić, 1785. Antica, kći Marka Svičarovića i 1788. Magdalena reč. Vunarica /Vunarizza) svi iz Visa. 54 Iako im u kasnijim Matičnim knjigama nije zabilježeno porijeklo, poljičke korijene imaju obitelji: Dragomanov i Dragomanović, Ivanović, Jadrić, Juranović, Keljević, Klepić (Klapavčić ?), Kovačić, Ljubetić, Marjanović, Marković, Martinić (Martinov i Martinović ?), Matijašević, Matković reč. Vlahović, Pavlović, Perišić, Pezeljević, Radić, Sirotković, Stupalović, Tomašić, Uhanović, Ursić, Vidošević, Vladislavić, Vlastelinović (Vlasteličić?), Vukasović i Žuvić. B. Zelić-Bučan: Popis Ethnologica Dalmatica Vol. 10 Split 2001

43

17. st. iz doba kad su sačuvane Matične knjige oni su već odavno sutivanski starosjedioci i tek iz spomenutih isprava može se naslutiti čiji su poljički korijeni. Prema sačuvanim upisima vjenčanih i krštenih 17. i 18. st. zabilježena su slijedeća prezimena stalnih stanovnika: BAKULIĆ (Baculich) 1645.; 55 BALBICA (Balbizza) 1757., reč. Isepin 1738.; BANOVČIĆ (Banovcich) 1623.; BARUTIĆ (Barcatich ?) 1631.; BARTIČEVIĆ ( i Bertichievich) 1627.; BAŠIĆ (Bassich) vidi Ivanović; BELAVIJIĆ (Belavigich, Bellavijich i Belavichia, ženski oblik) 1624.; BERNARDI MANZONI 1776.; BERSATIĆ (Bersatich) 1624.; BIDIĆ 1639.; BILACH reč. Perišić 1704.; BILOVINIĆ (i Bilovina) 1639.; BOLANČIĆ (Bolancich) 1627.; BOTUNOVIĆ (i Botta) 1747.; BOŽIČEVIĆ (Boxichievich, 56 Nadali i Natalibus) 1623.; BRIZIĆ (Brizich) 1700.; BULOVINA (?) 1652.; CANALETTO, vidi Grubšić; CARSTIANOV (Carstianin) 1624.; 57 ČIKANIĆ (Ciucanich, Ciucanichio) 1627, reč. Markov 1730.; CRIFOCAI (i Crinfocaj) 1777.; ČUDINA (Chiudina) 1777. DARCHIO 1701.; DELIĆ (Delliich) 1700.; Del FILIPPO 1773.; DEFINIS 1752.; DEZDIR (Desdir i Derhchin) 58 1698.; DELLA PACE 1637.; 59 DICHETICH (?) 1724.; DRAGIČEVIĆ (Draghichievich) 1692.; DRAGOMAN (i Dragomanović) 1626.; FILIPOVIĆ (Philipovich) 1672., reč. Ilić 1729.; GAVALDI (i Gabaldi ?) 1693., reč. Balbica 1788.; GIERCHIN (Jerkin ?) 1746.; GOSPODNETIĆ 1738.; GRUBŠIĆ (Grubssich) 1623., reč. Canaletto i Canaletto reč. Jutronić 1708., reč. Battina 1765.; GVOZDANOVIĆ (Guosdanovich) 1780., reč. Ferro 1794.; GUERINI 1638.; HARAŠIĆ 1742. ILIĆ (Illijch) 1653., 60 reč. Kablarović 1657., reč. Filipović 1729. i reč. Tomić 1731..; IVANOVIĆ (Ivanovich) 1631., reč. Žuvić (Xuvich) 1661., reč. Bašić (Bassich), reč. Starčević (i Starçev) 1665., reč. Markov 1674., reč. Dupin 1722., reč. Fisco 1762., reč. Lučić (Lucich) 1763. i reč. Valerijev 1781.; JADRIĆ (Giadrich) 1775., Jurinović (Giurinovich, Juranović, Juranić, Juran) 1627., reč. Francisca 1626. i reč. Panelić 1749.; JUROVIĆ 1632.; JUSTINIJANOVIĆ Negodić reč. Spaleta 1782.; JUTRONIĆ (Giutargnich, Giutrognich) 1628., reč. Christian 1634., reč. Čičalović (Çiçalovich) 1659., reč. Kršćanin (Christianin) 1664, reč. Cicalo (Çiçalo) 1674., reč. Grubšić 1718., reč. Osejaj 1733., reč. Žuvinić (Xuvinich) 1785. KABLAROVIĆ 1626.; KAČIĆ (Cacich) 1626.; KARAMBAŠIĆ (Carambassich i Harambassich) 1665.; KARSTULOVIĆ (Carstulovich) 1649.; KELJEVIĆ (Chieglievich, Chigevich i Chegilevich) 1670., reč. Vidov 1777.; stanovništva splitske nadbiskupije g. 1725., Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 6, MCMLXVII, str. 259-297. 55 Godina označuje prvi spomen tog prezimena u Matičnim knjigama. 56 Splitska plemićka obitelj Božičević–Natalis ima svoja imanja u Sutivanu, gdje je g. 1505. Jakov sagradio renesansnu kuću. U Matičnoj knjizi krštenih upisao se g. 1623. Nadal Nadali pri rođenju sina Grgura, koji se g. 1637. spominje kao mjesni sudac, a između g. 1652. i 1657. Šime Nadali je soprakomit bračke galije i ujak pjesnika Jerolima Kavanjina. 57 Carstianin, Carstianov 1624-1651. U Poljicima Kristian Banov. 58 1698. Deschin. U Poljicima Doždor. 59 Jedna grana ove obitelji ima naziv "gospodin". 60 Valentin i Ante, sinovi Ivana Ilića sudjelovali su g. 1718. u opsadi Ulcinja u Morejskom ratu. U Poljicima je oblik prezimena Ilijić. 44


KEVEŠIĆ (Chevessich) 1782.; KIRIGIN (Chirigin) 1634.; KLAPAVČIĆ (Clapavcich) 1696.; KOVAČIĆ 1645.; KRALJEVIĆ (Craglievich) 1746.; LIVČANIĆ (Liuçanin i Liuçanich) 1658.; LOKVIČIĆ (Loquicich) 1775., Ursić 1775., Vojić 1776.; LUCIJANIĆ (Lucianich) 1689.; LUKŠIĆ (Luxich i Luçich) 1631., reč. Marinović 1658., Jerkov 1669., Jerković 1719., Čučanić (Chiucianich) 1723., Bidić 1730., Stasić 1753., Imre 1755., Chiarich 1772. i Kalebić 1770., Ković (Covich) 1782.; LJUBETIĆ (Gliubetich i Lubetich) 1626., reč Skabić (Scabich) 1736., reč. Arabić 1745., reč. Marelovretovi 1758., reč. Kušain (Cussain i Cussan) 1769., reč. Madko (Madco) 1788. MARINELIĆ 1658.; MARINKOVIĆ 1690.; MARINIS, de 1702.; MARJANOVIĆ (Marianovich) 1696., 61 reč. Janko (Gianco) 1731.; 62 MARKOVIĆ 1657.; MARTINIĆ 1745., reč. Tragnizan (Traguizan ?) 1750.; MATIJAŠEVIĆ 1776., reč. Trgić (Targich) 1787.; MATKOVIĆ reč. Vlahović 1782.; MILESI 1761.; MODRO 1675.; MODRO Naimer 1749.; NADALI, de Natalibus vidi Božičević; NISETEO, de 1696.; NIŽETIĆ 1623. OBLAČINOVIĆ 1691.; PALAVERSIĆ 1748.; PAVIĆ 1649.; PAVLOVIĆ 1626.; PAVULIN 1647.; PERIŠIĆ vidi Bilach; PIEROTIĆ reč. Scorco 1776.; PISSETTI 1745.; PETRIZIO (Petritij, Petritius i Patritius) 1623.; POLITEO, de 1703.; RADIČIJEVIĆ (Radicievich) 1646., reč. Bolančić 1669.; RADIĆ 1777., reč. Padallo 1795.; RADMILLI 1690.; RADMILOVIĆ 1762., reč. Pessa 1765.; RADOLFI (Rodolfi ?) 1746.; SAMARIĆ 1690.; SCIPIONI 1707.; SEBASTIJANOVIĆ (Sabastianovich ?) 1626.; SIROTKOVIĆ 1626., reč. Vulasinović 1657.; STARČEVIĆ (Starchievich) 1626.; STIPANČIĆ 1656.; STIPETIĆ 1793.; STUPALOVIĆ 1697.; SVIČAROVIĆ reč. Gabrić 1790.; ŠOLJANČIĆ (Sogliancich) 1648.; TOMAŠIĆ (Tomasichia ?) 1624.; TREVISAN 1744.; TUDOROVIĆ 1627.; UHANOVIĆ 1661., reč. Desdir 1699.; URSIĆ 1720.; VIDOŠEVIĆ 1626.; VIDOVIĆ reč. Fiuman 1714., reč. Moro 1781., reč. Morotović 1793., reč. Gambara 1797.; VLADISLAVIĆ (i Vladissevich) reč. Kuzić (Chuzich) 1632., reč. Gardan 1688., reč. Kušić (Cussich) 1765., reč. Stipančić (Stipancich) 1779.; VLASTELINOVIĆ (Vulastelinovich) 1762., reč. Bukva (Buchva) 1781.; VUKASOVIĆ 1668; ZAMBUINI 1726.; ZANARDI 1657.; ZUANIĆ 1648.; reč. Valerijev 1653., reč. Marinović 1676., reč. Delić (Delijch) 1676., reč. Petrua (?) 1725., reč. Krilo (Chrilo) 1779., reč. Perić 1798; ŽUVIĆ (Xuvichia, Zuvichia) 1628., reč. Balogia 1657., reč. Ivanović 1708. 63 Više obitelji istih prezimena ima nadimke, a ponekad se pojavljuju i dvostruka prezimena što nije rijetkost tijekom 18. st. na Braču. To su: ANIBALOV – Ivanović, ARABIĆ (Serabić) – Ljubetić, ARDELIA – Medvidović; BALBICA – Gavaldi, BARIŠIN (Berissin) – Stanojević, BATTINA – Grubšić, BAVČEVIĆ – 61

God. 1692. jedna grana ima naziv "nobil", a neke obitelji samo "gospodin". Marjanovići pripadaju poljičkom plemstvu. 63 U 17. st. Matične knjige krštenih djelomično su se pisale hrvatskim jezikom, pa je stoga župnik pisao imena i prezimena onako kako se oslovljavala pojedina osoba. Primjerice: Mare Alviseva (Božičević), Pere Boxischievichia, Frana xena Ivana Bersatichia, Julij Bencovich, File Bassichia, Jerich Foresti, Jera Matulova, Petar Mladin, Jere Nadalov (Božičević), Manda Petrichiepichia, Draguman i Lukre gnegova xena, Mikula Marchievich, a nekoliko je kumova stranaca, čija su prezimena samo jednom bez zabilježenog porijekla. To su prezimena: Della Pace, Boromelli, Fanello, Guerini, Latinović, Bujanović, Cipci, Matošević, Predolinus, Brasetti. 62


45

Cerinić, BIDIĆ – Lukšić, BILACH – Perišić, BISKOVIĆ – Petrinović, BOLANČIĆ – Radić, BUKVA – Vlastelinović; CANALETTO – Grubšić, CIGALOVIĆ i CIGALO – Jutronić, ČAPNERIĆ (Chiapnerich) – Karstulović, ČOZIĆ (Chiozich) – Ljubetić, ČUČANIĆ (Chiuchianich) – Lukšić; DELIĆ i Delijić – Zuanić, DESDIR i Desder – Uhanović, DRAGOMAN – Della Pace, DRNAS (Darnas) – Matić, DUPIN – Ivanović; FERRO – Gvozdanović, FISKO (Fisco) – Ivanović, FIUMAN – Vidović; GABRIĆ – Svičarović, GAMBARRA – Vidović, GARDAN – Vladislavić, GRUBŠIĆ – Jutronić; ILIĆ – Filipović, ISEPIN – Balbizza; JERČIĆ – Jutronić, JERKOV, JERKOVICA, JERKOVIĆ – Lukšić; KABLAROVIĆ – Ilić, KALEBIĆ – Lukšić, KOKOTIĆ STASIĆ – Lukšić, KORIĆ (Corich) – Lukšić, KOSTA – Grubšić, KRILO – Zuanić, KRISTIAN i Kršćanin (Chrischianin) – Jutronić, KUŠIĆ (Cussich) – Vladislavić, KUŠAIN (Cussain, Cussa) – Ljubetić; LABINJAC i Labinjanin – Dujmonović; MADIR – Ljubetić, MADKO (Madco) – Ljubetić, MANDUKOROVINA (Manduchorovina) – Sirotković, MARKANČIN (Marc'Aniçin) – Ljubetić, MARELOVRETOVI – Ljubetić, MARINELIĆ – Ljubetić, MARINKOVIĆ – Zuanić i Lukšić, MARKOV – Čikanić i Ivanović, MODRO – Naimer, MOROTOVIĆ, Morotov i Moro – Vidović; OBLAČINA (Oblacina) – Bersatić, OSEJAJ i Osojaj (Ossegia) – Jutronić; PADALLO – Radić, PERAZ – Anibalov (?), PERIĆ – Zuanić, PEŠA (Pessa) – Radmilović, PLECH, PLEGO – Jurjević, PRUTIĆ – Grubšić; SKARCO (Scarzo) – Pierotić, SINJANIN – Jurasić, STANIĆ – Juranović, STARČEVIĆ – Ivanović, STARIĆ – Lukšić, STEFIĆ – Dragičević, STIPANČIĆ – Vladislavić, ŠKABIĆ – Ljubetić; TAMBURIN – Balbiza, TARGIĆ – Matijašević, URSIĆ – Lokvičić; VALERIJEV – Žuanić, VALEERIEVICH – Ivanović, 64 VIDOV – Kevešić, VLAHOVIĆ – Matković, VOJIĆ – Lokvičić, VULASINOVIĆ – Sirotković, ZARO – Krstulović, ŽUVIĆ – Ivanović, ŽUVINIĆ – Jutronić. 65 Sutivan se kao naselje postupno povećavao doseljavanjem pojedinaca s kopna već u 15. st. nakon pada Bosne od strane Turaka, da bi za vrijeme Kandijskog rata (1645-1669) brojne obitelji našle svoje stalno utočište na otoku Braču, pa tako i u Sutivanu. Stoga danas u tom mjestu nalazimo veći broj prezimena što ih se još može naći i u Poljicima, te Makarskom primorju i njegovom zaleđu. No, doseljavanja je bilo i s druge strane. Naime, jedno od glavnih zanimanja Bračana u ranijim stoljećima bilo je stočarstvo, pa su na čitavom otoku bili rasprostranjeni pastirski stanovi još od ranog srednjeg vijeka, koji su se prirodnim priraštajem žitelja pomalo pretvarali u manje naseobine, pa se taj živalj tijekom 17. i 18. st. počeo spuštati prema obali tražeći neke nove, a možda i bolje životne uvjete. Tako i u Sutivanu tog vremena nalazimo više takvih obitelji koje će uz poljodjelstvo naći sebe u ribarstvu i pomorstvu kroz duže vremensko razdoblje kao važnom privrednom granom u Sutivanu. Stoga se to malo naselje g. 1697. s tri stotine stanovnika do g. 1772. povećalo na sedam stotina, što ukazuje da se Sutivan svake godine sve više širio ne samo prirodnim priraštajem, već i doseljavanjem iz drugih otočkih naselja i s kopna, da bi nakon nešto više od stotinu godina točno g. 1890. prema statističkom kretanju stanovnika u doba Austro-ugarske carevine dostigao vrhunac rasta s ukupno 1875 žitelja, a potom je taj broj raseljavanjem počeo opadati. 64

Uvršteni su i nadimci nekih kasnijih doseljenika, koji su zabilježeni uz porijeklo. Vjerojatno se radi o istoj obitelji s oblikom prezimena na –ić, ali jedna piše hrvatskim oblikom Ivanović reč. Valerijević, a druga talijanski Zuanich alias Valeriev. 65

46


Literatura N. Bezić-Božanić: Bračani, Hvarani i Višani u spjevu Jerolima Kavanjina, Mogućnosti, god. XLI, br. 10-12, str. 40-54, Split, 1994 *** Stanovništvo Komiže, Split, 1984 *** Povijest stanovništva u Visu, Split, 1988 *** Milnarani u 18. stoljeću, u: Prvi libar o Milnoj, str. 135-150, Milna, 1998 *** Prilog poznavanju povaljskih prezimena, Čakavska rič, sv. 1-2, str. 119-124, Split, 1996 *** Prilog poznavanju stanovnika i prezimena u Supetru u 17. i 18. stoljeću, Čakavska rič, sv. 2, str. 115-125, Split, 1989 *** Selački antroponimi 18. stoljeća, Čakavska rič, br. 1-2, str. 45-54, Split, 1998 *** Stivanski anagraf iz druge polovice 19. stoljeća, Čakavska rič, br. 2, str. 99109, Split, 1989 *** Supetrani u 18. stoljeću, Brački zbornik 19, str. 63-117 Ć. Čičin-Šain: Oporuka Jerolima Kavanjina, Izdanje muzeja grada Splita, Split, 1951 *** Jerolim Kavanjin baštinicima, Izdanje muzeja grada Splita, str. 21-31, Split, 1952 M. P. Ghezzo: I Dalmati all'universita di Padova dagli atti dei gradi accademici 1601-1800, Venezia, 1992 J. Gospodnetić: Brač i njegovo pomorstvo (I), Brački zbornik 17, Supetar, 1994 J. Jelinčić: Matične knjige govore o nama, Postira, spomenica, 1981 A. Jutronić: Apostolska vizitacija otoka Brača g. 1579, Croatica sacra br. 5, str. 62-88, Zagreb, 1933 *** Četiri grupe dokumenata iz prošlosti Sutivana, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 7, str. 409-434, 1969 *** Gradnja Kavanjinove kuće u Sutivanu na Braču 1690-1705, Starine JAZU, knj. 48, str. 7-46, Zagreb, 1958 *** La galea del comune di Brač (Brazza) ed suoi sopracomiti e galleoti, Studi veneziani, vol. 10, str. 555-585, Firenze, 1968 *** Momčad bračke galije g. 1625. prema rukopisu suprakomita Jurja Mladinea, Starine JAZU, knj. 54, str. 53-77, Zagreb, 1969 *** Najstarija sačuvana knjiga rođenih Sutivana (1622-1694), Starine JAZU, knj. 47, str. 223-236, Zagreb, 1957 *** Poljičani na Braču, Poljički zbornik, sv. II, str. 213-225, Zagreb, 1971 *** Prilog proučavanju zdravstva na Braču, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, god. II, str. 277-282, 1953 *** Tri knjige bratovštine u Sutivanu do 1798. godine, Građa i prilozi za povijest Dalmacije, sv. 8, str. 57-75, Split, 1974 *** Vizitacije u Arhivu biskupske kurije u Hvaru, Starine JAZU, knj. 51, Zagreb, 1951, Vidi table *** Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču, Zbornik za narodni život i običaje JAZU, knj. 34, Zagreb, 1950 R. Tomić: Refugium Ilić na otoku Braču, Zagreb-Split, 1997 R. Vidović: Bračko cakavsko naselje Stivan, Radovi, god. I (III), sv. I (III), str. 199-320, Sveučilište u Splitu – Filozofski fakultet u Zadru – OOUR Prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, Split, 1984 D. Vrsalović: Povijest otoka Brača, Brački zbornik 6, Supetar, 1968


47

B. Zelić-Bučan: Popis stanovništva splitske Nadbiskupije god. 1725, Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, sv. 6, str. 259-297, Split, MCMLXVII

17TH AND 18TH CENTURY NAMES AND SURNAMES FROM SUTIVAN (Summary) The site of Sutivan was first mentioned in 1205, while the name of this settlement appears in 1477, with the arrival of people fleeing the Turkish rule after the fall of Bosnia. Among Sutivan settlers who found a refuge there during the Candian War (1645-1669), a majority came from the region of Poljica or the Makarska coastal and inland areas. On the other hand, throughout the 17th and 18th centuries it was populated by the people from inland parts of the Brač Island.

48


Nevenka Bezic Bozanic Stivanska Imena i Prezimena 17 i 18 St

Recommend Documents