Industrijsko-obrtnička škola Nova Gradiška LJUDEVITA GAJA bb 35400 Nova Gradiška
Završni rad iz predmeta: Trgovačko poslovanje
Tema: Ugovor o prodaji
Mentor:
Učenik:
--------------------------, prof
Nives Oštrić, 3.p Smjer: Prodavač
Nova Gradiška, ljetni rok šk.god. 20011./2012.
-
-1-
SADRŽAJ:
SADRŽAJ: ....................................................................................................................... 2 1. UVOD .......................................................................................................................... 4 2. SAŽETAK ................................................................................................................... 5 3. UGOVOR O PRODAJI ............................................................................................... 6 2.1.Pojam ugovora o prodaji ..................................................................................... 6 1.2.Zaključivanje ugovora o prodaji ......................................................................... 6 1.2.1.Zaključenje ugovora izmeĎu prisutnih stranaka .............................................. 7 1.2.2.Zaključenje ugovora izmeĎu odsutnih stranaka .............................................. 7 1.2.3.Zaključenje ugovora preko telefona ................................................................ 8 1.2.4.Zaključenje ugovora putem brzojava .............................................................. 8 1.2.5.Zaključenje ugovora preko teleprintera ........................................................... 8 1.2.5.Zaključenje ugovora preko punomoćnika ....................................................... 8 1.2.6.Zaključivanje ugovora od strane neovlaštene osobe ....................................... 9 1.3.Način izražavanja volje stranaka ........................................................................ 9 1.4.Oblik ugovora ....................................................................................................... 9 4. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI ........................................................... 11 2.1. Oznake ugovorenih strana ................................................................................ 11 2.2. Predmet ugovora o prodaiji.............................................................................. 11 2.2.1. Vrsta robe ..................................................................................................... 12 2.2.2. Količina robe ................................................................................................ 12 2.3. Cijena robe ......................................................................................................... 12 5. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI........................................................ 15 3.1. Kvaliteta robe..................................................................................................... 15 3.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu ................................................................ 15 3.1.2.Kakvoća prema specifikaciji ......................................................................... 16 3.1.3.Kakvoća prema standardu ............................................................................. 16 3.1.4.Kakvoća prema oznaci .................................................................................. 16 3.2.Rok, mjesto i način isporuke ............................................................................. 17 3.2.1.Rok isporuke .................................................................................................. 18 3.2.2.Mjesto i način isporuke ................................................................................. 18 3.3.Rok, mjesto i način plaćanja.............................................................................. 19 3.3.1.Rok plaćanja .................................................................................................. 19 3.3.2.Mjesto plaćanja .............................................................................................. 20 3.3.3.Način plaćanja ............................................................................................... 20
-
-2-
3.3.4. Instrumenti osiguranja plaćanja .................................................................... 21 6. SREDSTVA POJAČANJA UGOVORA .................................................................. 22 5.1. Kapara ................................................................................................................ 22 5.2. Ugovorna kazna ................................................................................................. 22 5.3. Zatezne kamate .................................................................................................. 23 5.4. Jamstvo ............................................................................................................... 23 5.5. Odustatnina ........................................................................................................ 23 7. ISPUNJENJE UGOVORA ........................................................................................ 25 8. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA ........................................................... 26 9. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 28 10.LITERATURA .......................................................................................................... 29 Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) .......................................................... 30
-
-3-
1. UVOD
-
-4-
2. SAŽETAK
Ugovor o prodaji u gospodarskom smislu je pravni posao kojim se prodavatelj obvezuje da će predati kupcu odreĎene stvari koje se prodaju, tako da kupac stekne pravo vlasništva ili pravo raspolaganja njima, a kupac se obavezuje da za to isplati odreĎenu cijenu. Predmet ugovora o prodaji ne mora uvijek biti stvar. To može biti i neko pravo, npr. predmet prodaje može biti tražbina, a pritom se prodavatelj nekog prava obvezuje kupcu pribaviti prodano pravo. Ono što vrijedi za prodaju stvari, vrijedi i za prodaju prava tako da ulogu predaje stvari ima ustupanje prava. Modus stjecanja stvari je predaja stvari, a način stjecanja tražbine je ustupanje (cessio). Kada prodaja prava zahtjeva posjed stvari, prodavatelj je dužan kupcu predati i stvar, dakle, prodavatelj nekoga prava obvezuje se da kupcu pribavi prodano pravo, a kad vršenje tog prava zahtijeva posjed stvari, da mu i preda stvar. Subjekti ovog ugovora su prodavatelj i kupac. Bitni elementi ovog ugovora su predmet i cijena. Nebitni elementi ovog ugovora su: rok plaćanja, način plaćanja, vrijeme i mijesto isporuke, način prijevoza, osiguranje ambalaže... Predmet prodavateljeve obaveze je prodaja stvari i prijenos vlasništva. Predmet kupčeve obaveze je plaćanje cijene. Ugovor o prodaji predstavlja saglsnost stranaka kojom se daje odreĎena roba (upotrebna vrijednost ) za odreĎenu sumu novca, i obratno daje se novac za robu. Ugovor o prodaji odreĎuje se i time, što se tu radi o kretanju robe i novcu izmeĎu pri gospodarskih organizacija tj.ekonomskih i pravnih subjekata robne privrede.
-
-5-
3. UGOVOR O PRODAJI 2.1.Pojam ugovora o prodaji Ugovorom o prodaji obvezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasništva, a kupac se obvezuje da prodavaocu plati cijenu. 1 Prodaja je regulirana Zakonom o obveznim odnosima .Prodaja je konsenzualni ugovor jer se smatra sklopljenim samim sporazumom (konsenzusom) stranaka, a ne tek predajom stvari. Ona je dvostrano obvezni i recipročni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlašten tražiti cijenu, a kupac je ovlašten tražiti predaju stvari, odnosno, svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dužnik. Prodaja je kauzalni ugovor jer se njome ostvaruje odreĎena svrha (causa), gospodarska ili neka druga. Prodaja je samo sredstvo da se ta svrha postigne, a postiže se stjecanjem prava vlasništva na stvari. Prodaja je i imenovani, neformalni i glavni ugovor. 1.2.Zaključivanje ugovora o prodaji Ugovor je zaključen kada su se stranke suglasne o bitnim sastojcima ugovora. Po prirodi posla bitni sastojci prodajnog ugovora su predmet i cijena. Oni moraju biti ugovorom odreĎeni, jer inače ne postoji ugovor o prodaji. Bitni sastojci ugovora su oni elementi ugovora bez kojih odreĎeni ugovor nije valjan. Svaki ugovor ima svoje bitne sastojke specifične za taj ugovor, ali se svi oni u krajnjoj liniji svode na predmet i cijenu. Uz bitne sastojke postoje i manje bitni sastojci (ostali, nebitni, prirodni), kao i tzv. slučajni sastojci ugovora koje stranke izričito moraju ugovoriti, jer se inače ne pretpostavljaju kao volja stranaka. Razlikuju se dvije vrste bitnih sastojaka ugovora o prodaji: bitni sastojci po prirodi posla ( predmet i cijena ) i bitni sastojci po sporazumu stranaka ( uvjet, rok...).
1
Draškić, dr Mladen: “MeĎunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu”, Exportpress i Institut društvenih nauka, Zagreb, 1999, str. 5.
-
-6-
1.2.1.Zaključenje ugovora između prisutnih stranaka Ugovor izmeĎu prisutnih stranaka je zaključen u trenutku kada je jedna stranka prihvatila ponudu za zaključenje ugovora koju joj je stavila druga stranka. Ponuda za zaključenje ugovora mora sadržavati sastojke koji su bitni po prirodi tog ugovora. Izjava o prihvatu ponude mora u svemu biti suglasna sa ponudom. Kada izjava oprihvatu ponude nije u svemu suglasna s ponudom, smatra se da je ponuda odbijena i da je ujedno učinjena nova ponuda od strane ponuĎenoga. Kada je u ponudi odreĎen rok za prihvat, ponuditelj je vezan ponudom do isteka toga roka. Ponuda u kojoj nije odreĎen rok za prihvat ne obvezuje ponuditelja ako je ponuĎeni odmah ne prihvati. Svaka stranka može od druge stranke zahtijevati pismenu potvrdu usmeno zaključenog ugovora. Pismena se potvrda može zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni ugovor. Usmeno zaključeni ugovor je valjan, iako pismena potvrda nije dana. Stranka koja traži pismenu potvrdu dostaviti će drugoj strani dva ista primjerka potvrde u obliku ugovora ili zaključnice, koje je sama potpisala i pozvati će drugu stranku da joj vrati jedan primjerak nakon što ga potpiše. Pismena potvrda mora po svemu odgovarati zaključenom ugovoru. Stranka koja je pozvana da izda pismenu potvrdu treba u roku 3 dana od prijema poziva predati pismenu potvrdu neposredno drugoj stranci ili pošti preporučenim pismom. Ako pozvana stranka ne potpiše i ne vrati pismenu potvrdu u odreĎenom roku, druga strana može tražiti da se utvrdi postojanje ugovora i da joj pozvana stranka nadoknadi štetu koju je pretrpjela uslijed toga što nije izdana pismena potvrda.
1.2.2.Zaključenje ugovora između odsutnih stranaka Ugovor se može zaključiti i izmeĎu odsutnih stranaka, a zaključen je u trenutku kada ponuĎač primi izjavu ponuĎenog da prihvaća ponudu za zaključenje ugovora. Slanje cjenovnika, tarifa, prospekata, oglašavanje u novinama i sl.ne smatra se ponudom, ako suprotno ne proizlazi iz njihovog sadržaja (reklama nije ponuda, već poziv na ponudu).
-
-7-
1.2.3.Zaključenje ugovora preko telefona Ugovor se može zaključiti i preko telefona. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvaćanju ponude preko telefona učinjene izmeĎu prisutnih lica, ako su stranke ili od njih ovlaštena lica , bili u osobnoj i telefonskoj vezi. Kod ovakvog oblika sklapanja ugovora postoji velika mogućnost nesporazuma, prekida veze i sl.
1.2.4.Zaključenje ugovora putem brzojava TakoĎer se ugovor može zaključiti i putem tbrzojava. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude putem brzojava učinjene izmeĎu odstunih stranaka. Ponuditelj treba svoju ponudu, a ponuĎeni svoju izjavu o prihvatu ponude učinjenu putem telefona ili brzojava, potvrditi drugoj stranci preporučenim pismom, po mogućnosti istog, a najkasnije slijedećeg radnog dana, nakon što je učinjena. Na pravovaljanost ugovora zaključenog preko telefona ili putem brzojava ne utječe to što ponuda ili izjava o prihvatu ponude nije pismeno potvrĎena, no stranka koja nije dala pismenu potvrdu odgovara drugoj stranci za štetu koju je ova uslijed toga pretrpjela.
1.2.5.Zaključenje ugovora preko teleprintera Ugovor se može zaključiti preko teleprintera. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude preko teleprintera učinjene izmeĎu prisutnih osoba, ako su stranke ili od njih ovlaštene osobe bile osobno u teleprinterskoj vezi. Pošiljatelj ne može osporavati pravovaljanost ponude ili izjave o prihvatu ponude otpremljene u njegovo ime preko njegova teleprintera.
1.2.5.Zaključenje ugovora preko punomoćnika Ugovor se može zaključiti preko punomoćnika. Stranka može ovlastiti punomoćnika da u njeno ime zaključi 1 ili više odreĎenih ugovora (specijalna punomoć) ili da zaključuje sve ugovore jedne ili više odreĎenih vrsti (generalna punomoć). Ovlaštenje za zaključenje ugovora može biti ograničeno na odreĎeno vrijeme ili dano pod odreĎenim uvjetima. Punomoćnik može raditi samo u granicama
-
-8-
ovlaštenja. Ugovor što ga je punomoćnik sklopio u ime nalogodavatelja obvezuje nalogodavatelja, kao i ugovor koji je sklopio u granicama svoga ovlaštenja, ako je druga strana znala ili morala znati da on postupa po punomoći.
1.2.6.Zaključivanje ugovora od strane neovlaštene osobe Ugovor koji neka osoba zaključi kao punomoćnik u ime drugog bez odobrenja ovlaštenja, obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Stranka sa kojom je ugovor zaključen može zahtijevati od neovlašteno zastupanoga da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ne odobri ugovor, stranka sa kojom je ugovor zaključen nije više vezana ugovorom. U tom slučaju stranka s kojom je ugovor zaključen može od osobe koja je kao punomoćnik bez ovlaštenja zaključio ugovor, tražiti naknadu štete, ako u trenutku zaključenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za zaključenje ugovora.
1.3.Način izražavanja volje stranaka Stranke mogu ugovor zaključiti (posredno ili neposredno) preko drugih osoba, na bilo koji način iz kojeg proizlazi njihova suglasnost. Suglasnost može biti izražena izričito ili prešutno. Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti riječima, uobičajenim znakovima ili drugim ponašanjem iz kojega se sa sigurnošću može zaključiti o njezinu postojanju, sadržaju i identitetu davatelja izjave. Volja za sklapanje ugovora može se izjaviti i pomoću različitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno. 1.4.Oblik ugovora Kada su se stranke usuglasile da će ugovor imati odreĎeni oblik, smatrat će se zaključenim tek kada bude sastavljen u tom obliku, osim ako iz okolnosti proizlazi da stranke nisu uvjetovale valjanost ugovora ispunjenjem tog oblika. Za promjene ugovora sastavljenog u obliku koji su stranke ugovorile će vrijediti isti taj oblik samo ako je tako izričito ugovoreno.
-
-9-
Ako je za valjanost ugovora propisan pismeni oblik, ili su se stranke tako sporazumjele, ugovor se smatra zaključenim tek kada ga stranke potpišu. On se, u pravilu, sastavlja u onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Ako je pismeni ugovor umnožen ili preveden na drugi jezik, mjerodavan je izvorni ugovor potpisan od stranaka. Ako su stranke potpisale više primjeraka izvornog ugovora, mjerodavan je primjerak koji su one odredile kao takav, a ako to nisu odredile, onda se u vezi s ostalim dokazima i utvrĎenim okolnostima ocjenjuje koji je od izvornih primjeraka mjerodavan. Kada su se stranke usuglasile da će ugovor imati odreĎeni oblik, ne obvezuje ih ništa što nije obuhvaćeno ugovorom sklopljenim u tom obliku. U suprotnome, ako valjanost ugovora nisu uvjetovale ispunjenjem tog oblika, obvezuje ih ono što su ugovorile, a ono što nije unijeto u ugovor samo ukoliko nije u suprotnosti s njime.
-
- 10 -
4. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definiranog tipa pravnog posla, bilo specifičan sadržaj i karakteristike koje odgovaraju zajedničkoj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, odreĎene sporazumom stranaka i one koje u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske suštine - po prirodi posla. Prema prirodi posla bitni sastojci ugovora o prodaji jesu: 1. oznake ugovorenih strana 2. predmet 3. cijena 2.1. Oznake ugovorenih strana U ugovoru se moraju točno navesti oznake ugovornih stranaka, tj. prodavatelja i kupca. Oznake sadrže osnovne podatke o kupcu i prodavatelju, tvrtku,
naziv
trgovačkog društva, djelatnost, ulicu, broj i mjesto i brojeve njihovih žiro -računa)
2.2. Predmet ugovora o prodaiji U gospodarstvu je predmet ugovora najčešće roba, odnosno stvar. U gospodarskim poslovima prihvatljiviji je termin roba od termina stvari. Pod pojmom stvari podrazumijevaju se tjelesne pokretne stvari koje su namjenjene prometu i čiji je promet moguć i dozvoljen. Pod pojmom predmeta ugovora o prodaji treba obuhvatiti izvijesne nepokretnosti koje ispunjavaju svojstva robe kao objekta prodaje. Roba treba biti u prometu da bi bila predmet ugovora o prodaji. Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari koje ne postoje ili prodatelj ne raspolaže s njima u trenutku zaključenja ugovora o prodaji. To mogu biti robe koje će tek biti proizvedene ili uvezene, koje se proizvode po narudžbini, berba budućih poljoprivrednih plodova... Predmet ugovora o prodaji mogu biti i tuĎe stvari. To su one stvari sa kojima prodavatelj ne raspolže u trenutku zaključenja ugovora. To je slučaj sa prodajom koju vrši komisionar u svoje ime a za račun komitenta. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i odreĎena prava, kao što su prenosiva imovinska prava, licenca... Robe kao predmet ugovora o prodaji trebaju biti odreĎene po vrst, količini i po kvaliteti robe.
-
- 11 -
2.2.1. Vrsta robe Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari odreĎene po rodu (generične) i individualno odreĎene stvari. Individualno odreĎene stvari su nezamjenjive stvari, tako da ako doĎe do oštećenja ili propasti tih stvari prodavatelj ne može izvršiti njihovu isporuku jer tih stvari više nema, a kupac može tražiti naknadu štete koju je zbog toga pretrpjeo. Generične stvari su zamjenjive stvari i ako doĎe do njihove propasti ili oštećenja prodavatelj je dužan isporučiti robu iste vrste, kvalitete i količine.
2.2.2. Količina robe Količinu robe čini masa koju je prodavatelj dužan isporučiti kupcu. Ona se odreĎuje prema mernim jedinicama (kg, m, mᶟ), komadnim mjerama (komad, par, tucet, gros) i u posebnim nazivima u trgovinii (npr.vagon, bala, vreća, cisterna). Količina je odreĎena točno ili približno sa oznakom cca, ili, oko, najmanje, najviše. Kad je količina ugovorena takoĎer postoji odstupanje. Ako je količina točno dogovorena, tolerirano odstupanje je +/- 2%, ako je ugovorena cca količina onda je tolerirano odstupanje +/- 5%. Ako se obje strane dogovore da neće biti odstupanja od ugovorene količine, onda će biti posebna klauzula „beztolerancije.“ Pri tome točno treba ugovoriti isporuku bruto težine ili neto. Ako količina robe nije fiksno odreĎena ugovorom ona treba biti odrediva, a odrediva je ako je količina robe odreĎena okvirno (npr.“od...do“, „najmanje...najviše“).
2.3. Cijena robe Cijena inače predstavlja bitni element prodajnog ugovora, a ukoliko nije ugovorena, ugovor o prodaji biti će valjan iako ne sadrži cijenu. Cijena predstavlja vrijednost robe izraženu u novcu ( kunama). U tom slučaju kao ugovorna cijena uzima se cijena koju je prodavatelj redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora, a ako ni nje nema uzima se tzv. razumna cijena. U slučaju da ne postoji niti razumna cijena, cijenu će odrediti sud. Cijena mora biti ozbiljna i realna. Cijena važi za neto težinu robe bez skonta. Plaćanje se vrši polaganjem novčanog iznosa na tekući račun u banci. Ako potražitelj i dužnik imaju tekuće račune kod iste poslovne banke smatra se da je plaćanje izvršeno kada toj banci stigne nalog dužnika da sa njegovog računa izvrši -
- 12 -
prijenos iznosa na tekući račun potražitelja. Ako stranke nemaju tekući račun kod iste poslovne banke, smatra se da je plaćanje izvršeno kada bancipotražitelja stigne nalog od banke dužnika i kada je potražitelju odobren iznos na koji nalog glasi. U praksi postoje razne mogućnosti za odreĎivanje cijene: 1. cijena konkurencije – znači da će vrijediti cijena po kojoj istovrsnu robu prodaje konkurencija 2. tvornička cijena – znači da vrijedi cijena koju tvronica daje veleprodaji, odnosno posredniku 3. tržišna cijena – je razumna, srednja tržišna cijena, koja se utvrĎuje uvidom u evidencije kod nadležnih organa ili potvrdom koju izdaje nadležni organ ili komora o potignutoj cijeni u odreĎeno vrijeme na odreĎenom mjestu 4. tekuća cijena – srednja prosječna cijena robe na odreĎenom mjestu u odreĎeno vrijeme. Čimbenici koji utječu na cijenu robe: 1. Cijena i ambalaža – pri ugovaranju cijena valja obratiti pozornost na to da li je ambalaža uračunata u cijenu ili je kupac mora platiti ili pak vratiti 2. Cijena i popust – prodavač daje kupcu popust kada ga želi stimulirati na kupnju. Oblici rabata su:
funkcionalni rabat-dobavljač ga daje kupcima za troškove distribucije u slučaju kada je prodajnu cijenu odredio proizvoĎač ili država
specijalni rabat – kod uvoĎenja novih proizvoda na tržište, smanjenja zaliha i sl.
sezonski rabat – popust kupcima kada kupuju sezonsku robu
količinski rabat – na veće količine
super rabat – odobrava se kupcu na kraju obračunskog razdoblja na ukupnu vrijednost kupljene robe, taj popust dobavljači daju kako bi zadržali što veći broj stalnih kupaca
kasakonto- popust – popust koji dobavljač daje kupcu ako plati račun unutar odreĎenog roka
-
- 13 -
3. Cijene i transportne klauzule – su skraćeni trgovački izrazi kojima se regulira mjesto isporuke, tko snosi troškove prijevoza, utovar, istovara, osiguranja itd, prijelaz rizika na kupca.2 Incoterms- meĎunarodni trgovački izrazi Najčešće se koriste: a) franco skladište prodavatelja b) franco skladište kupca c) franco brod ili FOB d) franco državna granica e) franco prijevoznik f) franco uz bok broda ili FAS Hausse klauzula – znači da prodavatelj zadržava pravo povišenja cijene ako općenito nastupi povišenje cijene (npr. kada tvorničar poziva na skok cijena sirovina, proizvodnih troškova, radne snage). Baisse klauzula – znači da prodavatelj mora sniziti cijenu ako su cijene kod tvorničara pale; utanačena cijena bi se trebala primjereno sniziti.
2
U meĎunarodnom poslovanju poznate su klauzule revizije cijene koje sadrže opće uvjete poslovanja Europske ekonomske komisije za dostavu postrojenja i opreme u izvozu (br. 188, 188 A, 574 i 574 A) “MeĎunarodno trgovačko pravo”, uvod i redakcija Aleksandar Goldštajn, Informator, Zagreb, 1970, str. 187, 223 i druge).
-
- 14 -
5. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI 3.1. Kvaliteta robe Kakvoćom nazivamo svojstva robe koja utječu na njezinu vrsnoću i na stupanj korisnosti pri zadovoljavanju potreba. Pod kakvoćom treba smatrati sva svojstva robe,a ne samo pojedinačna svojstva. Pod pojmom kvalieta robe podrazumjeva se skup svojstava robe. To su fizička, kemijska, estetska, tehnička i druga svojstva. Kvaliteta robe odreĎuje se ugovorom, a to se čini opisivanjem svojstava ugovora. Kvaliteat robe može se odrediti uzorkom ili mustrom, modelom, standardima, kao i odreĎenim izrazima kojima se označava kvaliteta robe.
3.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu Uzorak je ogledni primjerak robe koji se izdvaja iz veće količine robe ili se specijalno izraĎuje. Može biti konkretan tipski ili kolekcija uzoraka. Konkretan uzorak vadi se iz zaliha robe i poslije usporeĎuje s pošiljkom. Tipski uzorak je primjerak buduće robe prema kojemu se mora izraditi naručena količina. Uzorak se pečati, a čuvaju ga kupac i dobavljač. Važno je sačuvati ga kako bi se kod preuzimanja robe usporedio i eventualno složio u slučaju spora. Ovo je lak i jednostavan način naručivanja u ugovaranja kakvoće jer se izbjegava izrada i pisanje specifikacija. Nabavna služba mora računati na sistematsku i detaljnu ulaznu kontrolu prispjele pošiljke kako bi utvrdila da li stvarno odgovara uzorku. Zbog toga se primjenjuje u nabavci neketehničke robe proizvoda koji se rjeĎe prodaju ili ako su opseg i vrijednost tih proizvoda neznatni, te za neka mjerila kvalitete kao što su boja i dezen. Kolekcija je niz uzoraka iz jedne trgovinske struke. Svaki je uzorak označen brojem kojim kupac naručuje i kontrolira robu. Kolekcijama se služe trgovačku putnici i posrednici u prodaji. Ugovaranje kakvoće prema uzorku podrazumijeva se i onda kada se kupac poziva na kakvoću ranije isporučenih količina robe.
-
- 15 -
3.1.2.Kakvoća prema specifikaciji "Specifikacija je popis svojstava robe koja je predmet ugovora. Služi za opis proizvoda, specijalne kakvoće, specijalnih dimenzija, načina izradbe, posebnog pakiranja, obilježavanja i sl."
3
Tako ugovorena roba mora u svemu odgovarati
svojstvima odreĎenima u specifikaciji. Specifikacija se rabi i kada se naručuju proizvodi specijalnih svojstava specijalnih dimenzija, načina izrade, naročitog pakiranja i obilježavanja ili za specijalnu upotrebu. ProizvoĎačku specifikaciju donose proizvoĎači i njome odreĎuju kakvoću proizvoda pa se kakvoća može ugovoriti i po toj specifikaciji. Prednosti ovakvog ugovaranja kakvoće su u njenom preciznom definiranju, ali je nedostatak u većimtroškovima ulazne kvalitete u skladištu kupca.
3.1.3.Kakvoća prema standardu Standardima državni organ odreĎuje svojstva i kvalitetu robe. Standardizacija proizvoda olakšava i pojednostavljuje nabavu i isključuje nesporazume jer je kakvoća takve robe standardom dovoljno odreĎena i dovoljno poznata da se može prodavati bez uzorka ili viĎenja. Zato se u ugovoru kakvoće robe mora odrediti pozivom nastandard ako je on odreĎen. Pouzdani jamci osigurane stalne kakvoće proizvoda u svijetu su standardi ISO 9001, 9002... prema kojim je osnovna odrednica kakvoće i organizacija nekog poslovnog sustava pa tek onda kakvoća njegovih proizvoda iusluga. Osim propisa o standardima postoje i posebni propisi o kakvoći odreĎenih proizvoda (pravilnik o kakvoći mlijeka i mliječnih proizvoda).
3.1.4.Kakvoća prema oznaci ProizvoĎači su dužni prema pravilniku stavljati oznaku o sastavu kakvoće, podrijetlu robe i drugih svojstava robe čime se nastoji zaštiti potrošače. Ako proizvoĎači ili trgovačka poduzeća imaju svoju osobnu marku stavljaju je na robu kao vanjski znak i time označavaju svoju robu na tržištu. Robna oznaka odreĎuje kakvoću i daje garanciju da će svi proizvodi s istim znakom biti uvijek iste kakvoće. Na tržištu se pojavljuju slovom R ili oznakom reg. Iako su proizvodi sa zaštitnim znakom skuplji od 3
Hruškar, N., Brajnović, S., Petrović, R., Brčić-Stipčević, V: Trgovačko poslovanje 3, Zagreb, 2009. Str. 91.
-
- 16 -
istih ili sličnih bez zaštitnog znaka nabavna služba treba uzeti u obzir prednosti i uštede u nabavi te robe zbog: -jednostavnog i kratkog načina definiranja kvalitete -brzog procesa opskrbe jer su poznati dobavljači tih proizvoda -eliminiranja ulazne kontrole kvalitete i nabavljanja Nedostatak nabave proizvoda sa zaštitnim znakom je u tome što je izvor nabave ograničen na jednog dobavljača ili distributera i na taj način se eliminira konkurencija. U praksi se primjenjuju i razni drugi izrazi za označavanje kakvoće,kao: -
uobičajena kakvoća za kakvoću koja se najviše traži u prometu u mjestu prodavatelja.
-
kakvoća kakva-takva za robu bez prebiranja i izdvajanja, prodavatelj ne odgovara za kakvoću osim ako je obmanuo kupca.
-
kakvoća viĎeno-odobreno ako je kupac prije isporuke robe vidio i pristao na njezinu kakvoću; nisu dozvoljene nikakve naknadne reklamacije, uobičajena je na aukcijama rasprodajama i kod prodaje po sistemu „u Ďuture“.
Ako kakvoća nije ugovorena prodavatelj je dužan isporučiti robu takvih svojstava koja su potrebna za njezinu prodaju. Ako zna za koju se svrhu roba nabavlja mora izručiti robu koja odgovara toj svrsi, a ako mu svrha nije poznata dužan je isporučitirobu koja nije ispod srednje kakvoće te robe na tržištu. Ako kupoprodajnom ugovoru nisu predviĎene sankcije za naknadu ili zamjenu proizvoda primjenjuju se uzance i trgovački običaji kojima je ureĎen i odreĎuju kako postupiti u takvim situacijama.
3.2.Rok, mjesto i način isporuke Prodavatelj mora izvršiti isporuku robe kupcu. Kao isporuka smatraju se sve one radnje koje je prodavtelj dužan obaviti, prema ugovoru i prirodi posla, da bi kupac mogao primiti isporuku. Kupac mora izvršiti sve radnje koje je, prema ugovoru i prirodi posla, dužan izvršiti da bi prodavatelju omogućio izvršenje isporuke, kao i da primi isporuku. Isporuka robe treba biti izvršena u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripadnicima. Isporuka robe u ispravnom stanju znači da ona nema materijalnih nedostataka ili mana. Isporuka robe teba biti izvršena u odreĎenom mjestu, u odreĎenom roku i na odreĎeni način.
-
- 17 -
3.2.1.Rok isporuke To je vrijeme koje obvezuje dobavljača na isporuku robe kupcu, a ugovara se kao fiksna isporuka na točno odreĎeni datum i terminska isporuka unutar ugovorenog roka. Rok počinje teći sljedećeg dana od zaključenja ugovora i mora se izvršiti uvijek u ugovorenom roku. Ako je dan za isporuku nedjelja, blagdan ili praznik, roba se isporučuju sljedeći radni dan. Promptna isporuka ili hitna isporuka mora se izvršiti odmah. Isporuka u toku kalendarskog mjeseca, a rok se može odrediti ovim izrazima: početkom mjeseca u prvoj polovini mjeseca u drugoj polovini mjeseca krajem mjeseca Sukcesivna isporuka kao postupna isporuka u odreĎenim ili obročnim razmacima. Potrebno je navesti rokove i količine pojedinih obročnih isporuka. Ako ugovorom nije odreĎen rok isporuke, smatra se da je ugovorena promptna isporuka koja se mora izvršiti u roku od 8 dana. Nabavna služba trgovačkog poduzeća treba što preciznije odrediti rokove isporuke jer time obvezuje dobavljača na točnost isporuke, a prodajnoj službi osigurava kontinuitet opskrbe. Ako prodavatelj kasni s isporukom,kupac ima pravo od početka zakašnjenje pa do isporuke najaviti raskid ugovora i svoje pravo na naknadu štete. Kupoprodajnim ugovorom predviĎeni su penali kao kazne zbog zakašnjenja u isporuci robe i to obično u odreĎenom postotku od vrijednosti robe.
3.2.2.Mjesto i način isporuke Mjesto isporuke je mjesto u kojem je dobavljač dužan isporučiti robu kupcu. Ako stranke nisu ugovorile mjesto isporuke ili ga odredile prema klauzulama važi mjesto dobavljača u trenutku kada se sklapa ugovor. Način isporuke povezan je s mjestom isporuke. Troškove pripreme robe za isporuku snosi dobavljač. Uvjeti dopreme do kupca mogu biti različiti, i to u rasponu od franko skladišta prodavača do franko skladišta kupca uz moguće brojne meĎu - kombinacije. Najčešći su ovi načiniisporuke:
-
- 18 -
izdvajanjem robe u skladištu dobavljača i odjeljivanjem kako bi je kupac mogao sam preuzeti, a ako je ovaj ne preuzme u ugovorenom roku snosi troškove i rizik čuvanja predajom robe vozaru ako se isporuka robe obavlja u utovarnoj stanici ili luci dostavom robe u kupčevo skladište vlastitim sredstvima ili predajom robe otpremniku. Dobavljač snosi rizik za propast i oštećenje robe do mjesta isporuke i zato nastoji izborom ambalaže i načinom pakiranja zaštiti količinu i kakvoću robe. Ako su stranke ugovorom odredile ambalažu ili je ona propisana zakonom ili trgovačkim običajima, prilikom isporuke je treba pregledati jer gubitke zbog neispravne i nečiste ambalaže snosi dobavljač. Ako je ugovorena isporuka u ambalaži koju će dostaviti kupac, dobavljač isporučuje robu po primitku ambalaže. Ako kupac ne dostavi ambalažu u zakazanom roku ili je uopće ne dostavi dobavljač može robu otpremiti u vlastitoj ambalaži tuĎoj ili iznajmljenoj ili robu predati u javno skladište o trošku kupca.
3.3.Rok, mjesto i način plaćanja
3.3.1.Rok plaćanja Rok plaćanja je vrijeme u kojem je kupac dužan platiti robu. Obveza plaćanja može se ugovoriti kao: -
plaćanje u odreĎenom roku
-
plaćanje odmah; znači plaćanje prvog radnog dana po primitku fakture ili po primitku robe ako je ista primljena poslije primitka fakture
-
plaćanje unaprijed plaćanje; prije preuzimanja robe može biti u cijelosti ili djelomično davanjem akontacije ili predujma
-
plaćanje pouzećem
-
plaćanje
uz
predočenje
robnih
dokumenata
potvrditiisporuku robe (teretnica) -
sukcesivno plaćanje ili plaćanje u ratama
Koji rokovi plaćanja će se primjenjivati ovisi o: ponudi i potražnji robe na tržištu
-
- 19 -
kojima
dobavljač
može
deficitarna roba uz plaćanje odmah suficitarna roba uz poček i kredit bonitetu kupca Uvjeti plaćanja neizravno utječu na cijenu robe (kasa skonto), a izravno na troškove poslovanja. Ako dobavljač traži plaćanje unaprijed djelomično ili u cijelosti za trgovca može predstavljati znatno opterećenje, a dobavljaču odreĎenu korist, te kupacima osnovu za tražiti popust. Plaćanje unaprijed primjenjuje se kod većih nabavki, ali uvijek nakon sklopljenog posla. Predujam se nakon ispunjenja ugovora uračunava u ispunjenje obveze kupca. Kod manjih je nabavki uobičajeno plaćanje nakon njenog preuzimanja. Korištenje novčanih ili robnih kredita dobavljača za nabavu može ovisno o financijskoj situaciji trgovca imati posebno značenje.
3.3.2.Mjesto plaćanja Ako stranke nisu ugovorile mjesto plaćanja, plaćanje se obavlja u mjestu u kojem dobavljač ima otvoren žiroračun. Dobavljač takoĎĎer mora znati preko koje će banke dobiti novce.
3.3.3.Način plaćanja Plaćanje se može ugovoriti na više načina: 1. plaćanje gotovinom
polaganjem gotovog novca na blagajni
čekom
polaganjem gotovine u korist žira dobavljača
poštanskom doznakom
2. plaćanje bez gotovine
virmanom, nalogom za prijenos sredstava sa žira kupca na žiro dobavljača
akreditivom
obračunskim čekom
obračunskim plaćanjem, cesija asignacija, kompenzacija (primjenjuje se u uvjetima ne mogućnosti plaćanja čime se postiže prebijanje dugova s vjerovnicima i dužnicima).
-
- 20 -
3.3.4. Instrumenti osiguranja plaćanja Za kupca je najbolji način osiguranja unaprijed plaćenog iznosa bankovna garancija koja vrijedi do kvantitativnog i kvalitativnog preuzimanja robe. U slučaju neispunjenja ugovorene količine kvalitete ili rokova isporuke, kupac može odustati od ugovora i naplatiti od banke iznos naveden u garanciji ili dobavljaču. Zbog problema insolventnosti velika je dvojba u svakodnevnoj praksi dobavljača koji instrument osiguranja plaćanja zatražiti od kupca; mjenicu, ček, zadužnicu. U našem financijskom sustavu svi poduzetnici moraju svoje račune voditi kod poslovnih banaka što olakšava primjenu instrumenata jer se izravno naplaćuju prijenosom s računa dužnika na račun vjerovnika, bez posredovanja dužnika. Kada on tražbinu ne namiri redovnim putem prednosti pojedinog instrumenta su različite: ako za isplatu mjenice nije bilo raspoloživih sredstva na računu dužnika i avalista ili je mjenica naplaćena djelomice neće se zadržati u evidenciji redoslijeda plaćanja i vraća se podnositelju. imatelj čeka u slučaju nepostojanja pokrića na računima izdavatelja čeka može se naplatiti po propisanom redoslijedu plaćanja kada na računima bude pokrića, ali najdalje do isteka roka u kojima zastarijeva te se primjenjuju ako se očekuju blokade kratkotrajne računa dužnika. zadužnica vjerovniku osigurava visok stupanj osiguranja njegove tražbine jer osim što je instrument osiguranja naplate,ona je i ovršna isplata a i za razliku od mjenice ostaje u redoslijedu plaćanja sve dok to vjerovnik želi.
-
- 21 -
6. SREDSTVA POJAČANJA UGOVORA Iz ugovora o prodaji proistječu sva prava i obveze ugovornih strana. Ugovor o prodaji je obvezujući ugovor u kojem se stranke uzajamno nešto obvezuju. Ako jedna od stranaka svoju obvezu iz ugovora ne ispuni ili je ne ispuni pravodobno ili u cijelosti, druga strana je prisiljena nagoditi se o eventualnoj šteti ili sudskim putem ostvariti svoja prava. Podnošenje tužbe je dugotrajan i skup način osiguranja prava iz ugovora pa stranke predviĎaju odreĎena sredstva kojima pojačavaju sigurnost ispunjenja ugovora. Ta sredstva mogu biti kapara, ugovorna kazna, zatezne kamate, jamstvo i odustatnina.
5.1. Kapara Kapara je novčani iznos ili neka druga imovinska korist koju u trenutku sklapanjaugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao osigurane zaslučaj neizvršenja ugovorne obveze. Ako se ugovor ispuni kapara se vraća iliuračunava u ispunjenje obveze. Na primjer, kupac je dao kaparu ali pri plaćanjufakture odbija se iznos kapare. U slučaju neispunjenja ugovora moguće su dvije situacije:
ako ugovor nije ispunila stranka koja je dala kaparu druga stranka može: primljenu kaparu zadržati i kada nije pretrpjela nikakvu štetu tražiti ispunjenje ugovora i naknadu štete a kaparu uračunati ili vratiti
ako je za neispunjenje ugovora odgovorna stranka koja je kaparu primiladruga stranka može tražiti: ispunjenje ugovora naknadu štete i vraćanje dane kapare vraćanje duple kapare
5.2. Ugovorna kazna Ugovorna kazna je novčani iznos utvrĎen ugovorom koji je dužna platit ona strana koja ne ispuni obveze na ugovoreni način. Način odreĎivanja ugovorne kazne stranke odreĎuju sporazumno. Mogu je odrediti u točno odreĎenom iznosu, u postotku
-
- 22 -
od vrijednosti ugovora, ili za svaki dan zakašnjenja u isporuci. Ugovorna kazna se plaća neovisno o tome je li zbog ne ispunjenja obveza druga strana pretrpjela štetu. Ako je strana koja je pretrpjela štetu primila ugovornu kaznu nema pravo i tražiti naknadu štete. Ali ako je šteta veća od iznosa ugovorne kazne, oštećena strana može zahtijevati razliku od potpuna nadoknade štete. Plaćanjem ugovorne kazne ne prestaje obveza ispunjenja ugovora jedino ako je razlog neka viša sila.
5.3.Zatezne kamate To su ugovoreni postotak od obveze plaćanja koji vjerovnik obračunava i naplaćuje dužniku za vremenski period u kojem je zakasnio s plaćanjem. Dužnikov dug se povećava za iznos kamata, a i više ako je vjerovnik zbog zakašnjenja plaćanja pretrpio veću štetu od iznosa traženih kamata i traži razliku od potpune nadoknade.
5.4.Jamstvo Jamstvo je poseban pismeni ugovor kojim se neka treća strana obvezuje ispuniti dospjelu obvezu dužnika ako to ovaj ne ispuni. Jamstvo je zavisno od obveze dužnika i traje samo dok traje obveza dužnika te ne može biti veća od obveze dužnika. Za obveze iz ugovora u privredi jamac odgovara solidarno kao jamac platac (solidarni jamac). Može tražiti ispunjenje cijele obveze od glavnog dužnika, jamca ili obojice istovremeno.
5.5. Odustatnina To je ugovoreni iznos novaca ili neka druga imovinska korist koju je dužna dati ona ugovorna strana koja odustaje od ugovora. Ako je uz kaparu ugovoreno pravo odustajanja od ugovora, tada se kapara smatra kao odustatnina i svaka ugovornastrana može odustati od ugovora. Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi kaparu, a ako je odustala stranaka koja je kaparu prihvatila vraća ju u dvostrukom iznosu. Isplatom odustatnine prestaju sva prava i obveze temeljem ugovora tj. Stranke ne mogu više tražiti ispunjenje ugovora. Ugovaranjem odustatnine može se smanjiti sigurnost
-
- 23 -
izvršenja ugovora. Zbog toga stranke mogu odrediti visok iznos odustatnine ili kratki rok u kojem se može odustati od ugovora.
-
- 24 -
7. ISPUNJENJE UGOVORA Prodaja je dvostrano obvezni i recipročni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlašten tražiti cijenu, a kupac je ovlašten tražiti predaju stvari, odnosno, svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dužnik. Imajući u vidu navedene elemente ugovora te detaljno i jasno navedena prava i obveze stranaka, nabava želi osigurati pravodobno i pravovaljano izvršenje ugovora, a u slučaju neispunjenja dobavljačevih obveza ili otklona istih, ima pravo na ostvarivanje i zaštitu svojih prava. Stranke moraju svoje obveze ispuniti s pažnjom dobrog gospodarstvenika.4 Poželjno je da se o sklopljenim ugovorima vodi evidencija u registru ugovora, karticama i sl. Kompjutorski se vodi datoteka sklopljenih ugovora i svaka se dan dobiva popis svih narudžbi.
Obveze prodavatelja: dužan je isporučiti robu koja ima ugovorenu ili uobičajenu kvalitetu robu treba pravilno pakirati, označiti i zajedno s ambalažom isporučiti kupcu dostaviti robu na vrijeme i način kako je ugovoreno poslati kupcu račun na temelju ugovora i otpremnice
Obveze kupca: kupac je dužan preuzeti robu ako je ona onakva kakva je ugovorena prema običajima i propisu, prilikom preuzimanja utvrĎuje se stvarno stanje količine i kakvoće ako postoji neki nedostatak sastavlja se komisija koja sastavlja komisijski zapisnik na osnovi kojeg će kupac dati prigovor prodavatelju prigovori bi se morali sastaviti na osnovi opisa nedostataka s prijedlogom za rješenje spora jer bi se tako brže riješili nesporazumi. Prigovor valja poslati preporuĉenim pismom kupac mora platiti svotu računa na način, u roku i mjestu kako je ugovoreno dužan je vratiti ili platiti ambalažu ako nije uračunata u cijenu robe Ako se stranke ne drže tih obveza nastaju sporovi. 4
-
Ponašanje s odgovarajućom pažnjom u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava
- 25 -
8. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA Stranke mogu raskinuti ili mijenjati ugovor: sporazumno storniranjem dijela ili cijelog obveznog odnosa i to u svako doba ili u ugovora za to predviĎeno roku, i zbog nemogućnosti ispunjenja obveza uslijed više sile: o elementarne nepogode poplave požara o odredbe državnih organa, zabrana uvoza o upravne mjere, likvidacija i prestanaka rada poduzeća o ekonomske pojave; znatno izmijenjena situacija na tržištu. Stranke mogu ugovoriti i mogućnost automatskog raskida ugovora kako bi se spriječilo preveliko zakašnjenje u isporuci robe. Ako roba ne bude isporučena u roku od mjesec dana nakon ugovorenog roka isporuke, ugovor se automatski raskida. Ovaj se način raskida ugovora koda nabave robe veće vrijednosti specijalnih proizvoda te za sezonske artikle. Odredbe ugovornog prava koje vrijede za konvencionalno voĎenje trgovačke poslove trebale bi važiti i u području elektroničkog trgovanja. Zbog posebnosti elektroničkog poslovanja čemu pridonose dvije činjenice: prostor u kojem se trgovanje obavlja je virtualan a ne realan kao što je to uobičajeno kod konvencionalnog trgovanja, vrijeme sklapanja posla u pravilu je vrlo kratko ali obavljanje ili izvršenje posla može potrajati mnogo duže. Rizici su izraženiji u zakonu o obveznim odnosima i u zakonu o trgovini ne postoji nikakav daljnji akt koji bi respektirao te posebnosti. Potreba za prilagodbom te regulative novim mogućnosti i pogodnostima važna je zbog suprotnosti u obvezama koje mogu izazvati poteškoće i sporove meĎu sudionicima u trgovačkom poslu: -
Obveza pisanog oblika ugovaranja i potpisa ugovornih strana temeljna jezapreka ozbiljnijem širenju elektroničkog poslovanja, posebno ako je predmetugovora
veće
vrijednosti.
Iako
postoje
različiti
oblici
digitalizacije ranije materijaliziranog potpisa kao i digitalnog potpisa rizici su veći zbog različitih načina njihovog krivotvorenja. -
Obveza prodavatelja i predaja stvari na ugovoreno mjesto često zbog nejasnih fizičkih dimenzija trgovačkog posla u uvjetima elektroničkog
-
- 26 -
trgovanja nisu egzaktno ugovorene, što dovodi do nesporazuma ili zablude kupca. -
Obveze prodavatelja i prava kupaca u slučaju kada isporučena roba ne odgovara virtualnom uzorku.
Obveza prodavatelja vezana je za izdavanje garancije. Jamstva za ispravno funkcioniranje stvari teže je praktično izvesti, te takoĎer zahtijeva jasnija zakonska rješenja. Elektroničko poslovanje briše granice meĎu zemljama pa se mogući sukobi interesa dodatno kompliciraju zbog različitih pravnih sustava. Pečatom i potpisom uznavedeni datum ugovora stranke potvrĎuju svoju suglasnost sa istim. Ugovor se potpisuje u tri primjerka; jedan za kupca i dva za prodavatelja, budući da je vladina komisija za nelikvidnost predložila ovjeru ugovora kod javnog bilježnika. Godišnji se ugovori arhiviraju u financijskoj službi tvrtke zajedno sa instrumentima osiguranja plaćanja.
-
- 27 -
9. ZAKLJUČAK
-
- 28 -
10.LITERATURA Knjige: 1. Draškić, dr Mladen: “MeĎunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu”, Exportpress i Institut društvenih nauka, Zagreb, 1987. 2. Foley J. Bernard, “Tržišta kapitala”, Mate, Zagreb, 2000. 3. Hruškar, N., Brajnović, S., Petrović, R., Brčić-Stipčević, V: Trgovačko poslovanje 3, Zagreb, 2009. 4. Radni materijal, Sveučilišni studijski centar za stručne studije, "Unutarnje trgovinsko poslovanje", Sveučilište u Splitu, Split, 2007.
Internet: 1. http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ugovori-018.asp (27.02.2012.) 2. http://www.biroaura.co.rs/pdf/ugovor_prodajarobe.pdf (27.02.2012.) 3. www.limun.hr
-
- 29 -
Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) UGOVOR O KUPOPRODAJI ROBE br.____________ Zakljucen izmedu: Prodavača GCE Croatia d.o.o. iz Zaprešića, s jedne strane, i kupca _____________________________________ iz ____________________ , kojeg zastupa direktor ___________________________________________, s druge strane. Ugovorne strane su se sporazumjele o sljedećem: Član 1. Prodavač, GCE Croatia d.o.o. iz Zaprešića se obavezuje da proda kupcu ___________________________________ iz _____________________ , a ovaj da kupi i primi sljedeću robu u kolicini koja sljedi: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ Član 2. Kupoprodajna cijena obostrano je ugovorena izmedu prodavača i kupca i to: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ Član 3. Prodavač se obavezuje, da ugovorenu i prodanu robu isporuči ___________________________ u _____________________ ulica _____________ broj ______ i to u strogom roku od ___ dana, od dana zaključenja i ovjere ovog ugovora kod suda. Član 4. U slucaju da prodavač ne isporuči u ugovorenom roku prodanu robu, ugovor se raskida, a prodavač je dužan platiti kupcu ugovorenu kaznu u iznosu od __________________ kuna. Ako prodavac zakasni sa isporukom, onda ima platiti ugovorenu kaznu za svaki dan zakašnjenja po ______________ kn, a to zakašnjenje može biti najdalje do ____ dana od dana ugovorene isporuke. Član 5. Prodavač se obavezuje da prodanu robu isporuči u skladu sa ugovorenim kvalitetom i atributima, a takoĎer i u količini kako je u čl. 1. ovog ugovora dogovoreno. Član 6. Obostranim sporazumom ugovornih strana dogovoreno je da se kvalitativan i kvantitativan prijem robe ima izvršiti na licu mjesta ________________________ u skladištu kupca, preko ovlaštene osobe kupca. Po izvršenom prijemu i preuzimanju robe, otpada svaki prigovor na kvalitet i kvantitet robe od bilo koje ugovorne strane, izuzev ako se radi o nevidljivim manama. -
- 30 -
Član 7. Kupac se obavezuje da za kupljenu robu prodavaču isplati ukupnu cijenu od _______________________ kn, u roku od ____ dana od prijema robe, a ako to ne ucini, obavezuje se da prodavcu plati kamatu po stopi od 7 % od vrijednosti robe do isplate. Član 8. Ugovorne strane su se saglasile i prihvatile da za sve ono što nije u ovom ugovoru predviĎeno, važe propisi iz Zakona o oveznim odnosima. Član 9. Za sporove koji eventualno nastanu izmedu ugovornih strana bice nadležan sud prema sedištu prodavača. Član 10. Ovaj ugovor je napravljen u 4 istovjetnih primjera od kojih svaka strana zadržava po 2 primjerka.
Dana _________________ u ___________________________ ZA PRODAVČA direktor, ___________________________
ZA KUPCA, direktor, ___________________________
-
- 31 -
