MIROVNI PREGOVORI U VERAILLESU -
Rad konferencije:
Mirovna konferencija u Parizu počela je 18.01.1919. središnja ličnost konferencije je am. predsjednik Woodrow Wilson za stol stolom om pobj pobjed edni nica ca stoj stoje: e: SAD SAD (Wils (Wilson on), ), GB (Llo (Lloyd yde e Geor George ge), ), F (Clemencau), Japan, It (Viktor Emanuel – Orlando) na konfer konferenc enciji iji je sudjel sudjelova ovalo lo 27 država država sa svih svih kontin kontinena enata, ta, ali bez Sovjetske Rusije
-
Plenarne sjednice su održane samo na početku i kraju konferencije Vijeće desetorice (sastavljeno od po dva predstvanika sila pobjednica) je
-
Vijeće četvorice – predsjednici vlada SAD (Wilson), GB (Lloyde George), F
donosilo stvarne odluke
(Clem (Clemenc enceau eau)) i It (Orland (Orlando) o) udovoljilo njegovim zahtjevima
nakon nakon povla povlačen čenja ja Japana, Japana, nakon nakon što se
- Odbori i povjerljivi razgovori Osno Osnovn vno o na nače čelo lo konf konfer eren enci cije je:: pojam pravo na jam naro narod dnost nostii koji koji uklj uključ učuj uje e samoopredjeljenje – javi javili li se broj brojni ni prob proble lemi mi oko oko utvr utvrđi điva vanj nja a gran granic ica, a, te je rješ rješen enje je pravima manjina: manjina: novo prona pronađe đeno no u pravima novona nast stal ale e drža države ve su se mora morale le obve obveza zati ti da će
pripadni pripadnicima cima drugih naroda naroda u okviru okviru svojih svojih granica granica osigurat osiguratii opstana opstanak k bez provođen provođenja ja politike odnarođivanja odnosno integracije -
izme između đu drža država va Anta Antant nte e nije nije bilo bilo zaje zajedn dnič ičko kog g stav stava a u pogl pogled edu u rada rada konferencije
Francuska: 1. hoće osigura osigurati ti prevlast prevlast u Evropi Evropi i što više oslabit oslabitii Njemačku Njemačku kako je nikada nikada više više ne bi mogla ugroziti, te stoga inzistira da njemačka granica bude na Rajni i da se Njemačkoj nametnu što teže ratne reparacije i da se obnovi jaka antinjemačka i antisovjetska Poljska (tu obranu kasnije proširuju na druge zemlje u tzv. sanitarni kordon = evropski sitem sigurnosti) 2. hoće vojnu vojnu intervencij intervenciju u Antante Antante protiv protiv Sovjetske Sovjetske Rusije Rusije da bi se spriječil spriječilo o širenje širenje socijalizma u Evropu Engleska: 1. hoće uništenje uništenje njemačkog njemačkog kolonijaln kolonijalnog og imperij imperija a 2. osigu osiguran ranje je svog svog gospod gospodstv stva a na moru moru 3. neće neće pretje pretjeran rano o oslab oslabiti iti Njemačk Njemačku, u, jer mora držati držati ravnot ravnotežu ežu s Francu Francusko skom m i Rusijom SAD: 1. osni osniva vanj nje e Druš Društv tva a (Lig (Lige) e) naro naroda da – kao kao oruđ oruđa a za očuv očuvan anje je mira mira,, izgl izglađ ađiv ivan anje je suprotnih interesa... 2. ostv ostvar aren enje je 14. 14.to toča čaka ka DRUŠTVO NARODA - prve sjednice konferencije su bile posvećene izradi pravila međunarodne organizacije koja se imala brinuti o budućem miru i zajedničkom životu naroda u kojem bi se sva pitanja rješavala mirnim putem - francuska je smatrala da je potrebno osnovati i zajedničke vojne snage sa zajedničkim zapovjedništvo, ali GB to smatra neprihvatljivim bojeći se da te snage ne budu instrument francuske hegemonije na kontinentu - gospod gospodarsko arsko-fina -financijsk ncijske e i moralne moralne sankcije sankcije su jedino jedino sredstvo sredstvo kojim se ostvaruje jamstvo mira i sigurnosti - Društvo ili Liga naroda osnovana je u travnju 1919. kao organizacija svih suverenih država koje bi ravnopravno i demokratski odlučivale o svim pitanjima međusobnih odnosa i o razvoju cijeloga čovječanstva (prestanak tajne politike) - tijela Društva su: 1. Genera Generaln lna a skup skupšt štin ina a (u kojoj je svaka zemlja imala jedan glas – sastaje se prema potrebi) 2. Vijeće (4 do 6 stalnih predstavnika velesila, a kasnije i 10 predstavnika manjih država biranih na tri godine – stalno rade) 3. 4. 5. 6.
Stal Stalni ni sekr sekreta etari rijat jat Među Međuna naro rodn dnii sud sud Međun Međunar arod odni ni ured ured za za rad rad (zaštitno-pravno i humanitarno obilježje) Mand Mandat atni ni site sitem m (Mand Mandat atna na komi komisi sija ja)) – drža države ve su preu preuzi zima male le ulog uloge e
1
mandatara (svake godine podnose starateljski izvještaj) u ime Društva naroda u tri stupnja: 1. široka autonomija – Francuskoj za Siriju i Libanon i Engleskoj za Irak, Palestinu i Transjordaniju 2. niži stupanj – za afričke kolonije npr. Jugoistočna Afrika
MIROVNI UGOVORI ANTANTE: 1. s Njemačkom u Versaillesu 28.06.1919. - jedini krivac za rat prema članu 231.mirovnog ugovora - ne smije imati veću vojsku (samo 100 000 profesionalnih vojnika) niti -
-
-
-
uvesti opću vojnu obvezu, niti imati vojne škole niti ratnu industriju mora predati Antanti većinu teškog naoružanja i uništiti većinu pušaka (ratne brodove je na zapovjed admirala Reutera potopila sama posada) zabranjeno joj je imati ratnu mornaricu i graditi podmornice Rajnska oblast u zoni širokoj 50km je okupirana od Antante (Francuska) odnosno za 15 godina bi se ta vojska trebala potpuno povući, ali u tri faze: prvo sjeverna trećina s gradom Kolnom za 5 godina, onda središnja s Koblenzom i onda južna trećina s Mainzom – troškove okupacije snosi Njemačka zabranjeno joj je udružiti se s Austrijom odnosno člankom 80. Njemačka mora poštovati austrijsku nezavisnost kao i nezavisnost Poljske i Čehoslovačke Gospodarski aspekti: ogromna ratna odšteta (u novcu i materijalno) koju mora isplatiti savezničkim zemljama, a koju će utvrditi posebna saveznička komisija, a plaćanje reparacija će početi od 1.05.1921. teritorijalni gubici: - oduzeta joj je Alsace i Lorraine u korist Francuske (od 1871. pripale Nj., sada vraćene Francuskoj) - pokrajine Eupen i Malmedy dobila je Belgija (naseljeni Valoncima) - sjeverni Schleswig ide Danskoj (nakon provedenog plebiscita) - Saarska oblast (ugljen) ide na 15 godina Francuskoj do predviđenog plebiscita (1935. plebiscitom vraćeno Njemačkoj) - Hlučin ide Čehoslovačkoj - Poljskoj: zapadna Pruska, Poznan (širok koridor od oko 100km uz Vislu koji odjeljuje istočnu Prusku od Njemačke), baltičko primorje Pomeranija s lukom Gdinjom (većinsko poljsko stanovništvo, ali loša luka) i Gornja Šleska (Poljaci je htjeli cijelu, jer su tu rudokopi – odlučeno plebiscitom da 2/3 ide Njemačkoj, a 1/3 Poljskoj) – poslije II svj.rata cijela Gornja Šleska je pripala Poljskoj - Gdanjsk je slobodni grad pod upravom Društva naroda i u carinskom savezu s Poljskom odnosno pod poljskim vrhovništvom (većinsko njemačko stanovništvo, ali luka je bolja od Gdinje te je hoće Poljaci) - Lajped ili Memel (grad na kajnjem jugoistoku Pruske, na desnoj obali rijeke Njemen - važna luka na Baltiku) stavljen pod upravu Lige naroda, no 1923. Litvanci organizirali vojni udar i pripojili grad Litvi (što je trebala biti kompenzacija za Vilnus koji je otišao Poljskoj) - u istočnoj Pruskoj je plebiscitom u srpnju 1920. odlučeno da gradovi Marienwerder i Allenstein idu Njemačkoj - istočna Pruska je ostala Njemačkoj
2. s
republikom Austrijom (njemački dio i nasljednica A-U Monarhije) u SaintGermainu-en-Laye 1.09.1919. - potpisnik je vođa socijaldemokratsko-kršćanske koalicijske vlade -
-
Karl Renner Čehoslovačka granica: na račun A-U nastaje Čehoslovačka republika (iako su njemačka govorna područja htjela ostati u Austriji) Poljska: je dobila Galiciju i dio Tješina
2
-
-
-
-
Donja Šleska ili austrijska krunska zemlja s Tešinom i bogatim rudnicama kamenog ugljena u kojoj većinu čine Poljaci (55%), pa Česi (27%) i Njemci (14%) – je sporno područje između Čehoslovačke i Poljske – najveći dio je dobila ČHS, a grad Tješin je podijeljen po pola između Č i P Italija granica: je dobila južni Tirol do alpskog prijevoja Brennera, Goricu i slovensko primorje s Trstom (Julijska krajina ili VeneziaGiulia), Istru, dio Koruške (1920. je održan plebiscit kojim je Koruška pripala Austriji prema odluci stanovništva) i Kranjske, grad Zadar, otoke Cres, Lošinj i Lastovo Kraljevina SHS granica: je dobila djelić Koruške, slovensku Štajersku, Kranjsku i Dalmaciju, a od Ugarske polovine Slavoniju, Hrvatsku, Vojvodinu, te BIH Mađarska: kompromisom je rješeno područje Gradišća ili Burgenlanda: prema tom sporazumu pretežno Njemcima naseljena zapadna Ugarska (granica je Lajta, a Šopron je na istočnoj obali Lajte) trebala je biti priključena Austriji, no tek nakon ugovora s Mađarskom u Trianonu – u međuvremenu je u Sopronu – glavnom gradu Gradišća održano glasanje naroda koje se izjasnilo za priključenje Mađarskoj – te je odlučeno da Šopron s okolicom ide Mađarskoj, a ostatak Gradišća ide Austriji (1921. ga zauzela) te dobiva novi glavni grad Eisenstadt ili Železno
3. s Mađarskom je sklopljen mirovni ugovor 04.06.1920. u Trianonu - Čehoslovačka: na račun Mađarske dobila Slovačku i potkarpatsku -
Rusija Rumunjska: dobila Transilvaniju Austrija: dobila Gradišće bez Soprona Kraljevina SHS: dobila Međimurje, Prekomurje i dio Baranje
4. s Bugarskom u Neuilly-sur-Seine 27.11.191. - u korist Grčke izgubila dio Trakije i izlaz na Egejsko more - u korist Rumunjske je izgubila južnu Dobrudžu - u korist Jugoslavije izgubila Strumicu, Bosiljgrad i Caribrod 5. s Turskom u Sevresu 10.08.1920. - turska država svedena na turski etnički teritorij – na Anadoliju i Carigrad s -
-
-
TURSKA
malim zaleđem (jedini dio u Evropi) na račun Turske Grčka je dobila na 5 godina upravu nad Smirnom (nakon toga plebiscit bi trebao ići) i JZ Malom Azijom, te nad egejskim arhipelagom Dodekanez je ostao Italiji Turska je morala priznati samostalnost Armenije, a Kurdistan je dobio autonomiju, a kasnije je trebao dobiti nezavisnost Engleska preuzima mandat nad Mezopotamijom (Irakom) i Palestinom i ima utjecaj nad većim dijelom arapskog poluotoka Francuska dobiva protektorat nad Sirijom i Libanonom turska armija se ograničava na 50 000 ljudi, Turska mora platiti reparacije svi plovni putevi, luke, morski tjesnaci B i D i željeznice podliježu međunarodnoj kontroli nad kojima saveznici provode financijsku i vojnu kontrolu tursko carstvo priznaje britanski protektorat
na početku I svjetskog rata izabrala je neutralnost, ali zapravo je to dogovor s Njemačkom: prvo pripremiti vojsku, a onda krenuti u ostvarenje ciljeva: osloboditi francuske i britanske gospodarske prevlasti vratiti dio izgubljenih područja u prvom balkanskom ratu neutralizirati ruske pretenzije na morske tjesnace i osvojiti carskoruska područja nastanjena turkijskim narodima na Kavkazu, Krimu i Turkestanu zahtjev je želja ministra obrane Enver paše koji hoće pomaknuti granicu Turskog carstva preko Irana do Indije - tahvi zahjevi su zadirali u ruske i britanske ciljeve -
1. 2. 3. 4.
3
prekid neutralnosti se dogodio kada su dva njemačka ratna broda progonjena od britansko-francuske flote 1914. u Sredozemlju potražila sklonište u osmanskim vodama = povreda neutralnosti Turske, tim više što su tako tjesnaci zatvoreni za brodove Antante - osmanska vlada preimenuje te brodove u Selim Yavuz i Midilli i u rujnu 1914. započinje napade na ruske crnomorske luke, čime je prekršila neutralnost i sile Antante joj objavljuju rat to je bio povod GB da anektira Cipar, koji je dotada bio pod britanskom upravom, dok je Egipat formalno istupio iz Osmanskog carstva i proglašen je britanskim protektoratom - nepovoljan strateški položaj Turske, jer ratuje na više bojišta: kavkasko bojište protiv Rusije u Iraku i na Suezu protiv Britanaca u Dardanelima protiv britansko-francuske flote na Galipolju protiv britanskog ekspedicionog korpusa -
1. 2. 3. 4.
Planovi o diobi Osmanskog carstva 1. u ožujku 1915. britanska i francuska vlada su se složile da poslije rata Rusije dobije Carigrad i tjesnace Bospor i Dardanele 2. Londonski ugovor travanj 1915. njime je predviđeno za: - Italiju: etnički tursko područje oko zaljeva Antalya u Maloj Aziji s Smirnom - Grčku: skupina otoka Dodekanez (uključuje 12 malih i Rodos) 3. Sykes-Picot (Sajks-Piko) sporazum iz svibnja 1916. - Velikoj Britaniji: Mezopotamija (Irak sa Bagdadom bez Mosula grada u sjevernom Iraku na desnoj obali Tigrisa), dio Palestine (1917. Balfourova deklaracija kojom ministar vanjskih poslova piše vođi britanskih Židova kojim se potiče naseljavanje Židova i obećava im buduću državu), Transjordanija - Francuskoj: Mosul, Sirija, Libanon, dio Kurdistana s tzv. Malom Armenijom - Rusiji: tjesnaci i Carigrad -
-
prije nego je sklopljen mirovni ugovor s Antantom u Turskoj je došlo do sloma turskog režima Mehmeda VI kojeg optužuju za vojnički slom Turske prema Sykes-Picotovom sporazumu saveznici su zauzeli sve važne točke, a vrhunac pobjede je prolazak savezničkih brodova kroz tjesnace područje vlasti sultana se svelo samo na Carigrad jer je u ostalom području nastao vakuum vlasti zbog sloma središnje vlasti u suprotnosti s sykes-picotovim sporazumom Grci su zauzeli Smirnu većinom nastanjenu Grcima, koja je treabala pripasti Italiji – ubrzo dolazi do grčko-talijanskog sporazuma prema kojem je Grcima dana Smirna, a Grci su zauzvrat priznali talijansko zaposjedanje Albanije 1917/18. na poticaj Britanije Armenija proglašava nezavisnost tijekom 1919. ustrojava se nacionalistički pokret pod vodstvom Mustafa Kemal-paše sa sjedištem u Ankari on je osnovao Narodnu armiju otpora i 11.09. je objavio Nacionalni pakt: osnovni program kemalizma kojim on traži od Antante pravo na samoodređenje Turaka kao i ostalih naroda Osmanlijskog carstva – no saveznici su prislili sultana Mehmeda VI da potpiše mirovni ugovor u Sevresu 10.8.1920.
Slom ugovora u Sevresu i stvaranje Turske republike - nakon sveopćeg nereda i posebice nakon grčkih upada u Anadolju sultan Mehmed VI je postavio časnika Mustafa Kemal-pašu za generalnoh isnpektora vojske koji bi trebao ugušiti sve nacionalističke nerede koji izbijaju - Mustafa Kemal-paša čini upravo suprotno: stavlja se na čelo nacionalističkog pokreta koji je proglasio i protuvladu - 1919. sultanova vlada i nacionalsitička protuvlada sklapaju kompromis i nacionalisti na izborima dobili 2/3 – sjedište parlamenta se premješta u Ankaru, koji u travnju 1920. proglašava Mustafa Kemal-pašu za predsjednika Republike Turske i raskida veze s sultanatom - sultan ima podršku Britanaca i vjerski autoritet halifa kako poglavara muslimana te započinje sveti rat protiv nacionalista (na kraju rata 1922. sultan se odrekao prijestolja)
4
pobjedu u ratu s sultanom nacionalistima je osiguralo: 1. osiguranje zaleđa sklapanjem mirovnog ugovora sa sovjetima u ožujku 1921. koji prerasta u ugovor o prijateljstvu 2. povlačenje Talijana iz Antolyje i Francuza iz Kilikije tijekom 1921. 3. time su Grci izolorani u svojim ambicijama – te ih Turci poražavaju u bici kod Smirne 1922. = kraj rata -
Mirovni ugovor u Laussani 24.7.1923. je revizija mirovnog ugovora u Sevresu: 1. priznata nezavisnost Turskoj i suverenost nad Anatolijom, dobiva natrag tursku Armeniju i turski Kurdistan 2. odriče se svih neturskih područja 3. natrag dobiva dio egejskih otoka (dva otoka na ulazu u Dardanele) i istočnu Trakiju do rijeke Marice s Jedrenama – Dodekanez ostao talijanski 4. morski tjesnaci i utvrde oko njih su vraćene pod tursku kontrolu i ukinute su kapitulacije 5. izvršena je masovna izmjena stanovništva -
29.11. Turska je proglašena republikom s glavnim gradom Ankarom i Mustafa Kemal Ataturk postaje prvi predsjednik Turske zatvoreni su šerijatski sudovi, medrese
5
RUMUNJSKA NAKON VERSAJA: - dobila južnu Dobrudžu od Bugarske, od Rusije Besarabiju, od Madžarske Transilvaniju, Bukovinu i istočni Banat (koji je do 1918. u sastavu Mađarske i naseljen je pretežno Mađarima, Srbima, Rumunjima i Njemcima) Spor oko Banata - svoje stupanje u prvi svjetski rat na strani Antante Rumunjska je uvjetovala dobivanjem cijelog Banata do rijeke Tise, što joj je tajnim ugovorm s Antantom u Bukureštu 1916. i obećano - no Rumunjska je tokom rata poražena od Bugarske i Njemačke, te je bila prisiljena sklopiti separatni mir u Bukureštu s Centralnim silama 7.5.1918. kojim je cijela Dobrudža prepuštena Bugarskoj - po kraju rata Rumunjska je odbacila Bukureštanski mir i tražila izvršenje Bukureštanskog ugovora - tome se protivi Kraljevina SHS pozivajući se : 1. na sklapanje separatnog mira i samim tim odricanja prijašnjeg tajnog ugovora – taj stav podupiru Amerikanci koji su proitv svih tajnih ugovora 2. srpska vojska je zauzela u ofenzivama na sovjetsku Mađarsku cijelu Baranju, Bačku i zapadni i srednji Banat uključujući grad Temišvar – te na crti razgraničenja dolazi do sukoba srpsko-rumunjskih - na kraju je odlučeno da se Banat podijeli: - istočni dio s gradom Temišvarom ide Rumunjskoj - zapadni dio s gradovima Kikinda, Bela Crkva i Vršac ide Kraljevini SHS Spor oko Besarabije - povijesna regija između rijeke Dnjestar i Prut, ušća Dunava u Crno more i crnomorske obale - Besarabijska metropolija je u sastavu rumunjske pravoslavne crkve - Besarabija je nakon Berlinskog kongresa priključena Rusiji u čijem je sastavu do 1917. kada je Besarabija proglašena Nezavisnom moldavskom republikom i pripojena Rumunjskoj – SSSR to nije priznao te je na istočnoj obali Dnjestra uspostavio Autonomnu moldavsku sovjetsku republiku u sastavu Ukrajine odakle bi se pokušalo boljševizirati cijelu Besarabiju - 1940. na temelju tajnog sporazuma Molotov-Ribbentrop – Besarabija i Bukovina su dodijeljene SSSR-u što je Rumunjska morala dopustiti - no sudjelujući u napadu na SSSR na Hitlerovoj strani, Rumunjska je dobila natrag Besarabiju i Bukovinu - nakon njemačkog sloma 1944. SSSR vraća Besarabiju, ali južnu Besarabiju pripaja Ukrajina, a ostatak Besarabije i područje istočno od Dnjestra postaje dio Moldovske sovjetske republike čime je Ukrajina ostala bez izlaska na Crno more = danas spor između Rumunjske i Ukrajine Spor oko Bukovine - do 1918. austrijska pokrajina, a zatim dio Rumunjske - 1940. pripala SSSR - 1947. sjeverni dio pripao SSSR, a južni Rumunjskoj =spor
Grčka: -
nakon poraza u ratu od 1919. do 1923. koji je vodila s Turskom, mora vratiti Turskoj istočnu Trakiju i Smirnu otkud se mora u Grčku preseliti 1,5mil Grka (masovna razmjena stanovništva)
Nove države: 1. Finska 2. Estonija 3. Letonija 4. Litva 5. Poljska – rekonstriirana 6. Čehoslovačka – obuhvaća bivše habsburške krunske zemlje – Češku, Moravsku, Šlesku i od Mađarske dobivenu Slovačku i potkarpatsku Ukrajinu 7. Kraljevina SHS
6